Kil A LJETINA SKBA, HKTa TA I SLOTENaOA UPRAVA ZA ZA8TTTU KLASA 21 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. FEBRUARA 1925. PATENTNI SPIS BROJ 2525. Siemens & Halske A. G. Berlin -Bel. Dozivajući medjaji za telefonske naprave sa posredujudim uredima pojačanja. Prijava od 14. juna 1922. Važi od 1 decembra 1923. Posredujući uredi pojačanja služe za primanje pojačavajući!! uređjaja za duge telefonske vodove i postavljeni su većinom na takovim mjestima, koja leže po mogućnosti u sredini izmedju obiju skrajnih ureda dugog telefonskog voda. Iz toga razloga biti će u praksi nužno, takove posredujoče urede pojačanja postaviti u malenim mjestima. S jedne se strane hoće u takovim uredima izbjeći posebnom poslužnom osoblju za daljnje pozivanje, a s druge strane s obzirom na trajnost i potrošnju struje pojačavajući!! svjetiljaka, iste ne pustiti dulje goriti, nego što je potrebito. Prema izumu postigne se to time, što su skapčajni uređjaji za spajanje vođovih odsje-čaka sa ili bez pojačača smješteni na srednjem uredu i što se rukovode skapčajnim mjerama, koje se isltižuju u skrajnjem uredu. Prema daljnjem izumu treba postići, da su na srednjem uredu postavljena skapčanja sredstva za regulisanje pojačavajućih uređjaja, koja se ujedno mogu rukovoditi sa skrajnjeg ureda. Prema dalnjem uzumu treba postići, da su na srednjem uredu postavljena skapčanja sredstva za regulisanje pojačavajući!] uređjaja, koja se ujedno mogu rukovoditi sa skrajnjeg ureda. Na eri,arijama je predočeno više primjera izvedbe izuma i to pokazuju slike 1—3 po-redjaj skapčanja, prema kojima se u teleion-skom posredujućem uredu pojačanja za svaki odsjek govorovog voda upotrebljuju birači ili postepeni skapčajni uređjaji ili eiektromagne-tieni skapčajni strojevi povoljne konstrukcije, koji se upravljaju sa pozivajućeg skrajnjeg ureda udarcima biračeve struje. Na si. 4 predočen je daljni oblik izvedbe izuma, kod kojega nema birača u skrajnim uredima a postavljanje u rad i izvan rada pojačavajućih uređjaja se izvršuje pomoću struja otposlanih preko govorovog voda. Kod ovog skapčanja su potrebna dva izvora struje. Pošto su daleki vodovi samo općenito zaključeni prstenovim prenosačem (če-tvorostruki rad) ne može se preko njih poslati jednolična struja. Impulzi jednolike struje preko zemlje su pridržani telegrafiji, osim toga će biti pri ugasivanju pomoću jednolične struje potrebit rele sa bakrom, koji u dalekom vodu prouzrokuje nedozvoljeno ubla-ženje govora. Općenito će prema tome biti potrebno i gašenje svjetiljke izvesti pomoću izmjenične struje. Dulje davanje pozivajuće struje sa skrajnjeg ureda je već odredjeno za poziv posredujućeg ureda. Ostaje samo upotreba dvaju izmjeničnih struja različite frekvence, što prouzrokuje upotrebu dvaju izvora izmjenične struje u skrajnjem uredu. Ove se poteškoće prema daljnem izumu odstranjuju time, što daleko upaljivanje nastaje prolazećom pozivnom strujom, gašenje ali u stanovitim odsjecima vremena, jednog iza drugog slijedećeg reda pozivajuće struje, koji stavi u pogon rele ndešen na trekvencu impulsnog reda, tako da nije potrebit pose- Oin. •« l)au izvor izmjenične struje, nego satno za še jednostavan uredjaj za pravilno prekidanje pozivne struje. Dva takova skapžanja su predočena na slikama 5, 6 i 7, od kojili se jedan od drugoga samo time razlikuje, što je skapčanje pojednostavnjeno smanjenjem potrebnog broja re-zonančnih relea. Opisana skapeanja imaju još taj nedostatak, da kod duljeg davanja pozivne struje za pozivanje posredujućeg ureda najprije nagovori dalje pozivajući rele k drugom skrajnjem uredu i u ovisnosti od ovoga istom se ukopča usporujući rele za pozivni signal posredujućeg ureia. Kod svakog poziva posredujućeg ureda nazvao bi se dakle nenamjerno ured na drugom kraju. Prema daljnjem izumu odstranjuje se i o-vaj nedostatak time, što je daljnje pozivanje moguće u ovisnosti od usporujućig relea samo za vrijeme stanovitog vremena iza predsta-janja samo kratkog davanja pozivne struje, docira kod duljeg davanja pozivne struje nastaje samo poziv u posredujućem uredu. To se postigne time, Što je usporujući rele u skapčajnom putu pređkopčan dalje pozivaju-ćem releu, i rano upravlja i zamance dva skapčala, od kojih jedno kod kratkog davanja prz;vne struje iza prestajanja istog ukopča dalje pozivajući rele, dočim kasnije pogo-njeno prouzrokuje prekid usporujućeg relea i time dalje poz'vajućeg relea. Mjesni rele ovisan o pozivnoj struji služi za to, da pri duljem pozivu spriječi negodovanje dalje po-zivajućeg relea, Poredjaj skapčanja, koji je izradjen prema predjašnjem, predočen je na si. 9. Kod prije opisanih poredjaja potrebni su ili brojčani birači na skrajnjim stanicama za upravljanje biračevog uređjaja u uredu pojačanja (sl. 1 do 3) ili su predvidjeni skupi usporujući relei, pri čemu treba osim toga napose izvesti palenje i gašenje pojačača, a činovnica ne dobije kontrolni signal, da li je upalenje ili gašenje u istinu izvršeno. Odgovarajući dalnjem izumu kombiniraju se prednosti obiju vrsta pozivnih uređjaja izbjegavanjem sjrajih nedostataka time, što daleko posluživanje pojačača nastaje pomoću različito dugog davanja pozivne struje pritiskanjem tipkala ili si., u pojačavaiućem uredu ali ,je smješten postepeni skapčajni stroj, koji pri izlučenju je inog poziva i u ovisnosti o trajanju davanja poz:vne struje upravlja postupke skapčanja. Takav je uredjaj predočen na si. 9. SI. 10 pokazuje konačno poredjaj u skrajnjem uredu u spoju sa pozivnim uredjajem •prema si. 9, koji dozvoljava automatski izvesti gašenje i dugi poz'v, tako da je skrajnja čmovnića oslobodjefta od rađa održanja pozivnog vremena. Kod uređjaja predočenog na si. 1 do 8 predvidjeni su u posrednom uredu za svaki odsjek govorovog voda birači kao upravljajući uredjaji. Svakome odsjeku govorovog voda prekinutom pojačavajućim uredjajem smještenim u posrednom uredu M dodijeljena su u posrednom uredu 2 birača Wi i Wa odnosno W’i i W*2, od kojih se I. birač Wi odnosno W 2 postavlja sa pripadajućih skrajnih ureda A odnosno B otposlanim strujinim udarcima na odgovarajuće skapčalo 1—11. l’ojeđiaa biračeva skajč la I. birača Wi ili W’i odgovaraju slijedećim skapčajnim operacijama: 0) mir 1) poiačač ukopčati 2) pojačič iskopčati 3) skroz pozvati odnosno znak konca 4) pozvati pojačavajući ured (posredni ured) 5) direktno skapčanje skroz 6) prekinuti direktno skap'anje skroz 7) a/h izmjena 8) prekinuti izmjenu 9) smanjiti pojačanje 10) povećati pojačanje 11) telegratiSati. Da se skapčajnim mjerama (ukopčati po-jačač i. t. đ.) eventualno potrebno nastalim za vrijeme dalekog govora, isti ne upliviš« smetajući, odašalju se za to potrebni strujini udarci preko odsjeka govorovog voda simultano skopčani u tu svrhu. Su poletom birača Wi odnosno W’i leti drugi birač W-2 odnosno W'2, koji se pogoni prekidačem U smještenim u posrednom uredu M ukopčanim 1. biračem. Jeli ovaj birač W-2 (W'a) došao na svoje 15. skopčalo, čemu treba dulje vremana, nego birač Wf (W’i) za dulji put dakle do svog 11. skapčala, to se skroz skopča put stiuje postavljen od bir ča Wi i pogone se relei, koji odgovaraju ž Ijenoj operaciji. Leti li birač Wo na slijedećem 16. skapčalu, to se 0-pet prekine skroz skapčanje, dodje li konačno u svoj konačni položrj (17. skapčalo), to izluči oba birača. Naravskl je moguće i drugo nsporujuče skrozskapčanje i izlugenje na pr. lancem relea. Samo kod operacija 9—11, koje trebaju dulje vremena, mora ostati postojati skroz skapčanje, dok skrajnji ured (A ili B) sam ne prouzrokuje izlućenje. Ovo nastane onda negativnim udarcem struje sa skrajnjeg ureda A ili B. Dok Wi i W-2 manipulacijom sa skrajnjeg ureda A ostavi svoj polož-'j mira, zet oren je W’i i W’2 za skrajnji ured B i obratno, da se spriječi nasuprotm rad obiju skrajnjih ureda. Tokovi struje su pojedince ovi: činovnica u dalekom uredu A postavi od- j'edjeflO operaciju u bredli pojačanja M, Sto na pr. okreče brojčanu ploču počam od odgovarajuće brojke, ili pritisne odgovajuće tipkalo davača brojeva. Time se najprije daleki vod na skapčaiu 1 odvoji od zemlje (preko izlučujućeg tipkala M, T, telegratirajućeg tipkala TT i telegrafienog relea TE) i položi na iurpulsno skopčalo 2, koje prelaganje traje, dok brojčana ploča ili davač brojaka nije o-pet natrag došao u položaj mira. Iza prelaganja od 1 šalje brojčana ploča postavljen broj pozitivnih stmjinih udaraca k pojačava-jućem uredu M. Oni teku preko zemlje, baterije, impulsnog skapčala 2, preloženog skap-čala 1, galvanomctra G, prenosaća u A. daleki vod, prenosaća u E, skapčala 3 re'ea T, omota relea JE, omota relea SE, skapčala 4 relea S, zemlje. Samo na prz’tivne strujine udarce nagovarajući polarizirani impulsni rele JE nagovori kod svakog strujinog udarca i pobudi okretni magnet Di birača Wi preko zemlje, baterije, plus pola, skapčala 5 ori JE, skrajnje skap alo 6 od Wi skapealo 7 relea Me, skapčalo 8 relea We, omot okretnog magneta Di, minuspo), baterija, birač Wi ličini teliko koraka, koliko se je pozitivnih stmjinih udaraca ođaslalo sa skrajnjeg ureda A. Jeli birač Wi ostavio svoj položaj mira to zatvoii preko početnog skapčala 9 preki-dačev tik struje za okretni magnet Da birača IVa: pluspol, prekidač U, početno skapealo 9, skrajnje skapčalo 10 od W«, skapčalo 11 re-lea Ji, skapčalo 12 relea Pa, okretni magneti Ds, minuspol. Ode li birač sa svog položaja mira, to zatvori početno skapčalo 13 tok struje preko zatvarajueeg relea S’, birača W!2 dostiživog od dalekog ureda B: pluspol, skapčalo 13, omot. relea S’, minuspol. Njegovo skapčalo 14 od S odvoji zemlju od o-biju izamance skopčanih polariziranih relea JE’ i SR’ na kraju dalekog voda dolazećeg od krajnjeg ureda B. Hoće li činovnica sa dalekog ureda B sada odaslati daleke strujine udarce, to ovi ne nadju natražni zemljin vod. Galvanomelar u skrajnjem uredu B se ne pomiče i pokazuje činovnici, da su birači po-jačavajućeg ureda zatvoreni sa skrajnjeg ureda A. Strujini udarci prekidača U nastaju po prilici u istom taktu kao strujini udarci sa dalekog ureda A. Birači Wi i Wc pomiču se dakle prilično jednolično. Birač Wi je sigurno dovršio svoj konačni položaj, prije nego Što birač đođje na svoje 15. skapčalo, tako da skroz skapčanje nastane za tok struje postavljen biračem Wj. Skroz skapčajni rele Du nagovori preko: pluspo-ra, skapčajnog kraka birača Wi, birače-vog skapčala 15, omota skroz skapčajućeg relea Du, minuspol. Bele Du pritegne svoje sidro i polegne pluspol, skapčala lf> samo na negativne strujine udarce nagovarajiićeg polariziranog relea SE, relea Du, skapčala 16, skapčajnog kraka od Wi i dalje k releima, koji odgovaraju željenoj operaciji. U slijedećem trenutku ide birač Wa dalje na svoje predzadnje 16. skapčalo. Skroz-skapčajni rele Du otpadne, skrozskapčanje je dovršeno. Do-đje li birač W-2 u svoj skrajnji položaj (na 17. skapčalo) to prekine time preloženo skrajnje skapčalo 10 prekidaeev tok struje za okretni magnet D>, a skrajnje skapčalo 17 ukopča izlučujući magnet Mi birača Wi: pluspol, skrajnje skap'alo 17, izlučujući magnet Mi, minuspol. Birač Wi leti natrag u svoj položaj mira. Predzadnje 16. skapčalo u biraču W-2 je predvidjeti©, da ne može izluče-nje birača Wi preko skrajnjeg skapčala birača W‘> nastati prerano, ako skrozskapčanji magnet Du još nije otpao. U tom će slučaju naima relei, koji leže iza skapčala birača Wi, na koje naprije dodje skapćajni krak pri svom natrag kretanju, prema okolnostima još nagovoriti i prouzrokovati faličnu operaciju. Moglo bi se zadovoljiti eventualno usporenim izlučnjućim magnetom Mi. Došavši u položaj mira zatvori birač W2: pluspol, početno skapčalo 1« od Wi, početno skapčalo 20 od W2, (birač Wa je još u skrajnjem položaju), izhičujući magnet Ma. minuspol. Birač W2 letina-trag u svoj položaj mira. Pri početku natražnog kretanja prekine na svom skrajnjem skapčaiu 17 tok struje za izlučujući magnet Mi birača Wi ; došavši u položaj mira, na početnom skapčaiu 20 tok struje za vlastiti izlučujući magnet Ma Odra toga se sada otvaranjem početnog skapčala 13 prekine zatvaranje birača W’i dostiživog sa skrajnjeg ureda B. Pri polasku skapčajnog kraka od birača W2 preko 15. skapčala pobudi se još jednom skrozskap-čajuči rele Du. Pošto ali je skapčajni krak birača Wi već došao u svoj položaj mira, to ovo nema štetnih dosljeđica. Za operacije 9—11, koje iziskuju više vremena, ne smije prekidanje skroz skapčanja i izlučenja birača nastati odmah. To se postigne na taj način, da kod položaja 9—11 skapčajnjh krakova birača Wi skroz skapča-jući magnet Du pogoni rele Fi odnosno Fs, koji odvoji tok struje okretnog magneta za bin č W2 tako da ovaj birač ostane stajati na svom 15. skapčaiu i pođržaje skrozskapčanje birača Wi- Točni tokovi struje za relee Fi odnosno F2 rastumačeni su u odsjeku opisa, koji opisuje separacije 9—11. Je li činovnica dovršila svoje operacije u skrajnjem uredu A, to ona pritisne nlućujuće tipkalo MT i odašalje time negativan tok struje u vodov odsjek k posrednom uredu (pojačajući ured): zemlja, baterija, skapčalo 21 od MT, sknp-čalo 1 brojčane ploče odnosno davača broja- ka, galvanometar G, prenosac u A, odsjek dalekog voda, prenosač u M, skapčalo 3 od T, omot relea JR, omot relea SR, skapealo 4 od S, zemlja. Samo na negativne strujine udarce nagovarajući polarizirani rele SR nagovori, i odvoji otvaranjem skapčala 15 tok struje za rele Fi odnosno F2. Prekiđaeev tok struje za okretni magnet Da birača W‘> opet se time zatvori, birač W2 bježi dalje (skroz-skapeanje je đalnjim bezanjem birača Wi prekinuto) i izluči u skrajnjem položaju obiju birača Wi. i \Vi. Negativan strujin udarac o, minuspol. Z-i razdvoji dižeći tok struje za U; U prekine pobudu i položi vodov ogranak iza pojačača Vi opet normalno na pojačrč. Djeluje samo ako je prije toga nastala a—b izmjena. 9. ) Pojačanje sniziti: U slučaju da a—b izmjena ne bi bila dovoljna, da se odstrani zviždanje, to se mora stupanj pojačanja po-jačavajućeg uredjaja smanjiti, time što se re-gulisajuči omoti sporednog zatvora smanje k obim predprenosačima VUei, VUe-i. Njihovi regulisajući krakovi sjede na zajedničkom vretenu sa vijugastim točkom, čija se osovina pogoni motorom ukapčajućim sa dalekog ureda, Smjer okretanja motora može se osim toga promijeniti sa dalekog ureda, tako da sporedne zatvore jednom umanjuje drugi put povećaj e. Najprije treba Wi postaviti na 9. skapčalo. Kod skrozskapčanja nagovori rele Fi: plus-pol, skapčalo 15, skapčalo 16, biračev krak i skapčalo 9 od Wi, rele Fi, minuspol. Kele Fi prekine n* skapčalu 11 tok struje okretnog magneta za W2, tako da se ovaj birač smiri na svom 15. skapčalu, a skrozskapčanje ostane Zadržano. TJsporedno k Fi nagovori We: pluspoi, skapčalo 15, skapčalo 16, biračev krak i biračeve skapčalo 9 od Wi, omot We, minuspol. Rele We prekopča skapčala promjene smjera 49/50, 51/52 motora, tako da poslije leti u onom smjeru, koji prouzrokuje smanjenje otpora sporednog zatvora, s otkopča na skapčalu 8 sa phuspola dolazeći vod okretnog magneta Di i položi preko skapčala 53 pluspoi na motor, tako da dalnje pozitivno davanje struje sa krajnjeg ureda ne pomiče dalje birač Wi, nego pusti motor dalje letui. Sada se dadne naime sa krajnjeg ureda A pozitivna trajna struja u daleki vod na pr. trajnim pritiskanjem telegrafičnog tipkala TT, kako dugo se hoće pustiti letiti motor (zemlja, baterija, telegrafično tipkalo TT, skapčalo 56 od MT, brojačana skapčajnica skapčalo 1, galvanoskop G, prenosač Dei, daleki vod, prenosač Uea, skapčalo 3, JR, SR, skapčalo 4, zemlja). Isto tako dugo stavi pluspoi motor pod struju: pluspoi, J, slapčalo 5, skrajnje skapčalo 6 od Wi, skapčalo 7 od Me, skapčalo 8 od We, skapčalo 53 i 51, motor, skapčalo 52, oba motorova otkapčajna skapčala 54 i 55, minuspol. Jesu li regilisa-juća skapčala otpora sporednog zatvora došli u konačni položaj, to otvori na osovini viju-gastog točka pričvršćeni polugin krak h jedno od skrajnjih skapčala i otkopča motor. Dalnje pritiskanje telegrafičnog tipkala TTje onda bez upliva. Je li postavljanje regulisa-jućih spotednih zatvora dovršeno, to izluči činovnica u A birače M i i W2 pritiskanjem izlučujnćeg tinkala MT, k»ko je već opisano. 10. ) Povećati, pojačanje: Prije stavljanja u rad pojačava nčeg agregata povečati će .se svako jutro otpori sporednih zatvora lako daleko, da se postigne najveće moguće pojačanje bez nagnuća zviždanju. Najprije se postavi Wi na 10. skapčalo. Fa nagovori preko: pluspoi, SR, skapčalo 15, skapčalo 16, biračev krak i 10. skapčalo od Wi, omot Fa, munispol i odvoji prekidačev tok struje za Ds Usporedno k Fa pobudi se Me. Me otkopča sa pluspola dolazeći vod od okretnog magneta Di i polegne isti preko skapčala 57 na motor, njegova skapčala promjene smjera ostanu ovaj put ležati, tako da leti u tom smjeru, koji povećava otpore sporednog zatvora čim činovnica u A iza toga odašaije pozitivnu trajnu struju u daleki vod. Davanje struje i izlučenje nastane kao u prije opisanom odlomku. 11. ) Telegrafisanje: Za pripravljanje slijedećih dalekih razgovora za vrijeme postojećeg, predvidjeno je simultano telearatisanje izmeđju činovnica skrajnjih ureda. Hoće li na pr. činovnica u A uvesti telegrafičan rad, to postavi birač Wj u skrajnji položaj 11. Skraj- lije skap;a1o 5? pobudi kod skrozskapeanja, koje nastane od birača \V± pri naletu na svoje 15. skapčalo, opet rele Fa preko: pluspol, skapealo 15, skapčalo 58, skrajnje skapčalo 67 od \Vi, skapčalo 10 od Wi, omot Fa, mi-nuspol. Fa nagovori i prouzrokuje zaustavljanje birača W2 na svom 15. skapčalu i podržava skrozskapčanje. I usporedno skopčani rele Me nagovori bez djelovanja preko skap-čala 10, Me, minuspol. Hoće Ji se tome izbjeći, to mora za operaciju 11 biti predvi-djen poseban treći F—rele. istovremeno otkopča skrajnje izmjenično skapčalo 6—59 od \Yi na skapčalu 6 preko skapčala 5 vodeći vod pluspola od okretnog magneta Dt birača Wi i skopča na skapčalu 59 na točku simetrije prenosača Ue,i (preko skapčala 61 od T’), koji zatvori prema B vodeći odsječak voda. Dalnji od A odašiljani pozitivni strujini udarci (telegrafični znakovi pritiskanjem tele-grafičnog tipkala) ne uplivišu dakle okretni magnet J)i od Wi, nego šalju odgovarajuće pozitivne strujine udarce u B preko: zemlje, baterije, skapčala 5, krajnjeg skapčala 59, skapčala 61 od Ti, prenosač Ue+, daleki vod, prenosne TJea u uredu B, galvanometar Gi, skapčalo 1’ brojčane ploče skapčalo 62 od MT’, TT, telegratičan rele TR’, zemlja. Činovnica u B dobije telegrafičan znak. Pošto su polarizirani relei JR’ i SR’ dodijeljeni skrajnjem uredu B u posrednom uredu odijeljeni releona S’ od zemlje, ne otječe preko njih nikakova izgubljena struja. Pritisne 11 činovnica u skrajnjem uredu B telegrafično tipkalo TT’, to dobije skrajnji ured A odgovarajuće telegrafične znakove. Telegralični rele Tu posrednom uredu nagovori u taktu (preko zemlje, baterije, telegrafičnog tipkala TT, skapčala 62, skapčala 1’ brojčane ploče, galvanometra Gi, prenosača Gen u skrajnjem uredu B, dalekog voda, prenosača Oei u M, skapčala 61, skrajnjeg skapča- la 59 od Wt, skapčala 83, omota T, zemlje) i pošalje pozitivne strujine udarce u A: z°mlja, baterija, T—skapčalo 64, prenosač Ues u M, daleki vod, prenosač Ue u Ai, galvanometar G, skapčalo 1 brojčanog skapčala, skapčalo 56 od Ml1, telegrafično tipkalo TT, telegrafisan rele TR, zemlja. Izlučenje spoja je moguće samo od ureda A na opisani način. Za telegralisanje i za promjenu pojačanja smije se upotrebiti samo pozitivno davanje struje saskrajnjih ureda, jer bi negativan strujin u-darac izlučio birače. Pojedine se operacije izvadjaju sa ureda B pomoću birača WT i W’2. Relei za operacije 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9 in 10 leže radi uštednje relea jednostavno usporedno na oba birača Wt odnosno WT. Za operacije 4 (pojačavajući ured pozvati) predvide se svrsishodno, kako je označeno dva relea Ri odnosno Rb, da se u posrednom uredu može odmah ra-spoznati, sa koje strane dolazi poziv. Osim prije opisanih operacija dade se na-ravski prenijeti svaka druga skapčajna mjera. Broj operacija, koje treba prenijeti, nije na nikakav način ograničen, tako da je za svaki povoljan broj operacija moguće prenašanje. Na si. 4 je predočen skapčajni poieđjaj, kod kojega se pojačavajući uredjaj ukopčava i otkopčava pomoću preko govorovog voda ođn-slanik struja različite vrste, na pr. izmjenična struje, jednolične struje ili izmjenične struje različite frekvence. Li je daleki vod vodjen od dalekog ureda A i posrednom uredu M preko pojačavajućeg uredjaja. koji kao La dalje ide u ured B. U vodovom odsjeku Li dolazećem od ureda A položeni su relei Ri i Vi u mostu, doćim su paralelno prikopčani relei Ra i Va na vod L,, koji vodi u ured B. Relei R, i Se jesu relei nagovarajući samo na izmjeničnu struju (pozivna struja), a relei Vj i Vi samo na jednoličnu struju. Želi li na pr. ured A govoriti sa uredom B. to polegne činovnica u A pozivni izvor struje na Lt, time se u posrednom uredu M pobudi rele Rt. Rx zatvori svoje skapčalo 1 i prouzrokuje da nagovori rele Rf,, Rele Rtj polegne skapčalima 2 i 3 pozivajući izvor struje na vod L2 vodeći u ured B, tako da ured B dobije pozivni znak. Ujedno zatvori Rfj svoje skapčalo 4 i prouzrokuje, da nagovori rele E. E se polegne preko vlastitog skapčala 3 u držeći tok struje i skopča sa skapčilima 6 i 7 pojačavajuće svjetiljke Vl.t i VL-2. Ured B se je javio i razgovor se može voditi upotrebom pojaćavajučeg uređjaja, Iza dovršenog govora polegne činovnica u uredu A na trenutak izvor jednolične struje na vod Lt, time se 11 posrednom uredu pobudi rele VT. Vt zatvori svoje skapčalo 8 i prouzrokuje da nagovori svoje skapčalo 9. Rele E postane tirne bez struje, i otvori svoja skapčala 5, 6 i 7. Poj a i* a vaju će svjetiljke su otkopčane. Ne nastane li izraedju pojedinih razgovora nikakav dulji odmor, to mogu pojačavajući uredjaji ostati ukopčani. Češće pozivanje od jednog ureda k drugome ne up-liviše na aparaturu pojačeča. Otkapčanje pojačavajućeg uredjaja može nastati i drukčije periodičnom izmjeničnom strujom nego ukap-čanje. Na jednoličnu struju odgovarajući relei V, i V‘2 nadomjeste se u tom slučaju releima, koja nagovore na odgovarajuću frak vencu. Želi U ured B govoriti sa uredom A, to se relei R i A na isti način uplivišn od relea B2 i V2 dodijeljenih vodu L2, bako je opisano kod poziva od A i B. Struje govora pojaeuju fee na poznali način pojaiacajnćim uredjajem. Ovaj se poredjaj može naravski upotrebiti i bez promjene u centrali sporednog mjesta ili drugih telefonskih naprava dalekog govora. Na sl. 5, 6 i 7 predočen je poredjaj skap-čanja, kod kojega se upotreba struje različite vi'ste odstranjuje time, što daleko upalji-vanje pojačavajući« svetiljki nastaje ssjroz-prolazećom pozivnom sirujom, gašenje ali impulsnim redovima mirujuće struje slijedećim izamance n posebnim razmacima, vremena. Skapčanje predočeno na sl. 5 radi kako slijedi: Kod prvoga od istoka na zapad prolazećeg poziva nagovori rele izmjenične struje Bt, u posrednom uredu i pogoni mjesni rele ha. Ovaj položaj izvor pozivne struje posrednog ureda na prema zapadu dalje idući daleki vod W, kratko spoji isiočni ured pojačanja i pogoni upaljujući rele Z, koji zatvori ložeći' tok pojačača V i sveže se preko svog vlastitog skapčala. Dalnji pozivi od istoka na zapad ili obratno ne upiivišu više Z, pošto preko svog držećeg skapčala leži trajno na zemlji Za gašenje je za svaki pojačani spoj pred-vidjen rezonančni rele BR postavljen na periodu impulsuih redova, kojeg se sidro pod uplivom impulsnih redova samo postepeno podiže u položaj, u kojemu se zatvori szap-čalo, koje kontrolira gašenje svjetiljke. Da se kod takvog rezonančnog re'ci izbjegne zatvaranje skop ala strujama pimetnje, osobito da se izbjegne pozivna struja, može se upotre-biti D. R. P. Nr. 306372 poznati uredjaj za telegratiju bez žica, koji se u principu sastoji n tome, što impulsui redovi pogone aperio-dičan rele okretnog mosora, koji je skapčan kao ograničač energije i Rži u njegovom lokalnom toku struje svrsishodno predkapčanjem otpora rezonančnog reka, Kod ovog poredja-ja dobije rez mančni rele neovisno o jakosti dolazećih impulza ntpiestano impulze jednake jakosti i može se prema tome tako postaviti, da samo iza primanja prije odredjenog broja impulza dolazećih odredjenim redom dovede svoje sidro u skapčajni položaj. Za periodu vlastitog njihanja rezonančnog relea dolazi u putanje na pr. trajanje od jedne sekunde. Sa skrajnjeg ureda šalju se strujini udarci obične pozivne izmjenične struje u razdoblju vlastitog njihanja od BB, pomoću podesnog prekidačevog uredjaj a, koji je ukopčan izme-dju tajtana činovnice i daleke kvake FKa. (si. 7). U istom taktu rade Bfr i Bs u posrednom uredu i BB dobije struju preko skapčala 3 od Rs. Iza stanovitog broja ovih ritmičnih struja podiglo se je sidro od RE tako daleko, da zatvori svoje skapčalo, dok to za jt diiokratne ili uere iovito dol. zece struje neće nikad uspjeti usljed skrozpozivnog postupka. Je li RR zatvorio svoje skapčalo prvi put, to nagovori gaseći rele u i odijeli držeći tok struje za upaljiijući rele Z, pojačao V se ligaši. L radi sa dovoljnim usporenjem otpa-danja. da svoje mirujuće skapčalo trajno otvori za vrijeme danjeg rada od RR i još nešto preko toga, tako da strujinih udaraca sa skrajnjeg ureda ne može iienau jerno nanovo upaliti pojaeač. Pošto je rezom nčni rele razmjerno skup aparat to je od imeresa upotrebiti što manje takovih relea. Si. 6 pokazuje skapčanje koje omogućuje, da se za cio posredujući ure i, odnosno grupu od pojačanih spojeva predvidi zajednički rezonančni rele, pri čemu vremeni preaidač u skrajnjem uredu može biti predvidjeti jednokratno i noseći. Skrozpozivanje i upaljenje nas a]e toč io kao kod saap"anje prema si. 5. Treba li na pr. pojačić Vj unasiti sa dalekog dbirača preko priključka 12 od IV. oba kraka IV. priključak 1, DM, baterije. Krakovi birača izvrše svoj prvi korak od položaja 1 u položaj 2. Krak IV se sada nalazi na prolaznom segmentu od IV, priključak 2—11, što ima kao posljedicu postepeno đalnje okretanje biračevih krakova, proizvedeno polaganim prekidačem LU ležečim u toku struje: baterija, DM, segment 1 od IV, krak IV, skrozproiazni segment 2—11, pri- kijuČak '2, preko radnog skopčala 41 od LU, zemlje. U položaju 12 se prekine ovaj tok struje, t. j. birač se onda nalazi u položaju mira. Treba li sada nestrpljivošću činovnice skrajnjeg ureda, čim krakovi birača stoje u položaju 11, nastali ponovljen poziv, tada nadje okretni magnet D M u položaju 12 trajni tok struje, koji drži pobudjen DM odgovarajući duljini poziva, tako da ne nagovori na impulze od TAJ. Tok struje jest: zemlja, radno skapčalo 8 od Ha, priključak 12 od IV, krak IV, priključak 1, DM, baterija. Iza prestajanja pobude od Rs oslobodi se DM. Dsljed kratke pobude od B-> pobudi ^e i Re i drži se pebudjen do položaja 9. Ovaj rele Kr> prigotovi slrujin put za nastajanje natražnog poziva iz t izvršenog upaljenja odnosno gašenja posrednog pojačača. Pobudom od S-2 prigotovi se slijedeći tok struje za Rt.: zemlja, radno skapčaio 7 od Ra, mirujuće skapćalo 27 od ZR, Rr., baterija. Iza prvog koraka biračevog stvori se usporedan put k gore opisanom, naime: zemlja, priključak 1 od III, priključak 2, držeće skapčaio od Rr., Rr,, baterija, i pošto su segmenti 2—9 od III medjusobno spojeni, oslane Rr, pobudjen do položaja 9. U položaju 2 preko II pobudi se AR, otpadne ali opet u položaj 3. Preko zemlje, priključka 1 od II, kraka I[, priključka 4, pozivnog skapčala 59 od AR, izmjeničnog skapćala 20 od R?„ WRi, beterije ide struja za pobudu od WR,. W.Ui polegne svoja izmjenična skapčala 3 i 4 na izvor pozivne izmjenične struje posrednog ureda, koji ima kao posljedicu poziv u smjeru FL,. U položaju 5 nastaje upaljcnje posrednjućeg pojačača isto: zemlja, priključak I od I, krak I, priključak 5, mirujuće skapčaio 16 od Ri, ZR, baterija, Upaljujnći rele ZR se pobudi, zatvori ložeći tok struje H—H, skapčaio 30 i stvori si usporedan put, kako slijedi: zemlja, mirujuće skapčaio 34 od LU, držeće skapčaio 29 od ZR, ZR, baterija. Preko zaralje, priključka I od I, kraka I, priključka 6, zatvorenog radnog sakpčala 11 od R>, WRi, baterije, pobudi se VVR^ i polegne svoja izmjenična skapćala 1 i 2 na izvor pozivne struje posrednog ureda i odašalje natražni poziv u smjeru FLa u skrajni ured, iz kojega je nastalo upaljenie pojačača. Ovde zasvijeiti pozivna svjetiljka u znak za činovnicu, da je upaljujnći role nagovorio u posrednom poja-čavajućem uredu i time sa zatvorio ložeći tok struje. Krakovi birača prolaze sada skroz k mirujućem položaju 12, a da ne izvedu dalnje operacije. J. a) Skrospozivanje i upedjenje iz smjera FL, u FLi. Dodje Ii kratka pozivna izmjenična struja iz smjera FLi, (o pobudi ova rele pozivne struje Uli, ovaj mjesni relfe Rr, preko čijeg se radnog skapčala 17 pobudi okretni magnet DM. Krakovi koracaju i ovde od 1 u 2, kako je pokazano pod 1.). Pobudom od Ri pobudi se Ri. Pobuda od R:i ima kao posljedicu prelaganje svog izmjeničnog skapčala 20, da u položaju 4 pobudi MTL preko zemlje, priključka 1 od II, kraka II, priključka 4, miru-jućeg skapčala 36 od AR, preloženog izmjeničnog skapčala 20 od Ra, WR-a, baterije. W4T> položi usljed toga svoga izmjenična skapčala 1 i 2 na izvor pozivne struje i odašalje poziv (dalnji poziv) u smjeru FLc. Rs se je držao pobudjen od položaja 2—4 slijedećim putem struje: zemlja, priključak 1 od I, priključci 2 — 4, držeće skapčaio 19 od Ra, Ra, baterija. Zatvaranje skapčala 19 od Ra je nastalo pobudom preko Ri. Usljed pobude od Ra pobudi se i Br i to preko zemlje, radnog sakapčala 21 od Ra mirujućeg skapčala 26 od ZR, Ri, baterije. Za Ri nastane okretanjem birača usporedan put preko: zemlje, priključka 1 od III, kraka Ifl, priključaka 2—9, držećeg skapčala 25 od Ri, Ri, baterije, tako da se drži pobudjen Ri do položaja 9. U položaju 5 nastaje, kako je već gore spomenuto, upa-Ijenje posrednjućeg pojačača. Preko zernje, priključka 1 od I, kraka I, priključka 6, radnog skapčala 28 od ZR, radnog skapčala 24 od Ri, mirujućeg skapčala 14 od Ri, WRi, baterije nastane tok struje za pobudu od WRi. WRi polegne svoja izmjenična skapčala 3 i 4 na izvor pozivne izmjenične struje i odašalje poziv u smjeru FLi kao kontrolu za nagovor od ZC i time spojeno zatvaranje ložećeg to'a struje HH preko skapčala 3U. U ostalom leta birač do položaja II skroz, a da ne započne dalnje postupke. 2.) Skrozpozivanje kod zapaljenog posrednog pojačača bez kontrolnog pozivnog znaka. Uvede li jedan od obiju skrajnjih ureda skrozpozivanje kod upaljenog posrednog pojačača, to se opetuje sve operacije, kako je pod 1.) odnosno la) kazano izuzevši lunkciju od Rr, odnosno Ri, jer ovi relei se sada više ne pobuđjuju, usled toga ne nagovore. Jesu li bili pobudjeni na pr. relei Rf'ž odnosno Rfi i od toga ovisi relei Rs odnosno Ri, onda nastade, kako je kazano pod 1.), tok struje preko skapčala 7 i 27, Rs, baterije. Ovaj je pobudio Rr, i držao je Rr, pobudjen do položaja 9 preko kraka III. Usled sada postojeće pobude od ZR otvoreno je mirujuće skapčaio 27 i, za pozivanje s drugog smjera, mirujuće skapčaio 26 od ZR, t. j. relei Rs odnosno R* ne mogu se pobuditi na kratak poziv, prema tome niti ostati postojano pobudjeni, tako da kod upaljenja nastali kontrolni znak ne uslijedi, koji se je inače prouzrokovao zatvoreno održanim skapćalimft 23 odnosno 24. 3.) Gašenje posrednog pojačam i davanje kontrolnog maha isa gaseeeg skrajnjeg ureda usljed nagovora gasećeg relca LI! u posreduju-ćeni pojačavajueetn uredu. Poziv dolazeći u posredni ured, st tim« i pobuda od Rfs odnosno Ri i od toga ovisna pobuda relva R2 odnosno Rt mora tako dugo trajati, dok se birač ne nalazi u položajima 6, 7 ili 8. U položaju 2 se je pobudio AR i držao se pobudjen do položaja 7 (tako dugo treba trajati poziv sa »krajnjeg ureda). Tok struje za to jest: zemlja, priključak 1 od II, krak II, priključak 2, AR, AT, baterija, fv tome se stvori usporedan put preko: zemlje, radnog skapčala 8 od R, odnosno skapčRa 17 od Rt, radnog skapčala 39 i 40, AR, AT, baterije; time se drži pobudjen AR, dok ne prestane pobuda od Re odnosno Rt. Usled pobude od AR odvoji se mirujuće skapčalo 36, tako da se spriječi skrozpozivanje u drugom smjeru. U položaju 5 ne može pobudom od Rs odnosno Rt teći ni kakova struja preko skandala 9 od Ra odnosno skapčala Ifi od Rt. Preko zemlje, priključka 1 od II, kraka li, priključka 6, radnog skapčala 37 od AR, LR, baterije pobudi se LR i stvori si počam od položaja 7 držeći tok strujo, koji ostaje postoj ti do položaja 9 preko: zemlje, priključka 1 od I, kraka I, priključka 7 do 9, držećeg skapčala 35 od LR, LR, baterije. Pobudom od LR pobudi se počam od položaja 6 »pet takodjer Ro odnosno Ra i ujedno se drži do položaja 9. Nastane slijedeći tok struje preko: zemlje, skapčala 7 od R2, skapčala 32 od LR, Ro, baterije i usporedan put: zemlja, priključak 1 od III. krak III, priključak 6—9, držeće skapčalo 22 od R:,, Ra, baterija. K tome simetričan postupak vodi preko: zemlje, skapčala 21 od Rt, skapčala 31 od LR, R4, baterije, i usporedan put: zemlja, priključak 1 od III, krak III, prinljučak 6—9, držeće skapčalo 25 od 1U, Rt, baterija. Oba reisa Ro odnosno Rt se ovisno 0 tome, sa kojeg smjera dolazi poziv gašenja, počam od položaja 6 drže pobudjen!, za pobudu upaljti-jućeg relea ZR postoji do preostajanja pobude ol Ra odnosno Rt usporedan put i to: zemlja, radno skapčalo 12 od R odnosno radno skapčalo 13 od Rt, držeće skapčalo 29 od ZR, ZR, baterija. Prestane li u položaju 7 ili 8 pobuda od Rs odnosno Ri, t. j. ne doleti li riše nikakova pozivna izmjenična struja sa jednog ili drugop skrajnjeg ureda 11 posredujući ured, tada nastane gašenje. ZR postane bez struje nestajanjem usporednog puta. LR i Rr, odnosno Rn ostanu pobudjeni još do položaja 9, da se pripravi postupak natražnog poziva. U položaju 9 nastane slijedeći tok struje zemlja, priključak I od II, krak ii, priključak 9, radno skapčalo 33 od LR,odav- de ili preko 24, 14 u WRi ili 23, 11 u IVR^, prema tome, da li je pobudjen Ri ili Rr,. Natražnji poziv nastane ovde isto tako kako je već rečeno pod 1.) i 1 a). i.) Poziv posrednog ureda kod upaljenog pojacača za vrijeme prometnog vremena. Dolazeći poziv mora potrajati do položaja 10 ili 11. Najprije nastane točno isto kako je pod 3.) kazano, ne nastane dalnje pozivanje, ali i nikakvo gašenje. II položaju 2 nastala je pobuda od AR preko kraka II, priključka 2 i ostane održana do kraja kako je poznato iz 3.) Prestane li poziv uzevši u položaju 10, onda postoji preko z“inlje. priključka I od I kraka I, priključka 10, zatvorenog radnog stapeala 40 od AR, AR, AT, baterije tok stru je za održanje pobude od AR. Ujedno postoji preko zemlje, priključka 1 od II, kraka II, priključka io, radnog skapčala 38 od AR, AL, AT, baterije tok struje za snabde-vanje pozivne svjetiljke AL posrednog ureda, ova zasvijetli i predočuje željeni poziv posrednog ureda. Uz'ok, zašto ne nastane gašenj« pojačala, već je raztumačen pod 3.). Treba pomisliti na usporedan put: zemlja, radno skapčalo 12 od R2 odnosno radno skapčalo 13 od Ri, držeće skapčalo 29 od ZR, ZR baterij«; iza položaja 9 otpadne naime opet LR i uspostavi za. ZR put preko mirujućeg skapčala 34, tako da ZR ostane i dalje pobudjen. Opvajanje držećeg toka struje od AR nastaje nadzirajućom činovnicom pritiskanjem tipkala AT. .>.) Pozirv posrednog ureda kod ugašenog po-jačgča, t. j. za, vrijeme prometnog odmora. Želi li se sa posrednim pojačavajućim uredom općiti u prometnom odmoru dakle kod ugašenog ppjačaču, tada nastane pozivanje isto tako kako je predočeno po i L). Pri tome se ne zapali pojaeač, što i treba izbjeći. Upaljenje se obije kako sliiedi. Na trajan poziv, kako je isti potrebit pod 4 ), pobudi se Rfs R. i Rr, (smatra li se poziv dolazeći od FLs) i drži se tako dugo pobudjen, dok ne prestane poziv. Pobudom od R s drži se otvoreno mirujuće skapčalo 9 i ne može tako u položaju 6 nastati nikakovo upaljenje. Položaj 5 sam je mjerodavan za brojanje. Na si. 9 je predočen poredjaj u skrajnjem uredu, koji dozvoljava automatski poduzimati gašenje i dugi poziv, tako da je skrajnja činovnica rasterećena od rada održanja pozivnog vremena. Prema izumu se ovo postigne na pr. pre-valjujueotn skapčajnicom za svaku skrajnja činovnicu i zajedničkim polaganim prekidačem za sve činovnice u skrajnjem uredu. Pozivanje dalekog ureda i upaljenje ppja-čač* u posrednom uredu nastaje normalnim pozivom sa strane činovnice skrajneg ureda. Gašenje i poniranje pojačat;* u posrednom uredu nastaje ali djelovanjem spomenute pre-valjujuće skapčajnke time što činovnica kratko polegne skapčajnicu prema žaljenoj strani i ond* je pusti, iza čega skapfainica tlodje natrag u svoj položaj mira, aparatura naprotiv započne željenu operaciju. Skapčajni postupci su slijedeći: 1. ) Upaljenje i slerosposivanje kako je prije opisano. 2. ) Gašenje. Prevaljujuea skapčajnica a se kratko preloži na gašenje. Pri tome se stvori put struje za pobudu držećeg relea HfU preko: zemlje, skapčala 1 prevaljtijuće skapč'jniee a, HRi, baterije. Držeći rel© zatvori svoja skepčala izvora pozivna struje sa vodom i sveže se, usljed istovremenog okretanja birača u položaj 2, preko: zemlje, priključka 1, krnka J, segmenata 2 — 7, vežućeg skapčala 5 od HRi, baterije. vrijeme ovoga postupka djevalo se je i na birača i to: zemlja skopčalo 2 pre-valjuća skapčajnica », DM, baterija Birač ide ir položaj 2. Prevaljujuća skapčajnica ja došla natrag u svoj položaj mira. Birač se okreće slijedeći ttnpulzima od LIJ, preko: zemlje, skapčala 7 od LIJ, priključka 11 skrozprola zećeg segmenta 2—11. krake III, priključka 1, DM, baterije. Ii Rt ostane od položaja 2—7 vezan preko svog držećeg skapčala 5, drži prema tome zatvoren spoj izvora pozivno struje sa vodom, dok sada ne nastane gašenje u položaju 7. Ovaj postupak pokazuje Uajfnje vremena, u kojemu se birač posrednog ureda nalazi na stanovitim priključcima, za pripravljanje gašenja. U.) l'oziv posrednog ureda. Položi li' se kratko pravaljojuća skapčajnica a na poziv, onda nastanu iste operacije kako jo predočeno pod 2.}, samo da se ovde ne pobudi HRi, nego HRi i ostane tako dugo pobudjen, dok birač ne prekorfči položaj 10 spojenih segmenata 2—10. U tom si čaju se tako ograničuje trajanje vremena za poziv posrednog ureda, što onda ima kao poslj«-dieti poziv posrednog ureda. Ovo se skapčanje dade upotrabiti i kod u-potrebe od više posrednih meda, podesnim skapčajnim promjenama. PATENTNI ZAHTJEVI: 1.) Poredjaj sk»pč*nja za telefonske naprave sa posrednim pojačačima smještenim u posrednom uredu, naznačen skapčajnim ure-djajima u posrednom uredu, koji se upravljaju u ovisnosti od skapčajnih mjera u skrajnim uredima, za skrozpozivanje, upaljenje i gašenie pojačava, poziv posrednog ureda, pos-tavljenja pojačanja i skroz skapčanje vodova. 2.) Poredjaj skapčatlja prema zahtjevu 1.), naznačen time, Što se skapčajni postupci u-pravljaju u posrednom uredu strujinirn udarcima odaslanim sa krajnjeg ureda. :>.) Poredjaj skapčanja prema zahtevu 1.), 12.), naznačen time, što se sk«p£*jni uredjaji smješteni u posrednom uredu z* reguliranje po-jačarajućib urodjaja upravljaju promjenama struje sa skrajnjeg ureda. 4.) Poredjaj skapčmja prema zahtevu 1.), 2.) i 3). naznačen time, što su »vakom vo-dovom odsječku u posrednom uradu ođdije-Ijeni upravljajući uredjaji, koji vladaju »kap-čajnim uredjajima. ,r>.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 4.), nazutčen time, što su upravljajući u rad jaj i izradjeni kao eleklromagnatički uplivisani akap-čajni strojevi (W) G.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 4.). naznačen time, što su vodovitn odsjecima u posrednom uredu dodijeljeni relei (JU, SR), preko kojih se uplivišu upravljajući uredjaji. 7. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu G ) naznačen time, što su odsječci vodova u svrhu upi i vi sanj a skapčajnih ureijaja simultano skopčani u posrednom uredu. 8. ) Poredjaj skapčanja pren a zahtjevu 5.), naznačen time, što su svakom odsječku go-vorovog voda u posrednom uredu dodijeljena 2 koračnjna skapčajna stroja (na pr. Wi, Ws), od kojili se prvi upravlja promjenama struje prouzrokovanim sa skvajujeg ureda, počim se drugi automatski postavlja. !*.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 8 ), naznačen time što prvi koračajni skapčajni stroj (W, t dodijeljen je inom vodovom odsječku postavlja željenu s'.ap'ajnu oper. čiju, dočim drugi končajni skapčajni stroj (W») prouzrokuje izvedbu skapčajne mjere pripravljene od prvoga. 10. ) Poredjaj skapčanja pt>ma zahtjevu 8—9.), naznačen time, što drugi kor»č*jni skapčajni stroj (Wt) dodijeljen svakom vodovom odsječku iza prouzrokovanog skroz*kap čanja izluči prvi (Wi) dalnjirn letenjem do na jedno krajnje skapčaio i Što prvo koračvjfli skapčajni stroj došavši u svoj položaj mira prouzrokuje izlučenj« drugoga. 11. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjeui 8.), 9.) i 10.), naznačen time, što je mjssto drugog koračsjnog skapčajnog stroja predvidjeli ianac uspoiujućih reloa. 12. ). Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 3 ) i 4.), naznačen time, što se kao skapčajni ure-djaji upotrebljuju relei, koji su priključeni n» pojedina skapčala prvih korsčajnih skapčajnih strojeva pripadajućih k jednom dalekom vodu. 13. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 1.) ili 3.) i 8.), naznačen time, što drugi kora- čajni skapeajni stroj (\V-i) dodijeljen svakom vodovom odsječku u posrednom uredu pri napuštanju svog položaja mira pomoću početnog skapčala (15) zatvori tok struje za zatvarajući reie (Si), koji zatvori birače đo-stizive sa drugog ureda, tako da se za vrijeme trajanja pojedinih skapčajnih postupaka izbjegne nasuprotan rad obiju skrajnih ureda. 14) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 12.), naznačen time, što je na skapčalima koraćajnog skapčajućeg stroja, koji su pred-vidjeni za skapčajne operacije potrebne za duije vrijeme, priključen još po jedan rele (Pi, F2), koji iza nastalog skrozskapčanja odvoji prekidačev tok struje za drugi kora-čajni skapčajni stroj, tako da ovaj ne može dalje ići i ne može se automatski izlučiti. 15.) Poredjaj skapčanja prema zahtevu 6.), naznačen time, što je svakom, vodovom od-sečku u posrednom uredu dodijeljen poseban rele (T), koji kod telegraiičnog rada prenaša telegralične znakove od pozvanog k poziva-jućem krajnjem uredu. Iti.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 1.), naznačen time, što se pojačavajući uredjaji pomoću struja odaslanih preko govorovog voda različite vrste stavljaju i u iz^an rada. 17.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 16.), naznačen time, što su svakom odsječku govorovog voda (Li odnosno Le) prekinutom pojnčavajućim uredjajem dodijeljena dva re-lea, od kojih jedan (Ri odnosno R->) nagovori samo na izmjeničnu struju (pozivnu struju), a drugi (Vi odnosno V2) samo na jednoličnu struju, koje prouzrokuju stavlanje i u izvan rada. 18 ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 16.), naznačen time, što stavljanje u rad po-jačavajućeg uredjaja pri pozivu skrajnjeg u-reda nastane normalnom pozivnom strujom, stavljanje izvan rada naprotiv priloženjem jednolične struje na govorov vod, 10.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 18.) naznačen time, što stavljanje u rad pojača-vajućeg uredjaja nastane przivnom strujom izosta janjem posebnih sk a očajnih mjera. 20. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 17.), naznačen time, što je zajednički ukapčajući odnosno otkapčajući rele (E odnosno A) pred-vidjeo za pojačavajući uredjaj dodijeljen svakom vodovom odsječku, koji se uplivišu od relea, na pr. pozivnog relea odsječaka govorovog voda. 21. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 17.) i 18.), naznačen time, što stavljanje izvan rada pojačavajućeg uredjanja naslaje drukčije periodičnom izmjeničnom strujom nego stavljanje u rad. 22. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 1.) i 16,), naznačen time, što upaljenje nastane pivom prolaznom pozivnom strujom, gašenje impulz'ma pozivne struje izamanee slijedećih u stanovitim odseecima vremena (si. 5,617.) 23. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 22.), naznačen time, što se impulsima pozivne struje upliviše rezonančni rele udešen na irekvencu impulsnog reda, čije se sidro istom iza reda impulza pridigne u skapčajni položaj. 24. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 22.) i 28.), naznačen time, što je rezonačnom re-leu pređkopčan kao ograničač energije djelujući aperiodičan rele, u čijem mjesnom toku struje leži rezonančni rele. 25. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 1.), naznačen tune što se dalje pozivajući rele k skrajnjem uredu samo kod kratkog davanja pozivne struje i;a ovoga ukapča za vrijeme stanovite periode vremena, pri duljem davanju pozivne struje se ali stavi u djelatnost samo pozivni signal posredujućeg ureda. 26. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjegu 25.), naznačen time, što usporujući rele (V) leži u skapčajnom putu pred dalje po rivaj učim re-lom (R), i upravlja rano izamanee slijedeča skapčala, 2, 3, 0 kojima je ovisno nagovaranje i prekidanje pobude dalje pozivajućeg relea. 27. ) Poredjaj skapčanja prema sahtjevu 25.) i 26.), naznačen releom (Zi) pogonjenim davanjem pozivne struje, koji prouzrokuje pobudu usporujućeg relea preko svog skapčala (1) i upravlja skapčalo izmjenične struje (2), koje leži ili u toku struje k dalje pozivaj učeni reieu (R2) ili k pozivnom releu (Ai) posrednog pojačavajućeg ureda. 28. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 25 ) do 27.), naznačen time, što su postavljena skapčala mjesnog relea (2) što skapčalo (1) kod prekida pobude relea prije otpadne nego skapčalo (2), da spriječi nenamje-ravano nagovaranje dalje pozivajućeg relea. 29. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 1.), kod kojega daleko posluživanje pojačavajućeg posrednog ureda nastaje pomoću rardičito dugim davanjem pozivne struje sa krajnjeg ureda, naznačen koračajnim skapčajnim strojem prema vrsti predbirača u posredno po-jačavajućem uredu, koji se pri izlučenju jednog poziva stavi u rad i u spoju sa davanjem pozivne struje upravlja skapčajne postupke. 30. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29.), naznačen time, što sc pri dolasku pozivne izmjenične struje ukopča okretni magnet DM za okretanje koraćajnog skapcijnog stroja, čiji se tok struje iza prvog koraka održaje skapčajnim krakom IV koraćajnog skapčajnog stroja i skrozprolaznim skapčajnim segmentom 2—11 preko polaganog prekidača LU. 31. ) Poredjaj skapčanja prema zahtevu 29.) i 30.), naznačen releom (Ro), koji ostane pobndjen do položaja 9 koračajnog skap-oajnog stroja i zgotovi put za nastajanje na-tražnog poziva iza izvršenog upaljenja odnosno gašenja posrednog pojačača. 32. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29) — 31.), naznačen upaljujućim releom (ZR), koji se pobudi u stanovitom položaju koračajnog skapeajnog stroja, zatvori ložoći tok struje (HH) i proizvede zatvaranje toka struje za rele (WR), kojim se prouzrokuje natražno pozivanje u smjeru pozivajućeg ureda. 33. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29.) — 32.), naznačen time, što pri skroz-pozivanju pri upaljenom posrednom pojačaču izostane pobuda relea (Rr,) i usljed toga i kontrolni znak odnosno natražni poziv. 34. ) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29.) — 33), naznačen time, što se u pred odredjenom položaju koračajnog skap-čajnog stroja pobudi gaseči rele (LR), koji ostane pobudjen, dok ne dolazi više pozivna izmjenična struja odnosno dok se prekine pobuda kod (Rz, Rt), iza čega nakon otpa- đauja upaljujućeg relea (ZR) uv’edu (pripravi) natražni poziv. 35.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29.) — 34.), naznačen, time, što kod poziva posrednog ureda pri zapaljenom pojačaču duljim pozivom pobuda relea (AR) sprečava dalnji poziv i zatvori tok struje za pozivnu svjetiljku (AL) u posrednom uredu. 3(5) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29.) — 33 ), naznačen time, što se poziv posrednog ureda pri ugašenom pojačaču prouzrokuje duljim davanjem pozivne struje, čime se održaje pobuda od Ra i prema tome se ne zatvori tok struje za upaljujuči rele (ZR). 37.) Poredjaj skapčanja prema zahtjevu 29.) — 36.), naznačen aparaturom na skrajnjem uredu sastojeee se od sbapčajnice, na pr. prevaljujuće skapčajnice i polaganog prekidača, pri čemu se prelaganjem prevaljujuće skapčajnice u jednom ili drugom smjeru pobude relei (IlRi odnosno HRa), koji pronz-rokuju skapčajne postupke za gašenje odnosno za posrednog ureda u spoju sa korača j-nim skapčajnim strojem. ■ ■ ' ■ . - . ' Adpatent bro/2526 4: - ' - 'J ■ 'i ' ■ : /■£ - /, J r- I - - . 1 ■■ ■ i ■ c, TFff. 4- “>r~| •• . . o A J patent Ipoj2525. /"/ 7 It-------^ ^----------* :o FKm FKa olS J! z? ^ 9 f// f/-? FTcf.lO a SS3 ■*> {) o IH« 1*0 i* Ct • V / ♦ /