Izlazi mjesečno. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano. Telefon št. 22-89. Uglasi po cjeniku. Pretplata za čitavu 1932. godinu 30 Dinara. Pitanje komora i prava zanatlija Kao što pišu novine onih zanatlija, koji hoću samostalne svoje komore, ne može se za neke komore postignuti nevezanost sa trgovačkim komorama i ako imadu zanatlije sasma drugi cilj i obuhvat nego trgovačke. Kad bi bili zanatlije onoliko jako organizovani, kao što treba, mogli bi oni odlučivati slobodno i lako u skladu sa zakonskim osnovama i vlasti bi takodje mogle nastupiti kao tade. dobro informirane u dobro zanatlija. Uredbe 0 komorama bi ondak isto imale sasma drukčiji izgled kao što ga imadu sada. 1 baš slaba povezanost odnosno nepostojanje zanatlijskih organizacija dovelo je do toga da su imali i imadu najviše prava trgovci. Dapače se može Ponekud utvrditi odgovornost za ovu razliku u pravima drugim silama a ne zanatlijama a opet je tu po sredi prekasno zainteresovanje zanatlija za ili Protiv povezanosti komora. Zbog toga neka rade svi faktori, koji su tu zain-teresovani, konkretnimi (stvarnim) pred-lozima 'Za dobro sveukupnog gazdinstva. Odluka će pasti ondak u korist onoga koji je pokazao snažnije i razumljivije svoju volju za rad, gradnju nego li za rušenje. Poznato pak je, da su trgovci prinu-djeni biti vezani $a zanatlijama jer pro-davaju i zaradjivaju proizvodima zanatlija i će ovako biti njihov najveći interes da ostanu u zajednici sa zanatlijama, a 4,akodje možemo slobodno tvrditi da pozitivan rad o napredak dolazi uvek Najviše od zanatlija. Iz toga se može razumeti težnja većina zanatlija po samostalnosti, jer im samostalnost daje ^ajviše nade na dobitak svojih prava. ro je poznato i svima onima, koji su Zainteresovani na zajedničkom radu. Kad počnu raditi kojigod bili iz inte-resa na održavanju samih sebe, ustaju protiv njih svi oni, koji su ih do tada 'rpali tako rekuč u svojim rukama. Tada se ovima, koji su se dakle probudili, 'Kituje nepozitivan rad, nesposobnosti, p Pošto nikako ne mogu obilaziti i njihovih dobrih strana, nadju neke elemente, dohodive i sposobne preradbe U Njihovo dobro te tako mešaju i zavuku Oslobodjenje. Jer je to za oslobodjava-Jućeg se coveka nekakva kočnica, po- UonZ Pr0C,SCenje 1 čuvanje pridob-jenog a sigurniju odbrani, onoga, što utv;0ra.Z1’ ',e svakako dobro i kad je svoja 'Z, ovakve borbe izišao, znao je Većn S aba ' d0bra svorstva u puno meri nego kad bi ga ostavili na ^ru te mu dozvoljavali sasma slobo- razvoj. Krešu se misli, »ratni na- 'mi«, prepoznaju se ljudi, zaintereso- nm ozbiljno i srdačno za pravednost strnh usPesnost ’ može se ondak bez mlkd , ar ,h 2a svoje vodje, pa jim nenri-Tri" * zajednički sa svodi« , "J hma- Donekle se mora ra- »Mzn, r «-Sa bpr0tiv"icama ,Lr se i« govima Pa^ m vrenie a ned dru-_ ovma se time budi nevolja. A. šta će- o. Do svih ovakvih stvari mora doći ie - prelep0^3 bi ^ Čudnovato pak je da se gospoda, koja se suprotstavljaju zanatskim komorama, istovremeno ne odriču priho-tla» dolazećih od zanatlija i to zašto. !Jni kažu da je postojanje zanatlijskih r 0rPora teško bez njih, da su zanatlije ,lesPosobni za vodjenje svojih komora 1 Svaki razuman čovek bi prema tome1 sumnjao u dostatne prihode sa štrajk zanatlije i bi pristajao na ođeljene °more. Vidi’pak se sila zanatlija baš 1 tome, što se traži od njih, da ostanu s‘,Jedno s njima dakle su sami jaki ramo rečima ne pak istovremeno i u adu i materijalnoj sposobnosti za rad. Osim toga dolazi u napomeni još bojazan pred vatrenim zastupnicima zanatlija, Nadamo se da ne zbog njihovih pesnica nego opet zbog njihove sposobnosti za rad. Mnogo doprinašaju zanatlije za plaćanje činovnika, štampe i inih potreba za vaspitanje drugova, pravedno upućivanje itd. i je svakako štetno i nepravedno da se ovi prihodi upotrebljavaju sada protiv njih. Velike odnosno jake osobe su takodjer barem nekoliko plaćene iz tih prihoda a na taj račun rade protiv zanatlija. Trebalo bi podeliti funkcije u sadašnjim komorama za zajednički svrsishodno rad a ne izabrati one ljude izmedju zanatlija, koji nemadu u vidu svega najozbilnijeg, što treba zanatlija. Ode odlučivaju samo pristalice trgovaca i industrijalaca, neće zanatlije postići za sebe ništa dobroga no samo ono, što je još bolje i podesnije za trgovce i industrijalce. I tu dodje pitanje mogućnosti zajedničkog rada sa trgovcima i industrijalcima. Prvi traže veliki donos od prodavanja zanatlijskih proizvoda, drugi pak uništenje zanatlija odnosno otkopčan je zanata i stvorenje pokretne mase za njihove tvornice. Zanatlije traže svoje pravo i rade na obnovi svojeg poremećenog gazdinstva traže puteva za to samoodluku. Oni svakako ne mogu dobiti onih prava i onoliko slobodnih ruka kao je to bilo prije 100—200 godina, jer tvornice zauzimaju sve veći opseg a ipak mogu oni barem donekle uticati na sve uredbe i zakone svojim složnim nastupom pomoću čvrste organizacije i poznavanja svega, što mu svaki dan može koristiti ili doneti štetu. A to može postići samo dobrom medjusobnom povezanošću, to jest imati mora organizaciju svih zanatlija iz svih i najmanjih kutića naše ne baš velike zemlje. Nije ni moguća jedna uredba, koja bi odgovarala svi- Per® CMefanšć j naš najodličniji stručnjak u Jugoslaviji te najrevniji saradnik kod sastavljanja naše stručne literature koja će u najkraćem vremenu izaći iz štampe, preminuo je 18. juna nakon dugotrajne i mukotrpne bolesti u Novom Sadu. Pre-putovao je svu Evropu, radio u najve- ćim gradovima a bio i na drugim kontinentima. Predobio si je ovako velike stručne sposobnosti, kojima je koristio svuda, gde god je uviđao potrebu. — Učestvovao je svojom velikom radino-šću uvek, neumoran, brižan za razvitak, prospeh mesarskog i kobasičarskog zanata i u velikoj meri uspio je svojim savetima i radovima da obezbedi drugove o potrebama trajnog obučavanja kad hoćemo napredjivati a naročito da izdržimo sadašnje teško privredno stanje. Neće biti druga, koji ne bi poznavao i priznavao njegovog rada te ćemo ga svi obdržati nezaboravno u svojoj ma. Sve mora ići i raditi se prama pokrajinskim odnosima. Jedan seoski mesar ne podnese onih javnih tereta kao gradski jer nema toliko prometa. Opet ima i gradski mesar veću možnost upo-trebljenja svih svojih proizvoda sa malim troškovima, što bi seoskomu nemoguće jer seljaci ne trebaju svega, što bi on proizveo. Takodjer opet gradski mesar mnogo troši za putovanje za nakup stoke, što za seoskog ne otpada baš ali mu ipak dodje puno jeftinije. Ova poslednja spomenuta pitanja ne utiču baš tako mnogo na opšte ravnanje za komorski rad. A spomenfita su zbog toga, da si svaki mesar može predočiti, koliki rad i koliko stvari nas još čeka, da ustanovimo, što sve trebamo urediti u našim suženim privrednim vremenima. Većinom su odobrene posebne zanatske komore i to u Hrvatskoj i u Srbiji. — Slovenski zanatlije se sada bore za ostvarenje svojih posebnih komora pomoću svojih hrvatskih i srpskih drugova. Samo kad imamo svoje posebne komore, moguć nama je uspešan rad o poboljšanju našeg položaja i to uput-stvima vlasti, što bi koristilo nama i takodjer državi bez kakih povišica naših tereta nego samo preuredjenjem i preorganiziranjem sadašnjih odnosa. Voditi bi inače morali računa o sniženju svih dačbina, što bi' bilo štetno za račun države. Nama pak se ne ide u prvom redu za to. Trebamo samo pre-organizaciju tržišta, čime bi došli do odgovarajućeg tržišta odnosno blaga, koje treba da bude uvek dobro i kojega ponekad nestane u nekim pokrajinama ili zbog bolesne stoke ili kojekakvih slučajnih prepreka. Drugovi mesari! Dajte, promislite ove retke te požurite radom' oko toga. List će šahirati materijal i njome informirati stalno čitaoce te tako sve svrsishodno pospešiti. sredini po njegovim radovima, koji će nas uvek i svudje podsećivati. Večnaja mu pamjat! 14. skupština austrijskih mesara i kobasieara U Leobnu su 30 maja održavali mesari i kobasičari svoju 14. skupštinu pod pretsedstvom g. Schedl Heinricha. Na toj skupštini su zaključili i sastavili sle-deću resoluciju na vladu: 1. Unutrašnji promet stokom mora se potpuno osloboditi, jer je dogon stoke postao manji zbog nastupivše pašnje i zbog toga sadašnji zakon šteti domaću trgovinu stokom, inostranstvu pak donosi samo dobitak. 2. Kod sklapanja trgovačkih ugovora treba imati u vidu unapredjivanje domaćeg gazdinstva i pustiti mesarskim zanatlijama slobodne ruke kod nakupovanja stoke da se time ne preo-stavlja uvoz stoke inostranstvu. 3. Domaće klanje mora biti pod strogim nadzorom u smislu 5507 ex 1908 a čuvati nepristranost u postupku protiv ogrešenim licima. 4. U svima pograničnim srezima tre ba odmah uvesti kartu o brojčanom vrsnom stanju stočnog gazdinstva pre ma uzoru pograničnih prometnih odre daha prema Madjarskoj i svako ogre šenje najstrožije kazniti. 5. Svako novo opterećenje kg mes; po gradskim ili pokrajinskim trošari nama bez pardona zabraniti i odustat od svakog razvrednotenja nuzproizvo-da, kao što je koža i loj, i to time da se uvede prinudno preradjivanje i uvozne zabrana za kože i krzno, što će donet mnogo koristi poljoprivredi i mesai skom zanatu kao i konzumentima, koji do sada od vanrednog pojeftinjenja sirove kože nisu dosad imali ništa. 6. Odustati od svakog povišenja poreznih tereta na zanat i potrebne ušted-nje postignuti sa smanjenjem saveznog proračuna. Učestvovanje javnosti u potpomaganju zadruga seljačkim klanjima, koje je često jako osetljivo, ograničiti i odustati od svake subvencione politike u breme proračuna. q ^izbijanju skupoća 15. juna vratio je senat predlog o suzbijanju skupoće narodnoj skupštini sa mnogim promenama i dopunama, a glavna- promena jest što su ga promenili a predlog o suzbijanju nesavesnih spekulacija sa životnim namirnicama. Iz jezgrovitog govora gosp. ministra Pucelja donosimo: Čim je bio predlog izradjen i upućen Narodnom pretstav-ništvu, odmah se nastupilo protiv njega u novinama, dalje memorandumima i prestavkama na ovakav način kao da nikako nije potreban. Dakako, taj zakon nije donet protiv solidnih trgovaca i zanatlija, kojih ima svakako do 95 po sto. Donet je protiv onih malobrojnih, koji iskorišćavaju sadašnji položaj k^d ga još nemamo. Na predlogu se radilo brzo i mesto da su se gospoda udubljili u ćelu stvar oni su primenjivali najstrožje mere i g;a stvorili oštrijim. No, odbor, koji je proučavao u senatu ovaj predlog, mnogo ga je poboljšao. Svakako smo složni sa nastupom g. ministra i znamo, da će biti zakon koristan poštenim zanatlijama. Zbog za-strašivih vesti pak kojima su neke novine nastupale protiv svih nas, morali smo nastupiti svojim mnenjem, jer smo time celoj stvari samo koristili. Onima pak koji su gledali i videli samo cene i njihove razlike, nisu pak ni tražili niti su hteli znati za razlog, bio je predlogom dat razlog da kažu: vidite ih krvopije. Sad ćemo vas! Nikako nama nije stalo istovremeno svinja u selu. Avstrijska vlada će prema izjavama kan-celara dr. Doifussa uvesti neke pristojbe na razliku cena inostrane i domaće stoke, koje su znatne. Krmača Jorkširske pasmine u Zemunu, teška 500 kg, prodana je za Din 2500. Visoka je bila 1 metar, duga 2 metra a široka 75 cm. Pojela je 1200 kg kukuruza. Rusija neće još moći ove godine baciti Ua trg svojih mesnih konzerva, jer nije Uspela svojom organizacijom tako daleko. Prema poslednjim vestimai izvršit će se to u toku dvih godina. Uvoz stoke i stočnih proizvoda ogra-uičuje sve države i time zadavaju brige Svim državama izvozničarima. Amerika n. pr. traži dobro zapakovane pošiljke mesa i Preradjevina i će uništiti one pošiljke, koje ^udu konstatovane kao nezdrave. Austrijska ima kontingentiran uvoz, Nemačka °Pet zbog svoje poremećene privrede ne Uvozi mnogo i studira carinske stopove. Italija misli na Argentiniju da bi došla do ieftinjeg mesa. Povlastica za prevoz rogate stoke. Odlukom Generalne direkcije državnih železnica odobrena je povlastica za prevoz rogate stoke (bikovi, volovi i krave) od stanica Festetić—Sekić, Ninčićevo, Novi Sad, Novi Sirac, Novi Vrbas, Pašićevo, Sarča i Sečanj do Jesenice — državna granica sa naročitim stavovima pod uslovom da se pošiljke imaju predati na prevoz kao sporovozna roba sa direktnim tovarnim listom za stanice u Švajcarskoj. Vozarina se računa za tovarnu površinu upotrebljenih kola. Ova povlastica važi do opoziva, a najdalje do kraja juna 1952. godine. Francuski kontingent za uvoz peradi iz Jugoslavije odredjen je na 2000 mtc i to za zaklanu perad u drugom četvrtgodištu. Francuski uvoznk mora u svakom konkretnom slučaju uvoza zatražiti dozvolu od nadležnog odbora fnancuskog ministarstva poljoprivrede. Tržište stoke Tjedni sajam u Zagrebu. D o g d n : bikova 'VI, krava 108, junica 53, volova 95, teladi 160, konja 60, ždrebadi 29, svinja 128, janjaca 69. Zagreb, 30. juna: Dogon stoke je bio vrlo stab a inozemstvo nije kupovalo. Dogon stoke: Bikova 6, krava 66, junica 15, volova 30, *Uinaca 7, teladi 30, bivol 1, konja i ždrebadi 33, svinja 48, odojčadi 8. Cene: Bikovi kg žive vage Din 4; krave u metrske svrhe kg žive vage Din 2; junice ''S žive vage Din 3.75; volovi II. vrste kg čive vage Din 4; junci kg žive vage Din ^■^5; telad živa vaga* 1 Din 3.25—4.25: telad 2aklana kg Din 4.50—6. Svinje kg žive vage Din 6.50^—7.25; svi-Jbe sremske zaklane kg Din 110.50—11; odoj-^ad komad Din 120; odojci zaklani kg Din janjad kg Din 9—10; konji za klanje kg 1'25—1.50. Cene su za vreme dvih meseca ostale ^ govedo nepromenjene medjutim, što je e'ud pojeftinila za 30%. Svinje su poskupile za 15—20% a janjad za 50%. ,. Karlovac, 25. juna: Sajam je bio još pri-^ognano je bio: vukova 9, krava 528, junica 47, volova iunaca 134, teladi 293, konja i ždrebadi j . ’ svinja 709, odojaka 250, ovaca, konja Pojaca 804. ^fodano je bilo: I 1J'kova 8, krava 152, junica 46. volova 7.0’ iunaca 56, teladi 181, konja i ždrebadi svinja 482, odojaka 106, ovaca, koza i 9njaca 252. Cene: Prodano je bilo od1 toga bikova 13, krava 60, junica 40, volova 45, teladi 121, konja 30, ždrebadi 12, svinja 92, janjaca 53. Cene su bile po kg žive vage: bikovi Din 4—6, krave Din 4—6, junice Din 4— 4.501, volovi Din 3—3.50, tetići Din 5.50—8, mršave svinje Din 5.50—6, debele Din 6— 8, konji komad Din 400—3000, ždrebad Din 500—1200 komad, janjci Din 55—130 komad. Godišnji sajam u Ruml: Vrlo živ i dobro posećen od prodavaoca kao i od kupacai Dognano je bilo 48 bikova, 657 krava, 286 junica, 420 volova, 183 junaca, 86 teladi, 934 konja, 970 kobila, 92 ždrebaca, 4328 svinja, 1428 prasaca, 1012 ovaca, 620 janjaca, 92 koze, 16 jarica, 22 mazge i 14 magaraca. Prodinh je bilo 11 bikova po komadu . Din 7000, 171 krava po 3000, 52 junice, 121 vol po 3500—4000, 92 junaca, 43 telići po 500, 213 konjeva po 3500, 201 kobila po 3500, 14 ždrebaca, 782 svinje po 600, 328 prasaca, 543 ovce par 350, 124 janjci, 8 koza, 4 jarice, 2 mazge i 2 magaraca. Sarajevo. 30. juna: Dogon je bio srednji a cene su bile: goveda I. vrste prečka po kg žive vage Din 4.50—5, domaća goveda po kg žive vage Din 3—4.50, II. vrste Din 2—3, junci po kg žive vage Din 4—6, II. vrste Din 2—4; mršave svinje po kg žive vage Din 5—6, debele Din 7.50—8.50: janjad komad Din 30—70, ovce Din 50—100, koze Din 40—70, bravi Din 100^-150, prasad Din 50—100. U Vršču zbog slinavke i šapa nema stočnih sajmova. ikovi žive vage Din 3—5; krave kg ži-vage Din 2.50—5; junice kg žive vage • ln -—5; volovi kg žive vage Din 3—6; "ci kg žive vage Din 3—6: telad1 po ko-nađu Din 100^-600. komVJnie kS Z‘Ve vage Din ^9’ odojci po Widu n'11 * * ^1205 0VCe’ koze > ianici p0 l.Wu Dm 40—2000. SU Zd Pos'ednja dva meseca nepro- Križevcj ? a nešto tel-'u- ■" iuna: Poset bio je priličan (taliju. 3 " Dogon; Bečko tržište svinjama. Beč, 29. juna: Dognano je bilo 11.729 komada svinja. Od ; toga je bilo 7306 mesnatih i 4423 tovljenih svinja. Po provenienci bilo ih je iz tuzeffl stva 4824, iz Madžarske 1339, Rumunjske 599, Jugoslavije 2990, Poljske 1977. l-'eae su bile po kg: tovljene svinje I-1.58 šilinga, engleske križane l-60 do šilinga, seljačke svinje 1.52 d° svinje 1.48 do 1.50, mesnate svinje ■ o 1 ždrebadi je bilo prodano za 2.10, lagane mesnate svinje 2.15 šilinga. Za vreme poslednih dvih meseci poskupile su svinje za 35 do 65 groša, što znaci 10-15%. Bikm 05 • ’ i clv cl juiliua VUK Js. p'13?3 ^ te(a volova 548, junaca 130, ^stuh i orpa godišnjaka 616, ždrebaca °VaCa 7 ’ Svinia !ve vage Din 4- Petrinie D'n 300-1200 komad. 28. juna; Dogon slabiji, potr: ino đo^r ' od stranaca. Cene su bile p n)a’ dobr Tržišta Cene su stalno u opadanju i ako je trgovina malo1 oživila. Stoke se kolje manje i domaće tvornice kože posluju malo bolje. Ipak pak u svim zemljama opada potrošnja kože. Cesi su hteli uopće održavati samo oficielne aukcije a medjunarodno se zaključilo, da se upotrebljavanje gumenih djono-va kao i gornjih delova stalno penje. Engleska statistika n. pr. navadja, da je usprkos povećanju produkcije cipela u godinama 1924—19301 pala upotreba kože a upotreba | gume poraste za 400% odnosno od 2.5% na i 12% sveukupne proizvodnje, što svakako utiče jako na kožni trg. Sve zemlje ograničuju uvoz kože ili na-mečuiu veće carine te time samo umanji-Vaju potrošnju a i kvalitet robe ne može biti izražen. Zagreb, 1. jula: Najviše se traže janjeće, kozje i teleće kože. Govedje kože soljene plaćaju se po Din 4 za kg. Ovčje i kozje kože dobivaju se iz starih zaliha a novih nema. Janjeće kože se traže prilično i: plaćaju se u gradu po kg Din 8, u provinciji pak po kg Din 5—6. Jareće kože plaćaju se po komadu Din 9—HO. Teleće kože soljene, plaćaju se po kg Din 6 i kupuju se u malim količinama za inostranstvo. Creva Suha tanka govedja creva u ceni su nešto nazadovala, te se kreću od Din 0.60 do 0.65 po meter. Soljena ravna debela creva (Šidarm) u ceni su poskočila radi veće potražnje iz inozemstva. Cena za srednji Din 1.25—1.50, za široki Din 2—2.50 po metar. Konjska creva. Traže se većinom deblji kalibri, te notiraju 7—9 cm Din 1.75, 9—11 cm Din 2.75—3, preko 11 cm pak Din 3.25 do 3.50 po metar. Svinjska creva su zanemarena, te notiraju1 lepa original roba po Din 0.40 po metar, uska po Din 0.65 po metar, srednja po Din 0.50 po metar. Ovči saitlingi 16/18 mm Din 3, 18/20 mm Din 7—8, 20/22 mm Din 10—11 i preko 22 mm Din 13—14 svežanj od 20 m. Nemačka je uvela carinu na šivena creva, jer ih smatra kao proizvod iz creva sa stopom RM 100 za svaki stot. U vezi time tražili su velemesari umerene carine na creva, kože i masti te ine istovrsne proizvode te zabranu uvoza uledjenih džigerica. IZVOZ STOKE I STOČNIH PROIZVODA U 1931. GODINI. Obzirom na vrednost izvezene robe iz Jugoslavije na . prvo mesto dolaze stoka i stočni proizvodi: 1.456, 091.614 Din. Naimenovanje god. Količina: Vred. u Din kom. • l kopitari 1931 26.249 50,563.230 1930 29.590 61,855.350 goveda 1931 91.005 205,396.537 1930 120.871 308,498.201 teladi 1931 17.980 12,269.290 1930 15.808 11,486.235 svinje 1931 273.450 285,012.920 1930 243.338 284,571.362 sitna stoka 1931 602.279 80,876.818 ,t;! 1930 717.110 117.785.177 kg V ■ ' perad 1931 7,988.966 105,123.298 1930 8,043.319 109,432.327 sveže meso 1931 16,581.451 196,542.343 1930 16,202.929 229,075.271 svinj, mast 1951 792.958 12,176.374 1930 118.857 2,008.320 jaja 1931 26,307.051 399,724.929 1930 30,428.994 511,769.000 Najviše se izvozi u Italiji i Austriju. Za ovu godinu je postojala bojazan da će pasti jzvoz u obadve spomenute države pošto se pisalo o Italiji da bude uvažala argentinsko uledjeno meso a Austrija je opet došla sa propisima za sva u sedmicu koja skoro nije pogodila našeg izvoza samo su poteškoće u deviznom prometu, osim toga donet će zaoštrena privredna kriza ka opadanju izvoza svoj udio. IZVOZ STOKE I STOČNIH PROIZVODA U PRVOM TROMESEČJU 1932. G. Živa stoka: konji kom. 3812, 5,285.970 Din; ždrebad kom. 374, 221.300 Din; mazge kom. 4, 4000 Din; goveda (volovi, bikovi, krave i junad) kom. 7322, 11,088.140 Din; telad kom. 3825, 2,127.450 Din; svinje kom. 63.642, 58,366.465 Din; sitna stoka kom. 26.628, 2,044.023 Din; pernata živina kg 1,688.560, 19,042.433 Din. Meso: sveže kg 3,230.179, 30,864.348 Din; preradjevine od mesa kg 90 493, 1,716.121 Din. Mast svinjska; kg 127.211, 1,400.0)7 D. Riba sveža: kg 559.529, 4,256.905 Din. Životinjski proizvodi: maslo kg 3365, 85.527 Din; sir običan kg 14.422, 131.115 | Din; kaškavalj kg 214.906, 3,366.284 Din; jaja 3,797.501, 46,916.137 Din. Perje od živine: kg 117.145. 3,002.193 D. Kože: govedje kg 163.735, 1,318.854 Din: teleće kg 134.081, 1,495.228 Din, ovčje kg 47.549, 459.165 Din; kozje kg 10.922, 195.380 Din: jagnjeće kg 111.590, 1,507.667 Din; jareće kg 38.400, 1.395.025 Din; od divljači kg 17.287, 3,826.842 Din. UVOZ: Kože: domaćih životinja1 nepreradjene kg 1,194.800, 13,697.271 Din, djon i njemu slične kože kg 19.515, 751.886 Din, kože za obućarsku, sedlarsku i druge potrebe kg 20.959, 2,927.662 Din, kožna obuća kg 41.292, 4,208.530 Din. Izvoz se je neznatno smanjio u razmeru sa prošlom godinom a cene su popustile mnogo manje nego li u unutrašnjosti na našem domaćem tržištu. IZVOZ U APRILU. Živa stoka: konji kom. 1804, 2,694.380 Din; ždrebad kom. 95, 76.700 Din; goveda (bikovi, volovi, krave i junad), kom. 2731, 3,886.900 Din; telad kom. 1443, 551.950 Din; svinje kom. 20.743, 374.281 Din: pernata živina kg 605.808, 5,986.909 Din. Meso: sveže kg 642.966, 5,675.640 Din; preradjevine od mesa kg 29.283, 620.397 Din. Mast svinjska: kg 63.526, 671.620 Din. Riba sveža: kg 236.468, 1,774.591 Din. Životinjski proizvodi: maslo kg 2828, 73.560 Din: sir običan kg 298, 3450 Din; kaškavalj kg 28.260, 371.040 Din: jaja kg 2,646.989, 25,946.620 Din. Perje od živine: kg 43.114, 828.350 Din. Kože; govedje kg 10.034, 828.350 Din; teleće kg 43.244, 434.750 Din; ovčje kg 8415, 77.294 Din; kozje kg 6124, 72.050 Din; jag-neće kg 34.644, 392.411 Din; jareće kg 551, 23.500 Din; od divljači kg 9782, 867.934 Din. IZVOZ U MAJU: Živa stoka: konji 1345 komada, Din 1 milijun 540.850; ždrebad 42 kom., Din 44.600; goveda (volovi, bikovi, krave i junad) 2094 kom., Din 2,827.950; telad 1.191 kom.. Din 478.150; svinje 20.082 komada. Din 19 milijuna 075.950; sitna stoka 1238 kom.. Din 91.780; pernata živina 508.316 kg, Din 5 milijuna 031.380. Meso: sveže 635.931 kg, Din 5,711.208; preradjevine od mesa 23.797, Din 531.368. Mast svinjska: 54.437 kg, Din 573.432. Riba sveža: 87.152 kg. Din 672.093. Životinjski proizvodi: maslo 821 kg. Din 18.290; sir običan 8360 kg,* Din 73.500; kaškavalj 20.808 kg, Din 316.320; jaja 2,150.804, Din 20.003.609. Perje od živine: 23.456 kg. Din 462.300. Kože: govedje 460 kg. Din 4980: teleće 92.580 kg, Din 793.754: ovčje 7.565 kg. Din 91485: kozje 519, Din 17.000; jagnjeće 29.680 kg, Din 387.941; jareće 865 kg. Din 34.400, od divljači 7.991 kg. Din 535.945. UVOZ U MAJU. Kože: domaćih životinja nepreradjene 201.533 kg, Din 2,299.600; djon i njemu slične kože 5.662 kg, Din 243.046; kože za obućarsku, sedlarsku i druge potrebe 10.711 kg, Din 1,713.112. JEFTINO NA PRODAJU: 1 Blitz (Kutter), pola novi, cena 6000 D. 1 Wolf, promer ploće 10 cm, na železnem stalku, ručni i mehanički pogon, cena 1500 Din. 1 stroj za punjenje kobasica (Spritz), sadržaj 8 kg, na drvenom stalku, cena 1200 Din. 1 kveč, 4—5 noževa, na drvenom stalku, ručni pogon, cena 900 Din. 1 stolni kveč, potpuno nov, vani i unutra kalajsan, motorski i ručni pogon, cena 1300 Din. 1 Wolf, znamke F. &. H., promer ploče 15 cm, u vrlo dobrom stanju, cena 4000 Din. 1 ležeči stroj za punjenje kobasica (Ka-nonenspritz), sadržaj cirka 30 1, cena 1300 Din. I stroj za rezanje šunke, ručni pogon, najveći model, potpuno nov, cena 1800 Din. 1 ventilator (Eisluftkompressor) 220/380 V, cena 1800 Din. 1 ventilator (Eisluftkompressor) 110 V, cena 1809 Din. Svi interesenti neka se obrate pismeno upravi lista. Ko treba stručnu knjigu pa je još nema, neka ju poruči takpdjer kot uprave lista. MESARI! Kad kupite nove cipele, dajte ih u fir-než nakvasiti. To učinite time da nalijete u neku posudu, koja je dosta velika. firnež u visini do 2 cm, to jest toliko da kad metnete cipele u posudu firnež zalije djonove. Na ovakav način neka se kvase cipele 4—6 dana. Firnež učini djon i ostale donje delove nepropusti-vim za vodu te tako isto i za hladnoću koja osobito u zimi čini noge hladne te reumatične. Tim postupkom su cipele trajnije a revmatizam neće Vas tako mučiti, jer će cipele biti toplije. PLUTOVO IZOLACIJO Piutovu izolaciju, potrebnu za oblogu stijena kod hladiona, ledena, kućeraka i ormara za jela, dobavlja u prvovrsnoj kvaliteti JELAČIN& KO LJUBLJANA fiecphodno potreban za svaku mesarsko-ko : asičarsku radnju je „Eisluftkompressor", novi ventilator, koji u kratko vreme bez -leđa ohladi vazduh, te osuši meso. Struja se troši na -sat' samo- za 2—3 Din. cena je Din 2400'—. Poručiti se može izravna od tvornice Alfred Wunderlich, Deutsche Elektro - Maschinen und Apparate - Bau, B E -K L ^ S, ži. 42, ^Sori tzstras se 14-15., ili kod uprave »MEfASžfKOG LISTA« Ljubljana-Dravlje. Šalje se isključivo samo pouzećem. Kod narudžbe treba navesti, da li se treba za Gleich-, VVechsel- ili Drehstrom te kolika je voltaža i kolika perijoda. Mesari i kob a si čari! Papir za zavijanje mesa i mesnih proizvoda Vam nudi najjeftinije tvrdka G. KOVAČ, Ljubljana, Ga eva ui. št. 2. Zahtevajte uzorke I cjene! POZOR MESARI! Papir za zamatanje sa jedne strane štampan, sa druge strane čist, veličine 16X32 cm kg Din 1'—. Papir za zamatanje sasvim čist u manjim rolama širina 93 cm, vrlo izdašan kg Din 5-75, raza-šilje pouzećem trgovina papira H. TliUAR, VIRJE PODRAVINA. Der Name „DICK-STAHL" ist ein Oualitatsbegriff die Marke ia#-----------► F.LiCK eine Vertrauensmarke! Sie aliein verbiirgt den echten „DICK** - Stahl. .PAUL F. DICK - Esslingen A. N. - Đberallerhaltlich! Najčuveniji masati i noževi su samo oni, sa poznatom svetskom markom —> F. DICK I Zato tražite svuda samo Dickove masate i noževe, jer su najbolji samo oni, sa markom strelice Dick! IDEAL - MASCHINEN VOGTWERKE lm\M fOr flitliEilastisii LUISEKTHAL i/Thflr. ALEMAGNE Adelmannove sprave za kuhanje šunke iz aluminija ulivene, 40 modela u pravokutnom, kruškastom ili okruglom obliku. Najbolja stručnjaćka sastava Jednostavna! Poverljšva! Jaka I Na stotine hiljada u prometu! ALBRECHT ADELMANN, OffenburS (DEUrSCHLAND) •l|lllllll?!llltlli!lll!«[-lll:-!!l-!:!l.iliill!!il!lllilJ!iJJIl!!il!llil!:lllil!lT.ll!iillljil]4|j^^t4ij|,ri!14iM!1S!{ltlllllll[lllllllllillullllll!nilM^ Jugoslovanska speci alna radiona za popravak MESARSKIH i KOBASIČARSKIH STROJEVA I NOV/ STROJEVI U RAZNIM DIMENZIJAMA Stalno skladište svih strojeva. - Transmisije - Svakovrsne reme za vješanje mesa j kobasica. - Kuke za sušenje mesa od svake veličine. - Brušenje svakovrsnih noževa i ploča. - Mo/itaže. FRANJO TRBUHA ZAGREB, HtAKSIMlRSKA C. BROJ 11 ‘35 god praksa kod specijalne tvornice FRIEDRICH I HftflGfl, Wien. Marudžbe i popravci izvan Zagreba bit će brzo otpremljeni. SOLIDNA RADNJA! UMJERENE CIJENE! IffiffiDiMffitfteitMtiiiTiMffiiiiifK Ako želite imati prima i tačno sortirana creva onda se izvolite obratiti na: JUGOCRIJEVO ZAGREB, Klaoničkaui.9 TELEFON 60-91 Brzojavni naslov: 3UGOCRI3EVO Tražite cijenik! Brza i solidna podvorba! Tovarna lesnih izdelkov „jurklošter“ (DRAVSKA BANOVINA) JAJA ZA NASAD od čistokrvnih Rothe Island kokoši tamno crvene boje, dobre n o s i 1 i c e, razašilje komad po 2 Din poštno pouzećem MILAN MIHOKOVIC VIRJE izradjuje i dobavi drvene p0^' nožnjače kao i drvene cipe e u poljubnoj veličini kao i ine drven6 proizvode prema skici ili uzorktc^ Kompletno »HLADILNO NAPRAVO* za izdelovanje ledu in za hlajenje z 2 kompresorjema, kapacitete 600 do 700 kg leda dnevno, proda: Gospodarska zveza, Ljubljana. Koji još nema mesarske stručn* knjige neka si istu poruči kod upraVe „MESARSKOG LISTA“^^X To3' Izdaja: Konzorcij Mesarskega Lista, ot. Vid nad Ljubljano — R. Grudnik, Dravlje, št. 103. — Odgovorni urednik Rudolf Grudnik, Dravlje, št Tiskarna „Slovenija** v Ljubljani. (Predstavnik: A. Kolman, Ljubljana.)