SOKOLSKI GLASNIK ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA % К&Е’5* 1 «• * »'«»■ ■ 50 Dta- • 1 »p™» Narodni dom. - Telefon ared. 2543. - Račan pošt. šted. 10.932. - Oglasi po tarifi. God. X. Ljubljana, 15. novembra 1928. Broj 22. Ljubljana, 15. novembra 1928. Bratski čehoslovački narod pro* slavio je krajem oktobra ovc godine u čitavoj zemlji, a naročito svečano u Pra^u dcsetog.odišn jicu oslobodenja i postanka svoje republike. U dugom nizu veličanstvenih manifestacija bio je moguče jedan od najlepših mome> nata onaj, kad se omladina praških škola poklonila prezidentu republike, našem sokolskom bratu T. G. Ma* saryku i kad joj se brat prezident za* hvalio za poklon i pozdravio ju iskre* nim rečima, kakve samo otac može da pregovori svojoj ded. U 13 sati saku* pilo se 27. oktobra u Pragu na Trgu Mira 15.000 omladine sviju praških osnovnih škola, gde je saslušala lepe reči svog ljubljenog prezidenta. Go* vor donosimo danas u svom listu na drugom mestu. Pažnju sve braće i sestara svra* damo na ovaj govor, a na tom mestu podvući demo samo najznačajnije reči Masarykove, ko je glase: »Postanite Sokoli i vežbajte svoja tela u igrama i u pametnom športu!« Postanite* Sokoli! Tako poziva školsku omladinu muž, koji ;ima naj* više zasluga na stvaranju Čehoslova* čke republike i koji zna, da bez Sokol* stva ne bi bilo danas slobodne do mo* vine čehoslovačkog naroda. Muž, učenjak svetskog glasa, državnik najodličnij.ih kvalifikacija, fi* lozof najšireg horizonta, kada stoji na najvišem položaju u narodu i kada sc njegovoj ogromnoj tvorevini, njego* vom životnom naporu i radu — samo* stalnosti zemlje i naroda — udivljeno klanja čitav kulturan svet, onda on go* vori deei svojih građana pa ju poziva: Postanite Sokoli! To jest: Postanite to, što ju u našem narodu najbolje i najlepše! A ovaj svoj poziv dopunju* je još rečima, koje vadi ,iz bogatstva i lepote sokolskog rada i života; »Ži* vot bez požrtvovnosti ni je lep!« — Pa još jedno: »Nikoga ne smemo u nioem ugnjetavati!« — A na kraju re* kao je najznamenitije: »Istina pobe* duje!« lako govori muž i brat, koji je preša o tešku školu života i Sokolstva, .koji je sam najverniji sin svoga na* roda i koji je naj.iskreniji prijatelj Jugoslovena, ‘koji nam je g. 1926. na VIII- svesokolskom sletu u Pragu re* kao, da se može samo u Sokolstvu i sa Sokolstvom preneti u život i real* nost ideja slovenske uzajamnosti; talko govori Masaryk, stoječi u sjaju svoje modi i na vrhuncu svoga autoriteta. On gleda decu i kaže sasvim jasno, otvo* reno i precizno: Postanite Sokoli! — Ništa više i ništa manje ne traži stari Soko i prezident bratske zemlje od deee svojih gradana nego samo: Po* stanite Sokoli! Jer ako postanete Sokoli, modi dete kako treba da živite i znadete što treba da učinite i radite, da. se u va* ma, u Sokolima, podigne moralna i f.i* žička snaga, naroda i da u vašem radu, u radu Sokola, raste blagostanje vaše zemlje-. Naciji i domovini apsolutno’ odanog života nema izvan Sokolstva. Sokolstvo, narod i domovina — to trojstvo je jedno,, to je mod i snaga, lepota i vedrina, radinost i plodnost nacije i zemlje. Tako govori i tako propoveda danas velik učitelj i voda bratskog naroda, tako on ponavlja to, što je kazao ,i propovedao pre 66 go* dina naš osnivač dr. Tyrš, tako se po* četak Sokolstva spaja sa današnjicom, kad sc slo'bodna republika ma slovcn* skom severu raduje plodovima., ko« jima je obdarivalo svoj dom i rod :za čitavo vreme od Tyrša pa sve do Ma* saryka čehoslovačko Sokolstvo^ Koli* ka je to slast, kad možemo konstato* vati, kako se razvijala i kako je rasla kroz više od pola veka sokolska ideja, kako je stvarala u narodu jaku i ne* savladivu nacijonalnu s vest, kako je dala bratskom narodu drža-vnu samo* stalnost i kako reprezentant ovc drža* ve poznavajuči istoriju prošlosti i u težnji za još lepšom buduenošču svoj.e domovine govori i zapoveda omladini: Postanite Sokoli! Ovc reči prezidenta Masaryka ne važe samo za školsku omladinu Čcho* slovačke republike, koja je ved sada u velikom broju organ,izovana u So* kolstvu, ved su ove reči preskočile granicu otadžbine i odzvanjaju danas i po slovenskom jugu — po našoj zemlji. Čujete li taj glas, koji poiziva svu našu decu, da- se skup.e u sokol* skim redov.ima? Hočete li preneti ovaj poziv slovenske diuše u svaki kraj, n grad i selo i u najudal jeni ju kudu na* šu? Pa. me zato, da ju čujc samo omla* dina, nego i zato, da ju sasluša sve, i mlado i staro, jer treba svi mi da po* stanemo Sokoli, mi koji kažemo da II. jugoslovenski svesokolski slet g. 1930. u Beogradu. Svim bratskim župama i društvima. Brado i sestre! Naša IX. glavna skupština u Kra* gujevcu je donela zaključalk, da sc održi II. jugoslovenski svesokolski slet godine 1930. u* Beogradu. Pristopamo izvršavanju toga zaključka na taj na* čin, da skrečemo polzornost sv,ih brat* skih župa i društava na naše velike dužnosti i zadače, kojo su nerazdru* živo vezane s tom našom priredbom najvedeg slogu i k oj ima se ne može ni ne sme nitko izmadi. Prvi i najglavniji uslov, ako ho* demo račqnati s uspehom — a to mo* ramo — je delo, red i disciplina. Taj uslov moramo apsolutno i bez okoli= šanja primiti svi: župe, društva i svaki pojedinac. Poznamo samo jednu za* poved, koja važi bez iznimke za sve: moraš! U širokim črtama jc za sletske svečanosti odreden program, koji če sadržavati prcslctske i sletske dane. Prvi bide odredeni sokolslkoj iomla* dini, drugi članstvu. Da če biti svim kategorijama na* ših pripadnika omogučeno učestvova* nje i saradivanje na svim priredbama svom snagom i spremom, tačno, disci* plinovano i bezpogrešno, je ncophodno potrebno, da se odmah po svim župa* ma i društvima organiizuje i bez iz* nimke provede največom 'tačnošeu i suodgovornošcu svih žuipskih i dru* štvenih čimben.ika: 1. štednja, 2. nabavka vežbadkih i svečanih odela za sve, 3. tehničko*vaspitno i propagand* ruo delo po vežbaonicama. U tom pogledu očekujemo pred; Loge za scdnicu odbora JS’S, koje spre* ma i potpisano starešinstvo; što se pak tiče vežbi za pojedina odelcnja, organizacije telovežbačkih i manifesta* cionih nastopa, va'že uputstva i odred* be zbora župskih načelnika i Saveznog tehničkiog odbora. Buduči očekujemo na II. svom sletu posetu brače j sestara iz čitavog slovcnskog sveta i iz prijateljskih država, koje su s nama udružene u medunarodnom telovežbačkiom savc* /.u, mora biti naša 'briga, da čemo biti sposobni primiti široki krug bratskog i prijateljslkog inozemstva u pumoj i ponosnoj svesti lepote i uzvišenosti sokolske ideje! Od danas dalje — na posao za najčasn.iji i piobedonosini n as t up sokol* ske armade u Beogradu! Svratimo ved sada poizornost čitavog n a šeg naroda na svoj II. slet, gde demo proispitati pred sudom domovine svoju fizičku i moralnu moč! Na posao za pobedu sokolskih ideala bratstva, dela i žrtvovanja! Svima naš bratski pozdrav! Domovini — zdravo! Ljubljana, 15. novembra 1928. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Viktor Murnik, načelnik. Dr. Riko Fux, tajnik. JOSO DEFKANCESKI (Duga Resa): Rapallo. 12. XI. 1920. — 12. XI. 1928. »Što sc nisu zahtevala jamstva za Slovene, koji se nalazc u granicama talijan* ske države, to nije učinjeno zato, što su predstavnici Ju* goslavije znali da Italija, koja je uvek velikodušno priznavala prava strancima, ne če moči drukčije nego poštovati pravo i slobodu svojih vlastitih državljana, pa bili oni kojegod narod* nosti.« Min. predsednik Gio* litti u svom govoru od 28. novembra 1920. u talijan= skom parlamentu. Nije prošlo ni mescc dana što sc navršila 8 godišnjica gu'bitka Koruške, a danas se navršuje druga žalosna, crna i tugaljiva 8*godišnjica gubitka Istre, Trsta i Gorice. Pre 8 godina u malom talijanskom gradiču Rapallu beše potpisan ugovor izmedu delega* cija kraljevine Jugoslavije i kraljevine Italije, po kojem se ugovoru mi od* ričemo jednog dela našeg naroda po imenu, po Ikrvi, po običajima i po veri i predajemo ga u ruke tudinu, da mu bude gospodar i — tiranin! Ko* liko. je u tih 8 godina prohujalo zla i nevolje nad glavama ovih bednika i nesretnika i koliko se suza, pomešalo sa krvi ju i bolom; koliko je puta knu* ten i nož tirana zadro u živo meso pat* nika; koliko se uzdaha diglo k nebu, k Bogu; koliko li kletva prešlo, preko bledih i ispijenih usana, bilo bi uzalud pokušavati da opišem ... Koliko je samosvesnih narodnih boraca i kulturnih radenika bacano po tamnicama i proganjano. što preko granice, što u najzabitnije i najne* zdravije delove Italije. Koliko je puta učinjen atentat na svest i volju potla* več jesmo, a još više oni, koji stoje daleko po. strani od nas. Svi su oni sinovi i kčeri našeg naroda, pa treba., da se' osveste i saberu s nama oko so= kolskih bar jaka! Čitav narod naš neka bi bio sokolski! Postanimo Sokoli! Mala statistika, koju objavljuje naš Sokolski Ikalendar za 1929. godinu, dokazuje, da smo -u JSS od prošle g0'» dine napredovali za 4641 lice. Ova sta* tisti k a. još nije tačna, jer 58 društava nije poslalo malih statističkih iskaza, čenih i pogaženih; koliko pak puta behu isterani ispod vlastitog krova u mrku noč, 'kao robi je, kao paščad oni, koji več toliko godina i decenija ju* nački nose ili pod njim stupaju, bar* jalk ncokaljane narodne svesti i kul* ture... Uništeno jc sve, sve Sto je sve* dočilo napredak i maran rad kroz to* liko godina. Populjeni su narodni do* mo vi; pozatvarane škole; poništenc knjižnice i raspuštena društva; pro* gnan srž narodne intelcgcncije, a da i zadnji ostaci nestanu iz vida onih, koji se ponose najstarijom kulturam na svetu, oteraše duhovne lečnike na. rodne, pozatvorišo crkve i zabraniše -reč u materinjem jeziku ... To jio .eto najbleda slika kultur* nog postopka i snošljivosti talijanske nacije nad 600 hiljada naše brače i sc* stara... A kako je do tog za nas kobnog ugovora došlo, nastojadu da ukratko opišem? Iza Nemačko * Francuskog rata 1872. god. sklopiš e Nemačka, Austrija i Rusija »Trojni Savez«. God. 1882. istupa iz tog Saveza Rusija, a na nje* zino mesto dolazii Italija, koja j.e u to vreme zakleta neprijateljica Francuske radi lunisa, pa joj se tim svojim ko* rakom htela na neki način osvetiti. No Italija nije u tom Savczu naišla na ono što je očekivala. Osobito joj stade goriti tlo pod nogama d izmicati joj so saveznička stolica, kad je u austrijskoj politici počeo glavnu reč voditi Franjo Ferdinand. On je imao Posebne planove u pitanju Jadrana i Balkana, pa mu s© nije svidala pogo* tovo ona tačka ugovora, po kojoj mo* ja v za svaki komad zemlje dobiven na Balkanu odstopiti Italiji u Albaniji i na Jadranu. I baš u vreme dakle bi mogao 'broj biti ili vedi. ili manji — a mi dodajemo, da je na svaki način premalen! Moguče dc biti naredne godrne broj naših Sokola i Sokolica, a. naročito naše' sokolske omladine veči obzirom na to, da se spremamo na proslavu desetogodišnji* oo opstanka JSS in na II. jugoslovenski svesokolski slet. Zato neika iz našeg sokolskog rada i iz naše sokolske šve* sti neprestano odjekujc usiklik i poziiv prezidenta. i brata T. G. Masaryka: Postanite Sokoli! — , Beograd. Godine 1930. održaće se II. jugoslovenski svesokolski slet u Beogradu. kad je snovao sa svojim generalom 1 letzendorfom, kako bi najzgodnije maknuo Italiju s puta, poginuo je u Sarajevu pogoden Principovim hicima, nedospevši da ostvari svoj plan. Nije čudo, ako se Italija njegovoj smrti obradovala. Sazmavši Italija, da je Austrija nakon sarajicvskog antenta navestila Srbiji rat, istupa iz »Troj* nog Saveza« jer da ona kao savezniea nije o tomo 'bila obaveštena. Nemci joj doduše ponudiše Tri* dent, ako ostane u Savczu ali to joj se učini premalena plata i na početku rata 1914. izjasni se za neutralan stav, ali da če kasnije ako joj to bude dik* tirala njena dužnost i interes stopiti u rat. Vilim šalje poslanstvo Emanuelu, ali mu ovaj odgovori, da ne može ni* kako stopiti u rat, jer bi to izazvalo bunu u zemlji. Italija je htela medu* tim dosta skupo i korismo prodati svoj* ju neutralnost pa vidimo, da u isto vreme vodi tajne pregovore s jedne stranc s Nemcima, a s druge sa An* tantom. U svojoj spomenici Antanti traži Italija sledeče: Trentin, deo au* strijskog Tirola, Gor.ičku, Trst, No* tranjsku, Istru, Dalmaciju sa otocima, neutralizaciju črnogorske obale i osnu* tak Albanske države pod talijanskim protektoratom. Francuslka je na to izvela 3 glavna prigovora; 1. Glede Albanije, 2. Crno* gorsko obale. 3. Potreba izlaza Srbije na Jadranu. Veči prigovori bili su sa stranc Rusije-. Rusija jc odlučno iz ja* vila, da nečc nfkada dopustiti, da sc toliko. Jugoslovenskc obale odstopi Italiji! Na ovaka odlučno držanje Ru* sije, Italija je morala ublažiti svoje zahteve. Sada je tražila severnu Dal* maciju sa otocima, Istru, Trst, Reku, Gorieu i Tirol. U to vreme, Francu* ska traži hitnu pomoč (Nemci pred Parisom) pa je pristala na ove »ubla* žene« zahteve Italije. Ovaj sporazum Antante sa Italijom sklopljen je u Londonu 7. III. 1925. pa se i zove »Londonski pakt«. Taj pakt nije bio obelodanjen sve do 1917. god., kad jc padom sta* rog režima u Rusiji preuzeo vlast Kerjenskv. Tek sada se počelo pisati po svim svetskim novinama ci Jadran* skom pitanju i »Londonskem paktu«, koji je pobudio opštu scnzaciju. Ka* rakteristično je, da su i neki ugledniji Talijani (Salvemini, Prezzolini, a na* ročito Bissoloti) pisali protiv »Lon* donskog pakta«. Pa i sam Mussolini piše u to doba, da je velika zabluda traži čitavu Dalmaciju, koja je na* stanjena isključivo Jugoslovenima, več je zagovarao u tom pitanju sporaizum sa Jugoslavijom. 7. III. 1918. sastali su se u Londo* nu predstavnici Jugoslovenskog od* bora i talijanska dclegacija (prisutni su bili i ostali Sloveni, te Francuzi i Englezi) i zaključile ovo: »U pogledu odnosa talijanske li jugoslovenskc nacije, predstavnici ovih dvaju naroda priznaju, da jc ujedinje* nje i nezavisnost Jugoslovcnskc na* cije životan interes Italije, kao što je upotpunjenje narodnog jedinstva Ita* lije životan interes Jugoslovenske na* cije. Obavezuju se rešiti, prijateljski i u interesu budučih dobrih i iskrenih odnosa između oba naroda pojedine teriitorijalne sporove, na osnovu na* čela narodnosti i prava narodnog sa» inoodredenja i na način, da sc ne povrede interesi niti jiednog niti dru* gog naroda, koji če biti definisani u času mira. Skupinama jednog naroda, priznače se i zajamčiti pravo na po* štivanjc njihovog jezika, njihove kul* ture i njihovih moralnih i ekonomskih interesa. Ovaj sporazum izraden je od spo* menutih delegacija 7. III. 1918. u Lon* donu, a prihvačen i potpisan na: kom* gresu u Rimu. Sa strane Jugosloven* skod odbora potpisao je sporazum Dr. A. Trumbič, a sa strane talijanske de* legacije Toirre. Oduševljenju ni kraja ni konca! Dr. Trumbič štampa letake, koje savezniški aeroplani bacaju po frontovima, po unutrašnjosti, gde god je bilo jugoslovenskog življa. I onako več poljuijani redovi austrijske voj* ske, stanu se u grupama predavati sa* veznicima i boriti se rame uz rame sa savezniSkim četama, srpskim voj* nicima i jugoslovenskim legijama. Po* magali su rušiti rasklimanu zgradu centralnih vlasti, opojeni žarom slo* bode, poleta, nade...! I zgrada, se sruši... do temelja ... Sada stupa Italija opet na delo...! Okupira sve krajevc po »londonskom paktu«, a o »Rimskom sporazumu« nije više nitko govorio... Redale sc konferencije, koje su imale uspostaviti red, što ga je na* rušio svetski rat. Dode red 'i na Ja* dransko pitanje! Wilson, onda naj* uglednija ličnost, postavio je granice izmedu Jugoslavije i Italijo ovako: Istru je delio na, dve cesti. Istočno od Raše sa otocima; Dalmacija pripada Jugoslaviji, a zapadno sa Trstom i Goricom Italiji. Italija ni da čuje o tom! Francuzi i Englezi držahu se ne* utralno, a Jugoslovenska delegacija je tražila plebiscit, kojega Italija narav* no nije htela primiti. — Wilson raz* očaran vratio se u Ameriku. — Ja* drans'ko pitanje dolazi pred više kon* ferencija. Clcmenso i Lovd Georg si* lili su Jugoslaviju, dapače dali joj i rok, da potpiše sporazum sa Italijom. I sve to nije pomoglo, dok nije nakon mnogih i dugih medusobnih pregovo* ra došlo do tog kobnog Rapallskog ugovora, kojim je preko 600 hiljada Slovena predano na milost i nemilost Italiji...! Sokoli! Znajte, da s one strane neprirodne i lažne granice čame vaša brača i sestre u ropstvu i da svakog časa upiru svoje vlažne oči u Vas i od Vas očekuju spas! Nijedan Soko ne* sme zaboraviti, da je. preko Snežnika do Soče jato Sokolova, kojima su krila sputana krutim lancima ropstva i spre* čavaju im let... Zato, bračo, mi koji slobodno lepršamo krilima našim, le* tirno njima ususnet, ususret brači, se* strama ... ususret onim jadnicima, koji trpe zato, što su Sokoli... Svečana telovežbačka akademija „Ljubljanskog Sokola", Sva ljubljanska i okolna bratska društva pozivamo i upozoravamo na svečanu telovežbačku akademiju »Ljubljanskog Sokola«, matičnog dru* štva jugoslovenskog Sokolstva, Ikoji na taj način slavi 65*godišnjicu svog op* stanka. Akademija održače se 24. novem* bra o. g. u vežbaonici Ljubljanskog Sokola u Narodnom domu tačno u 20 sati. — Iza akademije bide pozdrav* no veče u. »Zvezdi«, a 25. novembra u 10-30 sati održače se svečana glavna skupština u društveno j vežbaonici. Našim učestvovanjem odužičemo se matičnom društvu, a i s njime za* jedno dostojno čemo proslaviti ovaj lepi i retki sokolski jubilej. Slovenski pregled. Zadače omladine slobodnog naroda. Prezident Masargk ded praških škola. Dobro d,o šli! Upravo sam otvorio svečanost o desetogodišnj.ici države s lcgiionarima, sad ste pak na redu vi, draga ,dec,o, i s vama ću progovoriti nekoliko ozbilj* ni h reči. Želim vam zdravlja i božji blago* slov. Da čete biti zdravi i takvi dugo ostati, morate se brinuti za telesnu čistoču, što nikako nije teško; ne bojte se vode, umivajte se s veseljem, kupajte se, plivajte i k recite mnogo na svežem zraku te igrajte na sumcu. Marljivo izračite siobe i stanove! U jelu budite umereni, ne budite sladokusci i ne pijte nikakvih alkohol* nih piča. Budite veseli kod igre, a kad se učite i radite, učite se i radite s ozbilj* nošču. Ne uklanjajte se delu iako još hodate u školu. Ja sam sam zahvalan, da sam bito obrtnički naučnik. Jer samo s delom ipostaje čovek pralkti* čan. Postanite Sokoli ,i vežbajte svoja tela u igrama i u pamctnom športu. Promiislite, pre nego postanete stari ji, što hočete postati. Ako hočete biti radnici, seljaci, obrtnici, učitelji, tehničari, umetnici, književnici ili što mu drago, budite uvek marljivi i p,o« šteni radnici. Mi svi smo pozvani za delo, svaki rna isvom mestu i svakii po svojim sposobnostima. Društvo mora imati različite radenike, delo mora biti pametno podeljeno i organizpvano, mi svi, koji pošteno radimo, pa smo u radu jednaki, Dobar radenik nije ništa manje koristan, nego dobar pred* sednik republike. Sigurno ste čuli o omoj nesreči na Poriču. (Misli na se* damspratnu kuču, koja se srušila i po* kopala pod sohom preko 80 radenik a.) Tamo nije bilo takvog pošten,og tada, pa bi o torne kriv taj ili oinaj. Pošteno delo uzdržava čoveka, s poštenim de* lom se uzdržavamo svi mi i naši bliž* nji. Ako ljubimo svoje bližnje, Ikako nas pravilno uče od mladih nogu, onda ih moramo ljubiti svojim radom, a ne praznim rečima. Život bez požrtvov* nosti ,n:ije lep. Draga deeo! Vreme hita, doskora bičete odrasli. I vi čete biti očevi i majke, zato sc vladajte spram svojih roditelja tako, kako želite, da bi se vaša deea vladala spram vas. Naskoro če vas izakoni države zvati k javnom delu; bičete vojnici, savetnici u opčinama i poslanici. U svakom položaju ispunjavajte svoju državljansku dužnost. Ljubite državu, koja vam jamči slobodu svojim de* mokratičnim ustavom, ljubite svoju domovinu, svioj narod i svoj jezik! Živeti morate u prijateljskim od* nošajima sa svim sudržavljanima, pa makar se razlikovali od njih po zva* nju, po veri ili po jeziku. Svi smo jed* naki i moramo biti svi jednako slo* bodni. Nikoga ne smemo u ničem ugnjetavati. Vi pak, praška deco, kad stupite u javan život, pamtite, da je Praha doista mati sviju nas,, da je grad sv;iiu gradova. Moguče stoji medu vama buduči predsednik republike. 1 ti, dragi bu* duči predsednice, moračeš bez bojazni gledati u oči svim sudržavljanima ,i či» tavom svetu, jer češ pošteno izvrša* vati naše velike ideale, ideale maše istorije. Za trideset, četrdeset godina ti češ, buduči predsedniče, s toga me* sta govoriti omladini i deei. Reci im tada: pred godinama ■ obečali smo ov.de prvom predsedniku, da čemo se uvek i u svim prilikama upravljati po pravilu naših očeva, 'koje čitamo tamo na onoj zastavi na gradu: Istina po* beduje. Vi ju čujete, kako živo vijori i vama govori — čuvajte ju i predajte nepovredenu budučim pokolenjima! Poljski sveslovenski sokolski slet u Poznanju 1929. Godine 1929 biče u Poznanju ve* lika opšta poljska izložba, kojoj če biti svrha da pokaže razvoj Poljske u prvom deceniju svog novog života. Prilikam te izložbe, koja počinje 15. maja 1929, održače sc u Poiznanju različi'ti poljski i sveslovenski ikon* greši, medu ostalim i Poljski i zajedno sveslovenski sokol* ski slet, i to 29., 30. juna i 1. jula 1929. godine. Poljski s© Soko več dugo speema, da pokaže svetu svoju i Slovenstva snagu. Starosta (Poljskog Sokolstva brat Adam Zamoyski uputio je poljskim Sokolima ovaj poziv: Sokoli! U prastaroj poljskoj pokrajini, u kojoj je tekla' kolevka poljske države, u zemlji, iz koje je izašao silni rod Piasta, gde se nameče istorijslka misao i sjaj davnih vremena — gde je taj sjaj, levajuči svoje zrake na narod, davao mu neobičnu snagu da jet istra* jao u najdiivljem nasilju zločinske ger* manske politike, gde je ta velika sila, bijuča iz šlema Boleslava Hrabroga, grudi naroda oboružala tako otpornim oklopom, da su se odbili nemački po* kusi, izraženi kratkim, ali zlokobnim izrazom »Drang nach Osten« i »Auss* rotten«..., tamo če se u dane 29. i 30. juna i 1. jula 1929 — i to u glav* nom gradu te pokrajin,ei u Poznanju — održati Vil- *'et Poljskog Sokol* stva sa učestvovanjem Saveza, udru* Ženih u »Slovemskom Sokolstvu«. Na taj slet če gledati or a o sa po* znanjskog magistrata, sa njegovih r,e* zultata odbijače se tradicija prvih silnih Piasta, Mječislava i Boleslava Hrabroga te če se suditi, da ;li je Polj* sko Sokolstvo vredno da nosi viteški pojas, da li može i zna da predstavlja njihovu mudrost i muževnost... Samo godina dana nas još deli od tog trenutka, tako zamašnog u istoriji Poljskog Sokolstva! Taj slet če biti velika smotra naših sila, prikaz i ispit naše sokolske zarade i rezultata, što smo ih postigli desetogodišnjim ra* dom u neizavisnoj domovini. Na tom sletu mora Poljsko Sokol* stvo iz sviju krajeva Poljske predsta* viti svršeni, usavršeni, jedinstveni tip Sokola, mora pokazati svoju Živah* nost i silu, nastupajuči u nebrojnim vrstama harmonički i idealno disčipli* nirano... Taj slet če nas prvi put u istoriji Poljskog Sokolstva postaviti pred predstavnike pojedibih naroda, udru« Ženih u Internacionalno) Gimnastič* koj Federaciji te proslaviti poljsko ime u širokome svetu ... Taj slet postaviče nas iza više go* dina rame uz rame sa dragom bračom Slovenima, koji če iz sviju slovenskih krajeva u velikom broju doči, te če tako odlično ojačati veze srdačnog prijateljstva i saradnje, koje več po* stoje. Pozivam Vas zato, Sokoli, da ste svetsni trenutka ... U ime velikih gesala, zapisanih zlatnim slovima na sokolskim zasta* vama, udubenih krvlju i naporom u naša srca: »Bog i Domovina« — za Nju, koju smo vlastitim rukama oslo* bodili iz lanceva ropstva — gradite požrtvovnim radom Njezinu mogučnu budučnost! Verujem, da čete zadaču ispuniti... i Czolem! A. Zamoyski, Starosta Saveza. NB. Sem Sokola iz Poljške uče* stvovače na sletu i poljski Sokoli iz Nemačke, Belgije, Holandije, Fran* cuske, Brazilije , a u naročito velikom broju (2000) iz Severne Amerike. I bugarski »Junači« se navode. Soko Adam Zamogski i njegova sokolska porodica. Slovenski Sokoli, a osobito jugo* slovenski Sokoli dobro poznajemo sta* sitog starostu poljskog Sokolstva, bra* ta Adama Zamoyskoga, koji iza god. 1924 redovno dolazi na naše veče sle* tove. Njegove izasluge i neumoran rad za poljsko Sokolstvo prikazuje po* znanjski »Sokol« (15. X. 1928) ovako: »Njegov bujni temperamenat i nje* gova železna .energija ne doz vol j a vaju mu ni za trenutak se odmoriti, prosto ga sile da traži sv,e to novih puteva za sokolski rad. Vidimo ga dakle, svu* da kako je duga i široka Poljska, na mnogobrojnim sokolskim sletovima i zborovima, vidimo ga medu bratskim slovenskim Savezima gde zatešnjujc veze slovenskog jedinstva, vidimo ga na terenu Internacionalne Gimnastič* ne Federacije gde nastoji krepko i vešto da diže ugled Sokolstva i polj* skog imena. Oduševljenje staroste brata Za* moyskoga prelazi i na njegovu naj* bližu porodieu: oba sina i obe snahe! mu služe sokolskoj stvari. A njegovo sedište, Kozlovfka kraj Sumbariova u zemlji lubelskoj (Lublin, južno*istoč* no od Varšave), gde ima starosta brat Adam svoje imanje, gde se razvija uzorno sokolsko društvo sa lepom gimnastičkom dvoranom i vežbali* štem, sa pozorišnom salom, sa vatro* gasnim odelenjem — to je nekakav sokolski glavni stan. Tamo se na tro* šak požrtvovnosti Adamove, obdrža* vaju kursevi Polj.skog Sokolskog Sa* veza .za braću 1 sestre, a najtvrdi napor rada oživljava, kao sunčana zra* ka, očinska briga i iskrena ljubeznost kučedomačina. Ne trebamo se zato čuditi, da iza srce srcem plača Sokol* stvo svojemu starosti. I ne samo u Poljskoj, nego i za oceanom. Starosta Zamoyski bio je posvat u Amerik u na Veliki Zbor i slet ame* ričkog Sokolstva. Ni ш trenutak ne okleva nego odla.zi, uzimljuči sa sobom snahu Jadvigu Zamoysku, načelnicu saveznih Sokolica, i braču Nicdzielsko* ga i Wolanjčika...« Starosta Adam polazi iz j.edn.e iz* medu najstarijih poljskih magnatskih porodica, koja je Poljskoj u njezinoj veliko j istoriji dala odličnih državni* ka. Kad su 1924. g. izagrebačke novinc javile, da je na jugoslovanski sokol* ski slet stdgao i br. Zamovski, te su Sokoli u povorci išli kroz grad, jedna je malena devojčica pristupila Ik vim Sokolima te pitala: »Je li to onaj Zamoyski, o kojem Sienklewicz piše?« »Tako je. Isti je!« F. I. Opet je oziveo Soko u Poznanju. Kroz 26 godina je pre rata i ,u vre* me rata kao organ Velikopoljske i Pomorja, dakle onih delova današnje Poljske, koji su onda pripadale N,e« mačkoj, izlazio časopis »Sokol« te za »mobilizaciju« poljske duše u onim krajevima stekao vanredne zasluge. Pre dve godine je zbog finansijskih neprilika prestao da iizlazi; meiđutim oživeo je te je prvi broj obnoivljenog »Sokola« izašao 15. okt. 1928 (redak* cija: Poznan, Wroclawska 18), posve* čen starosti Poljskog Sokolstva, bratu Adamu Zamoyskome. F. I. Varšavski „Przezvodnik Gimnastyczky Sokolu je u br. 11. (1. VI. 1928) doneo članafc »Slet Jugoslovenskog Sokolskog Sa* veza u Skaplj-u i njegov program«, što ga je 'baš za »Przcwodnika« napisao br. Dušan Bogunovič, a na poljski je* zik preveo br. Fr. Ilešič. Protektor poljskog svesokol-skog s leta u Poznanju 1929. Protektorat nad sletom je preuzeo bivši ministar i današnji »Prezident miasta« (načelnik grada) Poznanja, brat Ciril R a t a j s k i, koji je i sam član Sokola poznanjskoga. Ratajski j,e bio i inieiator misli o velikoj opčeinito* poljskoj izložbi, s kojom je vezan so* kolski slet. F. VAJDA (Dubrovnik): Sokolstvo i škola. U danima kad slavimo desetogo* dišnjlou narodnog ujedinjenja i oslo* bodenja, razbuktale su s>e ponovo pic* menske strasti, radi nesretnih politi* čkih trzavica. Naše jugoslovensko So* kol stvo stoji čvrsto .na temelju narod* nog i drža.vnog jedinstva sviju Jugo* slovena, uvereno, da je samo u jedi n* stvu osigurana srečna budučnost celo* kupnog naroda. Nažalost, Sokolstvo u svojoj težnji za idejnim ujedinjenjem stoji prilično osamljeno, a no uživa potporu ni od strane onih državnih ustanova, koje su u prvom redu po* zvane, da grade temelje narodne bu* dučnosti, a to su naše škole. Sokolstvo nije samo telovežbačka organizacija, več ono .s telesnim vas* pitavanjem spaja intelektualno i mo* ralno vaspitanje sviju svojih pripad* nika. od sitne dečice do odraslih čla* nova i članica, s konačnom svrhom, da svaki Jugosloven postane dobar, telesno, duševno i moralno harmoni* čki razvijen zdrav čovek. Ta je svrha tako plemenita i tako važna, za bu* dučnost naroda i države, da najviši predstavnik države, naš Kralj, po* tvrduje važnost Sokolstva time, da sc smatra i priznaje Sokolom. Istoj svrsi treba da Služe sve ško* le u državi. Ako služe istoj svrsi, onda treba da škola i Sokolstvo rade složno i sporazumno, treba da se medusobno potpomažu. Ali m,a. i:z,* dašnu pomoč školskih vi as ti Sokoli uzalud čekamo. Istina, ministarstvo prosvete jednim skromnim aktom do* pustilo je daeima, da vežbajiu u jugo* slovenskom Sokolu, ali je kratko iza toga izdana jednaka dozvola. za telo* vežbačko organizacije,, koje stoje na separatističko političkom, plemenskom ili vers'kom stanovištu. Tako su orga* nizacije, koje razdvajaju narod, izjed* načeno sa. jugoslovenskim Sokolstvom, koje teži za potpunim ujedinjenjem naroda. Što više, podredene školskc vlasti smatraju katkad naše Sokolstvo za političko partijsku organizaciju. Tako je ovih dana na nekoj gimnaziji, radi ras p lam,sanih političkih strasti i pri* lika, daeima zabranjeno učestvovanje i saradivamje u svim društvima, a nije naročito istaknuto, da je rad u sokol* skom društvu dopušten. Jedan je na* stavnik svojim daeima na njihovo pi* tanje kazao, da im ni u sokolskom društvu nije dopušten rad. Na naročit up.it pojedinih đaka direktor je izja* vio, da. vožbanje u Sokolu nije1 zabra* njeno. Medutim čuje se, da je mini* starstvu prosvete stavljen predlog, da se đacima zabrani ulaz u sva društva u mestu, dok se ne smire plemenske i političko strasti. Dakle neka se za* brani i sokolsko društvo, koje več po svom programu radi na smirenju ple* menskih strasti. To znači, da se kod vatre zabranjuje rad ne samo onima, koji raspiruju vatru, nego i vatro* gascima! Jugoslovensko Sokolstvo ne traži od državnih vlasti zabranu ni proga* njanje drugih telovežbačkih organiza* cija, ali se odlučno ograduje protiv to* ga, da školske vlasti stavljaju naše Sokolstvo u redove partijskih i ple* menskih društava i zabranjuju škol* skoj otnladini saradivanje u njemu. Predsednik Čehoslovačke rep.ub* like dr. T. G. Ma s a r yk , doviknuo je1 27. oktobra ove godine čehoslovač* koj deei: »Postanite Sokoli i vežbajte svoja tela!« Kad če se našoj državi roditi državnik, koji bi upoznao i shvatio vrednost Sokolstva i tako. odlučno ga preporučio omladini ? ! VOJISLAV BOGIČEVIĆ (Tuzla): „Viši“ i Pre kratkog vremena bio sam na jednoj svečanosti i po svom običaju otišao sam na zajedničku »nastambu«, kaiko mi to izovemo, ili u »Hotel k slami«, kako sam to, tom prilikom čuo. Došao sam vozom u jutro i posle ručka ncispavan i umoran legao sam na slamu, koja je bila prostrta u So* kolani svuda uz zidove i prekrivena gunjevima. Za moju župu bio je od* reden jedan kut i pošto nije nikog bilo iz župe osim mene tu na stanu, ,uzeo sam pokriijnu deku i savio je pod glavu. — Niedalcko od mene bila su ndka brača iz Dalmacije. Tek što sam utvrdio san, trže me neka vika. Otvo* rih oči, kad nadamnom stoji mladič u sokolskoj odori i v.iče na ,sav glas: »Zar tebi nije pozna,to, da se čebad ne sme skidati za slame?« Nije velim, a ovo je mesto za našu župu, za sad nema nikog osim mene, mogu se za jedan sat poslužiti. »Ne možeš, i od* mah da ostaviš, jer češ glavački izle* teti napolje!« »A sigurno nisi ni stan platio?« Nišam ,za to ni znao, jer se obično. skupni stanovi ne plačaju. Platih mu odmah tri dinara i dobih neku »reglemaciju«, kako naši seljaci vele. Probudiše se neka brača i počeše protestovati... Nije on kriv za to, pomislih u sebi .i setih se ovoga slu* čaja: Godine 1925. prilikom boravka u Pragu za vreme otvorenja Tyrševog doma, jugoslovanska sokolska delega* cija bila je ukonačena u jednoj školi na »Malomjeskim namjestima«. — Sve čisto, uredno i tiho. Čelu noč i dan bez prekida dežuraju sve starija brača čehoslovački Sokoli. Ujutro hte* doh da se umijem, pa zamolih dežur* nog brata, da mi pokaže mesto za umivanje. Reče mi da pričekam i za nekoliko trenutaka, vratio se sa la* v-oarom u rukama, ročnikom i sapu* nom. Iskreno velim, bilo me je stid i da sam znao, da če sam doneti, po* kušao bih da to svakako sprečim. Rc* koh, da mi je veoma neugodno, što se brat toliko žrtvuje, naročito i zato jer je sigurno dva puta bio stariji od me* ne, a on mi smešeči se reče: »Vil ste sad svi naši gosti — a to je malenkost i nije nikakva sramota što sam učinio«. Umivao sam se, a sve me je to peklo i stalno su mi so u mislima nizale uporedbe izmedu nas i brače čehoslo* vačkih Sokola. Pri polasku izahvalih se i upitah za zanimanje susretljivog brata. Koliko je moje iznenadenje bilo još veče kad reče: Advokat. Ova dva primera mogu da nas mnogom čemu pouče i primoraju nas, da malo pogledamo oko sebe i vidimo, kako se uzvišena načela sokolska, bratstvo i jednakost kod nas provode. Ncču pogrešiti, ako rečem, da je sokolsko bratstvo u nas samo jedna zgodna fraza »za opseniti prostotu« i da mi sa tim frazama paradiramo samo onda, kad u velikim razmacima, naoružavši se na hrzu ruku sastavlje* nim »predavanjem« stupamo pred članstvo i sa uzvišenim glasom teatral* no deklamujemo o idejama velikog Tyrša i Fiignera. — A u našem sokol* skom životu? Evo nekoliko primera: Susreču se na ulici dva člana sa značkom. Jedan je po zanimanju1 rc* cimo lekar, a u Sokolu član odbora nevežbač, a drugi po zanimanju sto* lar, a u Sokolu obični vežbač. Ovaj poslednji kao mladi po dobu pozdrav* 1 ja toga brata sa »Zdravo«, on se kao malo trgne, skine šešir i odzdravlja sa: »Klanjam se«, ili »Dobar dan!«... I ovaj vežbač mora da premišlja, kako če pri drogom susretu pozdraviti. Šta drugo, nego skida kapu i sam viče »Klanjam se«. Drugi slučaj: Starešina društva je po svorn položaju u društvenom ži* votu možda nelki viši činovnik. Dolazi dnevno u saobračaj sa članstvom ... Doticaj je uvek suviše služben i član se ne usuduje drukčije da ga oslov* ljava nego sa »vi«. Ovaj to bez protiv* ljenja prihvača i odvrača mu sa »ti«. — To se stalno ponavlja — drže se predavanja, kojima se veliča Fiigner i njegovo demokratsko oslovljavanje sa »ti«. Ironija... Treči slučaj: Priređuje sc sokol* sko selo ili zabava. U dvorani su po* redani stolovi. Odmah na prvi pogled opazičete grupaeiju uobičajenu u obič* nom životu: Po položaju, kakav ko za* uziima u društvenom životu..— Van So* kola može to i da bude iaiko položaj nikad nije merilo ukupne vrednosti čoveka, ali u Sokolu to ne bi smelo nikad biti. Otsustvo jednakosti... Četvrti slučaj: Na sletu ili kakvoj sokolskoj pridebi strogo je zabranjen alkohol... Neki član — bez naročitog školskog obrazovanja — zapane u pri* liku, napije se i bude primečen. Od* mah se takav slučaj strogo zapazi, po* vede se disciplinski postupak, koji apsorbuje po mesec dana vremena i član se izključuje. Možda iste večeri u kakvom separeu sedi izvestan broj onih, koji sebe smatarju povlaščenim, piju, lupaju čaše i vesele se. I ako se to primeti, za to niko ne zna, jer je tu bio odbornik, koji je u društvu ne* nadoknadiv ili koji, radi kojeg bi bio odbor doveden u pitanje. Pa i kakav veči prestup ... Sve u interesu harmo* nije —■ mora da se prečuti... Daleko bi me odvelo, da nabra* jam još takvih slučajeva, jer se oni ' ne dadu nabrojati. Ako povučemo iz svega toga rc* zultantu, videčimo da se u Sokolstvu stvaraju dve klase »viših« i »nižih«. Stvara se jedna vrsta pseudo aristo* kracije, za razliku od prave sokolske aristokracije — aristokracije duha. — U takvom milieu ne može se zapaziti stvarna vrednost pojedinca, jer se ona gubi. Stvaralački rad, samopregor i požrtvovanje, smatraju se slabostima, a ceni se vrednost odbora i društava po tome, koliko u odboru ima advo* kata, doktora, profesora, učitelja, viših činovnika, pa makar oni bili u radu posve sterilni ili da sc narodski izra* zim: posve jalovi. Ja pišem vulgarno, bez pretenzija na naučnu ili literarnu vrednost.mojih članaka, sa. namerom da oko u oko rečem sve ono što nas zajednički tisti i što koči cclokupan rad. Vi čete me pitati: Diagnozu je lako ustanoviti, ali lek, lek?... Ja znam samo jedan recept: Rad, rad, rad! Zbor župskih zastupnika u Laškom i u Osijeku. Laško, 11. novembra 1928. Na poziv starešinstva JSS so se zbrali danes v Zdraviliškem domu v Laškem zastopniki žup: Celje, Kranj, Ljubljana, Maribor, Novo mesto in Zagreb. Od starešinstva JSS so bili navzočni bratje: starosta Gangl, na* čelnik dr. Murnik, tajnik dr. Fux, Prunk in Smertnik. Iz župe Celje je zborovanju prisostvovalo 13 bratov, iz župe Kranj sta bila navzočna 2 bra* ta, iz župe Ljubljana 2, iz župe Mari* bor je došlo 6 bratov, iz župe Novo mesto sta dospela 2 brata in iz žu,pe Zagreb 2 brata, vseh prisotnih 32. Zborovanje je trajalo od 10. do 14'45. Zborovanje je otvoril starosta br. Gangl, ki jo pojasnil namen sestanku. Spoznavaj vsak samega sebe, spozna* vajmo drug drugega. Preglejmo svoje dobre in slabe strani. Iščimo pota na* predka, odstranimo napake in us-tva* rimo pogoje uspešnejšemu delu. Sličen sestanek se vrši danes v Osijeku za okoliške župe. Ta sestanek vodi sa* vezni podstarosta br. Kajzelj, na jug pa je odšel br. Čobal, da obišče ta* mošnje župe. Po tem- nagovoru je v presrčnih besedah pozdravil zbor sta* rosta domačega društva, brat dr. Dr* novšek, želeč mu mnogo uspeha. O splošnem položaju v Savezu je, poročal tajnik br. dr. Fux. poročila o stanju v župah pa so padali, in sicer za župu Celje brat Čepin, za župo Kranj^ brat Cvar, za župo Ljubljana brat Flegar, za župo Maribor brata Zorko in Mačus, za župo Novo mesto brat Marinček in za župo Zagreb brat Brozovič. Vsa ta poročila so bila skrbno sestavljena, strogo stvarna in objektivna ter so dala podlago za ob* širno, izčrpno in uspešno debato, ki so se je udeležili bratje dr. Fux, Janko Sajovic (Kranj), Lubej (Ljutomer), Smertnik, dr. Murnik in Brozovič. V debati kakor v poročilih je bil govor o vsaki panogi sokolskega dela v Sa* vezu, v župah in društvih, tako da se je razgrnila pred nami jasna slika ce* lotnega položaja v vseh tu zastopanih župah. Iz posameznih poročil in de* bate moremo posneti: 1. Poglobitev pravilne sokolske vzgoje v telovadnicah. 2. Vzgoja močnega kadra za so* kolslko delo usposobljenega prednja* štva. 3. Dopolnjevanje uprav iz član* stva, ki je vzgojeno v telovadnicah. 4. Vzgojna potovanja Saveznih prednjakov. 5. Prirejanje prednjaških tečajev po društvih, župah in Savezu. 6. Sanacija finančnih vprašanj, ker je brez materialnih sredstev vsako delo onemogočeno. 7. Potreba pogostejših takih se* Stankov, kjer se more ponovno nagla* sati poglavitna osnova naše organista* eije: edinstvo naroda in države. Ne more .se odobravati nobenega poizku* sa, ki hi zadeval ob ta temeljni princip naše sokolske zajednice. Krat savezni starosta je te po* snetve iz poročil in debate 'Ugotovil v zaključnem govoru. Ko dobimo izve* stja o sličnih sestankih po vsej državi, nam bo mogoče potrebno ukreniti v splošni podvig vsega našega sokolske* ga življenja. V tem življenju se mora vsak poedinec aktivno udejstvovati, da bo napredovala celota v upravnem in tehničnem pogledu, ko se zberemo 16. decembra na udborovo sejo JSS* bomo mogli storiti potrebne sklepe. Na sokolsko delo je poklican vsalk in nihče se mu ne sme izogibati, kdor nosi v sebi iskro .sokolske zavesti. * Osijek, II. novembra 1028. Zbor župskih zastopnika sazvan po JSS održan je u velik oj dvorani trgo* vačke zbornice u Osijeku. Zastuplje* ne su bile sve župe za koje je bio .sa* stanak obavezan. Starešinstvo JSS za* stopala su brača podstarosta JSS Kaj* zelj i ipodnačelnik Sulce. Župu Osijek zastopalo je celokupno .starešinstvo župe; župu Bjelovar br. Bičanič, župiu Novi Sad braea dr. Belajčie, dr. NiLko Mrvoš, Fr. Malin; župu. Vel. Bečkerek br. (,'irilov. Svega 36 osoba. Zbor je otvorio, pozdravio i vodio starosta župe osiječke br. Dimitrije Petrovič. Obrazlož.io je ukratko svrhu sazvanog sastanka i pozvan braču de* legate da otvoreno i jasno kažu sve sto im je na srciu, da bi .se došlo' do željenog uspeha. Naročite toplo .pa* zdravio je zastopnike Saveza. Iza njega uzima reč podstarosta JSS brat Kajzelj, koji je ispred stare* šinstva JSS pozdravio 'Sve prisotne i obra'zložio zašto je Save/, sazvan ovc sastanke i što od njih očekuje. Svrha je tom sastanku da potraži uzrnk ne* radinosti po društ.vima, da dude sta* rešinistvo u uži dodir sa delegatima žu* pa ii d ги sta v a te da starešinstvo na te* melju rezultata tih sastanaka done.se potrebne zaključke i predloge kako hi se doskočilo tom najvceem zlu, koje vlada medu društvenim funkcioneri* ma — neradinosti, jer je time sva ko uredno i pravilno poslovanje onemo* guee.no. Zatim je podao tačno gospo* dansko stanje 'Saveza, a i pozvamih župa, iza čega su 'uslcdili referati po* jedinih župskih delegata. Za župu Bjelovar dao ji izveštaj br. Bičanič. Stanje u župi se poprav* Ija, spram Saveza se ne može potužiti; opširan izveštaj bio je stvaran. Za 'župu Novi Sad izvestio jo zbor br. dr. Belajčie. U njegovoj župi — iz* javio je s veseljem i radošču — vlada neograničeno poverenje spram Save* za. Zupa če svoje obavezo urediti do sodnico odbora JSS. U svorn izveštaju spomenuo je, kako državne centralne vlasti svojski podupiru skautizam i Crveni krst, dok za Sokolstvo to ne može ustvrditi. Uzoran i zanimljiv njegov izveštaj bio je sasliušan svom pozornošču, a na kraju popračen odo* b ravan jem. Delegat župe Veliki Bečkerek iz* vinuo se, da ne može dati izveštaj ob* žirom nato što je bio u poslednjem trenutku odreden da zastopa župu, pa je stoga neinformiran. Za župu Osijek dao je izveštaj starosta brat Petrovič. Opšte stanje u župi z a do v o'l j a v a jiu č e. Iza toga bio je izabran odsek še* .storice sa zadatkom, da do,nese reso* lueiju za današnji sastanak. L1 odboru su bili braea: general Spasoje Tešič,-Bičanič, dr. Perič, dr. Belajčič, F. Ma* lin i dr. Mrvoš. Na interpelacije brače delegata od* govarao jo brat Kajzelj, koji je prc zaključka zbora pozdravio priisutnu braeu generale Stojana Nikoliča i Spa* soje Tešiča te izraz,io svoje zadovolj* stvo, da tako visoke in odlične vojni* eke ličnosti aktivno učestvujiu d sa* raduju u ,sokolskem radu. — Sastanak zaključil) je br. Petrovič lepim govo* rum, Na sve prisutme ji sastanak oista* vio vrlo dobar utisak. Opširniji izveštaj dačemo o tim sastanoima u Sokolslcom Glasniku, čim primimo zapisnike i izveštajc. Zaboravljeni grobovi. Plemenita jugoslovenska žena, ko* ja ali ne želi biti imenovana, dala je starešinstvu JSS pobudiu, da je u isvoj proglas za proslavu 1. decembra uimet* nulo i 6. taoku, koja nalaže bratskim društvima dužnost, da ise sete toga dana za Jugoslaviju zaslužnih, a mit* vili moževa i žena (narodnih voda i radenika, junaka, pesnika, književni* ka, umetnika itd.). Doslovno glaisi naš proglas ovako: »Svako društvo če u svom mestu s naraištajem i decom oči* stiiti, urediti i ukrasiti grobove takvih muževa j žena. Mrtvima čaist i blaga UiSipomena, živima podstrek za uzoran, plemenit, požrtvovan život! Nije po* trebno naročito naglašavati, od kolikog je vaspitnog /načenja ta odredba za našu sokolskiu omladinu.« Buduči je 'inieijativa potekla iz blage duše naše sestro iz Slovenačke, neka bi izvršen je toga preuzele prc svega naše sestre, koje neka dadu našim društvima svoje snage i svoje misli na razpolaganj e. Sve grobove naših mrtvih muževa i žena, koji su za života deliima dokazali svoju domo* vinsku ljiu.bav, neka ipo čitavoj našoj državi prekrije, okrasi i iz zaborava digne ljubav i poštovanje jugosloven* ske žene Sokolioe; koja neka k tom odhenom kultuirnom, ipietetnom i na* ciionalnom delu podstrekavajuči i odu* ševljavajuči privuče svu našu sokol* sku omladinu! Grobovi mrtvih sinova i kčeri na,šeg naroda neka se 1. de* cembra po čitavoj našoj državi pre* tvore u očiščene i ukrašene gredice ogromnog vrta, kojeg je po čitavom prostranstvu naše zemlje pregrnuia i okitila lepota živih duša i »danost patriotskih srdaea! Na tom vrtni, su 'i grohovi, na koje moguče nitko ne misli, grobovi žabo* ravljeniih, zaboravljeni, sasvim zabo* ravljeni grobovi! U takvim grobovima snivaju svoj večni san hpdnidi i siro* maci, koje je tko zna kada i kako snu* sio i satro okrutan život, kojima nije nitko oplakivao odlazak i njihove ža* lostnc, moguče tragične smrti, koji su pali kao žrtve nemilosrdne, tvrde sud* bine — zapušteni, trpeči, iskorišta* vani u životu, zaboravljeni u smrti. Bog na nebu rosi njihove zaboravljene grobove ros o m milosrda, a na zemljli neka se na njih obazrc sauščešče so* kolskih srdaea! 1 ti nesretniiei bili su deo živog na* šeg naroda. Živeli su u onim širokim slojev,ima, koje gazi i progoni nemio život, koji živu — kako kažemo — liz ruku u usta, koji se moraju boriti za svaki komadičak hleba, koji u diušev* nim i telesnim mukama i boloviima propada ju, koje teraju nesreče do /dvojnosti ili pak ih zablude i nižine života izmučene i isključcne od sunea* nog svetla baeaju u crnui zemljin,. I na njihove grobove neka se obazru nalši bratski i sestrin,ski pogledi. Ako su ih zaboravili i zabadili svi — mi ih ne smemo! Patnja ih je očistila od sviju greha, u s ja ju mučeništva stoje pred nama, naše bratstvo se sklanja k nji* ma i rosi njihove gomile suzom milo* srda i ljubavi. Tko zna i tko neka siudi, koliko je medu njima neznanih junaka, koji su se borili sa olujom života, koji n is u imali nigde oslona, nigde prijatelja, nigde zaštite! Koliko jc medu njima talenata, koji sni se izgubili kao izvor vode u pesku, a koliko je medu njima mekih srdaea i osečajnih duša, koje su uvcnule u ranoj dobi, kao što uvene cvet, koga oprži mraz! Ti siromašni, jadni ljudi — i ti su bili naša brača i naše sestre! Mislimo na njih s obe* Čanjem, da čemo biti jaki i kreposni u sekokskom duhu, da nas nečo svla* dati ugrožavajuče sile života, več da čemo snagom i veličinom sokolske ideje svladati sve zlo, sve slabo, sve gad n o, sve nesokolsko! Koliko li zahvalnog gradiva za na* govore! Bračo i sestre, ne propustite te lepe prilike, koja prilaže nov ka* men u temelj sokolske moralnosti! E. G angl. usmiljenja in sočutja do sočloveka, si bo moral staviti vprašanje: ali je vse to resnica, je to mogoče? Toda oseba pisca, imena raznih krajev in ljudi ter datumi raznih dogodkov, ki jih na* vaja pisec, ga prepričajo, da je vse to čistil, žalostna resnica. Književnost. Istra kliče Pred desetimi leti, ko je a v.s tri j* ska vojska že ,zapustila svoje položaje na Piavi in so vojaki odhajali na svoje domove, je »hrabra« italijanska arma* da z belimi zastavami počasi in oprez* no prodirala v Primorje vedno pri* pravljena, da takoj zopet zbeži, če bi se ji nasprotnik postavil v bran. Selc po par tednih so se ojunačili Italijani in se upali priti po poti, ki jim je bila prosta in svobodna, celo- do Vrhnike, kjer jih je mirno, a odločno ustavil naš polkovnik Svabič. Brez truda in izgub, samo nekoliko še v strahu so Italijani po končani vojni zasedli vse naše Primorje, našo Istro' in No* tranjsko. Veseli so bili tega svojega »zmagovalnega« pohoda in zato z ljudstvom prijazni. Obljubovali so mu raj na 'zemlji in za Slovence so izdali posebne oglase, kjer so jim zagotav* I j ali večjo svobodo, kakor so jo imeli pod Avstrijo. Toda kmalu so pozabili na vse svoje obljube. Že v drugem me* secu svojega gospodstva nad našo primorsko zemljo so se pričela razna preganjanja našega naroda, aretacije, deportacije, izgoni, pretepi, nato ved* no hujša grozodejstva, ropi, požigi in umori. In to nečloveško nasilje, zati* ranje in uničevanje našega naroda traja nepretrgoma že celih deset let! Kako dolgo še...? To desetletno trpljenje, to Kalva* rijo naših rojakov v Primorju prc* tresljivo opisuje komaj pred par me* seci iz Istre izgnani slovenski duhovnik g. Jakob Soklič v svoji brošuri, ki no* si naslov »Istra kliče«. Visak, ki pre* bere to brošuro in ki ima le trohico Remek delo 2000 godišnje kulture. To brošuro, iki obsega 75 strani, je založila Jugoslovenska Matica v Ljub* 1 jan i. Pisana je izelo poljudno in na* menjena vsem slojem našega naroda. Cena ji je 10 Din in se prodaja na korist rojakov onstran meje. Na.ro* čajte jo! Sokoli! Prilike v naši državi niso take, kakor si jih želimo, zlasti ne so* cialne. Če pa primerjamo svoj položaj z onim naših bratov pod Italijo, ka* nam ga opisuje brošura »Istra ■ or kliče«, potem si moramo priznati, da smo v vsakem oziru stokrat, tisočkrat na boljšem, in naša srca bodo polna pomilovanja in sočutja do bednih ro* jakov pod Italijoi Sokoli! 12. novembra poteče osmo leto, ko je bila v Rapallu sklenjena pogodba, s katero smo se morali odreči našemu Primorju. Ne smemo prezreti te žalostno ob* letnice. Z bolestjo v srcih se je moramo spomniti, saj ni zasuž* n i 1 a samo naših bratov, žalila je tudi naš nacionalni ponos in. zelo občutno oškodovala naše narod* no gospodarstvo. Italijanski im* perializem se ne bo zadovoljil sa* mo z našim Primorjem, on že stega svoje prste po naših rud* nikih in gozdovih ter išče prilike, da. se jih polasti. Glavna ovira so mu še naši bratje v Primorju, ki jih hoče potujčiti, uničiti, da preko njihovih trupel stopi na našo svobodno zemljo. Tembolj je zato naša dolžnost, da podpi* ramo naše brate v njih težki borbi za svoj nacionalni in go* spodarski obstoj, kajti s tem da jih podpiramo, branimo sebe! Spomnite se njih gorja, ne pozabite klicev! Na* ša Istra vas k ki če, naš Trst, naša Go* riška! Pozivamo vsa bratska društva, brate in sestre, da naroči za svoje knjižnice to knjigo, ki jo toplo pripo* ročamo in ki naj ne mainjka v nobeni sokolski knjižnici. Naroča se pri Ju* goslovenski Matici, Prešernova ulica 7/11. v Ljubljani. Cena ji je Din 10 Kalendaric sokolske omladine. Savez je u redakciji brata E. Gan* gla izdao »Kalendaric — sokolske Omladine!« Ne mislim, da se osvrčem na njegovu sadrž.inu, a po gotovo vrednost sa čisto sokokskoga stanovi* šta, da sokolska o.mladina mora da ima sokolski kalendaric i da na taj način i privatni život naše omladine sve više i više sokoli/ujemo, t. j. sve što u ži* votu trebamo, čime se služimo, za čim težimo, što radimo itd. treba da nosi sokol siki karakter i protkavava sokol* ski duh. Tek tada, budemo li celom našem životu bio on privatni, zvanični, dru? štveni ili sokolski davali obiležje so* kolsko, tek tada če sokolski duh dvo* rana i društva postati i solkolski duh našega privatnoga života. Eto — Čeho* slovaei več i izdaju ilustrovani tednik »Jas« samo za to, da i u ilustracijama dode duh Sokolstva. Tako Sokolstvo radi za sebe. i manifestuje sebe. I ovaj kalendaric je jedan deo te naše sokolske težnje. Jest stvar ne ma* terijnlne naravi, vce naše svesti i volje, da taj kalendaric dode u ruke i dušu naše sokolske Omladine, pa i dalje i ostale školske i vanškolsko omladine. Opisujuei kalendaric, hteo hi h baš prosvetne odbore, naraštajske od* ‘bore i prednjačke zborove upoizoriti na jednu važnu stvar ovoga kalendara, koji u godini dana mo'že da postane neobično važno odgojno sredstvo. To je Kalendaric ima dosta rubrika, ko* je sokolski omladinae tokom godim ima da ispuni, a to. je na prvoj strani curriculum vitae posednika kalenda* riea. To je prvo. Na drugoj strani je za ispuniti pri* padnost društva i župi, te poznavanje vodečih ličnosti društva. Koliko je članovadca, koje to- oeznaju. To ie drugo. Na sledečim stranicama, a kod meseci je rubrika .na ko ju se naročito treba da pazi, da se ispuni, a ta je a) Moj najlepši dan u tom mesecu b) Sto moram učiniti u tem mesecu, e) Beleške — na kraju sokolska gesla. Oni, koji vode naraštaj neka do* bro paze, da ove rubrike se ispune i takvom sadržinom što ec sokolskega Omladinca sve više pnivikivati na rad i ispunjavanje nckakvog sokoLsisog dela. Svakoga meseca neka se razjas* ne načela pisana izpod beleške. "To je trečo. Deset zapovedi na 39. strani, tre* ba svaki omladinae da napamet nauči i da ih zna rastumačiti. To je četrtoi Isto je tako 1 sa rasporedom iza vežbanje. Naročitu pažnju treba polkloniti strani 45. —- gde dete v rubriei »Moj sokolski život« ima svakoga meseca da ispuni, što je dobro učinio za narod i državu — a dalje utakmice, koje je knjige pročitao, najbolje reoenice i iz dnevnika moga života. To jo peto. Bude li sokolski omladinae pod nadzorom nas starijih, ispunjavao ove rubrike i tako u godini dana pratio razvoj svoga sokolskoga života, rada i težnji, tad če ta mala knjižica imati svoje odlično odgojno sredstvo. Ako bi naš sokolski Omladinae, ostavljao ove kalendariee kao uspome* nu za kasnija vremena kad dode u član* stvo, bila hi mu ova knjižica najmilija sokolska uspomena sokolske Mladosti. Do nas je da mrtav i beo papir, po* stane živa reč odgoja naše omladine — kojoj u veliko manjka maša pažnja, ljubav, knjige i ostalo. A kad se zna, da ta 'knjižica sa blizu 60 strana stoji samo 2 Din — e onda pitamo: Smemo li se i čas nazvati pripadnicima sokolske organizacije, ako i jedno dete u Sokolstvu, ostane bez ovoga kalendariča. Sokolski obraz bi nam proervenio — ako bi se doznalo, da ima sokol* skoga deteta bez ovoga kalendariča. Dušan M. Bogunovie. Izjava. Iz starešinstva JSS. Poziv na sednicu odbora JSS. Svim bratskim zupamal Sednica odbora Jugoslovenskog Sokolskog Saveza održače se u nede* 1 ju 16. decembra 1928 u prostorijama Sokolskog društva Ljubljana — Matica, Narodni dom (ulaz sa Bleiweisove ceste). Početak sednice odbora JSS je u 8 sati 30 min. Dnevni red: 1. Izveštaj starešinstva i odseka JSS. 2. Izveštaj Saveznog Tehničkog odbora. 3. X. glavna skupština JSS, gde i kad se vrši. 4. Izveštaj gospodarskog odseka i proračun za godinu 1929. 5. Priredbe u godini 1929. 6. II. jugoslovenski svesokolski slet god. 1930. u Beogradu. Z d 7. Predloži župa i starešinstva JSS. 8. Eventualija. Na sednicu odbora JSS mora svaka župa poslati jednog zastupnika. Punomoči ne važe. Delegate i svoje predloge moraju župe javiti starešin* stvu JSS najkasnije osam dana pre sednice. Dan pre toga, t. j. 15. decembra 1928, održače se u istim prostorijama Zbor župskih načelnika. Početalk ovog zbora u 17 sati. Dnevni red javiče se župama na vreme. 15. XII. održače se u prostorijama JSS u 20 sati sednica Manjinskog od* seka JSS. Referira brat dr. M. Buič o »Položaju i posledicama Nettunskih konvencija«. Obvezatno za delegate man j inskih župa. Pod naslovom »Naše Sokolstvo u Južnoj Srbiji« objavljuje »Stara Srbi* ja« u svom broju 134. od 21. oktobra o. g. jedan članak, koji je tendenci* ozan po svom sadržaju i ima očiglednu nameru, da učini u sokolskim redovi* ma Južne Srbije zabunu i uništi auto* ritet Jugoslovenskog Sokolskog Save* za i naše sokolsko jedinstvo. Nepoznati pisac živi u prepirci sa sokolskim geslom »pojedinac ništa —• celina sve«, što treba da u iprvom redu naglasimo, a onda moramo konstato* vati, da ne pozna ni naših propisa i zaključaka II. sokolskog sabora od 18. augusta 1924. Njemu dakle manj* k a naprimitivnija osno va da bi mogao i sme o govoriti u ime Sokolstva, čemu je dokaz i to, da naziva našeg brata Bogunoviča gospodinom, koji je n c o* sporno mnogo uradio za skopi jan* ski slet i kome je bratska župa u Skop* 1 ju za taj rad poslala pismenu zahva* lu. 1 dalje, pisac omalovažava nas zva* ničan orgain, kojeg naziva ljubljan* skim, dočim svaki pismen čovek mo* že čitati u glavi vsak o g broja, da je »Sokolski Glasnik« organ Jugosloven* skog Sokolskog Saveza, dakle organ sviju, koji su organizovani u Savezu. Pisac nastavlja doslovno: »Našle Sokolstvo u Južnoj Srbiji umeče pro* dužiti svoj rad i svoj razvoj ii napre* dak sa istim uspehom i sa istim nacio* nalnim oduševljen jem kao i do sada i bez uticaja ljudi iz prečanskog fron* ta, koji bi želeli i ovamo da porazaseju mržnju i razdor. — Kome nije pravo nek se hvatu u drugo kolo iMačeka i Pribičeviča a naše Sokolstvo u Južnoj Srbiji i njegovo vodstvo neka ostave na miru.« Konstatujemo, da u Sokolstvu ne* ma nikakvog prečanskog ili neprečan* skog fronta, nema kola ni oko Mačeka ni oko Pribičeviča -— koja dvojica ni.su ni učlanjcna u našem Sokolstvu — več iza nas kao celinu i za svakog pojcdinca važi samo i apsolutno samo to, što smo kazali govoreči o našoj zadači na II. svom saboru, a t,o je (vidi »Organizaciju« str. 7.): »Sokolstvo... slobodna je i samostalna ideja nase vlastite nacionalne inicijative, na koju ne deluje nijedan vanjski faktor i je* dino se ruikovodi načelom: telesnog, moralnog i duševnog jačanja naroda u pravcu večitoga kretanja i načela, ni* kad ne biti zadovoljan sa onim, što se postiglo, več uvek težiti za onim, što je bolje i lepše; iduči od ideje Ju* goslovenstva k Slovenstvu, od Slaven* stva k čovečanstvu.« Tako su govorili i zaključili So* koli. Samo to važi za sve nas i po to* me upravljamo mi svoj sokolski rad. Ko drukčije kaže, on ne govori istinu, on nema sokolskog morala i sokolske svesti. Mora dakle imati sasvim neso* kolske, van naših redova tajno radečc i po Sokolstvo štetne namere, koje stoje u najljučoj opreo! sa idealima sokolskog bratstva, sa istinom i prav* dom. Mi takav nebratski posao naj* cdlučnije osudujemo i opovrgavamo sa indignacijom. Ako bi znali, ko je pisac članka u »Staroj Srbiji« i ako' bi bio član kojeg našeg sokolskog društva, upo* trebili bi protiv njega najstrože mere svojih disciplinarnih propisa. Tako pak, kad neznamo ni ko je ni gde je, jer sc nejunački sakriva za ledima uredništva, mi ga time osudujemo, a ako je bio u našoj organizaciji, on sc je več sam s ovim izdajničkim radom iz naših redova moralno bacio na* polje! Mi pozivamo svu svoju braču na oprez! Neka stoje na straži, da ovak* ve ličnosti ne glodu temelje naše so* kolske zajednice i ne bi ju lice dosad neoskvrnjenoj sokolskoj časti u Juž* noj Srbiji! Ovu izjavu poslali smo i urednl* štvu »Stare Srbije« sa molbom, da ju objavi. Ljubljana, 5. novembra 1928. Starešinstvo JSS. r a v o i Ljubljana, 22. oktobra 1929. Starešinstvo Jugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Viktor Murnik, načelnik. Dr. Riko Fux, tajnik. ZA POSTRADALE BUGARE. Od strane društva Bos. Novi saku* pili su brača profesuri Ing. Đorđe Rai* lić i Jovo Marjanovič, medu članovi* ma društva i gradanstvom za postra* dalu braču Bugare Din 879—. Novac je primio JSS, koji če ga otpremiti na Savez bugarskih Junaka. XXX. SEDNICA STAREŠ. JSS 29. oktobra 1928. Starosta br. Gangl izveštava, da je odaslana OOS sledeča čestitka za 28. okt o bar o. g.: Bračo! Sestre! Približava se dcsetogodišnjica va* šeg oslobodenja i vašeg .ujedinjenja iu samostalnu Čehoslovačku republiku, pa hitamo, da vam k tom veselom jubi* leju izrazimo svoje iskrene i bratske čestitke! Čestitamo vam k ogromnom na* pretku, koji opažamo s veli kom rado* šču na isvim poprištima javnog života u vašoj zemlji. Kao što je u prvom re* du neoporeciva zasliuga čehoslovač* kog Sokolstva, da je vašem narodu si* nula sloboda, tako je plod sokolskog vaspitainja, koje je sa samosvešču i ponosom proželo čitav vaš narod, da i sc može i sme bratska republika da* nas uvrstiti medu najkulturnijc i nAj* napredinije države sveta. Naglašujuči ta dejstva, ko ja če znati tek istorija pravilno oceniti i ne* prolazno očuvati hudučim vekovima, osečamo se srečnima, da smo Jugoslo* venski Sokoli udruženi s vama bračo i sestre, vezama s-okolskog bratstva, koje se utvrduju svaki dan sve više, a od kojih očekujemo za čitav-o Slo« venstvo najlepših plodova u budue* nosti sokolske luzajamnosti i radin-osti. Želimo od sveg srca, da bi prožeo pobedonosni duh čehoslovačkg Sokol* stva sivakog Slovcna, da bi bili svi jaki, silni, smeli i ponosni u tom duhu, uvek spremni za domovlnu žrtvovati sve! Vašoj domovini želimo najsjajniju budučnoest, pre svega pak želimo, da nam očuvate svoju hratskiu ljubav! Neka živi Čehoslovačka republika! Neka živi iprezident, brat Мавагук! Neka živi Čehoslovačka Obec Sokoil* ska! Svoj brači i sestrama, vašem nara* štaju i vašoj deci bratski naš pozdrav! Zdravo! Prezidentu br. T. G. Maisaryku upučen je sledeči brzojav: »Jugoslovenski Sokolski Savez ra* duje se desetogodišnjici državne sa* mostalnosti, brata prezidenta pozdrav* lja odano, kličuči njemu i republici bratski sokolski Zdravo!« Zatim izveštava brat starosta, da je sa zastupnicima JSS čestitao ovdaš* njem čehoslovačkom konzulu, a i pri* sustvovao povorci i proslavi tog pr-az* nika bratskog naroda, na Taboru. Prilikom proslave oslobodenja Na* šeg Mora, kojiu je priredila kraljevska ■mornarica u Boci Kotorskoj, upučen je br. admiralu Kohu ovaj brzojavni pozdrav; »Jugo-slo venski Sokolski Savez če* stita desetogodišnjicu oislobodenja na> šeg mora i slavnu mornaricu bratski pozdravlja.« Na kraju sodnice govorilo se o na* činu proslave 1 decembra na 14. oktobra o. g.,_ nedelju dana nakon proslave proboja solun* skog fronta, proslavljena je i u ma> lom selu Palama kod Sarajeva jedna značajna svečanost, koja se krasno uvrstala u niz proslava desetogodiš* njice našefi ujcdinjenja ii oslobodenja, svečanost osvcčenja i otvaranja Doma Žrtava, palih u god. 1914. Pale su malo ali vrlo romantično mesto na istočnoj strani Sarajeva, i rado gledano izletu,ičko mesto za sve Sarajlije, koje vole prirodu i uživaju u lepoti nlaninske romantike. Ali, za vreme velikoga i strašnega rata, malo mesto Pale stradalo je kao malo koje našj mesto u istočnim kraa jevima Bosne. Kako jo o-no u nepo* srednoj bližini Sarajeva i njegovih mnogobrojnih vojniokih utvrđenja, kako je ono naseljeno izključivo srpsko=pravoslavnim stnnovn.ištvom, to se u ono obesno i vanzakonsko doba svaka i najmanj,a sumnja iu is= pravnost i lojalnost ovoga planins'kog sveta kazn51a strašnim kaznama stres ljanja i vešanja. Sem toga, u ovo malo mesto sručivao se sav bes razuzdanih germanskosmadžarskih četa, koje su u prvom svom oduševljenju jur.ile na is» točnu granicu i krvožedno sc lupučis vale na ©balu valovite Drine. Na tom svom pohodu retko su koga štedele. Ali, suz'bijeno i deoimiran.i od hrab* rih branilaea ugrožene slobode, c-ve su se piobeđene i porazom demoralisane čete još gore svetile jadnom i nevi« nom narodu pri svome uzmicanju. Njih je hrabra srpska i črnogorska vojska, odbivši ih .od svojih ognjišta, gonila sve do ovog malog mesta, lupra* vo do pod ždrela topova na sarajev* skim utvrdenjima, i tu se zaustavila. Dugo vremena 'komandovao je u ovom mestu sa svojim junacima poznati ju* nak črnogorski, pokojni serdar i go* neral Janko Vukotič. Eto, ti istorijski dogadaji, koj.i su se odigravali god. 1914. i 1915. u ov,om romantičnom me< s tu, ostavili su strašnih tragova na stanovništvu njegovom. O vi gorštadi, stavljeni van zakona i prepušteni besu raspojasane i demoralisane vojničke rulje, padali su kao snoplje p o u mramor* noj p loči zlatom ispisanoj, tri slavo njegove, na kojima mu može da za* vidi i mnogo koje naše vočc mesto. Prva slava mu je ona divotna ali i strašna grobnica, u kojoj počivaju žrtve, koje jo dušmanin neštcdimice kosio, da bi 'is!kalio svoj bes nad srp* skim narodom. Ona mu je sjajan do* kaz muškosti i želje za slobodom, koje nema bez krvavih i skupnih žrta* va. Druga mu je slava, što se ono u ratnoj istoriji 'našoj zabeležilo kao najzapadmija tačka, dokle je srpski vojnik, pobedivši nadmočniju šilu, gonio' dušmanina i pojio svoga :zadi* hanog Ikonja na izvorima hladne Mi* ljacke, ovde, pred ždrelima topova sa bliskih utvrdenja sarajevskih. To mu je 'najlepša svedodžba, da je potpuno zaslužio, da ga obasja sunce Slobode. Treča mu j.e slava, što se ono, -deset* kovano i kosom smrti neštedno ko* šeno, muški, junački i brzo podiglo na noge iza strašnog pokolja. Opct se belo po gorskim pristrancima njegove lepe i čedne kučioe, opet u pumom jeku žagofi žiivot po ravnici njegovoj, i, što je najdičnijc, ono nc zaboravlja prošlosti svoje i ne smeče s uma bri* ge za budučnost svoju. Okuplja se, pribire snagu i p odi že ovaj Dom, spo* menik krvavoj prošlosti, svetioniik svetloj budučnosti. U njemu če sc svaki njegov član i posetnik napajati 'pričeščem iz dva putira: iz putira slavne ii junačke prošlosti koja krepi srce lepotom žrtve i neustrašnosti, iz putira budučnosti, koja sprema nove generacije na nov© žrtve 5 nova na* danja. To mu je značajan beleg vital* noisti njegove. Te tri slave ovog ma* log mesta vredne su, da se pomenu u ovom svečanom momentu. One su tako vidne i uočljive, da je teško nc pomenuti iih, one su toliko lep.& i punc. značenja, da bi greh bio ne diviti im ,se. Zato se Sokolstvo naše divi čuva* rima divnih tekovina ovog malog mesta, zato i odaje svoje poštovanje sviima trudbenicima koji su, čuvajnici uspomenu na prošlost, sazidali ovaj Dom, rasadnik svega što je lepo, če* stito i pkmenito 'a- namenjeno lepšoj budučnosti. A gdc se god radi o cesti* tosti i plemenitosti, tu če se okupljati ;i Sokolstvo naše, i zato mi Sokoli sma* tramo ovaj Dom Žrtava i svojim So* kolskim domom. Slava svetlim žrtva* ma teške prošlosti i hvala staraocima za svetliju i junačku budučnost!« Iza toga su se redale tačko sve* čane akademije: pevanje »Padajte, bračo!« od društva »Sloge« iz Sara» jeva, prigodne deklamacije, kojima se veliičaju žrtve i sokolsko vežbanje čla* nica sarajevskog !i članova višegrad* skog s'okolskog društva. Posle podne je bila narodna zabava, u kojoj je na* ročito vidnog učešča uzco seoski ^vet u svojoj živopisno j narodnoj nošnji. Prostrana dvorana, koja če ujedno biti i Sokolana, oživela je živahnim životom, a naša je želja da talkvom ostane i da se u njoj sokolski život ni* kad ne ugasi. Soko. IZ UPRAVE I UREDNIŠTVA. U poslednjem broju upoaprili smo braiču pretplatnike i društva, da če se za 1. decembar o. g. izdati Sokolski Glasnik u svečanom obliku i poveča* nom opsegu, a i nakladi, ake če brat« ska društva poručiti vedi broj listov« za taj dan, da ih raspačaju putem kol= portaže medu sokolsku, a i vansokol* slcu javnost. Javite povečan broj naj* kasnije do 25. novembra o. g. — Svu braču saradnike pozivamo, da nam po* šalju svoje doprinose i izveštaje naj* kasnije do 23. novembra o. g. MALI OGLASI Oglase pri m a po naplati uprava Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanju 50 para, najmanji iznos 5 Din. Tko oglašuje, taj napreduje! Za zdravje sokolske mladine! V vsaki sokolski mledin^Jn knjižnici mora biti knjižica: Dr. Ivan Robida, l)a ste mi zdravi, dragi otroci! Broš. Din 3 Ljubke povesti, ki obravnavajo razna poglavju iz zdravstva - Noročila na založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Znamenita povest v slovenskem prevodu! Sokolskim mladinskim knjižnicam priporočamo: Swift-Flere, Guliverjeva potovanja. (Lilipu tanci). Bogato ilustrirano. Vez. Din 42'—. Naročila izvršuje Učiteljska knj garna v Ljubjani. Za francoski jezik. Vsem, ki se zanimajo za francoščino, priporočamo iz svoje zaloge Breznik, Francosko-slo-vensko -ntimška konverzacija. V platno vez. Din 35 —, Naročila izvršuje založništvo; Učiteljska knjigarna v Ljubljani. Sokolom sadjarjem priporočamo iz lastne založbe bogato ilustrirano knjigo: Belle, Sadjarstvo. Vez. Din 64—. Učiteljska knjigarna v Ljubljani. n ЈЕШШшааоаааавшсшсш Zajtrkovalnica Al. Sčurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. 1. decembra 1928 izači če •SOKOLSKI' GLASNIK« u svečanom i povečanom obliku, zato pošaljite oglase najkasnije do 23. novembra 1928 ALB. RUTAR PUŠKAR CELJE, Slomškov trg 4 priporoča vsakovrstno lovsko in žepno orož e, municijo in vse lovske potrebščine. lA. iA> ..-A • > i^j oAj tA. Nejlepla knjiga sokolskf? slave je Spomenica [ I. Jugoslovenskog Г svesokolskog sleta 1922. g. j Kompletna stoji Din 350-— j "s Originalne korice Din 50'— ‘ ^ Naručitc kod pisarne JSS. F гуч счуЈ<-» r^i TRGOVAČKA TISKARA G. KRALJ ETA SUŠAK, STROSSMARYEROVA 7 UTEMELJENA GOD. 1890. IZVADJA SVAKOVRSNE TISKARSKE RADNJE BRZO, ČISTO I JEFTINO BRZOJAVI: KRALJETA SUŠAK Restavracija „Kosovo" Sušak, Mažuranićeva. Vlasnik: Šime Vranić Prvorazredno dalmatinsko i domaće vino. Točenje poznatog „Union“ piva. - Prvorazredna —domača kuhinja. ------- ALOJZ FUCHS - mil IMU№, Seuimi Ш. t priporočabogato zalogo zlatnine, ur in srebrnine Popravila v lastni delavnici točno in solidno. Vkuhavajte v [weck] WECK ■ ovih čašah, ki jih uporabljajo naše gospodinje že desetletja in so se izkazale za najboljše. Tovarniška zaloga za Jugoslavijo pri tt. FRUCTUS, Ljubljana = KREKOV TRG 10/1 = Vezava vsakovrstnih knjig najceneje pri H.Zupanu LJUBLJANA Gradišče Ste v. 10. Solidna in točna izvršitev. FR SLAMIČ, LJUBLJANA GOSPOSVETSKA CESTA ŠT. (j priporoča fine mesne izdelke, vsakovrstno sveže meso, perutnino, divjačino ter izborne mesne konzerve in paštete. TELEFON 29-73 - NIZKE CENE! g Ivan More i sodavičar S Kladezna ulica 19 § g Ljubljana g a o DaaaaaaaDDaaoDDDDDDD ST AM PIL JE ETIKETE REZBARSTVO S s LJUBLJANA Sv. Petra c. 13. ===== Stara renomirana tvidka ===== M. URBAS LJUBLJANA, Slomškova ul. 13 (poleg mestne elektrarne) Izdelovanje pristnih kranjskih klobas Razpošilja od 5 kg naprej v vsaki množini po na jnižji ceni B ii E Z.V o O m CQ B n 'o a ■£? СЛ s ■* » а m Л > £ e 'S C II m S d »mo H bc 3 j® Л m v S m S * ^ o »m » S 03 =3 n 5 bo .2 U -g o — Д ^ « c s S o J s rt -*-< je S ra M o S1" o Фв m Sc .2, n š > o d “ ■ s>3 -a 2 S 4 °E & o El o. a StlMl ШШШ teku priporočamo mlaislio izdajo slovenskih hlaškiv: Erjavec-Flere: Fran Erjavec, izbrani spisi za mladino. Vez. Din 40 —. Erjavec-Flere: Fran Levstik; izbrani spisi za mladino. Vez. Din 26’—. Erjavec-Flere: Matija Valjavec, izbrani spisi za mladino. Vez. Din 36'—. Erjavec-Flere: Josip Stritar, izbrani spisi za mladino. Vez. Din 46 —. Erjavec-Flere: Simon Jenko, izbrani spisi za mladino. Vez. Din 28’—, Erjavec-Flere: A. M. Slomšek, izbrani spisi za mladino, Vez Din 40—. Erjavec-Flere: J. Kersnik, izbrani spisi za mladino. Vez. Din 46'—. Erjavec-Flere: Starejše slovenske pisateljice. Vez. Din 80-—. Pri direktnih naročilih celotne zbirke sokolskim društvom 25 % popusta. — Pri naročilih se sklicujte na ta oglas! Učiteljska knjigarna v Ljubljani Frančiškanska ulica štev. 6. Ob desetletnici naše države priporočamo sokolskim društvom iz lastne založbe: Vitko Jelenc, 1914—1918. Spomini jngo-slovenskega dobrovoljca. Vez. Din 26.— Ivan Matičič, Na krvavih poljanah. Trpljenje in strahote z bojnih pohodov. Vez. Din 36 — Ivan Matičič, V robstvu. Roman tuge in boli. Vez. Din 40’— Rado Pavlič, Ljubezen in sovraštvo. Slike iz svetovne vojne. Vez. Din 30'— Direktna naročila sprejema založnica Učiteljska knjigarna v Ljubljani Oruile • municiia za lov. Spori i obranu u svim svetskim fabrikatima. Preporuča veliki izbor preciznih flobert pušaka počam od 260D. WŠFlfČllf LJUBLJANA ■ iiiiiiiiiiiiiiiiiilllllllllllllllllllllll Za veliki cenik poslati 5 Din u pošt. markama Dobra vina, domačo gnjat, salame in kranjske klobase priporoča gostilna IVAN BRICELJ v šiepanjl vasi pri Ljubljani. Na Planlrju. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in ličarska delavnica IVAN BRICELJ Ljubljana, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev tetovač ga orodja. Delo solidno, cene zmerne. TVORNICA „DISKOBOLOS“ STANE VIDMAR nasl. AVGUST K0ZMAN LJUBLJANA, Sv. PETRA C. 75 Vhod Vidovdanska cesta štev. 22 — 24 Telefon št. 2890 PRVA JUGOSLOVANSKA TVORNICA telovadnega, športnega in gasilnega orodja in potrebščin. Zimsko-sportne potrebščine. Lestve vseh vrst. Specijalna trgovina športnih potrebščin: Tavčarjeva ulica štev. 1 s IZDELU3E SOLIDNO =3 Mini mm VSEHVRST- POFOTOeHflFDRH-*L1 RISBAH V ENI ALI VEČ BARVAH-ss KONKURENČNE CENE = MMI5RAFIM ST.DEU LJUBLJANA —» DALMATINOVA ULICA ST 13 «=~ ■g^p^aeHa&fli^iMHMtg^Bsacsacsap^sgH 2 MI1KO KRAPEŽ - URAR J LJUBLJANA, JURČIČEV TRG 3 ■ se priporoča »• j vsem bratom in sestram. J Engelbert Franchetti frizeur za dame in gospode | v Ljubljani, Dunajska cesta 20 | priporoča svojo elegantno urejeno brivnico in posebni oddelek za damsko friziranje, barvanje in izvrševanje lasnih izdelkov. — Specijalist za striženje d e č j e frizure. Znižane ccne in največje skladišče dvokoles, motorjev, otroških vozičkov, šivalnih strojev, vsakovrstnih nadomestnih delov, pneumatike. Posebni oddelek za popolno popravo, emajliranje in ponikljanje dvokoles, otroških vozičkov,šivalnih strojev itd. Prodaja na obroke. - Ceniki franko. „TRIBUNA” F. B. L. Tvornica dvokoles In otroških vozičkov, Ljubljana, Karlovška cesta 4 Cveticama Ant. Bajec Ljubljana PodTrančo2 Telefon št 3222 INDUSTRIJA SOKOI SKIH P0TKEPŠTINA BRANKO PALCIC == ZAGREB == Ulica, Kraljice M irije 13 Glnvni dobavlja?, Jugoslo-venskog Sokolskog Saveza Brz. nasl.: Trikotaža Zagreb l/.radjujem sve vrsti sokolskih potre, stina za javni i izletni nastup članova, članica idjece tačno po propi-su JSS, nadalje preuzimain i/.ra ibti evakovrsne trikotaže za vlastiti i tudji račun. Nadalje preporučam se bra-•tfi za izradbu najmodernijih civilnih odijela, koja po naj-novijem kroju izradjujem u vlastitoj radionici. Mestna hranilnica ljubljanska Ustanov. 1. 1889. (Gradska štedionica). TELEFON ŠTEV.2016 ^ POŠTNI ČEK 10.533 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 300 milijonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun, in sicer proti najugodnejšemu obrekovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najvišje mogoče obresti. Jnmstvo za vse vloge in obresti, tudi tekočega računa, je večje kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg lastnega hranilničoega premoženja še mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter davčno močjo. Vprav radi trga nalagajo pri njej sodišča denar nedotetnih, župnijski uradi cerkveni in občine občinski denar. Naši rojaki v Ameriki nalagajo svoje piihranke največ v naši hranilnici, ker je denar tu popolnoma varen. M. TIČAR LJUBLJANA veletrgovina s papirjem in pisarniškimi potrebščinami na malo na veliko priporoča cenj. društvom svojo bogato zalogo najrazličnejših karnevalskih predmetov kakor: konfeti, serpentine, guir-lande, kotiljone, krep-papir etc., po najnižjih konkurenčnih cenah! Zahtevajte ponudbe! Širite Sok. Glasnik! II ZELJEZARA VARE* priporočamo iz lastne založbe narodno blago v besedi, pesmi in podobi. Erjavec: Srbske narodne pripovedke. Vez. Din 22’—. Flere: Babica pripoveduje. Vez. Din 10'—. Flere: Pripovedne slovenske narodne pesmi. Vez. Din 24'—. Gaspari-Košir: Sijaj, sijaj, solnčece! (Koroške narodne.) Vez. Din 8’—. Romanova: Narodne pravljice in legende. Vez. Din 16’—. Krasnohorska: Pripovedka o vetru. Vez. Din 20-—. Lah: Češke pravljice. Vez. Din 12’—. Moderndorfer: Narodne pripovedke iz Mežiške doline. Vez. Din 24'—. Račič: Belokranjske narodne otroške pesmi. Vez. Din 8'—. Naročila izvršuje Učiteljska knjigarna v Ljubljani, Pri direktnem naročilu celotne zbirke 25% popusta. Sklicujte se na ta oglasi Posojilnica v Mariboru Ust. 1.1882. r. z. z o. p. Narodni dom Tel. St. 108. Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 6%, proti odpovedi na 3 mesece po 8%. Daje posojila proti vknjižbi po 8%, na menice po 10%. Stanje hranilnih vlog nad Din 70,000.000’—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000’—. S' M Salonska peć za ugljen 'I I. Neškudla Ljubljana, Sv. Petra c. 25 Zavod za umetno vezenje in tvornica društvenih zastav i. t. d. se priporoča p. n. sokolskim društvom za nabavo vsakovrstnih SOKOLSKIH PRAPOROV v izdelavi po predpisih glavne sokolske skupščin e vBrodu n/S. — Na željo predložim vzorce, načrt in proračun franko gratis. Poštanska i željeznička stanica: Vareš — Hajdan Brzojavna adresa: Željezara Vareš Teiefot interurban broj: 2 3, 4 i 5 Rudarski proizvodi: hematit sa garantovanom sadržinom željeza od 60% na više. Prženi siderit i limonit. Proizvodi visokih peči: sivo željezo taljeno sa drvenim ugljem za ljevaonice. Belo željezo i besemersko željezo za Čelik. Metalni odljevi: od bronza, mjedi, bakra, aluminija - sirovo i apretirano.* Specialni fosforni bronz za velika naprezanja. Strojni delOVi: za svakovrsnu industriju. — Kompletne transmisije itd. Odljevi od Sivog željeza: vodovodne i plinske cevi sviju dimenzija premajnormalijama nemačkih inženjera sa kol-čakom i pelešom, sa svim armaturama. Građevinski ljev, kao stupovi, armature za kanalizaciju, kompletne ljevane ograde itd. Trgovački ljev: speci jalni ljev otporan protiv vatre i kise-linama. Strojni ljev kao remenice, ležaji, spojke, slogovi (Radsatze) u sirovom stanju i apretirano u vlastitim ra dionicama. tratna utratAa CELJSKA POSOJILNICA, d. d. V CELJU ..o*' iTfl' STANJE GLAVNICE IN REZERV NAD 8,000.000 DIN STANJE HRANILNIH VLOG NAD 65,000.000 DIN Sprejema hranilne vloge na hranilne knjižice in tekoči račun ter jih izplačuje točno in nudi zanje najboljše obrestovanje in največjo varnost. Izvršuje vse bančne, kreditne in posojilne posle. — Kupuje in prodaja devize in valute. — PODRUŽNICA V MARIBORU IN ŠOŠTANJU МЕДИЋ-ЦАНКЛ творнице уља, фирнајза, лакова и боја ДРУШТВО CA O. Ј. Централа у Љубљани. — Власник Фрањо Медић Творнице: ЈБУБЉАНА-МЕДВОДЕ. Подружнице и стоваришта: Марибор и Нови Сад ВЛАСТИТИ ДОМАЋИ ПРОИЗВОДИ: ланено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земљане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског кита итд. марке „МЕРАКЈ1“ за обрт, трговину и индустрију, за железнице, поморствО и ваздухопловство ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ ТАЧНА и СОЛИДНА ПОСЛУГА SSe3&3£3£Se3l53£3£3E3£323S3£3£3&3S3£323£2£2&3£S&3S3S323S32323£323S3S3£3£3&a I I JADRANSKA PLOVIDBA D. D. * SUSAK sa svojih 60 parobroda podržava službu na 47 redovitih pruga, uzduž cijele domače obale, Albanije, Grčke i Turske do Smirne, Sva točna kretanja parobroda razabiru se iz plovidbenog reda, kojega društvo šalje na zahtev badava. Društvo ima u Susa Interurbani telefoni: broj 2-36 i 2-37 - Brzojavi: JADROPLOV ===== u vezi sa Rijekom, Trstom i Venecijom. — Sušaku vlastiti odpremni ured (Speditions bureau). I I Izdajo Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. - Uređuje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani,. za nju odgovara France Štrukelj.