KRALJEVINA SRP,A, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA Z A 8TI TU KLASA 25 (2) INDl'STUIJŠKK SVO.llNiO IZDAN 1. 2 A N UAL A 102(5. PATENTNI SPIS BROJ 3362. Dragotin Blažina, trgovac, Maribor. Knrhidna lamp i. Dopunski patent uz osnovni patent broj 2T>04. J'rijava od 8. jima 1 024. Važi od 1. novembra 1024. Najdužo vreme trajanja do 00. novembra 1038. Predmet predležedeg izuma tiče se daljneg izobraževanja karbidne lampe, zaštiCene sa patentom br. 2504, da bude njezina upotreba što mnogostranija i moguča takodjer i za svakog lajika Osim toga ima s‘ postiči, da se plin o P šti pran|em, Ato zabranjuje začepljenje usti-Sta kod žDka te omogočava jednakomerno gorenje U tu svrhu snabd evan je spremnik za karbid 0 matičnog patenta sa samostalnim, pri lično dosjedapičim pokrovom 01, koji na velikem d elu po višini prekriva spremnik za karbid 0 Skroz uzani raspor izmedju sprem-nlka za karbid 0 i pokrova 01 može stopati koda samo u malim količinama u vrlo tankom sloju te poiagano U spremniku za karbid 0 smeSteni su na onom mjestu, gdje ga pokrov 01 več prekriva, jedan ili više otvora (j). U pokrovu su takodjer tamo, gdje još prekriva spremnik za karbid, smeščeni jedan ili više postramh otvora K U ertežu snab» djevano je dno spremnika za karbid zadri kom (gl) i 2 krpe, ko,e zahvača u sa bajo-netnim zaporom nosnu letvu g) na sprem niku za plin B Spremnik za karbid 0 napuni i zatvori so Izvan lampe, uturi u spremnik za plin B te fiksira pomoču baionetnog zapora U donjem djelu spremnika B smeščeni su le -dan ili više otvora za prestrujavanje (mjesto raspora, koji je predvidjen kod matičnog patenta) Prostor za plin Co kod 2 j na pokrovu lampe Dl ameščene posude C, koja se uložl, spojen je pomoču cije i !b) sa šupljiuom u tjelu pipe (f) te nosi ogranak (bi), na kojem je smejšten žižak za grijanje (d . Dvostaztoi pipac matičnog patenta nadoknad en je tro-staznim, tako da je po odgovarajučem zakre-nuču slednjeg spojen (kao na slici) prostor za plin Bo 1 umetnute posude B sa žiškom za razsvetu 0, ili da — ako se trostazni pipac zaokrene za 1801 naproti v izrisanog položaja — prima isto žižak za razsvetu c kao i ogrevni žižak (d) plin iz prostora za plin Bo te se tako može raditi sa 2 žiška Hi da je konačno — ako se zaokrene pipac naprotiv izrisanog položaja za 45’ napravo ili Hjevo, — obustavljen pristup plina iz prostora Bo tako k žišku za razsvetu kao i k ogrevnom žišku. Paralelno k umetnutom tjelu C pričvrščeno je na pokrovu lampe još i 3, umetnuto ijelo E čijcg šUphina Eo je spojena sa šupljinom Co sa otvorom (e) te snabd eveno na pokrovu Dl sa ispušnom ejevkom (1), koja ima v> či otvor kao hdrmalna ustišta žiška, tako, da se taj otvor rte može začepiti Ispusna ejevka može voditi koso k razsvetnom žišku ili bid zavinuta na strani pokrova (sa črtkama izrisana ejevka 1) Mjesto te 3, umetnute posude E dostatno je isto, da se izvodi od ispustnog otvora i 2. umetnute posude C jedna samo cijev do ispušne cijevke (1) u pokrovu lampe D l Nastavak za punj' nje (e) na donjem djelu lampe smešten je na isti način kao i kod matičnog patenta 8 obzirom na nameštenje Din. IS. ogrevnog žigka (d) smešten je na pokrovu Jampe Dl jog i sialak, na kojeg se stavlja sud^o za kuhanje Ničin funkciioniranja nove lampe je sljed^Či: Skroz raspor izmedju spremmka sa kaib d 0 te njegovog pokrova 01 stopa vo'a u tan kom i jf-dnakomjernom sloju te prosica skroz otvoro (j) spremnika za karbid u njegova unutrašnjost Hazličito kao kod matričnog patenta — ne dolaze stvaramo se plim d rek-tno k razsvetnom Žišku (c), vcC se sakupljaju u gornjem delu 0 » pokrova 01 te strn e skroz Om' čeni raspor (k) gornjim otvorima u pokrovu 01, 'tupaju torn pnbkom u dolicij sa vodom te se isperu. Tek onda dolaze plinov! u gupl inu Bo prve urm-tnute pnsude B te stupa u skroz nastavak a) k razsvetn m žišku c) Pošto voda sadrži sve mehauičke ne isto Če dolazi plin k žišku vrlo čist tako da se sledmi ne može začepiti iit zatrpati. Usljed togo gori lampa trajno i jednakomier nim plamenom te čiščenje ustišta nije tako cest i potrebno. Smanji b se razsvetni iižak (c, respektiv-no utrne li se sasma, može se skupljati plin, koji se još ražnja, u šupljini 0 > spremnika za karbid 0 i šupl jni Bo prve mnetnute ppsude B te onda snizuje vodostaj u isto), dok se dolazi kroz otvor (h u supl im Go druge uinctnule posude G te i/.g.-ri u ogrev-nom Žižku d Tune, da pada voda u pr voj umetnutoj .posodi B, ommiogu6 n je daljnji dotok vode k karbidu tako di razvi anje plina prestaje. Eksplozija lampe onemogočena je dakle na isti način kao i kod uiatičnog patenta. Mesto ogrevnog Žižka (d sa strana može se priviti |oi i d mn razsvetni žižjjk, respek' tivno obratno možo se centralno ležeči razsvetni iižak (c) nadoknad li sa ogrevnitn žiš. kom, čime se postigne dvojni tf kat, pa bilo da se lumpa uputrebljava kao razsvetua ili ogrevna lampa. Time, da. se sprepinik za karbid 0 umeče u šupllinii B > p(rve mnetnute posude B aa pokrovom ,01, se, postigne još i ta, oso din a prednost, da i kod ntiopreznc manipulac je sa lampom (na pr da se ista preb c.i) stupa voda opet aamo kroz uzani ra- p ir izifl'dju pokrova 01 iz premo ka za karbid 0, to zoači vrlo polagano te u .malim koli inama te je tako iznemidno. vrče r zvijanje plina nemogoče Lampa dalje nije osjetljiva za n jenj ijuči se vodostaj u njezmpm d ,njem djelu O te ne nastupa mkakvo b ktjenje p'anVri'a, pošto i razi č ti vodpstjij nema osobiti g ujiliva na pi o-nicanje i razpor. . ; Osun ti ga i staju sve m Čistoče uspremnika za k n bid 0 dok ostali d elovi 'ostaju 'sasina Čisti. i\e mora se dakle, kao kod 'do sada poznati h sistema lamPa, čisti* i cjela lampa, vrč samo zatvoreni spremnik z i karb d k ijeg se mi ra za novo pumenje več tiko uv|ek 14-vad ti Man Pulecija i upotreba lamPe je dakle jedno-tavni j a i sigurnija Osim drugog umetnulog tjnla C smešteno je u lampi Po piedležrčrin izumu još i treCe umetnuto t|* lo E a stiena C imade otpiilike u sredoii jodan il više oivora i zt Prestruja-vaiim Š ipljina Eo snabdevena jo na pokrovu lampe 1 sa ispu nom cjevkom 1, ko a vodi ili koso na gore k razsvetnom žišku ili je zavinuta na strani (sa črtkama na ha “eni Položaj 1 S vrha te dopimske sprem e je sledeča: Začepi li se k"d pri e navedenih Polo* Ža'a trostaznog PiPea ipak jedanput tako raz-s 'etui kao i ogrevni Žržiik te ne može dakle plin nikako izgoreti, - suiziti Če Pretlak, koji nastaje u šap.jinaina B »’i Go, vodost j d'k ne isteče pin skroz spojne otvore (h), res-pektivno i u šupijinu Ivi t eče umefnute Posude E te od tamo kroz isPušnu cjevku i k razsvetnom Žižku (c), gd e izgori ih u vanj-ski zrak 'sti Post Pak nasta e 1 oiida,-ako se sPreinnik za ka'bid Iv tirnice ili neh tiče napilili p ekomjevno. Kaibid, koji se,u doticajii sa vodom širi, pod ga« pokrov 01 sPremn.ka za karbid 0 tako visoko dok se u lan p. krov 01 lampe i dok im može. plin dolaziti iz prostora 0o i Bo do razsvotnog Žižka U toni slu am stru i plin kroz stri;:ni otvor h u šuPl inu Go druge umetnute Posude C i a ko 11 žišku ne može izgoreti u istoj injmi sni-zuje vodpstai u C tako duko dok ne može pl n umači kroz otvor (■) u šeP*U Bo treCe 1111 v*t iiu t e Posude E i rid tamo kroz ispusau cjevku d) Usi od log urpcljaiaia i načina funkc jotiisa-nja ne treba kod ove Jampe nikako Paziti, da so sPremoik za karbid naPum sam > do fdis-ne višinske značke, kao kod dosadašnjih si: ste m a Isto ako nastaje u lampi iznenadno, jako razvi mne plina, kao u toni . slučaju da se spremnik za kg?bid nakon iščonja usljed ne-Pažnje il nenzalosti nanovno naPum d.k je još mokar, što znači, da. dolazi k karbidu više vode kao kroz uzani ra»Por 'i/.inedju po-krova 01 1 spn moika za km bid 0 te se dakle razvila v,ise Ptuja, nego može izgoreti u Žižku c i 1 (o> ' . iniiv : . - ■ /nov;-u K,,,; Jinma-iq.: jfji ; f() niovoi^n - mo < ' v«n , . .v ' ■ ff" • as Nnai ■ , io) ,, r' > lifiKfit ol ■ : :;9, ta molt: i di /Mpa tent brof3362. . ' ■ «,» j .'; : . .