SOKOLSKI GLASNIK GOD. IX. U Ljubljani, 30. novembra 1927. BROJ 22.—24. * Bračo i. sestre! U Parizu na dan 11. novembra potpisali su predstavnici francuske l" jugoslovenske državne vlasti pakt prijateljstva izmedju jrancuske republike i naše kraljevine. Ovu historijsku činjenicu pozdravlja Jugoslovensko Sokolstvo s velikim oduševlenjem, koje imade svoju opravdanost u starim prijateljskim vezama, koje je naše Sokolstvo sklopilo s francuskim narodom /oš godine 1913., kada su naša brača uspešno sudelovala medjunarodnoj gimnastičkoj utakmici u Parizu. Godine 1920. pozdravili smo pobedo-nosnu Francusku u Lilleu. Godine 1922. pozdravili smo zastupnike francuskog naroda na prvim medjunarodnim utakmicama iza rata u Ljubljani. Godine 1924. sudelovali smo mi Jugosloveni na Olimpijadi n Parizu, a god. 1926. naša brača natecatelji opet su pobedonosno proneli naše državne boje u francuskoj zemlji — u Lt/onu. Pobeda naših svetskih prvaka brata Štukelja i brata Šumija podigla je ugled i čast našega naroda baš u Francuskoj, u zemlji rodjenja sokolskih gesla: bratstva, jednakosti i slobode! Naša brača vojnici i dobrovoljci u svetskom ratu u savezu sa plemenitim francuskim narodom lomili su verige nasilja i ropstva, pa su pobedonosno podignuli iz krvavih valova i nad nebrojenim grobovima slavni barjak naše slobodne domovine! Radosna vest o svečanom produbljenom prijateljstvu izmedju obih naroda dolazi nam upravo u času, kada padaju na naše duše crne sene nesretnog rapalskog dana. Pred tom činjenicom uzmiču očajne misli jasnoj i ponosnoj spoznaji, da če plamno pero narodne volje i njegove snage u blizoj budučnosti podpisati odluku, koja če svima onima koji stradaju i koji su poniženi, pružiti potpunu zadovoljštinu sa pobedom istine i pravde l U tom uverenju pozivljemo svu braču i sestre na ustrajan sokolski rad i šaljemo francuskom narodu bratske sokolske pozdrave ! Zdravo! U Ljubljani, 11. novembra 1927. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, staiosta. Dr. Riko Fux, tajnik. Sokolstvo i pitanje naših sveučilišta Obzirom na č.njcnicu, tla se pripravlja ukinuče nekojih fakulteta naših v.šokih škola i time umanjuje slo h odno učestvovanje njihovo u napretku i razvoju duševnih sposobnosti našega naroda, smatramo za dužnost, da opominjuči dignemo svoj glas protiv te štetne namere. Naš II. sabor u Zagrebu g. 1924. uvrstio je medu zadatke našega Sokolstva načelnu odluku, koja kaže, da »Sokolstvo mora da bude močan oslon svakoj težnji naroda za višim eiljevima, mora đa bude izraz nje« gove snage i njegove svesti.« Taj oslon dajemo svemu narodu s jamčenjem, da eemo sa svima sredstvima, koja su nam na raspolaganju, čuvati njegove najviše naučne i odgojne institucije, jer ne smemo dopustiti, da se uređuju materijalne prilike u državi na račun i štetu našeg kulturnog života. To smo prisiljeni da kažemo i zbog toga, što je naš prvi starosta brat dr. Ivan Oražen po svojoj poslednjoj želji ustanovio »Oraženov dački, dom« u Ljubljani, čjja je blagodat u prvotne redu namenjena me« dicinarima ljubljanske univerze, a u dalj n jo j odluci i dacima tehničarima iste univerze bez obzira kome plemenu našega naroda pripadaju. Pošto uvek pazimo na svako kulturno snovanje u našoj državi, sto* jimo i u tom pogledu budno na straži i več smo učinili sve što je u našoj moči, da sprečimo svaku štetu, koja bi iz te namere mogla postati idealnim tekovinama našega celokupnog nacionalnog, gospodarskog i ciržavnog života. Z d r a v o ! U Ljubljani, 28. novembra 1927. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. G angl, starosta. Dr. Riko Fux, tajnik. Sokolski slet u Skoplju god. 1928 U smislu zaključka glavne skupštine JSS obdržavače se na Vidov dan god. 1928. sokolski slet u Skoplju. Slet je obavezatan samo za neke južne župe, no zaključak je glavne skupštine, da se pozove celokupno jugoslovensko Sokolstvo na šta veče sodelovanje. Po prvi puta u slobodnoj državi poletiče jugoslovensko Sokolstvo u povečem broju u kraj, gde je bila kolevka jugoslovenske državnosti i koji u sebi krije veliku budučnost naše države, v zemlju cara Dušana, koja je doživela največi rascvat državne mogučnosti, ali i najteže dane poniženja i robstva, da iz njega vaskrsne nova snaga naroda i države. Počeci sokolskog rada u tim krajevima zasecaju daleko u predratno doba, ali glavni razvoj sokolskog rada započeo je osnutkom JSS. Sokolski rad* nici u tim krajevima imadu se još danas boriti sa najveoim poteškočama, pa se samo njihovom prevelikem idealizmu i njihovoj velikoj ljubavi do naroda imade zahvaliti, da sokolska ideja zahvača sve jače i sve više tamošnje tlo. U mnogim krajevima započeo je sokolski pofcret bez ikakovih predhodnih uveta. Nije bilo predvodnika, nije bilo vežbaoniea, nije bilo prostorija za društvene potrebe, sve, sve se moralo stvarati od temelja i organizirati od korjena. No snaga sokolske ideje uz požrtvov* nost neke braće svladala je sve zapreke, pa je danas Sokolstvo u tim krajevima tako čvrsto, da imade sve preduvete za krepak razmah. Duž« nost je pako celokupnog Sokolstva i svih merodavnih faktora, da ovo delo podupiru. Naši južni krajevi treba ju snažne nacijonalne propagande. Narod, koji je morao proživeti tako burnu istorlju, koji je doživio dane največeg državnog sjaja i dane najtežeg robstva, progona, mučeništva i terorizma; narod, koji je žive o stolečima u najkrvavijim bojevima za svoj opstanak, a koji još danas ne nalazi mira' i slobodnog odahnuća radi nečuvenih podhvata terorističkihi banditskih organizacija, taj narod 'je u večini uvukao se, pa treba da mu se u srce usadi novih nada za život i veliku narodnu budučnost. Sokolstvo je u prvom redu pozvano, da izvrši ovo delo! Bratstvom i sokolskom ljubavlju moramo u tog naroda probuditi veru u vlastitu snagu i ljubav do rodene grude, države i naroda. Sa neumornim pro* svetnim radom u vežbaonlci i izvan nje moramo taj narod pridiči na visi stupanj kulture, a u vežbaonici mu moramo dati snagu duha i tela, kako če sa največom samosvešču koraeati u našu veliku budučnost. U bratstvu i ljubavi imademo odgojiti taj narod, koji je kroz stolječa Podnašao patnje neprijateljstva, ropstva i progona. Konačno moramo ga uzgojiti u ljubavi do naroda i države te mu našim radom ucepiti tvrdu veru u večni opstanak velike naše države i našeg naroda. To je apostolsko delo našeg Sokolstva u tim krajeviima. Svi mi moramo biti svesni toga, da je to najvažniji deo naše države, koji sas crnjava most na bajni istok, radi česa je bio i b:če večno ciljem po* hlepnih želja zapadnog imperijalizma i drugih -naših neprijatelja, koji če vazda i svuda poduzimati sve, da te naše krajeve istrgnu iz naših ruku. S obzirom na sve to jest sokolski slet u Skoplju god. 1928. jedan °d n^jvažnijih i najznačajnijih sletova našeg Sokolstva. Svi, koji još nisu bili u ovim krajevima, moraju poletiti na jug, da upoznaju običaje i prilike ondašnje naše brače. Svi mi moramo biti pro* Pagatori za ovo veliko delo, koje imade sprđvesti Sokolstvo na jugu naše države. Sokolskim radnicima tamo na jugu imademo da dademo novih pobuda za teško delo, a sam slet neka umnoži njihove redove za ovo teško, veleznačajno delo. Zato, bračo, sestre, na posao u vežbaonice! Pokažimo našoj brači na jugu uspehe našeg rada, jer samo ovo imače največi uspeh! Dr. Riko Fux. Brat dr. Laza Popovič — pedesetgodišnjak Na 7. decembra ove godine navršuje se pedeset godina šta je ugIedao svetlo ovog sveta brat dr. Laza Popovič, koji se rodio tog dana godine 1877. u Sremskim Karlovcima. Pedeset godina života dra. Laze Popoviča nije samo njegov jubilej, Vec je to jubilej koji slavi celokupno jugoslovcnsko Sokolstvo, jer je razvoj, napredak, postanak, prošlost i sadašnjost toga Sokolstva usko vezana ličnošču brata dra. Laze Popoviča, koji je od rane svoje mladosti Prekaljen sokolskim idealizmom, sav svoj životni vek posvetio teškom 1 napornom radu na sokolskoj neizoranoj njivi. Jedva da kao mladi lckar iza svršenih študija u Beeu god. 1901. dolazi za gradskog lokara u svoje rodno mesto, on odmah započinje sondiranjem terena, ne bi li što pre i uspešnije posejao zdravo sokolsko seme. I doista iza omladinske skupštinc 190(5. godi n e, održane u Srem« skim Karlovcima, daje prvi snažni efektivni impuls za stvaranje Sokol« stva. Razume se srpskog Sokolstva, jer ovo do tada još nije uhvatilo terena u ovim stranama. Brat Laza zagrejan za velike sokolske i nacijo« nalne ideale piše tada sijaset članaka o važnosti i potrebi Sokolstva u srpskog dela našeg naroda. On ozbiijno shvatajuč namenjenu s,i zadaću, odmah traži dodira sa češkim Sokolstvom i uspostavlja veze sa bračom Ćesima preko društva u Kutnoj Mori. I ne sustajuč i ako je naišao u svom prvom naletu na zapreke i nerazumevanje, godne 1904. osniva prvo srpsko sokolsko društvo u Sremskim Karlovcima. Tko radosniji od našeg Laze, kada je vidio svoj cilj postignut, a pogotovo kad je omladdna rek bi listom pohrlila u redove društva. On sam, u bojazni za napredak svog čeda i mezimčeta, prihvača se mesta društvenog vode i sve dru« štvene poslovc obavlja najveoom ppmmom i požrtvovnošču. Seme je doduše posejano, no bratu Laz to ncdostaje. Sokolstvo imade da se širi, a širit ga može! samo pisana reč. I on god. 1905. osniva list »Srpski Soko«, ko ji sam urediva i gotovo sam ispisujc. Kroz pet godina izlazio je pomenuti 'list u Sremskim Karlovcima, a brat Laza mu duša i srce. I jedva da svrši jedno, več polazi dalje. Njegova propaganda za Sokol« stvo nailazi na lep; odaziv i društva su stala nicati u sve večem broju. Trcbalo je več pomišljati na sistematski organizatorni rad. Brat Popovič odmah se lača posla i osn va prvu župu srpskog Sokolstva, koja se proživa »Fruškogorskom župom«, a on joj postaje starešinom. Paralelno sa ovom akcijom odmah je poveo svestranu sokolsku propagandi! u svim krajevima gde ima Srba, pa nailazi na vel k odaziv, jer se srpsko .Sokol« stvo stalo naglo širiti. Ono je u razmerno kratko vreme postalo faktor o kojem sc vodilo računa, a i sa svoje strane h telo je da položi račun svoga rada pred javnošću. Г apet inicijativom brata Popoviča organizuje se prvi Vidovdanski sokolski slet u Ravanici, koji je bio prcdteoom kasnijim čuvenim ravanačkim sletovima srpskog Sokolstva. No duša brata Popoviča nije bila smirena. Svojim dalekovidnim pogledom gledao je on Baš preko Sokolstva na Slavcnstvo kao celinu. Sokolstvo je za njeg uvek bilo, a i danas jeste onaj faktor, koji imade da stvori podpuno slavonsko jed nstvo. No na putu do toga bilo je mnogo zapreka, trcbalo je pomieati se u etapama. I prva takova etapa beše da se nade veza sa Srbijom. Brat dr. Popovič nalazi kontakta sa bračom u Srbiji, oduševljava ih za sokolske ideale i započinje teškom borbom da i u Srbiji dode dd Sokolstva, U toj svojoj borbi pretrpio je mnogu gorku i s ovc i s one strane Save. No nepokolebiv u ideji, stalan u načelima nije popuštao sve dotle, dok i brada iz Srbije ne prihvatiše Sokolstvo po ideji, imenu :i odori. To je bio njegov veliki uspeh, istorijski uspeh, jer od1 tog doba tadanjc srpsko Sokolstvo poprima jedinstvenu formu u organizacijonom i idejnem pogledu. Kao prvi vidan znak tog jedinstva prestaje izlaziti »Srpski Soko«, a u Beogradu započinje izla« ženjem zajednički list »Srpski Sokolski Glasnik«, kome 'je i opet ured« nikom kroz dve god ne sve do god. 1914. brat dr. Laza Popovič. Godimice tako dalje k r oz čitav svoj životni vek brat Popovič radi za Sokolstvo. Po njemu organizovano srpsko Sokolstvo zahvatilo je jakog maha. Ono sc proširilo Hrvatskom, Slavonijom, Bosnom, Dalma* cijom i Srbijom. To Sokolstvo kao reprezentant naroda, počelo je sada svc jače istupati,- a i opct pobudom i organizacijom brata Laze. Bas nje* govim nastojanjem srpsko Sokolstvo kao močna i jedinstvena celina javlja se na svesokolskom slctu u Zagrebu (1911.), do godine (1912.) u Pragu, pa kasni je u Sofiji, a onda na Primorju, u Bosni, jecflnom reči po svim srpskim krajevima, gde uvek lično dolazi i naš jubilarac, da ili nadoveže veze sa drugim Sokolstvima li da podstrekne srbske sokolske bataljune na daljni i ustrajni što intenzivniji rad. Brat dr. Laza Popovič Ma da je dr. Laza Popovič več pred balkanski rat razvio silan intenzitet sokolskog rada, iza sretno dovršene balkanske vojne i sam uznesen vcličanstvenim pobedama, gledajuč Kosovo oslobodeno, još je jače prionuo uz rad. Sokolstvo je tada postojalo svugda gde imade Srba • sve to Sokolstvo činilo je svoj dinamički Savcz, jedan i zajednički. No manjkala je ipak jaka unutamja organizacija. Tu sada priskače dr. Laza Popovč i svojom cnergijom, a naročito propagandom ideje kraj tadanjih prilika do mogučeg kraja, dovršava največe delo, organi* zacijono jedinstvo srpskog Sokolstva. Tako evo dolazi u svom radu do prve etape. I mislio bi tko, da se Umori o, da je sustao, da sc zadovoljio sa dosadanjim rezultatima. O nc! On prožct velikom mišlju narodnog jedinstva krcnuo je odmah dalje. Njegov je vjcruju: Hrvati, Srbi ,i Slovenci su jedan narod, a kad su jedan narod treba da bude i jedno Sokolstvo bez obzira na umetno stvorene državne graniee. 1 on započinje radom. iDakako ne javno, jer to zai ono ropsko austrijsko doba nije bilo ni moguče, več tihim, skrivenim radom, a ponajviše usmenim nagovorom, počeo je propagirati ideju jedinstvenog Sokolstva na jugu kao .nosioca zavetne oslobodilačke misli. I dolazi eto njegovom inicijativom baš nekako pred svetski rat god. 1914. do zna« menitog zagrebačkog sastanka predstavnika svih tri ju plemenskih So« kolstva, na kome sc sastanku pretresla ideja stvaranja jednog jugo« slovcnskog sokolskog saveza. Sama ideja bila je oduševljeno prihvačena, ali zagrmiše topovi, buknu rat, a srpsko Sokolstvo staviše na optuženičku klupu. Brat dr. Laza Popovič bude uhapšen i sa ostalom bračom izveden pred sud. 16. juna 1916. sudio mu zagrebački sudbeni stol. Optužilo ga se radi njegova rada u Sokolstvu, a naročito radi veza sa Sokolstvom u Srbiji i radi njegovih članaka. Optužba je glasila po § 58. radi otečestva i bi suden na 14 meseci tamnice. No time se mera progona još nije dovršila, jer mu bečka univerza kao veleizdajniku oduzela do« ktorat. No što je poništio Beč, to je uzvisio Prag. Nastopanjem staroste ČOS brata dra. Scheinera, češka univerza u Pragu promovis-ila je dra. Lazu Popoviča ponovno, vrativ mu tako 1 ekarsko=dok to rsk u titulu, bez koje bi bio lišcn svoga zvanja, a i zarade za se i svoju porodicu. No brat Lazo snosio je sve ovc progone vedra čela, mirne savjesti, a radosna srca. Svestan je bio toga, da doprinesene žrtve moraju uroditi dobrim plodom. I urodilc su našim oslobodenjcm i ujedinjenjem. Davni san brata Laze ostvarcn je. Sad se tek za njega otvorilo široko polje rada, da ostvari svoj davni ideal — jedinstveno jugoslovensko Sokolstvo! I ne oklevajuč, ne povadajuč se za zbunjenim masama, ne vodeč računa 0 nadmudrivanjima samozvanih narodnih voda, krenuo je ravnim putem-. Največom cnergijom dao se prvi na delo da se ostvari integralno jugo« slovensko Sokolstvo. I radio je neumorno. Pisao, dopisivao, propagirao 1 pravio načrte, dok nije organizovao prvi sokolski vidovdanski sabor u Novom Sadu god. 1919., koji je bio prva i najača manifestacija na« rodnog i državnog jedinstva u oslobodcnoj domovini, a koji je sabor proglasio jedinstvo Sokolstva. I opet bi se držalo, da če sada brat Lazo sustati, odpočinuti i ejesti da uživa na stečenim lovorikama. No torne nije tako. Poput brižna rodi« telja on se i dalje stara oko svog mezimčeta, u tom slučaju jugosloven« skog Sokolstva. Pokrcčc odmah evo ovaj naš današnji službeni sokolski list »Sokolski Glasnik« (god. 1919.) i bude mu glavnim urednikom kroz četiri godine, sve do god. 1923. kada je uredništvo lista prenešeno u selo Saveza u Ljubljanu. Za čitavo ovo vreme, šta on ureduje list, piše bez« broj članaka i to baš u vidu odgoja mladog jugoslovenskog Sokolstva, kome svojim člancima razrađujc jugoslovcnsku ideologiju. Neosporan je fakat, da je temelje jugoslovcnskoj ideologiji udario brat dr. Laza Po« povič, a mi svi ostali tek smo docnijc na ovim dobrim i čvrstim temelj ma na dozi d avali. U isti tren dok- razraduje jugoslovcnsku ideologiju, dok tako rekuč vaspitava celokupno jugoslovensko Sokolstvo da ga učvrsti u principima i idejama, več brli trečoj etapi svoga sokolskog poziva. On vrlo dobro žnade da se stablo oslarija o stablo. Jugoslovensko Sokolstvo i ako mlado, po tome puno energije i životne snage, treba da se osloni na stare pr o« kušane sokolske borce, a opet kako je Sokolstvo nosiocem velike sl as venske misli, to ono mora da radi ruku uzl ruku sa najačom sokolskom organizacijom, a to je čehoslovačko Sokolstvo. Brat Laza i opet buši, Propagira i radi, dok ne dođc do prvog jaeeg poratnog slavensko*sokol* skog zbliženja, a to je češkosjugoslovenski sokolski Savez u eije stare* šinstvo i sam ulazi. Dovršiv ovo delo nešto je sustao. God, 1923. kao ' još neki sokolski radnici povlači se u kraj. Jugoslovensko Sokolstvo odlikuje ga u znak priznanja za zasluge na polju Sokolstva velikom saveznom plaketom, a on tek tu i tamo javi se sa kojim bleskom, da posveti onima, koji tapaju u tmini. Izašao je iz) svoje rezerve god. 1924. nekako u početku razmaha rada za 11. sokolski sabor. Tad je i opet došao, a cime prirodnije nego da dade ideju za osnutak •slavenskog sokol* skog saveza. U nekoliko sednica razlagao je pred starešinstvom za gr e* bačke župc svoje poglede na taj savez, pozvav župu da ona dade ini* cijativu. Poslušalo ga se i evo stvaran rezultat osnutka i postanka tog saveza belodano je pokazao, da je bilo dobro da ga sc poslušalo. Danas kao lekar i universitetski profesor vrši svoje zvanje, baveč se uz to literarnim radom, sarađujuć ponajviše u »Novoj Evropi«, gđe 1 opet od vremena na vreme iznese po koju misao o Sokolstvu. Eto to je naš brat dr. La,za Popovič. U tom svom velikom radu °n je bio vazda skroman, nije'tražio ni časti, slave i nagrada, a največe mu zadovoljstvo beše, da je ono, šta je uradio, bilo na korist nacije, do* movine i Sokolstva. Zato sc ga evo povodom njegove pedesetgodišnjice sa ponosom i hvalom u srcima spominje jugoslovensko Sokolstvo sa iskrenoan željom, da bi još dugi niz godina zdrav i krepak radio na našoj sokolskoj njivi, a naročito, da bi doživeo ostvarenu svoju naj* 'skreniju želju, da se preko Sokolstva nadu udruženi svi slavenski narodi ч jednoj ideji i jednom cilju. Ante Brozovič. Prvi Savezni prednjački tečaj za članice o d 26. septembra do 22. oktobra 1927. Na glavnoj skupštini JSS u Beogradu/ bilo je zaključeno, da se ove godine imadc obdržavati prvi prednjački tečaj za članice. Svi župski načelnici i načelnice, prisutni zboru župskih načelnika, zastupali su sta* novište, da je mesec august s obzirom na ferije, pa dopuste, najzgodniji mesce za ovakove priredbe. Zaključilo se nadalje da je svaka župa obavezatna da pošalje barem po jednu članicu u tečaj. No na žalost toga zaključka držala se samo je dna četvrtina župa, dok se druge na to nisu ni obaziralc, radi česa morat če se opravdati. Savezni TO odmah po zaključku u Beogradu započeo je sa pripra* vama. Obavcstio je okružnicom sve župe i odredio rok za prijave. No doživeli smo razočaranje. I ako je to b o prvi savezni tečaj za' članice, a u društvima imademo tako malo sposobnih prednjačica, bila je do odredenog dana prijavljena samo jcdna jedilna sestra, a zadnja dan uoči tečaja prijavilo ih sc sedam. Da se uz ovako mali broj prijavljenih s obzirom na režijske tro* škove i veliki aparat predavača, tečaj ne može obdržati, držim da ni je potrebno dokazivati. S toga unatoč svima pripravama, koje su do tanoine bile izvršene, tečaj se morao odgoditi i to za jesen, šta je saveznom TO prouzroo.lo dvostruki posao. Novo objavljeni tečaj obdržavao sc tada od 26. septembra do 22. oktobra. Tako se je dne 26. septembra o. g. u :pola devet ujutro otvorio tečaj u prostori jama Sokolskog doma na Taboru, i to u prisutnosti sa« veznog staroste br. Gangla, nekih predavača i 15 polaznica. Tri su sestre naknadno prispele, a tri su sestre polazile tečaj samo u odredenc časove, koliko im to zvaniena dužnost dopuštala. 1 tako je -vcl'kom mukom bio postignut odreden minimum polaznica, šta župama baš nc daje najlepšu pohvalu. Odmah iza kako behu obavljene sve formalnosti upsa, otvoren je tečaj. Savezna načelnica pozdravila je prisutne u ime saveznog TO i pri* godnim red m a prikazala im značenje ovog prvog tečaja za naše Sokol« stvo. Sa žalošču konstatovala je premali odaziv s obzirom na veliku po« trebu dobrih prednjačica. U ime saveznog starešinstva pozdravno jc sestre brat Gangl, pozvav ih na ustrajan rad i želeč im mnogo Icpog uspeha. Zatim se sestre upozorilo na načrt predavanja i vežbe, dane su im i ostale potrebne upute glede nastamfoe, prehrane, garderobe i vežbaonice. Odredila se još nadzornica kao statističarka u vežbaonici, odgovorna nad« zornica u nastambi i pozvalo se sve sesti-e na red, tačnost i disciplinu. Time je samo otvorenje bilo zaključeno. Iza kako ,su sve polazniee bile lekarski pregledane započelo se samim radom, koji je bio tačno po načrtu raspoređen. U tečaju su bile sledeče sestre: I. Župa Celje: 1. Lojkova Milka, društvo Celje, 2. Rakova Justa, Zagorje ob Savi (stiigla dva dana docnije). II. Župa Ljubljana: 1. lEngelmanova Lada, 2. Hauptmanova Zora, 3. Gjudova Pavla (polazila samo popodne), Ljubljana matica, 4. Kumpova Malka, 5. Tratarjeva Vlada, 6. Lebanova Stana, 7. Strajhcr« jeva Silva i 8. M' klavčičeva Ema (zadnje dve samo neke časove), Soko I, 9. Rusova Vera, Grosuplje. III. Župa Maribor: 1. Ivančeva Vida, Slovcnjgradec. IV. Župa Niš: 1. Đorđevićcva Jula, Leskovac (stigla tek 6. okt.). V. Župa Novi Sad: .1. Jur šičeva Sofija, 2. Rakieeva Vasiljka, Novi Sad. VI. Župa Osijek: 1. Piličcva Vera, Brod n. Savi, 2. Svetina Ana i 3. Tsajlovičcva Štefanija, Vukovar. VII. Župa Split : 1. Ivančevičcva Milena, 2. Skoričeva. Ružiča, Split. VIII. Žiipa Zagreb: 1. Matjejovska Gordana, Zagreb I (stigla tjedan dana docnije). Iz podatiika sc razahire, da su bile p« zVanju: 4 učiteljice, 1 slušas teljica više pedagoške škole, 1 stud. filozofije, 1 cand. filozofije, 1 stud. medicine, 4 činovnice, 1 švelja, 8 privatistkinja. Jedna od njih bila je udata. S obzirorp na veliku razliku prednaobrazbe, a i sokolske prakse, morala se obuka obdržavati tako, da su sve polaznice imale jednako koristi. Opčenito se opazilo, da su sestre, koje nisu imale dovolj ne prakse, s poteškoeama sledile razlaganja pojedinih panoga i predavanja. Pa i gledom na doba bila je medu sestrama velika razlika. 5 ih je bilo do 20 godina, 16 sestara od 20—30 j 1 preko 30 godina. Sestre su stanovale zajednieki u Invalidskem domu, dok su se prehranjivale u restavraciji Sokolskog doma na Taboru. Ovde su se ujedno obdržavala i sva predavanja. Tabor se za ovakovu prigodu pos> Prvi Savezni prednjački tečaj za članice kazao vanredno prikladan, jer ne samo da imade lepe zračne prostorije za telovežbu, več i kupalište, koje je bilo polaznicama na raspolaganje. Polaznice sm nije dozvoljavao izbivanje iz nastambe. Polazak pozorišta ili drugih zabavišta bio je dozvoljen samo u grupama pod nadzorom odredene sestre. Čitav rad bio je podelen na 188 časova. Od toga je bilo 58 časova teorije, 3 časova pevanja, 122 prakse i 5 ekskurzije i lekarski pregled. Osirn toga u nedeljama priredivani su bili izleti, d to: preko Vintgara na Bled i na Šmarnu goru. Treče nedelje sestre su razgledale grad i muzej, a popodne zajednieki su prisustvovale predstavi »Orlova« u nas rodnoml pozorištu. Dnevno započimalo se radom u pola osam ujutro, pa do podneva i od dva do sedam uveče, sa polsatnim odmorom pre d posle podne. U samom tečaju prošao sc teoretski i praktički čitav .sistem, isto* r:ja, zdravstvo i t. d. Osim toga podučavale su se sestre u vodenju dru* štvene telovežbe s osobitim obzirom na ženska odelenja. Sva predavanja obdržavala su se u vežbaomci, odnosno u društveno j čitaonici. \’eke izvesne panoge radi povoljnog vremena obavljale su se na letnom vež« balištu. Kao predavači sudelovali su u tečaju brača i sestre: Istorija Sokolstva, administracija, sokolska štampa i statistika: br. Verij Švajgar; istorija telovežbe, strani sistemi i prosveta: br. Josip Jeras; sokolska misao i govori pred vrstam: br. E. Gangl; organizacija i plivanje: br. Nande Marolt; metodika i uredenjc vežbaonice: br. Stane V>;dmar; asistiranje i lahka atletika: br. Svetlič; ritmika i sistem uopšte: br. dr. Murnik; praktično vodenje sodnica i pravila društva te tehničkih organa: br. Jaka Jesih; pevanje: br. Ferdo Juvancc; fiziologija: br. dr. Seliškar; anatomija: br. dr. Zalokar; prva pomoč: br. dr. Rus; higijena: br. dr. Krajec; lekarski pregled: sestra dr. Praprotnikova. Praktično sa teoretskom podukom: proste vežbe br. Jesih; lahka atletika br. Slavko Pretnar; raznol.kosti, preča, ruče, karikc i koza br. Ryška; konj: br. Svetlič; stol, palice, sistem: br. Vrhovec; lestve, kru« ženja i ritmika: sestra Joža Trdinova; eun'jevi i greda: s. Ryškova; duga vijača: s. Lozejeva Vlasta; redovite vežbe, penjala, ribstol, švedska klupa, kratke vijače, velike i male lopte .i telovežba bez sprava: s. Jugova. Prak* tično vodstvo odelenja: sestre Lozejeva, Skalarjeva, Ryškova i Jugova. Гzleti: s. Murinova i br. Kajzelj. Ogroman materija!, koji se preradio u tečaju, predavali su pre« davači sa največom voljam i željom da bi polazhicc imale od njega ko« rist . Unatoč tolikim časovima nc bi bilo suviše da je bilo moguče posve* • titi još nekoliko časova nekim izvesnim predmetima, a naročito samo« stalnom vodenju telovežbe u čemu su sestre bile upučene tek u naj« nužnijem. I ako je bila skoro polovica sestara, koje su teže razumevale slovenski, ipak se opčenito opazio velik napredak. Odušcvljenje i zani« manje za stvar vladalo je naročito kod nekih sestara ui va-nrednoj meri. Tečaj je prošao bez dkakovih večih nezgoda. Jedino jedna sestra kod ob.ičnog saskoka sa konja nešto si povredila kost u članku, šta uostalom nije imalo nikakovih posledica. Da je tečaj dobro uspio, dokazale su četiri sestre, koje su pred« zadnjeg dana polagale savezni prednjački ispit. Pokazale su mnogo ve« selja, volje i ustrajnosti do sokolske stvari, pa su zato i ubrale zasluženi uspeh. Ispit su sa dobrim uspehom položile sestre: 1. Hauptmanova Zora, Ljubljana, župa Ljubljana. , 2. Ivančeva Vida, Slovenjgradec, župa Maribor. 3. Piličeva Vera, Brod n. Savi, župa Osijek. 4. Tratarjeva Vlada, Sokol I, župa Ljubljana. Napomenute sestre su prve, koje su u JSS položile savezni ispit. Led je probijen! Ostale sestre neka ih slede. Poslednjeg dana tečaja uvečer bila je polaznicama priredena opro« štajna večer u vezi sa zabavnom večeri Sokola I, kojoj su u odsutnosti staroste i načelnika Saveza sudelovali u ime starešinstva: podstarosta br. Bogumil Kajzelj, neki članovi i članice saveznog TO i neki predavači. Oficijelni deo oproštajne večeri obdržavao se u odborskoj sobi Sokola I na Taboru, gde su polaznice bile i pogoštenc Savezna načelnica sestra Jugova oprostila se od polaznica ovim govorom: Drage sestre! Nakon boravka od čctiri tjcdna medu nama vi nas ostavljatc. Ne* verovatno brzo proteklo je ovo vreme i čini mi se, da smo sc jedva jedni na drugi priučili. Još nekoliko časova i bičetc kod kučc medu svojima, u svome sokolskom društvu. No sestre, šta če tada biti prva vaša zadača i dužnost? Držim, da svaka od vas oseča, tla tada bilo na koji način pokaže uspehe tečaja i da u praksi sprovede to, Sto je teoretski naučila. Čekaju vas one dužnosti, koje su teške, odgovorne, ali naročito idealne. Vazda i posvuda se naglašava, od kolike je važnosti dobra prednjačiea za vodstvo članica, a naročito za naraštaj : decu. Vi, koje ste u večini još tako mlade, bičete bez sumnje poverene sa vod* stvom naraštaja i dcce. No tim trcnom, sestre, morate bifc; svesne, da su oni najmladi naša največa n a da i o njima za pravo ovisi budučnost našeg Sokolstva. Kako čete ih uzgojiti, takovi če vam biti. A na koncu kakovi če biti vaši čini, po njima če vas omladina suditi. Učinilc bi nezmerni greh, ako bi svojim radom van sokolskog društva zatrovalc obzor mlade dečje duše. Ne želim, ali kažem, da je bolje, da se takova, koja ne oseča u sebi pravog pozva, nc prilivati ovakovog posla. Bez žrtava nema uspeha, ali sa samozatajom lagano se mogu postiči lepi uspesi kod mladih srdaca. Neka vas na svim vašim, putevima vašeg sokolskog rada rese kreposti, kojc mora posedovati svaka prava dobra Prednjačiea. Požrtvovnost i ona sokolska ljubav, koju su vam pokazali naši Prcdavači, neka vas učvrščuje u vašem daljnem sokolskom radu i po* huduje do uspeha, kojc od vas očekujemo. Sačuvajte nas :svc u naj» lepšem spomenu i budite uvcrcnc, da ako je tu i tamo z’amračilo sunee, uvek smo do vas imali otvorena srca, koja su vam htela da dadu ono,' što sama poseduju. Uspehe ovog tečaja, koji je prvi u istori j i našeg Sokolstva, pokazat čete vi same. Dakako da t rne još nije dovršena vaša nauka. Dužnost je svake pojedine da se nadalje izobrazujc i usavršava. Naročito kod naše tclovežbc treba posebnog študija, kako telovežba ne bi ostala na onom mestu, na kome je bila, več da ju digneino i učinimo zanimivom. Time zaključujem ovaj naš prvi tečaj i tom zgodom pozdravljam naše prve savezne prednjačice, kojc su jučer položile ispit, pa im kličem hvala i želim im mnogo uspeha na sokolskom telovežbenom polju! A svim ostalim sestrama jednako žel'm, da rade, da sc učtv da se usavršavaju. Nc dozvolitc sestre, da za nekoliko godina čujem da ste napustile sokolsko delo i da nc izrabljujcte nauke i poduke, koje ste primile u tom tečaju. Zanimat ču se za vaš rad, pa kada se na kome večem sletu opet sastanemo, tad ču ustanoviti vaš rad i vaš napredak. Vi, koje prve izlazitc iz saveznog tečaja, budite u prvim redovima i po* kažite da se i žena mora i može posvetiti sokolskom radu. L U to ime želim vam sretan put i kličem krepki sokolski Zdravo! Na to su bile sestrama razdelcnc potvrde o polasku tečaja, a sve* dodžbe onima, koje su položile ispit. U ime starešinstva JSS oduševljenim rečima oprostio se od polaz« nica zamenik staroste br. Kajzelj, pozlvajuč ih, da sve to, šta su u tečaju dobra čule i videle, kod kuče u svojim društvima praktično provedu. Sestra Vera Pilie u ime polaznica lepim i biranim rečima zahvalila se vodstvu tečaja i svim predavačima, uveravajuč, da če se sestre za njihov trud i požrtvovnost pokazati zahvalnima na taj način, što če zdušno i radosno vršiti u svojim društvima dužnosti prednjačica. Time je oficijclni deo oproštajne večeri bio dovršen, našto su sestre pošle u veliku dvoranu, gđe se uz zvukove sokolskog orkestra obdržavala sokolska zabava u neprisiljenem raspoloženju svih prisutnih. Sledečeg dana sestre su nas jedna za drugom ostavljalc, a mi im srdačno stiskasmo ruke uz pozdrav: Zdravo! Do videnja! Anuška Jugova. IZ STAREŠINSTVA JSS ******* XXIII. sednica starešinstva JSS 26. septembra 1927 P r i s u t n i : starosta Gangl, Čobal, Fux, Jeras, Jugova, Juvancc, Kajzelj, Kandare, Marolt, Milost, Poženel, Račič, Vidmar. — Brat starosta upozoruje na ovogodišnju proslavu 1. decembra. Na njegov predlog za« ključuje se, da PO izradi odnosni proglas. Kao lane, tako i ovc godine imade se sokolski dan posvetiti našemu naraštaju. — Na predlog brata dra. Fuxa imade se zatražiti od svih župa da za narednu godinu izrade program priredaba, jer gledom na zaključak glavne skupštine imade se celogodišnji program priredaba unapred izraditi. — Načelnica sestra Jugova izveštava da je savezni ženski tečaj započeo radom i da obečaje lep uspeh. — Gospodar brat Čobal tumači sui'ovu bilancu per 31. VIII. 1927., koja se sa odobrenjem prima do znanja. — Statističar brat Milost izveštava, da sokolska župa Banja Luka javlja obnovu društva u Bihaču. — U ime fonda za nezgode javlja brat Marolt, da če se sokolskom društvu u Celju doznačiti za brata Kastelica Rudolfa Din 90, a za Pušnika Cirila Din 70. Prima se do znanja. — Interno. XIV. sednica starešinstva JSS 3. oktobra 1927 P r i s u t n i : starosta Gangl, Čobal, Franke, Fux, Jeras, Juvanec, Kajzelj, Kandare, Marolt, Milost, Murnik, Poženel, Račič, Smertnik, Švajgar, Vidmar, Zelenko. — Brat Vrhovec podnaša opširan izveštaj o župskom prednjačkom tečaju u Skoplj-u na koji je bio odaslan od saveznog TO kao predavač. Podjedno izveštava o stvarima, koje se od* nose na predpriprave za pokrajinski slet u -Skoplju. — Brat dr. l4ux čita dopis saveza »Junak«, kojim saopštuje novi upravni odlbor izabran na poslednjem kongresu. — Društvo Višegrad šalje Savezu brzojavni pozdrav sa proslave razviča svog ibarjaka. — Sokolsko društvo Lcskovac ponovno moli da mu se dozvoli sabiranje priloga za sokolski dom i to po teritoriju bivše Srbije. Prima sc predlog da se to dozvoli, ali uz uvet ako pristanu tangirane župe. —i Molba zai šahiranje pr loga po čitavoj državi u svrhu Podignuča Tuskog sokolskog doma u Beogradu, odbija se. — Prodavačka agencija sokolskih žigiea u Zagrebu javlja, da sa novom godinom neče h.ti u mogučnosti da dalje prodaje, jer dji Ć€ uprava državnog monopola tog dana obustaviti slobodnu prodaju žigiea. Glede toga pribavit če se nužne informacije, a onda če se odlučiti glede daljnih koraka. — Brat Smertnik u ime župe Celje želi imati razjašnjenja o stanju Jugo« slovenske Sokolske Matice. Zaključuje se pozvati upravu Matice da pred« loži poslednji! b.Jancu. — Nadalje brat Smertnik iznaša želju društava celjske sokolske župe, da bi se počelo izdavati sokolski list pisan slo* venački. O ovome, kao opčenito o sokolskoj štampi povađa se debata, P« se zaključuje da čitavu stvar raspravi novinarski odsek. — Brat Marolt izveštava, da je fond za nezgode isplatio 'bratu Kajetanu Kovačiču iz ^irov l)in 350. Odobrava se. — Konačno prcdlaže br. dr. Fux da bi TO °Ve zime priredio veču utakm eu JSS u skijanju. Stvar če se izneti pred narednu sednicu TO. — Interno. . XV. sednica starešinstva JSS 10. oktobra 1927 Prisutni: starosta G angl, čobal, Pux, Gregorin, Jeras, Jugova, Juvanec, Kajzelj, Kandarc, Marolt, M lost, Murnik, Zelenko. — Brat sta« rosta u poduljem govoru seča se od zlikovačkc ruke ubijenog brata generala Mike Kovačeviča, Pokojnik je još pre rata sudelovao kod orga« nizovanja srpskog Sokolstva. Bio je jedan od osnivača šumadijske so* kolske župe u Kragujevcu. U našim redovima i u dstoriji Sokolstva sačuvat čemo mu najlepši spomen. — Slava mu! — Podstarosta sokolske zuPe u Vel. Bcčkcreku moli (uipozoren iz zapisnika sednica u »Glasniku«, Ja savezni revizor n je mogao revidirati župe) za podatke, usled česa bi se imala obaviti ova revizija. Zaključak: Brat podstarosta uputiče še dctalj.no u čitavu stvar. — Zagrebačka sokolska župa moli za intervenciju Saveza, kako bi joj vlada doznačila odobrenu subveneiju za pokrajinski slet u Zagrebu god. 1924. Zaključak: Čitava stvar uputiče se mero« dav.niih faktorima u Beogradu sa preporukom. — Brat tajnik izveštava da je na glavnoj skupštini CMD u Mariboru zastupao savezno stare« sinstvo, šta se uzima sa zadovoljstvom do znanja. — Br. Čobal upozoruje Predsednike svi-h odseka i odbora, da z apoenu pripravljati svoje pro« račune za god. 1928. — Dalje prcdlaže da se sastavi amandman za bu« duči financijski zakon, da sc naša društva za pozorišne predsta.ve i pri« kazivanje sokolskih filmova oproste od taksa, kako su to dobila ostala društva. Jednako da sc učini sve, da Sokolstvo dobije na željeznicama •sto povlastice, koje uživa planinarsko društvo. Prima se. — Brat Jeras lzveštava da če u narednom broju »Glasnika« izači poziv za proslavu 1. decembra. Jednako se dovršava brošura »Put u sokolski život». — Sta« tističar brat Milost izveštava o broju članstva, naraštaja i dece spram stanja 30. VI. o. g. Žali se, da je od 444 društava poslalo iskaze njih samo 103. Zaključuje se energično pozvati'sva društva da pošalju podatke. ~~ Brat Čobal izveštava o velikom zanimanju i uspehu filma o‘VIII. sve« sokolskem sletu u Pragu. Film sada kruži po Hrvatskoj. — Sastanak novinarskog odseka vršiče se 20. o. m. Na isti se imade pozvati i brat Brozovič. — Brat Kajzclj predlaže da se zamoli ljubljansku sokolsku župu da pribavi likvidacijoni akt Ibivšeg društva u Brezovici. — Interno. XXVI. sednica starešinstva JSS 17. oktobra 1927 Prisutni: starosta br. Gangl, Čobal, Fux, Jeras, Juvanec, Kajzelj, Kandare, Marolt, Mešek, Milost, Murnik, Poženel, Svajgar, Vidmar, Ze* Icnko. — Brat starosta u odsutnosti sestre načelnice izveštava da če se u subotu 22. o. m. zaključiti ženski tečaj'. Pozivlje braču iz starešinstva da sudeluju oproštajnoj večeri u čast kurzistica na Taboru. — Konačno izveštava da je glasom izvcštaja u »Jutru« zboru društvenih načelnika mariborske župe 9. o. m. prisustvovalo samo 50%. Kritizira ovakovu bezbrižnost. U debatu o toj stvari ulaze br. Marolt, Švajgar, Murnik, Vidmar i Fux. U glavnom se konstatovalo, da je nedovoljnom prisustvo* vanju krivo slabo financijsko stanje pojedinih društava. Konačno se prihvača zaključak da župskoj odborskoj sodnici u Mariboru kao savezni delegati prisustvuju brača dr. Murnik i dr. Fux. Izveštaj brata staroste prima se do znanja. — iNačelnik br. dr. Murnik izveštava da je za slet u Skoplju datum 28. juna nepodesan, jer onde u to doba vlada velika vručina. Zaključak: Skopljanska župa upozorlče se na ovu okolnost 'i predložit da za dan sleta odabere datum proboja solunskog fronta. ■ Brat dr. Fux izveštava da je ČOS poslala sažalnicu povodom smrti brata Mike Kovačeviča. Predlog, da se prepis sažalnice pošaljc udavi pokojnika odobrava se. U vezi time br. Vojinovič izveštava o sprovodu pokojnika i iznosi predlog da se u počast Mikina spomena sabiru dobrovoljnd priloži u humanitarne svrhe. Beogradska župa i društva to su več učinila. Prihvača se, pa Savez u tu svrhu votira Din 1000 u zakladu I. staroste JSS brata dra. Oražena. —- U Vel. Bečkerek, gde sc 15'. XI. slavi 15»godiš* njica obstanka društva iz financijalnih razloga nije moguče odaslati saveznog delegata. —- Tajnik čita dopis br. Gorišcka, da se nadme u stvari sokolskih žigica stupi u dodir sa GMlD i Jadranskem Stražom. Prihvača se. — Brat Čobal izveštava, da župa Beograd javlja da neki Nikolič oferira film VIII. svcsokolskog sleta u Pragu i nudd župi 50% od čiste dobiti, ako mu ova izda preporuke. Zaključuje se da se župu obavesti, da oferenta uputi na Savez sama pako da ne daje nikakovih trgovačkih preporuka, jer to spada u kompetencu Saveza. — Br. Marolt izveštava da je fond za nezgode doznačio br. Lcvku iz Požege iDin 600; br. Slavku Rajmeru iz Metlike Din 340. Odobrava se. Interno. XXVII. sednica starešinstva JSS 24. oktobra 1927 Prisutni : podstarosta Kajzclj, Čobal, Franke, Fux, Jeras, Juvanec, Kandare, Milost, Murnik, Poženel, Račič, Vidmar, Zelenko. Brat Kajzclj izveštava da se na oproštajnoj večori kurzistica oprostio s njima u ime starešinstva, a u ime TO učinila je to sestra Jugova. — Brat dr. Murnik izveštava o toku župske odborske sodnice u Mariboru, kojoj je od 32 društva sudelovalo 24. Sama sednica prošla je u uzornom redu. Volja za radom u društvima je velika. Opčcnito je konstatovan dobar napredak. Izveštaj se prima na znanje. — Tajnik br. dr. Fux izveštava da se 30. X. u Dravogradu obdržaje otkriče spomenika palim na koruškoj fronti. — Sibenska župa predat če ratnoj mornarici 30. o. m. barjak i moli, da bi tom prigodom došao brat savozni starosta. Župi če se odgovorit da je to nemoguee. — Br. Čobal izveštava da je ČOS u stvari filma VIII. sve* sokolskog slcta izvestila, da je ona na Izričiti zahtev češkog ministarstva spoljnih poslova odstupila istome u strogo besplatne propagandne svrhe Jedan kratak izvadak. Podatke glede svega, koje traži ČOS u vezi filma, pribavit če ee. —- Župa Reka dbaveštava da je na Trsatu likvidirao sPortski klub »Frankopan«. Cii asom klubskih pravila imovina društva Pripada JSS. Za prcuzeče imovine ovlaštuje se riječka župa, a klubu u likvidaciji izriče se zahvala. — Na zamolbu župe Rijeke da bi priredila lutriju u svrhu gradnje doma na Sušaku, savetuje se župi da od tog °dustane, a i sam Savcz sa svoje strane ne bi mogao dati dozvole. — Molbu Saveza za podporu za olimpijado u Amsterdamu ministarstvo vojske i mornarice, veterinarsko odelenje u (Beogradu, rešilo je negativno. — Sednica novinanskog odseka zaključila je da odborskoj sodnici predloži sledeče: »Glasnik« se počam od god. 1928. izdaje u novinskom formatu. Izlazit če tačno dva puta mesečno i ostaje nadalje službeno glasilo JSS. U redakcijskom pogledu biče sav oficijelni deo >znesen ckavštinom u latinici, a ostali deo (dopisi, članci, vesti itd.) u onom obliku, kako če stizavati u rukopisu. Pojedini broj iznosit če 8 stra* nica, a godišnja pretplata biče Din 50. Starešinstvo u principu ovaj predlog Prihvača. — Brat Milost izveštava da je u župi Vel. Bečkerek prestalo društvo Banatski Arandjelovac. Imade da se pošalje likvidacijoni akt. — Interno. XXVIII. sednica starešinstva JSS 31. oktobra 1927 P r i s u t n i : Gangl, Čobal, Franke, Fux, Gregorin, Jeras, Juvanec, Kajzelj, Marolt, Milost, Murnik, Račič, Zelenko. — Brat starosta upozo« rnjc predsednike odbora i odseka da sačinc kratke izveštaje za odborsku sednicu JSS. — Medunarodni gimnastički savez izveštava da su Madžari Primljcni u savez. Od 20 naroda glasovalo je 17 i to 14 za prilivat, 2 proti, a jedan neodlučan. — Brat starosta eita pismo brata Zamoyskoga, koji Predlaže zajedničku proslavu sa Belgijancima, koji 11. novembra 1928. slave lOsgodišnj'cu prestanka svetskog rata. Za ovu proslavu neka bi Slavensko Sokolstvo podarilo belgijski gimnastički Savez 'zajedničkom spomcnicom. JSS odobrava glede spomenico, a šta sc tiče aktivnog sude« tovanja na samim svečanostima o tome čo doneti odluku odborska sednica Saveza. — Na predlog br. Fuxa zaključuje se opozoriti skopljansku župu, njezin delegat na odborskoj sodnici Saveza imade podneti iserpivi referat o pripravama za pokrajinski slet u Skoplju. — Brat Čobal izveštava 0 telefonskom razgovoru sa tajnikom zagrebačkog Sokola I. Zaključak: Br. čobal imade osobno poči u Zagreb i nastojati da se sastane sa dru* štvenim funkcijonarima, kako bi sc več jednom kod ovog društva uspos stavio red, koji se jednako traži od svih društava. U dalnjem izveštaju razabirc se, da je Savcz do 24. X. o. g. primio na porezu za tekuču godinu jedva 23%, i ako je 50% dospelo več koncem aprila o. g. — Predlog da Savez organizira i izvede propagandne nastupe za odelenje za Amsterdam po čitavoj državi u vlastltoj' režija, p rima se jodnoglasno s odobrenjem — Brat Jeras izveštava o brošuri »Put u sokolski život« i o letacima za roditelje. Zakljueak: Brošura če se razdeliti besplatno i to za Sloveniji! na slovcnačkom, a za ostale krajev« na srpsko«hrvatskom. Isto vredi i za letake. — Tromesečne prosvetne izveštaje poslale su samo župe: Banja Luka, Mostar, Spl t, Celje, Maribor i Šibenik. Druge župe šute! — Proglas za društvene godišnje zborove poslat ec se društvima na posebnim leta« cima. —• Glede lista zaključuje se, da se prilog »Jugoslovenski Sokol« zaključi sa narednim brojem, a poslednji ovogodišnji broj »Glasnika« imade izači kao br. 22.—24. na i. decembra o. g. — Brat Marolt izveštava u ime fonda za nezgode, da se sušačkom društvu doznačuje Din 600 za naraštajca Pavličiča. Odobrava se. ■—• Interno. XXIX. sednica starešinstva JSS 7. novembra 1927 P ris ut ni: starosta Gangl, Čobal, Franke, Fux, Jeras, Juvanec, Kaj zel j, Ludvik, Marolt, Mešck, Milost, Murnik, Poženel. — Brat starosta seča se pokojne sestre Milene Žerjavove. Društvu Soko I. Ljubljana poslale sc pismena sažalnica. — Brat dr. Pivko javlja o osnutku kluba Sokola« poslanika, šta sc prima do znanja. — Tajnik br. dr. Fux čita pismo brata Vojlnoviča u kojem javlja glede aprobacije naših knjiga u odelenju mini« starstva prosvete. Nadalje izveštava o izgradnji sokolskog doma .u Beo« gradu, kao i o prenosu Saveza u Beograd. — Brat Ludvik izveštava o svojoj intervenciji u ministarstvu saobraća'ja glede saobračajnih povla« stica Sokolstvu. — Brat Jeras izveštava da župa Tuzla moli ža dozvolu da smije izdati prevod češke knjige: »Ročnik za sokolske prednjake«. Zaključak: Prevod isc imade poslati Savezu na cenzuru. — Konačno se zaključuje da če se štampati 30.000 brošura »Put u sokolski život« i 60.000 letaka, ko j i če se razaslati svim društvima. — Brat Marolt izve« štava da je iz fonda za nezgode doznačenb društvu Ljubljana II Din 220 za brata Mirka Stepišnika. — Interno. XXX. sednica starešinstva JSS 14. novembra 1927 Prisutni,: Gangl, Čobal, Franke, Fux, Jeras, Jugova, Juvanec, Kajzclj, Kandare, Marolt, M.lost, Murnik, Poženel, Švajgar, Vidmar. — Brat starosta izveštava da je s obzirom na prijateljski pakt izmedu naše države i francuske republike objavio u novinama proglas JSS, ko ji se odobrava. — Dalje čita pismo brata dr. Jamara, koji javlja o poboljšanju svog zdravstvenog stanja i pozdravlja starešinstvo, sto se uzimlje do znanja. —• Predlogu medunarodnog gimnastlčkog saveza, da se u Amster« damu natječe samo sa 8 članica, pridružuje se i JSS. ■— Na proslavi 400«godi.šnjlce grada Subotice 28. o. m. zastupače• starešinstvo br. Petrovič. — »Hrvatski Radiša« moli za zajedničku akciju u stvari žigica. Priklju« čujemo se. — Društvo u Dubrovniku osnovalo je foto«sekciju, šta sc odo« bravanjem uzima do znanja. Savez če čitavu stvar putem novinarskog odseka organizirat na široj bazi. — Župi Vel. Bcčkerck na njezin upit, da li sc društva mogu obračati na klub poslanika«Sokola direktno, odgo« vara se, da ne, več jed no putem Saveza. — Izveštaj župe Skoplje, da se pokrajinski slet ne može obdržavati na drugi dan, nego 28. VI. 1928. uzima sc na znanje. — .Načelnik brat dr. Murnik izveštava o sednici TO. Na scdnicu bila su pozvana brača Vojinovič i Bogunovič da dadu nužna objašnjcnja. TO jc zaključio da odmah pošalje svog delegata u Skoplje, a ujedno preporuča da i starešinstvo odašalje svog delegata za admini« strat vnu organizciju sleta. Priina sc. — Brat Marolt izveštava da je iz fonda za nezgode doznačeno sokolskom društvu u Mariboru Din 450 za br. Sekulu. — lirat Čobal izveštava o sastanku sa zastupnieima zagrebačke župe i zagrebaekog Sokola I. Izveštaj se prima na znanje. — Prihvada sc predlog župe Ljubljana glede likvidacije sokolskog društva u Brezovici. Sprave prcuzima uz rcvers sokolsko društvo na Viču. — Sa ČOS stupiče sc u pregovore glede nftbavc odgovarajučih telovežbenih tchničkih filmova. Župa Beograd mol , da sc promeni stanovište spram konkurencijonog filma. Zaključuje se, da sc ostaje kod prvobitnog zaključka. Statističar br. Milost izveštava, da se u župi Šibenik osnovalo novo tlruštvo Novalja. župa Vel. Bcčkerck odjavljuje 9 društava: 'Banatski Arandjelovac, Djala, Kovačiča, Perlcz, Srp. Crnja, Srp. Itebej, Srp. Aradac, Boka i Melence. Imadu da sc pripošalju za sva društva likvidaeijoni akti. — Interno. # Bivši članovi sokolskog društva u Karlovcu Drago Kozina i Dušan Petrovič obilazc razna sokolska društva izdavajuč se i nadalje za članove Jugoslovenskog Sokolstva. Konstatuj-e se da su obojiea još god. 1925. brisana iz članstva, pa se stoga upozoruju sva bratska društva, da ih nemaju susretati kao Sokole. * Uslcd pisanja zagrebaekog »Hrvata« da su jugoslovcnski Sokoli u Ogulinu odnosili sprave iz prostorija hrvatskog Sokola, Savcz jc protiv poinenutog lista podigao tužbu. 15. novembra održana jc pred zagres bačkim sudbenim stolom po ovoj tužbi glavna rasprava, pa je odgovorni urednik naznačenog lista radi klevete suden uvetno na 14 dana zatvora I na nošenje parbenih troškova. •••• IZ TEHNIČKOG ODBORA JSS •— Sednica zbora župskih načelnika održati če sc u subotu 10. decembra 1927 u 16 sati posle, podne u Ljubljani u Narodnom domu u odborskoj sobi Ljubljanskoga Sokola. Dnevni red: 1. Izveštaj saveznoga načelnika. 2. Izveštaji župskih načelnika o stanju njihovih župa. 3. Pokrajinski slet u Skoplju. 4. Olim« Pijskc utakmiee u Amsterdamu. 5. Lako^atlctske utakmice g. 1928. 6- Prednjački tečajevi JSS g. 1928. Pitanje glasila prednjaka (»Predn'jaka«), O' Eventual jc. Braču župske načelnike i sestre župske načelnice upozorujemo na drugu taeku dnevnoga reda, pri kojoj im treba izvestiti o stanju njihovih župa. Od 10-—12 sati do podne i od 14—16 sati pop. prakfcčno če sc Predavati proste vežbe, o d rede n e za slet u Skoplju. Brača načelnici i sestre načelnicc, neka se u to ime u toku navedenoga vremena °glasc kod br. saveznoga prednjaka u p sarni JSS iTi pak u vcžbaonici II Narodnom domu. Zdravo! Tehnički odbor JSS. bIl 13. novembra pod vodstvom saveznog načelnika br. dra. Murnika, a u prisutnosti nekih članova van saveznog TO održana je sednica tehničkog odbora Saveza. Sednica je u glavnom raspravljala o učestvovanju Jugoslo* venskog Sokolstva na narednoj Olimpijadi u Amsterdamu i o priredbi dogodišnjeg pokrajinskog sleta u Skoplju. U tu svrhu povedena je 'bil* svestrana debata, pa su saslušana i mnijenja sokolskih radnika, pozna* valaca južne Srbije. Da se šire članstvo upozna sa inteneijama i upute U predradnje biče u narednom broju »Glasnika« iznesen načrt programa, kako je to za sada zamišljen. Joe je bila povedena reč o raznim pomočnim sredstvima za što uspešniji tehnički rad u našem Sokolstvu, pa su i u tom pogledu doneti neki važni zaklj.učci, a konačno bile su prikazane i proste vežbe za skopljanski slet kako za članove, tako i za članice. — IZ PROSVETNOG ODBORA JSS **** L Brošuru »Put u sokolski život« razaslalo je starešinstvo JSS svima bratskim društvima. Kako večina župa nije javila, koliko primeraka bro* šurica da se pošalje pojedinim društvima, to se kod odašiljanja uvažavao iskazani broj naraštaja i dece u malom statističkom iskazu. Sadržinu brošurice neka razlože društveni prosvctitclji, odnosno prednjači i pred* njačice svome naraštaju. 2. Za prvu desetgod'šnjicu postanka naše države neka organizuju župski i društveni prosvetni odbori odgovarajuča predavanja i govore pred odelenjima. 3. Župske prosvetne odbore pozivamo i molimo, da saveznom PO pošalju kratke, pregledne izveštaje o sokolskom prosvetnom radu u god. 1927. u društvima njihova teritorija. 4. Kratki govori pred vrstom. U 20.—21. broju »Sokolskog Glasnika« bilo je pogrešno navedeno da i sokolska župa u Mostaru nije još izvršila dodeljenog joj govora pred vrstom. Konstatujemo, da je bratska župa u Mostaru taj govor u redu izvrš la, što se najbolje vidi i u torne, da je bio taj govor u celosti odštampan u »Jugoslovenskom Sokolu« od 28. februara. 1927. ♦♦♦♦»чЖчЖчЖчвчвчвчвчвчГЛчвчГ JZ ZUPA IZ SOKOLSKE ŽUPE KRALJA PETRA OSLOBODITELJA — TUZLA »Priručnik za župske i društvene prednjačke ispite«. Sokolska župa u Tuzli oglasila je okružnicom, da če do konca novembra o. g. izdati »Priručnik«, te su več neka društva poslala i pretplatu. Međutim sa dozvolom od br. župe Havličkove u Kolinu dobila je naša župa vest, da se upravo doštampava IV. izdanje istog »Priručnika«, ko je izlazi čctvrti put u nekoliko hiljada pr'mcraka., Br. Pelzhauer, načelnik iste župc, umolio nas je da ne izdajcmo prevoda, dok ne izade njihovo IV. izdanje, koje če biti znatno prošircno. Zato molimo br. društva, koja su poslala pretplatu ili naručila »Priručnik«, da se strpe i da ne urgiraju, jer je bolje da knjiga izade i malo kasnije* a potpunija. »Priručnik« če 86 pre štampanja poslati na cenzuru JSS. Tuzlanska Sokolska Župa. RAZNO U državi Newyork u Americi 78 gradova uzdržaje 1042 javna šport« ska igrališta. Od toga je 618 letnih igrališta, 243 pokrite dvorane, 181 lgral.šte samo za laku atletiku. Devet gradova ima vlastita javna igra* 1'šta za golf; 606 školskih zgrada služi i za školske obuke kao javne gimna« stičke dvorane. mk. Različne vesti. Sokol u Sofiji poduzeo je akciju da si sagradi svoj Sokolski dom. — U Danskoj je tamošnji gimn. Savez zaključio da se uvede natecanje društva o »prelazni pehar«. — Na nedavno održanoj sjedniei 'Jiedunarodnog gimn. Saveza predložili su madžarski delegati, da se 1936. godine održi olimpijada u Budimpešti. — Švicarska gimnastička federa« 01Ja održati če 1928. god. svoj veliki slet u Luzernu. — mk. Stadion za Olimpijadii u Amsterdamu. Tehničke predradnje za olim« Pijske igre u Amsterdamu čine se punom parom. — Na obje Strane sta« diona predvideno je izgraditi nadkrite tribine tako da bi sc omogučio ^epi izgled za 40.000 ljudi. — Za uredenje stadiona utrošeno je do sada 3/< kubičnih metara peska. — Radi se danju i po noči. — Oko vežbališta ogradit če se 8 m široka i 400 m duga pruga za trčanje, a oko toga dolazi pruga za biciklistc takoder 8 m široka. — Za novinare rezervirano Je 600 sjedala, za koje če se izgraditi posebne prostorije, gde če biti smještcno 50 telefona i posebna telegrafska centrala što če samo novi« ^arima biti na raspolaganje stavljeno u svrhu što boljega i bržeg izve« bivanja. mk. Rumunjska. U Rumunjskoj — u Bukareštu postoji i »Visoka škola *a telesni uzgoj«. Ova je škola jedna od najmladih, ali i najmoderndjih škola ove vrsti. Osnovana je tek posle rata, ali od godine do godine ^dno napreduje. Program rada, odnosno predavanja u 'istoj svake se godine doterujc i nadopunjuje prema stečenim iskustvima same škole, *e se nastoji prilagoditi ga zahtevima modernog života, a prema moder« п°ш nazoru o telesnom uzgoju. Škola traje tri godine. — Rumunjska država svake godine šalje stanovit broj stručnjaka na študij inozemnih 8>mnastičkih organizacija te se služi pri usavršenju gornje škole isku« 8tvom ovih stipendista, koje su ovi stekli u inozemstvu. — Eto svuda Se u inozemstvu mnogo važnosti polaže telesnom odgoju i osnivanju visoke škole, a kako je kod nas u tom pogledu? — Kongres bugarskih »Junaka«. Bugareki gimnastički Savez »Junak« •zdao je na poslednjem svojom sastanku proglas odnosno zbliženja sa Sokolskim organizacijama, priznavajuči u tom proglasu potrebu zbliženja •— kao zalog Slavenske budućnosti. Junači ćc zato poraditi na tom zbli* ženju i sjedinjenju i to na ovom temelju: 1. Svaki junački ili Sokolski Savez zadržat ec u dotičnoj državi svoju autonomiju. 2. Gajit če vsvoju telovežbenu delatnost po sistemu stvorenim po velikom učitelju Tyršu, koji je sistem prilagoden narodnim prilikama i najbolje odgovara teles« nom razvoju Slovena. 3. Svaki Savez neka zadrži svoje narodne osobine i formu. Savez bugarskih Junaka zadržat če svoje ime »Junak«, belu kapu i narodnu surku, kako je bilo primljcno na XIV. saveznoj skupštirii. Kc. 0 PRVOM JUGGSLOVENSKOM SVESOKOLSKOM SLETU1922. g. stoji kompletna 350'— Din. Originalne korice 50’— Din. Narudžbe prima te ih uz poslani novac izvršuje KANCEL ARI J 4 JSS, LJUBLJANA, NARODNI DOM Najlepša knjiga sokolske slave! Da li si več platio pretplatu za Sokolski Glasnik? Ako još nisij učini to odmah, jer to zahteva red. — Ujedno obnovi naručbu! Ostani stalan pretplatnik još za god. 1928.! Neka svaki pridobije još jednoga novoga pretplatnika! Позор! Доприноси за Соколски дан требају сс платити најкасније До 15. децембра! Будите тачни!