KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (6) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 januara 1934 BR. 10534 Schneider Bernhard, inženjer, Eichwald b. Berlin, Nemačka. Svetlosni objekti iz dva ili više delova. Prijava od 11 januara 1933. Važi od 1 juna 1933. Traženo pravo prvenstva od 6 juna 1932 (Nemačka). Predmet ovog pronalaska jesu svetlosni objekti, iz dva ili više delova, iz stakla ili kakve druge gradivne materije pro-pjustljive za svetlost, koji mogu biti izvedeni kao zvona, fenjeri, tavanična zvona, svetleči kraci, i koji mogu biti upotreblje-ni kao viseča, stoječa ili i ležeča tela. Da bi pojedini delovi takvih svetlosnih objekata mogli da se međusobno vežu i drže jedno s drugim, več je predlagano da se ona izvode tako, da hvataju jedno u drugo pomoću zatvarača na bajonet, na njima predviđenim. Ali se na ovaj način ne dobija nikakva sigurna međusobna veza svetlosnih objekata, pošto kod poznatih oblika izvođenja zavarača na bajonet — kod kojih su ispadi jednoga i udubljenja drugoga od delova koji treba da se spoje, ravnomerno raspodeljeni po obimu ovih delova — može usled nehotičnog uzajamnog obrtnog pomeranja ovih delova da nastupi prestanak veze zatvarača. Stoga se moraju predviđati i naročita sredstva kao umetci iz gume ili pinte ili zadebljanja na flanšama, da bi se zatvarač na bajonet u nekoliko učinio sigurnim. Ove su nezgode kod svetlosnih objekata iz dva ili više delova otklanjaju po pronalasku time, što se kod jednog od oba dela svetlosnog objekta, koji treba da se spoje po načinu zatvarača na bajonet, ispadi nejednako raspoređuju po obimu ovog dela, a drugi deo je snabdeven tlanšofn koja je na odgovarajućim mesti-ma snabdevena usecima. Prvenstveno je raspored tako izveden, da je jedan deo snabdeven sa tri ispada, od kojih dva leže bliže jedan drugom, no što odgovara trećini .kružnog obima, dok treći leži naspramno pTema sredini između oba ova ispada. U ovom slučaju može drugi deo na svojoj flanši imati samo jedan usek koji pri dovođenju delova u vezu biva prevlačen preko ispada drugog dela, koji naspramno leži prema ispadima koji se nalaze bliže jedan drugom. Na ovaj način se dobija, slično vezi na bajonet, veza oba dela, koja je bez uzimanja u pomoć ma kakvih metalnih ili drugih dopunskih delova dalekosežno zaštićena od raskidanja pri nehotičnom međusobnom pome-ranju pojedinih delova. Pouzdanost ovog zatvarača biva povećana još i time, što su ispadi prvog dela, koji leže bliže jedan drugom, izvedeni širim no naspramno ležeći ispad a prema ovom poslednjean biva odmerena širina useka u flanši drugog dela, čime se praktično onemogućuje nehotično rastavljanje veze, usled neopreznog međusobnog pomeranja oba dela. Sastavljanje delova, koji treba da se spoje, vrši se po prona-' lasku pir ost o time, što deo, koji je snabdeven flanšom koja je na jednom mestu zasečena, biva svojom flanšom najpre koso uveden pod ispade koji leže bliže jedan drugom i zatim svojim usekom biva provučen kroz treći ispad, posle čega se vrši obrtno pomeranje flanše prema širim ispadima. Pošto je usek uži no ispadi, koji leže blizu jedan drugom, to se Din. 15. rastavljanje veze ne može ni onda izvesti, kad usek flanše jednog dela bude obrtno, pomeren pred jedan ili drugi od' oba dalja ispada drugog dela. Tek kad usek bude ponovo doveden pred uzani ispad, može biti izvedeno rastavljanje jednog dela od drugog. Nacrt pokazuje predmet pronalaska u dva oblika izvođenja. Sl. 1 pokazuje u preseku svetlosni objekat iz dVa dela. SI. 2 pokazuje u izgledu odozgo jedan deo, a slika 3 drugi deo svetlosnog objekta. Slika 4 pokazuje svetlosni objekat iz tri dela u preseku i delimično u izgledu sa strane. Prema sl. 1 do 3 svetlosni objekat, koje je viseći postavljen, sastoji se iz štita 1 i umetka 2. Štit 1 je približno u sredini svoje visine snabtl'even sa tri ispada koji strče prema unutra. Dva od ovih ispada, naime ispadi 3 i 4 leže, u sravnjen ju svojih rastojanja ,od trećeg ispada 5, na manjem međusobnom rastojanju. Ispad 5 je uži no oba podjednako široka ispada 3 i 4. Umetak 2 je snabdeven flanšom 6, koja ima usek 7, koji je tako širok, da ispad 5 štita 1 može proći, dok ovo nije moguće za ispade 3 i 4 štita 1. Flanša 6 ima spolj-ni prečnik takve veličine, da on naleže na ispade 3, 4, 5, kad je i umetak 2 uvučen u štit 1. Uvođenje umetka 2 u štit 1 vrši se na taj način, što se umetak 2 najpre delom svoje flanše 6, koja leži naspramno prema useku 7, koso uvodi pod ispade 3, 4 štita i zatim sa usekom 7 biva preko ispada preveden u vodoravni položaj, posle čega tada flanša 6 biva obrtno pome-rana prema ispadima 3, 4, 5 tako, da ona svestrano leži na ovim ispadima. Pošto je flanša po celom svom obimu, sa izuzetkom malog useka 7, zatvorena, postoji skoro bezuslovna sigurnost protiv nehotičnog .oslobađanja umetka 2 od štita 1 pri nepredviđenom međusobnom obrtnom pomeranju ovih delova. Pored toga je u-meštanje i vađenje umetka 2 jednostavno i udobno. Kao što si. 4 pokazuje, može umesto dva dela, i više delova, na primer tri dela 11, 12, 13, po načinu ovog pronalaska, biti složeno u jedan viseći svetlosni objekat. Deo 11 je ovde snabdeven sa tri ispada 14, 15, 16 po načinu ispada 3, 4, 5 štita 1 iz si. 2 i isto tako deo 13 ima tri takva ispada 17, 18, 19 koji strče prema unutra, ispadi 14, 15, 17, 18 su podjednako široki" i širi su no isto tako međusobno jednako široki ispadi 16, 19. Međusobno rastojanje ispada 14, 15 je manje no njihovo rastojanje od ispada 16 i takođe ispadi 17, 18 leže bliže jedan drugom, u sravnjenju sa njihovom udaljenošću od ispada 19. Sre-dišni deo 12 na donjem i gornjem kraju prelazi u po jednu flanšu 20, koja j^ snabdevena usekom 21, čija je širina od-merena prema širini ispada 16 i 19 defova 11 i 13. Sastavljanje triju delova 11, 12, 13 se vrši na isti način kao i umetanje dela 2 u deo 1 kod si. 1. Pojedini delovi svetlosnog objekta se mogu sastojati iz mlečnog ili mat-stakla ili inače kakvog podesnog stakla ili iz kakve druge materije, koja propušta svetlost, kao na primer iz poredana. Sijalica koja služi kao izvor svetlosti može na poznat način, na primer pomoću metalne čašice, biti držana na jednom od delova svetiljkinog tela. Ako sveteljkino telo ne treba da bude upotrebljeno viseći nego stojeći, tada na jednom od oba sklapaju-ća se dela treba da budu predviđene dve užljebljene flanše jedna preko druge, između kojih su vođeni ispadi drugog dela, ili ovaj poslednji deo treba da se snabde sa dva jedno preko drugog ležeća reda ispada, između kojih biva držana flanša drugog dela. Patentni zahtevi: 1. Svetlosni objekat koji se sastoji iz dva ili više delova, iz stakla ili kakve druge za svetlost propustljive materije, kod kojeg su pojedini delovi pomoću jedan u dVugi zahvatajućih ispada međusobno vezani i jedan uz drugi držani, naznačen time, što su ispadi (3, 4) jednog od oba dela, koji treba da se spoje, nejednako raspoređeni po obimu ovoga dela (1) i što je flanša (6) drugog dela odgovarajući usečena. 2. Svetlosni objekat po zahtevu 1, naznačen time, što je jedan od oba dela koji treba da se spoje snabdeven sa tri ispada (3, 4, 5), od kojih dva leže bliže jedan, drugom no što odgovara jednoj trećini kružnog obima, dok treći ispad (5) leži naspramno prema sredini između oba ova dela. 3. Svetlosni objekat po zahtevu 1 do 2, naznačen time, što flanša dela koji treba da se dovede do zahvata sa ispadima ima samo jedan jedini usek (7), koji pri sastavljanju delova biva namican preko ispada (5) drugog dela, koji leži prema ispadima (3, 4) koji se nalaze bliže jedan drugom. 4. Svetlosni objekat po zahtevu 1 do 3, naznačen time, što ispadi (3, 4), koji leže bliže jedan drugom, jdnog od oba dela koji treba da se spoji, bivaju održavani širim no ispad (5) koji se nalazi naspram-no prema njima i što usek (7) u flanši drugog dela odgovara širini ovog posled- njeg ispada (5) tako, da je uži od oba ispada (3,4) koji se nalaze bliže jedan dru- / ' f ‘ ■ . ’ ■ . ■ V' ^ i >■ • ;> • ■’ ; c.-': ;' •, ■ r ■ -- : : : : ^ ; ■ ■ i ' ■ ■ - • ; ■ ' ' ■ ■ ' ■ . . ■ ' ' . : « . ■ m ‘X ^