KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 31 (2) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 JANU ARA 1937 PATENTNI SPIS BR. 12802 W. T. Henley’s Telegraph Works Company Limited, London. Poboljšani sastavak izmedju koncentričnih tela koja se obrču jedno u odnosu na druga otporan prema pritisku. Prijava od 29 avgusta 1935. Važi od 1 aprila 1936.. Traženo pravo prvenstva od 29 septembra 1934 (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na poboljšano sredstvo za izradu obrtnog sastavka izmedu koncentričnih tela, otpornog prema pritisku. Namenjen je upotrebi u onim slučajevima, u kojima materijal, koji stoji pod pritiskom, je veoma viskozan fluid ili plastično čvrsto telo pod visokim pritiskom. Okolnosti pod kojima se ovaj sastavak može primenjivati postoje u napravama kao što je ona, koja je opisana u patentnom spisu br. 10386 i koja se upo-trebljava za istiskivanje olova u plastičnom stanju potiskivajučim dejstvom obrtnog cilindra snabdevenog zavojnim narezom u saradnji sa nepokretnim ili obrtnim koncentričnim delom. U svakoj napravi spolj-ni deo se obuče a nalazi se u nepokretnom omotaču sa kojim sačinjava obrtne sastavke. Sastavak između obrtnog dela i omotača blizu izlaznog kraja naprave izležen je visokom pritisku, koji teži da utera plastičan metal medu koncentrične površine sastavka. Pružajuči prema ovom pronalasku na ovakom mestu jedan poboljšani sastavak, mi ne pokušavamo da sastavak učinimo nepropustljivim usled tesnog sklapanja dvaju delova, nego snabdevamo ove de-love na njihovim naspramnim površinama zavojno narezanim uterujučim uredajem, tako da metal, koji prodire medu ove površine, biva usled relativnog obrtanja delova neprestano uterivan natrag u unu-trašnjost naprave. Na ovaj način pod stal- nim radnim okolnostima između oba dela naprave postojače izvesno telo od pla-stičnog metala. Ovo telo sprečeno je uterujučim dejstvom da izade napolje i služi za to, da se odupre ulazu novih količina metala medu ove površine. Uterujuči uredaj sastoji se iz zavoj-nog nareza na obrtnom delu, koji sara-duje sa rebrima ili drugim ispustima ili is-pupčenjima na nepokretnom delu, ili obr-nuto, tako da se stvara uterujuče dejstvo u željenom smislu. Kako ovaj sastavak može da postoji izmedu cilindričnih površina ili izmedu kružnih delova drugih preseka, naprimer izmedu koncentričnih koničnih delova, to je očigledno da izraz zavojni na rez obuhvata ne samo jednostruki ili višestruki zavojni narez na cilindričnoj površini, nego takode i zavojne gareze na koničnoj i na ravnoj površini, pri čemu u poslednjem slučaju narez obrazuje jednu ili nekoliko pljosnatih spirala ili nešto ovome približno. Pošto ove naspramne površine, pored toga što obrazuju sastavak neprobojan za pritisak, mogu još da imaju zadatak da igraju ulogu uredaja za pslanjanje, odredivanje položaja ili vodenje, to če obično biti poželjno da se nareži zavojnice snabdu relativno širokim čeonim površinama i da se na rebrima ili drugim ispustima nepokretnog tela pred-vide odgovarajuče površine, koje če sara-divati sa prvim. Pored toga biče poželjno da meduprostori ovih površina ne budu Din. 20.- veći no što je to potrebno za slobodno o-brtanje pokretnog dela. Uterujući zavojni narez može da bude pravougaonog preseka i relativno malog koraka, naprimer kod sastavka izmedu cilindričnih površina može se upotrebiti zavojni zarez koji za-klapa ugao od 80° ili više sa linijom paralelnem osi. Mi pretpostavljamo na. ne-pokretnom delu upotrebu slične zavojni-ce samo suprotnog smera, ali se na njemu mogu upotrebiti i ispusti drugih oblika. Dubina zavojnog nareza u poredenju sa meduprostorom izmedu oba dela biče velika, tako da obratno kretanje proizvedeno upadanjem metala u žljebove zavod-nice biče veliko u. poredenju sa bežanjem metala kroz ovaj meduprostor. U priloženim ertežima prikazani su, samo u svojstvu primera, nekoliko oblika sastavaka otpornih prema pritisku sagra-denih prema ovom pronalasku i primenje-'nih u mašinama za istiskivanje metala 'takve vrste u kojima se metal u plastičnem stanju istiskuje potiskujučim dejstvom obrtnog, zavojno narezanog cilindra, koji saraduje sa unutrašnjim nepokretnim koncentričnim delom, kao što je opisano u opisu patenta No. 10386. D' ertežima slika 1 pretstavlja jednim delom u preseku vertikalni izgled jednog dela mašine za istiskivanje, na kojoj je na mesten sastavak cilindričnog oblika ot-pora prema pritisku. Slika 22 je delimični vertikalni presek slične mašine snabdie-vene izmedu dveju prstenastih površina, koje leže u radialnoj ravni u odnosu na iosu maline, sastavkom otpornim prema pritisku. Slika 3 je izgled poprečnog preseka naprave pokazane na sl. 2 izvršenog po liniji III—III označenoj na istoj slici. Slika 4 je izgled sličan sl. 3 i pretstavlja sastavak sa izmenjenim oblikom uredaja za uterivanje metala. Obračajuči se prvo samo slikama 1 i 2 vidimo da obrtni zavojno narezani ci-■lindar 1, od koga se na slici vidi samo je-dan deo, na svom prednjem kraju obra-zuje obrtni sastavak sa nepokretnim delom 2, koji sačinjava spoljni zid komore istiskivanja 3. Narez 4 na cilindru 1 je. desni zavojni narez, a saraduje sa levim zavojnim narezom 5 na'unutrašnjoj strani nepokretnog dela 6. Cilindar se obrče u smislu satne skazaljke, gledane u prav-cu strelice A, i uteruje plastičan metal u smem ulevo u komoru istiskivanja 3 iz koje on dospeva medu kalupe 7 i 8, koji se mogu zamenjivati, i dobija oblik cevi. Nepokretni deo 6 i kalup 7 iznutra su ■šuplji da bi se dobio cevasti otvor 9 za prolaz izolovanog kabla ili drugog dugu- Ijastog tela, koje se ima snabdeti prevla-kom od istisnutog metala. Obračajuči se sad samo slici 1, videčemo da je prednji kraj 10 cilindra 1 napravljen u obliku ci-Hindričnog naglavka, dok zadnji kraj nepokretnog dela 2 ima oblik uvlake 11. linutrašnja površina naglavka sinabdeve-na je levim zavojnim narezom 12 kratkog koraka, pri čemu narez ima trapezasti poprečni presek. Spoljna površina uvlake 11 snabdevena je desnim zavojnim narezom 13 čiji oblik i korak odgovaraju narezu 12. Dubina nareza u oba slučaja je velika 'iu poredenju sa meduprostorom izmedu; naspramnih čeonih površina oba nareza. U napravi pokazanoj u sl. 2 i 3 kraj cilindra 1 pravi u radialnoj ravni sastavak sa zadnjom čeonom površinom nepokretnog dela 2. Zavojno narezani ure-daj za uterivanja metala na površinama sastavka sastoji se iz nizova spiralnih nareza 15 na čeonoj površini cilindra 1, koji idu u smem satne skazaljke,. gledano kao na sl. 3. Čeona površina nepokretnog dela 2 takode je snabdevena odgovaraju-čim brojem spiralnih nareza 16, koji idu u suprotnom pravcu. U oba slučaja nareži su izradeni urezivanjem u čeoru; površi-nu svakog dela malih spiralnih oluka 17 konstantne širine i pravougaonog poprečnog preseka. Lako je uvideti da su nareži 15 i 16 ekvivalentni višestrukom pravougaonom zavojnom narezu na povr-šinama cilindričnog sastavka. Ovo se naročite lako uvida ako se posmatraju ni-zovi sastavaka polazeči od cilindričnog sastavka, pa preko koničnih sastavaka čiji se uglovi stalno povečavaju do sastavaka sučelice. Slika 4 pokazuje izmenu uređaja po-kažanog na sl. 3, u kojoj se nareži pri-bližuju spiralnem obliku. Ovaj oblik je jednostavniji u izvodenju pošto se nareži 25 i 26 izraduju jednostavno urezivanjem u čeone površine delova pravih oluka 27, koji stoje tangencialno na narez 4 na o-brtnom cilindru 1. Tražeći objašnjenje ovog. uređaja, možemo smatrati da plastični me.tal, koji prodire medu delove, obrazuje ovde tanku, navrtku na obrtni deo, koja zahvata ispuste na nepokretnom delu. Ako bi ova navrtka bila od čvrstog metala ona bi relativnim obrtanjem dvaju delova sastavka bila stalno terana nazad prema mestu na kojem je ona ušla u sastavak. Pošto je metal, medutim, do izvesnog stepena plastičan, uterujuče dejstvo neče biti baš tačno ovake vrste. Metal neče zadržavati svoj konstantni oblik, nego če težiti da pod dejstvom sila smicanja, kojima je on izložen, teče tako da če ovde postojati primetno klizanje izmedu „navrtke” i na-reza. U rezultatu če se metal održavati u približno] ravnoteži između sila, koje ga teraju u sastavak i uterujučeg dejstva, koje ga istiskuje iz sastavka. Da bi se postiglo još uspešnije dejstvo sastavka, u oblasti sastavka može se primeniti rashladivanje u cilju odvodenja toplote od plastičnog metala u sastavku i održanja ovog metala na izvesnoj pode-snoj temperaturi. Poznato je da temperatura plastičnog metala u sastavku ne po-tiče samo od toplotne sprovodljivosti, koja dovodi toplotu od drugih delova naprave, nego takode i od izdvajanja toplote pri radu, koji se vrši u samom sastavku. Rashladivanje ;se može ostvariti propu-'štanjem opticaja rashladujuče tečnosti u nepokretnom delu uz površinu sastavka. Patentni zahtevi: 1.) Obrtni sastavak izmedu dva koncentrična dela sa relativnim obrtanjem, lotporan prema visoko viskoznim fluidi-ma ili plastičnim čvrstim telima pod visokim pritiskom, naznačen time, što je na naspramnim površinama oba dela napravljen zavojno narezani uredaj za uteriva- nje, pomoču kojeg materijal, koji prodire medu ove površine, biva za vreme rela-tivnog obrtanja oba tela neprestano po-tiskivan natrag. 2. ) Obrtni sastavak prema zahtevu 1, naznačen time, što se uterujuči uredaj sa-stoji iz zavojnog nareza na površini jed-nog dela, koji saraduje sa rebrima ili drugim ispustima na naspramnoj površini drugog dela. 3. ) Obrtni sastavak prema zahtevima 1 i 2, naznačen time, što čeone naspramne površine zavojnog nareza i rebara ili drugih ispusta deluju kao površine za osla-njanje, odredivanje položaja ili za vodenje. 4. ) Obrtni sastavak prema zahtevu 1, naznačen time, što se uterujuči uredaj sa-stoji iz zavojnog nareza na površini jed-nog dela, koji saraduje sa zavojnim na-rezom na naspramnoj površini drugog dela, sličnim zavojnom narezu na prvom delu ali suprotnog smera 5. ) Obrtni sastavak prema zahtevu 2, naznačen time, što naspramne površine oba dela leže u ravnima upravnim na osu obrtanja i što su zavojni nareži na površini jednog dela obrazovani izradom spiralnih ili tangencialnih oluka na ovoj površini. Ad pat.br. 128 02 Ad pat.br. 12 80 2 . ■ ■ ■ ■ . . ■ ■ 1 * ' ■ .