KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 76 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Jula 1929. PATENTNI SPIS BR. 6084 Clark & Company, Limited, Paisley, Engleska. Poboljšanje kod kanura konca, vunice i lome slično i kod mašina za namoiavanje istih. Prijava od 29. februara 1928. Važi od 1. avgusta 1928. Traženo pravo prvenstva od 1. marta 1927. (Engleska). Ovaj se pronalazak odnosi na kanure vunice, konca ili tome sličnog i na mašine za namotavanje istih. Ranije je bio običaj kada se namotava u kanure, na primer, svila za vez, da se konac smota na kakvoj mašini za motanje, čiji obod ima izvestnu unapred određeni obim, (recimo, na primer, od jedne jarde ili jednog metra) i konac se tu namota o-noliko puta, koliko je unapred određena dužina konca u toj kanuri. Zatim se namotaju rukom povežu ujedno, da se nebi mrsili i kanura se zatim skida sa mašine, presavije je nekoliko puta, da dobije podesnu dužinu i markira za prodaju. Potrošači kanura ovakvog oblika moraju prvo da uklone spoljne veze da razviju kanuru pa zatim da konac odvežu i smotaju u klupče, ili se cela kanura preseče popreko, tako da se dobije mnoštvo konaca jedne izvesne dužine, od kojih se pri upotrebi može posebno svaki za sebe izvlačiti; nezgoda pri o-vome leži u tome, što se ostali konci vrlo često zamrse. Jedan od ciljeva ovog pronalaska jeste da načini kanuru, koja će biti mnogo zgodnija za upotrebu i rukovanje, nego što su to bile kanure ranije usvojene, koje će i-pak imati željenu veličinu tako da sadrži ma koju potrebu dužinu konca ili tome sličnog, koje se dalje mogu zaviti i održavati u određenom obliku pomoću prstenova od hartije, koje nije potrebno uklanjati pri u- potrebi konca, i koje se kanure neće lako mrsiti i zapletati prilikom upotrebe, pa ipak da se iz njih može izdvojiti i odseći ma koja željena dužina konca, kad god je to potrebno. Jedan drugi cilj ovog pronalaska jeste da načini takvu jednu mašinu, kojom će se ove kanure brzo i automatski proizvoditi, uklanjajući time i potrebu za uobičajene odvojene radnje omotavanja, vezivanja rukom i previjanja; koje su radnje bile ranije neizostavne pri pravljenju jedne kanure. Pronalazak se sastoji u jednoj kanuri konca, vunice ili tome sličnog, koja sadrži iz-vestan broj prostih namotaja, omota ili slojeva, složenih i održavanih u datom položaju pomoću jednog ili više prstenova, traka, cevčića ili navlaka, i koje je tako smotana, da je jedan kraj konca lako pristupačan radi razmetavanja kanure ili radi izvlačenja ma koje željene dužine konca. Pronalazak se također sastoji i u mašini za namotavanje kanura, koja sadrži postrojenje, kojim se mogu automatski praviti kanure sa gore označenim odlikama. Pronalazak se takođe sastoji i u mašini za namotavanje kako je napred opisano, u kojoj je motovilo ili držač za kanure ude-šeno, da se cevčiće ili trake od hartije mogu staviti na određeno mesto na kanuri, još pre nego što se ona skine s mašine. Din. 65. Pronalazak se takođe sastoji i od jedne mašine za namoianje kanura, gore opisanog oblika, koja je snabdevena sa postrojenjem za automatsko skidanje kanura sa njenog držača. Pronalazak se dalje sastoji i u postrojenju koje služi da odredi broj obrta, slojeva ili krugova a jednoj kanuri načinjenoj pomenutom mašinom. Pronalazak se takođe sastoji i u postrojenju udešenom da automatski zaustavi na-motavajući deo mašine, kada se određeni broj namotaja namota na držač za kanuru. Pronalazak se dalje sastoji i u postrojenju za odsecanje konca, tako da se uvek ostavi jedan kraj konca kanure potpuno slobodan, dok se drugi kraj konca automatski održava u položaju za namotavanje i-duće kanure. Pronalazak dalje obuhvata i mašinu za namotavanje kanura, prema prednjem opisu, a koja ima dva glavna dela. Uređaj za namotavanje kanura i za skidanje i postrojenje za automatsko zaustavljanje namo-tavajućeg uređaja i za automatsko stavljanje u dejstvo skidajućeg uređaja, kada se namotavajući uređaj zaustavi. Ovaj pronalazak obuhvata još i druge detalje i uređaje, koji su naznačeni u priloženim načinima. Propratni nacrt prikazuju jedan način za privođenje u delo ovog pronalaska. Sl. 1 prikazuje prednji izgled mašine sa nekim delovima izostavljenim, radi jasnijeg prikaza. SI. 2 prikazuje presek po liniji A -A u si. 4. SI. 3 je pročelni izgled mašine gledajući prema desnom kraju si. 2. Sl'. 4 prikazuje presek po liniji B -B u si. 2 sa delovima prikazanim u bočnom izgledu. SI. 5 prikazuje presek po liniji C—C u si. 2. SI. 6 prikazuje gornji izgled desno-kril-nog kraja mašine prikazane u si. 2. SI. 7 i 8 jesu dva izgleda zateznog mehanizma upotrebljenog u ovoj mašini. SI. 9 prikazuje izgled jednog detalja. SI. 10 i 11 prikazuju izgled dva dela zupčaničnog sistema upotrebljenog u ovoj mašini. SI. 12 i 13 prikazuju izgled jednog drugog detalja. SI. 14 prikazuje izgled jedne kanure načinjene prema ovom pronalasku. SI. 15 prikazuje gornji izgled na uvećanoj skali, držača za kanure, upotrebljenog u ovoj mašini. SI. 16 prikazuje bočni izgled si. 15. SI. 17 prikazuje izgled jednog dela izloženog u si. 15. Ima se razumeti da pri izvođenju ovog pronalaska u delo, mi možemo da namestimo na našoj poboljšanoj mašini ma koji bilo broj ovakvih držača za kanure radi namotavanja istih, zajedno sa svim pripadajočim delovima za zatezanje konca, se-čenje i prihvatanje sa jednim zajedničkim pogonom, koji služi za sve ove namotače u ovoj mašini, i da za ciljeve ovog opisa dovoljno je da se posmatra samo jedan držač za kanure i njegove pripadajuće de-love zajedno sa onim delovima mašine, koji su zajednički za ceo sistem namotača u mašini. Pri izvođenju ovog pronalaska u delo na prikazan način, mi gradimo našu poboljšanu mašinu sa kakvom podesnom osnovom koja se sastoji, na primer od tri rama a, b i c, sl. 1 koji su na podesan način povezani i učvršćeni međusobno, i koji su u-dešeni da mogu nosili razne osovine i druge delove od kojih se mašina sastoji, samo se mora razumeti, da se za ovo može upotrebiti ma koji podesan oblik rama, o-snove ili ležišta za ovu mašinu. Mašina je snabdevena sa izvesnim brojem kalemova d koji odgovaraju broju držača za kanure i broju kanura, koje se imaju namotati, a ako se želi može se predvideti i udesiti mesto za držanje rezervnih kalemova d’ fig. 5 tako da se olakša zamena kalemova kada se koji od njih isprazni. Konac e koji se ima smotati u kanure polazi sa kalema d i prolazi kroz odgovarajući zatežući mehanizam, koji će se u daljem opisati, pa zatim prelazi na držač kanure ili namotač / koji u si. 2 prikazan u opštim crtama, ali koji je prikazan u detaljima u si. 15 i 17. U ovoj ovde konstrukciji namotač kanura sastoji se iz dva dela spojenih ujedno, ili ma koji način pričvršćenih jedan za drugi, i oni daju približan izgled slova U; deo f1 stvarno služi kao dršač za kanuru dok deo f'2 sačinjava osnovu kojom se držač može da učvrsti za vreteno koje će ga o-brtati; ima se razumeti da, ako se želi ili ako je to potrebno, osnova f2 može da nosi ma kakav balansirajući teret f3 kako bi se osigurala uravnoteženost celog namotača za vreme obrtanja. Držač za kanure f1 koji je sagrađen u obliku tanke drške, može biti kružnog ovalnog ili kojeg drugog preseka, kako bi mu se osigurala potrebna jačina uz što manju težinu i jedan mu se kraj račva, kao što je to prikazano u f4 da bi time zadržavao sve namotaje, koji sačinjavaju dovršene kanuru; pri tom se ima razumeti da će se broj namotaja u jednoj kanuri unapred odrediti širinom žljeba f4 i biće ograničen na taj broj pomoću me- hanizma za obrtanje namotača, koji će ga obrnuti samo onoliko puta, koliko je to u-napred određeno, kao što će to biti u daljem opisano. Za vreme obrtanja, konac će se pravilno razvoditi, kako bi se namotaji položili jedno kraj drugog u žljebu f4. Ma kakvo bilo podesno postrojenje može se upotrebiti za razvođenje konca, na primer, konci sa raznih bobina mogu da prođu oko žljebastih vodica f5 na šipki fG koja se proteže duž cele mašine, i koja je udešena da može dobiti potrebno uzdužno kretanje radi razvođenja konca, i to preko koso užljebljenog točka f7 (si. a i 6) u žljeb ulazi jedan ispust f8 na šipki f6 koji je udešen da se može terati preko ma kakvog podesno zupčaničnog prenosa sa glavne pogonske osovine, ili sa ma kojeg drugog podesnog dela mašine. Da bi se omogućilo obrtanje držača za kanuru, njihova je osnova f2 utvrđena na podesan način na produženom kraju g (si. 13) vretena g1, podrazumevajući da se ma kakav bilo drugo podesan način može primeniti za pritvrđivanje držača za njegovo vreteno, kako bi se on obrtao u odgovarajućoj ravnoteži oko ose vretena. Vreteno g1 tera se sa glavne osovine g2 pomoću zupčanika g3 utvrđenog na glavnoj osovini, i koji zahvata u zube zupčanika g4 utvrđenog za vreteno, ali da bi se izbeglo svako oštećenje mašine usled nenormalnog otpora, koji bi se protivio obrtanju držača (kao na primer usled zamršiva-nja konca ili tome slično) mi više volimo da teramo vreteno i držač sa osovinom pomoću jednog frikcionog kvačila u mesto direktno, preko zupčanika, kao što je to pomenuto. U sklopu prikazanom detaljno u si. 13, to se postiže stavljajući zupčanik g4 da se slobodno obrće oko kvačionog člana g5, zakovanog za vreteno g'. Ovaj kva-čioni deo g6 ima žljebove u kojima su stavljene kuglice g6, koje se održavaju na svome mestu tankom i probušenom pločicom g7, kroz koju kuglice proviruju taman toliko da mogu da zahvataju u rupe g8 na oprugama g9 utvrđenim pomoću za-vrtnja ili na koji drugi način za kvačioni član gr>. Ovaj je uređaj tako udešen, da pri normalnom radu on predstavlja jedno lako kvačilo, kojim se držači za kanure teraju odgovarajućom brzinom sa glavne osovine mašine ali u slučaju da se obrtanju držača odupre kakav jači otpor, opruge g9 poviju se, i kuglice se izvuku iz otvora g8 tako da se omogući vretenu i držaču za kanuru, da ostanu nepokretni sve dok se otpor ne ukloni od strane radnika koji pazi na mašinu. Zatim se vreteno rukom okreće sve dotle, dok kuglice ponova ne uđu u svoja ležišta u oprugama, tako da će držač biti u pravilnom položaju za „skidanje" kada se mašina zaustavi. Kada se namotavanje jedne kanure dovrši, konac se mora preseči, kako bi se ista mogla skinuti sa držača, ali se istovremeno kraj konca mora zadržati u držaču, da bi se motanje druge kanure otpočelo i ove se radnje ponajbolje vrše automatski pomoću uređaja slavljenog na sam držač, a koji je ilustrovan u si. 15 i 16. Ovaj se uređaj sastoji od jedne pločice h\ zadržavajuće opruge h1 preko i oko koje se prodene konac; opruga h’ utvrđena je za glavu držača dok je pločica h udešena da klizi u vodicama h2, utvrđenim za glavu držača. U vezi sa ovim napravama, mi dodajemo i jednu kuku h3 koja se kreće zajedno sa pločicama h, i sa kojom je udružen i nožić h4, ili kakva druga pogodna sprava za sečenje. Ovi delovi rade u vezi sa jednim potiskačem hB, koji je utvrđen za jednu šipku h0, udešenu da se može pomera-ti pomoću ekcendera h7 (si. 2) i to preko poluge h8. Ovaj je ekscendar tako udešen izrađen i tako teran, da kad se namotava jedna kanura i namotavanje dovrši, potis-kač h potisne slobodan kraj konca napolje, (koji je bio ostavljen iza prethodno namotane kanure, čiji je konac presečen), usled kretanja potiskača h5 prema desno-krilnom kraju mašine, (ili na nole, kada se gleda u si. 15) i pri povratnom kretanju potiskača, kuka h3 zahvati onaj deo konca, koji vodi od kalema, i dovede ga u dodir sa nožićem, kako bi se konac pre-sekao. Istvoremeno onaj deo konca, koji dolazi sa kalema biva držan između članova h1 i h3, kako bi bio u pripravnosti za namotavanje iduće kanure, i ovaj kraj konca predstavlja onaj slobodni kraj kanure, koji je u prednjemu bio pomenut. Da bi se regulisao prolaz konaca na njegovom puta do namotača, mi smo postavili pogodne zatezne naprave za konac, koji su opštim crtama prikazane i označene sa / (si. 2) a da bi se omogućilo preseca-nje konca, pošto se namota kanura, mi smo udesili ovu napravu za zatezanje tako, da baš pre nego što se izvrši presecanje konca, ovo se zatezanje pojača, kako bi se konac držao čvrsto za vreme presecanja. Stavljanje u dejstvo člana i2 može se izvesti, na primer pomoću spojke i3, kolenaste poluge i4 i spojke i6 koja se stavlja u pokret pomoću već ranije pomenutog ekscen-dera i6. Kada je kanura namotana na njen držač i konac je odsečen, radenik; koji pazi na mašinu prilazi i stavlja jednu ili više cevastih ili prstenastih traka, odnosno, k (si. 14) na kanuru kl (koja, kao što će se videti ima sve napred označene odlike, a tako-đe i slobodan kraj k2, kojim se ma koja željena dužina konca iz kanure može izvući ne skidajući slavljene veze ili prstenove k)-, mora se razumeli, da je ova radnja stavljanja sevastih veza ili oznaka jakoolak-šana usled toga, što je jedan kraj držača f1 potpuno slobodan. Kada je kanura smotana, stegnuta oznakom na opisani način, ona je spremna da se može skinuti sa mašine i u tom cilju mi predpostavljamo, da se ovo vrši automatskim postrojenjem u obliku hvatala, koji će se kretati unapred, da bi uhvatili kanuru, pa zatim da se povuče i da skine kanuru sa njenog držača ; a da bi se kanura mogla skinuti na taj način, ona se ne mota direktno preko glave držača f1 već preko jedne poprečne poluge f9, koja je jednim stožerom utvrđena za glavu držača i održava se u upravnom položaju na držač pomoću zakačke f10; i za-kačka poprečna poluga stoje pod dejstvom kakve podesne opruge f11. Zakačka f10 stavlja se u dejstvo pomoću oborača f12 (koja se kreče istovremeno iz zajedno sa potis-kaćem hr’) tako da kad se konak preseče i kada je kanura spremna za izvlačenje iz mašine, obarača f!2 učini da zakačka f10 otpusti poprečnu polugu f9 koja se onda obrne oko svoga stožera i zauzme položaj bitno paralelan držaču f1, omogučavajući time lako skidanje kanure. Posle toga, poluga f9 ponova se vrati u njen normalan položaj pod dejstvom opruge f11 i zakačka f10 ponova je zakači pod dejstvom drugog kraka opruge f11. Iz dosada datog opisa može se jasno videti, da se mašina sastoji od dva glavna dela, naime, namotavajuči deo, koji obu-hvota sve onedelove, koji su u dejstvova-nju sve dok se kanura ne namota i konac ne prekine, da bi se omogućilo njeno skidanje sa mašine, i skidaći deo, koji ubraja sve one delove koji su udešeni da služe za skidanje kanure sa njenog držača. Ovaj mehanizam za skidanje sastoji se od hvatala ili pinceta k3 i k4 (si. 5) name-štenih na polugama udešenim da se mogu kretati približavati ili udaljavati od mašine, i podesno su vođeni njihovim krajevima u horizontalnim kliznim vodicama (šinama): ovo primicanje i odmicanje stoji pod upravom jednog ekscentra k5 (si. 2 i 4) koji dejstvuje na točkić k° utvrđen na podeša-vajućoj sponi k7, koja je udešena da se može dejstvovati na polugu k8 i cilju da se stavi u pokret osovina k9, koja se proteže celom dužinom mašine, i na kojoj se osovini nalaze poduže šipke k10 (si. 4) ili k11 si. 5) kojima se i postiže primicanje i odmicanje hvatala. Sama ova hvatala izvedena su u obliku malih poluga, koje se obrću ne osovinama k33 i k“, na takav način, da se mogu otvarati i zatvarati, a na ovim osovinama na-meštena su dva zupčanika k12 i k13 (si. 5). Ovaj zupčanik k12 sastavlja se u obrtanju određenog trenutka pomoću zupčaste poluge k14, (si. 4) čije se pomicanje postiže pomoću kretanja horizontalne vodilje k13 na gore, u kojoj vodilji slobodan kraj pomenu-te zupčaste poluge slobodno klizi. Kretanje vodilje k15 gore i dole postiže se pomoću jednog eskcendera kl° koji dejstvuje na točkić k17 namešten na poluzi kis koji je črsto utvrđen za šipku k19 pričvršćenu za vodilju k15; ova šipka k'8 kreće se u podesnim vertikalnim vodicama. Razumeće se, da su ekscenteri, koji upravljaju otvaranjem i zatvaranjem hvatala i njihovim kretanje napred i nazad tako tempirani u odnosu jedan na drugi, da dok su hvatala pri kretanju bili podpuno otvorena pa se zatim zatvore oko kanure, oni moraju biti potpuno zatvoreni za svo vreme njihovog povlačenja sve dotle, dok se kanure ne dovedu do iznad transportera 1, na koji one bacaju otvaranjem hvatala i pomoću koje se one automatski iznose iz mašine, te se mogu skupljati u kakvoj kutiji ili kakvom drugom sudu, stavljenom u tome cilju na pročelju mašine. Ako bi se želelo i ako je to potrebno hvatala se mogu udesiti da budu pod dejstvom sopstvenih opruga, tako, da se osigura čvrsto hvatanje svake kanure pri skidanju, bez obzira što po neke kanure mogu biti različitih debljina (takva jedna opruga označena je sa l1 i u si. 1). Da bi se osiguralo namotavanje jednog određenog broja slojeva u kanurama a i da se osigura skidanje kanura, očevidno je, da se držaču mora dati jedan određeni broj obrtanja i mora s© uvek zaustaviti u horizontalnom položaju (da biše omogućilo stvaranje prstenova ili oznaka k i da bi se izvršilo skidanje kanura sa držača), dok se mehanizam za namotavanje mora zaustaviti i mirovati za svo vreme dejstvo-vanja mehanizma za skidanje kanura, ili obrnuto i ovi se rezultati postižu u prikazanoj konstrukciji pomoću naročitog oblika zupčanika i prenosnika usvojenih u ovom sklopu, koji će sada biti opisan Motor m (ili kakav drugi izvor snage) u-dešen je da tera osovinu m1 preko frikci-onog kvačila m2 (sl. 1 i 11) a ova je osovina, snabdevena sa zupčanikom m3 koji je udešen da može terati srednji član diferencijala pomoću zupčanika m4. Ovaj diferencial prikazan je u si. 2 i preko njega se teranju mehanizmi za namotavanje i skidanje podrazumevajući, da se mehanizam za namotavanje tera jednim bočnim elementom diferencijala, dok se drugi član diferencijala održava u mirnom stanju; ovaj je drugi član diferencijala tera mehanizam za skidanje kada se ovaj prvi član održava u mirnom stanju. Izbor ovih elemenata diferencijala pri te-ranju vrši se zgodno na sledeči način : na odgovarajućim bočni elementima diferencijala utvrđene su poluge m5 i m15 kojima se ovi elemenati mogu zadržavati u stanju pokoja kako je kad potrebno, a ovo se postiže postavljanjem poluge m7 na kojoj se nalaze dve usfavljače m‘J i m'J. Ustavljača m8 udešena je da zaustavlja polugu m6 a ustavljača m9 da zaustavlja polugu m6. Tako, pomicanjem poluge m7 na desno ili levo ustavljače dolaze naizmenično k jednoj ili drugoj poluzi na bočnim elementima diferencijala i tada se obrće ili glavna o-sovina ili ekscenderi prema tome dali se ima namotavali ili skidali i prema tome koji se od elemenata diferencijala održava u mirnom stanju. Glavna osovina g2 koja tera vretena o-brtnih držača za kanure istovremeno tera i prenosnikov član 1 i to preko zupčanika i bezkrajnog zavrtanja l2, a preko jednog drugog zupčanika i bezkrajnog zavrtanja l3 ona tera kolut l4 (si. 2 i 9) koji je snab-deven sa jednim klinom 1“ udešenim da može zarađivati sa jednom ili više zakački l6, koje upravljaju polugom m7. Odnos zupčanika u mehanizmu l4 za teranje koluta l4 tako je proporcioniran, da će se kolut o-brnuti svega jedanput, dok se glavna osovina za držače kanura okrene za onoliki broj puta, koliko se namotaja ili slojeva želi imati u kanuri; za sve ovo vreme pokretna poluga sa ustavljačama m9, tako je postavljena, da se poluga m0 oslanja o ustav-Ijač m8, tako da se ova strana diferencijala, koja reguliše rad ekscentera i mehanizma za skidanje, drži u mirnom stanju i za vreme dejstvuje samo onaj deo diferencijala, koji upravlja mehanizmom za namota-nje. Kada se određeni broj namotaja dobije u kanuri, klin l3 odkačuje zakačku koja zadržava polugu m7 i jedna opruga, (nije ovde prikazana) povuče ovu polugu tako, da se sada ona strana diferencijala koja upravlja mehanizmom za namotavanje drži u stanju pokoja, a strana za upravljanje skidanja stupa u dejstvo, tako da sada razni ekscenderi stupaju u dejstvo. Na ovaj način osigurano je da će se obrtni držači zaustaviti posle određenog broja obrtanja, i uvele lačno u istom položaju t. j. u horizontalnom položaju zgodnom za nameštanje prstenova k na kanure a i za skidanje kanura sa njinih držača. Kada su se vretena i držači time zaustavili ekscentri, koji su sada u pokretu, prvo otvore frikciono kva- čilo ma, koje tera ćelu mašinu i ovo se postiže pomoću odgovarajuće potisne poluge, koja pritisne oprugu čijim dejstvom kvačilo drži spregu. Tako na primer kvačilo m2 zajedno sa košnicom m22 na suprotnom kraju osovine jednovremeno stoje pod upravom viljuškaste poluge m koja i sama stoji pod dejstvom opruge m1 i ručice m3 za stavljanje u pogon. Kada se mašina zaustavi, frikciono kvačilo m2 rasklopi se a kočnica m22 pritegne se, i da bi se mašina stavila ponovo u pokret, potrebno je da mašinista potisne ručicu n3 na desno gledajući u sl. 1 ili na dole kada se gleda u si. 6, savlađujući time oprugu n1 i poluga n pokrene se u cilju da se kvačilo spregne a kočnica otpusti. Sama ručica n3 za stavljanje u pogon tako je izrađena i udešena da ima izvestan bočni pritisak, da se sama od sebe, automatski, zavali u žljeb načinjen u ploči n4 u kojoj se ova ručica kreće, i time da drži polugu n u napred opisanom položaju. Opruga n2 održava izvestan određeni pritisak, kada se ručica n3 zavali u pomenuti žljeb, tako da se frikciono kvačilo m3 nalazi u spregu pod dovoljnim pritiskom. Kada ekscenderi stupe u dejstvo kao što je to napred opisano, prva radnja koja se dešava jeste dejstvovanje ekscen-tra n5 (si. 2 i 3) da se pokrenu poluge n0 i n", isterajući time i ručicu za stavljanje u pokret n3 iz njenog žljeba i da je otera-ju u takav položaj, da je opruga n’ slobodna da dejstvuje na polugu n radi rasklapanja kvačila m2 i da se kočnica m22 zategne. Na taj način mašina se zaustavlja, da omogući mašinisti da nameste prsteno-ve ili oznake k na kanure i kada se to dovrši, mašinista ponova stavlja u pokret mašinu ponovnim pomeranjem ručice n3. Tada ekscentri produžuju svoje kretanje, koje je potrebno za radnje oko presecanja konca i za skidanje kanura i kada je osovina sa ekscenderima izvršila jedan pun obrt, ek-secendar i6 vrati natrag polugu mr' pomoću poluge i00, koja se odmah zakači u položaj, u kome zadržava kretanje one strane diferencijala, koja tera mehanizam za skidanje, a ostavlja slobodno obrtanje namo-tavajuće strane, tako da će se iduća serija kanure automatski namotati i napred opisane radnje ponova će se dešavati. Iz prednjeg opisa konstrukcije ove mašine jasno se vidi da se vrši siedeći ciklus radnji pomoću opisanih postrojenja i to: a) vretena će namotati određenu količinu konca na držače kanura f1. b) za vreme ovog namotavanja, kolut l4 napuniće ceo jedan obrt i na kraju tog vremena otpustiće ostavljačku polugu, kako bi se prekinulo dalje namotavanje, a držači će se zaustavili u horizontalnom položaju, jer se ovaj horizontalan položaj osigurava ako je to potrebno, pomoću poluge o, koju tera jedan ekscentar i koja je snabde-vena sa zupcem o4 koji zahvata u kolut o2 namešten na glavnoj osovini g1. Ova poluga o stavlja se u dejstvo ekscendrom o4 i to preko točkića o8 utvrđenog za nju. c) ekscendri se stavljaju u pokret. d) ekscendar nr’ otvara pogonsko kvačilo m2 tako da se cela šina zaustavlja za koje vreme mašinista navlači prstenove na ka-nure. e) mašinista ponova stavlja mašina u pokret pomoću ručice n8 kada se ekscenteri ponova počinju obrtati a za to vreme na-motavajući deo mašine stoji u miru. f) ekscender h8 pomeri potiskač h6 da bi se oslobodio početni kraj kanure i da ga isturi napolje. g) potiskač hr’ tada stavlja u dejstvo kuku h8 koja zahvati i preseče konac, a za to vreme potiskač f12 otkači zakačku f10 da bi se dozvolilo skidanje kanure. h) ekscenderski mehanizam tada dejstvu-je da pomeri hvatala u napred i da ih zatvori oko kanure, pa zatim da ih povuče zajedno sa kanurom skidajući je sa držalje f1 i da je spusti na prenosni remen. i) poprečna poluga f9 ponova se zakači. j) kretanje ekscendra zaustavlja se i otpočinje namotavanje. U pogledu radnje pod (i) mora se učiniti opaska da se uzdužno kretanje šipke h0, da se zatvori zakačka f10, nešto malo produži tako da se potiskači f5 i f12 nalaze dovoljno od kuke i zakačke tako da ne prave smetnje njihovom kretanju, kada se počnu obrtati zajedno sa držačom za ka-nuru. Ima se razumeli, da se ovaj pronalazak ograničava na prednje detalje konstrukcije koje su dati jedino u cilju prikazivanja a nikako kao ograničavanje, pošto je jasno, da se kanure, koje sačinjavaju predmet o-vog pronalaska, mogu proizvoditi ma kojim podesnim oblikom rukom teranih postrojenja u mesto na dotpuno automatskoj mašine koja je ovde opisana; ai što mi pri upotrebi o-vako potpuno automatske mašine možemopro-izvoljno menjati broj držača za kanure, postrojenje za dostavljanje koncaistima,načinzaod-ređivanje i ograničavanje broja namotaja ili slojeva u jednoj kanuri i mehanizme koji su usvojeni za teranje raznih delova mašina a takođe i ekscentara ili tome slično za tempiranje radnja u mašini, sve to zaviseći od ma kojeg prekidačnog zahteva ili uslova koji bi se imao ispuniti. ^Patentni zahtevi: 1. Kanura konca, vunice ili tome slično, naznačena time, što se sastoji od jednog izvesnog broja namotaja omota ili slojeva, koji se pridržavaju i održavaju u određenom položaju pomoću jedne ili više papirnih ili tome sličnih prstenova ili cevčica, isto je tako namotana da je jedan kraj konac lako pristupačan radi odmotavanja ove kanure ili za izvlačenje ma koje dužine konca iz nje. 2. Mašina za namotavanje kanura, naznačena time, što sadrži potrebna postrojenja kojima se automatski proizvode kanure prema zahtevu 1. 3. Mašina za namotavanje kanura, prema zahtevu 2, naznačena time, što je snabde-vena sa takvim držačem kanura, papirnih ili tome sličnih traka ili cevčica se mogu staviti na određeno mesto na kanuru pre nego što se ova izvadi iz mašine. 4. Mašina za namotavanje kanure prema zahtevu 2 ili 3, naznačena time, što je snab-devena sa postrojenjem za automatsko svlačenje kanura sa držača. 5. Mašina za namotavanje prema zahtevu 3, naznačena time, što je snabdevena sa postrojenjem za automatsko presecanje konca po završenom namotavanju kanure. 6. Mašina za namotavanje kanura prema predhodnim zahtevima, naznačena time, što je snabdevena sa uređajem kojim se može unapred odrediti broj namotaja, slojeva ili omota u kanuri proizvedenoj na takvoj mašini. 7. Mašina za namotavanje kanura, prema zahtevu 6, naznačena time, što ima uređaj za automatsko zaustavljanje namotavajućeg dela mašine, kada se u napred određeni broj namotaja namota na držač kanure. 8. Mašina za namotavanje prema zahtevu 5, naznačena time, što ima uređaj za automatsko prihvatanje i zadržavanje odsečenog kraja konca (onog koji dolazi sa kalema ili iz kojeg drugog zaliha) u samom držaču, da bi isti bio spreman za namotavanje iduče kanure. 9. Mašina za namotavanje kanura prema napred izloženom, naznačena time, što sadrži dva glavna dela, naime deo za namotavanje i deo za skidanje kanura, i što je snabdevena sa uređajem za automatsko zaustavljanje namotavajućeg dela i za držanje istog u nepokretnom stanju za sve vreme rada dela za skidanje i obrnuto. 10. Mašina za namotavanje kanura, prema zahtevu 9, naznačena time, što se uređaji za namotavanje i skidanje teraju bočnim članovima jednog diferencijala, koji je udružen sa izvesnim uređajima, pomoću kojih se postiže da se jedan od bočnih članova ne obrće, dok je drugi slobodan da to čini i obrnuto. 11. Mašina za namotavanje kanura prema zahtevu 10, naznačena time, što se de- lovi, koji upravljaju radom bočnih članova u diferenciju, stavljaju u dejstvo automatski. 12. Mašina za namotavanje kanure prema zahlevu 5, naznačena time, štojesnab-devena uređajem za automatsko povećanje zatezanja konaca u momentu prese-canja. 13. Mašina za namotavanje kanura prema zahtevu 9, naznačena time, što se uređaj za namotavanje sastoji od jedne glavne osovine koja stoji u vezi sa držačem kanura preko podesno određenih zupčanika, kako bi se ovaj držač za jedan unapred određeni broj obrtaja. 14. Mašina za namotavanje kanura, prema zahtevu 13, naznačena time, što je svaki od držača za kanure teran preko jednog frikcionog kvačila, kako bi se time izbeglo oštećenje obrtnog držaču u slučaju da on naiđe kakvu neočekivanu prepreku pri svome obrtanju. 15. Mašina za namotavanje kanura prema zahtevu 13, naznačena time, što određivanje potrebnog broja obrtaja držača za kanure određuje pomoću jednog obrtnog koluta, koji dejstvuje na jednu zakačku, koja dalje reguliše uređaj za odabiranje onog bočnog člana u diferencijalu, koji treba da stupi u dejstvo. 16. Mašina za namotavanje, prema zahtevu 10, naznačena time, što je srednji član diferencijala teran sa jedne prema-postav-lene osovine, koju dalje tera, preko frikcionog kvačila, kakav podesan primarni pogonski uređaj (motor). 17. Mašina za namotavanje kanura, pra-ma zahtevu 16, naznačena time, što je po-menuta prema-postavljena osovina snabde-vena sa jednom kočnicom. 18. Mašina za namotavanje kanura, prema zahtevima od 15— 17, naznačena time, što je snabdevena sa uređajem kojim se frikciono kvačilo automatski otkvači, kad god se namotavajući deo mašine slavi van dejstva posle u napred određenog broja, obrtaja, i što se pomenuta kočnica istovremeno pritegne na prema-postavijenoj osovini. 19. Mašina za namotavanje kanura prema zahtevu 18, naznačena time što je snabdevena sa jednom ručicom za stavljanje u pokret kojom se kočnica odpušta a frikciono kvačilo spregne kako bi uređaji za tempiranje mogli opet staviti u dejstvo. 20. Mašina za namotavanje kanura pre- ma zahtevu 4, naznačena time, što se uređaj za skidanje kanura sa držača sastoji od dva hvatajuća člana (vilice) udešene da se mogu automatski približavati i udaljavati od držača, i da se automatski zatvaraju i otvaraju, kako bi mogli obuhvatiti i ispustiti kanuru u određena vremena. 21. Mašina za namotavanje kanura prema predhodnem zahtevu, naznačena time, što je snabdevena sa jednim prenosnikom (trasporterem) na koji se spuštaju kanure pošto budu ispuštene iz pomenutih vilica i što se njime kanure iznose van mašine. 22. Mašina za namotavanje kanura prema zahtevima 5 i 8 naznačena time, što se presecanje konca i hvatača njegovog odsečenog kraja u samom držaču, postiže automatski pomoću uređaja, kojim upravljaju izvesni potisni članovi na jednoj uzduž pokretnoj šipki u mašini, koja šipka stoji pod dejstvom podesnog ekscendar-meha-nizma. 23. Mašina za namotavanje prema zahtevu 2, naznačena time, što držač za kanuru se sastoji od jedne ručice na oštar lakat (U oblika) čiji jedan krak stvarno predstavlja držač za kanuru i taj je krak na jednom kraju načinjen račvast, u cilju da zadržava namolaje ili slojeve konca, dok drugi deo ili krak predstavlja osnovu držača i ude-šen je da se ceo držač može podesno pritvrditi na delove za delove kojim se on obrće. 24. Mašina za namotavanje prema prethodnim zahtevu, naznačena time, što se kraj, protiv postavljen račvastom kraju na samom držačevom kraku, sastoji od jedne poprečne poluge, koja se obično pridržava čvrsto uz držač pomoću jedne zakačke a udešena je da se od njega može osloboditi kad se kanura treba da skine sa držača. 25. Mašina za namotavanje kanura prema zahtevu 24, naznačena time, što se oslobođenje poprečne poluge od njene zakačke postiže preko jednog potiskača, koji se jednovremeno kreće sa potiskačima po-menutim u zahtevu 22. 26. Mašina za namotavanje kanura, prema ma kojem od predhodnih zahteva, naznačena time, što je snabdevena sa uređajem kojim se obezbeđuje da će se držač za kanure zaustaviti uvek u horizontalnom ili kojem drugom položaju podesnom za skidanje kanura. . ' . ■ ‘ ■ ■ ■ . ■ ' ' Adpa ten i- broj 6D84-. n Adpatent broj 6084-. cSr^ T T h'T'i'H ^"tem : Adpatent broj6084-, 'V‘ v'.V'.Cv V: vu^r-, , •fr . ': ■ ! : i ’ : > . ; ;: , p Adpatent broj6084. i > ' • ; V'/'':: ■ u ' < - . • • - ■ '• I i ! . i * . i ’l.U ‘ ■. ............ rC.'; ii '-.' ■ ' i 'l ■*'.: ■ -V . • v- .. - “v •• ■ i ■ D ■ •i . I ;j ; f 4 IT O i ! 1 I I !• !' ' 1 11 1 ! 1 ! 1 1 |L_ —cr"XJV 1 -„-JVL.-"r - —\ 1 1 1 j j 7—“T HJJ o 0 fl Fig: 15 h1 h8 h nn nn £\ {f F j1^!® f® f’ Fid.16 iž f11 Adpatent broj 6084. ■ -' • ;.■ • • ' “v *'-■ ''» * *. - ; ' ‘ ( . . i : :• ■ : . '■.V' v ■ ' ' ; ' ' ' . ‘ - • ■ ....................................................................... '-i . -■ •-* ••••••*' — ■ -'•« - '• , •• -« .• < ■-i._ '■■'i - ........ . ........... ■ > ; , ■ i ; : : ■ ■ < ■ • • ■ •, J r • * ■ • ‘ '