KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UP RAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. NOVEMBRA 1924. PATENTNI SPIS BR. 2264. Societć FranQaise Radio EJectrique, Pariz Postupak za primanje i naprava za bezžičnu telegrafiju i telefoniju. Prijava od 10. oktobra 1922. Važi od 1. jula 1923. Pravo prvenstva od 11. oktobra 1921. (Nemačka). Katkada se upotrebljavaju u bezžičnoj telegrafiji naprave za ograničenje amplituda, koje sprečavaju, da od telefona ili registrirajučeg aparata primana struja prekorači stanovitu maksimalnu granicu, sve jedno, koliko je u ostalom veliki tilrajni intenzitet u primaocu. Ovim uvjetima odgovarajuće naprave mogu biti ostvarene na primjer pomoću jedne lampe sa tri elektrode ili pomoću dviju u seriji spojenih lampa; iz ograničuće naprave izlazeće kolo može dati samo varijaciju ograničenu struje Jm (fig. 1) a udesi se tako, da se održi približno cijelokupna varijacija mn za potencijalnu razliku MN, koja se proizvodi signalom izmedju ulaznih stezaljki ograničuće naprave. Ovakove naprave doduše su dostatno djelatne za male talase i male brzine manipulacije, one pak nisu više sposobne čim dužina vala ili brzina manipulacije raste, da odstrane sprečenje, koje nastupa kod moćnih ometanja. Takva ometanja izazovu u rezonatoru slobodna titranja od velike inicijalne amplitude, čije trajanje katkada premašuje ono jedne točke ili jednog intervala izmedju dve, jedna za drugom slijedeće emisije signala. U smislu prestojećeg izuma (sistem H. de Bellescise) odstrani se ova greška time, što se impedanca i sopstvena frekvenca, takvim ometanjima podvrženog rezona-tora, regulišu pomoću nasuprot delujuće elektromotorične sile, koja se oduzima napravi za ograničenje amplituda. Poznate su općenito protusile u primajućim napravama sa lampama sa tri elektrode, one pak do sada još nisu bile nikada odvo-djene od jednog organa (lampe ili skupine lampi, na pr.), koji ima specijalno ograničuće djelovanje; ovaj poredjaj je nov, isto tako poslovni postupak, koji iz toga vuče korist i on se pokazuje osobito prednosan i djelatan za odstranjenje atmosferskih ometanja. Izum će biti lako razumljiv pomoću dole slijedećeg opisa i figura u crtežu. Fig. 1 pokazuje krivulju, koja predočuje djelovanje ograničuće naprave; fig. 2 pokazuje šemu jednog primjeričnog oblika izvedbe primajućeg aparata po izumu. Fig. 3 je krivulja struje, koja se izazove ometanjima pri izlasku iz omedjioca; fig. 4 onu napetost reakcije, koja je izvršena na rezonator usljed ove struje. Kod fig. 2 je pretpostavljeno, da je rezonator 1—2—3 istovremeno izložen jednom signalu i aperiodičkim ometanjima; on je, na primjer, jedna antena sa samo-indukcijom 1, jednim kondenzatorom za saglašenje 2 i jednim Ohm-skim otporom 3. Ovaj rezonator stavlja u djelovanje jedan, kod 5 predočen pojačaoc, onda jednu kod 7 pritiskanu napravu za ograničenje amplituda; struja j od zadnje slijedi karakteristiki, koja ima oblik, naveden u tig. 1. Primaoc sadrži nadalje uobičajene sastavne djelove na pr. jedan na frekvencu signala saglašen rezonator 9, jedan detektor 10, jedan registrirajući galvanometar 11; na- Din. 15'- dalje su predvidjeni niže slijedeća reguli-šuća srestva: Regulisanje granične vrijednosti MN potencijalne diference, koja se izazove signalom na stezaljkama ograničuće naprave 7. Komutator 6, koji tako utiče na primarni omot transformatora 14, da se mijenja pojačanje, može se dati kao jedan primjer izvedbe, da se postigne navedeni rezultat. Od predstojećeg raznoliko regulisanje protudjelujuće elektromotorične sile. koja se izvršuje od omedjioca na rezonator 1—2; ovo regulisanje vrši se na primjer pomoću, na prikladan način, usljedujućeg utecanja na koeficijent uzajamne indukcije izmedju jednog svitka 13, koji tvori jedan dio rezonatora i jednog svitka 12, kroz koji protječe jedan dio i od elektrodne struje j i koja oba svitka 12 i 13 tvore primarni i sekundarni krug jednog promjenljivog sputnog uredjaja 4. Regulisanje faze struje i : ova faza može biti promjenjena skoro za 180° pokretanjem kondenzatora 8. Može se osim toga obrnuti svitak 12, tako, da se znak koeficienta 4 promjeni, što znači isto kao promicanje faze za Premda je icum nezavisan od teorije, koja se može o tome dati, može se način djelovanja naprave na slijedeći način rastumačiti i time spoznati najbolji način njezine upotrebe i regulisanja. Neka budu R, L, C, otpor odn. samoindukcija i kapaciteta rezonatora 1 — 2. 40 njegov logaritmički dekrement; co o FT5 ")egove pulzacije; e == E sin (wst — 0 pomoću promjenljivog kondenzatora 2 koeficijenta Ks time, da se spu-tanje izmedju svitaka 13 i 12 napravi čvršće ili slabije: dobiveni rezultat je tim bolji, čim ie oštrije suglašenje kondenzatora 2-Pošto je ovo učinjeno to se ako je nedostatna amplituda MN titranja na stezaljkama omedjivača 7, — što se na pr. opazi kretanjem igle gaivanometra 11, — povisi pojačanje pomoću komutatora 6 i pokuša se ponovno regulisanje i Ks kako je to već opisano. Pri odgovarajućem namje-štenju posjeduje dakle rezonator 1—2 sopstvenu pulzaciju koja se razlikuje od one signalove i dala je izrazom a>. o),. = ------- _ — Vi — Ks cos VJ prenapetost V/E jednaka je 1 4. n ili’ približno — Ks sin ip n 40 — Ks sin lP' ona je dakle jača kao da nebi ni postojala reakcija; konačno je omedjioc podvržen po jednoj amplitudi, koja je za nešto manja, nego ona, koja odgovara zasićenju. Slobodno titranje izazvano u rezonatoru 1—2 moćnim ometanjem utišava se na taj način, koji je razvidan iz fig. 3 i 4. Mjesto da dostigne amplitude Aa, Bb ..., koje bi se mogle konstatovati, ako ne postoji djelovanje satuacije, ne prekoračuje varijecija struje po izlasku od omedjioca amplitudu Jm, koja je dozvoljena karak- J. teristikom; iz toga proizlazi, da pro- porcijonalna protuelektromotorična sila mjesto, da bi zauzela oblik, utišane sinusove linije, koja je nacrtana iscrtkano, zauzima nepravilni oblik, kako je prikazan sa punim crtama (fig. 4) i to do vremena '"k za koje amplituda titrajnog poteza ne prekoračuje onu od signala. Vremenskoj jedinici ® slijedeći fenomeni mogu se zanemariti, pošto se brzo utiša osilacija slobodno ublažena in cijalne amplitude, koja je jednaka onoj od signala. Preostaje s toga samo vremenski razmak izmedju 0 i w. Pošto reakcija nije više si-nusoidalna, nebi mogla biti više prikazana jednim izrazom od oblika K V Sin (<*4 "P ^)-Kod ispitivanja fig. 4 može se pak ustanoviti, da je ona tim manja, čim je intenzivniji niz valova, time da su komponente Ks cos i Ks sin */> nadomještene drugim X i Y manje amplitude: X •< Ks cos V’ Y -< Ks sin V’ Pulzacija wx slobodnog titranja mora nadalje odgovarati u svakom trenutku jednačini Ona zauzima stoga do vremenske točke 0 promjenljivu vrednost, koja je različna od one «>s signalove i one leži bliže, koju poseduje rezonator. Nadalje je (------- \ n i»0 proporcionalno utišanje pojačano. Resunirajući proizlazi, da se opasni dio titrajnog niza brzo utiša na frekvencu, koja je različna od one signalove ometanje ne može više utjecati na slijedeće strujne krugove, koji su sagla-šeni ili na frekvencu signala (na pr. rezo-natora 9 fig. 2) ili na modulacionu frekvencu, koja je tvorena interferencom izmedju signala i jedne lokalne emisije. Prilike djelovanja su tim bolje, čim je moćniji sopstveni otpor (3 — fig. 2) u re-zonatotoru i predhitnja (avans) 4 protu-djelujuće elektromotorične sile s obzirom na potencijalnu razliku v, više nego 90° različna. Kada bi kut 4 bio jednak 90° (što bi se postiglo iskopčanjem kondenzatora 8 iz fig. 2). postojalo bi nadalje poboljšanje obzirom na utišanje, ali ne više ono relativno na razliku frekvencija izmedju slobodnog titranja i signala. Figuri 2 jednakovrsni uredjaji mogli bi se ponoviti za rezonatore, koju su sme-šteni iza detektora i saglašeni na modu-lacijsku frekvencu signala. Nije potrebno, da su izmedju — protusili podvržonog — rezonatora i ograničućeg uredjaja nalazeći se krugovi aperiodički. Naprava za primanje može kao obično sadržati više rezonatora u seriji ili pred pojačaocem ili u nutarnjosti tog aparata. Djelovanja nebi se jamačno time promjenila, što bi se pro tusila odvodila od jednog, — iza omedjioca ležećeg, kruga. Razumije se, da izum nije vezan na izvedbu, koja je bila razjašnjena kao primjer upotrebe, već može naći upotrebu u više varijanata izvedbe koje sve pokazuju jedinjene bitnih, — izum tvorećih — elemenata. Vrsta upotrebljenih aparata naime pojačalaca, omedjioca, detektora i t. d. može biti-koja-god a moraju samo biti u stanju, da ispune gore navedene funkcije. Patentni zahtjevi: 1. Postupak za primanje kod bezžične telegrafije i telefonije, kojim se može ostra-niti utjecaj atmosferskih ometanja, naznačen time, što je u jednom primarnom re-zonatoru (antena, okvir ili slično) uvedena jedna protudjelujuća elektromotorička sila, koja je proizašla od jednog dijela struje, dolazeće iz ograničuće naprave, čime je— k ograničućoj .napravi dolazeće titnanje neovisno upravljivo u svojoj amplitudi, pošto je ova elektromotorička sila upravlja u amplitudi, i fazi. 2- Postupak po zahtjevu 1 , naznačen time, što se protuelekromotorička sila uvadja u jedan od, — primajućem ure-djaju pripadajućih, pred ili iza detektora smještenih, — rezonatora, sama ili tako-djer skupno sa uvedenjem jedne takove protusile u primarni rezonator. 3.j,Primajući uredjaj za postupke u zahtjevima 1. i 2„ naznačen time, što se naprava za pojačanje i ograničenje sastoji iz lampi sa tri elektrode. : . ■ • ■>. 5 . i: ■ Sli n-jfnir1 «^0,.. t. ► SL i ; ■: ... . ,.. , , . . . =; ■: : , ' . - '/ « i ■ ■'. . ' fp.pna.-vi.../, , : u-/9,:Has , oa •!«. u*-..- i-.S ■ : ! ' ■' o ■. a .;i m 5;. . . -u)oiq / ■ ■ ' wwvvw- A d patent broj 226k. ' ' .