KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZASTITU Klasa 37 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Decembra 1930. PATENTNI SPIS BR. 7569 Bemis Industries Incorporated, Delaware, U. S. A. Poboljšanja u građevinskim konstrukcijama. Prijava od 4. aprila 1929. Važi od 1. maja 1930. Ovaj se pronalazak odnosi na poboljšani oblik građevinskih konstrukcija a naročilo na konstruktivnu mrežu ramova — okvira — i rasporeda istih u vezi sa drugim pri-padajučim delovima. Ovaj se pronalazak dalje odnosi na poboljšane sastavne delove ramova — okvira —, kao što su stubovi, međustubovi poja-sevi, venci venčanice i t. d., od kojih se svaki može najradije sagraditi od dugačkih sastavnih članova koji se mogu tako kom-binovati i raspoređivati da se omogučava lako sestavljanje i montiranje konstrukcija i prićvršćivanje ostalih pripadajučih delova i završnog materijala. Najradiji oblik poja-seva, stubova međustubova, kosnika i t. d., jeste sa paralelnim flanšama koje obeleža-vaju i daju oblik zidovima, i takav je, da metalni delovi okvira mogu da prime sa punom sigurnošču pun teret, koii imaju da noše, a pored toga omogučava se takvim oblikom i tako nanošenje završnog materijala kao što je stucco cementni malter table, panele, gips, drvene ploče i t. d. Ovakve okvirne konstrtukcije vrlo su po-godne da se za njih upotrebljavaiu sastavni delovi načinjeni od normaliziranih dimenzija i snabdeveni sa sredstvima za sprezanje sa ostalim delovima za ukručivanje ili kakav građevinski materijal postavljen na odre-đenim razmacima. Prema torne okvirni članovi mogu se proizvodih u velikim količinama u tvornicama naročilo pogodnim i ustrojenim za taj posao, a mogu se vrlo lako i sigurno sastavljati i montirati na licu mesta na gradilištu ne morajuči pri tom upotrebljavati neke naročilo stručne radnike ili iziskivati naročilu tačnost i pažnju od radne snage koja konstrukciju podiže. U priloženim crtežima: Slika 1 prikazuje jedan odlomljeni izgled odozgo jednog dela okvirne konstrukcije za neku građevinu, izrađenu prema ovom pronalasku. Slika 2, 3, 4 i 5 prikazuju preseke po linijama 2 — 2, 3 — 3, 4 — 4i5 — 5 označenim u slici 1. Slika 6 prikazuje presek kroz jedan me-đustub ili kosnik. Slika 7 prikazuje presek jeđnog detalja sklopa i sastava između konstruktivnih okvira — ramova — i rogova. Figura 8 prikazuje bočni izgled kako se jedan međustub postavlja u konstrukciju ovog tipa. Figura 9 prikazuje perspektivni izgled stub-nih članova, koji se upotrebljavaju u vezi sa konstruktivnim okvirima ovog tipa. Figura 10 prikazuje perspektivni izgled jednog preinačenog oblika pojasa ili venca. U priloženim crtežima 1 označava temelj, osnovu, ležište ili torne slično, na čemu se građevina ima podiči. Prema ovom pronalasku, metalne okvirne konstrukcije mogu se bilo podiči i izgraditi na samom temelju ili osnovi, pa se ostali zidarski materijal ili beton nanese oko te konstrukcije, ili se prvo može izraditi betonski ili kakav drugi temelj, pa da se posle podiže ovakva okvirna konstrukcija. Din. 25. Sastavni članovi temeljne venčanice ili pojasa 2, koji se postavljaju direktno na temelj 1, dobijaju svaki po jednu podložnu ploču 4 i jedan ugaoni ill torne sličan sastavni deo 3, koji je utvrđen za gornju površina ili lice podložne ploče, i to na obema ivicama. Utvrdivanje se vrši zavarivanjem ili torne sličnim načinom, i ovi sastavni delovi 3 mogu biti od zasebnih ugaonih gvožđa. Venčanica, venac ili pojas 2 celom svojom dužinom ima na pravilnim raz-macima otvore 6, i može se pritvrdivati na određeno mesto prelivajuči preko tih otvora kakav materijal koji se posle stvrdnjava, te se na taj način venac, venčanica ili pojas 2 čvrsto pritvrđuje za osnova ili temelj, čim se taj materijal stvrdne. Tada se vertikalni članovi okvirne konstrukcije stavljaju na određena mesta i pritvrduju za venac. Ovi vertikalni članovi mogu biti potporni stubovi, medustubovi 10 ili 10a i nosački stubovi 20, 21 ili 22. Kao što je prikazano u slici 3, potporni stub 10 može se načinih od paralelnih ugaonih gvožđa 12, koji su na izvesnim razmacima spojeni sa kanalastim članovima 14. Kanalasti članovi 14 po najradije su zavareni za ugaone članove 12 i obično se postavljaju na oba kraja ugaonih članova i još na dva ili tri mesta po sredini. Kanalasti članovi 14 koji se na krajevima nalaze, protežu se nešto malo izvan ugaonih članova 12 i udešeni su da se mogu spregnuti sa flanšama 5 na vencu 2, na donjem kraju stuba, i da se mogu spregnuti sa odgovarejučim donjim delovima Venca 3 na gornjem kraju stuba, dok ivice ugaonih članova 12 leže na ugaonim članovima 3. Svaka sirana kanalastog člana 14 snabdevena je sa pogodnim olvorom koji je udešen da se može poravnjati sa jednim od otvora 17 izbušenim na normaliziranim razmacima duž na gor okrenutim flanšama ugaonih članova 3, koji ulaze u sastav pojasa ili venca. Pogodna sredstva za pritvrdivanje, kao na primer zavrtnji 19, mogu se upotrebiti da se potporni stubovi pritvrde za vence, venčanicu ili pojas. Stubovi koji se nalaze na uglovima ili na spojevima zidova, najradije su sagrađeni od nekoliko potpornih stubova, koji su gore bili opisani. Ti potporni stubovi postavljeni su pod pravim uglom jedan na drugi sa njihovim flanšama poravnjatim sa flanšama na vencu i pojasu zidova koji se seku, kao što je to prikazano u slici 1, a povezani su međusobno pomoču ugaonih članova 24 ili torne slično. Prema torne, stub 20, koji se nalazi na uglu, načinjen je od 2 pot-porna stuba, stub 21, koji se nalazi na preseku triju zidova, sagrađen je od tri pot-porna sfuba, a stub 22, koji spaja četiri zida, načinjen je od četiri takvih potpornih stubova. Pojasevi 26 mogu se sagraditi od dva para ugaonih članova 3,i;sličnim onima, koji se na odgovarajučem mestu nalaze na temeljnem pojasu (vencu, venčanici), samo što su ti ugaoni članovi namešteni i sa gornje strane jedne ploče 28, koja time služi kao rebro, a snabdevena je na sre-dišnim uzdužno raspoređenim otvorima 29. Ovo limano rebro može se protezah i sa jedne i sa druge strane ugaonih članova i, u opšte, okvirne konstrukcije, da služi kao naslon ili oslonac 30 na koji se montiraju tavanjače (patosnice) bilo s jedne bilo na obema stranama zida. Pojasevi 26 spajaju se sa potpernim stubovima ili ugaonim stu-bovima pomoču kanalastih članova 14 i za-vrtanja 19 i to na način kojijebio opisan u odnosu na sastavne članove pojaseva, venaca i venčanica. Ugaoni članovi 3 koji ulaze u sastav ovih pojaseva snabdeveni su sa normaliziranim i podjednako i u na-pred određenim rupama 17, sličnim onima na ostalim vencima, pojasevima i venčani-cama. Oslonci 30 snabdeveni su takođe sa normaliziranim rupama 31 koje su raspo-redene na unapred određenim razmacima, i služe da kroz njih produ zavrtnji ili druga sredstva za pritvrdivanje 33, kojima se dr-vene tavanjače ili torne slični nosači 35 pritvrduju za oslonac 30. Ovi oslonci 30 na krajevima su koso zasečeni, kao što je označeno sa 40, da bi se sklapanje olak-šalo. Delovi pojaseva koji su na spoljnim zidovima najradije su snabdeveni sa ovim osloncima 30, da bi se nosači mogli namestiti u jednom ili drugom praven. Slika 2 prikazuje pojas 26 čiji se oslonci 30 protežu sa obe strane radi podržavanja tavanjača 35 na obema stranama. Slika 3 prikazuje pojas koji je snabdeven samo sa jednim o?,loncem 30 za podrža-vanje tavanjača 35 samo sa jedne strane. Slika 4 prikazuje jedan pojas koji se upotrebljava za neopterečene zidove, recimo, zidove koji su paralelni sa tavanjačama. Očevidno je da se ovakva metalna konstrukcija može da nastavi na gore za iduče spratove, pri čemu se potporni i nosački stubovi pričvrščuju za gornje ugaone članove na pojasevima prvog sprata na isti način, kao što je to rađeno za prizemlje ili prvi sprat. Slika 7 prikazuje jedan pojas 126 koji se može upotrebiti pri utvrđivanju krovne konstrukcije i rogova 70 za vertikalne zidove. U torne cilju pojas 126 snabdeven je samo sa jednim parom ugaonih članova 3, koji su pritvrdeni za uspravne članove okvirne konstrukcije na isti način kao što je ranije bilo opisano. Gornja podložna [ploča može se protezati nešto malo preko ugaonih članova 3 da bi time stvorila mo-gućnost da se tavanjače mogu pritvrdiii i podržavati na tim ispustima ili osloncima 30. Drvena greda 137 moše može se pri-tvrditi za tavanjače i može se sprezati sa kosim usecima 138 na kosim rogovima 70. Ili se drvene gredice 137 mogu postaviti direklno na ploču 126 i rogovi se mogu onda direktno povezivati sa tavanjačama. Otvori 29 u pojasevima omogučavaju nalivanje betona ili kojeg drugog stvrđavaju-čeg materijala u prostore koji se ograđuju docnije oblogama, da bi stvrdnuti materi-jal sačinjavao zid, kao naprimer kako je prikazano u figuri 9. Pojas ili venac, kako je ovde prikazano, može se kombinovati sa zidnim materijalom 36, koji je tako formiran da može njegove oivore 37 da porav nja sa otvorima 29 izrađenim na vencu ili pojasu, tnko da se beton 41 može izlivati u kanal između ugaonih članova sa gornje strane venca, jedan deo tako izlivenog betona prolazi kroz otvore 29 i uliva se u prostore 37 ispunjavajuči ih svojom masom 42 da bi se time zidovi pojačali u vertikalnem pravcu. Slika 6 prikazuje jedan način na koji se drvene gredice 10a mogu ugraditi u metalne okvirne konstrukcije ovde opisanog tipa; gradiče 10a pritvrđuju se horizontalnim zavrtnjima 50 koji prolaze kroz otvore ili rupe 17 načinjene u sastavnim članovima pojasa ili venca. Naravno da se svaki pogodan način za bočno ukručivanje ovih drvenih gredica — stubova — može upo-trebiti i primeniti na okvire ovakvog tipa. Slika 10 prikazuje nešto malo različan tip venca ili pojasa koji je načinjen od jednog para kanalastih članova 65. čija su dna zavarena, ili na ma koji drugi način utvrđena, za jednu podložnu ploču 28, koja duž svoje sredine ima otvore 29a za ulivanje cementnog materijala. Očevidno je da otvori ili rupe 17a i 31 mogu biti pri-premljeni na stopama ili flanšama kanalastih članova i podložnoj ploči, koje rupe docnije ima da služe pri sklapanju i vezi-vanju sa drugim sastavnim članovima, naročilo tamo gde se zidovi ukrštaju. Dugački članovi ovakvih okvirnih konstrukcija, kao što su pojasevi ili venci, naj-radije su izrađeni u normaliziranim dužina-ma, koji se jedan od drugog razlikuju samo po profiinim dimenzijama, t. j. širinom tak-vih članova između njihovih paralelnih stopa ili flanši. Prema torne može se sagraditi zgrada sa ma kakvim rešenjem osnove iz ovakvih normaliziranih delova bez ikakve potrebe da se ti sastavni delovi seku u neke naročite dužine. Na primer, broj unu-trašnjih zidova između glavnih spoljnih zi- dova biče različit za različite delove tih zidova, pošto neki delovi tih unutrašnjih zidova, koji su postavljeni između krajeva horizontalnih okvirnih članova imaju deb-Ijinu jednaku razlici između dužina tih horizontalnih okvirnih članove. Otvori ili rupe 17, 29 i 31 tako su raspoređeni da se uvek mogu poklopiti, jer su bušeni na jednakim razmacima, koji obično iznose jednu širinu upotrebljenih konstruktivnih članova, raču-najuči tu širinu između spoljnih površina ugaonih članova 3 i 12. Ovakvim raspore-dom postiže se vrlo brzo sestavljanje okvira na licu mesta iz njegovih sastavnih delova, a tako isto i tačno nameštanje i brzo spajanje ostalih okvirnih pomočnih delova, kao što su potporni stubovi, kosnici, nosači, tavanjače ili rogovi, koji takođe mogu biti izgrađeni u normaliziranim dužinama i koje je isto tako lako postaviti na određenim razmacima izmeđn jednih i drugih. Patentni zahtevi: 1. Građevinske konstrukcije u kojoj se upotrebljavaju okvirni članovi na preseku vertikalnih zidova i podova ili na preseku podova i vertikalnih zidova, koji su spojeni sa sastavnim delovima svakog od zidova koji se seku, naznačeni time, što su ti okvirni članovi sastavljeni od nekoliko dugač kih jedinki (3) međusobno paralelno pri-tvrdenih i što imaju paralelne flanše, i što sastavni delovi jednog od zidova koji se seku leže u ravni spoljnih lica paralelnih flanši. 2. Građevinska konstrukcija prema za-htevu 1, naznačena time, što se konstruktivni članovi jednim delom protežu van ravni jednog od zidova koji se seku, radi spoja sa sastavnim delovima nekog drugog zida. 3. Građevinska konstrukcija prema za-htevu 1, naznačena time, što su i vertikalni (10, 22) i horizontalni (2) okvirni članovi izgrađeni od dugačkih sastavnih jedinki (3, 12, 24). 4. Građevinska konstrukcija prema za-hlevu 1, naznačena time, što se postavlja jedna podložna ili rebrasta ploča (28) iz-medu paralelnih lica sastavnih jedinki (3), koja se proteže bočno van tih sastavnih jedinki, kako bi se time dobio jedan ispust (30) koji se može vezivati sa sastavnim delovima istog zida. 5. Građevinska konstrukcija prema za-htevu 4, naznačena time, što je pomenuti ispust (30) na podložnoj ploči (28) snab-deven sa rupama (31) razmeštenim na od-ređenim razmacima, koji odgovaraju jednom celom broju širina okvirnih članova, merene između spoljnih površina paralelnih flanši. 6. Građevinska konstrukcija prema ma kojem od prednjih zahteva, naznačena time, što su okvirni članovi (26) iz jednog zida spojeni za paralelne flanše (24). 7. Građevinska konstrukcija prema ma kojem od prednjih zahteva, naznačena time, što su horizontalni okvirni članovi (65) snabdeveni sa otvorima (29a) između flanši, postavljenim na određenim razmacima, da bi se omogučilo ulivanje kakvog materijala kroz te otvore i zidove, koji se ispod njih nalaze. 8. Građevinska konstrukcija prema ma kojem od prednjih zahteva, naznačena time, što su flanše snabdevene sa sredstvima (rupe 17, 17a) za njihovo vezivanje sa okvirnim članovima, buduči da su ta sredstva raspoređena na određenim razmacima, koji iznose jedan pun broj širina pomenutih okvirnih članova. 9. Građevinska konstrukcija prema ma kojem od prednjih zahteva, naznačena time, što su sastavne jedinke okvirnih članova u stvari ugaona gvožda (3, 12) sa paralelno postavljenim i međusobno povezanim stopama, dok druge stope tih ugao-nih gvožđa predstavljajo paralelne flanše okvirnih članova. 10. Građevinska konstrukcija prema ma kojem od prednjih zahteva, naznačena time, što se vertikalni okvirni članovi sastoje od stubova (10, 10a, 20, 21, 22) razmešte-nih na uglovima i presecima vertikalnih zidova, i što su kosnici ili potporni stubovi postavljeni između pomenutih ugaonih stubova, i što su ugaoni stubovi načinjeni od više takvih potpornih kosnika ili stubova koji su međusobni povezani. 11. Građevinska konstrukcija prema za-stevu 10, naznačena time, što potporni stubovi imaju flanše u ravnima u kojima leže-flanše okvirnih članova. Ad patent brqj 7569 Ä- ■ ■ Ad patent broj 7S69 p L- JJ ---A/ ■ ■ . Ad pahni’broj 7569 .^WxxxWWx .