I
Marija Malnar JuRišič - Perina Vukša Nahod
O čovjeku ukratko - konceptualna analiza frazema čabarskih govora
CoBiss: 1.01
O človeku na kratko - konceptualna analiza frazemov čabrskih govorov
V prispevku so analizirani frazemi, zbrani s terenskim delom v treh čabrskih govorih - v Tršcu, Prezidu in Čabru. Iz korpusa so izločeni vsi frazemi, ki se nanašajo na človeka, to je tisti, ki opisujejo človekovo zunanjost, lastnosti, stanje in odnos do dela. Predstavljeni so najpogostejši koncepti in primerjani z obstoječim hrvaškim frazeološkim gradivom. Ključne besede: hrvaščina, čabrski govori, frazeologija, konceptualna analiza
On People in Brief: A Conceptual Analysis of Phrasemes in the Čabar Dialects
This work analyses phrasemes gathered through field research in three Čabar dialects: Tršce, Prezid, and Čabar itself. The corpus that was compiled served for selection of all phrasemes referring to people; that is, describing their behavior, personality, condition, and attitude towards work. The most common concepts are presented and compared to existing Croatian phraseological material.
Keywords: Croatian, Čabar dialects, phraseology, conceptual analysis
1 UVOD
Čabarsko se područje nalazi u zapadnome dijelu Hrvatske, na sjeveru Gorskoga kotara. Graniči s Republikom Slovenijom pa su fonološke i morfološke značajke čabarskih govora očekivano podudarne onima susjednih slovenskih govora te time odstupaju od jezičnoga razvoja središnjega dijela kajkavskoga narječja.i U čabar-ske govore, koji pripadaju zapadnomu tipu gorskokotarske kajkavštine, ubrajaju se mjesni govori Gerova, Tršca, Čabra, Prezida i Plešca.
U radu se analiziraju frazemi prikupljeni terenskim istraživanjem u raz-doblju od 2010. do 2013. godine u trima čabarskim govorima: Tršcu (Tr),2 Prezidu (Pr) i Čabru (Ča, S1 i Ča, S2).3 Iz slobodnoga govora izvornih govornika4 i
1	Više u Malnar (2012: 90-99, 157); Pronk (2010).
2	Kratice: Tršce - Tr, Prezid - Pr, Čabar - Ča, sustav prvi - S1, sustav drugi - S2.
3	Istraživanje je potvrdilo postojanje dvaju različitih inventara u govoru Čabra. Upravo zbog medusobne različitosti, u fonološkome zapisu prikazuju se oba sustava; sustav prvi češce je potvrden inventar, dok sustav drugi predstavlja inventar koji je danas rijetko potvrden.
4	Informatori su bili: u Tršcu - Marija Malnar (r. 1933.), Marijanka Klepac (r. 1934.), Marija ^ Vesel (r. 1940.), Cvetka Lipovac (r. 1940.), Maja Malnar (r. 1988.), Silvija Križ (r. 1989.)
ciljanim frazeološkim upitnikom prikupljeno je i diktafonom snimljeno 800-tinj'ak frazema koji su transkribirani i zabilježeni s fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaksnim i leksičkim inačicama. Iz korpusa su zatim izdvojeni oni koji se odnose na čovjeka te je utvrdeno koji su koncepti najčešci.
2 Konceptualna analiza - frazemi koji se odnose na čovjeka
Neki lingvisti frazeologiju spominju u okviru proučavanja kulturnoga aspekta jezika. Tako je u zborniku Phraseology Theory, Analysis and Application (1998.) frazeologija definirana kao područje lingvističkoga proučavanja koje vrlo precizno oslikava odnos jezika i kulture. Kako je jezik sredstvo prikazivanja i repro-duciranja kulture (a najlakše se ostvaruje preko frazema), frazemi nam pokazuju i kulturne svjetonazore odredenoga društva. Vecina frazema temelji se na različitim metaforama te se zato frazeološka grada može razvrstati prema konceptima, to jest tematskim semantičkim poljima u koja se grupiraju odredene karakteristike na temelju kojih je formirano frazeološko značenje. Dosadašnja frazeološka istra-živanja pokazala su da su frazemi koji se odnose na čovjeka najbrojniji, što je potvrdeno i ovim istraživanjem. Tako se u korpusu od 800-tinjak frazema više od 50 % frazema primjenjuje isključivo za opisivanje čovjekove vanjštine, osobina, stanja te odnosa prema radu.
2.1 Čovjekova vanjština
Frazemi koji se odnose na čovjekov izgled zauzimaju najveci dio prikupljenoga korpusa. Pokazalo se tako da je u čabarskim govorima nečija mršavost ili deblji-na, kao i ljepota ili ružnoca, najčešci impuls za nastanak frazema.
2.1.1 Debljina - mršavost
{ceua}5 bajla [žiena]6 = debela žena: Ti se ceua bajla (Tr). diebou ko bacva = jako debeo: Diebou se ko bäcva (Tr). diebeu ko bobon = jako debeo: Diebeu je ku bobon (Pr). diebou ko cmrl7 = jako debeo: Debu je ko cmrl (Ča, S2).
diebou ko pajcek = jako debeo: Debu je ko pajcek (Ča, S2). Debela se ko pajcek (Ča, S2).
diebou ko pouh = jako debeo: Al je diebou ko pouh (Tr). diebou ko žakel8 = jako debeo: Debu ko zäkel (Ča, S2).
4	i Emilija Malnar Čop (r. 1989.), u Prezidu - Julka Pintar (r. 1921.), Josipa Žagar (r. 1925.), Lucija Turk (r. 1927.), Joža Beroš (r. 1940.) i Durda Zbašnik (r. 1945.), u Čabru - Marija Juric (r. 1923.), Marija Žurga (r. 1927.), Franciska Urh (r. 1927.) i Antun Žagar (r. 1947.).
5	Vitičastim zagradama { } obuhvacen je neobavezni, izostavljivi dio frazema.
6	U uglatim zagradama [ ] donosi se uobičajeni kontekst u kojemu se frazem obično po-tvrduje.
7	Čmrl 'bumbar'.
8	Žakel 'vreča'.
debiua ko presica = jako debela: Debiua je ko presica (Tr). Debeua še ku prasica (Pr).9 {jemet} treibeh ko bacva (meih)lö = {imati} veliki trbuh, biti debeo: imaš treibeh11 ko
bäcvo (Tr). Treibeh te je ko meih (Tr). Ko bäcvo ima treibih (Ča, S1). restapiu (respuknu) se bu kedu = jako debeo je tko: Se se bu restapiua (Tr). Respüknu
se bu kulke je (Tr). šerak ko senin kaš = jako debeo: Šeruaka se ko senin kaš (Tr).
ima šešicol2 kedu = jako mršav je tko: Neso jo doma nec futrale, ko da ima šešico (Ča, S2). ribra be preštou kamu = jako mršav je tko:: Tak je suh da mo be ribra preštou (Tr). suh (tenak) ko cackalica = jako mršav: Suha je ko cackalica (Tr). Tenka je ko cackalica (Tr).
{suh} ko fažunava palca = jako mršav: Suh je ko fazünava pälca (Tr).
suh ko galajdra = jako mršav: Suh je ko galäjdra (Tr).
{suh} ko kostur = jako mršav: Suh je ku koštur (Pr). Se se ko kostur (Ča, S2).
{sama} kust i kuža = jako mršav: Ti se säma kust i küza (Tr). Kust i küza, nec je nei (Tr).
Kušt pa koža je (Pr). Poglidej jo käka je ko kust i küza (Ča, S2). suh ko sablast = jako mršav: Suh je ko säblast (Tr).
suh ko stakviš = jako mršav: Suh se ko stakviš (Tr, Pr, Ča, S1). Suh je ku štakviš (Pr). Lei
ga ku je ku stakviš (Pr). suh ko štap = jako mršav: Suh je ku štäp (Tr). suh ko štrcell3 = jako mršav: Suh je ko štrcel (Ča, S2). suh ko štruocl4 = jako mršav: Suh ko šteruoc (Tr). suh ko štrgajla15 = jako mršav: Suha se ko štrgajla (Tr). suh ko trska = jako mršav: Joj, al je strašnu navülna, suha je ko terska (Tr). suha ko Tvigi = jako mršava: Suha je ko Tvigi (Tr).
videt (paznat) je ribra kamu = jako je mršav tko: Ribra te je videt, täka se (Tr). Paglej al
se suh da se te rebra videjo (Pr). Rebra te je paznat tak se suh (Pr). žeuodec se prime za hrptinco16 kamu = jako mršav je tko: Paglej kok je suh da mo se je žeuodec za hrptinco parjou (Tr).
Iz prikupljene je grade razvidno da je 11 frazema koji opisuju debele osobe, dok je onih koji se odnose na mršave osobe 17. Taj je podatak pomalo iznenadujuc jer se »negativniji« element u binarnome odnosu obično više izruguje te možemo zaključiti kako je na području istraženih govora mršavost negativnije doživljava-na, odnosno konotirana.
Frazemi debiua ko presica i ceua bajla odnose se samo na ženske osobe, dok se frazem diebou ko pouh u pravilu primjenjuje za označavanje debljine kod muškaraca.
Debele osobe usporeduju se s velikim predmetima iz okoline, poput bubnja ili bačve, kao što je zabilježeno i u ostalim kajkavskim, čakavskim i štokavskim govorima. U čabarskim je govorima ovjerena usporedba i s vrecom, no jasno je da se pritom misli na dupkom ispunjenu vrecu kojom se asocira napuhanost debele
9	Kod najstarijih je govornika u Prezidu sačuvan cakavizam 2. tipa (c, š i ž), dok je u mladih govornika izgubljen. Više o podrijetlu cakavizma u Prezidu u Malnar - Vukša (2012: 323-324).
10	Oblim zagradama ( ) obuhvaceni su leksemi koji mogu zamijeniti lekseme ispred zagrada.
11	Velarni spirant x u radu se bilježi kao h.
12	Šešica 'sušica' (tuberkuloza).
13	Štrcel 'slomljeni komadic drva'.
14	Štruoc 'suha kora'.
15	Štrgajla 'uholaža'.
16	Hrptinca 'kralježnica'.
osobe. U frazemu ^{jemet} treibeh ko bacva (meih) dio predstavlja cjelinu, to jest veličina nečijega trbuha simbolizira njegovu korpulentnost. Frazem šerak ko senin kaš vjerojatno je lokalnoga podrijetla, a kako je riječ o velikome drvenom košu koji se u prošlosti rabio isključivo za nošenje sijena, pretpostavljamo da je upravo njegova veličina motivirala nastanak ovoga frazema. Gojazne se osobe u svim narječjima usporeduju sa životinjama, a to je potvrdeno i u istraženim govorima, u kojima su frazemske zoonimske sastavnice svinja, puh i bumbar, životinje koje su česte u spo-menutome podneblju. I dok je svinja poznata po svojoj proždrljivosti, puha ubrajamo u glodavce koji spavaju zimski san, ali se u razdoblju aktivnosti uglavnom hrane ili tragaju za hranom te se u vrlo kratkome razdoblju mogu podosta udebljati. Bumbar je kukac koji pripada porodici pčela unutar koje se izdvaja svojom veličinom, što ujedno motivira nastanak frazema koji je zabilježen samo kod jedne ispitanice u mjesnome govoru Čabra, a koja se koristi starijim, danas rijetko potvrdenim sustavom.
Medu frazemima koji se odnose na mršave osobe zabilježeno je nekoliko sa somatskom sastavnicom: {sama} kust i kuža, ribra be preštou kamu, videt (paznat) je ribra kamu, žeuodec se prime za hrptinco kamu te se navode oni dijelovi tijela koji se najprije uočavaju gubljenjem tjelesne težine. Takvi frazemi, s fonološkim, morfološkim i leksičkim varijacijama, ovjereni su u kajkavskim, u čakavskim i u štokavskim govorima. Zabilježena su dva frazema sa zoonimskim sastavnicama: stakviš - bakalar te štrgajla - uholaža. U sva tri hrvatska narječja potvrden je frazem suh ko bakalar, no osobitost je čabarskih govora u tome što riječ stakviš nije dio uobičajenoga rječničkog inventara, nego se nalazi samo u frazemu. Frazem suh ko štrgajla može se smatrati lokalizmom, a riječ je o životinji iz razreda kukaca koju karakterizira manje, vitko tijelo te se takva slika prenosi i u frazeološki fond.
U čabarskim govorima mršave se osobe usporeduju i s izrazito tankim pred-metima ili biljkama: fažunava palca,17 štrcel, štruoc, štap, trska. Riječ je o drve-nim »tvorevinama« čije je glavno obilježje tankovitost i vrlo je vjerojatno da su frazemi s navedenim sastavnicama lokalnoga podrijetla. Nakraju treba istaknuti i frazem suh ko galajdra jer je u njegovu C-dijelu riječ koja se danas upotrebljava isključivo u frazemu, a ispitanici pretpostavljaju da znači uže.
Frazeme sa sastavnicom galajdra, stakviš, štrcel i štruoc upotrebljavaju isključivo stariji govornici, dok je frazem suha ko Tvigi zabilježen samo kod mlade generacije.
2.1.2 Ljepota - ružnoca
leip ko ajngel //18 leip ko ajngelcek = jako lijep: Ko ajngel je (Tr). Leip je ko äjngelcek
(Tr). Al se lepa ku äjngelcek (Ča, S2). Leip je ku äjngelcek (Ča, S1). {leip} ko cukercek19 = jako lijep: Al je lepa ko cukercek (Tr). Ti se ko cukercek (Tr). leip ko liljan = jako lijep: Päglej ga kok je leip ko Ulan (Tr). leip ko ruža = jako lijep: Leip je ko ruža (Tr).
17	Fažunava palca 'palica koja služi za podupiranje graha' (u poljoprivredi).
18	Dvjema kosim crtama // odvajaju se dvije varijante istoga uopcenog frazema.
19	Cukercek 'bombončic'.
leip ko slika = jako lijep: Leip je ku slika (Pr).
leip ko sunce = jako lijep: Al se lepa, ko sunce (Tr). Al se lep ko sunce (Ča, S2).
lepa ko Brižitka = jako lijepa: Lepa je ko Brižitka (Tr).
lepa ko Marija = jako lijepa: Je lepa ku Marija (Pr).
lepa ko rušca = jako lijepa: Al je lepa ko rUšca (Tr).
lepa ko šmarenca = jako lijepa: Al je lepa ko šmarenca (Tr).
leip ko slika, a na slike saobracajna (prometna) nesreča = ružan: Leip se ko slika, a na
slike saobracajna nesreča (Tr). Ma, ku prometna nesreča zgleda (Pr). leip ko slika, a na slike traktor = ružan: Lepa se ko slika, a na slike traktor (Tr). leip ko slika, a na slike veš mašina = ružan: Lepa se ko slika, a na slike veš mašina (Tr). lepa ko rušca ko se v drek patakne (ko z drieka raste) = ružna: Tak se lepa ko rušca ke
se v drek patakne (Tr). Lepa se ko rušca ko z drieka raste (Tr). grd ko akrap20 = jako ružan: Gart je ko akrap (Tr). grd ko porez = jako ružan: Gart je ko pores (Tr). grd ko strah = jako ružan: Grt je ko strah (Tr). grd ko vrag = jako ružan: Grt je ku vrak (Pr).
U prikupljenome su se korpusu pokazali brojniji oni frazemi koji iskazuju nečiju ljepotu, pri čemu treba napomenuti kako se frazemi lepa ko Brižitka, lepa ko Marija, lepa ko rušca i lepa ko šmarenca očekivano primjenjuju isključivo za ženske osobe.
Lijepe se osobe često usporeduju s religijskim motivima andela (leip ko ajngel // leip ko ajngelček) ili Djevice Marije (lepa ko Marija). Riječ je o sim-bolima ljepote i savršenstva koji se u istome značenju pojavljuju i u ostalim hrvatskim narječjima. Očekivana je i usporedba s cvijecem (leip ko ruža, lepa ko rušca21), a imenicom ruža u analiziranim govorima označuje se sve cvijece (ne odnosi se specifično na ruže kao vrstu). Ovdje se izdvaja frazem lepa ko šmarenca, a riječ je o u durdici, biljci poznatoj po predivnome bijelom cvi-jetu i prepoznatljivu mirisu koja se često može pronaci i na području Čabra. Glumica Brigitte Bardot od svoje je prve pojave na velikome platnu postala simbolom ljepote koja je zaživjela i u frazemu s antroponimskom sastavni-com. Motiviranost sastavnice cukerček u frazemu {leip} ko cukerček može se objasniti proširivanjem osnovnoga značenja, pri čemu se slatkoca okusa prenosi na vizualnu »slatkocu«, a samim time i na ljepotu pojedinca. Zamjetno je kako je značenje dodatno naglašeno upravo uporabom umanjenoga oblika imenice cuker. Usporedba nečije ljepote sa suncem nije česta u hrvatskim govorima i vrlo se vjerojatno može objasniti činjenicom da su na gorskome području sunčani dani izrazito rijetki te sunce simbolizira nešto željeno, a samim time i izrazito lijepo.
Frazemi koji označavaju koncept ružnoce u svojemu C-dijelu imaju sastavnice koje simboliziraju nešto čega se ljudi boje, od čega strahuju. Sastavnica vrag u religijskome kontekstu predstavlja suprotnost Bogu, simbolu savršenstva i dobrote, što znači da označuje sve negativno i ružno, te se to preslikava i na nečiji izgled.
20	Akrap 'škorpion'.
21	Rušca 'umanjenica od ruža'.
Tako se i negativna simbolika apstraktnoga pojma straha prenosi na fizički izgled koji unutar frazema počinje označavati suprotnost ljepoti.
Jedini zoonim koji se pojavljuje u spomenutim frazemima je akrap. Iako je frazem grd (ružan) ko akrap ovjeren u mnogim hrvatskim dijalektima, govornici uglavnom ne znaju da je riječ o člankonošcu odbojnoga, ružnoga izgleda - škorpi-onu (više u Fink-Arsovski 2002: 30).
Za izricanje nečije ružnoce rabi se i sastavnicaporez. Porez može označavati oblik prisilnoga davanja koji nije namjenski usmjeren te samim time čovjeku stva-ra neugodan trošak i izaziva negativne konotacije.
Frazeme leip ko slika, a na slike saobracajna (prometna) nesreča i leip ko slika, a na slike veš mašina, u kojima prošireni dodatak mijenja značenje osnovnoga frazema, upotrebljavaju isključivo mladi ispitanici, dok je frazem lepa ko Brižitka potvrden samo kod starijih govornika.
Medu frazemima koji se odnose na čovjekov izgled, u korpusu su se brojem izdvojili i oni koji opisuju njegovu kosu (frizuru).
2.1.3 Kosa
ko da je krava oblizaua kuga = ima zalizanu kosu tko: Käko frizuro imaš ko da te je krava oblizala (Ča, S2).
ko da je s Klieka pršu kedu = raščupan je tko: Se je glih täka ko da je s Klieka paršua (Tr).
kraužlast ko jajncek = kovrčav: Kraužlast se ko jajnček (Tr). Se se ku jajnček kraužlast (Ča, S2). Je ko jajnček kraužlast (Ča, S1).
kraužlast ko uafca = kovrčav: Tak je lepa kraužlasta ko uafca (Tr). Kraužlast je ko uafca ' (Tr).
past pad kosilico = imati lošu frizuru: Imaš frizuro ko da se pat kosilico pou (Tr).
uopalet s palacinkarco22 = imati lošu frizuru: Zglidaš ko da t^ je nedu s palačinkarco uopälu (Tr).
uopalet s puanafco23 = imati lošu frizuru: Frizuro ima ko da se ga spuanafco uopälu (Tr).
Jedini frazemi koji prikazuju izgled čovjekove kose s neutralnim značenjem jesu kraužlast ko jajnČek i kraužlast ko uafca. Motiviranost njihova nastanka sa-svim je prozirna i u njima se slika janjece/ovčje vune prenosi na značajke čovjekove kose. Aktivnost oblizivanja krave (dok jede, žvače travu) motivirala je nastanak frazema koji opisuje nečiju zalizanu kosu, a ovaj je frazem potvrden i u drugim kajkavskim, ali i štokavskim i čakavskim govorima. U frazemu ko da je s Klieka pršu kedu zabilježen je jedan od rijetkih primjera oronima u prikupljenome fra-zeološkom korpusu. Klek je planina na jugu Gorskoga kotara, a uz nju se pove-zuju i mnogobrojne legende. Jedna od njih je ona o postojanju klečkih vještica, čime se objašnjava i motiviranost nastanka spomenutoga frazema. U njemu se slika vještice, koja se u narodnoj tradiciji obično zamišlja kao stara, neugledna i neuredna žena, prenosi na kvalifikaciju osobe raščupane kose. U ovome je
22	Palačinkarca 'tava za pečenje palačinka'.
23	Puanafca 'tava za pečenje palačinka'.
frazemu zapravo riječ o definiranju primarne asocijacije (raščupan = vještica) te se frazem, koji možemo smatrati regionalizmom, oblikuje i širi uključivanjem ele-menata usmene predaje (vještica = živi na Kleku). Frazem past pad kosilico, koji rabe isključivo mladi govornici, motiviran je usporedbom kose s travom nakon košenja. Frazemi uopalet s palacinkarco i uopalet s puanafco imaju isto znače-nje (kao i njihove sastavnice), ali treba istaknuti da prvi navedeni rabe isključivo mladi govornici, a potonji isključivo stariji. Simbolika masne tave kojom se udara nekoga po glavi, nakon čega mu kosa ostaje neuredna i prljava, poslužila je kao poticaj za nastanak spomenutih frazema.
2.2 Čovjekove osobine
U dijelu korpusa koji opisuje čovjekove osobine najbrojnijim su se pokazali frazemi sa značenjem biti glup, a nešto manje potvrda zabilježeno je u suprotnome zna-čenju bitipametan. Ipak, kako su frazemi prikupljeni ovim istraživanjem u velikoj mjeri potvrdeni i u drugim hrvatskim govorima, za potrebe ovoga rada izabrane su one osobine koje slijede po brojnosti frazema, a u frazeološkoj se literaturi rjede analiziraju.
2.2.1 Brbljavost
gavuaret ko vergel24 = mnogo govoriti: Gavari ko vergel (Tr).
jemet doug jezek {ko krava} = biti brbljav, ne znati čuvati tajnu: Al imaš doukjezek (Tr). Paglej kok ima douk jezok ko /se patabua (Pr). Douk jezek ima ko na märe zadržat za se (Ča, S1).
jemet jezek ko krava rip = biti brbljav: Ima jezik ko krava rip (Tr). imaš jezok ku krava rep (Pr). Kire hedu govori ima jezek ku krava rlp (Ča, S2). imaš jezek ko krava rlp (Ča, S1).
meinet se ko restergan25 duhtar26 = mnogo govoriti: Meine se ko restergan duhtar (Tr).
pridgat ko gaspud27 = mnogo govoriti, pametovati: Pridgaš ko gäsput (Tr).
{reglat} ko navit = mnogo govoriti, govoriti bez zaustavljanja, bez prekida: Regla ko da ga je kedu näviu (Tr). Ko nävit je (Ča, S1).
reglat ko regelca28 = mnogo govoriti, brbljati: Regla ko regelca (Tr).
rezvizat jezek = raspričati se, početi mnogo govoriti: Jezek se mo je rezvizou do kraja
(Tr).'
žvrgalit ko tec29 = mnogo govoriti: Zvrgäli ko tec (Tr).
Frazemi koji opisuju nečiju brbljavost uglavnom se podjednako rabe za muški i ženski rod, no frazem reglat ko regelca, iako može označavati i brbljavost muš-karca, najčešce se primjenjuje za žene.
Frazemi jemet doug jezek {ko krava}, jemet jezek ko krava rip i žvrgalit ko tec u svojoj strukturi sadržavaju zoonime krava i tec. Nastanak prvoga od
24	Vergel 'čegrtaljka'.
25	Restergan 'rastrgan'.
26	Duhtar 'liječnik'.
27	Gaspud 'svečenik'.
28	Regelca 'budilica'.
29	Tec 'ptica'.
spomenutih frazema motiviran je dužinom kravljega jezika, dok je u drugome riječ o povezivanju dužine kravljega repa s dužinom čovječjega jezika. Frazem sa zoonimom tec, kojim se u svojemu govoru koriste isključivo stariji govornici, konkretno je motiviran ptičjim cvrkutom, a zvuk je bio i poticajni impuls za stvaranje frazema gavuaret ko vergel i reglat ko regelca. Čegrtaljka je samo-zvučno glazbalo koje proizvodi izrazito glasan, a po nekima i iritantan zvuk, što je motiviralo njegovo povezivanje sa zvukom nečijega dugotrajnoga i neželjeno-ga govorenja. Nastanak frazema čija je sastavnica budilica vjerojatno možemo datirati u razdoblje starijih mehanizama koji su jače i duže zvonili te je taj zvuk poslužio kao asocijacija za brbljave osobe, posebice žene. Frazem meinet se ko restergan duhtar potpuno je neprozirno motiviran te je stoga teško odrediti asocijativnu vezu ovoga frazema s njegovim značenjem. Moguca se motiviranost može objasniti time da se pridjev restergan upotrijebio u prenesenome značenju 'preopterecen poslovima'. Tako se može pretpostaviti da je liječnik koji velikomu broju svojih pacijenata mora objašnjavati pojedinačne zdravstvene situacije poslužio kao slika za stvaranje onoga koji mnogo govori.30 Svečenik koji propovijeda bio je asocijacija za nastanak frazemapridgat ko gaspud u značenju »mnogo govoriti«, zabilježenog samo kod starijih govornika. Razlog povezivanja takva značenja sa svečenikom vjerojatno se krije u činjenici da sve-čenici mnogo i mudro govore kada podučavaju religijskim vrijednostima. Osim spomenutog, zabilježeno je i dodatno, specificirano negativno značenje »pame-tovati«, što pokazuje da su dugotrajne propovjedi ljudima katkad i dosadne jer podučavaju več poznatim dogmama.
U korpusu je zabilježen i jedan frazem koji se ne odnosi na brbljavost, ali je takoder povezan s aktivnošču govorenja. Riječ je o frazemu:
{gavuaret} ko od zelienga presca = neprestano ponavljati iste stvari: Fort gavari anu te istu, ko od zelienga presca (Tr).
Ovaj se frazem na terenu može čuti izrazito rijetko, i to uglavnom kod starijih govornika. Nije zabilježen u ostalim hrvatskim govorima, a činjenica da je nastao kao rezultat »priče koja nema kraja i u kojoj se uvijek ponavlja rečenica - i zielen presec«31 objašnjava njegovu neprozirnu motiviranost. Nastanak ovoga frazema veže se uz legendu, odnosno priču, te se zoonimpresec upotrebljava unutar frazema koji iskazuje radnju govorenja, dok je u frazeološkoj literaturi najčešče zabilježen u primjerima kojima se izražava nečija debljina ili neurednost.
30	Frazem meinet se ko restergan duhtar objašnjava Keber (2011: 175), koji za frazem raztrgan (strgan) dohtor, zabilježen u slovenskome jeziku, navodi da njegov imenični dio znači 'odvjetnik, advokat', a pridjevski 'neovlašten' ili 'samouk'. Ovom svezom tipične odlike odvjetničkoga zanimanja (govorenje) bivaju odredene pridjevskom sastavnicom koja uvjetuje značenje frazema te tako dolazi do njegova pojačavanja (mnogo govorenja).
31	»Tu te je bua ana prpuvet od zelienga presca, nei buo kraja, fort je buo f krük, i ke se mislu da bü nekej, polej je buo spit - i zielen presec. I tak je uostau ko nedu fort gavari anu te istu, da gavari ko od zelienga presca.« (M. Malnar, Tršče)
2.2.2 Umišljenost
boga32 za brado prjat = biti umišljen, ohol: Kaj misleš, da se baga za brado prjou (Tr). držat se ko general = praviti se važan: Drži se ko general (Pr). držat se ko krajl = praviti se važan: Drži se ko krajl (Pr).
glidat z vesuazga {kaga} = praviti se važan, biti umišljen, prezirati koga: Jezes, al je
maške, tak z vesuazga te ledi glida (Tr). ko da je papiu {pazuabou} pamet celmo sveite kedu = pravi se važan tko: Al se važna ko da se celmo svete pämet papiua (Tr). Al se pämeten deiva ko da je celmo svete pamet pazuabou (Tr). {muder} ko feškal33 = važan: Muder je ko feškal (Tr).
pajest (pabrat) (pajerbat) pamet {celmo svete} = praviti se pametan, biti umišljen: Tak
se deiva pämeten, ko da je celmo svete pämet pajou (Tr). Abräjta se ku da je fsen pämet pabrou (Pr). Tok sepämetan delaš ko da se celmo svete pämetpojerbou
(Ča, S2).
poun siebe = umišljen: Joj, al je poun siebe (Tr).
previjat se ko glista = praviti se važan: Previja se ko glista (Tr).
zdignet nus {ko pura} = praviti se važan, biti umišljen: Zdigneua je nus kr je väžna (Pr). Al se obrajta, kok je samu nus zdignu (Ča, S2). Še zdigneua nus ko pura (Pr).
Iz navedenih je primjera razvidno da se umišljen čovjek usporeduje s osoba-ma (kralj, general, odvjetnik) koje imaju visoku funkciju u društvu. Zbog svojega se ponašanja, držanja ili govorenja te osobe stavljaju u negativan kontekst, iako medu ljudima o njima vlada i pozitivno mišljenje. Kralj je vladar čija se titula obič-no nasljeduje, a čije su ovlasti kroz povijest bile neograničene te se medu ostalim kralju ništa nije moglo staviti u odgovornost, niti je mogao biti tužen. Zatim slijedi general koji na važnosti dobiva ne svojim rodenjem nego strategijama, vojnim zaslugama, hrabrošcu te je osobito cijenjen medu narodom i vojskom. Odvjetnik je zbog inteligencije, znanja i mudrosti nekad zauzimao bitno mjesto u selu, a njegova je riječ, uz svecenikovu i liječnikovu, imala posebnu važnost. Stoga i ne čudi da je taj frazem zabilježen samo kod starijih govornika.
Bilo kakav dodir s božanskim, u čovjeku budi taštinu i nesvjesnost o smrtnosti i prolaznosti, a povijest nas uči da su mnogi sebe smatrali božanstvom i pritom izazvali božji i ljudski gnjev. Frazem boga za brado prjat u semantičko-me talogu ima sliku hvatanja božje brade. Iako u nekim govorima može značiti 'učiniti nešto nemoguce', u čabarskima pak ima značenje 'biti umišljen', pa čak i 'ohol'.
Poznate su orijentacijske metafore GORE JE DOBRO i DOLJE JE LOŠE. U skladu s tim, svaki čovjek stremi visinama. Uočavamo da u frazemima glidat z vesuazga {kaga} i zdignet nus {ko pura} dolazi do odudaranja od ravnoteže te stvaranja negativne konotacije. Upravo se dosezanjem »previsokoga« spomenu-te sheme mijenjaju kad je riječ o kompleksnim ljudskim osobinama motiviranim
32	O pravopisnome problemu pisanja frazeološke natuknice Bog velikim ili malim slovom Fink (2001: 145) piše: »Dakle, u frazemima bogu iza leda (za ledima), krasti bogu (od boga) dane, uhvatiti boga za bradu i sličnima frazeološko se značenje ne veže direktno uz leksičko značenje riječi Bog (u značenju 'stvoritelj'), pa se ta sastavnica može pisati malim slovom.«
33	Feškal 'odvjetnik'.
gestama. Kövecses i Szabo (1996: 337) frazeme motivirane gestama svrstavaju u posebnu skupinu zato što njihovo značenje proizlazi iz našega znanja o samoj gesti, a ne o onome što znamo o jeziku. Prvi je frazem motiviran gestom gledanja svisoka, odnosno s položaja za koji čovjek misli da ga je dosegnuo, te s kojega ima kontrolu nad svim ispod njega, a drugi obrnutom radnjom, odnosno dizanjem nosa u visinu, gdje želi biti, no pritom ne može i ne želi vidjeti što se dogada oko njega. Taj je frazem proširen zoonimompura, a poticaj mu je kretanje spomenute životinje (uzdignute glave i napuhanih prsa).
Frazem previjat se ko glista obično je vezan uz značenje 'lukavost, domišlja-tost' jer je u semantičkome talogu slika uvijanja beskičmenjaka koja se prenosi na negativno ljudsko ponašanje. lako je utemeljen na istoj slici, u čabarskim govori-ma ovaj frazem ima značenje 'praviti se važan, biti umišljen', vrlo vjerojatno jer se slika uvijanja povezala s čovjekovim prenemaganjem.
Frazemi ko da je papiu {pazuabou} pamet celmo sveite kedu i pajest (pabrat) (pajerbat) pamet {celmo svete} uobičajeni su i u ostalim kajkavskim, čakavskim i štokavskim govorima (s inačicama pobrati, popiti, spiti ...). lako u njima nije po-tvrden somatizam glava, jasno je da su motivirani ontološkom metaforom GLAVA JE SPREMNIK, u koji čovjek želi pospremiti sve znanje, odnosno pamet cijeloga svijeta.
2.3 Stanje
Medu frazemima koji opisuju stanje u kojemu se čovjek nalazi, brojnošču su se izdvojili oni koji se odnose na spavanje i stanje pijanstva.
2.3.1 Spavanje
glidat pad kužo = spavati: Gren mau pat kužo glidat (Tr). pejt piknet = iči spavati: Zdej gren piknet (Tr).
pejt spat s kakušme = iči vrlo rano spavati: Kok je šu ränu spät, s kakušme na pa rit (Tr).
Jest grin spät s kakušme (Pr). pejt v cune34 = iči spavati: Gren v cune (Tr).
spat ko ajngel // spat ko ajngelcek = mirno spavati: Tak lepu spi ko äjngel (Tr). Spi ku
ajngelcok (Pr). Spi ku ajngelcsk (Pr). Spi ko ajngelcek (Ča, S1). spat ko krepan = čvrsto, duboko, nepomično spavati: Spi ko da je krepäua (Tr). spat ko medveid = tvrdo spavati: Spi ku medveit (Pr). spat ko pajn35 = tvrdo spavati: Spi ko päjn (Ča, S2). spat ko pouh = tvrdo spavati: Spiš ko pouh (Tr).
spat ko teliček36 v štale = mirno, spokojno spavati: Spiš ko teliček f štäle (Ča, S2). spat ko uatrak37 = mirno spavati: Tak lepu spi ko majhen uatrak (Tr). spat/38zaspat ko zakuan = čvrsto spavati/zaspati: Je spou ko zakuan (Tr). Zaspäua son ku zakuäna (Pr). Al se zaspäla ko da se zakläna (Ča, S2).
34	Cuna 'krpa'.
35	Pajn 'panj'.
36	Teliček 'tele'.
37	Uatrak 'dijete, djetešce'.
38	Kosa crta / rabi se izmedu glagola različitih vidova.
spat ko zaziban = mirno, lijepo spavati: Lepu spi ko be ga zazibou (Tr). {zaspat} ko da je kedu puknu (vedru) z beten (kuadaven) pa guave kaga = čvrsto zaspati: Zaspou sen ko da me je kedu z beten pa guave puknu (Tr). Spi ko da se ga vedru s kuadaven pa guave (Tr). zaspat/spat ko top = čvrsto zaspati/spavati: Ma, spi ko top, na mareš ga zbedet (Tr).
Zaspou je ko top (Tr). zaspat ko trut = čvrsto zaspati: Zaspaua bun ko trut (Tr).
Frazemi pejt v cune, pejtpiknet, pejt spat s kakušme označavaju radnju odlaska u krevet. Frazem iči u krpe prisutan je i u drugim hrvatskim govorima, i u njemu se ime-nica krpe odnosi na posteljinu, što ga čini konkretno motiviranim. U drugome frazemu glagol piknet označava kratkotrajno zatvaranje očiju te se ovaj frazem isključivo rabi kada osoba planira kratko odspavati (primjerice popodnevni san). Osobina kokoši da ide spavati prije mraka poslužila je kao slika za nastanak frazema pejt spat s kakušme, koji označuje nečiji rani odlazak u krevet ili rano lijeganje, a ovaj frazem živi u gotovo svim hrvatskim govorima. Glidat pad kužo jedini je frazem u kojemu se radnja spavanja ne specificira. Koža u ovome frazemu označava kapke koji su zatvoreni te se tako objaš-njava gledanje pod kožom. Najbrojniju skupinu čine frazemi koji se odnose na kvalitetu spavanja.39 Mirno spavanje povezuje se uz ajngela/ajngelčka, uatraka i telička. lako su u krščanstvu andeli duhovna bica, pri poprimanju fizičkih obilježja često ih se prikazuje u dječjemu liku. Upravo se zato, kao i u frazemu spat ko uatrak, miran san poistovje-čuje s dječjim snom. Poveznica s djetetom uočava se i u frazemu spat ko zaziban, u kojemu je poticajni impuls za nastanak frazema bilo dijete usnulo nakon njihanja u kolijevci. Kao sinonim za miran san poslužilo je i tele, mladunče goveda, a razlog tomu može biti taj što su na istraženome području ljudi često uzgajali krave. Svim preostalim prikupljenim frazemima opisuje se čvrsto, tvrdo spavanje. Usporedba čvrstoga sna s neaktivnošču topa, nekadašnjega močnog oružja koje je zamijenjeno suvremenijim te stoga sada miruje/»spava«, dovela je do frazema zaspat/spat ko top, koji se može često čuti i u ostalim hrvatskim govorima. Asocijativna veza mrtvoga čovjeka i nepomičnoga čovjeka usnulog čvrstim snom rezultirala je frazemima spat/zaspat ko zakuan i spat ko krepan. Poticajni impuls za nastanak frazema spat ko pajn bilo je mrtvo drvo, to jest ostatak debla ili panj. Koncept »tvrdoga spavanja« u večini se hrvatskih govora opisuje frazemima koji u sebi imaju zoonimsku sastavnicu, što je potvrdeno i u ovome korpusu. Motiviranost nastanka zoonimskih frazema spat ko medveid i spat ko pouh potpuno je razvidna s obzirom na to da obje spomenute životinjske vrste spavaju zimski san, a i obitavaju na promatranome području. Kao asocijacija za nastanak frazema zaspat ko trut poslužio je trut, muška jedinka pčele čiji je jedini zadatak oplodivanje matice. Upravo u skladu s njegovom ulogom u pčelinjoj porodici, frazemima sa sastavnicom trut najčešče se označuju lijene osobe ili one koje žive na račun drugoga. U promatra-nim je govorima došlo do širenja početne simbolike te se očekivana slika truta prenijela i na aktivnost spavanja.
39 Fink-Arsovski (2012: 48) navodi da se može govoriti o dvama osnovnim aspektima kvalitete spavanja, a njihova je razlika temeljena na stupnju osjetljivosti na vanjske podražaje.
S obzirom na generacijske razlike uporabe frazema, pokazalo se da frazemi spat ko teliček v štale i spat ko zaziban žive isključivo u govoru starijih govornika.
2.3.2 Stanje pijanstva
bet pad gasen = biti pripit, malo pijan: Spit je pad gäsen, kaj češ (Tr). Cugnu ga je, videt
mo je da je pod gässn (Ča, S2). mrtav pejan = jako pijan: Märtaf jepejan (Tr).
past v komo = 1. biti jako pijan: Pou sef komo (Tr); 2. loše se osjecati: Joj, f kome sen (Tr).
pejan ko avion = jako pijan: Pejan se ko avijon (Tr).
pejan ko bacva = jako pijan: Pejan je ko bäcva (Tr).
pejan ko batina = jako pijan: Pejan je ku bätina (Ča, S1).
pejan ko galida = jako pijan: Peste ga, viš da je pejan ko galida (Tr).
pejan ko kuada = jako pijan: Pejan je ko kuäda (Tr). Pejan je ku kuäda (Pr).
pejan ko letva = jako pijan: Pejan je ko letva (Tr).
pejan ko majka = jako pijan: Spit je pejan ko mäjka (Tr).
pejan ko petelincek40 = pripit: Pejan kopetelinček (Ča, S2).
pejan ko presec = jako pijan: Pejan kopresec (Ča, S2).
pejan ko špužva = jako pijan: Pejan je ko špužva (Tr).
pejan ko zagujzda41 = pijan: Pejan ko zagujzda (Tr).
pejan ko zamašek42 = jako pijan: Pejan je ko zamäsek (Tr).
pet ko žouna43 = mnogo piti: Pije ko žouna (Tr).
Medu prikupljenim je frazemima 16 onih koji se odnose na koncept pijanstva, a uglavnom je riječ o poredbenima frazemima. Vecina ih se odnosi na stanje pijanstva; u A-dijelu potvrdena je sastavnica pejan (pijan), a uglavnom imaju značenje 'jako pijan'. Samo dva frazema prikazuju čovjekovo stanje svijesti: mrtav pejan i past v komo. Pridjev mrtav inače se u hrvatskim govorima upotrebljava za pojačavanje značenja (mrtav umoran, mrtav ladan), a u ovome slučaju upucuje na to da je pijana osoba potpuno nesvjesna i u stanju mirovanja, što se implicira i uporabom imenice koma, čime se ističe da je osoba u dubokoj nesvjestici te da ne reagira na podražaje.
Razvidno je da imenice u C-dijelu, kao i u ostalim kajkavskim, čakavskim ili štokavskim govorima, mogu biti predmeti koji se odnose na posude (pejan ko bačva) ili njezine dijelove (pejan ko zagujzda, pejan ko zamašek) u kojima se čuvaju alkoholna pica, posebice vino i rakija, i za koje se uvijek smatra da su njima natopljeni. Takoder se rabe sastavnice koje su kruti, tupi i/ili predmeti izradeni od drva (pejan ko batina,pejan ko galida,pejan ko kuada,pejan ko letva). Oni mogu asocirati na ukočenost ili nestabilnost pijanoga tijela, ali i na njegovu iskrivljenost motiviranu izgledom drvenih predmeta nakon što upiju vodu. Posebice se to odnosi na frazem sa sastavnicom galida jer je riječ o posudi sličnoj kablu, a u kojoj se držala kuhana stočna hrana.
Nekoliko je frazema sa zoonimskom sastavnicom: pejan kopetelinČek, pejan ko presec, pet ko žouna. Frazem pejan ko presec motiviran je prljavštinom i
40	Petelinček 'pjetlic'.
41	Zagujzda 'klin'.
42	Zamašek 'čep'.
43	Žouna 'žuna'.
neurednošču svinje koja se ogleda u izgledu pijanca. O motivaciji frazema pet ko žouna Snoj donosi tri moguča objašnjenja. Poziva se tako na njemačku etimologiju,44 a navodi i da moguči nastanak spomenutoga frazema proizlazi iz drugog naziva za žunu - pivka (Snoj 2013: 94), što je u svome radu zabilje-žio i Keber (1998: 352). Kao treču mogučnost nastanka ovoga frazema Snoj navodi i zabilježenu promjenu značenja imenične sastavnice.45
Motivacija frazemapejan ko špužva vrlo je prozirna. Riječ je o predmetu koji može upiti veliku količinu tekučine, čime se upučuje i na količinu alkohola koju je osoba popila.
Dva su tumačenja ovjerena za frazem pejan ko majka. Prema jednima, frazem se dovodi u vezu s rodiljama koje su prije radale u svojim domovima. Kako bi lakše podnijele bolove i sam porodaj uglavnom su im davali piti že-stoka alkoholna piča. Drugo je mišljenje da je frazem nastao elipsom frazema pijan kao majka zemlja jer u svijesti primitivnih naroda postoji vjerovanje da je majka zemlja roditeljica svega živoga te da bi ispunila svoju reprodukcij-sku ulogu mora biti obilno natopljena tekučinom, tj. kišom koja je nebeski dar (Kovačevič 2014: 29).
Smatramo da su frazemipejan ko avion, koji je zabilježen samo kod mladih govornika, i bet pad gasen slično motivirani, i to prijevoznim sredstvima s motorima s unutarnjim izgaranjem. Frazem bet pad gasen vrlo je vjerojatno motiviran ponašanjem pijanoga čovjeka koje u temeljnim radnjama nalikuje na vožnju automobila: prvo se ulije gorivo, a kada se doda gas i potakne motor na rad stvara se buka koju prate ispušni plinovi. Kod pijanoga čovjeka možemo uočiti preklapanja tih radnja: prvo se konzumira alkohol, da bi u pijanome stanju čovjek glasnije i manje razumljivo govorio, a oko njega se osječa miris alkohola. Taj je cijeli slijed radnja preslikan u jednu radnju -dodavanje gasa.46 Frazem pejan ko avion možda je motiviran činjenicom da avion treba i troši mnogo goriva, što je ekvivalent količini alkohola koja je potrebna pijancu. S druge strane, može biti riječi samo o odredenim trenut-cima nestabilnosti aviona tijekom turbulencija, što se vrlo jednostavno može preslikati na teturanje i nestabilnost pijane osobe.
44	»Če je obravnavani pomen besede žolna posledica besedne metafore, lahko domnevamo, da gre za delni kalk po nem. Schluckspecht 'kdor rad in veliko pije alkoholne pijače', kar sinhrono deluje kot velelniška zloženka iz glagola schlucken 'požirati, goltati' in samostalnika Specht 'žolna'« (Snoj 2013: 94).
45	»Frazem piti kot žolna utegne biti prenarejen iz *piti kot žolnir, pri čemer beseda žolnir, izposojenka iz srednjevisokonemške solner, pomeni 'vojak', mlajše tudi 'inženir'. Da so vojaki vedno radi in veliko pili, ni treba posebej poudarjati, torej je domnevani primerjalni frazem motivacijsko utemeljen.« (Snoj 2013: 94)
46	Snoj (2013: 92) takoder navodi da je metaforički dio frazema pod gasom nastao od osnovnoga značenja 'plin' preko prenesenoga 'alkoholne pare' (koje izlaze iz čovjeka koji je pio alkoholna piča) ili pak 'smjese zraka i benzinskih plinova koje pokreču automobil' (kao što alkoholno piče pokreče opijenoga).
2.4 Odnos prema radu
{deiva} kedu da se se kadi = mnogo radi tko: Tak hedu deiva da se se kadi (Tr). deivat ko crv = marljivo i ustrajno raditi: Deiva ko čerf (Tr). Deiua ku črf (Pr). deivat ko da bu skuzej47 (za dele) živu = mnogo raditi: Tak deiva da se misle da bu
skuzej živu (Tr). Deiva ko da bu za dele živu (Tr). deivat ko da je kedu spustu/pustu z kiten48 kuga = jako, mnogo raditi: Deiva ko da be ga s kiten spustu (Tr).
deivat (mucet se) ko kuojn = mnogo raditi: Deiva ko kuojn (Tr). Mučeš se ku kojn (Ča, S2). deivat ko mucenik = mnogo raditi: Deiuas ko mucenik (Pr). deivat ko žbeua49 = mnogo raditi: Deiua ku žbeua (Pr).
mantrat se ko crv v kamne = raditi marljivo i ustrajno, ali bez rezultata, neučinkovito:
Mäntra se ko črf f kamne (Ča, S2). muce se ko sramak kedu = mnogo radi tko: Mučeš se ku sramak (Ča, S2). vreiden ko bravlinc50 = jako vrijedan, marljiv: Vreiden je ko bravlinc (Tr). vreiden ko crv = jako vrijedan: Vreiden je ko čerf (Tr). Vreidsn se ko črf (Ča, S1).
Medu frazemima koji izražavaju nečiju marljivost zamjetna je dominacija onih sa zoonimskom sastanicom. Crv je životinja koju karakterizira griženje materije na koju naide i upravo je njegova zaokupljenost i predanost toj aktivnosti poslužila kao slika nečijega ustrajnog rada. U frazemu mantrat se ko črv v kamne priložni dodatak uvjetuje promjenu frazemskoga značenja, a taj frazem živi i u drugim hrvatskim dijalektima. Očekivano je da marljivost crva u kamenu ne dolazi do izražaja (za razliku od primjerice u jabuci), što zapravo predstavlja svakoga tko se muči, ali ne postiže željene rezultate. Konkretno su motivirani frazemi deivat ko žbeua, deivat (mučet se) ko kuojn i vreiden ko bravlinc. Uočljive i prepoznatljive osobine pčele, konja i mrava, životinja koje ubrajamo medu »radilice«, uključene su u frazeološki korpus i u govorima čabarskoga područja, podneblja gdje sve navedene vrste obitavaju u velikome broju. Poznata je i pojačana aktivnost psa pušte-nog s lanca te je upravo takva slika bila okidač za nastanak frazema deivat ko daje kedu spustu/pustu z kiten kaga, potvrdenog kod starijih ispitanika. Za izražavanje nečije marljivosti upotrebljava se i frazem deivat ko da bu skuzej (za dele) živu. Motiv za nastanak ovoga frazema jest nečija ustrajnost i marljivost u ostvarivanju ciljeva unatoč činjenici da se u trenutku smrti u životu sve privede kraju, što sav trud zapravo čini besmislenim.
Zabilježen je i frazem koji nije izravno vezan uz nečiju marljivost, ali opisuje aktivnost rada:
kak pr jeide, tak pr deile = tko mnogo jede, dobro radi: Kak se pr jeide, täk se i pr deile (Tr). Če buš počäse jela polej budo ledi rekle, joj al se počasna täka se i pr dele; kok se pr jede, tok se i pr dele (Ča, S2). Če se hiter pr jeide, se i pr deile (Ča, S1).
Sporo ili brzo jedenje povezuje se uz nečiju kvalitetu rada, pri čemu način konzumiranja hrane simbolizira brzinu, a samim time i način obavljanja radnja.
47	Skuzej 'uvijek'.
48	Kitne 'lanci'.
49	Žbeua 'pčela'.
50	Bravlinc 'mrav'.
Neočekivano je da je u istraženome korpusu zabilježen samo jedan frazem koji opisuje lijenu osobu:
namaren ko kuada51 = jako lijen: Namaren je ko kuäda (Tr),
no možemo pretpostaviti da bi se usmjerenim istraživanjem dobili drukčiji rezultati. Klada ili cjepanica, kratak debeo komad drva za loženje (RHJ), čest je motiv u životu Čabrana, a svojom je nepomičnošcu poslužio kao slika lijenoga čovjeka.52
3 zAKLJUČAK
Ovim se radom nastojalo prikazati frazeološko bogatstvo čabarskih govora, pri čemu su se potvrdili očekivani rezultati te se pokazalo da su u korpusu najbrojniji upravo frazemi koji se odnose na čovjeka. Medu njima najčešci su oni koji se odnose na čovjekovu vanjštinu i opisuju njegovu mršavost ili debljinu te ljepotu ili ružnocu.
Vecina je frazema uglavnom motivirana sastavnicama iz biljnoga ili živo-tinjskoga svijeta, religije, predmetima iz svakodnevne uporabe, a kao asocijativni elementi često su poslužili i dijelovi ljudskoga tijela. Posebna zanimljivost svaka-ko su sačuvane leksičke jedinice koje su prešle u pasivni leksik i žive isključivo u frazemima.
Frazemi predstavljaju jezični sloj koji oslikava život čovjeka u nekoj sredini i koji se, zbog svoje ustaljene uporabe, prenosi s koljena na koljeno, njegujuci tako brojne arhaičnosti. Dodatni je to razlog da frazeologija i dalje bude sastavni dio dijalektoloških istraživanja, a što je potvrdeno i ovom obradom.
Literatura
Fink 2001 = Željka Fink, Hvatamo li za bradu Boga ili boga?:: o jednom pravopisnom problemu u frazeologiji, Filologija 36-37 (2001), 139-148.
Fink-Arsovski 2002 = Željka Fink-Arsovski, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb: FF press, 2002.
Fink-Arsovski 2012 = Željka Fink-Arsovski, Hrvatski frazemi s komponentama spavati, zaspati, san i njihovi ruski ekvivalenti u: Stručak riječima ispunjen, Zbornik radova posvečen Antici Menac o njezinu 90., ur. Željka Fink-Arsovski, 2012, 47-61.
Keber 1996 = Janez Keber, Živali v prispodobah 1, Celje: Mohorjeva družba, 1996.
Keber 1998 = Janez Keber, Živali v prispodobah 2, Celje: Mohorjeva družba, 1998.
Keber 2011 = Janez Keber, Slovar slovenskih frazemov, Ljubljana: ZRC SAZU, 2011 (Slovarji).
Kovačevic 2014 = Barbara Kovačevic, Pijan ko majka i pijan ko duga, Hrvatski jezik 1 (2014), br. 4, 27-30.
Kövecses - Szabo 1996 = Zoltan Kövecses - Peter Szabö, Idioms: A View from Cognitive Semantics, Applied linguistic, 17 (1996), br. 3, 326-355.
51	Kuada 'klada'.
52	U hrvatskim govorima motiv klade nalazimo u frazemima koji označavaju glupoga ili pijanoga čovjeka te način spavanja ili sjedenja.
Malnar 2012 = Marija Malnar, Fonološki opis čabarskih govora na frazeološkom korpusu, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012. (Umnoženo.)
Malnar — Vukša 2012 = Marija Malnar - Perina Vukša, Postoje li čakavski elementi u fonologiji čabarskih govora?, u: Zbornik radova Petoga hrvatskog slavističkog kongresa 1, ur. Marija Turk - Ines Srdoč-Konestra, Rijeka: Filozofski fakultet, 2012, 339-348.
Malnar 2002 = Slavko Malnar, Pamejnek, Čabar: Matica hrvatska, ogranak Čabar, 2002.
Malnar 2008 = Slavko Malnar, Rječnik govora čabarskog kraja, Čabar: Matica hrvatska, ogranak Čabar, 2008.
Maresic - Menac-Mihalic 2008 = Jela Maresic - Mira Menac-Mihalic, Frazeologija križevačko-po-dravskih kajkavskih govora s rječnicima, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2008.
Menac - Menac-Mihalic 2011 = Antica Menac - Mira Menac-Mihalic, Frazeologija splitskoga govora s rječnicima, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2011.
Menac-Mihalic 2005 = Mira Menac-Mihalic, Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvat-skoj: s rječnikom frazema i značenjskim kazalom s popisom sinonimnih frazema, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Školska knjiga, 2005.
Pronk 2010 = Tijmen Pronk, Rani razvoj goranskih govora, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36 (2010), br. 1, 97-133.
RHJ = Vladimir Anic, Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber, 1998.
Snoj 2013 = Marko Snoj, Frazemi v luči etimologije: metoda in praksa, u: Frazeološka simfonija: sodobni pogledi na frazeologijo, ur. Nataša Jakop - Mateja Jemec Tomazin, Ljubljana: Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU, 2013, 91-98.
Teliya i dr. 1998 = Veronika Teliya - Natalya Bragina - Elena Oparina - Irina Sandomirskaya, Phraseology as a Language of Culture: Its Role in the Representation of a Collective Mentality, u: Phraseology: Theory, Analysis, and Applications, Oxford: Oxford University Press, 1998, 55-75.
Vidovic Bolt 2011 = Ivana Vidovic Bolt, Životinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2011.
PovzETEK - Summary
O človeku na kratko - konceptualna analiza frazemov čabrskih govorov
V prispevku so analizirani frazemi, zbrani s terenskim delom v treh čabrskih govorih - v Tršcu, Prezidu in Čabru. Iz korpusa so izločeni vsi frazemi, ki se nanašajo na človeka, to je tisti, ki opisujejo človekovu zunanjost, lastnosti, stanje in odnos do dela. Predstavljeni so najpogostejši koncepti in vzporejeni z obstoječim hrvaškim frazeološkim gradivom. Vsi frazemi so ponazorjeni s transkribiranimi potrditvami z raziskovanega področja.
On People in Brief: A Conceptual Analysis of Phrasemes in the Čabar Dialects
This work analyses phrasemes gathered through field research in three Čabar dialects: Tršce, Prezid, and Čabar itself. The corpus that was compiled served for selection of all phrasemes referring to people; that is, describing their behavior, personality, condition, and attitude towards work. The most common concepts are presented and compared to existing Croatian phraseological material. All phrasemes are documented with transcribed examples from field research.