Poštarina plaćena ti gotovu Cena Din Z SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „SoRolstea prosveta' Izlazi svake g petka ® Godišnja pretplata SO Đin ® Uredništvo i uprava nalazi se u Uciteljskoj tiskari, Frančiškanska God« IV + Л ulica 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 e Oglasi po ceniku • Rakopisi se ne vraćaju ВГОЈ 20 ____________________ ■ — — —-— — Trečl Mapi I slovenske narodne ntanjine Nemački »rasiaam« čisli Posle Židova — Lužički Srbi U SPOMEN POBEDE NA RUDNIKU Govor NJ. Vel. Kralja u Gornjem Milanovcu U nedelju dne 7 o. m. bila je u Gornjem Milanovcu, u spomen obletnice herojske pobede na Rudniku, osvečena osnovna škoia, koju su po-digli Rudničani i u čast Nj. Vel. Kralja Aleksandra I nazvali je njegovim imenom. Osvečenje ove škole, koje je uveličao svojim ličnim dolaskom Nj. Vel. Kralj, bilo je pravo narodno slav- Ije, kome su uz silno mnoštvo naroda onoga kraja Šumadije učestvovali pret-stavniei najviših državnih vlasti, broj-ni odličnici, stari rudnički junači, Sokolstvo i ostale ustanove onoga kraja. Tom prilikom Nj. Vel. Kralj, kome je narod duž celoga puta priredio spontane oduševljene manifestacije, održao je sledeči govor: DRAGI MOJI RUDNIČANI! Sa onim istim zadovoljstvom i istim ponosom, koje sam uvek osečao kad god sam tokom dugog ratovanja dolazio k vama, u vaše hrabre vojničke redove, a i s vama zajedno provodio one dane patnje i slave, došao sam i sada medu vas, da ovaj vaš dan svečanosti i radosti sa vama zajednički proslavim tu na domak našeg gordog Rudnika, svedoka junačke borbe i našeg požrtvovanja. Za ovaj vaš deo Šumadije vezana je uspomena na naše legendarne ustaničke dane, a iz najnovije prošlosti na našu slavnu rudničku ofanzivu, koja je pokazala kakvu ogromnu moralnu snagu može imati naš narod u odbrani svoje slobode i svoga ognjišta. Ta snaga uspela je pretvoriti onaj naš uzmak pred silnom neprijateljskom najezdom u neodoljivi protivnapad, neočekivani i pobednički. Neposredno sledujuči iza deklaracije Kraljevske srpske vlade i niške Narodne skupštine, u kojoj je proglašena borba za oslobođenje i ujedinjenje svih Srba, Hrvata i Slovenaca, rudnička pobeda krepila nas je u vreme najtežih iskušenja verom: da če doči dan kada če se naša velika ofanziva opet ponoviti i kada če niška i krfska deklaracije postati živa stvarnost. I, Bogu neka je hvala, ta je stvarnost i došla. U toj teškoj i dugotrajnoj borbi, kroz koju se dospelo do oslo-bodenja i ujedinjenja u ujedinjenu Kraljevinu Jugoslaviju, vi niste bili postidni, bili ste uvek u prvim redovima. O tome sam se nebro-jeno puta lično osvedočio. Otuda i sada, u miru, vaša svagdašnja gotovost da jedinstvu služite i novim žrtvema, kad god to ustreba. Ta je vaša gotovost utoliko primernija i pohvalnija, jer ide na-poredo sa potrebom za opštim podizanjem i unapredenjem ovih kra-jeva. Vi, koji ste, braneči sebe i nacionalnu slobodu, večno živeli na pušči i maču, zaslužili ste da u našoj velikoj nacionalnoj državi počnete razvijati svoje sposobnosti u pravcu punog kulturnog i pri-vrednog napretka. Vaše nastojanje oko podizanja škola u punom je skladu narod* nog jedinstva. U opštem kulturnom podizanju, škola dolazi na prvo mesto. Neka bi i ova vaša novoosvečena škola bila tako prosvetno i kulturno ognjište, koje če odgajivati naraštaje, zapajajuči ih duhom slavnih predaka i junačke prošlosti, vaspitavajuči ih na primerima požrtvovanja za nacionalnu slobodu i jedinstvo, podižuči i snažeči im pouzdanje i veru u veliku i naprednu budučnost Kraljevine Jugoslavije Živeli Moji dragi Rudničani! Nakon uzbuđenja, koje je nastalo i toliko odjeklo u svetu usled učesta-lih protužidovskih progona i njihovog bojkota, a koji su zaveli nacionalni so-cijalisti po svome dolasku na vlast, a po diktatu svoga vode, sada odjednom jedan deo evropske štampe prenosi glasove o nekom nemačkom pacifizmu, signalu za uzmak, kao posledicu ne-mačke izoliranosti u svetu, a koja je nastupila usled nemačke vanjske politike i novog unutrašnjeg režima u državi. Medutim, ma koliko današnja Nemačka pokazivala svoje lepo paci-fističko lice, nastoječi — dakako, u vlastitom interesu — da se pokuša sporazumeti, za izvesno doba, s poje-dinim pograničnim državama, a to samo u cilju jačanja novog zavedenog režima, koji ima sva obeležja revanša, režima — koji hoče, pa i najdrastični-jim metodima, da posvema hitlerizuje zcmlju, da onda — jednog dana — bu-de spremna na odmazdu — ipak ovaj nagovešteni umetni i preračunati uzmak na pacifističku liniju prati sc u svetu s velikom skepsom, koju svaka-ko najviše opravdava držanje sadanje Nemačke u prvom redu u Ženevi, gde njena delegacija taktičnim manevrisa-njem sabotira rad konfercneije za ra-zoružanje, a s druge strane tu sumnju u nemački pa*ifizam opravdavaju nista manje i sami dogadaji i prilike, koje sada vladaju unutar same Nemačke. Puštajuči ipak, ovde, sve to opee. političko kameleonisanje današnje Nemačke na stranu, mi čemo se samo ukratko pozabaviti onim, što nama mora da leži na srcu, a to su nemačke narodne manjine 1— Lužički Srbi, kao i time u vezi i nama bratsko, sada več raspušteno lužičko-srpsko Sokolstvo, da bi prema tome, i ovim jed-nim primerom mogli prosuditi iskrenost nemačkog pacifizma, kao i nemačke naklonosti prema slovenskim narodima uopče. Preporod Nemačke, koji je na-umio da prevede njen današnji kan-celar, traži — kako to sada ističu nacionalni socijalisti i čiji je to i program — da se nemački narod oslo-bodi od nenemačkog elementa, da se nemačka kultura otrese svega stranog upliva i uticaja i da se iz nje izbaci i otstrani sve ono nenemačko, bez obzira i sa svakog područja, da bi se Nepiačka danas — sutra uskrisila kao čista, skroz 100-procenata nemačka rasa »čistog nemačkog duha«. Ove težnje najbolje ilustruju i karakterizuju onih »10 zapovedi«, koje je sadanji nemački državni kancelar nedavno upu-tio nemačkom narodu, pozivajuči ga da bojkotuje sve što dolazi sa strane i od nenemačke ruke i da veruje jedrno u sebe i u ono što je samo ne-mačko. To se odnosilo osobito na go-spodarsku politiku Nemačke. Ukoliko jc pak moguča i prevediva ova autar-kička doktrina, to jc posve drugo pitanje. U početku ovih redaka spomenuli smo slučaj progona nemačkih Židova, koji je počeo da poprima razmere, kao da se navratilo doba inkvizicije. Me-dutim židovski narod, čijih je pet-naest milijona rasejano po raznim krajevima sveta, ali živeči ponajvečma u kompaktnim skupinama, umeo je da se kroz sve peripetijo žilavo održi, za- 8ERUN :WT ubIhec Srpska Lužica hvaljujuči mnogim svojim odlikama, a ističuči sc ponajviše pronicavošču i trgovačkom sposobnošeu svoga duha, čime je u svetu postao i jedan od stu-pova kapitalizma. Nalazeči se dakle u jakom ekonomskom položaju, on je došao u tesnu vezli i sa pretstavnicima kapitalizma ostalih zemalja, koje su se sada radi vlastitih s njim povezanih interesa uzbudile i digle, kad je Nova Nemačka počela da trebi Židove. To jc jedan od glavnih momenata, koji je uz Židove vezao sa simpatijama naročito Englesku pa i same Sje-dinjene Države Amerike. Drugačiji medutim izgloda slučaj sa jednim drugim narodom, malim, siromašnim, koji se nalazi okružen u nemačkom moru i koga ne spajaju ni-kakovi koridori, ni kapitalistički ni geografski, sa svojom plemenski srod-nom bračom ni sa ostalim zemljama. Pa iako je taj narod po svemu za Ne-mačku neopasan, iako je lojalan prema svojoj državi, prema vlastima pa i prema režimima, kakogod se oni menjali, na nj se je najednom sručila nemačka golijatska sila — 63,000.000 na nekih 170.000 — nasilno ugušujuči svaki njegov razvoj i oduzimajuči mu prava, koja ga idu po zakonima i božjim i čovečjim. Doduše, Nemačka ni-kada nije gledala najprijaznijim okom slovensku, lužički - srpsku narodnu manjinu, ali postupak današnje Hitle- rove Nemačke pokazuje nam, da se na ovaj neznatni slovenski otočič oko-mila bezobzirnija čizma nego li je bila ona pruska u doba Gvozdenog Kance-lara. Mi smo na ovom mestu več pisali, da je lužičko Sokolstvo moralo da se pod neodoljivim pritiskom »samo« raspusti, jer je, kao jedna od najjačih lužičko-srpskih nacionalnih ustanova bila silan trn u očima Hitlerovih nacionalnih socijalista. Medutim, ni to nije dostajalo, nego su, kao. što smo takoder več pisali, saske vlasti pohap-sile i sve istaknutije lužičko-srpske vode, obustavili i uzeli u svoje ruke jedmi lužičko-srpski list »Serbske no-vine«, štampariju i zaposeli u Budiši-nu »Serbski dom«, koji je mali lužičko-srpski narod svojim žuljevima podigao 1904 godine i koji je bio žarište svega kulturnog i nacionalnog života Lužič-kih Srba. Pored toga, nacionalni socijalisti žele pod svaku cenu da i gospodarski utuku i onako siromašen lužički narod, hoteči time da unište njc-govu nacionalnu rezistentnost i da ga postepenom, prisilnom denacionaliza-cijom izbrisu sa karte Trečega Carstva. Nastaje sada pitanje, čemu i za-što ovaj teror i bes nad' jednim malim narodom, lojalnim svojoj državi? Jedini pravi odgovor mogao bi da bu-de, da Nemačka nije nikada bila a niti če biti sklona slovenskom plemenu. Ili pak Novoj Nemačkoj smeta mali lužički narod na njenom putu hitleri-zovanja, koja filtrovanjem želi nemač-ku rasu da očisti od nepočudne pri-mese i slovenske krvi? Koji rnogu dakle da budu razlozi, koji vode »čistokrvne« nacionalne socijaliste da uda-raju na malu šačicu tamošnjeg sloven-skog plemena? Ovaj slučaj teškog progona Lu-žičkih Srba kanda je izmakao jednom velikom delu evropske štampe, te osim češkoslovačkih. nekih poljskih i jugoslovanskih novina, koje su to, uglav-nom, samo registrovale, nije o tome bilo mnogo reči. Lužički Srbi medutim sami nisu mogli da sa svojim nevo-ljama upoznaju svet, jer im je u prvom redu bila oduzeta vlastita štam-pa, jedino njihovo obranbeno sredstvo. Kako je pak to siromašan malcn narod, nije mogao da naiđe ni na simpatije močnih zagovornika sa strane i ostao je tako prepusten svome gor-kom udesu i teškoj sudbini. U tome je, izgleda, i Ahilova peta one Velike zapadno evropske demokracije, koja počesto gubi s vida ovakove i slične slučajeve, a koja u svojoj prerevnosti, po koji put, vidi grcdii u oku naroda koji udaraju temelje svojoj demokraciji, da bi se u novom dobu oslobodili izvesnih zastarelih forma i načela, a što traže nove prilike i novi uslovi sa-vremenog života u svetu, koji se još i danas nalazi na prekretniei. Znamo, da se demokracija danas mora da bori na svim frontovima i da se brani od nekih samoniklih biljki, koje joj preče i guše rast. Ove biljke, kojima — izgleda — pogoduje baš zemlja natopljena krvlju i presičena kostima ljudskim, niču danas kao štetočine i pa-rasiti na bolesnom telu Evrope i iz njihovog soka njihovi baštovani hoče da sačine neki čudesni eliksir, koji če — vele — spasiti bolesnu i nemirnu Evropu -— svet. Slučaj Lužičkih Srba i današnji njihov neocenjivo težak položaj treba da nas uči, kako bi veliki, sa raznim paktovima, koji se tako rado radaju, a srečom odmah i umiru, poštivali prava malih. Ima na žalost danas i još mnogo primera kao što je ovaj Lužice, i mi Jugosloveni predobro znamo i osečamo, kako žive ostale slovenske a osobito jugoslovenske manjine pod tudom vlašču. Kad bi se danas u slovenskim državama u pogledu narodnih manjina pošlo primerom današnje nacional-socijalističke Nemačke i fa-šističke Italije, trebalo bi istom onda videti, kako bi to izazvalo pravi alarm u svoj svetskoj štampi. Ovako, kad je reč o Slovenima, onda se u štampi »velikih kultura« mogu da čuju reči kao »inferiorna rasa« i sl. Stoga je baš Sokolstvo osobito pozvano da budno pazi, što se dogada sa njegovom podjarmljenom bračom u tudini i da u ime pravde i pravičnosti digne protiv nečovečnih progona glas svoga protesta, koji treba da se tim više čujc, što progonjeni nema mogučnosti da se brani i da sam javno protestuje. Sokolstvo to mora da učini i u ime one demokracije, koja mu je toliko sveta i na kojoj ono gradi svoje fundamente, u ime demokracije, koja mora da bude zaštitnica u pivom redu svih onih malih i nemočnih, koji stradaju i koji su potlačeni — bilo to narodi, skupine ili pojedinci. Sokolstvo to treba da učini u ime svoga sokol-skog bratstva i slovenske uzajamno-sti. Neka sokolsko bratstvo i slovenska uzajamnost ne budu samo plato-ničke, prazne fraze! Pri koncu još nešto. Nemačka baš u poslednje vreme hoče da hitlerizuje i sve telovežbačke organizacije u svojoj zemlji; koje to ne može ili joj je nemoguče, kao socijalističke, raspušta sve od reda. Nemačke škole, svi naukovni i znanstveni zavodi bez razlike preudešavaju svoju naukovnu i znanstvenu osnovu najbržim tempom u duhu nacional-socijalističkog Trečeg Carstva, pa i nemačke visoke škole za telesni uzgoj imaju da se unapred vode strogo po novom nemačkom duhu, jer Nemačka želi da pripreme u punom loku Sto se više približujemo danima I pokrajinskog sleta Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije, koji sc prireduje u proslavu 70 godišnjice ustanovljenja prvog sokolskog društva u našoj zemlji — »Južnog Sokola«, današnjeg nje-govog naslednika »Ljubljanskog Sokola«, — to rad oko pripremanja ovog vclikog slavlja postaje iz dana u dan sve življi i užurbaniji, a time u vezi u svim krajevima naše otadžbine, kao i u bratskoj Češkoslovačkoj i Poljskoj, zanimanje za ovaj slet sve više i više raste. Več danas se može kazati, da če ovaj slet, koji ee sa svojim priredba- svu učeču omladinu, od osnovne škole pa do univerziteta i svih drugih od-gojnih zavoda, podvrgne novom nemačkom duhu — duhu, koji mrzi sve što nije nemačko — i da tu omladinu i odgoji u tom i takvom duhu. Ne-osporavajuči medutim nikako to pravo toga naroda, ako je to zaista njegova volja, mi pak jedno moramo znati, da našim pitomcima na tim ško-lama u sadanjim prilikama ne može biti mesta, a najmanje može biti mesta onim pitomcima, koji če danas sutra trebati da provadaju telesni, duhovni kao i nacionalni uzgoj u našim sokolskim redovima. Sokolski pitomci treba unapred da se šalju na študij u prvom redu u bratske slovenske ili pak u nama prijateljske zemlje. Bratskoj pak Lužici poručujemo: Ne kloni! Tvoju bol dele i tvoja južna slovenska brača! —, ma obuhvatiti ceo mesec juni, biti jedna opča sokolsko-nacionalna manifestacija, koja ee se najsnažnije ispoljiti naročito u glavnim sletskim danima, na Vidovdan 28 i 29 juna. Ova je manifestacija, nadalje, tim značajnija, što se prireduje u našoj beloj Ljubljani, u srcu onoga divnog kraja naše otadžbine, koji treba po svemu, kao po«ra nični, da pretstavlja čclični, neprebojni štit, pa je sokolska i opča nacionalna dužpost svakoga da pohrli na ovaj slet., Radovi na slelišlu Na sletištu, koje če biti uvedeno na letnjem vežbalištu Ljubljanskog So- Serhski dom« u Budišissu. koji еи п»о!вмЈ-во«1ј«Н»*1 I POKRAIINSKI SLET SAVEZA S KI U LJUBLJANI 1933 SLoVEN/Ko /0K0L/TVO Smrt brala Arnošta Hajnriha^ šef ~ redaktora »Lidovih no vina« Dne 3 o. m. umro je u Brnu duhovni vod i organizator »Lidovih no-vina«, največeg češkog lista u Brnu i jednoga od naj odlični j ih listova u Če-škoslovačkoj uopće, brat Arnošt Hajn-rih. Pokojnik potekao je iz novinar-skog kruga sadanjeg prezidenta Ce-škoslovačke Republike brata* dr. T. G. Masarika, te je nakon što je preuzeo redakeiju »Lidovih novina« odvažno stupio u borbu za pobedu češke misli u Brnu i za jačanje nacionalne misli u celoj Moravskoj. Svu bistrina svoga duha i političku okretnost posvetio je svomc narodu, za koga je radio do svog poslednjeg daha. Brat Hajnrih bio jo gorljivi pristaša sokolskog pokreta, te je svim svojim snagama podupirao širen je Sokolstva u narodu. »Lidove novine«, ponajvečrna njegovom zaslu-gom, uvele su i sokolsku rubriku i širom otvorile svoje stupce piscima o telesnom uzgoja, pa se je list osobito odlikovao i po svojim aktuelnim član-cima i vestima iz sokolskog kao i iz ostalog telesnouzgojnog i sportskog života. Pokojni brat Hajnrih nije medu-tim samo podupirao sokolski rad, več je takoder i sam činom u njemu sude-lovao, gdegod je mogao. Velika je njegova zasluga i u tome, što je kao je-dan od prvih počeo da uzgaja sokolske novinare, pokazavši time, da se ta-koder i sokolska izvestiteljska služba dade urediti da odlično posluži svojoj velikoj svrsi. Večnaja mu pamjat! Prednjački tečaje vi poljskog Sokolstva U zadnjem broju »Sokola«, glav-noga lista poljskog Sokolstva, objavljen je raspis saveznog vodstva glede održanja četiriju prednjačkih tečajeva u Kozlovki. Za članove i članice od-redena su dva tečaja, dvonedeljni po-četnički i četirinedeljni tečaj za one, koji su več polazili prvi tečaj u prvim godinama ili pak pokazuju toliko znanja po navršenom prvom tečaju, da se ih može propustiti u viši tečaj. Za članice održavače se teeajevi u junu i julu, za članove pak u julu i avgustu. Izmcdu uslova za prijem u tečaj navadamo, da se zahteva pored sve-dodžaba o opštoj naobrazbi još i dokaze, da je molilac polazio več kakav savezni ili župski tečaj, nadalje da je platio školarinu, koja iznosi za dvonedeljni tečaj 30 zlota, a za četirinedeljni 60 zlota. Nadalje se zahteva le-karsko uvcrenjc o potpunom zdravlju molioca, kao i potvrdu domačeg društva da je njegov član i da je radio u društvu. Institucija stalnih prednjačkih škola u poljskom Sokolstvu stoji več na čvrstim nogama, te če od nje imati organizacija velike koristi, jer če tokom nekoliko godina svršiti spo-menute tečajeve toliko ispitanih pred-njaka i prednjačica, da če se moči na čitavoj erti praktično izvadati Tiršcv telovežbački sistem. Takmičenja na pokrajinskom sletu n Lavovu Raspored medusaveznih takmičenja poljskog Sokolstva, koje če se vršiti prilikom pokrajinskom sleta u Lavovu, je sledeči: u četvrtak 15 juna pregledače lekari sve one takmičara i takmičarke, koji nisu imali prilike da ih pregleda društveni lekar. Posle po-dne vršiče se za članove i članice takmičenja u lakoj atletici i sportskim igrama. Narednog dana, 16 juna, tak-mičiče se članovi u streljanju iz pu-šaka malog kalibra, zatim če se nastaviti s takmičenjima iz lake atletike, te s takmičenjima na spravama i igrama. Takmičarsko streljanje počinje u 6 sati u jutro..Isto tako streljače i članice, a nato če nastaviti s takmičenjima u lakoj atletici i igrama, dok če posle podne biti takmičenja na spravama. U subotu takmičiče sc još članovi u peteroboju i plivanju, članice pak u troboju i plivanju. Uz sva navedena takmičenja nastupiče još i naj-bolji takmičari u takmičenjima za sa-vezno prvenstvo i to na spravama i u lakoj atletici. MK Kupujte lastav® kod i. nbškjctmla Ljubljana, Pražakova ul. 8 229-3 Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 12 o. m. predaje br. Ivo Polič (Sušak) o temi: »Osnutak i razvitak Hrvatskog Sokolstva u Primorju i Istri i sokolski sletovi u Sušaku«; dne 19 o., m. predaje br. Vojin Drenik (Ljubljana) o temi: »Južni, odnosno Ljubljanski Sokol od god. 1863 do svetskog rata«. Predavanja održavaju se svakoga petka izmcdu 19 i 20 časova. PUČKA SOKOLSKA RADIO-PREDAVANJA Sledeče pučko sokolsko radio-pre-davanje drži sc u nedelju dne 14. o. m. u 16 časova; predaje br. dr. Milivoje Pavlovič (Skoplje): »Sokolstvo kao živa sila u narodu«. Pučka sokolska radio-predavanja drže se svake druge nedelje. RADIO-STANICA LJUBLJANA Preko radio-stanice Ljubljana or- ganizovače se u cilju propagande za I pokrajinski slct Saveza SKJ u Ljubljani : 1) prenos tri do pet aktuelnih radio-predavanja po pola sata; 2) delomični prenos sokolskog tabora, koji če se održati u Tacnu 25 o. m.; 3) dvaput na tedan izmcdu 20 i 21 sata davače se po pet minuta najnovi-je sletske vesti i obaveštenja; 4) prenosiče sc glazba za proste vežbe pojedinih odeljenja. Upozoravamo braču prosvetare i načelnike da organizuju slušanjc ovih predavanja, vesti i prenosa glazbene pratnje vežaba. Tačan raspored svih ovih prenosa javiče se pravodobno u našem listu i u dnevnim novinama. (Nastavak sa 1 strane) Saradnja Sokolstva I športa u Češkoslovačkoj Poslednji broj »Vestnika sokolskog« ČOS objavljuje, da je sporazum izmedu češkoslovačkog Sokolstva i Češkoslovačkog atletskog amaterskog saveza stupio na snagu, te da čc se medusobnom saradnjom početi od 30 juna o. g. Povodom toga ČOS kao i češkoslovački atletski amaterski savez „ uputili su na svoje članstvo poziv za što tešnju i složniju saradnju pri za-jedničkim priredbama u smislu zajed-ničkih težnja i ciljeva. Ujedno je objavljen takoder i zajednički kalendar svih veeih priredaba, koje če se održati od 1 maja o. g. pa dalje Medu ovim priredbama spomin jemo Masari-kovc igre, koje če se održati kao III igre u Pragu 4 i 5 juna, te 16 i 17 septembra kao II Tirševe igre. Sednica prednjačkog ženskog /bora ČOS Posle sednice muškog prednjačkog redno i nesmetano poslovanje. Cene sletskih znakova: sletski znak za članstvo stoji Din 25’—, a za naraštaj Din 10’—-. Pogodnosti, koje pruža sletski znak: besplatan pristup na meduslctska takmičenja u danima 25, 26 i 27 juna; besplatan pristup na pozdravno veče u Sokolskom domu na Taboru dne 27 juna; besplatan pristup za glavne javne vežbe u danima 28 i 29 juna; besplatno oglcdanje muzeja. Sokoli pak van Ljubljane sa sletskim znakom imače pravo na: besplatno zajedničko prenočište .i pravo na vozne polakšice; vežbači: članstvo i naraštaj imače sa sletskim znakom besplatnu vožnju na železnicama; ostalo članstvo 75% popust na -vožnji železnicom. Za vožnju železnicom izdače se još i posebne železničke legitimacije, koje če za povratak sa sleta morati da budu žigosane od sletskog odbora. Prilikom 12 obletnice Rapala stupio je Klub jugoslovenskih primorskih akademičara skoro sa svim sokolskim jcdinicama u Jugoslaviji u najsrdacm-jc bratske veze. U časovima malodušnosti, kada smo več gubili nadu na uspeh naših akcija, krepki »Zdravo« ulio nam je novih snaga, da smo sc iz-nova s udvostručenim silama prihvatili i uprli da konačno izvojštimo svoju staru pravicu. Od Mure do Soluna i naročito sa pograničnih krajeva bivamo uveravani o bratskim osečajima. Bračo i sestre, od svih tih nebrojenih četa upučujemo vam pozdrave i znajte, da nas sve veže čvrsta i nesalom-ljiva vera u bolju budučnost našega zasužnjenog naroda. Klub jugoslovenskih primorskih akademičara Aleksandrove univerze u Ljubljani objavio je sledeču spomenicu: Bratsko društvo! U propagandne svrhe izdali smo markice sa zemljovidom našega kraja u Julijskoj Krajini. Potrebno je da upozorimo baš sve na našu duboku ranit, koja krvari več četrnaest godina. Primerna propaganda za to vršiče se stoga baš lepljenjem tih maraka na pisma i druge poštanske pošiljke! Da bi javnost bila tačno obaveste-na o nekulturnim činima, koje provodi Cene mesta na sletištu Glavna tribuna: Južni deo: 5 VI 18 VI 28 i 29 VI 120 sedišta 40— 60‘— 80'— 160 30’— 40 — 80'— 90 25‘— 30'— 60'— 90 » 20— 25 — 40’-— 396 » 30— 40 — 60'— 280 » 25— 30 — 45'— 280 » 15— 20 — 30'— Severni deo: 5 VI 18 VI 28 i 29 VI 120 sedišta 40— 60'— 80'— 160 » 30'— 40 — 60'— 90 » 25— 30 — 50'— 90 » 20— 25 — 40'— 396 » 30'-— 40'— 60'— 280 » 25'— 30'— 45‘— 280 » 15'— 20'— 30'— Južna tribuna: 5 VI 18 VI 28 i 29 VI 420 sedišta 20'— 25'— 40'— Severna tribuna: 5 VI 18 VI 28 i 29 VI 420 sedišta 15'— 20'— 30'— Sedišta pred glazbenim paviljonom: 5 VI 18 VI 28 i 29 VI 435 sedišta 10'— 10'— Stajanje: 15'— 4000 mesta 5 VI 18 VI 28 i 29 VI za stajanje 6'— 6'— 10'— Ulaznice za medusletska takmičenja 25 i 26 juna: sedišta Din 10‘—, stajanje Din 5'—, naraštaj i daštvo Din 2'—. LJlaznice mogu se, kako za pojedine tako i za sve pretsletske i sletske dane, naručiti unapred, a što se osobito preporuča. Narudžbe šalju se na adresu: Sletski odbor I pokrajinskog sleta Saveza SKJ (financijski otsek), Ljubljana. Narodni dom, gde se dobiju i sletske značke kao i sva potrebita obaveštenja. SQJi.olsk.i radni trg PREDNJAK MOŽE DA DOBIJE NAMEŠTENJE Prednjaka sa saveznim ili bar žup-skim ispitom traži Sokolsko društvo Rudnik-Rtanj (Moravska banovina), koje bi izdejstvovalo reflektantu zapo-slenje kao rudara, bravara ili električa-ra kod uprave pomenutog rudnika. Ponude s naznačenjem profesije i kratkog opisa dosadašnjeg zaposlenja i rada u Sokolu slati gore navedenom društvu. * Dobar prednjak sa saveznim tečajem mogao bi dobiti mesto vratara ili bravara s tim, da radi u jednom beo-gradskom sokolskom društvu. Prijave sa stručnim i sokolskim kvalifikacijama dostaviti Tehničkom odboru župe Beograd. fašistički režim u dobi svoje desetgo-dišnjice diktature u jugoslovenskoj Istri, Trstu i Gorici, izdače Klub brošura, koju če nastojati po mogučnosti da besplatno razašalje svim našim kulturnim organizacijama. Nadamo se, da ste priložene markice po 0'25 Din dragovoljno primili i da ste nam za nje poslali odgovarajuči iznos, koji čc se upotrebiti za propagandni fond. Lepljenjem ovih markica na vaša pisma pomoči čete našoj za-jedničkoj propagandi. Širite našu propagandu medu svojim članovima i prijateljima! S narodnim pozdravima! Pretsednik: Blagajnik: Bidovec St. Lavrenčič R. Brat Engelbert Gangl, I zamenik starešine Saveza SKJ, koji s toplim simpatijama prati naš rad i koji ga podu-i pire neoccnjivim žrtvama, preporučio je ovu našu molbu. Ponosni i jaki osečamo se pod njegovom zaštitom. Neka mu je najsrdačnija hvala! Dole navedene jedinice otkupile su nam markice »Julijska Krajina« i doznačile odgovarajuči iznos: Šmarje pri Jelšah Din 80, Kostanjevica Din 32'50, Hrastnik Din Klub jugoslovenskih primorskih akademičara Aleksandrove univerze u Ljubljani — bralskim društvima I čelama Saveza SEJ Karlovac Din 29, Jasenovac Din 35, Ljubno Din 10, Generalski Stol, Duga-resa Din 17, Dobanovci (Surčin) Din 17'50, Mandalina Din 78, Knjaževac Din 15, Iđoš Din 18, Prozor Din 21, Rudnik Rtanj Din 28'50; po Din 25 poslale su nam sokolske jedinice: Ada, Andrijevci, Beograd II, Beograd III, Bakar, Bjelovar- Beočin, Beltinci, Belo Blato, Bukinje, Bosanski Šamac, Beograd IV, Bosiljgrad, Braslovče, Bidaves, Bugojno, Brus, Bero-vo, Busovača, Baška, Cerknica, Celje, Cernik, Čabar, Čakovec, Čurug, Čazma, Dubrovnik, Dol pri Ljubljani, Dobova, Dalj, Darda, Drvar, Dolnja Lendava, Desinič, Dugaresa, Dol pri Hrastniku, Draganići, Dol, Fram, Goli Gradac (Bela Krajina)), Gomilsko, Gorjuše, Hotederšica, Hercegovac, Indija, Iva-ničgrad, Ilok, Ivanec, Jasenice, Jareni-na, Jagodina, Ježica, Jasenovac, Južna Vinica, Krško, Konjice, Komenda, Kula, Kraljevo, Koprivnica, Krk, Kozje, Kavadar, Kucura, Kovin, Kač, Ljubljanski Sokol, Ljubljana IV, Lu-kavec, Ludbreg, Lokve, Metlika, Maribor, Metkovič, Maruševac, Makarska, Mežica, Maribor III, Mošorin, Milna, Mirna, Mursko Središče, Maslovare, Novska, Novi grad, Ogulin, Oštrelj, Osijek, Orahovica, Otočac, Planina pri Rakeku, Petrovac, Petrinja, Podujevo, Ponikva, Podravska Slatina, Perlez, Petrovče pri Celju, Požarevac, Pančevo, Sušak-Rijeka, Rab, Rogaška Slatina, Ruše, Rab, Radovljica, Radomlje, Slo-venjgraaec, Škofja Loka, Sinj, Št. Lenart, Split, Sušak, Sv. Lenart, Simin han, Stari trg, Skoplje L, Srpske Mo-ravice, Staro Petrovo selo, Surča, Si-sak, Sudina, Stara Pazova, Solin, Smederevska Palanka, Senovo, Rajhenburg, Srbobran, Stari Sivac, Ston, Stari Be-čej, Sovodenj, Sodražica, Velenje, Vuhred Marenberg, Zemun, Zagreb II, Žiri. ‘ Po Din 24'50 poslale su sokolske jedinice: Bclušnica, Lepoglava, Rača-Kragujevac, Stari Futog, Žužemberk. Svim ovim društvima i četama naj-iskrenije zahvaljujemo. Jedinice pak, koje su primile markiee, a još nisu poslale odgovarajuči iznos molimo, da nam ga što pre doznače. Ako nekoje društvo radi gospodarske krize ne bi moglo da markiee unovči, molimo najlepše da nam ih svakako povrati, da tako ne bi imali suvišnih troškova. Pri-pominjeno, da pisma naslovljena na naš naslov nisu oslobodena poštarine. — Zdravo! Klub jugoslovenkih primorskih akade-mičara Univerze Kralja Aleksandra I ii Ljubljani. fss ielovešbačRog sveia mnmrmmrm ZAVRŠETAK RADOVA NA STADIONU STRAHOVO Mnogim našim čitačima poznat je veliki stadion na Strahovu, gde su se obdržavali VIII i IX svesokolski slet u Pragu g. 1926 i 1932. Na zadnjem sletu bila je postavljena permanentno samo zapadna ili glavna tribina, dok su ostale, drvene, postavljene samo za slet, našto su ih porušili. Kako če se na-redne godine obdržavati na istom stadionu III radnička olimpijada pod vodstvom češkoslovačkih radničkih telo-vežbenih jedinica, to je naročito toj telovežbačkoj organizaciji mnogo sta- lo do toga, da država, koja je vlasnica stadiona, isti potpuno dovrši. Stoga je pretsednik DTJ, poslanik Humelhans, zainteresovao vladine stranke u Češkoslovačkoj Republici da se stadion potpuno dogradi. Prema obečanju, koje mu je dato u vladinim krugovima, može se sa sigurnošču računati, da če biti spomenuti stadion potpuno dovršen još pred III radničkom olimpi-jadom. VELIKI TURNERSKI SLET U ŽATCU U Č3R Nemačko turnerstvo u Češkoslo-'^čkoj Republiei, koje pretstavlja do-‘oljno jaku organizaciju, prirediče svoj godišnji savezni slet u centru hmeljarstva u Češkoslovačkoj Republici, u Žatcu. Na vežbalištu, koje se več uređuje i pripravlja, moči če da vežba oko 8000 vežbača u prostim vež-bama i to sa rastupom od 2‘20 m. Zcm-■jište samo leži oko čet vrt sata daleko od mesta, u bližini pak je više škola i hmeljara, koje če služiti za svlačio-nice i prenočišta. PREDRATNI UZGOJ OMLADINE U RAZNIM DRŽAVAMA Po svetskom ratu počeo je pokret predratnog uzgoja omladine najpre u Nemačkoj, kojoj je versajski mirovni ugovor zabranio držanje veče stalne vojske. Stoga su vodeči činioci odmah po potpisu tog ugovora počeli razmišljati, kako bi obišli odredbe versaj-skog ugovora, te su konačno preneli veliki deo vojničkog uzgoja u razne telovežbačke organizacije i sportska združenja. Danas možemo da ustvrdi--410, da je u Nemačkoj omladina deo-nikom pravog i temeijitog vojničkog vzgoja i to još mnogo ranije, nego je uopšte sposobna da vrši vojničku službu. Nemačku su sledili u Evropi najpre Italijani, odnosno njihov fašist ički režim, koji je osnovao avangar-diste i dečja odeljenja, gde sc deca ve<^ xi ran‘^ godinama uče baratanju s puškama i drugim oružjem. Nije zaostala m Rusija, koju je takoder vrlo hitro preplavio val predratnog vojničkog uzgoja omladine. Zatim’ su još sledile mnoge druge države. Poljaci su skoncentrisali uzgoj omladine u streljanju i drugim vojničkim veštinama u svojim streljačkim formacijama; u Francuskoj počelo se je baviti istim radom drušćvo za predvojnički uzgoj, koje broji oko pola milijona pripadnica. Sa svima sličnim formacijama ima-ju vrlo malo ili nista zajedničkoga te-ovežbačke organizacije, koje teže za tim da odgajaju svoje članove prema •"eCima nekog francuskog generala, koji kaže: »Uzgajajte nihi dobre i ~ iV5 državljane, vojnike čemo mi sami da uzgojimo. Starajte se samo za moralni i telesni uzgoj državljana.« OGRANIČENJE pristupa u TURNERSTVO U NEMAČKOJ S obzirom na to što je zaustavljeno delovanje raznih telesnouzgojnih organizacija naročito soeijalističkih, ncirnčko ministarstvo rada i socijalne skrbi u Saskoj odredilo je, da se smeju primati u turnerske redove samo oni novi članovi iza 15 marta, koji če se iskazati s posebnim legitimacijama, da su verni pristaše hitlerovskog pokreta. S time se namerava da prepreči veči priliv članstva iz raspuštenih organizacija u turnerska društva, a što bi moglo da medu turnerima izazove zabu-nu, a i urodi drugim neželjenim posledicama, OSNIVANJE ČEŠKOSLOVAČKIH DTJ U SEVER NOJ AMERICI Uz nacionalno Sokolstvo, koje je udruženo u Češkoslovačkom sokol-skom savezu u Severnoj Americi, deluje tamo također i radnički Sokol i još^ nekoliko drugih radničkih telovež-bačkih društava, čiji su članovi češko-slovački ^ iseljenici. U zadnje vreme aK' ,0Paža se težnja da se sjedini sav ;:-;dničko telovežbački pokret u jednoj organizaciji, koja bi trebala da nosi isto ime kao i slične socijalno-demo kratske organizacije u staroj domo vini: Češkoslovačke radnioke telovež bačke jedinice. Osnivački odbor, koj deluje več više vremena, stupio je i dogovore s radničkim Sokolima, te im obečava, da če imati u zajedničkoj organizaciji radničkih telovežbačkih je dinica svoje posebno okružje, gde če se nesmetano moči da razvijaju. Do-skora če se vršiti predmetni sastanak i na njemu če se konačno odlučiti da Ii če se osnovati Savez radničkih telo vežbačkih jedinica u Severnoj Ame rici, ili ne. MEDUNARODNE TELOVEŽBAČKE UTAKMICE U BUDIMPEŠTI Na zadnjem sastanku tehničkog vodstva Medunarodnog telovežbačkog saveza, koji se vršio u prisutnosti za stupnika 10 saveza učlanjenih u MTS, bilo je odlučeno, da če medunarodne telovežbačke utakmice u Budimpešti god. 1934 obuhvatati sledeče takmičar ske grane: Obavezne i voljne proste vežbe, obaveznu j prostovoljnu vežbu na vratilu, razboju, krugovima i konju u šir s hvataljkama, propisani i voljni preskok konja uzduž bez hvataljki, te bacanje kugle s levom i desnom ru kom, trčanje na 100 metara i skok u visinu s palicom. Priređivački rad za čitavu ovu priredbu poveren je Ma-džarskom telovežbačkom savezu, jer če se takmičenja vršiti na njegovom teritoriju. Glede datuma takmičenja, koji je bio prvotno odreden za maj 1934 odlučeno je, da če se pokušati da se istog odloži za kasnije, kako bi se omogučilo takmičarima da se teme-Kito priprave također i u propisanim gtanama iz lake atletike. OLIMPIJSKE IGRE NA DALEKOM ISTOKU Pretsednik centralnog olimpijskog odbora grof Baijet Latur putuje sada po državama Dalekog Istoka da ih pri-dobije za možebitno priredivanje na-ročitih igara za narode u tom delu sveta. U koliko je več njegova misija uspela vidi se iz toga, da se govori več i o mestu za prve igre. Kao najpogod-nije mesto napominje se Mclburn u Australiji ili Šangaj u Kitaju. Dr. Ignjat Moščicki — ponovni pretsednik Poljske Republike. 8 o. m. u Varšavi velika narodna skupština, senat i sejm, izabrala je za ponovnog državnog pretsednika za claljnjih 7 go-dina dosadanjeg pretsednika Republike dr. Ignjata Moščickog. Po prvi put za pretsednika Republike Moščicki bio je izabran 1 juna 1926 godine na predlog maršala Pilsudskog. Sadanji pretsednik Moščicki je naučenjak svetskog glasa, te je na polju fizikalne kemije učinio nekoliko vrlo velikih otkriča, a u svojoj štruci napisao je i nekoliko važnih dela. Da pak u svojoj domovini Poljskoj uživa največe poštovanje i ugled, dokaz je i njegov ponovni izbor, za koji je palo 332 glasa od 550 senatora i narodnih poslanika, posti-gavši time največi broj glasova, koji je uopče bio do sada dan za pretsed-nike oslobodene Poljske Republike. Peta izložba jugoslovenskih umetnika. U nedelju dne 7 maja bila je u umetničkom paviljonu »Cvijete Zuzo-rič« na svečan način otvorena peta proletnja izložba jugoslovenskih umetnika. Otvorenju izložbe u ime Nj. Vel. Kralja prisustvovao je Nj. Vis. knez Pavle. Ova izložba ima eminentno reprezentativen karakter, pa je na njoj zastupan velik broj naših umetnika, i to 75 slikara sa 200 slika i 11 kipara sa 30 skulptura. Pored starih več po-znatih umetnika, na ovoj izložbi zastu-pani su i mladi umetnici, koji još do sada nisu izlagali. Za izložbu, koja se nalazi pod pokroviteljstvom Nj. Vis. kneza Pavla, vlada osobito u Beogradu veliko interesovanje, pa su je več prvog dana posetile najuglednije ličnosti Beograda. Naše kulturne veze s Čehoslova-cima. Ovih se dana povratio iz Praga i Brna naš poznati komediograf i pisac g. Branislav Nušič, koji je tamo otišao u pratnji književnika g. Velmara Jankoviča, da na poziv Češko-jugosloven-ske lige i umetničkih krugova prisu-stvuje u Pragu 23 pretstavi svoje »Gospode ministarke« i da ujedno što uže poveže veze izmedu češkoslovačkih i naših književnika, a u cilju što jače saradnje i uzajamnog poznavanja raznih umetničkih dela. — Sada pak nalazi sc u Češkoslovačkoj na svojoj turneji naš najbolji dečiji hor iz Trbovlje »Trboveljski slavček«' koji je postigao, po pisanju svih češkoslovačkih listova, odlične uspehe i največe priznanje. Svuda, gde je zbor koncer-tovao, bio je najsrdačnije i bratski primljen. Koncerti bili su svi raspro-dani. — Početkom juna na svečan način otvoriče se izložba Meštrovičevih dela, te več sada donose vodeči češki listovi opširne članke o Meštroviču i njegovim delima. Ove toliko oživljene i ojačane medusobne veze imadu svog velikog zagovornika, protektora a i inicijatora u ličnosti našeg poslanika u Pragu brata dr. Grizogona-. Kongres četnika ii Pčinjskom manastiru. U nedelju 7 o. m. održan je u manastiru sv. Prohora Pčinjskog kongres četnika iz čitave naše zemlje, na koji su pored delegata i glavnog odbora stigli još brojni članovi iz svih kra-jeva zemlje, tako da je svih učesnika bilo oko 1000. Delegacija iz Zagreba položila je venac u samom manastiru sv. Prohora i na grob četnika — Hrvata Petra Momčiloviča-Maričiea, Bosanci su položili venac na Pctraljici i Pa-sjanima, Šibenčani na Šupljem Kame-nu, delegati iz Ljubljane na Tabanov-cu, gde se nalazi groblje 1905 mučki pobijenih četnika. Pošto se ovim kongresom proslavlja i tridesetgodišnjica rada Četničkog udruženja, to su s kongresom bile spojene i veče svečanosti. U nedelju pre podne bila je na svečan način osvečena u Kumanovu kosturni-ea palih četnika, a uveče priredila je opština kumanovska u dvorani Sokol, doma svečani banket. Zbor rotarijar.aca u Beogradu. U nizu raznih kongresa treba spomenuti i prvu distriktnu konferenciju rotari-janaca u našoj zemlji, koja je održana u Beogradu u subotu 6 o. m. Rotarij-ski pokret, koji udružuje intelektualne radnike svih zemalja u cilju medusob-nog upoznavanja i zbližavana naroda, ima svoje sedište u Čikagu, a deli se u distrikte. Jugoslavija sačinjava 77 di-strikt. Pojedini distrikti dele se na klubove. Centralu zastupao je na kon-ferenciji bivši guverner češkoslovačkog distrikta g. Alojzije Červenka, dok je istoj pretsedavao guverner g. dr. Edo Markovič. Za novog guvernera izabran je dr. Milan Stojadinovič, bivši ministar. Povodom kongresa rotarija-naca Jugoslavije održao je na svečanom ručku značajan govor o paralelnim nastojanjima i ciljevima Sokolstva i rotarijanaca admiral brat Dragutin Priča. Desetgodišnjica smrti gospode Masarik, Dne 13 maja navršava se 10 godina smrti gospode čarli Gerig (Charlie Garrigue) Masarikove, supru-ge pretsednika češkoslovačke Republike br. Tome Masarika. Pokojnica bila je vanredna žena, koja sa svojim su-prugom nije samo srečno i uzorno živela u braku punih 45 godina, nego koja mu je mnogo pomogla, osobito u pogledu sklapanja veza s američkim i engleskim naučničkim krugovima, što je kasnije Masariku olakšalo šircnje njegovog naučničkog ugleda u zapad-nim zemljama, a za vreme rata omo-gueilo jedinstveni rad na stvaranju češkoslovačke samostalnosti. Ana de Noaj (Anna de Noailles). Najznačajnija savremena pesnikinja Francuske kontesa Ana de Noaj umrla je ovih dana u Parizu. Bila je kčerka stare aristokratske familije; otac joj je bio rumunskog porekla, knez Bran-kovan, a majka Grkinja. Več u svojoj sedmoj godini počela je da piše pesme, a pisala ih je do svoje smrti, punih 50 godina. Uzori su joj bili Morea i Ver-ien (Verlaine), ali i Frančiz Dems (Francis Jammes) mnogo je na nju uticao. Glavne zbirke njezinih pesama su sledeče: »Le Couer innombrable«, »L’ Omfare des Jours«, »Les Forces eter-nelles«, »Poeme de Г Amour«, a u prozi »Le Visage emerveille«, »Domination«, »Les Innocentes«, »De la Rive d’ Eu-rope a Rive d’ Asie« i t. d. Saradnja srpske i bugarske pravoslavne crkve. Ovih dana boravili su u Bugarskoj pretstavnici naše srpske pravoslavne crkve, da porade na zbli-ženju obiju bratskih crkava, a ujedno da ublaže sporove medu bračom te omoguće postepeno pomirenje i u po-litičkom pogledu, kao i da se nadove-žu što uže bratske veze, koje če i je-dnima i drugima biti na korist. Naša delegacija, u kojoj se nalaze biskup ohridski dr. Nikolaj Velimirovič, bi- skup bački dr. Irinej, bivši ministar dr. Voja Janjič i protojerej Petrovič, bila je srdačno i bratski primljena od Strane pretstavnika bugarske crkve i sve javnosti, a bila je primljena i u audi-jenciju od kralja Borisa i kraljice Jo-ane. Konferencija »Agota« u Splitu. Ovih dana održana je u Splitu medu-narodna konferencija turističkih agencija, i to po prvi put u našoj zemlji. Ovaj je kongres od osobite važnosti za naš turizam, jer su se pretstavnici inostranih turističkih agencija upozna- li sa lepotama našeg Jadrana, pa če to služiti kao dobra preporuka za turizam u našoj zemlji. Skupština Jugoslovensko-češkoslo-vačke lige. U nedelju 7 o. m. održana je u Beogradu skupština Jugosloven-sko-češkoslovačke lige, na koju su sti-gii delegati iz svih krajeva države, gde postoje odbori Lige. Na skupštini je konstatovan uspešan rad u prošloj godini, i donešene su smernice za rad u buduenosti. Poslano je zahvalno pismo dr. Flideru, dosadašnjem češkoslovač-kom poslaniku na našem dvoru, a za pretsednika Lige po novo je izabran g. dr. Kosta Kumanudi, pretsednik narodne skupštine. Oglašujte u »SolkolsKoin glasniku«! dražite naše nove, znatno snižene oglasne cenike f SPri višekratnim oglasimo naročiti popust! Sve ob avesti daj e naj p rip ravni j e Uprava soltolskii} 11 s t,o v a o_ JEjubliana, frančiškanska ulica 6 Župa ШсшЈа Cuka SOKOLSKO DRUŠTVO DVOR Sokolsko društvo Dvor održalo je :>voju redovnu godišnju skupštinu na 9 aprila 1933, koju je otvorio starešina društva br. dr. Branko Barač. U svom govoru osvrče se br. starešina na prilike pod kojima je društvo moralo da radi u prošloj godini, a te nisu baš najpovoljnije, stoga su i rezultati rada slabiji. Iza njegova govora podnose društveni funkcionari svoje izveštaje, koje skupština prima na znanje. Zatim sc bira sledeča uprava društva: starešina: br. dr. Branko Barač, zamenik starešine br. Jakovac Matija, tajnik br. Kncževič Ljubo, prosvetar br. Nožinie dr. Nenad, načelnik br. Kneževič Ljubo, I zamenik načelnika br. Beko Ljuban, II zamenik načelnika br. ing. Mninski Boris i t. d. Zatim je skupština primila budžet za sledeču godinu, pa ju je br. starešina zaključio. SOKOLSKO DRUŠTVO BANJA LUKA Na 30 aprila o. g. proslavilo je društvo Banja Luka mučeničku smrt narodnih junaka Petra Zrinjskog i Frana Krste Frankopana svečanom akademijom u Narodnom pozorištu, koja je bila dobro posečena, iako je za taj dan u gradu bilo više priredaba, koje su gradanstvo podelile. Brat Muradbegovič, društveni prosvetar, održao je predavanje »O poli-tičkom značenju tragedije Zrinjskog i Frankopana«, a zatim su nastupile članice i ženska deca u prostim vežbama za ljubljanski slet. Vežbe su dobro i precizno izvedene. « Prosvetni odbor društva Banja Luka obrazovao je pre nekoliko dana otsek za trezvenost, koji je pokazao več u svom početku lepu aktivnost. Inicijativom ovoga otseka održana su za vreme sokolske nedelje trezve-nosti u sokolani govori pred vrstom svima kategorijama, a u nedelju 30 aprila posle podne predavanja o trez-venosti sa sokolskom igrankom. Pored toga održali su članovi toga otseka predavanja po svim školama u gradu, te kod vojske i žandarmerije, tako, da se može reči mirne duše, da je sokolska nedelja trezvenosti potpuno uspela. — • Kao i svake godine tako i ove dur-devski uranak, što ga je društvo priredilo na Tekiji, uspeo je odlično. Po uvalama i brežuljcima na Tekiji svuda se je vidila ervena košulja i čula sokolska pesma — pesma zdravlja i mladosti. M. Župa Bfelovar SOKOLSKA ČETA BOČKOVEC Sokolska četa Bočkovec priredila je 30 aprila »Durdevdanski uranak«. Na uranku je bio velik broj članova, naraštaja, te sokolske dece. Uranak je bio prireden na Kalniku. Četa je razgledala Stari grad Kalnik pa je tora zgodam brat Stjepan Cerovcčki održao prigodno predavanje: »O značenju uranka o istoriji starog grada Kalni-ka«. U 11.30 četa je prisustvovala za dušnici za Zrinjskog i Frankopana. — Propoved je održao župnik g. Gruber, koja je dirnula sve prisutne. SOKOLSKA ČETA DETKOVAC Povodom 262 godišnjice tragične smrti hrv. velikana Petra Zrinjskog i Krst£ Frankopana održala je ova četa u sokolskoj dvorani komemorativnu proslavu kojoj su prisustvovale sve kategorije, ostalo članstvo, te školska deca. Nakon pozdrava br. starešine održao je prosvetar predavanje o Zrinjskim i Frankopanima istaknuvši naročito njihovu borbu za oslobodenje. Jedan Sokolič čitao je odlomak iz Kumičičeve Urote: Posljednji časovi Petra Zrinjskog. Mešoviti zbor otpevao je dvoglasno »Oj Sloveni«. Ovom prilikom održao je prosve tar i predavanje »O trezvenosti«. Župa Celje SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGORJE OB SAVI 25. njarca je prosvetni odsek Sokola priredil »Besedo Ivana Cankarja«. — Pri tem večeru smo mnogo slišali o Ivana Cankarju, ki gotovo uživa svetovni sloves. Prireditev je režiral prosvetar br. Korošec Drago, ki je imd tudi uvodno predavanje o Cankarju. Na programu so bile recitacije Cankarjevih črtic, nekatere s spremijeva-njem klavirja (Gospod stotnik, Konec), odlomek iz Hlapca Jerneja, ter prizor Petra in Jacinte iz Pohujšanje Sodelovali so poleg omenjenega še s Blažičeva in bratje Kamenšck, Koš-merl, Kopriva, Kovač in Adamič. Vsa prireditev je zelo dobro izpadla. Navzoči so burno aklamirali recitatorje. Da ima naše ljudstvo smisla tudi *e take visokokulturne prireditve, nam priča zadovoljiv obisk tega večer«. Jesam U poslao prefplalu za sokoieks lisfove t ROSI JA - FONSIBR • DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE • BEOGRAD 9. aprila je vprizoril dramski odsek ljudsko komedijo »Voda« v režiji br. Korošca. Dolgotrajne skušnje so privabile polno dvorano in galerijo gledalcev, ki so uživali mnogo smeha. Skrbna priprava in izborna režija je rodila svoj sad. Igra je po mnenju gledalcev izvrstno izpadla in vsi od prvega do zadnjega so zadovoljivo, če ne prav dobro rešili svoje vloge. Vsi telovadeči se pridno pripravljajo za župne tekme, ki bodo 21. maja v Celju, kjer bo pregled vseh vaj za Ljubljano. Ob nedeljah dopoldne je telovadišče podobno mravljišču, kajti vse se giblje, se igra in telovadi. V nedeljo 30. aprila je društvo napravilo pešizlet vseh oddelkov skozi Kotredež na Gamberg in čez Zavine nazaj v Zagorje, a v nedeljo 7. maja pa v Št. Lambert. Obeh izletov se je udeležilo mnogo članstva, naraščaja in dece. Vse proste nedelje bo društvo tudi v bodoče uporabilo za slične izlete v bližnjo okolico, saj vsem manjka razvedrila in čistega zraka. Že danes opozarjamo vse prijatelje naših javnih nastopov na naš letošnji javni nastop, ki bo 11. junija. Župa Karlovac SOKOLSKO DRUŠTVO OGULIN Uoči spomendana narodnih mučenika Petra Zrinjskog i Krste Frankopana priredilo je Sokolsko društvo u Ogulinu svečanu akademiju, koja je bila vrlo dobro posečena. Dvorana hotela »Frankopan« bila je ukusno ukra-šena slikama Zrinjskih i Frankopana, te slikama sokolskih prvaka. Nakon pozdravnog govora brata starešine Bosniča Vladimira i nakon otpevane himne, održao je vrlo lepo predavanje o Zrinjskom i Frankopanu brat Dorčie dr. Vinko. Naraštajci br. Šiftar Branko, br. Ilič Momir, s. Momčilovič Branka i s. Žunič Sava izveli su dostojno i osečaj-no »Pred moštima Zrinjskog i Frankopana«, a br. Badžek Vladimir, br. Sever Vladimir, s. Momčilovič Branka i s. Bosnič Bosiljka izveli su upravo sa-vršeno »U slozi je spas«. Naraštaj i deca otpevali su lepo »Jugoslavenski Sokoli« i »Soko sam i Soko biču«, a ženski i muški naraštaj i deca odvežbali su skladno proste vežbe. Pevanje i vežbe pratile su dobro sestre Jelušič Lovorka i Mikšie An-delka. Veliki uspeh imali su naši sokolski diletanti, koji su svojom prvom igrom pokazali, da bi se na tom polju moglo uspešno raditi za buduče sokolske priredbe. Njihova izvedba igrokaza »Nada Istre« bila je na višini. Oko priredbe uložio je mnogo tru-zabavni odbor s bratom potstarešinom Vodehnalom dr. Josipom na čelu, a naročitu pohvalu su zavredile načelnica sestra Mlinaric Perica i zan. načelnice sestra Vuškovič Rina. Potonja je režisirala igrokaz »Nax1a Istre«, pa je i njena zasluga, da je komad dobro izveden. — Mr. SOKOLSKO DRUŠTVO SLUNJ Sokolsko društvo Slunj održalo je 30 aprila 1933 svečanu proslavu narodnih mučenika bana Petra Zrinjskoga i Frana Krste Frankopana. Naraštajsiki zbor otpevao je dr-žavnu himnu i »Na vojsku«. Dcklamo-vanc su dve prigodne pesme. Brat Vaupotič Franjo, nastavnih grad. škole, održao je lepo predavanje o našim velikanima. Ova proslava odlično je uspela. Zupa Ljubljana SOKOLSKA ČETA LOŠKI POTOK V nedeljo dne 30. aprila se je vršil v šolskih prostorih tukajšnje osnovne šole občni zbor Sokolske čete v Loškem potoku, matično društvo Sodražica, na katerem se je zbralo kljub hudi protiagitaciji in svarilu s prižnice na vernike, naj ne pristopajo h »protiverski organizaciji« do 100 zavednih fantov, mož in deklet. Prihiteli so tudi naši bratje Sodražani z br. starostom Oberstarjem na čelu. Občni zbor je v imenu pripravljalnega odbora otvoril br. Lado Vrtačnik, ki je pozdravil vse navzoče, nato pa v obširnem govoru pojasnil pomen sokolske organizacije. Sestra tajnica Drobnič Angela je poročala o vsem delu in predpripravah pripravljalnega odbora, nakar je br. Vrtačnik pojasnil pravila čete, tako da je bilo vsakomur vse znano in točno obrazloženo. Brat društveni starosta Obcrstar je v obširnem govoru razložil vzgojni pomen Sokola. V govoru je tudi pojasnil delbvanje in razvoj sokolske organizacije. Jelovšek Nande je v svojem govoru podžgal nacionalno zavest v duhu narodnega edinstva sloge in bratstva, čijo podlago naj tvori Sokolstvo, za blagor domovine. Nato je bil soglasno sestavljen sledeči upravni odbor: starosta Železnik Franc, namestnik Košir Franc, tajnik Drobnič Angela, blagajnik Koš-mrlj Anton, načelnik Vrtačnik Lado, načelnica Fistrova Pavla, prosvetar Tomec Kristina; odborniki: Lavrič Ivan, Gomzi Olga, Levstek Ivan, Av-stelj Jože. Revizorji: Rus Stanko, Koy Tilica. Častno razsodišče: predsednik Železnik Franc, zapisnikarica Arko Ivanka, odbornika Fister Pavla in Vrtačnik Lado. Zupa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO HOČE Naš Sokol je priredil v nedeljo dne 30. aprila t. 1. telovadno akademijo, ki je bila izborno izvedena. Nastopili so vsi oddelki, ki so v izvajanju raznih točk zadovoljili vse prisotne. Navdušili so občinstvo tako, da se je moral skoraj ves spored ponavljati. Akademija je pokazala, da imamo dobro in delovno telovadeče članstvo ter prednjaški zbor, ki se trudi, da bi res kaj dosegel. V prvi vrsti moramo pohvaliti našega agilnega načelnika brata Rečnika Ernesta za ves trud pri izvedbi akademije in izvežbanju moških oddelkov, sestri Flis Danico in Darinko pa za izvežbanje ženskih oddelkov. Med posameznimi točkami akademije je pod vodstvom šol. upravitelja, br. Mejovška dovršeno sviral salonski orkester »Guslar« iz Slivnice brezplačno. Za ta dokaz bratske usluž-nosti mu izrekamo v imenu našega občinstva najiskrenejšo zahvalo. Rav-notako se zahvaljujemo br. Zapletalu iz Rač za spremljavo posameznih točk na klavirju. SOKOLSKO DRUŠTVO GORNJA RADGONA Že več časa se je pripravljalo naše društvo s pripadajočimi četami za pešizlet v Očeslovce. Izlet se je vršil v nedeljo, dne 7. maja. Omenjenega izleta so sc udeležili kakor sledi: Gor. Radgona 68 dece, 6 članic, 10 članov in 15 ostalega članstva. Sv. Jurij ob Šč. 52 dece, 11 članov, 14 članic in 12 ostalega članstva. SI. Radenci 58 dece, 6 članic, 13 članov-godbenikov in 6 ostalega članstva. Izostala je Sokolska četa Apače, menda radi udaljenosti. Nastop se je vršil na trati, kateremu je prisostvovalo še precej domačinov. Ker je bil ta nastop kot nekak poskus za okrožni zlet v Ljutomeru, ni mogoče podati kritiko samega nastopa. Pred in po nastopu je svirala na novo oživljena Sokolska godba Sl. Radenci in s tem uveličala ta majniški izlet. Vsa hvala gre neutrudljivemu br. načelniku Pahorju, ki je vložil vse sile, da je ta nastop uspel. Pogrešali smo starejše članstvo, posebno odbornike, ki nebi smeli manjkati ob takih prilikah. Zupa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO AVTOVAC 23 aprila o. god. održana je prva tromesečna sednica sokolskih četa društva Avtovac, u velikoj sali Sokolskog doma »Prestolonaslednika Petra« u Av-tovcu. Na sednici bile su zastupljene sve sokolske čete u leporn broju. Kao delegat župe prisustvovao je starešina župe brat Čedo Milič. Sa sednice upučena je pozdravna depeša saveznoj skupštini SKJ. Pošto su delegati sokolskih četa podneli svoje izveštajc o radu u prvom tromesečju o. g. konstatovano jo. da je rad u četama za to tromesečje bio vrlo dobar. Na scdnici je zaključeno da se ovc godine održe izložba ručnih radova i poljoprivredna izložba ujedno. Zaključeno je da se ove godine zatraži za poljoprivrednu izložbu pomoč od banovine, kako bi se mogla izložba što us-pešnije održati. Zaključeno je da se uputi jedno pismo lično na bana Zet-ske banovine i da se urnoli, da sva semena, koja deli banovina besplatno ili s popustom, šal je preko sokolskih dru-štava radi deobe četama. Na scdnici održao je predavanje »O trezvenosti«, a u vezi s nedeljom trezvenosti, brat Stanko Stankovič, s vrlo lepim uspehom. Na kraju sednicc govorio je starešina /upe brat Čedo Milič o shvatanju Sokolstva u opšte, i o životu, radu i ulozi Sokolstva za podizanje našeg naroda u svakom pogledu. SOKOLSKO DRUŠTVO VRGORAC Brat Ivan Ujdur, naš sumeštanin, koji so pred nekoliko godina iselio u Beograd, iz velike ljubavi uopče prema Sokolstvu, a napose prema Sokolskom društvu svoga rodnoga mesta, darovao je društvu tri velike umetničke slike, koje prctstavljaju upravo remek-delo slikarske umetnosti i imaju ncproce-njivu vrednost. Jedna slika prikazuje Nj. Vel. Kralja Aleksandra, druga Nj. Vel. Kraljiču, a treča Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra. Sve tri slike delo su odlienog i talentiranog beogradskog umetnika g. Krekoviča. One su kroz nekoliko dana bile izloženc u izlogu jedne trgovine i pobudile su veliki interes i pažnju gradanstva i naroda iz okolnih mesta. Ove divne slike u sokolskim pro-storijama lebdeče uvek mladim Sokoli-ma i Sokolicama pred očima, budiče u njihovim mladim srcima ljubav prema onima, koji se brinu za napredak i sre-ču domovine, i okupljače sve mlade sokolske snage u močnu falangu, pripravno da u odredenom času stupi u obranu Kralja i Otadžbine. Sokolsko društvo, svesno važnosti i koristi patriotskog i humanog gesta br. Ivana Ujdura, najharnije mu zahvaljuje i. obečaje, da če njegovo ime u istoriji rada i razvitka ovoga društva zauzeti najodličnije mesto. SOKOLSKO DRUŠTVO OPUZEN f Nedeljko Pečani 9 maja 1932 godine nesmiljena smrt otela je iz naših redova br. Nedeljka Pečana. Ostavio nas je u cvetu svoje mladosti, kad su nekoje naše jedinice polagale puno nade u njegov sokolski rad. U najnadobudnijoj dobi — 27 god. života, teškim njegovim naporom, njegovih roditelja i prijatelja, dovinuo se nameštenja stručnog učitelja na držav-noj pletarskoj školi u Trsteniku, kamo je pohrlio pun nade u bolju budučnost i poleta za sokolski rad. Ali, sudbina-providnost, htela je drugačije. Nakon nepunih sedam meseci dopračen je brat Nedeljko skrhan teškom do danas ne-ustanovljenom bolesti natrag u Opu-zen. Kako je bolest i pokraj lekarske brige i kučne nege kretala na gore, prevezen je u državnu bolnicu u Mostar, — gde je ispustio svoju plemcnitu sokolsku dušu. Brat Pečani bio je pripadnik naše organizacije od najranije svoje mladosti tako, da je prošao kroz sve naše kategorije i u svakoj se pokazao ča-stan sokolskog imena. Prigodom ove žalosne godišnjice, bračo i sestre, podignimo naše tople molitve Višnjem Bogu i pomolimo se za pokoj duše brata Nedeljka. Večni mu spomen! Zupa Novo mesto MIKENSKO SOKOLSKO OKROŽJE Maj, mesec izletov je tu, zato izkoristi to priliko tudi Sokolstvo, ki prireja v naravo številne izlete. Po zgledu drugih bratskih žup se je odločilo tudi naše župno načelni-štvo, da priredi letos prvič okrožne tajne izlete. Naše okrožje bo imelo tak — pr- vi okrožni tajni zlet že v nedeljo 21. maja popoldan. Isti je obvezen za vsa okrožna društva, ki bodo pohitela k neznanemu cilju korporativno v največjem številu telovadečih in netelo-vadečih. Točen čas. smer zleta in druge potankosti prejmejo pravočasno br. načelniki, katere pa tudi tem potom opozarjam, da se držijo točno vseh navodil v VI. in VII. okrožnici ter zletnih pisem, zlasti pa še določene ure odhoda in dohoda. Na cilju pa bo istočasno prvi poizkusni nastop vseh oddelkov z ljubljanskimi vajami. Ker je Pokrajinski zlet žc pred durmi, jc dolžnost vseh vodnikov, da nauče že do srede maja sigurno že vse vaje, ki se bodo potem le pilile. Od 14.—20. t. m. bo okrožno načclni-štvo ponovno pregledalo v vseh društvih vse oddelke (ne vodnike!) glede znanja Vaj. Točen razpored bo pravočasno javljen. Okrožno načelstvo poživlja vsa br. društva, da intenzivno primejo za delo v telovadnici, ki mora pokazati na letošnjih zletih zopet lepše uspehe! SOKOLSKO DRUŠTVO RIMSKE TOPLICE-ŠMARJETA P. O. Sokolskega društva Rimske Toplice-Šmarjeta jc priredil v soboto, dne 29. aprila svojima odhajajočima bratoma, društvenemu načelniku in oderskemu sodelavcu bratu Ivanu Logarju, bivšemu načelniku, oderskemu sodelavcu in članu P. O. poslovilni večer v društveni telovadnici v »Sofiji-nem dvoru«. Večera se jc poleg številnega telovadečega članstva udeležil tudi društveni starešina br. Srečko Razpotnik, vsi člani P. O. in drugi gostje. Zupa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO ŽABALJ f Petkov Slavka 26 IV 1933 god. ispustila je u 44 god. života svoju plemcnitu dušu sestra Petkov Slavka, zabavilja, supruga Pet-kot Stevana, sreskog školskog nadzornika, starešine Sokola u Žablju. Pokojnica je radila u svima humanim i patriotskim društvima, ali se najviše istakla svojim radom u Sokolskom društvu i »Kneginji Zorki«. Kao pret-sednica društva »Kneginje Zorke« osnovala je školsku kuhinju. Kao dobra i plemenita majka starala se da siromašna dečica za zimsko doba dobiju odeču i obuču. a pored toga svaki dan toplu hranu. Za svoj plemeniti rad, društvo i okolina odavali su joj vidno priznanje i poštovanje. Pogreb pokojne sestre Slavke izvršen je u Vel. Bečkercku, uz učešče Sokolskog pevačkog društva iz Žablja i mnogohrojnih prijatelja i Sokola iz mesta i okoline. Za sobom je ostavila dve male Sokolice, Miru i Olgieu i ma- log, ali odličnog Sokoliča, Stevana-Ba-tu, kojima je još mnogo bila potrebna nega majke. Pored svoje dece, ostavila je i mnogu drugu siromašnu dečicu, koja su je zbog njenih dobročinstva zvala »tetica«. Neka ovo nekoliko redaka bude u slavu i hvalu za njen rad, a njenoj dečici i bratu starešini uteha. Medu nama članovima i prijatelji-ma Večan spomen! S, J. Zupa OsijeR SOKOLSKO DRUŠTVO VALPOVO U nedelju 30 aprila po podne odr-žano je u školskom dvorištu sokolsko poselo, posvečeno uspomeni hrvatskih mučenika Petra Zrinjskoga i Frana Krste Frankopana. Brat prosvetar je otvorio poselo rastumačivši prisutnim obeležje same priredbe. Sokoliči su deklamovali pesme o kobnoj uroti, a jedna je Sokoli-čica recitovala pesmu o Frankopanovoj ženidbi. Dečaci su iz podmlatka vrlo skladno izveli svoje proste vežbe i vež-bicu na brvnu. Kako je ta priredba pala u sokolsku sedmicu trezvenosti, brat tajnik prosvetnog odbora je upotrebio tu pri-liku da prisutnima pregovori o štetno-sti uživanja alkohola i o potrebi sokolske borbe protiv alkoholizma. Još su deca pevala nekoliko lepih sokolskih pesama i narodnih davorija pod ravnanjem brata ravnatelja osnovne škole. Zbor je zaključio brat prosvetar pozivom upravljenim na roditelje, da i dalje upučuju svoju decu u Sokol. Poset je bio slab, naročito od Strane vežbačkog članstva. Zupa Sarajevo SOKOLSKA ČETA U MILJEVINI Svečanu nedelju trezvenosti proslavila je naša četa na vrlo vidan i us-pešan način. Brat J. Vlahovič održao je nekoliko uspelih predavanja pripad-nicima društva i učenicima osn. škole. 30 aprila održano jc predavanje u prostorima osn. škole, koja je bila u tu svrhu naročito ukrašena. Predavanju je prisustvovalo oko 100 slušalaca. Predavanje je bilo vrlo zanimivo i ostavilo je medu prisutnima duijok dojam. Predavanje je održao br. načelnik J. Vlahovič. Posle predavanja osnovan je tre-zvenjački otsek Sokola u koji je pri-stupilo 37 članova. Deljeni su protiv-alkoholni letaci i protualkoholno štivo. Iza ovoga izvadene su vežbe za siet u Foči. Proslava dana Zrinjskog i Frankopana odložena je za 24 maja. Zupa Split UČITELJSKI PREDNJAČKI TEČAJ ŽUPE Sokolska župa Split priredila je učiteljski prednjački tečaj od 18 do 25 aprila 1933, koji je bio omogučen ini-cijativom, sredstvima i velikom paž-njom i ljubavlju Prosvetnog odeljenja Kr. banske uprave, koje polaže osobitu pažnju na to, da se učitelji po sclima spreme za vodenje sokolskih četa i omladine. Tečaj je vodio načelnik župe brat Fran Lotski, koji je bio ujedno i glavni predavač. Vežbalo se svakog dana 9 sati, u svemu 68 sati, i to pre podne tehnički deo. a. posle podne održavala su sc predavanja o prosvetnom, organizator-skom i higijenskom smeru sokolskog rada. Kurzisti su s mnogo pažnje i ljubavi pratili sva predavanja i dobili ko-risnih uputa i smernica za njihov dalj-nji sokolski rad. Tehnički deo vodio je načelnik župe brat Fran Lotski, a koji jc bio razdeljen u teoriju i praksu, i to: a) Strojeve vežbe 8 sati; b) proste i pripravne vežbe, teorija 8, praksa 1 sat svega 19 sati; c) gimnastičke igre 8 sati; d) laka atletika 7 sati. Ukupno 42 sata. Ostalih 26 sati bilo je posvečeno prc-davanjima, i to: brat Vrdoljak Stipe: Metodika telovežbe 2 sata; br. Maričič Aleksandar: Organizacija Sokolstva 3 sata; br. Mrklič Petar: Istorija Sokolstva 2 sata; br. dr. Simonovič Stevo: Higijena telovežbe i prva pomoč 3 sata; br. dr. Ferri: O tuberkulozi s ogle-dima 1 sat. O prosvetnom radu u Sokolstvu: brat dr. Buič Mirko 3 sata, prof. Roca Stipe 4 sata, Gamulin Ante 3 sata, Lebedina Josip 1 sat, Maraso-vić Duje 1 sat, prof. Borčič 2 sata i prof. Triva 1 sat. Iskustva stečena na ovom tečaju poslužiče za daljnji rad u organiziranju ovakovih tečajeva, a sve u svrhu što boljeg usavršavanja i napretka rada u sličnim tečajevima. Tečaj je polazio 21 učitelj. Poslednji dan posetio j c tečaj g-ban dr. Josip Jablanovič s načelnikom Prosvetnog odeljenja g. prof. Stipčevi-dem. Gospodin ban, koji je bio dočekan s gromkim »Zdravo«, čestitao je i po-zdravio sve tečajcc i zaželio im da znanje, koje su stekli na tečaju, prene-su u naš narod. Govorio je o važnosti učiteljskog rada na selu, kao i o važnosti Sokolstva. Govor g. bana oduše-vio je braču učitelje, koji su mu klicali »Zdravo« i »Živeo«. Zamenik starešine župe brat Pera pozdravio je kurziste u ime starešinstva župe i preporučio im, da zdravo seme prenesu u svoja sela i da uzna-stoje, da se sokolska misao raširi po svim selima naše • župe. U ime kurzista zahvalio se g. banu i prof. Stipčeviču br. Bil Josip, učitelj u Sinju. Zahvalio je i načelniku župe br. Lotskom na njegovom predanem radu, kao i svim ostalim predavačima i obečao, da če svi nastojati, da ste-čeno znanje na tečaju prenesu u svoja sela. Sutradan bili su kurzisti u pratnji brata prof. Roče u Divuljama i pregledali vazduhoplovnu stanicu, a na povratku razgledali su muzeje i ostale znamenitosti u gradu. — F. L. Zupa SušaR - HijeRa SOKOLSKO DRUŠTVO KRK U krčkom Sokolskom društvu na dan 29 aprila župski načelnik brat M. Boras i prednjačica sestra Boras oba-vili su pregled tehničkog rada u svim kategorijama Sokolskog društva u Krku. Od kategorija brat načelnik prc-gledao je redom vežbe u svim disciplinama i to: muške dece stari je: 49, ženske dece starije 43, muški naraštaj 58, ženski naraštaj 42, članica 6, članstva 28. U svim je disciplinama poka zan osobiti uspeh i mar, te je brat Boras, župski načelnik, napose pohvalio rad omladine u Sokolskom društvu u Krku. Osobitu je hvalu i priznanje, prigodom večernjeg sastanka brata načelnika s nekolicinom videnijih Sokola krčkih, brat Boras izrckao načelniku krčkog Sokola bratu Uraviču, koji ima največih zasluga za uspešan rad u krčkom Sokolu. * 30 aprila je održana u crkvi Časnih otaca u Krku misa. kojoj su pri-sustvovali svi Sokoli u odorama sa svojim barjakom na čelu. Misi, koja se či-tala na staroslovenskem jeziku, prisustvovao je i župski načelnik kao i pret-stavnici svetovnih vlasti i svih nacionalnih organizacija. Iza mise nepregledna povorka naroda. našeg jugoslovenskog krčkog ži-teljstva, sa Sokolima na čelu, uputila se u Sokolski dom, gde je br. prof. Gruber održao predavanje o značenju Zrinjsko-Frankopanskog dana, osveža-vajuči uspomenu iz bolnih stranica naše narodne istorije na katastrofu u Bečkom Novom Mestu i prikazavši prisutnima, kakvim se sve žrtvama st;-čc sloboda. SOKOLSKO DRUŠTVO PAG Verno tradicijama, naše je Sokolsko društvo i ove godine na spontan način proslavilo Zrinjsko-Frankopanski dan sa selom. Svečanost je započela pevanjem državne himne. Prigodno predavanje o narodnim mučenicima održala je u dupko napunjenim društvenim prosto-rijama sestra Kehler Anka, učit. grad. škole. Iza predavanja sledile su deklamacije, i to: 1) »Na Ozlju Gradu«, od A. Šenoe, deklamiran je Bačič Pero, učenik grad. škole. 2) »Slavu Zrinjskom i Frankopanu«, od J. Rukavine, deklamirala Rastovič Radojka, učenica grad. škole. 3) A. Harambašić »Zrinjsko Frankopanska«, deklamirao Ružič Oren. učenik grad. škole. Zatim jc mešoviti naraštajski zbor otpevao pesmu »Domovini«. Prosvetnom odboru pomogle su u ovoj izvedbi sestre: Kalinič Vukosava i Kehler Anka, učit. mesne grad. škole, koje su marljivo uvežbale svoje učeni-ke-cc, sokolski naraštaj, u deklamiranju i pevanju gore pomenutih pesama. Ceo program proslave izveden je odlično u svakom pogledu kako s predavanjem, tako s deklamacijama 1 pevanjem, pak je prisutna publika nada sve bila zadovoljna, te jc svojim izra zitim zadovoljstvom i ovom prilikom dala očito priznanje sokolskom radu. Od 24 do 30 aprila t. g. održala se je u ovom društvu sokolska nedelja trezvenosti. U svrhu propagande medu Sokolstvom i gradanstvom na javnim mestima bijahu izvešeni plakati trezvenosti, što ih je prosvetni odbor pravovremeno dobio od sokolske župo. Pred vrstom održao je društveni prosvetar br. Juraj Usmiani uspeli govor o trezvenosti, a za celokupno članstvo i javnost održao jc predavanje o istoi temi te priredivanju i koristi bez-alkoholnih piča brat Edme Karner. Predavanje je bilo prihvačeno od svl-ju prisutnih s punim izražajem priznanja, jer svi dodoše do zaključka, da samo trezne j edinke mogu trezno da mt-sle i rade, i da samo od treznih pripadnika ima koristi društvo, narod i država. — J. U. SOKOLSKO DRUŠTVO RAB Sokolsko društvo u Rabu u sva* jem krasnom Sokolskom domu MirOr kolski rad. Rad se razvija u tehničkom i prosvetnom pogledu točno po raspo-redu utvrđenom po Savezu i župi, a prilagodenom pretna mesnim prilika ma. Dana 26 aprila u tednu trezvenosti određenom po Savezu, održan je društveni dan trezvenosti. Prikladna poučna predavanja održao je društveni 'ečnik br. dr. Palčic. Ovim predavanji-ma prisustvovala su i sva školska deca osnovne škole u Rabu i pre i posle pod-dne sa svojim nastavničkim zborom. Sokolsko društvo svake godine na dan godišnjice oslobodenja Raba pri-reduje naročitu svečanu proslavu. Ove godine na sam dan godišnjice oslobodenja održana je proslava pre podne uz blagodarenje i svečani ophod Rabom i sastankom u Sokolskom domu. Predvidena pak Svečana akademija radi ne-vremena morala je biti odgođena’na drugu nedelju. Tako je dana 30 aprila priredena svečana akademija u Sokolskom domu. Pored brojnih točaka Sokolskog društva, nastupila su u nekoliko točaka i zasebno školska deca. Hvalevredna je ova suradnja Sokolskog društva s našom osnovnom ško-lom. Kako je toga dana održana i proslava Zrinjsko-Frankopanska, to je na ovoj akademiji održano prigodno slovo 0 pogibiji Zrinjskog i Frankopana po br. prosvetaru Dragomiru Dominisu. Na akademiji održao je potstarešina br. Bakota Josip predavanje o znače-nju dana oslobodenja od tudinskog ropstva. Iza govora redale su se sve jedna točka bolja od druge po raspo-redu: »Mornar«, od R. Katalinič-Jere-tova, deklamirao učenik Pereza Vlado. Sokolski ženski naraštaj nastupio je sa simboličnim vežbama »Morje Adrijansko«, a ženska deca »Kudeljice« tako-der simboličnim vežbama uz pevanje 1 glazbu. Ove dve vežbe složio je br. načelnik Bačič, a glazbu istima br. Jurič. Školska deca nastupila su u mešo-vitom zboru »Himna Jugoslovenčeta«, pa pesmom »Čergo moja, čergice ...«, a učenik Polak Krešo deklamacijom »Kraljevič Marko«. Školska deca dala su još i igrokaz »U slozi je spas« od Roca. Kao poslednja točka davan je »Knez od Semberije« od Nušiča. Svi su diletanti Sokolskog društva bili dobri. SOKOLSKO DRUŠTVO ALEKSANDROVO 29 aprila davalo je naše društvo u Krku pretstavu »Obiteljska tajna«-. Dvorana je bila dupkom puna, te smo dužni da se Krčanima lepo zahvalimo na pažnji, koju su nam iskazali svojim posetom. Takoder se najlepše zahvaljujemo upravi »Đačkoga internata« u Krku, što je izvolilo preporučiti daci-ma da posete ovu našu priredbu. I opo-ravilištc »Zagreb« iskazalo nam je paž-nJU te su mnoga gospoda, koja se na-lazo na oporavku prisustvovala ovoj našo j priredbi. Dne 30 aprila u spomen Zrinjskom i Frankopanu priredena je akademija sa sledečim programom: 1) Proslov. 2) Kola s pevanjem -— izvadala su ženska deca. 3) »Pojmo pjesmu« — izvadala su muška deca. 4) Vežbe s čunje-vitna — izvadao je ženski naraštaj. 5) Vežbe za slet u Ljubljani — izvađao je muški naraštaj. 6) Vežbe za slet u Ljubljani — izvadale su članice. 7) Vež-bo za slet u Ljubljani — izvadali su članovi. Posle izvršenog programa otvo-ren je ples sa »Kraljevim kolom«. SOKOLSKO DRUŠTVO TRSAT U nedelju dne 30 aprila Sokolsko društvo Trsat na dostojan način izvršilo je svoju dužnost prema hrvatskim mučenicima Zrinjskom i Frankopanu. U 8 sati otslužio je mesni župnik br. dr. Rački svečanu misu, na kojoj je pevalo, uvek pripravno za svaku na-cionalnu stvar, »Jugoslovensko pevačko društvo Primorski Hrvat«. Nakon toga je usledila komemoracija, sastav-ljena od šest tačaka u velikoj dvorani Narodne čitaonice, koja je matica dru-štvenog života na Trsatu, dapače i u celome Sušaku, te je kao takova ustu-pila svoju svečanu dvoranu besplatno. Sam program imao je biti gotov do 10 sati, jer več u 10’30 imala je započeti svečanost^ Krsne slave II planinskog puka, koji nosi ime slavnog Frankopana. Kao i svečana misa tako i sama priredba bila je odlično posedena. Medu ostalima posetili su istu: komandant puka g. pukovnik Krstič, njegov pomočnik g. pukovnik Radoša s lepim brojem g. oficira, gradonačelnik br. Ru-zic, pretsednik okr. suda brat Reti, starosta župe br. Polič kao i starosta Sok. društva Sušak br. Grkinič. Mno-gobrojna su bila izaslanstva, društva > korporacije. Sam program izveden je na zadovoljstvo prisutnih, te je tekao ovim redom. Искључиво ориг.енглески штофови <—I БЕОГРАД, КН. МИХАЈЛОВА УЛ. 22 227 - 5 ___________ •:t i ТГ1Г11ПШ1ГГ'ТНТПТ1Т1ГШМ1¥11 'llill Nakon pozdrava br. staroste, ot-svirao je potpuni orkestar vojne glazbe fantaziju iz opere »Zrinjski« od Zajca oduševljeno pozdravljen. Ovaj orkestar ustupio je blagonaklono g. pukov-nih Krstič besplatno, što mu se ovime izrazuje iskrena hvala. Naraštajac D. Bičanič deklamirao je od Bartuloviča temperamentno i sa puno žara »Otadžbini«. Brat J. Bačič, učitelj, kao član ŽPO održao je spo-men-govor o našim mučenicima, pre-nešavši slušače na čas u doba, kada su naši velikani vodili žestoku borbu pro-tiv tudinskog vladara za oslobodenje svoga naroda. Nakon što je član pod-mlatka Jurkovič recitirao »Istri«, na-stupilo je kao posljcdna tačica Jug. pjev. društvo »P. H.« s koračnicom Zrinjsko-Frankopankom od Zajca burno i skreno pozdravljeno. — R. SOKOLSKO DRUŠTVO OMIŠALJ Na dan 30 aprila o. g. održalo je Sokolsko društvo svečanu sednicu u spomen smrti hrv. velikana i mučenika Petra Zrinjskoga i Krste Frankopana. Toga dana održao se i društveni mesečni sastanak tako, da se taj dan pro-slavio upravo onako kako to i dolikuje. Br. starosta je otvorio sednicu pozdra-vivši prisutne i zahvalivši se na tako dobrom odazivu, te je predao reč bratu Nikoli Albanežu, koji je istaknuo zna-čenje toga dana, kao i rad i zasluge porodica Zrinjskih, koji su odvajkada stajali na braniku svoje otadžbine i žrtvovali sami sebe za narodno jedin-stvo i oslobodenje. Ne smemo mimoiči, a da ne spo-menemo sokolsku priredbu, koja je održana na Uskrsni ponedeljak. Za taj dan uvežbala se alegorička slika »Vilinsko kolo«, koju je odigravao sokolski podmladak. Ovaj komad je izvanredno odigran tako, da su gledaoci toga komada odneli vrlo dobar utisak. Nadamo se, da če naši Omišljani i u buduče uvek nastojati da ne mimoidu ovakove sokolske priredbe i sela, koje ee biti samo na korist kako njima, tako i nji-hovoj deci. Ovo se ima pripisati u rad sadašnjem odboru, koji se pokazao mnogo aktivnijim u ovo poslednje vreme, i radi s velikom voljom i požrtvov-nošču. Uvereni smo, da čemo imati prilike još videti ovakove priredbe, a rad-nieima našega društva možemo samo da čestitamo, te neka nastojc da i dalje ustraju na svom požrtvovnom radu. SOKOLSKO DRUŠTVO GOSPIĆ Koncem aprila radilo je pod pokroviteljstvom društva Gospič 12 sok. četa, od kojih su 5 potvrdene po br. župi, dok je ostalih 7 još na poskusnom roku. Svake nedelje obilaze društveni funkcioneri po ncku četu i održavaju ideološka, gospodarska i higijenska predavanja, a tehnički odbor stalno nadzire tehnički rad. 5 aprila prikazan je film »Život i rad T. G. Masarika«. Prikazivanju je prisustvovalo 385 lica, od kojih je pri-ličan broj i nečlanova. Na uskrsni ponedeljak priredile su čete Kosinj i Smiljan uspele zabave. Interesantno je, da je priredbi čete Smiljan prisustvovao i tamošnji župnik, koji je čitao biskupsku poslanicu. Za vreme uskrsnih praznika prire-den je dvodnevni tečaj za učitelje članove sok. četa, na komu su preradenc sve vežbe obavezne za čete. Na zaključku tečaja podeljeno je tečajeima 600 sadnica bora, 450 jasena i 450 klena, koje če upotrebiti za pošumljenje goleti putem članova četa. Sadnice nam je poklonilo Sresko načelstvo u Gospi-ču iz svoga rasadnika. Na 30 aprila priredila je društvena glazba koncert u Korenici. — bvm. Župa Šibenilc - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO ŠIBENIK Sokolsko društvo u Šibeniku priredilo je 29 aprila t. g. uoči obletnice pogibije naših narodnih velikana Petra Zrinjskog i Frana Krste Frankopana u Gradskom kazalištu svečanu akademi-ju. — Proslov je održao br. Ružcvič Petar. Zbor Masarikovog filharmonl-ekog društva »Kola« otpevao je od Odaka »Naši očevi« i od Zajca »Zrinjsko-Frankopanska«. Muško članstvo Sokolskog društva izvelo je vežbe na preči, a žensko članstvo i muški pred-njački zbor vežbe za pokrajinski slet u Ljubljani. Sokolska glazba otsvirala je od K. Koleta »Dva prijatelja«, od J. Kovara »Mile uspomene«, od B. Leopolda »Jugoslovenski biser«, te koračnice »Neka živi Jugoslavija« i »Oro kliče«. Dramatško-diletantska sekcija društva izvela je završni čin »Poslednji Zrinjski« od Dragoševiča. — Zborom Masarikovog filharmoničkog društva »Kolo« dirigirao je prof. M. Stipičevič, glazbom br. Ivo Žcpina, a vežbe je na klaviru pratila sestra O. Javor. — Sve tačke izvedeno su upravo uzorno. Oda-ziv gradanstva bio je sasma dobar, te je uspeh akademije u svakom pogledu bio odličan. SOKOLSKO DRUŠTVO BIOGRAD I Na 30 aprila t. g. bio je u ci'kvi našega mesta pomen slavnim mučenicima Petru Zrinjskom i Franji Krsti Frankopanu. Posle pomena vratili su sc članovi Sokolskog društva i ostali građani u Sokolski dom, gde je sestra prosvetarica J. Grubišič održala predavanje o značenju toga dana i dovela u vezu rad Zrinjskog i Frankopana s razvitkom ideje jugoslovenstva. Iza predavanja izvela su deca komad »Pred moštima Zrinjskog i Frankopana«. Predavanje je prisutne očito dirnulo. Predavanju je prisustvovalo oko 100 članova Sokola, školska deca i veči broj ostalih gradana, kao i svi pretstavnici mesnih vlasti. SOKOLSKO DRUŠTVO PREKO Komemoracija naših narodnih mučenika izvršena je na najsvečaniji način, patriotskem saradnjom Jug. matice, Sokola i osnov, škole. U nedelju 30 aprila bile su zaduš-nice u župskoj crkvi, a uvečer rodoljubna proslava u sokolani, na koju su bile pozvane sve mesne vlasti, škole, društva i gradanstvo. Proslava je započela s držav, him-nom, koju je odlično otpevao muški zbor Sokol, društva, pod upravom br. Š. Bačiča. Tada je starešina K. Perovič održao govor u kojem je na osobiti način istakao veliki historijski značaj naših narodnih mučenika. Zbor je jed-nakim oduševljenjem pevao »Zrinjske-Frankopansku himnu«. Sledile su deklamacije: Mojoj »Istri« od R. K. Jcrc-tova; »Palim borcima Zrinjskom i Frankopanu« od Dačiča i »Naše Jedinstvo« od Rasinskog. Sokolska deca su vrlo skladno i živo odigrala riimičke sokol, vežbe uz pratnju klavira. Nastup mu-škog članstva s ljubljanskim vežbama zadivio je sve prisutne tako, da su se na opči aplauz i zahtev morale pono-viti. Naoseb je ostavila dubok i dirljiv utisak na sve prisutne divno izvedena poslednja tačka programa »Nada »Istre« od KI. Škalka. Diletanti su bili na pravoj višini. Sve tačke programa bile su pozdravljene od brojnog gradanstva oso-bitim oduševljenjem i aplauzom. Moralni uspeh je bio odličan, a od dobro-voljnih priloga sakupljeni iznos odre-den je za plemenite ciljeve Jug. matice i potrebe Sokol, društva. SOKOLSKO DRUŠTVO BETINA Povodom sokolske nedelje trezvenosti priredilo je društvo dne 30 aprila u svom domu predavanje, koje je o trezvenosti održao društveni prosvetar br. Angustin Filipi. Istoga dana naveče, a na spomen obletnice pogibije hrvatskih mučenika Zrinjskog i Frankopana, održana je pred prepunom dvoranom svečana akademija, koja je lepo uspela. Akademiju su otvorila školska deca pevanjem državne himne, nakon če-ga je brat prosvetar održao predavanje o Zrinjskom i Frankopanu, koje je na sve učinilo dubok utisak. — Deklamacija »Ostajte ovde« od Alekse Šantiča, koju je izveo dečak Vjekoslav Filipi, izazvala jc burno odobravanje. Zatim su sledila dva dečja igrokaza, vežbe ž. dece s vencima i pesma »Oj letni sivi sokole« pod vodstvom s. Anke Lonza. Nakon toga sledile su vežbe decc, na-raštaja i članstva, koje su izvedene uz veliko odobravanje pod vodstvom dru-štvenog načelnika br. Šime Filipia i prednjaka br. Viktomira Mikasa. ^ Dne 23 aprila priredilo je društvo uspelu zabavu, na kojoj je izvedena deklamacija »Djed i unuk« od P. Pre-radoviča, zatim odigrana šala u jednom činu »Pokvareni želudac« te lakrdija u jednom činu »Šilom na zrak«, što je medu gledaocima izazvalo buru smeha. lako je naše mesto i okolica pogo-dena ekonomskem krizom, ipak su se sve društvene priredbe uz moralni ima-le i lep materijalni uspeh. — D. J. SOKOLSKO DRUŠTVO MURTER Dana 25 aprila o. g. bio je u ovom društvu osnovan prosvetni odbor. Prilikom konstituisanja prosvetnog odbora članovi su sa zadovoljstvom konstatovali, iako dosad nije postojao spomenuti odbor, da su održana ne-koja predavanja, dve akademije i više pretstava. Kroz to vreme ustanovio se pevački zbor, koji je do sada pokazao jako lep uspeh. ^ Prilikom »Solcolske nedelje trezvenosti održalo je ovo društvo niz preda-vanja. v Brat Gorinšek Viktor govorio je: O alkoholu i njegovom štetnom uticaju na čovečje zdravlje. Brat Pelicarič Dušan govorio je: O trezvenosti. Brat Mudronja Bare govorio je: O posledicama alkohola. Sestra Fulgosi Filomena govorila je: O obiteljima pijanica. Na dan Zrinjskih i Frankopana održao je predavanje brat Pelicarič Dušan. Govorio je o životu, radu i tragičnoj smrti tih naših velikana. SOKOLSKO DRUŠTVO NOVIGRAD Novigrad ic na svečan način odao poštu neumrlim narodnim mučenicima Zrinjskom i Frankopanu dana 30 aprila. U 11’30 sati pre podne bile su u mesnoj župskoj crkvi po velečasnom Don Josi Bobiču otslužene zadušnice. Istima je sudelovalo mnogo meštana. Navečer u 8 sati Sokolsko društvo održalo je u svojoj prostoriji komemo-raciju, kojoj su sudelovale sve kategorije društva uz brojno pučanstvo, koje se lepo odazvalo pozivu mesne podružnice Jugoslcvcnske matice. Moramo istaknuti, da je uz pohvalno izvedene komade društvenog tamb. zbora pod ravnanjem brata Grge Š. Oštriča, održao brat Milan Bujas odulje predavanje, koje je od brojnog opčinstva bilo jednodušno povladiva-no. Uz to je i brat Mate I. Beretin izveo deklamaciju »Avet« od Jov. Ilijiča. Mladi Zvonko M. Bakič deklamovao je »Na Ozlju Gradu« od Aug. Šenoe. Ova lepa proslava godišnjice Zrinjsko Frankopanske vidan je znak u našem Novigradu, koliko je narodna svest razvijena, te koliko se u ovim oskudnim danima privrede zamerno opaža i Ijubav prama Matičinim velikim ciljevima i omiljenom Sokolskom društvu. SOKOLSKA ČETA U KUKLJICI Sokolska misao širi se na granici pred Zadrom snažno i lepo. Pored Sokolskog društva u Preku, Olibu i čete u Kalima, osnivaju se čete u Kukljici, Uljanu, Ižu Velikomc i Malome, Sa-lima, Žmanu i Luci. Na Mali Uskrs, sledio je osnutak Sokolske čete u Kukljici. Dična četa od 120 članova sa zastavama, dočekala je na obali Sokolove Preka i Kali. Svrstala sc je velika povorka sa zastavama na čelu i manifesti-rajuči za Kralja i Jugoslaviju uputila se je do mesne seoske kuče u kojoj se je održala s’kupština od preko 300 oso-ba. Brat Vukasovič, pozdravio je goste i uputio tople pozdrave Nj. Vel. Kralju i Prestolonasledniku Petru. Starešina matičnog društva K. Perovič, govorio je o razvitku i velikim zadacima Sokolstva za našu naciju i jugoslav. buduč-nost i na koncu je pročitao pozdravne telegrame, koji su upučeni Dvors;koj Kancelarrji, banu dru J. Jablanoviču, Savezu i Župi" Šibensko-zadarskoj. Skupština je čitanje popratila velikim oduševljenjem. Brat prosvetar A. Mo-rovič, govorio je opširno o organizaciji i razvitku seoskih sokolskih četa, a starešina br. B. Valjin pozdravio je skup-štinu u ime čete Kali. Aklamacijom je birana uprava na čelu sa starešinom br. Lj. Vukasovičem. Skupština je završilu pevanjem državne i slovenske himne. Uz oduševljene manifestacije za Kralja i Jugoslaviju, povorka sc je ponovno uputila do obale gde je sledio bratski i sokolski oproštaj. Župa Tuxla IZ NAČELNIŠTVA ŽUPE Na temelju mesečnih izveštaja, koje dobivamo od društvenih načelnika ustanovili smo, da je broj vežbača u svim kategorijama u vrlo lepom porastu. Ako uzmemo podatke za mesec mart, koje imamo od 17 društava (6 i to najslabijih društava nije poslalo izveš taj e) vidimo da jc u našoj župi vež-balo u tom mesecu: 639 članstva, 631 naraštaja i 1223 dece, ukupno 2493 vežbača razne starosti obojeg spola. Zna-juči približan broj vežbača i u ostalih 6 društava možemo sa sigurnošču tvr-diti, da u našoj župi vežba samo u dru-štvima oko 2700 sokolskih pripadnika. Za čete ne možemo dati statistiku, jer oko 'A svih četa ne šal ju redovno ili nikako mesečne izveštaje. Ako taj broj 2700 usporedimo s prosečnim brojem upisanih vežbača u godini 1932, koji jc iznosio 1966 onda je napredaik očigle-dan. Društva u neposrednoj bližini Tuzle (Tuzla, Kreka, Bukinje i Lukavac) pretstavljaju V« svih društava, a imaju % svih vežbačih pripadnika. U svakoj pojedinoj kategoriji najbrojnije jc društvo Tuzla. — Ing. K. TZ OKRUŽJA TESLIĆ 1) Po inicijativi i programu župskcig načelništva održalo je ovo okružje u svom sedištu prednjački tečaj za sokolske čete. Tečaj je trajao 11 dana od 20 do 30 marta. Voda tečaja bio je okružni načelnik br. Sekeli, koji je takoder bio i nastavnik predmeta: proste vežbe, igre, vežbači časovi, učenje ljubljanskih vežbi, statistika i knjigovodstvo. Ostali nastavnici bili su: br. Ka-pidžič (Strojeve vežbe), s. Marič (su-stav), br. Lazič (proste vežbe) ,br. Vlat-kovič (vežbe sa spravama i na spravama), br. Vajič (borilačke vežbe), br. Popovič (vežbači časovi), br. Radosavljevič (ideologija, istorija), br. dr. Gu-teša (organizacija, zdravstvo) br. Bilj-čevič (vojna obuka). Ukupno je održano 103 časa. Tečaj je pohadalo iz četa društva: Teslič 15 (Blatnica 1, Pribinič 2, čečava 2, Vručica 2, Ukrinica 2, iz tri čete u osnutku Žarkovina, Bulctič, Dragalovci 6), Tcšanj 1 (Šije u osnutku), Maglaj 1 (Bočinja). Ukupno 17 tečaj aca iz 10 četa. Čete društva Dobo j i ako spadaju ovom okružju, pohadale su tečaj u Kreki iz praktičkih razloga. Uspeh tečaja je bio potpuno dobar. Za razmerno kratko vreme svladali su te-čajci pored ostalih brojnih predmeta i ljubljanske proste vežbe, koje su razmerno teške i za scljake neobične. Ve-činu troškova je snosila župa iz savez-ne pripomoči za prednjačke tečajeve. 2) Okružje če prirediti svoj javni čas u Doboju 21 maja kako bi još pre župskog slcta sabrao vežbače celog okružja i video njihovu izvežbanost i spremnost kako za župski, tako i za pokrajinski slet. 3) Kako jc načelništvo župe zaključilo da u buduče prima na župske prednj. tečajeve samo one, koji več imaju položen društveni prednj. ispit, to če se u okružju održati 12-dnevni prednjački tečaj za početnikc. Tečaj če se verojatno održati u Tesliču od 20 do 31 jula. *■ IZ OKRUŽJA LUKAVAC 1) Kako i ostala okružja i naše je priredilo prednj. tečaj za sokolske čete. Tečaj jc održan u Kreki od 13 do 25 marta. Voda tečaja bio je načelnik do-mačeg društva Štuhli Oto. Tečajaca jc bio lep broj 23, i to ne samo iz našeg nego i iz Tesličskog okružja, što zbog toga da tečaj u Tesliču ne bude opte-rečen s velikim brojem tečajaca. Te-čajci su bili iz četa sledečih društava: Kreka 13 (Husina 2, Dubrava 2, Živi-nice 2, Petrovo Selo 2, Porječina 2, Kak-muž 1, Sižjc 2), Bukinje 3 (Ljcpunice 2, Dobrnja 1), Tuzla l (Požarnica), Lukavac 2 (Bistarac), Doboj 4 (Kožuhe 1, Srp. Grabska-Buštelič 1, Osječani 1. Boljanič 1). Hrana i stan su bili urede-ni internatski. Tečajci su pokazali lep uspeh, a naročito su se trsili i uspelo im je da nauče propisane proste vežbe za ljubljanski slet. Nastavnici su bili sledeča brača. Arnautovič Džemo (Strojeve vežbe, igre i različnosti), Stuhli Oto (nazivo-slovlje prostih vežbi, vežbe sa spravama i na spravama, hrvanje, pesniča-njo i otpori, vežbački časovi), Stankovič Branko (učenje ljubljanskih prostih vežbi), ing. Kovačevič (statistika), ing. Šačiragič Ibrahim (organizacija, ideologija i istorija), Vukanovič Vojislav (Sokolstvo i selo), dr. Babunovič Vukašin (zdravstvo i prva pomoč). Ukupno je održano 126 časova. Troškovi su bili razmerno niški, jer je hrana organizovana u vlastitoj režiji. Trošak za po jednog tečajca iz svake čete snosila je župa. 2) Okružni javni čas održače se u Lukavcu 28 maja. Naš se okrug spre-ma da na župskom sletu istupl sa za-sebnom slikovitem vežbom muške i ženske dece. Okružni prednjački tečaj održačemo verojatno u Lukavcu od 9 do 18 jula. SOKOLSKO DRUŠTVO DOBOJ Na glavnoj godišnjoj skupštini Sokolskog društva u Doboju dne 5 febru-ara 1933 godinc zaključeno je da se ove godine otpočne gradnjom Sokolskog doma. U ovu svrhu otpočela je akcija oko sakupljanja priloga, od kojih su stigli, sledeči: Din 500'— Sef kabineta po nalogu Gospodina Pretsedni-ka Ministarskog saveta; Din 50'— Mje-njačnica i zalagaonica Milutinovič i Ružič, Sarajevo; Din 50’— g. Tomo Maksimovič, Borovo-Vukovar; Din 61'— gg. Petrovič S. Emil, Sarajevo; Din 20'— g. Murko Vladimir, šef stanice Maglaj; Din 50'— »Feniks«, društvo za osigu-ranje Sarajevo; Din 77'— g. Furlan Rudolf, šef stanice Zavidovič; Din 100'— Hinka Franka, sinovi dd., Zagreb; Din 116'— g. Stopa Stanislav, šef stanice Usora; Din 52'— g. Simšič Svetozar, šef stanice Karamovac; Din 49'50 g. Koko Teodor, šef stanice Kreka; Din 75"— g. Tolpa Radovan, šef stanice Lukavac; Din 375'— Fabrika hartije A. D. Čačak; Din 29’— g. Vlaho Ruso, nadz. pruge. Lupljanica; Din 20’— Opština Stara Pa-zova; Din 155'— g. Andrlan Stjepan, nadz. pruge, Rudo; Din 115'— Opčinsko pogl., Otočac; Din 100"— »Lipa Mili«, tvornica kuverata i konfekcija papira d. d., Zagreb; Din 20'— g. Atlarac Av-ram, trgovina papira, Sarajevo; Din 100'— »Mautner« d. d., Zagreb; Din 50'— Savcz agrarnih zajednica, Novi Sad; Din 50'—- g. Jcremič Svetislav, Beograd; Din 200'— g. Moric Gaom Po-lcntino, Sarajevo; Din 50'— Srpska zemljoradnička zadruga Ilidža; Din 100'— Jugosl. d. d. Schicht Sever, Zagreb; Din 30'— gg. Semer i Deutsch, Nova Gradiška; Din 50'—_ g. Ignjat Gros i sin, Vinkovci; Din 20'— Lanena industrija d. d., Osijek; Din 100'— g. Blagojevič Dušan, trgovac, Teslič Dir 100'— Brača Brencr, Osijek; Din 71'— g. Oršolič Mato, mašinovoda, Kreka; Din 48’— g. Ačin Džodžo, nadz. pruge, Žepče; Din 30'— Žandarm. stanicaDra-ganovci-Tešanj; Din 60'— g. Miloševič J. Spasoje, Mostar; Din 100’— »Jugo-boj«, tvornica boja, Brod n/LS.; Din 50'^- g. A. Dikadžija, Skoplje; Din 25’--Žandarm. stanica Tešanj; Din 100'— Fabrika džakova i tkanine d. d., Mlade-novac; Din 29'— g. Maks Beufel, nadz. pruge, Bos. Brod; Din 141'— g. Ivo L. Banič, Bileča; Din 138'— Gradska opšt., Požarcvac; Din 25'— Žandarm. stanica Klupc Teslič; Din 50'— Opčina Delnice; Din 50'— »Novikromar« d. d. centralni prodajni ured fabrika šarafa, Zagreb; Din 22'— Juka Božidar, želj. či-novnik, Dervcnta; Din 70 — g. Beatovič Jožo, šef stan., Kotorsko; Din 100'— g. D. Rakuš, trgovac, Celje; Din 100'— g. A. Pogačnik, Ruše; Din 50’— g. O. D. Gaon, trgovac, Zagreb; Din 200'— gg. Borovič i Rosenberg, Vinkovci; Dir 50'— »Jadran«, velctrg. papira, Zagreb; Din 79'— Sokolsko društvo Teslič; Din 50'— g. Bilvio Papo, Sarajevo; Din 60'--Žandarmerijska stanica Hrvačani-Pr-njavor; Din 20'— g. Dordevič Sreten, papirnica, Beograd; Din 100'— »Hcr-ceg.-Bosna«, opšte osig. društvo, Sara* jevo; Žandarmerijska stanica Imljani Din 30'—; Opština Pakrac Din 100—; Opštinsko poglavarstvo Kovačiča Din 33'—; Radomir Kcrkovie, nadz. pruge, čačak, Din 123—: Svetislav Tadič, nadz. pruge Mokra Gora Din 40'—; Jovan Petrovič, štamparija i knjižara. Tuzla, Din 100'—; Milan M. Stefanovič, direktor Jadr. pod. banke Beograd Din 20'—; Sresko načelstvo Varaždin Din 89'50; Dušan Derič, advokat, Tuzla, Din 100’—-; ukupno Din 5.302'—. U mestu Doboju dosada je sakupljeno Din 79.000'—; ukupno Din 84.302’—. Svima darovateljima najlepša hva-*a! Sakupljanjem se nastavlja. Odbor za gradnju doma. ILursa Varaždin SOKOLSKO DRUŠTVO VARAŽDIN U subotu dne 6 maja priredilo je naše društvo u sokolani uspelu Zrin-sko-Frankopansku proslavil. Prigodno predavanje održao je br. dr. Slavko Rozgaj, a u tehničkom delu programa nastupila su deea (proste vežbe), gimnazijski naraštaj (preskoči preko ko-zliea), naučnički naraštaj (skupine na konju), članovi (ljubljanske proste vežbe i vežbe na preči) i članice (proste vežbe i vežbe na preči). Na proslavi je sudelovalo Hrv. pjevačko društvo »Vijenac« pevanjem dviju pesama (Zrinsko - Frankopansku i Hrvatskoj). Posle programa razvila se igranka. SOKOLSKO DRUŠTVO ČAKOVEC U Čakovcu je nada sve svečano proslavljena uspomena narodnih mu-čenika Petra Zrinjskog i Franje K. Frankopana. 29 aprila održane su svečane za-dušnice. 30 aprila po podne održana je u sokolani svečana akademija. — Sokoli-učenici Učiteljske škole otpevali su vr- lo dobro i skladno državnu himnu, Zrinjsko-Frankopanku, te na koncu: U boj!, što je napravilo vrlo snažan i ugodan utisak. Brat Kovačevič Ante održao je uspelo predavanje: Smrt Petra Zrinjskoga i Krste Frankopana, za-tim je deklamirana »Otadžbina« od Vojislava Iliča ml. — Iza toga sledile su ritmičke i proste vežbe svih kategorija i vežbe na preči. U svemu imao je program 17 tačaka. Sve vežbe izvedene su u redu i tačno, uz pravu so-kolsku disciplinu. — Svirala je i glaz-ba bratske Sokolske čete Pustakovee. Dvorana je bila dupkom puna. — Akademija je u svakom pogledu odlič-АО uspela. Rodoljubno gradanstvo zahvalno je za tako lep duševni užitak te etički i nacionalni uzgoj omladine, na koju več sada s poverenjem gledamo. Vredno je da istaknemo da je ta akademija održana u znaku trezveno-sti, t. j. bez točenja alkohola i prema torne posvema u duhu trezvenosti i nedelje trezvenosti. SOKOLSKO DRUŠTVO IVA NEC Sokolsko društvo u Ivancu proslavilo je na vrlo lep način dan smrti narodnih mučenika Zrinjskog i Frankopana. U oči toga dana t. j. 29 IV na poziv društva sakupilo se mnoštvo članova i ostalih meštana, da svojim pri-sustvom kod proslave odaju dužno štovanje senama narodnih mučenika. — Priredbu su napose počastili svojim posetom ministar šuma i ruda br. P. Matica i bivša primadona Praške opere s. Gabrijela Horvat. Program priredbe bio je interesan-tan. Nakon prigodnog predavanja brata dr. F. Borovečkoga redale su se ostale tačke programa. Nastupale su kategorije dece, naraštaja i članova. Posebno se istakla kategorija naraštaja, koji su odlično izveli svoje vežbe. Jedan naraštajac recitirao je pesmu: »Slava Zrinjskom i Frankopanu«. — Tamburaški zbor naraštajaca skladno je otsvirao nekoliko prigodnih skladba. Na koncu su izveli diletanti epizo-du iz života Zrinjskog i Frankopana »Na Ozlju«, cime je ujedno program bio završen. Na proslavi je sudelova-la i sokolska glazba iz Varaždina. Drugi dan ponovljen je isti program za narod. Predavanje je održao brat Janaček. Dupkom puna dvorana pratila je sa zadovoljstvom, a mesti-mično i uzbudenjem do suza tačke programa, a napose pretstavu, te osvežila sečanje na črne dane narodne pro-šlosti. — J. iupa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGREB I Kao svake, tako i ove godine, ovo naše jedno od najstarijih sokolskih gnezda održalo je svoju tradicionalnu priredbu 29 o. m. navečer, u sklopu proslave Zrinjsko - Frankopanovog dana. Priredba je održana u društvenoj dvorani u Bogovičevoj ulici. Isto j su prisustvovali: zastupnik g. bana, komandant armije general g. Marič, zastupnik komandanta mesta i gradona-eelnik, kao i drugi brojni i ugledni gosti, pored brače i sestara. Najsimpatičnija pojava je, da su bila u priličnom broju zastupljena ostala bratska zagrebačka društva, te se je nadati, da če več jedared svi za-grebački Sokoli složno za jedan plug povuči, kako bi obradili ovo veliko sokolski neobradeno polje. Program priredbe tekao je sledečim redom: 1. Himna. — 2. Pozdrav goetiju i brače, brat starešina M. Jurišević. — 3. Zrinjsko-Frankopanka, Muhvič. — 4. »Jedinstvu«, deklamuje naraštajac Cerič. — 5. O značenju dana Zrinjskog i Frankopana, brat prosvetar S. Debeljak. — 6. Vežbe s pevanjem, ženska deca. — 7. Ljubljanske proste vežbe, muška deca. — 8. Lutke, ženska deca. — 9. Ljubljanske proste vežbe, ženski naraštaj. — 10. Preskok konja, muški naraštaj. — 11. Drmeš, ženska i muška deca. — 12. Ruče, vrsta članova. — 13. Osmica, ženski naraštaj. — 14. Ljubljanske proste vežbe, članice. — 15. Ljubljanske proste vežbe, članovi. —• Igranka. 0 izvedbi programa dalo bi se mnogo govoriti, ali onaj koji zna u kakvim mizernim prilikama radi i s kakvim poteškočama se bori ovo naj-veče društvo u župi, taj mora da kaže, dobro je što i živi. Vežba se u dve dvorane; snage kojih je vrlo malo na radu, rasparčane su; ceo rad leži na ledima nekolicine. Na sve i svima, samo jednu reč bih rekao, koja mnogo znači, koja gazi preko svake zapreke, koja ruši trule stubove, koju mislim da če brača i sestre i iz ovog društva svesno razumeti, naročito oni koji su danas podmetnuli svoja leda za stubove društva, a ta reč glasi »Napred!« D. N. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGREB III 30 apr. poduzeli smo izlet na Kraljičin Zdenac i Sljeme. Sudelovalo je 143 pripadnika našega društva. Na Kraljičinom Zdencu održao je br. Jurčič kratak nagovor o koristi i lepoti planinarstva, te o štetnosti uživanja alkohola. Otpevalo se nekoliko istar-skih narodnih pesama, koje su i ostali izletnici slušali s mnogo interesovanja. Zatim sc cela grupa uputila u voljnoj formaciji kuči pevajuči koračnice i kli-čuči Istri i Jugoslaviji. 1 durdevdanskom uranku sudelo-vao je lepi broj našega članstva. Pod vodstvom društvenog tajnika prisustvovalo je 15 naših članova i članica »Istarskoj večeri«, koju je priredilo bratsko Sokolsko društvo u Krapini 6 o. m. Naši članovi i pretstavnici Istrana bili su naročito pozdravljeni. Izvan programa deklamirao je br. Vidmar »Minerje«, a br. Erman u čakav-skom narečju »Račun sa šjor Benede-tom« od Mate Balota. Publika, koja je napunila ukusno dekoriranu dvoranu Sokolskog doma Ljudevita Gaja, živo je odobravala izvadačima pojedinih točaka. SOKOLSKO DRUŠTVO SISAK Sokolsko društvo u Sisku priredilo je 30 aprila uveče u sokolani akademiju u spomen pogibije P. Zrinjskog i Fra- nje K, Frankopana. Sokolska deca de-klamovala su prigodne pesme, a na to je brat profesor Ljubič održao predavanje, kojim je uverljivo i temperamentno prikazao sve sile, koje su delovale na poraz hrvatskih heroja. Naraštajac Velebit lepo je deklamovao od-lomak iz Frankopanova »Gartlica«. Na akademiji je nastupio gimnazijski pe-vački zbor prvi puta pod ravnanjem profesora Jeletiča. Zbor je vrlo skladno otpevao državnu himnu i Zajčevu »Na vojsku«. Brat voda S. Bošnjak iz-veo je s naraštajcima jednu uspelu tehničku tačku. Za priredbu ovoga stila bila je ovoga puta prostrana sokolska dvorana premalena. SOKOLSKO DRUŠTVO KRAPINA Zrinjsko - Frankopanska komemoracija obavljena je u Sokolskom domu Ljudevita Gaja u Krapini ove godine svečano od jedinog krapinskog društva Sokola. Predavanje je održao društveni prosvetar br. Marijan Bakliža 0 temi: »Značenje Zrinjsko - Franko-panskog kulta«. Ovo vrlo lepo predavanje bilo je saslušano s mnogo zanimanja i nagradeno je s oduševljenim pljeskom. Deca i naraštajci deklamo-vali su prigodne izabrane deklamacije 1 dali su vrlo dobar igrokaz. Svečanost je bila posedena izvan svakog očekiva-nja tako, da su se čitaoničke prostori-je pokazale premakne za tako brojan poset. SOKOLSKO DRUŠTVO NOVA GRADIŠKA Sokolska nedelja trezvenosti od 24—30 aprila t. g. prošla je ovde s uspelim priredbama našega društva. Da se što bolje prikaže zlo koje se naziva alkoholizam, naše je društvo nabavilo od Škole narodnog zdravlja u Zagrebu propagandistički film »Alkohol«. Ovaj je film prikazivan tri puta 25 i 26 aprila u ovdašnjem kinu za omladinu osnovne škole, realne gimnazije i šegrtske škole, uz tumačenje gradskog fizika brata dr. I. Vidakoviča. Svaki put je bilo oko 450 posetila-ca. Za gradanstvo prikazivan je film 26 aprila naveče, s opširnim i krasnim predavanjem sreskog lekara brata dr. K. Vrusa. Bilo je oko 350 posetilaca, koji su posle predavanja zabrinuto razmišljali o zlim posledicama alkohola. Na godišnjicu mučeničke smrti naših narodnih velikana Petra Zrinjskog i Krste Frankopana 30 aprila, prisustvovalo je naše društvo korporativno u svečanim sokolskim odora-ma zadušnicama, u 9 sati u jutro u ov-dašnjoj župnoj rimokatoličkoj crkvi. Istoga dana uveče u 8 sati u sokolani priredilo je društvo »Svečani komers«. 0 životu i radu Zrinjskog i Frankopana održao je vrlo lepo predavanje za-menik prosvetara prof. brat Emil Ke-tig. Naraštajke pod dirigovanjem s. Kolenc otpevalc su lepo i skladno »Poleti sivi Sokole«. Posle su izvedeni; vežbe ženske dece, deklamacija, vežbe članova na ručama i dve tačke društvene fanfare, pa je ova narodna svečanost završena. — D. V. SOKOLSKA ČETA PODSUSED ^Sokolska četa u Podsusedu održala je 30 aprila proslavil »Zrinjsko - Frankopansku« pred dupkom punom dvo-ranom sakupljenih članova kao i lepim brojem okolišnih zemljoradnika. Nakon pozdrava brata starešine Fišera, sledilo je opširno predavanje prosvetaricc sestre Čubelie o Petru Zrinjskom i Krsti Frankopanu. Sledile su zatim recitacije i čitanje iz života bana. Petra Zrinjskoga. Posle proslave održao je predavanje o vočarstvu brat Hraste Matej, viši poljoprivredni savetnik. Predavanje bilo je vrlo zanimljivo, je su ga pri-sutni pozorno pratili, stavljajuči pojedina pitanja, pri čemu se razvila poučna diskusija. — Za ovakova poučna predavanja pokazalo se veliko razumevanje i pripravnost, pa je pri razlazu zaključeno što češče okupljati članove 1 priučiti ih na predavanja ovakove vrsti, koja su od velike koristi i važnosti za sve slušatelje. SOKOLSKA ČETA U SELIMA 30 aprila o. g. proslavila je Sokolska četa uspomenu na pogibiju Petra Zrinjskog i Franje Krste Frankopana svečanom akademijom, kojoj je prisu-stvovao lep broj Sokola i sokolske dece. Akademiju je otvorio brat starosta Dragutin Tihi oertavši tužnu uspomenu ovoga dana i značenje Zrinjskih i Frankopana za naš vaskoliki narod. Prigodno predavanje vrlo iserpno i zanimivo održao je brat Vekoslav Zadrovič, profesor i član prosvetnog odbora u Sisku. Posle predavanja brata .profesora Zadroviča izvela su sokolska deca ovaj program: A. Šenoa: »Na Ozlju gradu«, deklamacija, »Slava Zrinjskom in Frankopanu«, deklamacija, »Pred moštima Zrinjskog i Frankopana«. Zaslugom učiteljice sestre Škof i učitelja brata Dumboviča, prosvetara ove čete, deca su vrlo lepo izvela deklamacije i igrokaz. Akademiju je zaključio brat prosvetar Dumbovič kratkim govorom, u kome se je zahvalio prisutnoj brači na lepom odazivu. Ovom akademijom osvetlala je lice ova naša agilna četa. n Spomen - Iclince« —— llcsere..........= t a o svečenje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje MIRKO ŠMAT, graver Beograd, T e ra z i j e 1 224-1!» Шшпф! 225—13 Љ PRVA JUGOSLOVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠT1NA W M. DRUCKER Zagreb, ilica 39 - • • Beograd, Pasaž Akademije Nauka NOVI specialni CIJENIK za fOK. DRUŠTVA ЧМГ sa svim potrebnim uputama upravo IZASJIO! Brate, sestre S 223-18 Oglašujte u »Soteolsfcom glasniltu! Ali ze imate pfrolioe knjige? Sokolska literatura, športne, leposlovne, mladinske, znanstvene, šolske knjige. Velika zaloga slovenskih, srbskih, hrvatskih in drugih slovanskih, angleških, francoskih, nemških in drugih knjig. ,je? Knjigarna Učiteljske tiskarne Maribor Tyrševa cesta 44 Ljubljana Frančiškanska ulica 6 226-19 Spremajtc se pravodobno na slet u Ljubljani i Sušaku i nabavljajte sve Vaše potrebe za decu, naraštaj i članstvo kod najstarije bratske radnje1 Branko PalČiĆ. dobavljač Saveza SKJ ZAGREB, KR. MARIJE UL. 6 • Brz. naši. TRIKOTAŽA ZAGREB TELEFON 26-77 © F1LIJALA U BEOGRADU, BALKANSKA 24 gde čete biti na potpuno zadovoljstvo posluženi prema propisu Saveza SKJ © Zahtevajte cenike i prospekte © Cene umerene 221-20 Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi 1. sveska: II. IIL IV. v. VI. VII. VIIL VIH. a IX. Sokolsku knjižnica E. Gangl; O sokolski ideji. Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Br. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Br. Ivan Oražen. Br. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla, jan Pelikan: Br. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Slovan, tekst). Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Br. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din __________________ PUTEVI I CILJEV! U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: Franjo Malin: Dr. Viktor Novak: Miroslav Ambrožič: Franjo Malin: U kartonu 12 Din Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din ČEHOSLOVACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din fjugoslovenska Sokolska V^Latica £jubljana, ^Narodni dom 222-ie telefon 25-43 l Slačun voštanske šledionice £jubljana 13.831 Нф Savez Sokola kralj.*,« Jo*.....ij« (E.«,»».) . M i .4*.v.nrf mM S**. «*r . »orjaki otaok . Пака ШМН. «**"» F™“