KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (6) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Jula 1931. PATENTNI SPIS BR. 8082 Arenberg Albert L.f direktor fabrike, Chicago (Illinois), U. S. A. Električna stoječa lampa. Prijava od 29. januara 1930. Važi od 1. septembrp 1930. Traženo pravo prvenstva od 31. januara 1929. (U. S. A.). Pronalazak se odnosi na električnu stojeću lampu za mesto namenjeno radu, na pr. za osvetljavanje stola za pisanje i torne sl. t odlikuje se u glavnom time, što je za osvetljavanje prostora jačom svetloš-ču predviđen najmanje jedan reflektor, koji j^ otvoren prema gore, koji reflektuje svetlost od sijalice prema tavanici radi postizanja indirektnog osvetljenja, odn. reflektuje je prema naročitoj reflektnoj površini, koja je postavljena na podesnoj visini. Postavljanje reflektora stojeće lampe može se odgovarajući visinski podešavati. Pored osvetljavanja prostora jačom svet-lošću pomoću svetlosti, koja je reflektova-na prema gore, može se na lampi predvideti sporedno osvetljenje, na pr. pomoću više, spolja na reflektoru postavljenih, slabijih sijalica na pr. radi obasjavanja prozračnog štita koji okružuje lampu i tome si. Lampa za slabije osvetljenje mogu pri tome zasebno i zajednički sa indirektnom jakom svetlošću biti uključivane i isključivane, pošto za mnoge ciljeve, na pr. za osvetljavanje stola za obično osvetljavanje i tome si. lampa sa sporednom svetlošću može biti dovoljna. Proizvođenje slabije svetlosti na telima za osvetljavanje može se prema pronalasku tako izvesti, da izvesian mali deo svetlosti, koja se zrači iz lampe sa jakom svetlošću, prolazi na pr. kroz otvore na dnu ili kroz prozračnu osovinu ili tome si. od reflektora i da bude bacan posredno ili neposredno prema upolje odn. prema dole. Tela za osvetljavanje prema pronalasku daju svetlost iznenađujući intenzivnu, bez senki, rasutu bez sjaja i zasenjivanja i sloga je izvanredno prijatno osvetljavanje prostora pomoću stolnih stojećih lampi, koje se lako mogu prenositi i koje su stoga i podesne da podpuno zamene tela koja daju svetlost odozgo sa tavanice. Na priloženom nacrtu, koji je dat radi primera, sl. 1 pokazuje u preseku gornji deo stolne odn. stojeće lampe. SI. 2 pokazuje gornji deo stolne odn. stojeće lampe sa nešto drukčijim postavljanjem rebekto-ra u delimičnom preseku. SI. 3 predstavlja u delimičnom preseku gornji deo lampe sa reflektorom i za sporednu svetlost. SI. 4 je izgled sa strane jedne reflektor lampe koja se može pomerati po visini. SI. 5 je izgled odozgo na reflektor iz vrste koja je pokazana u si. 3. Prema sl. 1 reflektor b, koji se prema gore konično proširuje, gore je otvoren i nalazi se na vretenu a od stolne ili stojeće lampe i ima umetak c iz stakla, porculana, aluminiuma ili čega drugog, u datom slučaju sa podesnim premazima, oblogama iznutra ili tome si. prema željenim efek-lima svetlosti. Reflektori b i c okružuju električnu sijalicu d, koja se u ovom slučaju nalazi vertikalno u reflektoru i ne viri Din. 15. iz njega iako, da oko posmairačevo g ni* kako ne dobija direktnu svetlost od lampe sa jačom svetlošću d. Za osvetljavanje na pr. prozračnog stila h lampe, koji na pr. može biti obešen na gornjoj spoljnoj ivici reflektora b tako, da se može skidati, može da posluži podesan broj slabijih sijalica /, čija se ležišta k mogu postaviti na spoljni zid reflektora b, koji takođe reflektuje. Uključivanje i iskljU’ čivanje lampe d sa jačom svetlošću odru sporednih lampi / može se izvesti nezavisno jedno od drugog na pr. pomoću vrvci, lančića ili tome si. Kod načina izvođenja po si. 2 ne nalazi se u reflektoru b u lampe d sa jakom svetlošću nikakav umetak i oblik reflektora b, koji je iznutra odgovarajući izveden za reflektovanje, nešto je drukčiji od cnoga po si. 1. U si. 2 je takođe pokazano, kako je vreteno a pomerljivo u čauri P stolne odn. od stojeće lampe i kako se na pr. pomoću zavrtnja c mcže učvrstiti na podesnoj visini* Prema si. 3 i 5 opet je reflektor 6, koji je malo drukčije izveden, snabdeven sa štitom h, koji se može skidati, i koji može biti providan ili neprovidan, i jedan deo svetlosti od sijalice d za jaku svetlost dq-speva na pr. kroz otvore r na dnu reflektore na školjku s ?a reflektovanje, koja takođe može delimično biti prozračna i odatle se reflektuje na štit h lampe, koji je otvoren prema dole, a koji ovaj deo svetlosnih zrakova ili delimično propušta, ili ih reflektuje prema dole. Prema si. 4 nalaz? se stvarni deo lampe odn. reflektora na vijugavom nosaču ax, ko i je pomerljiv na vretenu a stolne lampe pomoću loptastog vodiljnog dela t, koji se takođe na povoljnoj visini može pritvrditi. Savitljiva žica sprovodnih može pri tome da bude provedena kro? unutrašnjost vretena a, J U okviru pronalaska mogu mere u oblici delova da se proizvoljno meniaju. Namesto samo jednog reflektora sa lampom sa jačom svetlošću, čija svetlost biva naviše bacana, može i ?a telo za osvetljava-nje prema pronalasku biti upotrebljebljeno više, odn. iz više delova, reflektora sa više lampi sa jakom svetlošću. Mogu i kod jednog istog tela za osvel-Ijavanje da se udruže razne vrsfe sporednog osvetljevanja, na pr. da se udruže iz sl, 1 i 3. Patentni zahtevi: 1. Električna stojeća odn. stolna lampa, naznačena time, šio se za osvetljavanje prostora upotrebljuje najmanje jedan reflektor (b,c) koji odbijenu svetlost sijalice (d) upravlja prema tavanici, odn. prema naročitom štitu za reflektovanje, radi postizanja indirektnog osvetljenja bez senki. 2. Postavljanje reflektora po zahtevu 1 naznačeno lime, što je reflektor postavljen iznad visine oka posmatračevog i šio se odgovarajući može podešavati. 3. Električna lampa po zahtevu 1 odn. 2, naznačena time što je pored osvetljevanja prostora jakom svetlošću sa prema gvre upravljenom svetlošću, predviđeno osvetljavanje prostora sabijenom svetlošću na pr. pomoću providnog ili neprovidnog štita (h), koji okružuje reflektor za jaku svetlost i koji je otvoren prema dole. 4. Telo za osvetljavanje po zahtevu 3 naznačeno Ume, što je slabije osvetljenje izvedeno na pr. pomoću sijalica (i) koje su postavljene sa spoljne strane reflektora (b, c) za jaku svetlost, a koje se mogu istovremeno ili svaka za sebe uključivati i isključivati. 5. Telo za osvelljavanje po zahtevu 4 naznačeno time, što izvestan deo svetlosti, koja potiče od lampe jake svetlosti (d), biva propuštan posredno ili neposredno upolje odn. prema dole, na pr. kroz otvore u refloktoru ili kroz transparentnu ploču jli lome si. reflektora za jaku svetlost. 6. Telo za osvetljavanje po zahtevu 5 naznačeno Ume, što reflektor za jaču svetlost (b) pri dnu ima otvore (r), kroz koje izvestan deo svetlosnih zrakova od lampe sa jačom svetlošću (d) može prodreti i da se odatle može odbiti pomoću školjke za reflektovanje (s) na providan ili neprovidan štif (h) lampe. Adpatent broj 8082. :gć • ■ ■ . • ' • . Adpatenfbroj 8082, Z v l m j