KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 6 (7) PATENTNI SPIS INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 marta 1934 BR. 10767 Abelova společnost drlve Shodov? Zavod? v Plznl 1 Ing. Gregor Eugen, Praha, C S. R. Etaže za rektifihacione aparate. Dopunski patent us osnovni patent broj 10760. Prijava od S februara 1933. Važi od 1 septembra 1935.. Traženo pravo prvenstva od 10 februara 1932 (Č S. R.) Najduže vreme trajanja do 51 avgusta 1948. Predmet pronalaska se odnosi na dalje usavršenje etaža sa rektifikacione aparate po osnovnom patentu br. 10760. Kod postrojenja prema pomenutom patentu se uobičajena svona kod etaža samenjuju produženim centričnim limanim prstenovima ili prizmama. Da bi se slobodni presek kroz koji prodiru pare u tečnost povećao još više, etaža se u smislu ovoga pronalaska snabdeva osim sa sistemom paralelnih poprečnih zidova (prizme još i sa jednim daljim sistemom, čiji poprečni zidovi stoje normalno prema poprečnim zidovima prvoga sistema ili stoje prema njemu pod izvesnim uglom n.pr. zaklapaju međusobno ugao od 60°. Na priloženom nacrtu je na sl. 1 do 7 pretstavljeno nekoliko primera izvođenja pronalaska. Iz sl. 1, koja pretstavlja osnovu pronađenog postrojenja vidi se, da se ovde upotrebljavaju dva sistema sa međusobno upravnim jedno na drugo poprečnim zidovima. Sa 1 obeleženi poprečni zidovi pripadaju prvom sistemu, a sa 2 obeleženi poprečni zidovi drugom sistemu. Postrojenje po si. 2 ima tri sistema poprečnih zidova, koji međusobno zaklapaju ugao od 60°. Pomoću takvog postrojenja površina etaže može da se podeli u polja slična šahovskoj tabli, u kojoj su izvesna polja šra-firana, dok su druga polja ostavljena ne šrafirana. Kada se n.pr. nešrafirana polja: snabdu rukavcima, kroz koje mogu pare da struje ozdo pa naviše, a šrafirana polja prelivnim rukavcima za oticanje tečnosti sa jedne etaže na drugu, onda tabo obrazovana kolona može na isti način da radi,, kao i kolona sa zvonastim etažama. Na si. 1 sa 5 su obeleženi rukavci za paru, a sa 7 preliveni rukavci i odgovarajuće strele pokazuju, kako na etažu kroz donje ureze poprečnih zidova dospele pare, prodiru kroz rukavce 5 u tečnost, koju treba pro-kuvati. SI. 3 pokazuje podužni presek prema liniji A—B na si. 1; slike 4 i 5 pokazuju odgovarajuće preseke po linijama E—F i C—D osnove prema si. 1. Iz tih preseka vidi seda se na svakoj od dve susedne etaže n.pr. I i II šrafirana i nešrafirana polja jedna iznad drugih naizmenično postavljaju. Timesu i rukavci za paru, kao i prelivni rukavci postavljeni naizmenično jedno nad drugim tako, da u prostore iznad nešrafiranih polja struje iz najbliže donje etaže pare, dok sa. najbliže gornje etaže teče na dole tečnost. Iz prostora iznad crnih odn. šrafiranih polja penju se pare na najbliže više etaže, dok na najbliže niže etaže tečnost pretiče, padajući na dole. Pošto su na etažama nalazećim se više pri vrhu obično pritisak i temperatura niži nego kod niže nalazećih se etaža, to para Din. 15. isila-eca iz niže etaže mora da kondensira u tečnosti, koja pritiče iz gornje etaže odn. iz više etaže. Ovo se dešava u prostorima isnad rtešrafiranih polja, koji se mogu obeležiti kao kondensacioni prostori. Ova se kondenzacija potpomaže još i time, što kako para tako i tečnost moraju zajednički da prodiru ispod poprečnih zidova ili ispod useka u njima u susedne prostore iz crnih odn. šrafiranih polja. Ovde vlada srednji pritisak i srednja temperatura, ali je ipak prostor pomoću rukavca za paru spojen sa kondenzacionim prostorom najbliže više etaže, gde vlada manji pritisak tako, da mora da nastupi ponovno isparavanje. Prostori iznad crnih odn. šrafiranih polja mogu biti obeleženi kao prostori za isparavanje. Na sl. 1 do 4 su sa 5 obeleženi konden-zacioni prostori, dok su prostori za isparavanje šrafiranj i obeleženi sa 4. Poprečni zidovi oba sistema obeleženi su sa 6. Kondenzacija je identična sa deflegmaci-jom, a ponovno isparavanje sa rektifikaci-jom. Iz navedenoga sc vidi, da se kod o-voga sistema etaža vodilo računa ne samo o najprisnijem dodiru para sa tečnošću, nego se time rešava i primena osnovnih fizičkih procesa deflegmacije i rektifikacije, koji se vrše u destilacionim i rektifikacionim kolonama. Stoga je i stepen dejstva ovoga pronađenog postrojenja etaža viši, nego bod uobičajenih zvonastih etaža. Preimućstva ovoga pronalaska mogu se iskoristiti i kod zvonastih etaža, kada se zvonima daje oblik osnove prema sl. 1 ili 2 i kada se zvona raspo miju na etažama prema ovim slikama. Prelivnt rukavci moraju da prolaze ili kroz zvona ili moraju da se ulivaju odn. da se grotlima završavaju u prostorima za isparavanje, kao što je to gore opisano. Način izvođenja takvih etaža pretstavljen je na si. 6 i 7. Za taj oblik važi kao osnova sl. 1 pri čemu je si. 6 podužni presek po liniji A—B a si. 7 presek po linijama C—D i E—F. Pošto se kod pronađenih etaža postiže više prostora za prolaz pare, nego li kod analogih zvonastih etaža, to preseči kolona mogu biti ovde manji od preseka kolona sa uobičajenim zvonastim etažama, llsled toga se ovde postižu velike uštede u visini konstrukcije, kao i na nabavnim troškovima. Patentni zahtevi: 1. Etaže za rektifikacione aparate, po osnovnom patentu br. 10760, naznačene time, što je prostor između susednih etaža podeljen sa više sistema poprečnih zidova, boji međusobno zaklapaju proizvoljni ugao ili je podeljen uobičajenim zvonima tako, da se naizmenično obrazuju bako konden-socioni prostori, tako i prostori za isparavanje. 2. Etaže za rektifikacione aparate po za-htevu 1, naznačene time, što se kako u osnovama pojedinih dna, tako i u poduž-nim presecima, koji se vode kroz prostore za isparavanje i prostore za bondenzovanje, pojedini prostori naizmenično raspoređuju kao na šahovskoj tabli. Ad patent broj 10767 i \ ... .v: . v ■: • . ■. / v s> : ; . . J. ' -r ■' ■ • -v’ .................................. . / IA \ - ; ,:ir , v i' Ad patent broj 10767 P!9-H . T. • V r : : V v. ,1 L. , ................... ......................................J',.