14 - Jedan šumski red za Istrii od god. 1777.
Jedan šumski red za Istru od god. 1777.
Priobčuje dr. Ivo Zuccon.
Mletačka vlada, koja je do Napoleonovog doba gospodovala nad dobrim dijelom Istre, naročite nad zapadnim i južnim krajevinia, nastojala je u prvom redu, da iz ove hrvatske zemlje, kaošto i iz Dalmacije, crpi čim veču korist. Momčad za kopnenu vojsku i za galije na moru; debelo i sitno blago, t. j. goveda i ovce za hranu; drva za gradnju i za ogrijev — to su bili glavni prihodi, šlo ih jt Serenissima dobivala iz naših krajeva.
Osobitu je brigu mletačka vlada posvečivala njekojim šumama. koje su imale dobavljati drva potrebita za državni arsenal iliti za gradnju brodova. Zato je u Mljetcima obstojao »Kolegij varh d u b r a v a h«, čije poslovanje je nadzirao sam senat republike.
Iz te brige je izašao takodjer šumski red, koji sam nakanio ovdje u kratko prikazati, a čini mi se važnim radi toga, što je izdan u talijanskom i hrvatskom jeziku, te je u oba jezika tiskan u jednoj knjiži god. 1778 »po sinovim pokojnoga Ivana Antuna Pinelli utještenikom duždovim«. Usporedjujuči hrvatski tekst s talijanskim opaža se na prvi pogled, da je to slab doslovni prevod iz talijanštine, inače ni samo nedotjerane, učinjen po svoj prilici od njekog dalma-tinskog otočanina.
Naslov šumskog reda iliti pravilnika jest slijedeči: »Naredjenje priuzvišenoga kolegija varh dubravah dneva 16. prosinca 1777 —
Jedan šumski red za Istru od god. 1777. 15
za stražu, nauku i težanje dubrava daržavc od istrijc — potvardjeno s naredbanii priuzvišenoga senata 22 studenoga 1777 i 23 travna 1778.«
»Naredjenje« pako počimlje sa uvodom ili. može se reči, njeke vrsti obrazloženjem, koje glasi:
»Buduči bile razglašene od razmišljenja prinmdrih starešina naših toliko puta ponovljene snažne zakone radi uzdaržanja i težanja dubrava opčenih i osobitih, svaršeno sahranjenih za potribite uzroke i na službu Orsana (arsenala), u svako vrime Priuzvišeni Senat bdi na to, i opravi ovu stvar vele potribitu.
Naredjenja u sebi toliko pametna i korisna, koja u prošasto vrime bila su odlučena. imala su ploditi dobro istih razmišljenih, providnih svarha, da pričinjenja nagla i opačina himbena ljudska svakdano zamjerita na štetu stabla Duba. rasada, busa i malih stabla, mnogo veče nebi bila zamjerita svakim maizljvim načinom na uvridjenje skladna i podobna priuzvišenih Poglastva.
Zato buduči se poznana veoma težja bezredja nepodnosiva, i zle običaje upuštene ii Daržavi Istrie, koje navlastito uzmnožeči se, odnimu plodnost zemlja pricinjenih Dubravastih, kako našemu Kolegiju bi prikazano od dobrostojnika viastelina Oospodina Bar-buna Vincenza Morosini 4" bi Gospodara nad Orsana, i odabrana za pohoditi istu Daržavu; dali na izvaršenje častenih zapovidi Priuzvišenoga Senata izgovorenih u svomu Naredjenju 27 travna 1777, Naredjenjem ovim priglasuje se zakone Dubravaste, i uporedu i one nove nauke težanja i straže, koji bi mogli na svarhu odnjeti toliko žestoka opačinstva, i oblašati, i uzdaržati obilne plode dobrih Duba potribitih za morske potribe; i učuvati Dubrave od iskorienjah i priuzetjah; i braniti zasade, mala stabla, i panje od pokošenja, očehnuča grana, i od lupeština marzenih; i jošter za sjediniti, težanje veče korisno, i dobrovoljnost priljubljenih Podložnika.
Dakle da brez dvoslovja bude svakomu očitovan Zakon, a osobito onim kojijem pristojati če se ispuniti dužnosti napartjene u slidečih Poglavjih, očituje se odluku svaršenu Principa.
Ovo Naredjenje, koje samo unaprida imati če se ispuniti, raz-varčuči pričasna, za ukloniti zle običaje, koji drukčije izhodu od mnoštva Zakona, od Viastelina, Vladaoca i Kapitana od Kapodistrie (Kopra), i od Vladanja njegovih, i jošter od Viastelina Kapitana od Rašpa u svomu Vladanju činiti če se priglasiti jednokrat na godište.
16 Jedan šumski red za Istru od god. 1777.
Kdi se razglasi s zvekom trublje u dnevu najsvetašnjemu miseca Prosinca, ončas večega skupa Puka; kriposno priporučeči njegovo izvaršenje ljubostvu i razboru Vladanja od Rašpa odredjenoga u Daržavi; koje imati če providiti spravno himbene opačine i lupeštine u Dubravali učinjene, i poslati pripis svih opovidjenja Vladanju Orsana za ona providjenja koja oblast Priuzvišenoga Senata bude domisliti korisna na uzdaržanje koristi Republike.« Izza uvoda slijede »poglavlja«:
1. »Varh gospodara dubravah, gradca, gradova, sela, opčina redovnika i mista redovničkih i druge varsti čeljadi.«
Tu je najprije izrečeno »razdiljenje« šuma u »dubrave baštine plodne sahranjene na službu Orsana, koje su zabilježene i mjerene Slinami, u kojijeh jošter sljedno utvoren jest broj noga okolišta; i na krajn Dubrava Republike utvoren pečat Sv. Marka« zatim u »baštine plodne svaršene koje iman Dube pricinjene, zabilježene i upisane v Imeniku imenom Vjencih ili Koronalih;« i konačno v »dubrave neko-risne baštine neplodne zabilježene i upisane v Imeniku, odredjene na potribu Daržave, Vladanja i Grada stolečega« (= !a Dominante = Mljetci). Glede svih šuma zabilježenih i mjerenih te u Imeniku uf)isanih »zabranjuje se opčinam. gradcem, selom, gradovim, mistom redovniškim, redovnikom i ostalim gospodarom Dubrava i svakoj varsti ljudi iskorenje, pokošenje, očehnuče grana, posada, panja, i busa Duba, paše. skupljenje želuda i trava pedipsom sto Dukata i ostalim pedipsam obadnimi tamnice, galije, na oblast Pravde opazom čeljadetu i varsti zločinstva.«
U člancima III—XV ovoga poglavlja prepisane su dužnosti gospodara glede »odsječenja dubrava«, glede »očiščenja od stabla slabih«, glede paše s blagom, glede gradnje »ugljevljara i klaka« (vapnenica) sa prijetnjom raznih kazna (globe, zaplijene, rušenja, tamnice, galije).
2. »Za gradove, gradce, sela, opčine i pokrajine.«
U ovom su poglavlju navedene u članicima I—XIX dužnosti za »sudce, župane i glavare sela i opčina«, koji »imati če glavom pohoditi Dubrave Principa i osobitne njiova sela i (iaržave vpisane v Imeniku, koji njim biti če pridan, i koje dubrave biu najposli zabilježene i svaršene stinami«. Oni če imati nadzor »na dilovanja skočaca ili stražanina, da ispune virno  svoje   dužnosti;   i  njim  se  zapovida  braniti  od  svake
Jedan šumski red za Istru od god. 1777. 17
2
-štete Dubrave noseči ili poslajuči prikazanje ii kancelarijii vlaste-lina Providura od Rašpa svih šteta koje bi u to našli.«
Posebice se tu spominju: »U daržavi Svetoga Lovra od Pose-nadega... Dubrava Principova od Vidorna; i jošte u daržavi Cirožnjana one od velikoga Kornerija i od maloga Kornerija zabi--Iježene i svaršene pečatom poštovanim Republike ...«
Nadalje su imenovane: »Dvie Dubrave opčene podložne Daržavi Pule, jedna imenovana Kaval, stavljena u daržavi sela Krnice, a druga Zvanela iliti Kvanke od Mutvorana, stavljena u daržavi sela Mutvorana'! glede kojih »dopuštaju se dobrovoljno od blago-darnosti Principa paše za samih goveda, i odsječenje darva za vatru, polovicu na korist i uživanje rečenih sela Krnice i Mutvorana, na nadarenje plače što svako pet godina činiti če odsječenje, potic se bude ispuniti odsječenje parvoga osmaka; u komu, odbivši koje 'Jarvo korisno kuči Orsana, po polovici, kako smo gore rekli, laspoloviti če se darva; imajuči se prodati drugu polovicu, koja ostade na korist Republike; a što če se izvaditi jaspri poslati če se Vladastvu Orsana: očitujuči da baštine dubrava rečenih vavik če ostati na oblast slobodnu Principa, nejmajuči u svako vrime ista oblast Principa imati štetu od ove blagodarnosti obilne.«
3. Poglavlie »za skočace iliti stražanine Dubrava opčenih i posobnih,« gdje je u člancima I—XI sadržano, što je dužnost i pravo tih čuvara šuma. U glavnom je rečeno da »za ona tri godišta njiova ohranja nepristavno i virno imati če bditi na stražu i na čuvanje Dubrava Opčenih i posobnih svoga grada, sela, opčine i Daržave, da su čuvane od izkorienja i od pokošenja stabla, panja, busa Duba, od očehnutja -.Mana ili kiknutja; od paše živina oli po sve, oli po kojoj varsti zabranjenih; od pokupljenja trave i žira po načinu komu se zapovida; i od svake varste škode rečene i nerečene u ovomu Naredjenju, pridajuči spravno znanje Kancelariji od Rašpa.«
Važna je u tom obziru ustanova članka II: »Ako najti če živinu kojegod varste u Dubravah Principovih, saltari (skočaci) iliti stra-žanini i druga čeljad imati če je ubiti i sebi uzeti, ako budu male varste; i ako budu goveda, konji i ovake varste, imati če ih uzdaržati, i navistiti uzdaržanje Kanceliru od Rašpa. da Pravda Iziskliva, kako bude poznala uzdaržanje zakonito učinjeno u Dubravah Principovih, ima ih priuzeti, dajuči polovicu onim, koji biti če činili uzdaržanje, a drugu polovicu na oblast Pravde.«
18 Jedan šumski red za Istru od god. 1777.
Još ču istakniiti što je odredjeno v člancima VIII i IX:
>;Ncče oni dopustiti uvedenje novih puta u Dubravah Principa i posobnih na podobnost posobnika; i to manje minuče (prolaz) živina zabranjenih.«
»Biti če dužnost njiova bditi pomnjivo da kad se bude učiniti svako godište očiščenje darva slabih, koje če se ispuniti v Dubravah Principovih, i u posobnih sahranjenih na službu Orsana, da se nepri.^jeku h'i;ibeno rasade i buse Duba.«
Kako su več odredjene nagrade tim čuvarima, »njim se opo-vida krutu i tešku pedipsu tamnice, galije, ako budu pogadjati. ili neispuniti dužnosti njim dane u ovomu Naredjenju; i jošter druge pedipse pečaleče na oblast Pravde svaki put se zakonito pridobiti od neispunjenja njihove dužnosti.«
'i, Poglavlie »za kapitane odovuda i odonuda od Rike Quieta (Mirne)«.
Tu su propisi (I—XII) glede imenovanja i službe spomenutih kapitana za najvažniju šumu v Istri, to jest onu v »Dolini od Montone (Motovuna)« gdje teče rijeka Mirna. Pošto je ta šuma služila poglavito v obranje stabla dobrih za kuču Orsana (arsenala)« i »buduči oni (kapitani) naučni u zgrade broda, biti če njiova osobita dužnost činiti ispuniti razredjenje stabla po miri skladnoj varsti Slika kjem če moči služiti, zlamenjujuči podobnim načinom umno-ženje zadostno darva. kako bi naredjeno i pripisano u slikovanju od onih stabla krivih, koje če se sahraniti u Kancelariji od Rašpa, razredeči stabla na žili; na koju svarhu slikovanje rečeno biti če njim pridano na prigode osobite, kako budu učinili pripis i prijatje u rukah Nadstojanja; da u Dubravi vazda bude se imati izgled toliko potribni i glavni.«
Služba u^stri je za kapitane bila od največe važnosti, kao njeka vrst prakse, a da uzmognu postiči više namještenje. Zato stoji u članku VIII izričito:
»Neče oni moči doteči druga dilovanja kapitanstva.ako ne budu svaršili vrime naredjeno na dilovanje rečeno od Istrije; i izvan običajnega sudnoga iziskovanja, koje če se njim učiniti kada budu titi doteči druga kapitanstva od Dubrava, neče se moči primiti na vjetovanja, ake ne budu imati svidočanstvo za kletvom Viastelina gespodina kapitana od Rašpa, koje če se imati poslati Vladastvu Orsana na svaršenje dilovanja rečenih kapitanstva,  da,  otiuči oni
Jedan šumski red za Istru od god. 1777. 19
2*
doteči novo dilovanje, iman se štiti Vladanju parvo nego se učini obranje, koje če se izvaršlti.«
.loš je interesantnija ustanova članka IX koji glasi: »Na rečeno kapitanstvo od Istrije neče se moči odabrati one, koji budu svaršili. nego posli kontumacije toliko vrimena koliko budu stati u istomu dilovanju; i neče moči za isto vrime nastati otac na misto sinova, sinovi na misto oca; ni brat na misto brata i sinova brata od oca bliznicih po takvu rodbinu na misto prišasnih kapitana, koji bi izvaršili dilovanje svoje.«
5. Poijlavlje »za Nadstojanje koje če se narediti na poslovanje i težanje Dubrava, na izvaršenje opčenih, rednih, svakolitnih Iječenja i odsičenja narednih i na svake potribe Dubravaste.«
Ovdje su u člancima I—XXIX sadržani potanki propisi glede gojenja, čiščenja, sječenja i svrsishodnog iskoriščivanja šuma. sa niedjenjem jednoga močnoga Nadstojanja, koje kriposnima naucima i poštenjem ponukujuči, ima virno izvaršiti zabave njemu poručene, dajuči potribna spoznanja, razmišljena i vještna težanja dubra-vastog.« Tu je govor osim o »Daržavi Istrije« takodjer »od Otoka Velje (Krka)« kao spadajučeg isto pod djelokrug spomenutog Nadstojanja.
Posebice slijede:
a) ->Naredbe za Mlate i Stražu njiovu,« t. j. za »orudja kimi se služimo zažigati i brojiti stabla.«
b) »Varste Mlata i Pečata za brojenje,« gdje su navedeni: »Mlat veliki pečatom Svetoga Marka, Drugi manji slovom P.
koje prikaže stablo. Drugi slični slovom R. koje prikaže klica. Drugi slovom L. koje prikaže stablo oli klicu odpravljenu, kad če biti uti-ščeno za P. oli R.«
»Devet pečata od gvoždja slidečima brojmi, a šest služiti če za žigati deve.oga. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 0.«
c) »Dužnost Odredjenoga u Pinguentu (Buzetn) na stražu knjiga.«
d) »Dužnost Kancelira od Pridstavnika sve Daržave« — glede razglašenja ove naredbe »koje ima se učiniti svake godine na misec Prosinca.«
e) »Naredbe za Gospodare i Mornare od broda i plavica« — glede prevažanja drvi.
20 Jedan šumski red za Istrii od god. 1777.
Kako sam reko u početku važnost ovdje prikazanog »Naredjenja« leži za nas u okolnosti, da je ista oblast mletačka uvidjala potrebu, da svoje naredbe, namijenjene pučanstvu u Istri, izda i razglasi osim u svojem talijanskom, takodjer u narodnem hrvatskom (iliričkom) jeziku. S druge strane treba priznati, da i sam šumski red sadržaje mnoge odredbe i nauke, a da boljih nemaju ni današnji propisi o istom predmetu.
f) »Dužnosti Partidanta od broda« glede kontrole pri krcanju duba i klice principovih »da tako zaprikuju se himbena zmankanja, skratenja, i promine skrovne darva Principovih s posebnimi — a to pod svih pedipsa koje če viditi Pravda, da su podobne varsti njiova zločinstva.«
g) »Dužnosti Duhovnika« sadržane u slijedečoj odredbi: »Otiuči principova odluka da ovo Naredjenje ima imati podpuno
svoju svarhu ispunjenem izvarsnim providjenja potribitih, uzdaržanih u istomu, biti če dužnost osobita Duhovnika očitovati ono svake godine od Otara na misec Prosinca na blagdan u največu skupu Puka, da se ne može ikada reči od Podložnika da nije to znao; na koju svarhu jesu ponukovani u svako vrime stavljati u sarce pod-iožnika škodu priveliku, koju se čini Principu šteteči Dubrave i stabla sahranjena za opčene potribe.«
Na koncu dolazi slijedeči zaključak:
»Kako bude ovo potvardjeno pohvalom Priuzvišenoga Senata, tištampati če se Talijanski i 11 i r i č k i da se može bolje razumiti. i poslati če se Vlastelinom Providarim, Duhovnikom, Sudcim. Zupanom, Glavarom, Saltarim ili Stražaninom posobnih Gradova. Gradca, Sela, Opčina Daržave za njegovo proglašenje, i svakomu potribno bude, za temeljito izvaršenje njegovo i obsluženje«.
»U Kolegiju varh Dubrava 16 prosinca 1777. Prosper   Valmarana    nadstojnik,   Jerolim   Zustinian   nadstoinik. Ivan Minotto nadstojnik, Ivan Filippi potajnik.«