KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 37 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Septembra 1926.
PATENTNI SPIS BR. 3821
Karl Johan Ljungberg, profesor, Stockholm.
Postupak za izradbu konstrukcija iz armiranog betona.
Prijava od 2. marta 1925.	Važi od 1. jula 1925
Traženo pravo prvenstva od 31. jula 1924. (Švedska).
Kod izradbe većih betonskih konstrukcija, naročito kod takovih, koje se u bitnosti protežu vodoravno, kao n. pr. lukovi za mostove i druge svrhe potrebna je prema dosada običajnim metodama izgradnja naročilih skela, koje imadu da nose opiatu, dok se beton lijeva i steže. Kod velikih raspona ovakove su gradnje skela skupe, a u prilikama su i odnošaji terena takovi, da se potrebne skele u opće ne dadu izvesti tako da se mora u opće odustati od betonske konstrukcije.
Svrha je pronalaska, da se omogući izradba većih konstrukcija iz armiranog betona, osobito lukova a bez skupocjenih skela i pri tom iskorišćenje koristi stanovitih specialnih armatura za pojačanje građevine.
Pronalazak sastoji se bitno u tom, da se najprije sasvim ili djelomice iz cijevi sastojeća armatura sastavi >u nosnu željeznu okosnicu u obliku svoda ili sa djelovanjem luka, da se onda nosivost ove okosnice pojača tako, da se cijevi ispune s betonom i da se konačno betonsko tijelo lijeva okolo armature u forme, po ovoj nošene.
Priloženi nacrt prikazuje izvedbu postupka. Fig. 1 pokazuje postrani pogled na dio pretinastog nosača u obliku luka, koji ima da služi kao armatura za betonski most dok fig. 2 pokazuje njegov poprečni prerez sa oko armature lijevanim betonom
Armatura prema pronalasku sastoji se sasvim ili djelomično iz oblih cijevi sa
razmjerno velikim promjerom i razmerno tankim stijenama. Kod prikazanog primjera izradbe tvore cijevi a pas pretinastog luka čije se kose ili okomite spojnice sastoje iz plosnatog ili oblikovanog željeza. Ovaj pretinasti luk tvori razmjerno prema gotovoj betonskoj konstrukciji lahku okosnicu koju treba najprije izraditi. Izgradnja ove okosnice može da se zbude raznim načinom. Ako dopuštaju prilike, može se izgraditi pomoću običnih drvenih skela, koje usljed neznatne težine željezne okosnice dobivaju mnogo manje izmjere nego onda kada moraju da nose cijelu betonsku konstrukciju. Drugi je postupak za izgradnju okosnog luka taj, da ga se na zemlji izradi u dvije polovine, koje se onda podignu u određeni položaj i suprotnim krajevima spoje, a može se okosni luk prema mjesnim prilikama izgrađivati od jednoga kraja kako je češće običajno kod gradnje pretinaskih nosača u obliku luka.
Kada je željezna okosnica postavljena gotova na svoje mjesto, ispune se njene cijevi s betonom, pri čem stijene cijevi služe kao oplata. Kada se je napun od betona skrutnuo, dobio je cijevni pojas, a time i cijela okosnica znatno pojačanu nosivost, pa se stoga može željezna okosnica izvesti srazmjerno lagana, a da zato ipak kada se cijevi ispune s betonom, imade dosta veliku nosivost za daljnju izradbu betonskoga tijela. Ovo se djelovanje osniva na tom, da se s betonom ispunjene cijevi upotrebljuju kao pojas luka, a u njima nastupaju sile napona kao sile tlaka i da
Din. 10.
u cijevima zatvoreni beton imade veliku otpornost na tlak.
Kada se je beton u cijevima dovoljno skrutnuo, izradi se primjerena oplata za betonsko tijelo, koje se hoće lijevati, a ta se oplata pričvrsti na gotovu i pojačanu željeznu okosnicu, koja ju nosi. Onda se o-bavlja lijevanje bentonskoga tijela oko željezne armature običnim načinom.
Prema tome mogu se kod izradbe ovoga pronalaska razlikovati tri stepene:
1.	Izgradnja lake okosnice od željeza, u kojoj se stanoviti dijelovi sastoje od cijevi.
2.	Pojačanje ove okosnice time da se cijevi ispune s betonom.
3.	Smještenje oplate i lijevanje pravog betonskog tijela okolo željezne okosnice kao armature uz uporabu pojačane željezne okosnice kao nosača za oplatu i beton, dok se ovaj ne skrutne.
Teško se betonsko tijelo dade dakle izvesti bez uporabe skupocjenih skela. Pod-jedno se stiče i druga važna prednost. Kod lijevanja pravog betonskog tijela dobiva prije u cijevi ulijevani beton stanovitu napetost, kada skupa sa željeznom okosnicom imade da nosi cijelu težinu konstrukcije, prije nego što se betonsko tijelo skrutne. Kada se cijela konstrukcija skrutne i optereti s teretom, za koji je preračunana dobiva beton u cijevima veće napetosti od betona, koji je okolo njega. Budući da je beton, zatvoren u cijevima, usled potpore cijevi u stanju da nosi veće tlakove dapače od betona previđenog spiralnom armaturom, to se usljed gore opisanog postupka u cijevima zatvoreni beton iskorišćuje rjospodarstvenije nego kada se cijela beton-
ska masa u stanovitoj sekciji, nošena po naročitim skelama, odjedanpuia lijeva. U potonjem naime slučaju dobiva beton i a-ko je betonsko tijelo previđeno cijevnom ili Spiralnom armaturom jednaku napetost u nutrini cijevi odn. između Spiralne armature kao i neposredno izvan armature, a jer se vanjski beton ne smije opterećivati toliko koliko zatvoreni, ne može se po cijevima ili spiralnoj armaturi dobiveno pojačanje iskoristiti.
Zapravo se opisani postupak dade potpuno iskorišćavati samo kod svedenih građevina. Kod drugih konstrukcija sa bitno vodoravnom protegom kao kod balvana, masivnih ili s pretinastom armaturom, jedna je strana ili jedan pas izvrdnut nategu, pa u ovom dijelu konstrukcije-ne bi s betonom ispunjena cijev davala osobite koristi. Dade se i kod drugog nego svedenog oblika glavne konstrukcije prednost pronalaska u bitnosti iskorišćavati tako, da se željezna konstrukcija izvede kao svedena okosnica ili tako, da se dobiva učinak svoda, t. j. da se opterećenje nosi u glavnom od nutarnjih tlačnih sila.
Patentni zahtjev:
Postupak za izradbu betonskih konstrukcija iz betona s unutarnjom armaturom naznačen tim, da se najprije izgradi armatura, koja se sasvim ili djelomično sastoji od cijevi, kao nosna okosnica obliku svoda ili sa svodnim učinkom, da se nosivost o-ve armature onda pojača tim, da se cijevi ispune s betonom i da se konačno nakon skrutnjenja rečenog betonskog napuna, lijeva betonsko tijelo okolo armature u po o-voj nošenoj oplati.
/idpatent brof3821.
~ZZn'- S,
cx
/ S I