KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 50 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan I novembra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10461 Soder Oskar, fabrikant, NiederlenH, Švajcarska. Mlin za mlevenje sa kontra obrazinom prilagodjenom meljućem valjku. Prijava od 31 januara 1933. Važi od 1 juna 1933. Traženo pravo prvenstva od 5 februara 1932 (Nemačkajj. Pronalazak se odnosi na mlin sa melju-ćim valjkom i kontra obrazinom (melju-ći'Ti trupcem) smeštenom na oscilatornom nosačkom kraku, koja se uz posredovanje polužnog mehanizma pritiskuje na inelju-ći valjak ppmoću tega smeštenog na jednom polužnom kraku. Već su poznati mlinovi, kod kojih je teg noseća poluga nagnuta prema horizontali i kod kojih se nagibni položaj poluge kod abanja kontra-obrazine menja. Kod ove odn. kod ovakve promene nagib-nog položaja poluge menja se i pritisak mlevenja između kontra-obrazine i melju-ćeg valjka tako, da se ovde za postizanje istoga pritiska mlevenja mora da udešava teg na poluzi uvek prema nagibu poluge. Dalje ovde ne može da se čita veličina me-Ijućeg pritiska na skali poluge, jer bi se takva skala mogla da izradi samo za određeni nagibni položaj poluge i kod premena tog nagibnog položaja ne bi više odgovarala. Pošto kod dosada poznatih mlinova te vrste dakle nije mogao da se udesi stalno jednak ostajući pritisak mlevenja, to oni nisu ni mogli da daju mlivo određene linoće mlevenja, zbog čega oni i ne odgovaraju za fino mlevenje. Ovi nedostatci treba da se otklone kod mlina prema pronalasku time. što na slobodni kraj nosačkog kraka deluje podužno pomerljivo spojni član, koji je otprilike upravno upravljen prema nosačkom kraku i sa kojim je spojena poluga, koja nosi teg, pri čemu se pomeraniem soojnoga člana poluga koja nosi teg može udesiti u približno horizontalan položaj prema kontrolnom odbojniku. Time se može kod ovoga mlina pri abanju kontra-obrazine teg noseća poluga pomeranjem spojnoga člana stalno udesiti u horizontalan ooložaj tako, da se udešavanjem tega na skali poluge može udesiti određeni nepromenljivi pritisak mlevenja, kao i što se može uvek naknadno kontrolisati. Ovo je izobraženje naročito od koristi kod mlinova, kod kojih je usled podele kontra-tega obrazovano više odeljenja, jer ie kod takvih mlinova svaka kontra-obrazina naročito opterećena i svaka se za sebe udešava. Kod mlina prema pronalasku može dakle da se veoma brzo i tačno udesi udešavanjem tega na skali poluge pritisak mlevenja svakoga meljućeg odeljenja i u svako doba se može još i naknadno da pirokontroliše. Na nacrtu je pretstavljen primer izvođenja predmeta pronalaska i to: Sl. 1 pokazuje cilindrični mlin odn. mlin sa cilindrima u izgledu, dok je SI. 2 poprečni presek istoga. SI. 3 i 4 pokazuju pojedinosti i to SI. 3 u izgledu, a SI. 4 u izgledu ozgo i u delimičnom preseku. Na nacrtu 1 obeležava meljući valjak, 2 kontra-obrazinu ili meljući trupac a 3 me- Din. 25. ljući precep, koji u smislu i pravcu obrtanja postaje sve uži. Podelom meljućeg trupca obrazovano je jedno do drugoga više meljućih odeljenja, od kojih se na si. 1 vidi potpuno samo prvo i poslednje. Me-Ijući valjak 1 može da bude zajednički za sva odeljenja i naleže na osovini 4, koja se pogoni preko kotura 5. Svaka kontra obrazina 2 okretljivo naleže na jednom čvrstom čepu 7 sa nosačkim krakom 6 i pomoću navrtanja vrtnjeva 8 može čvrsto da se udesi. Da bi se meljuća površina kontra-obrazine 2 udesila u meljućem pro-cepu 3 na nosačkom kraku 6 je dalje predviden udešavalački vrtanj 9. Nosački kraci 6 obrtljivo naležu dole na osovini 11| naiežućoj u ležištima 10 i imaju na gornjem viljuškasto izvedenom kraju useke u koje hvataju nosački čepovi krstatog komada 12. Taj krstasti komad 12 okretno naleže na obrtnoj čauri 13 snabdevenoj obrtnim koturom 14. Ćaura je pomoću zavojnica nataknuta na štap 15 i pomoću kotura 14 može da se zavrće i odvrće po štapu 15 u cilju udešavanja. Štap 15 je zglavkasto pritvrđen na upravljaču 16, koji nepomično sedi na obrtnoj osovini 17, koja naleže u ležišnom telu 18 i na drugom je kraju čvrsto spojena sa polugom 19. Na poluzi 19 pomično je sme-šten teg 20 i može da hvata u ureze 21 tako, da se njegov položaj može tačno da udešava na poluzi 19. Tim tegom 20 pritiskuje se preko obrtne osovine 17, štapa 15 i nosačkog kraka 6 kontra-obrazina 2 0 meljući valjak 1, pri čemu se veličina pritiskivanja može tačno regulisati pome-ranjem tega 20 na poluzi 19. Na ležišnom telu 18 pritvrdena je nosačka poluga 22, na čijem je jednom kraju uvrćen udešavalački vrtanj 23, koji služi za podupiranje poluge 19. Poluga 19 produžena je unutra u kutiju 24 i tu ima odbojnu površinu, koja zajedno deluje sa krivim koturom 25 Okretanjem ručne krivaje 26 stojeće u vezi sa pomenutim krivim koturom 25 može da se podigne poluga 19 pa na taj način 1 teg 20 tako, da se kontra-obrazina 2 može da odigne od meljućeg valjka 1. Iznad meljućeg procepa 3 svakoga meljućeg odeljenja smešten je par valjaka 27, 28, koji na otvor 29 dovedeno i pomoću privodnih valjaka 30, 31 dalje nošeno mlivo melje na izvesnu veličinu, u cilju predmlevenja. Valjak 28 naleže u kutiji 32, koja obrtno oko osovine 33 naleže na kutiji 24. Na prag 34 kutije 32 pritiskuje ručnim točkom 35 udešljivi pritisni vrtanj 36, kojim se uvrće okretljiv stremen na čepu 37. Okretanjem ručnoga točka 35 može da se udešava tiskajući pritisak između oba valjka 27, 28. Neudešljivi valjci 27 sede na zajedničkoj osovini 39, koja se pogoni koturom 40 za kajiš i koturom 4i sedečim na glavnoj osovini; udešljivi valjci 28 pak uzimaju u okretanju usled tiska-jućeg pritiska. Pošto svako meljuće ode-Ijenje ima naročiti par valjaka 27, 28 i pošto svaki od valjaka svakog para valjaka naleže u naročitoj kutiji, to se može tiskajući pritisak svakog para valjaka odvojeno i nezavisno od ostalih udešavati. Ovo je od naročitog značaja, ako se na meljućoj spravi želi da vodi veći broj meljućih prolaza. Isto tako prirodno je da mlin sa cilindrima može da se pogoni i sa nezavisnim meljućim prolazima u svakom meljućem odeljenju. Parom valjaka 27, 28 usitnjeno mlivo jednoga meljućeg odeljenja pada neposredno u meljući procep 3 između meljućeg valjka 1 i kontra-obrazine 2 odgovarajućeg meljućeg odeljenja. Veliki površinski piitisak uslovljavajuće grubo usitnjavanje grši se ovde duž linije između para valjaka 27, 28. Dok se između para valjaka delovi mekinja pljošte sti-skaju, to se u meljućem procepu vrši samo još duboko mlevenje bez rastrljavanja delova mekinja. Time se jako smanjuje nastajanje toplote u meljućem procepu, kao i što se time može jako da umanji rasipanje odu. gubljenje učina za pogon mlina. Između kontra-obrazine 2 i meljućeg valjka 1 nastupajući površinski pritisak, koji je merodavan za finoću mlevenja, može se pročitati na površinskoj putanji poluge 19 (po kojoj se kreće teg 20) na podeli, koja se može tako izabrati, da se specifički pritisak može odrediti apsolutnom jedinicom mere. Kod toga postrojenja sa jednim klizećim tegom ostaje dakle površinski pritisak uvek jednako velik, čak i kad se vrši nepravilno dovođenje mliva pa čak i kad se usled promena toplote vrše promene kod meljućih elemenata. Udešavalački vrtanj 23 može biti udešen tako, da na njega naseda poluga 19. Pomoću obrtačkog kotura 14 meljući procep 3 može sasvim da se otvori ili da se udesi tako na duboko mlevenje, da se meljuće površine ne dodiruju ili da se slabo dodiruju, pri čemu je ovaj poslednji slučaj t. j. da se meljuće površine samo slabo dodiruju najpogodniji za dobro mlevenje; pri tome meljući alati i kod praznog hoda mlina ne trpe nikakve štetne uticaje, jer se meljuće površine kod prestanka dovođenja mliva ovde više ne trljaju jedna o drugu. Kod ponovnog počinjanja dovođenja materijala za mlevenje opet sam od sebe se udešava površinski pritisak i opet neposredno dolazi do njegove određene vrednosti. Ako na jednoj jedinoj meljućoj spravi treba da se obrađuje više raznovrsnih me-Ijućih prolaza, pri čemu je potrebno za svaki pojedini radni postupak upotrebiti određeni meljući pritisak (na pr. ako prvo odeljenje zahteva 80 gr, drugo odelje-nje 60 gr, treće odeljenje 40 gr, četvrto odeljenje 70 gr itd. radnog pritiska na cm2), to se on može pomeranjem tegova brzo udesiti i u svako vreme prokontro-lisati. Izdizanjem štapa 15 mogu nosački čepovi krstastog komada 12 da se izdignu iz useka nosačkog kraka 6, posle čega nosački krak zajedno sa kontra-obrazinom odn. meljućim trupcem 2 može da se klati i za vreme pogona. Pomoću udešavalač-kod vrtnja 9 može položaj meljućeg trupca 2 tačno da se udesi u odnosu na meljući valjak 1. Meljući trupac je dalje lako izmenljiv pomoću skidanja navrtaka 8 sa čepova 7 na kojima su navrćeni. Dalje je nosački krak tako smešten na osovini 11, da se on bez ptomeranja osovine može lako da skine. Ručnom krivajom 26 mogu se svi kon-tra-trupca 2 jednoga mlina zajednički isključiti; ali se i svaki pojedini meljući trupac odn. kontra-obrazina 2 može sama za sebe izvan pogona staviti, bilo okretanjem obrtnog kotura 14 ili izdizanjem i spuštanjem poluge 19, koja nosi teg 20. Opisana pritiskujuća sprava sa pomer-Ijivim i podupirljivim kontra tegom može da se upotrebi kod svakog mlina koji radi sa trljajućim se radnim površinama i to mogu da se snabdu njima i mlinovi koji rade i sa prethodnim usitnjavanjem, kao i bez prethodnog usitnjavanja mliva. Patentni zahtevi: 1. Mlin sa meljućim valjkom i kontra-obrazinom odn. meljućim trupcem smešte-nim na klatljivoj nosačkoj poluzi, koji se preko polužnog mehanizma pomoću tega pomerljivog na poluzi pritiskuje na meljući valjak, naznačen time, što na slobodni kraj nosačkog kraka (6) deluje spojni komad (15), koji je po dužini udešljiv odn. može da se premešta i prema nosač-kom kraku (6) je otprilike upravan, pri čemu je taj komad (15) spojen sa teg (20) nosećom i za kutiju zglavkasto priključenom polugom (19), čiji se gotovo horizontalni položaj može udesiti udešavanjem dužine spojnoga člana (15) uz ispitivanje na odbojnik (23). 2. Mlin po zahtevu 1, naznačen time, što je na nosački krak (6) delujući spojni komad (15) zglavkasto priključena poluga (16), koja je sa obrtnom osovinom (17) teg (20) noseće poluge (19) čvrsto spojena. 3. Mlin po zahtevu 1, naznačen time, što je na spojnom komadu (15) zavidljivo smešteno obrtno telo (13), na kome naleze krstasti komad (12), koji ima nosačke čepove, koji se mogu umetnuti u ureze na nosačkom organu (6). 4. Mlin po zahtevu 1, naznačen time, što je preko kraja, koji leži s druge strane obrtne osovine, teg (20) noseće poluge (19) smešten krivi kotur (25), čijim se okretanjem podiže teg (20), čime se rasterećuje kontra-obrazina odnosno meljući trupac (2). 5. Mlin po zahtevu 1, naznačen time, što je kontra-obrazina odn. meljući trupac (2) zglavkasto udešljivo smešten na nosačkom kraku (6). f/G.'/ \ .^v\ 32 /7G. 2 ^ /VG. 3 r/G.4 '' v ' —V— ©: E"S- :.*}