PoStarina plaćena u gotovu Cena Din. 1.— ONDU5 M GLASNIK 6LAJILO -5AVEZA JOKOLA KRALJLVINL JUGOSLAVIJE. V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 ♦ Račun Poštanske štedionice br. 57.686 ♦ Oglasi po ceniku ♦ Rukopisi se ne vračaju <•» Beograd, 4 juna 1938 God. IX ♦ Broj 22 Pretslefskt dani X svesokolskog sleta otpočeli su nasiupom učenika praških škola Naši fakmičari na treningu u Pragu Na dan 29 maja počeli su pretsletski ^ani X jubilarnog svesokolskog sleta 11 Pragu nastupom učenika praških o-snovnih škola. Sve grupe dece pokaza-e su tog dana veliku izdržljivost i volju istraju do kraja. Toga dana naime kisa je nekoliko puta padala i vreme je bilo dosta hladno, tako da su se gle-daoci, kojih se skupilo na tribinama u-uatoč hladnoče i kiše oko 70.000, tresli °d zime. Ovim nastupom dece osnovnih škola °tpočele su svečanosti X svesokolskog sleta. U 15 časova, za kada je bio zamazan početak, kao na komandu prestala Je padati i kaša i na sletište izišle su dve grupe najmanje dece, a iza njih ^aljnje odvažno stupajuči oko tribina. Tek kada su se približili videlo se, da su to učenici i učenice II i III razreda osnovnih škola u plavim gačicamla i be-uui majicama. Nastupilo je 108 četa po dece. Ali kako je bilo hladno, deca s» poskakivala na mestu da bi se zasejala. Tek kada je na sletište done-?ena državna zastava, zavladao je mir. efa su se lepo poravnala i očekivala aljnje zapovesti. Zastavu je nosilo 50 Učenika i učenka, i to onih najmanjih za njih nošeni su lovorovi venci za grob Prezidenta Oslobodioca i spome-mk Neznanog Junaka, zatim su stupale po dve čete učenika; i učenica sa četom uiciklista, koji su imali vence sa sletišta °dneti na odredena mesta. Sa pobožnim Pustovanjem donela su deca zastavu Pred jarbol ispred glavne tribine, pra-je očima kada je bila podignuta u Vls, na sam vrh jarbola. Time je bila utvorena prva sletska priredba na sle-hstu. ^osle odlaska počasnih četa, koje su ustavile kod jarbola samo počasnu stražo. deca su otpočela vežbu „Gore u Porodu”, sastav J. Pangraca na reči Henrika i Kubička, a uz glazbenu Pratnju od K. Matjejovca. Bile su to Proste dečje vežbe, koje su prikazivalc fazne kretnje iz raznih igara prilikom ‘zleta dece u prirodu. Vežbe su ostavile sasvini lep utisak s obzirom na to, ba su ih izvele grupe najmanje dece. , Simpatično je bilo to, što su nastupi jednostavni i brzi. Autori su se tru-'Ч da na što lepši, jednostavniji i brz način dodu svi vežbači na svoja mesta i nisu gledali na slikovitost vežbi, naime na črtanje raznih ornamenata sa decom po sletištu, što bi ih svakako mnogo zamaralo. Uza sve to i takvi nastupi ostavili su dobar utisak na gledaoce. Iza dece II i III razreda nastupila su ženska i muška deca III i IV razreda o-snovnih škola, kojih je bilo 5,180, te koja su vežbala stilizovani prikaz vež-bovnog časa od H. Libšerovie i J. Pangraca na muziku K. Matjejovca. Nastu-pili su u trostupnim strujama u skupinama po 12. U vežbi se videlo preska-kivanje konopca, u čemu su ženske pokazale više okretnosti od muških, zatim igre sa loptama, vežbe razgibavanja pa igre, posle toga razne čučnjeve i kretnje sa trupom, takmičenje sa lop-tom, nošenje druga na rukama dvojice i na kraju laku vežbu za umirenje. Deca su se za kratko vreme uživila u svoje 'vežbe i zaboravila da ih gledaju hiljade gledalaca sa tribina, radeči kao da su kod kuče. Za svoju lepu izvedbu nastopa i vežbi deca su bila toplo i o-duševljeno pozdravljena. Posle odlaska dece osnovnih škola sa vežbališta nastupile su učesnic^ I i H' razreda gračlanskih škola u belim ha-ljinama u 16 četvorostupnim strujama. Nastupilo ih je oko 2.000, prikazavši kao i deca osnovnih škola vežbovni čas od M. Skalicke sa muzikom A. Mi-škovskog. Vežbe su pokazale mnogo raznovrsnih kretnji, igara i vežbi u raznim formacijama i ostavile isto tako dobar utisak. Posle njih nastopili su na sletište učenici 1 do IV razreda gračlanskih škola, kojih je bilo oko 6.400, odvež-bavši sastav Fr. Draba uz muziku J. Skalickog. Vežba je bila sasvim dobra i deca su dobila zasluženo priznanje dugotrajnim aplauzom, naročito kada su morali u vežbi leči na mokru zemlju, pri čemu ni jedan nije pokvario ravnanje. Na kraju je lepo delovalo nošenje druga na ramenima. Šteta je što muzika nije bila veselija i što je na A. V Vf m m СКГЕШ SVE SOKOLSKI SLET u Pragu fiŽMek A $j prvog dana pretsletskih svečanosti — nastupa učenika praških škola: podizanje državne zastave S leva na desno: Pristov (Jesenice), Kujundžič (Subotica), Primožič (Maribor), Stergar (Beograd), Skrbinšek (Ljubljana), Vukičevič (Zagreb), Lesjak (Celje), Buda (Beograd) i Boltižar (Zagreb) kraju vežbe pala još jednom kiša, tako da su deca bila sva mokra, ali su se hrabro i junački držali, dovršivši u redu svoje vežbe. Zatim su veselo nastupile učenice III i IV razreda gradanskih škola u crvenim suknjicama i belim bluzicama, njih 2.880. Njihov nastup pružao je van-redno lepu sliku. Tada se je i vreme popravilo i pojavilo sunce, davši tako lep okvir vežbama B. Matjejovcove, koje su deca izvela na muziku njenog supru-ga K. Matjejovca. Sastav je bio sam po sebi odličan a isto tako i odve-žban. U torne sastavu videle su se razne figure, kao kvadrati, krugovi, vesele kretnje i česta menjanja formacija. Vežba je bila sveža, radostna i lepa. Osta-vila je veoma lep utisak i deca su za izvedbu ove vežbe dobila zasluženo odobravanje. Vrlo dobro je uspela i poslednja tačka, vežba učenika IV razreda gradanskih škola na gredama od J. Pangraca na muziku K. Matjejovca. Nastupilo je 55 društava po 9 članova, koji su prikazali okretnost i razne lepe kretnje: dižuči grede kao zajednički teret i vežbajuči na njima kada su bile na ramenima ostalih, zatim su izvodili razne vežbe ravnoteže na ravnoj gredi, strmoj i kombinovanoj. Sastav je bio vrlo dobar i ima svoju vrednost. Na kraju programa deca su na sletištu prikazala živu zastavu. U sedu na petama devojčice su se cele umotale u suknjiče i na vežbalištu se je pojavila državna zastava. Dečaci su svojim te-lima iznad zastave napravili dvadeseticu Sretna zamisao bila je lepo izvedena i gledaoci su ustajanjem i dugotrajnim odobravanjem pozdravili živu zastavu. Posle programa skinuta je državna zastava sa jarbola čime je prvi pre-sletski dan bio završen. Može se reči, da je nastop dece uspeo, a da nije bilo kiše, bilo bi sve još bolje. SLETSKI REDARI Na dan 27 maja imali su zbor svi redari, koji če vršiti službu za vreme sletskih dana. Sastanak je bio na sletištu. Redari su prisustvovali u civilnom odelu sa značkom „Na straž” i vršili službu za vreme pokuša sokol-skog podmlatka. U svečanom kroju redari su sa uspehom izvršili svoju duž-nost za vreme dečijih dana 29 maja. POKUS (ZDRŽLJIVOSTI TRIBINA NA SLETIŠTU Pre neki dan, pre dečijih dana, po-zvato je članstvo praških sokolskih društava na sletište, da bi se izvršio po-kus izdržljivosti tribina. Tom prilikom se pokazalo da su tribine solidno iz-gradene i da bez bojazni mogu dočekati puno opterečenje za vreme glavnih sletskih dana. POKUSI PRENOŠENJA MUZ KE RADIOM NA SLETIŠTE Kao i tribine podvrgnute su poku-sima i radio instalacije na sletištu. 1 ovde se videlo, da sve funkcioniše kako treba. X SVESOKOLSKI SLET JE U CELOSTI PRIPREMLJEN Prema izveštajima referenata pojedi-nih sletskih otseka vidi se, da su svi radovi oko pripremnih radova za X svesokolski slet u glavnom gotovi. O-sigurane su sve priredbe, učinjeno je sve potrebno za vežbače kao i za ostale sokolske učesnike sleta i sve sletske goste. ČUVANJE SLETIŠTA Gospodarski otsek ima na briz.i pored ostalih velikih poslova, i čuvanje sletišta, koje če vršiti pomoču članstva Češkoslovački ministar zdravlja i fizičkog vaspitanja br. Ježek u Tirševom domu s pretstavnicima ČOS i vođima takmičarskih vrsta; levo br. Ban, voda jugoslovenske, desno br. J. Čado, voda češkoslovačke vrste svog otseka, a sem toga koristiće se i ponudom Saveza streljačkih družina, Ze-maljske jednote vatrogasaca kao i članovima Društva za čuvanje objekata, koji svi nude svoju potporu. PRIREĐ1VAČKI ODBOR SLETA Ovaj odbor pripremio je za sletske dane mnogo vlastitih priredaba. Naro-čitu pažnju privlačite fontana, koja če se podignuti na izložbenem posoru uz pripomoč električne centrale grada Praga, i to u večini razmerama nego ona koja je bila izgradena na prošlom sle-tu. Ova fontana imače mnogo novosti i biče u radu 20—25 dana. Pored fontane biče 12 puta priređen vatromet. Priređivački odbor ima za sada 1030 članova. NASTANBA Nastanba naraštaja i članstva biče u praškim školama, pivarama, u zgra-dama društva Sekuritas, itd. Zajednička nastanba računa sa 120.00;) učesnika. Za goste iz inostranstva spremljena je nastanba zasebno u nekim praškim zgra-dama kao i privatna nastanba. MONSTRE-KONCERAT Dne 21 maja prireden je od strane udruženih sokolskih muzičkih odbora u Zimškom stadionu na Štvanici monstre-koncerat. Iako vreme nije bilo lepo, došlo je na koncerat preko 4000 osoba. Na programu, koji je bio otvoren kom-pozicijom „Pozdrav sletu” i Sukovom koračnicom „U novi život”, koja je na olimpijadi u Americi dobila prvu na-gradu, bila su ova muzička dela: „Svečana predigra” Smetane, „Slovenska igra br. 3” od A. Dvoržaka, „Češka svita” od Karla Mora, koračnica „Sletu zdar” od J. Kržičke, zatim venac narodnih pesama od R. Piskačka itd. Na kraju otsvirana je koračnica „Lav-ljom snagom” od Kmoha. Na koncertu je učestvovalo 310 članova muzičkih otseka raznih praških jedinica pod vodstvom J. Vaške i Fr. Humla. Uspeh koncerta bio je iznad svakog očekivanja. GOSTI IZ INOSTRANSTVA NA SLETU Iz Belgije stiže autokarima 1 jula 105 učesnika Kraljevske federacije gim-nasta iz Antverpena. Iz Francuske, iz Tu ulogu što prisnijeg unutrašnjeg slivanja neče moči da izvrše one sile naše, fizičke i duhovne, što izrastaju u današnjici, na prilikama i odnosima njenim. Nju če tek u potpunosti moči da izvrši jedno novo, bolje, živoino jugo-slovenstvo, koje dolazi sutra, preko-sutra, pod uticajem i nasledima rase, te čudne kolevke. Potencijal njegove snage biče mnogo jači, obimniji, nego je danas. A zato, naročito zato, što se neče ukotviti uz mrtve formule i isprazria dogmatizira-nja, nego če težiti da se izrazi u nečem mnogo silnijem, snažnijem, presudnijem: kroz nov život i stvaralaštvo. To jugo-slovenstvo neče više ostajati u začara-nom krugu reči, nego če se ispoljavati na činu, u naporu, žrtvi. I po silnom zamahu sa te strane, u nesuzdržanom zaletu, ono če lako preskočiti sve ove današnje naše nizbrdice, niz koje se obično valjaju mrtve i bezvredne stvari, da bi pre svega drugog uskočilo u pozitivan, stvaralački rad; da bi tim pu-tem dobilo karakter radnje, stvarala-štva, zidanja. Njegova deviza, na mesto svili ostalih, biče samo jedna: graditi i braniti. Iz takvog jugoslovenstva treba da se rodi ono, što smo od davnina želeli: naš novi jugoslovenski nacionalizam. Kao viši oblik našeg unitarizma on če je-dino tako miočji i da se formira. Dosada, on je stalno stajao pod znakom teškog pitanja: da li da bude sintetičan ili integralan, da li da potire sve tradicije ili se na njima izgraduje? Prema tome, u svakom slučaju, on se razgranjavao samo u širinu. A sva naša prošlost dokazuje, da nije tako, nego da se celini tokom njenim naš nacionalizam odliko-vao po svojoj dubini, po dubini ose-čanja. I što god je on bio dublji, bilo je i više samoodricanja, više utapanja Lila stiže autokratima 2 jula grupa od 40 mladiča i 84 devojke. Ženska gim-nastička federacija u Parizu otpremiče na X slet 200 učesnika. Iz Litvanije dolazi vozom grupa od 100 članova te-lovežbene organizacije Latvijas Vanagi iz Rige. MEĐUNARODNA TAKMIČENJA Iz svih krajeva češkoslovačke dolaze pretplate za karte za međunarodna tak-mičenja, koja če se održati na Masari-kovom vežbalištu. Izgleda da če sva mesta biti rasprodata več pre samog po-četka takmičenja. Kako ima mesta na tribinanila i za stajanje oko 40.000, biče na ovim takmičenjima prisutno najviše gledalaca od svih do sada održanih me-dunarodnih takmičenja. SUDELOVANJE JUGOSLOVENSKIH SREDNJOŠKOLACA NA IV ŠKOLSKIM IGRAMA U PRAGU Dne 7 juna polazi iz Jugoslavije za Prag posebni voz sa nekoliko stotina srednjoškolaca iz velikog broja gimnazija. koji če sudelovati IV školskim igrama, koje se održavaju u okviru X svesokolskog sleta od 9—12 juna. Ekspediciju je organizovalo Ministar-stvo prosvete i vode je njegovi delegati brača Ante Tadič i Miroslav Vojinovič uz nekoliko desetina ' nastavnika i nastavnica gimnastike. Učenici če sudelovati na lakoatletskim utakmicama, javnom vežbanju, u povorci i na svečanoj akademiji. Za sve lakoatletske utakmice i sportske igre javio se dovoljan broj učenika, isto tako i za svečanu akademiju, na kojoj če skoro sve tačke izvesti naši učenici i učenice. Program se sastoji iz ritmič-kih vežbi, narodnih kola u narodnim nošnjama i nekoliko koncertnih tačaka. Za javno vežbanje izvešče zasebne tačke učenici a zasebne učenice. Jedna deputacija učenika i učenica sa svojim nastavnicima posetiče grob bla-ženopočivšeg Prezidenta Masarika u Lanima, gde če položiti venac. Svi srednjoškolci posetiče takoder i pozorište, muzeje ,umetničke galerije i neka industrijska preduzeča. Na povratku posetiče i Brno, gde če svi biti gosti grada, a isto tako posetiče i Bratislavu. Ekspedicija naših srednjoškolaca vrača se u Jugoslaviju 16 juna. manjcg u onom večem; bilo je, dakle, u njemu visel i §irine£ a to mu je davalo jednu spontanost, koja je gotovo bila religiozna. To, po istom redu, ostače i u buduče. Nije stoga potrebno več sada uslovljavati, kojim putem mentalno on če se razvijati, sintetičnim ili integralnim, jer bi to u stvari ostalo beživotno i nametnuto; mnogo je važ-nije, da se za njega više zagrejava, da se pretvara u jednu emociju i odu-ševljenje, kako bi što pre usplamteo, provalio, potekao u svim bujicama. A tada, samo od sebe, opetovače se i staro iskustvo: da što god taj nacionali-zam bude spontaniji, biče tim i širi, čvršči, integralniji. U njegovoj koncepciji treba do kraja da se izrazi onaj filozofsko-životni sistem, koji najbolje odgovara našem na-rodnom duhu;. 1 koji če u sebi da najbolje okupi sve rasno, nagonsko. U tom pogledu treba se spustiti u duhovne dubine naroda i tamo naći, sve: i našu nacionalnu etiku, i izradene ži-votne nazore, i ona duboka saznanja, što če ravnati svim stvaralačkim, kreativnim snagama našim na polju opšteg narodnog progresa. Kada se to učini, vidi se odmah da u u temeljima toga nacionalizma treba da budu tri glavne komponente: sacijal-na, nacionalna i duhovno-spiritualna. Socijalna ,da zasnuje pravednost i ekonomičnost poretka; nacionalna, da uz-digne na najviši stepen kult nacije i pod njenim okriljem da se osigura pu-ria solidarnost i ravnopravnost svih delova narodnih; napokon i duhovna, da bude izvor zdravih snaga moralnih i svih onih sila, što če narodnom životu davati pokrete, dinamiklm i u jedilom višem, etičkom smislu obrazlagati ih i intenzivirati. Sa socijalne strane mi za svoj nacio-nalizam imamo dovoljno pouzdan koncept u zadružno-domaćinskoj osnovi, preko koje se narodni život od pamtive-ka razvijao. I zahvaljuči njoj, kroz ve-kove se očuvao od svih bura i vetrome-tina. Jer u tom načinu življenja ne o-gleda se samo prost oblik jednog patri-arhalnog kolektiva; mnogo više, u tome je čitav životni sistem, baziran na stečenom iskustvu, na najdubljem mora-ralu, na humanosti i osveštanoj soci-jalnoj pravdi. Njegove utvrdene socijalne vrednote ne smeju se stoga ola-ko uništiti, ugasiti. Iz njih treba da se uzme ,ono najlepše tkivo za jedan bolji socijalni poredak, koji če biti so-cijalan baš zato, što će biti i human i pravedan. A po kultu nacije, po svojim nacionalnim tendencijama, taj nacionalizam treba što više da odskoči od zemlje, od prilika u njoj, u cilju što veče kompaktnosti, da se dogradi jedno veliko delo. On mora biti lišen svih lokalnih patrio-tizama. Jer sva naša istorija uči, da smo dolazili do sjaja i veličine svakad, kada je narod dominirao iznad svega. I opet, da smo padali u ropstvo, kada su vladali ti lokalni patriotizmi. To je nagnalo naš narod, da svoju nacionalnu sudbinu uzdigne vrlo visoko, da je veže čak uz nebo. Ona otuda njemu progova-ra nebeškim znamenjima; sa njima on kuqe i blagosivlja. A sve zato, da bi tu sudbinu uklonio iz domašaja zemaljskih strasti i razračunavanja, pa tako stvorio onaj elan, koji, kada je ona u pitanju, čini da se pre „privoljuje carstvu nebe-skom, nego zemaljskom”. Možda je največa tragika.ovog našeg pokoljenja, da nije pošlo tim tragom; da svoju sudbinsku nacionalnu misao nije znalo očuvati na onoj višini, gde bi ona bila svetinja za svakoga. I gde ne bi podlegali uticaju i strastima dnevnog političkog života. Na mesto da se od toga brižljivo sačuva, ona se identi-fikovala sa partijskim životom i to tako, da je vrlo često postajala njegov običan instrumenat, koji je bio izložen svim pogotcima protivnika. Njihova meta, di-stancija. A vukuči se u partijskom ansamblu, mnogo puta kao čimer i prosto orude, ona je morala da prolazi i sve perturbacije, sva unizavanja i blačenja, kroz koja su pojedini politički ljudi i partije prolazili. I sve dotle, dok ta ini-misao, naposletku, nije postala atrakcija za cenkanje i pogadanje, koju sva- ko po miloj volji može da rasteže. Na tom svom tegobnom putu ona je doživela, da se naizmenično menjaju uloge zagovornika i protivnika jugoslovenstva i da na tom putu ostanu čitava jata njegovih dezertera. Ne inože se nikako reči, da mi to jugoslovenstvo nismo hteli. Sva naša nastojanja išla su upravo za time. Ispod svih kaprisa, zabluda i pometenosti ono je svakako i danas naš glavni, iako pritajeni činilac. Razlika je samo u torne, što je nekada bilo jedan viši, ne-prikosnoven pojam: široko obuhvatan, čist, gotovo religiozan. Danas to više nije. Pomračila ga je vrlo mnogo stran-čarska politika i lokalni patriotizmi. Du-žnost i žadača probudenog jugosloven-skog nacionalizma biče stoga na prvom mestu, da to jugoslovenstvo iznova re-habilituje, izdvajajuči ga iz nižina naših surevnjivosti. 1 putem kulta nacije da ga uspne opet na one višine, gde če ono postati simbol i vera celog naboda i 'biti kao ona igla na busoli, što u svakoj prilici sigurno utvrduje naš put. Kada se to desi, sva ona teška pitanja, što nas sada razjedinjuju, izgubi-če svoj krupni nacionalni karakter, da postanu ono, što i jesu: stvar najboljeg snalaženja, umeča, u zadovoljavanju interesa i potreba nacije. I neče više biti moguče da se ma šta, pa i uredenje naših medusobnih odnosa, traži sa po-entom ogradivanja od jugoslovenstva i protiv njega, nego sa iskrenom verom u njega, u ime njegovo i radi jačanja njegova. Pa! i sve raspre oko toga mnogo če se lakše okončati, jer se vrsta i oblik tih odnosa neče ocenjivati sa sta-novišta zaštite od rodene nacije, nego ■če nacija sama i sa svojih stanovišta diktirati, kakvi ti odnosi treba da budu. U tom je značenju naš jugoslovenski nacionalizam shvatao i unapredivao i Veliki Kralj-Ujedinitelj. Njegov šestoja-nuarski akt i nadahnuča to nepobitno govore. Na tom poslu On je prekinut, pre nego se pod egidom potpunog narodnog sporazuma, solidarnosti i rav-nopravnosti razvio jugoslovenski nacionalizam. Ali on če doči. Kraljeva krv ostaje i dalje najsjajnija apoteoza njegova. A sa one treče komponente, kroz duboka duhovna proživljavanja, mi če- Pogled na jedan deo glavne tribine sada več posve gotovog praškog stadiona Jugoslovenstvo danas i sufra (Svršetak) III I110 svom nacionalizmu dati jedno nezmerno obilje izraza i boja, jer ćemo u njega uliti sve bogatstvo naše narod-ne duše. A sa tim i ono, što je iz davnina kupljeno, što je pretakano kroz svf predanjia; i legende u njoj: onaj he-r°jski nimbus njezin. On če tako doči d° živih, unutarnjih i duhovnih sila, *°je zapravo i daju dinamiku, moral-n«-etički su sasvim čiste, a osim toga su i najbolja spona, vez, za spajanje 11 jedna i svili ostalih elemenata narod-nog života, u prvom redu onog socijal-n°g sa nacionalnim. 1 razvoj toga narodnog života biče °nda mnogo sigurniji. On neče zaploviti J11 u preterani realizam, ni u preterani Realizam. Iči če jednom sredinom iz-među toga dvoga, za koju možda najpo-uesniji termin bi našli u nacionalnom optimizmu. Jer sam idealizam suviše Se otkida. od života, luta često kroz m_agle, stvara fantaste. I ponekad je uio-P^tički. A to nama ne treba. Realizam, °Pet, sav je u znaku vanjskog, pro-laznog, tehnike. On je suviše računski, rastegljiv, jednako kao i idealizam, dogmatski, ukručen. Po svojim metodama lijedan od njih ne mogu u potpunosti Pružiti one stvaralačke energije, koje na-sem narodu trebaju. Ta uloga,’ i stvaralačka moč od isko-!la pripada duhovnom. Ono u sebi u-Jedinjuje i sve realno i sve idealno. Jer, naposletku, zar ima veče i straš-nUe realnosti baš od te duhovne realnosti: od duhovnih osnova celog ljud-skog života! A isto tako i ono idealno 'nora najpre da prode, iznikne iz vi-sih duhovnih saznanja. Ako tim putem n'je došlo, ne može činiti ideal, nego Pfe utopiju. To je i razlog, da duhovna podloga Sve više dobija prevagu kod izgradnje savremenog nacionalnog poretka. Zato 'su i neke nacije dostigle svoju kulmina-C|ju. A ključ za čarobnu tajnu njihovog 4spona nije u nekom ustaljenom princu poretka, jer su težnje za načinom njegovim, u osnovi, kod svih ljudi je-■dne, i jlednake, nego je ta tajna u glasu krvi i do maksimuma razhudenim, skoro mističnim duhovnim zračenjima. Kod jednih te plamenove duha potstre-kava san o „imperiji”, kod drugih „ra-sizam”, što je sve na oko izgledalo u Pocetku kao neostvarljiv misterij, ali več sada pokazalo, da je to bila v bruji samo jednim: nacija, narod, °tadžbina. Po glasu svoje krvi i po snažnoj ^utrašnjoj potrebi nastali su i svi na- S| revolucionarni pokreti. Njih je isto *ak0 pokretala jedna veličanstvena vi-z,ia sutrašnjice: misao oslobodenja na-f°da. 1 zato su uspeli. Ostvarenjem te ^•sli mi smo ostali bez silnog rezervo-ara naših moralnih snaga, a da za njih h'sino potražili naknadu u drugom prav-Сц- To je bilo tim potrebnije, što več Pfosto materijalističko shvatanje ne mo-*e ni kod drugih naroda da bude danas ledini regulator njihovog razvoja. Tra- se mnogo jače podrškla i baš u onom St1,islu, u kome se naš narodni život °duvek inspirisao. Ostajuči pod ovim °kolnostima bez svog idejno-rasnog im-Pulsa, mi smo zbog toga i zapali u ^et*an ciklon pun sumnji i potresa: iz-8j*biii smo moralnu snagu ideje, ugasili Plamenove duha i potonuli u profanim 'tvarima jedne nesigurne i nezdrave da-a^njice. I Тц prazninu valja što pre popuniti. Sa vanjske, materijalizovane površine 'atiti se u vitalizujuče sfere naše unu-rasnj°stj) gde su se jcdino rađali svi «liki i najteži naši zaveti. I po ko-Јчпа smo jedino postali zavetan na-°d. д p0 tome svemu, i ona treča, du-°vna komponenta našeg nacionalizma P°staje više nego presudna. Preko tih perspektiva, danas još sa-_J’° perspektiva, pomalja se, ukazuje ju-eOslovenstvo kako če biti sutra; jugo-ovenstvo zaista pravih Jugoslovena, v v' čemo biti sutra. To jugosloven-enstvo oterače onda sve ovo mrtvilo i 0 aSnaciju, razvejati sve sumnje, smrviti Уе ‘ažne zanose naše za starim, okame-J®nim karoserijama, pa sve zakliktati jednom novoin poletu, radu i žrtvi. Ono če tada uspostaviti opet i onaj izgubljeni ritam, izgubljen pre dva de-cenija, ritam plahovitog nacionalizma našeg, koji nam je kroz svu istoriju da-vao tolike borce i junake, mučenike i svetačke žrtve. Što njegova vizija bude kod nas nepo-srednija, prisnija, toplija, ono če pre doči. Doči če preko jednog novog heroj-skog doba; u koje ulazimo. Doči če pre- ko prilika manje maleroznih i sumnji-čavih, nego su danas. I preko Jugosla-slavije, ali ne one prema kroju nego prema soju i kvalitetima našim. Doči če u stvari onda, kada svi podemo za duhom Njegovim i za veličanstvenom vizijom Njegovom: kroz Aleksandrovo jugoslovenstvo u Aleksandrovu Jugo-slaviju. Munib Osmanagič Prednjački tečaj Sokolske župe Petrovgrad Od 4 do 15 aprila o. g. održala je Sokolska župa Petrovgrad svoj ovogodišnji župski prednjački tečaj za članove. Tečaj je održan u Velikoj Kikindi uz učešče 27 polaznika iz 20 jedinica. Voda tečaja bio je prednjak župe brat Stevan Bukač, koji je predavao celokupno. tehničko gradivo, a ostale predmete predavala su brača iz Sokolskog društva Vel. Kikinda, i to: Milivoj Cirilov administra-ciju, dr. Jovan Sremac organizaciju, Mladen Đukin istoriju i ideologiju, dr. Alek-sandar Petrovič anatomiju, fiziologiju i prvu pomoč, Sava Ivačkovič pevanje, a brat Blagoje Strajnič pripomagao kod vodenja časova. Tečaj je uspeo u svakom pogledu,, te su pored ostalog gradiva uvežbane i vežbe propisane za slet u Pragu. Tečaj je pose-tio i brat Alojz Pogačnik, načelnik župe. Pri završetku priredena je i mala svečanost, na kojoj su polaznici skladno od-vežbali vežbe za slet u Pragu, a brača dr. Petar Bojanič, 1 zam. starešine župe, Milivoj Cirilov, starešina društva i čl. uprave župe, te Stevan Bukač, prednjak župe, o-držali su pri god n e govore. Veoma prijatan utisak učinila je pri završetku tečaja poseta generala brata Mi-lutina Popadiča, komandanta mesta u Vel. Kikindi, inače člana uprave domačeg društva, koji je u svom govoru podvukao važnost saradnje izmedu naše vojske i sokolstva i poželeo tečajcima uspešan rad u njihovim jedinicama. S. B. Prednjački tečaj Sokolske župe Petrovgrad Olimpijski dan 19 juna Odlukom Jugoslovenskog olimpijskog odbora, s kojom se saglasilo Ministarstvo fizičkog vaspitanja naroda, prirediče se 19 juna o. g. Olimpijski dan. Taj dan biče posvečen propagandi olimpijske ideje u na-šoj državi i prikupljanju sredstava za o-iimpijski fond. Bratske župe treba da pozovu sve je-dinice da u sporazumu sa mesnim olimpijskim odborom proslave taj dan a u koliko isti u mestu ne postoje da to učine same. Prikupljeni novac ili eventualni čisti prihod od priredbi tog dana treba uputiti Savezu SKJ. Tečaj Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda U cilju propagande športa i telesnog \aspitanja Ministarštvo fizičkog vaspitanja naroda prirediče i ove godine niz tečajeva za specijalno telesno vaspitanje. Prvi muški tečaj Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda za laku atletiku održa-če se od 15 do 29 juna o. g. u Beogradu, u prostorijama Sokolskog doma »Matica« — Deligradska ul. 27. U tečaj če se primi-ti do 30 slušalaca. Uslovi za prijem su sledeči: 1) da je kandidat potpuno zdrav što če se utvrditi lekarskim pregledom kod prijema; 2) da nije mladi od 18, a stariji od 30 godina; 3) da je neporočnog vladanja; 4) da ima bar 4 razreda srednje ili njima ravne ško-le i 5) da je organizovani lako-atletičar. Učesnici tečaja obavezače se pismeno da če u tečaju postupiti po odredbama pravilnika za tečajeve Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda, a u slučaju da iz tečaja istupi svojom krivicom, da če nadoknaditi Ministarstvu fizičkog vaspitanja naroda stvarno učinjene troškove izdate za njega do tog vremena. U tečaju imače od Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda besplatan stan i hranu i putne troškove '/s cene III ki. brzog voza. Po završenom tečaju učesnici če dobiti posebna uverenja o pohadanju tečaja. Učesnici tečaja treba da sobom ponesu lični pribor za umivanje, odelo za vežbu, trenirku ili vunenu maju i obuču za vežbu. Molbe propisano taksirati sa 10 din. uz prilog prepisa školskog svedočanstva i u-verenja o vladanju, potvrdu saveza ili pot-saveza odnosno kluba, da je organizovani lako-atletičar kao i stalnu adresu (srez, banovina) radi direktnog saopštavanja. Molbe treba poslati najkasnije do 12 juna o. g. llpufstva za sokolske učesnike na sletu u Pragu Organizacija zdravstvene službe Prilikom X svesokolskog sleta u Pragu naše članstvo uzeče u velikom broju učeš-ča. S obzirom na dug put i ostale okolno-sti pod kojima če se putovati i živeti u Pragu, potrebno je preduzeti sve zdravstvene mere i osigurati lekarsku službu za vreme puta i bavljenja u Pragu: 1) U prvom redu skreče se svim bratskim jedinicama pažnja, da se na put ne vode slabi, malokrvni i rekovalescenti (koji su skoro bolovali). Naročito ne treba voditi onu braču i sestre, koji boluju od hroničnih bolesti kao: zapaljenja slepog čreva, kamena u žuči ili bubregu, obolenja pluča koja se često ponavljaju itd. jer naporan put i ishrana, zamor u Pragu itd. — sve ovo može da prouzrokuje ponovnu pojavu skrivenog obolenja. Iako je u Pragu lekarska služba odlično organizovana, ipak je veoma teško kako za našu organizaciju, tako i za samo članstvo da se neko od ovih razboli na pu-tu ili u Pragu. Zato se najozbiljnije skreče pažnja svim br. starešinama, načelnicima i načelnicama te lekarima društava i četa, da svakog onog člana-icu, za koje se može pretpostaviti, da bi se na putu ili u Pragu mogli razboleti, da ih apsolutno ne vode na put. Savez če bit: prinuden, da troškove oko lečenja onih članova-ica za koje se utvrdi, da su bolesni pošli na put, ne prizna i ba-ciče ih na teret društva ili čete, koja je ovako bolesnog člana povela na put. 2) Sva društva imaju poneti za svoje potrebe ručnu apoteku, snabdevenu prvenstveno zavojnim materijalom. Ako sa društvom putu je i lekar, on može apoteku dopuniti i drugim potrebnim lekovima. 3) Za svaku kompoziciju voza rezervi-sače se, po mogučnosti u sredini kompo-zioije, jedan odeljak II klase za ambu-lantu, koju treba vidno obeležiti znakom Crvenog krsta. Uprava župe iz čijeg mesta kompozicija polazi, odrediče jednog lekara za leka-ra voza, i ovaj če se stalno nalaziti u o-deljku —• ambulanti. U ambulantu primiče se samo ona lica, kojima je potrebno ležanje i mir, o čemu odlučuje lekar voza. Lekar voza treba da nosi takoder i svoju ručnu apoteku. 4) Zbog ovoga sva brača lekari, koji putuju na slet, imaju se blagovremeno prijaviti svojoj župi, koja treba da ovo re-guliše još pre polaska na slet. Radi održavanja što boljeg zdravstve-nog stanja za vreme puta i bavljenja u Pragu treba skrenuti pažnju članovima na sledeče: a) Članstvo treba da je pred poiaza.t potpuno odmorno i ispavano. Društveni lekari izvršiče pred polazak pregled članstva, koje putuje u Prag. U slučaju da društvo (četa) nema svog lekara, utno-liče jednog od državnih lekara da ovo u-čini. Tom prilikom treba izvršiti smotru lične čistoče tela i odela. b) S obzirom na letnje doba i ^rućinu, za hranu usput ne nositi one namirnice koje su lako podložne kvaru (salamu, kobasi-ce i drugi mesnati proizvodi), več «e više ograničiti na one, koje se ne kvare (tvrdo skuvana jaja, testo, tvrde sireve, suva slanina, meso u konzervama, dobro osušeno meso itd. Ne kupovati usput na stanicama nainit-nice, za koje se ne zna da li su sveže i čiste. c) Zbog promenljivosti vremena sve članstvo treba da ponese i gornju topliju odeču, kako ne bi u slučaju vremenskih nepogoda i zahladivanja bilo i/toženo i neželjenim posledicama. d) Svaki član-ica treba da por.ese s<--bom Čuturiču, flašu ili termos sa blago skuvanim čajem ili siabom črnem kafom. što je najpodesnije za ublažavanje žedi. U ovu svrhu služe također dobro limunovi i pomorandže. Društva pak treba da se po-brinu za sudove za vodu (kante) kako bi za vreme vožnje članovi imali uvek pitke sveže vode. Treba odrediti pogodita lica za vodonoše i ovi če jedini silaziti na us-putnim stanicama po vodu. Vodonoše če uzimati samo vodu sa česam.i, bunara. pumpi itd. za koje se prethodno cbaveste da se iz njih može voda piti. e) Skreče se naročito pažnja da za vreme vožnje vlada najstrožija disciplina, kako bi se izbegli eventualni nesrečni sli’ča-jevi usled nepotrebnog silaženia :ia srani-cama, prelaska iz vagona u vagon za vre-rrte vožnje, naginjanja na prozoruna i;d. Za ovakve eventualne nesrečne slučajeve, koji se dogode nehatom i nepažnjom po-jedinaca, vodstvo ne snosi nikakvu odgovornost. f) U vagonima se ima održavati najve-ča čistoča, što če se kontrolisati preko oJ-redenih redara. Naročito treba obratiti pažnju na čistoču klozeta i da se ne pljuje na pod. g) Upotreba alkohola kako za vreme puta, tako i za vreme bavljenja u Pragu strogo je zabranjena. BRAĆI SOKOLIMA-PČELARIMA Izveštavaju se bratske jedinice da Savez SKJ — Otsek za rad na selu ima na raspoloženju izvestan broj kompleta „Prve jugoslovenske pčelarske dopisne škole” — 10 svezaka — kao i šablona za pravljenje modernih košnica, koje daje po kostanju Din. 50.— svih 10 svezaka, a Din. 16,— šablon. Pri poru-džbini poslati novac čekovnom uputni-com 58.105. Izveštavaju se sve jedinice, da če župa Mostar početi sa izradom veštačkog sača 15 juna o. g. Porudžbine treba upučivati župi Mostar i od nje tražiti sva pogrebna obave-štenja. Cenovnike če župa dostaviti svima jedinicama. \ 30 letnica Sokola v Hrastniku V industrijskem kraju, kjer si je nemška industrija postavila svoje tovarne in rudnike in kamor je naselila svoje nemško u-radništvo, se je pred 30 leti, t. j. leta 1908 peščica zavednih Jugoslovenov »upala« u-stanoviti Sokola. V istem letu je bila to silno tvegana reč, ali žilavost zasavskega človeka je vzdržala silen pritisk nemškutar-stva in nemštva in telovadba se je pričela. Središče vsega je bila seveda čvrsta narodna trdnjava Roševa hiša, med ustanovitelji pa so bili hrabri narodni borci že pokojni bratje Sorčan, Peklar, Gorenje in še danes aktivna sivolasa sokolska borca brata Ggus Anton in Roš Miloš, ki še danes aktivno delujeta prvi pri dolskem Sokolu in drugi kot podstarosta v hrastniškem. Društvo je bilo prvotno odsek enega najstarejših društev v državi, Sokolskoga društva v Zagorju. Telovadilo se je pod kozolcem in seveda na najlepšem telovadišču, v naravi. Prvi načelnik je br. V. Roš, pomagali pa so tudi bratje iz Zagorja, dokler se mlado sokolsko gnezdo ni osamosvojilo. Društvena zgodovina je prepolna uspehov in pa tudi težkih in hudih napadov svojih sovražnikov, ki so bili pa vsi junaško odbiti. Njega hrabri člani so ostali vedno neustrašeno na svojm mestu in niso klonili tudi v najtežjih dneh. Še pred vojno je društvo povabilo svoje srbske brate v goste, ki so tudi prišli. Takrat je prišlo v nemšku-tarskem kraju do prisrčnih jugoslovenskih manifestacij in je društvo dobilo ogromne moralne podpore, ki je stopnjevala borbenost članstva do maksima. Ob mobilizaciju leta 1914 so morali telovadci, ki so se vračali iz sleta v Zagorju, vzdržati napad nemške množice, ki jih je kamenjala in pobijala s palicami. Nastopila je doba medvojnega preganjanja in sumničenja, vendar je društvo dalo aktivne borce za osvobojenje in je br. Erno Sorčan padel kot vojni do-brovoljec za Jugoslavijo. Pa tudi drugi bratje so delovali za zedinjenje, kot so to delali vsi Sokoli širom naše sedanje države. Po vojni je društvo z novim poletom šlo na delo. O tem delu priča naš ponosni Sokolski dom, v katerem si čvrsti telo vsa hrastniška mnogoštevilna mladina, posebno pa še številni oddelek društva. Mnogo truda članstva s tedajnimi starosti br. Hofbau-erjem, Groznikom, Miloš Rošem i dr. je bilo vložnega v naš dom, mnogo dela pa še čaka sedanjo sokolsko generacijo, da se zadosti programu sokolske Petrove petletke. Društvo proslavi svojo 30 letnico z odkritjem spominske plošče blagopokojnemu Kralju Aleksandru Zedinitelju ter razvitjem društvenega prapora dne 5. junija t. 1. Isti dan bo tudi nastop, ki bo pokazal napredek v telovadnici. Sokol v Hrastniku pričakuje, da bo njegovo 30 letno nesebično delo nagrajeno z obilnim obiskom od strane bratskih društev in narodne javnosti. Jeste ti poslati pcetptatu za sofio/stie tistove? Iz naših lupa SOKOLSKA PROSLAVA U MOLU Kao što je več javljeno, Sokolsko društvo u Molu proslaviče na prvi dan pravoslavnih Duhova, t. j. 12 juna 25-togodišnji-cu svoga osnivanja, skopčanu sa osveče-njem nove zastave, koju je darovao brat g. Premislav Radonič, advokat. Sve pripreme za ovu proslavu se več privode kraju. Na novo podignutom vežba-lištu Kralja Petra II podiže se tribina sa oko 900 sedišta. Spomen klinovi su gotovi i več rasposlati. Ministarstvo vojske i mornarice naredilo je, da senčanski garnizon za proslavu ima poslati 1 četu vojnika, a Divizija iz Subotice konjičku vojnu muziku. Na proslavu če doči i izaslanik Nj. V. Kralja. Taj dan popodne održače se okružni slet. Mnoga društva su več najavila svoje učestvovanje. Uoči proslave stiže 100 tak-mičara. Prvaci pojedinih kategorija biče nagradeni. Mol je preplavljen sa proglasima koje je izdalo Sokolsko društvo, a Opštinska u-prav če takoder izdati proglas ovih dana. Osnivači i prvi živi vežbači nastupaju se svojim starim vežbama. Predvodiče ih prvi načelnik brat Vasilije Lazič. Mole se sva bratska društva i gosti, da svoj dolazak izvole najaviti. Za učešče na banketu se plača 25 din. SOKOLSKO DRUŠTVO GORNJA RADGONA Naš obmejni Sokol je s preurejevanjem svojih novih prostorov na Zorzinijevem posestvu v razmahu. S planiranjem in u-reditvijo letnega telovadišča bo končano še ta teden. Nad 40 m dolgo gospodarsko poslopje ob banovinski cesti — škedenj — je preurejen tako, da je pripraven za vsakovrstne prireditve in telovadbo v letnem času. Društveni oder, ki ie doslej počival na podstrešnih prostorih Kodoličeve kleti, je sedaj zopet obnovljen in postavljen. V teh nanovopreurejenih prostorih je bila v soboto, dne 28. majnika t. 1. kot krstna predstava dobrouspela veseloigra »Peg srček moj«, ki so jo uprizorili telo-vadeči v režiji s. Bračko Grete. Uspeh te prireditve, ki je bil vstestranski, je prav gotovo dal pobudo našim mladim prirediteljem za nadaljno delo in razmah v dramatiki. Upamo in želimo, da se čim prej prične z graditvijo dvorane, v kateri bo omogočena telovadba in pa slične prireditve ob dolgih zimskih večerih. LEPO USPEL NASTOP TREH SOKOLSKIH ČET PRI SV. JURJU OB ŠČAVNICI Na nedeljo z dne 29. majnika t. 1. napovedan javni telovadni nastop treh Sokolskih čet Sv. Duh, Mala Nedelja i:i Sv Jurij ob Ščavnici, je bil radi številnih okoliških prireditev istega dne preložen na Križevo, kar je bilo radi lepega vremena celo bolj posrečeno. Četa Sv. Jurij je tokrat proslavila ob enem tudi 10-letnico svojega obstoja. 2e takoj po prvih popoldanskih urah so pričeli prihajati številni sokolski pripadniki in sokolstvu naklonjeno občinstvo od vseh strani, da v osrčju lepe Ščavniške doline manifetirajo skupno za sokolsko idejo, ki je vkoreninjena tako globoko v naše podeželje. Vse tri sokolske čete so se marljivo pripravljale za ta nastop, da položijo širši javnosti obračun svojega smo-trenega in uspešnega dela v telovadnicah. Točno ob 15. uri je bil stik vsega članstva na Kreftovem travniku za domom M. Gubca. Ob igranju Malonedeljske godbe in petju Sokolske himne »Hej Slovani« je bila dvignjena državna trobojka, kateri v pozdrav in pa zbranemu članstvu in občinstvu je nato spregovoril starosta br. Korošak, ki je na kratko orisal delovanje čete za vso dobo 10 let obstoja. Sledil je nato pester nastop vseh telovadnih oddelkov. Nastopajoči oddelki, katere tvorijo po veliki večini le kmečki fantje, dekleta in otroci, so za svoja izvajanja želi vso priznanje navdušenega občinstva od blizu in daleč. Številni obisk občinstva je jasen dokaz da je sokolska ideja trdno usidrana tudi na našem podeželju. Po končanem telovadnem nastopu je bila sneta državna trobojka ob petju pesmi sokolskih legij »Le naprej, brez miru!«. SOKOLSKO DRUŠTVO BEOČIN Sokolsko društvo Beočin održalo je u nedelju 22. maja o. g. svoju javnu vežbu, koja je moralno i materijalno vrlo dobro uspela. Na javnoj vežbi nastupila su društva Beočin i čerevič i osnovna i gradanska ško-la sa fabrike cementa u Beočinu. Lep broj gostiju došao je iz St. Futoga, Rumenke, kao i Otsek Ruskog Sokola iz Novog Sada, nadalje fanfara Sokolskog društva Novi Sad. Svečanost je počela u pola 3 sata posle podne s povorkom kroz fabričke kolonije do igrališta S. K. »Cement«, gde je bilo postrojeno celokupno članstvo, naraštaj j deca, pa je starešina društva brat Borko-vič održao prigodni govor, upučujuči pozdrav Prvom Sokolu, Nj. Vel. Kralju Petru II, što Sokoli sa ostalom publikom odu-ševljeno prihvatiše. Nakon što je fanfara otsvirala državnu i sokolsku himnu, otpoče-la je uz pratnju fanfare javna vežba. Sve vežbe bile su skladno odvežbane, što je publika burno pozdravljala. Na večer je u kantini održano narodno veselje. SOKOLSKO DRUŠTVO GOSPIĆ Sokolsko društvo u Gospiču priredilo je 14 o. m. vrlo uspelu i dobro posečenu za-bavu za članove i gradanstvo. Na programu došla je do izraza društvena glazba i dramsko diletantsko društvo. Muzičke tačke izvedene su odlično. Bilo ih je pet. U dru-gom delu programa prikazana je Gogoljeva komedija u 2 čina: »Ženidba«. Za uspeh te klasične i dobro režirane komedije treba zahvaliti bratu Doki Gašpareviču, vodi i orga-nizatoru lutkarske sekcije. Posle programa razvila se u veselom raspoloženju igran-ka. 1 moralni i materijalni uspeh zabave potpuno zadovoljava. — T. M. SOKOLSKO DRUŠTVO ZEMUN I Sokolsko društvo Zemun I priredilo je uz bratsko sudelovanje okolnih sokolskih dru-štava i četa u nedelju 5 juna o. g., u 16 časova na igralištu Sportskog kluba »Vitez«, u Dobanovačkoj ulici u Zemunu, veliku javnu vežbu, kojom je prilikom svečano osvečena i razvijena svoja zastava, koju dariva i kojoj kumuje brat inž. Jovan Petrovič, industrijalac iz Zemuna. Naveče u 21 čas bilo je sokolsko veselje sa muzičkim koncertom i igrankom u svi-ma prostorijama gostione Pešič u Gornjem gradu. Mali oglasi PREDNJAK TRAŽI NAMEŠTENJE Sokolski prednjak sa svršenim društvenim i župskim ispitom te tečajem za fizičko vaspitanje, u društvu vrši dužnost zamenika načelnika, star 26 go-dina, po zanimanju mlinarski pomočnik, traži nameštenje. Uslovi po sporazumu. Sokolska društva, koja potrebuju pre-dnjaka, neka se obrate na adresu: Sokolsko društvo Velika Kikinda, Fran-cuski Boško. PON1ŠTENJE SOKOLSKE LEGITIMACIJE Poništava se legitimacija, koju je izdalo Sokolsko društvo Sisevac, pod bro-jem 102 u mesecu junu 1936 god. a na ime Dragoslav Mitrovič. Sokolsko društvo Sisevac Sokolska radio~predavanja radio-stanica Beograd~Zagreb~Ljubljana Sledeča sokolska radio-predavanja o-državaju se: dne 9 juna predaje brat Engelbert Gangl (Ljubljana) o temi: „Zašto ide-mo u Prag”; dne 19 juna predaje brat prof. Miloš Stanojevič (Petrovgrad) o temi: „Vaspitni značaj sokolskih sletova”; dne 23 juna predaje brat dr. Alfred Pihler (Beograd) o temi: „Organizacija X svesokolskog sleta”. ZA PRRAKTIČNO BLAGAJNICKO POSLOVANJE SOKOLSKIH JEDINICA Brat Radoslav Vojnovič, šef saveznog knjigovodstva, izradio je za bratske je-dinice dnevnik za blagajničko poslovanje. Gospodarski otsek Saveza SKJ pre-gledao je ovaj dnevnik i preporučuje ga bratskim jedinicama, jer je vrlo prak-tičan i lak za vodenje, te omogučuje jednoobrazan rad u svima jedinicama. Knjiga zajedno sa uputstvima izašla je iz štampie! i može se dobiti od samog izdavača po ceni od Din. 50,— po komadu. Izdavač je uputio prospekte svima jedinicama, kojima se preporučuje na-bavka ove knjige, kako bi se u što kračem vremenu postiglo jednoobrazno vodenje blagajničkog poslovanja u sokolskim jedinicama. Gospodarski otsek Saveza SKJ GOTOVE SU GRRAMOFONSKE PLOCE ZA VEŽBE NAŠEG SOKOLSTVA U PRAGU Izveštavaju se sve jedinice, koje su poručile gramofonske ploče sa muzi-kom za proste vežbe našeg Sokolstva na X svesokolskom sletu u Pragu, da če ih Savez slati pouzečem u toku ovo-ga meseca. I ostale jedinice koje bi želele da ih nabave, neka se obrate načelništvu Saveza i u koliko ploča bude na raspoloženju i njima če biti ot-poslane. ŠTOF — CRUEN za nova vežbačka odela za muški naraštaj ŠTOF — PLAVI za nova vežbačka i svečana odela za ženski naraštaj ŠTOF za svečane odore članova i članica SVE POTREPŠTINE za svečane odore, kape za članove, šešire za članice, , gajtane, pojase, košulje, značke i dr. VEŽBAČKE trikotne hlače za članove VEŽBAČKE MAJICE za članove i bluze za članice KNJIGE tiskanice, plakate i sve ostale potrepštine za sokolske župe, društva i čete dobiju se fačno po propisima kod Jugoslovenske sokolske matice u Ljubljani Narodni dom »PETROVO« sokolsko oporavilište Kralja Petra II u Kranjsko? Gori poziva sestre i braću na odmor i uživanje prirodnih lepota Na raspolaganju sobe i skupna ležišta ~ Hladna i topla voda, kupaonice i tuševi m Najlepše gorsko letovalište u državi Pofpuna opskrba u domu — Sniženo cono na osnovu društvenih legitimacija — Pišite za uputsfva i uslovel Pišite za uputstva i uslovel izdaje za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunkovič, Rumunska 56 • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 32 • Uredjuje redakcioni odbor Sta m p arij a Drag. Gregoriča, Strahinjiča Bana 75. — Beogfaa