Nastanak frazema putem semantičkih figura Irena Stevovic Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet - Nikšic, Ul. Danila Bojovica bb, ME - 81400 Nikšic, irena.braj@gmail.com _ SCN X/2 [2017], 67-84 _ V prispevku so s semantičnega vidika predstavljeni frazemi črnogorskega jezika; raziskani so procesi njihovega nastanka, in sicer procesi semantične narave. Izpostavljena so vprašanja, vezana na frazeme, katerih osnovna oblika je nefrazemska sintagma, ki je s pomočjo semantičnih figur prenesena v frazemsko. Z analizo frazemov v ožjem smislu skušamo osvetliti semantične značilnosti frazemov oz. vloge semantičnih frazemov v procesu nastanka teh jezikovnih enot. In this paper, we present idioms in the Montenegrin language from the aspect of semantics, and investigate the processes of their creation, i. e. processes of semantic nature. We highlight questions concerning those idioms whose basic form is a non-idiomatic syntagm that is transposed into the realm of the idiomatic by means of semantic figures. By analysing the idioms in a narrower sense, we try to contribute to the illumination of semantic characteristics of idioms, i. e. the role of semantic figures in the process of creation of these linguistic units. Ključne besede: frazeologija, frazem, frazeološka enota, semantična frazeologizacija, tropi, semantične figure v ožjem smislu Key words: phraseology, idiom, phraseological unit, semantic phrase-ologisation, tropes, semantic figures in a narrow sense. Uvod Proučavanje načina nastanka frazema, tj. procesa njihovog nastanka, nužno zahtijeva kratak teorijski osvrt na frazeologiju kao lingvističku disciplinu, od-nosno na temeljne odlike osnovne jedinice frazeološkog sistema1. U skladu s 1 Buduci da terminologija osnovne jedinice frazeološkog sistema nije opšteusvojena, te da je u naučnoj literaturi prisutan veliki broj termina posredstvom kojih se ona označava, u ovom radu cemo se, prilikom označavanja osnovne jedinice frazeologije, ravnopravno služiti terminima »frazem« i »frazeološka jedinica«. — 67 — Gradivo - Material tim, ističemo da je frazeologija lingvistička disciplina čija je suština odredena onim segmentom leksikona koji se odnosi na jednu podvrstu leksičkih jedinica od više riječi i da se definiše kao nauka o frazeološkim jedinicama, tj. kao lingvistička disciplina koja se bavi proučavanjem frazeoloških kombinacija leksičkih jedinica, njihovim izdvajanjem, odredivanjem mjesta tih jedinica u leksikonu, njihovom klasifikacijom, pračenjem porijekla frazema, proučavanjem njihovog današnjeg upotrebnog i psihološkog statusa (Šipka 1998: 110). Kao ustaljene veze riječi čije značenje ne proizilazi iz prostog zbira zna-čenja njihovih komponenata, frazemi predstavljaju višečlane leksičke jedinice koje donose novo, jedinstveno značenje. To su »sekundarni jezikovni znaki, sestavljeni iz drugih pomenonosnih jezikovnih znakov« (Kržišnik 2006: 259). Sagledavajuči ih kao ustaljene vezane skupove riječi koje su se, usljed gubitka svoje semantičke samostalnosti, na sekundarnom planu združile i formirale novu, semantički jedinstvenu cjelinu (Petrovič 1989: 33), o frazemima možemo govoriti kao o jezičkim jedinicama čiji sastavni elementi gube svoje pojedinač-no značenje za račun globalnog značenja. Frazemi se u govoru pojavljuju kao gotova, ustaljena veza riječi i predstavljaju jezičke jedinice koje se sastoje od najmanje dvije lekseme, imajuči pritom cjelovito, jedinstveno značenje, stabilan leksički sastav, stabilnu strukturu i funkciju jednog rečeničnog konstituenta. Kao važna obilježja frazema, ističu se i konotativnost, ekspresivnost, slikovitost, emocionalnost, te i stilska obilježenost. Obilježje ekspresivnosti se u literaturi smatra kategorijalnim obilježjem ovih jezičkih jedinica i uzima se kao mjerilo za razlikovanje frazeoloških jedinica od drugih jedinica ustaljene strukture i leksičkog sastava (Mrševič Radovič 1987: 17). U skladu s tim, naglašavamo da je pojam i termin »frazem« (»frazeološka jedinica«) u ovom radu koriščen u užem smislu, pa je istraživačka pažnja usmjerena na gotove, ustaljene veze riječi, koje se, pored cjelovitog, jedinstvenog značenja, strukturne stabilnosti i ustaljenosti leksičkog sastava, odlikuju i ekspresivnošču i slikovitošču. Naučnoistraživački korpus ovog rada je ekscerpiran iz Frazeološkog rječni-ka hrvatskoga ili srpskoga jezika Josipa Matešiča, a analiza je sprovedena na uzorku sačinjenom od 400 frazema koji se odlikuju velikim stepenom zastu-pljenosti u crnogorskom jeziku. 1 Semantički aspekt proučavanja frazema U okviru semantičkog aspekta proučavanja frazema moguce je izdvojiti unu-trašnji i spoljašnji pristup analizi, pri čemu unutrašnji aspekt proučavanja po-drazumijeva istraživanje i opisivanje izvora frazema, njihove motivacije, načina njihovog nastanka, procesa frazeologizacije, stepena njihove desemantizacije, a spoljašnji aspekt pretpostavlja posvecivanje istraživačke pažnje frazemskoj sinonimiji, antonimiji i homonimiji, dakle, spoljašnjim semantičkim odnosima koje ove jezičke jedinice medusobno uspostavljaju. Baveci se unutrašnjim aspektom proučavanja semantičkih karakteristika frazema, koji obuhvata skretanje istraživačke pažnje na procese njihovog - 68 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material nastanka, prije svega ističemo da se frazemi javljaju kao rezultat primarne frazeologizacije, koja se opisuje kao »tvorba frazeologemov iz nefrazeološke podstavne (»bazne«) oblike, tj. besedne zveze« (Kržišnik 1990: 59). Pod pri-marnom frazeologizacijom se smatraju procesi u okviru kojih od nefrazeoloških jedinica nastaju frazeološke, tj. oni procesi putem kojih se slobodna veza riječi od njenog denotativnog značenja vodi ka obrazovanju novog, jedinstvenog značenja. Primarna frazeologizacija se manifestuje posredstvom dva osnovna procesa, od kojih je jedan semantičke, a drugi sintaksičke prirode, pri čemu procesi semantičke frazeologizacije podrazumijevaju procese transponovanja značenja, dok su procesi sintaksičke frazeologizacije transformacioni procesi (Mrševic Radovic 1987: 32). Semantička frazeologizacija predstavlja proces primarne frazeologizacije koji, kao osnovni oblik, podrazumijeva nefrazeološku sintagmu semantički transponovanu slikovitim putem u frazeološko značenje i to najčešce posredstvom metafore, metonimije, sinegdohe i poredenja (Mrševic Radovic 1987: 33). Karin Marc Bratina, takode, ističe da frazemi nastaju »s pomočjo kognitivnih mehanizmov kot so metafore, metonimije in drugi načini upodabljanja, zato gre tudi pri teh jezikovnih enotah za povezavo dobesednega pomena s prenesenim« (Marc Bratina 2004: 35). 1.1 Semantička frazeologizacija - procesi transponovanja značenja Frazeološke jedinice nastale semantičkom frazeologizacijom, kao osnovi oblik imaju nefrazeološku sintagmu koja se transponuje u frazeološku putem stilskih i semantičkih figura. Buduci da se kod semantičkih figura osnovna devijacija ostvaruje na semantičkom planu i da primarno dovodi do promjene značenja (Katnic Bakaršic 1999: 110), akcenat našeg istraživanja je stavljen na frazeološke jedinice koje za osnovni oblik imaju nefrazeološku sintagmu transponovanu u frazeološku posredstvom semantičkih figura, dakle, putem tropa (metafore, metonimije, sinegdohe, perifraze, hiperbole, eufemizma, ironije) i putem se-mantičkih figura u užem smislu (antiteze, oksimorona, poredenja). 1.1.1 Semantička transpozicija putem tropa 1.1.1.1 Semantička transpozicija putem metafore Predstavljajuci semantičku figuru koja nastaje zamjenom jednog pojma drugim na osnovu njihove sličnosti, koja podrazumijeva upotrebu »jednog označitelja umjesto drugoga na principu odabira (paradigmatskog), a na osnovu neke sličnosti sa drugim označenim« (Katnic Bakaršic 1999: 113), metafora se javlja kao jedno od najčešce korišcenih stilskih sredstava. Metafora je semantička figura kojoj su posvečene brojne analize i tumačenja. Definiše se kao trop koji je nastao zamjenom jednog pojma drugim na osnovu — 69 — Gradivo - Material njihove zajedničke, odnosno slične osobine (Mrševic Radovic 1987: 35), tj. kao trop kojim se »po načelu sličnosti prenose pojmovi i nazivi iz jednog područja života i svijeta u druga područja« (Solar 2005: 75). U metafori se veza zasnovana na sličnosti odnosi samo na neki segment koji označitelj i označeno imaju, pa može podrazumijevati sličnost po obliku, funkciji, položaju, boji, sastavu itd. Metafora se tumači i kao skraceno poredenje, tj. kao poredenje koje ne sadrži poredbenu riječcu i predmet poredenja, vec samo sadrži »poredbeni korelat s kojim se poredi« (Katnic Bakaršic 2001: 321). Dakle, metafora predstavlja se-mantičku figuru koja se definiše kao skraceno poredenje, odnosno kao upotreba jednog označitelja umjesto drugoga na temelju neke sličnosti (Katnic Bakaršic 1999: 113). Metaforom se prenosi značenje jedne riječi na neki drugi pojam, pa metaforična upotreba riječi podrazumijeva prenesenu upotrebu riječi, dok se metaforični smisao razumije iz konteksta. Ističuci se obilježjima konotativnosti, ekspresivnosti i slikovitosti, koja predstavljaju i obilježja brojnih frazema, sasvim je očekivano da metafora predstavlja osnovu na kojoj se odvija semantička frazeologizacija (Šiljak Ja-senkovic 2003: 91). Buduci da su frazeološke jedinice obično zasnovane na upotrebi metafore, metaforizacija predstavlja osnovni put posredstvom kojeg one nastaju. Doprinoseci izražajnijem i upečatljivijem kazivanju, metafora je neophodno ekspresivno sredstvo kojim se pošiljalac poruke služi, pa se otuda i metaforični frazemi odlikuju velikom ekspresivnošcu, izrazitom brojnošcu i zastupljenošcu u crnogorskom jeziku. Njihovi brojni primjeri svjedoče i o tome da su oni najčešce vezani za čovjekovu prirodnu sredinu, za pojave iz svakodnevnog života, za čovjekove svakodnevne aktivnosti, za njegov profesionalni život. Tabela 1: Metaforični frazemi vezani za čovjekovu prirodnu sredinu Frazemi iz životinjskog svijeta Frazemi iz biljnog i neorganskog svijeta uvuci rogove naci se u nebranom groždu dici rogove pustiti korijene mahati repom hvatati korijena dici rep pustiti žile izvuci rep ne cvjetaju kome ruže ni repom ne mrdnuti tvrd orah dobiti krila prazna slama mačiji kašalj prazna tikva knjiški moljac naduvana tikva stara kokoška puče tikva crna ovca suva grana šugava ovca doci do zelene grane ptica silica list na vjetru stari lisac luk i voda krupna (velika) riba mrtva voda sitna (mala) riba dim na vjetru krava muzara mrtvo more - 70 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material Frazemi iz životinjskog svijeta Frazemi iz biljnog i neorganskog svijeta sinja kukavica probni kamen pojeo vuk magarca kamen leži kome na srcu otegnuti papke skinuti kamen sa srca pokazati kandže živjeti u vazduhu (zraku) Tabela 2: Metaforični frazemi vezani za pojave iz svakodnevnog života, za čovjekove svakodnevne aktivnosti i metaforični frazemi vezani za čovjekov profesionalni život Metaforični frazemi vezani za pojave iz svakodnevnog života, za čovjekove svakodnevne aktivnosti Metaforični frazemi vezani za čovjekov profesionalni život strpati sve u jedan lonac uploviti u mirne vode biti svakom loncu poklopac lomiti koplja zaviriti u tudi lonac ukrstiti koplja zapržiti kome čorbu uzeti kome mjeru biti svakoj čorbi mirodija (zaprška) krojiti kome gace pokupiti kajmak (skorup) krojiti kome kapu biti (nalaziti se) u sosu tvrditi pazar hladiti kašu izravnati račune zakuvati (zamutiti) kome kašu čist račun umijesiti kome kolač staviti melem na ranu dobiti veci kolač loviti u mutnoj vodi umijesiti kome pogaču prva violina mijesiti gurabiju ispasti iz uloge plivati u masti napraviti kome scenu jesti velikom (zlatnom) kašikom držati konce u svojim rukama biti čija metla povlačiti konce laka roba pomrsiti kome konce okrenuti ploču odskočna daska iznositi prljavi veš nizak udarac poderana vreca zeleno svijetlo 1.1.1.2 Semantička transpozicija putem metonimije Iako metonimija prema nekim mišljenjima predstavlja samo podvrstu metafore, drugi teoretičari je smatraju samostalnom figurom (Solar 2005: 77). Kao i metafora, i metonimija podrazumijeva upotrebu riječi u prenesenom značenju, ali dok se kod metafore prenošenje značenja vrši po sličnosti, kod metonimije se vrši prema različitim stvarnim odnosima. Dakle, kod metonimije se umje-sto jednog pojma upotrebljava drugi pojam koji je u stvarnoj vezi s izvornim pojmom, što ce reci da je metonimija sažetiji oblik prenosa značenja od metafore, a »osim toga predstavlja takav oblik prenošenja u kojem novo značenje gotovo sasvim istiskuje prvotno« (Solar 2005: 78). U metonimiji dva smisla ne egzistiraju na konceptualnoj sličnosti, vec na bliskosti, oni »podržavaju odnos ili asocijaciju po bliskosti, egzistencijalni odnos s uobičajenom referencijom — 71 — Gradivo - Material odredene riječi« (Vajs 2000: 132). Sličnost imedu metafore i metonimije ogleda se u tome što i metafora i metonimija podrazumijevaju prenos imena s jednog pojma na drugi, a u osnovi metafore, kao i u osnovi metonije, leži neka logička veza. Medutim, razlika izmedu ova dva tropa temelji se u prirodi te veze, jer logička veza na kojoj se zasniva metafora jeste sličnost, a logička veza na kojoj je zasnovana metonimija jeste stvarna bliskost. Osim toga, izvorni i ciljni pojam koji učestvuju u metonimijskim prenosima pripadaju istom dijelu stvarnosti, u neposrednom su kontaktu, dok to nije slučaj kod izvornog i ciljnog pojma kod metaforičnih prenosa. Dakle, kod metonimijskog prenošenja značenja, veza izmedu dva pojma je stvorena na temelju stvarne bliskosti, na temelju logičke zavisnosti, logičke povezanosti, pa se metonimija može definisati kao seman-tička figura kod koje se prenos značenja odvija po susjednosti, a ta susjednost može biti »prostorna, vremenska, odnos sadržina - ono u čemu se sadržina nalazi ili uzročno-posljedična« (Katnic Bakaršic 2001: 325). Odnoseci se na semantičku figuru koja nastaje zamjenjivanjem jednog pojma drugim na osnovu konkretne logičke veze medu njima, ili na osnovu neke veze koja je konvencionalno prihvacena kao logička, podrazumijevajuci, dakle, zamjenu pojmova koja se odvija po bliskosti, po susjednosti, metonimija predstavlja semantičku figuru koja je motivisala veliki broj frazema u crnogorskom jeziku. Predstavljajuci frazeme koji se odlikuju značajnom brojnošcu i velikom zastupljenošcu u crnogorskom jeziku, metonimijski frazemi su u njemu najče-šce tematski vezani za čovjeka i za njegov svakodnevni život. Medu njima je prisutan izuzetno veliki broj onih koji podrazumijevaju nefrazemsku sintagmu koja opisuje gest, pa naglašavamo da je riječ o izrazito slikovitim frazemima, u kojima nefrazemska sintagma imenuje motornu aktivnost, dok njen meto-nimizirani oblik označava psihičku reakciju koju prati pomenuta aktivnost. Tabela 3: Metonimijski frazemi vezani za čovjeka - frazemi s nefrazemskom sintagmom koja opisuje gest objesiti brk (brkove) stisnuti zube gladiti brk (brkove) zaplitati jezikom gladiti bradu izbečiti (iskolačiti) oči govoriti (mrmljati) u bradu prevrtati (kolutati) očima iskriviti vrat nabrati (skupiti) obrve sagnuti (saviti) vrat objesiti (spustiti) nos tuci se po glavi dici nos dici glavu podsjekoše (odsjekoše, oduzeše) se kome noge objesiti (oboriti) glavu saviti (sagnuti) kičmu uhvatiti se za glavu okrenuti kome leda mucnuti glavom slegnuti ramenima češati se po glavi pogledati preko ramena mahnuti glavom dočekati koga/što raširenih ruku uvuci glavu odmahnuti rukama klimati glavom lomiti (kršiti) ruke poviti (pognuti) glavu trljati ruke - 72 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material čupati sebi kosu sjedjeti (gledati) skrštenih ruku ide kome voda na usta ruku na srce ne otvoriti usta zasukati rakave ne sklopiti usta motati (vrtjeti) palac oko palca diči čelo lomiti (kršiti) prste uzdignutog čela pokazivati pesnicu smijati (cerekati) se kome u lice polizati prste grlo se kome steže gristi nokte škrgutati (škripati) zubima biti (busati) se u prsa (grudi) Tabela 4: Metonimijski frazemi vezani za čovjeka i za njegov svakodnevni život pasti u postelju diči sidro diči se iz postelje baciti sidro pokupiti prnje staviti što na vagu prati kome gače biti pod ključem napuniti gače uživati u lovorikama dobiti aplauze dizati ton iči pod nož povisiti ton dobiti što na tanjiru spustiti ton očistiti tanjir dati gas 1.1.1.3 Semantička transpozicija putem sinegdohe Pored metafore i metonimije, semantička frazeologizacija se može temeljiti i na sinegdohi, semantičkoj figuri koja se definiše kao prenos imena s jednog pojma na drugi na temelju logičke veze dio - cjelina (Dragičevič 2007: 175). Ona se u literaturi shvata ili kao podvrsta metonimije ili kao samostalan trop, a označava semantičku figuru koja funkcioniše »na brisanju konteksta, na zamjeni cjeline dijelom, upotrebom jednine umjesto množine, množine umje-sto jednine« (Katnič Bakaršič 2001: 326). Sinegdoha se može posmatrati kao podvrsta metonimije koja je izvedena na liniji kvantiteta, jer kada se riječ koja označava dio upotrijebi za označavanje cjeline ili obratno, zamjena pojmova je izvršena prema odnosu više i manje, a isti je slučaj i kada se upotrijebi jednina umjesto množine, odnosno množina umjesto jednine. Naučnici koji posmatraju sinegdohu kao samostalan trop, ističu da svako detaljnije bavljenje sinegdohom dovodi do zaključka da ovu figuru treba tako i posmatrati, dakle, kao »zaseban proces u odnosu na metonimiju« (Dragičevič 2007: 175), te skreču pažnju na postojanje dva osnovna tipa sinegdohe: dio -cjelina i cjelina - dio, odnosno na postojanje njihovih podtipova. Otuda, R. Dragičevič, pozivajuči se na modele realizacije dva osnovna tipa sinegdohe M. Kovačeviča, naglašava da se prvi tip sinegdohe realizuje kroz modele tipa: 1) dio tijela čovjeka ili životinje - čovjek ili životinja; 2) dio predmeta ili objekta - predmet ili objekat u cjelosti; 3) naziv namirnice, piča ili novca - hrana, piče ili novac uopšte; 4) jednina - množina; 5) singularni naziv životinje ili — 73 — Gradivo - Material biljke - porodica ili vrsta date životinje ili biljke (Dragicevic 2007: 175), dok se drugi tip sinegdohe ostvaruje kroz podtipove: 1) naziv životinje - dio te životinje; 2) naziv rastinja - cvijet ili plod tog rastinja; 3) naziv opšteg pojma -posebni pojam; 4) ime grupe lica - pojedinac iz te grupe; 5) jednina - množina (Dragicevic 2007: 177). Buduci da sinegdoha predstavlja semantičku figuru koja podrazumijeva prenos imena s jednog pojma na drugi na osnovu logičke veze dio - cjelina ili cjelina - dio, u crnogorskom jeziku se ova stilska figura u procesima frazeo-logizacije obično kombinuje s nekim drugim stilskim sredstvom. Najčešce sa javlja u kombinaciji sa metaforom i metonimijom, tj. kao sinegdološka zamjena jedne komponente drugom, dok se značenjska transpozicija druge frazemske komponente odvija putem metafore, metonimije i sl. Tabela 5: Frazemi zasnovani na sinegdohi otimati kome zalogaj iz usta ostaviti koga bez hljeba nece faliti kome dlaka s glave uzeti kome hljeb ne mrdnuti ni prstom ici za hljebom potucati se po tudim pragovima bistra (mudra) glava biti čija krv prazna (šuplja) glava ici od ruke do ruke mrtva glava ici za suknjom ženska glava držati se suknje muška glava stare kosti tuda kost iznijeti čitave kosti bolesni (usijani) mozgovi izvuci čitavu kožu dati kome ruku gasi se čije ognjište čuvati leda imati svoje ognjište nema žive duše domace ognjište krov nad glavom gace i košulje pod svojim krovom na svom pragu pod čijim krovom 1.1.1.4 Semantička transpozicija putem perifraze Podrazumijevajuci višečlani opis, konstrukciju kojom se iz stilskih pobuda vrši zamjena proste ili manje složene jezičke jedinice kojom se označava odredeni pojam, perifraza predstavlja semantičku figuru koja se ogleda u opisnom, ši-rem označavanju nekog pojma koje ima za cilj da istakne važna svojstva tog pojma. Pod perifrazom se podrazumijeva upotreba veceg broja riječi prilikom opisivanja nečega što bi se moglo iskazati i putem jedne, odnosno nekoliko riječi (Kovačevic 1991: 95). To je zamjena jedne riječi sintagmom ili izrazom istog referencijalnog značenja, a različitog smisla (Katnic Bakaršic 1999: 113). Iako je podudarnost izmedu perifraze i frazema moguce utvrditi na osnovu brojnih elemenata (kao što su npr.: polileksemnost, poklapanje na strukturnom planu, ekspresivnost, stilogenost, semantička transpozicija koja uključuje trope), - 74 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material sve perifraze nijesu istovremeno i frazemi (Šiljak Jasenkovic 2003: 102). Ono što neku perifrastičnu strukturu čini frazemskom jeste zahtjev da ona u tom slučaju mora biti ili slikovita sintagma, ili se u suprotnom mora kombinovati s nekim drugim tvorbenim sredstvom u okviru procesa primarne frazeologizacije (Mrševic Radovic 1987: 44). Dok se u perifraze mogu uvrstiti oni frazemi u kojima svaki od konstituenata gubi svoje značenje za račun novog, jedinstvenog značenja, u perifraze se ne mogu svrstati one frazeološke jedinice u kojima je neki pojedinačni element nosilac primarne frazeologizacije, buduci da one »ne ispunjavaju nužni strukturni uslov - nisu konstrukcije« (Kovačevic 1991: 107). Polazeci od činjenice da se i u perifrazi i u frazemu kao značajno obilježje ističe slikovitost, te da je ovo obilježje udvojeno u frazemskoj perifrazi, onda je sasvim jasno da frazemske perifraze predstavljaju najekspresivnije frazeološke jedinice u crnogorskom jeziku. Osim toga, važno je istaci da je proces nastanka perifrastičnih frazema obilježen i paralelnim učešcem metafore, metonimije ili sinegdohe. Tabela 6: Frazemi zasnovani na perifrazi dok kome srce bije koliko je crno ispod nokta dok koga sunce grije dati i crno ispod nokta nositi koga u srcu ne dati ni bogu tamjana živjeti u čijem srcu od kako je svijeta i vijeka ne sklopiti oka skloniti koga sa svijeta dirnuti koga u dušu do posljednjeg daha dijeliti se s dušom paziti koga/što kao kap vode na dlanu rastati se s dušom stati na ludi kamen ispustiti dušu osjecati se kao kod kuce biti pod zemljom gdje je bog rekao laku noc lebdjeti izmedu života i smrti misli da je svu mudrost svijeta popio rastati se sa životom baciti obraz pod noge nestaje kome mrak s očiju to pas s maslom ne bi pojeo pao je kome mrak na oči čuvati zmiju u njedrima snivati ledeni san mrava ne bi zgazio utonuti u san i kamen bi proplakao briznuti (grunuti) u plač staviti katanac na usta progledati kome kroz prste ne biti pri zdravoj pameti 1.1.1.5 Semantička transpozicija putem hiperbole Osim prethodno istaknutih semantičkih figura koje se javljaju kao elementi fra-zeologizacionog procesa, možemo govoriti i o procesu semantičke frazeologizacije koji je realizovan posredstvom hiperbole, tj. tropa koji predstavlja figuru — 75 — Gradivo - Material preuveličavanja u cilju isticanja odredenog emocionalnog stava prema nekim realijama (Solar 2005: 85). Ova semantička figura podrazumijeva preuveliča-vanje osobine predmeta ili intenziteta neke radnje u težnji ka jačem emotivnom djelovanju, te predstavlja trop koji se ogleda u kvantitativnom pretjerivanju. Buduci da hiperbola doprinosi izražajnosti jezičkog izraza, da je njena afek-tivnost uslovljena pojačavanjem izraza, dakle upotrebom mnogo jače oznake i značenja riječi od realnog, te da se njen cilj ogleda u težnji ka jačoj impresiji recipijenta, frazemi u crnogorskom jeziku zasnovani na hiperboli, predstav-ljaju veoma ekspresivne jezičke jedinice. Semantička frazeologizacija putem hiperbole se odvija i paralelno sa poredenjem, jer se u frazemima zasnovanim na hiperboli u nekim slučajevima uočava i numerički konstituent, odnosno kvantitativni pridjev: Tabela 7: Frazemi zasnovani na hiperboli biti manji od makova zrna prevrnuti nebo i zemlju pun kao šipak čuti kako trava raste imati čega kao blata skidati kome zvijezde s neba imati sto (trista) muka znati što je i car večerao otvoriti sto očiju drhtati nad svakim dinarom imati i ptičjeg mlijeka vidjeti (prebrojati) sve zvijezde na nebu roditi mečku ležati na parama moci koga za pojas zadjenuti razbiti se u hiljadu (sto) komadica crven kao rak nebo se otvorilo crven kao paprika pucati (umirati) od smijeha tvrd kao kamen jednom u sto godina prilijepio se kome želudac za leda parati nebo nosem sastavilo se nebo i zemlja okrenuo se kome svijet oko glave more je kome do koljena usta od uva do uva 1.1.1.6 Semantička transpozicija putem eufemizma Dok se s aspekta stilističara smatraju podvrstom metonimije, a s aspekta leksi-kologa sinonimima (Dešic 1987: 161), eufemizmi predstavljaju riječi ili izraze čija je funkcija da na blaži način iskažu neku tabu riječ ili neki u izvjesnom društvenom kontekstu neprihvatljiv izraz. Naime, eufemizmi podrazumijevaju upotrebu riječi ili izraza kojima se na blaži način iskazuju pojave i pojmovi »koji se smatraju suviše delikatnim (smrt, bolest, neke tjelesne funkcije, sfera seksualnosti i slično), odnosno ono što se u datoj kulturi smara tabuom« (Katnic Bakaršic 2001: 237). Dakle, eufemizmi se upotrebljavaju u cilju izbjegavanja odredenih izraza, odnosno različitih emocionalnih efekata (Solar 2005: 79). - 76 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material Eufemizmi se u crnogorskom jeziku najčešce ostvaruju posredstvom peri-fraze, što ukazuje na činjenicu da se pojam, koji se smatra delikatnim, izražava opisno, dakle, da se neprikladne, odnosno neprihvatljive riječi i izrazi nastoje iskazati na blaži način upravo opisnim izražavanjem. Eufemističkim perifra-zama pripadaju samo eufemizmi sa sintagmatskom ili rečeničnom konstruk-cijom »dok eufemizmi izraženi jednom leksemom nisu perifraze nego samo eufemizmi« (Kovačevic 1991: 103). Eufemističke perifraze dobijaju značajna obilježja, pa i status frazeoloških jedinica i to posredstvom njihovog usvajanja u opštoj upotrebi, te i putem emotivnog naboja prisutnog u okviru govornikovog ličnog stava prema van-jezičkoj realiji koju nastoji da zamijeni opisno i često veoma ekspresivno (Ši-ljak Jasenkovic 2003: 106). Osim ostvarivanja putem perifraze, eufemistički frazemi prisutni u crnogorskom jeziku su obilježeni i procesima semantičkih transpozicija koji se odvijaju putem metafore, metonimije, sinegdohe i ironije, a medu njima je moguce praviti distinkciju izmedu onih kojima se označava pojam smrti, zatim onih kojima se ublažavaju nepoželjna stanja, negativne osobine i negativna ponašanja ljudi, te i onih kojima se označavaju seksualne aktivnosti, tjelesne funkcije i bolesti. Tabela 8: Eufemistički frazemi poslati koga na onaj svijet sici s pameti (uma) otici na onaj svijet pomutila se kome pamet otici bogu na istinu ne biti pri pameti otici pod zemlju udaljiti se od istine sklopiti oči zagledati čaši u dno rastaviti koga s dušom sin ljubavi rastati se sa životom javna žena oprostiti se od života biti u blagoslovljenom (drugom) stanju preseliti se u vječnost ona stvar spavati vječnim snom one stvari otici na vječni počinak raditi one stvari vječna kuca vršiti nuždu misliti na ono najgore ici napolje ono najgore ici poradi sebe onaj gore pustiti vodu izgubiti pamet pustiti vjetar 1.1.1.7 Semantička transpozicija putem ironije Ironija predstavlja semantičku figuru koja riječima daje suprotan smisao od onoga koji one posjeduju u svom primarnom značenju, a pomenuta suprotnost — 77 — Gradivo - Material značenja proizilazi iz kontrasne situacije u okviru koje se odredena riječ na-mjerno dovodi u nesklad s kontekstom. Predstavljajuci semantičku figuru koju karakteriše forma suprotna sadržaju iskaza i značenje koje se izvodi pomocu konteksta, neverbalnih sredstava ili intonacije (Katnic Bakaršic 1999: 113), ironija se u frazemima prisutnim u cr-nogorskom jeziku često pojavljuje paralelno sa drugim tropima ili semantičkim figurama u užem smislu, tj. pojavljuje se paralelno sa metaforom, metonimi-jom, eufemizmom, perifrazom, poredenjem, antitezom ili oksimoronom. Takvi frazemi se odlikuju slikovitim povezivanjem neobičnih, neočekivanih i često nemogucih pojava u realnom svijetu. Obilježeni su pojačavanjem intenziteta, odnosno doživljaja neželjene pojave, slikovito ističu stav govornog lica prema istoj i odlikuju se izrazitim prisustvom subjektivnosti. Vrijednost kojom se realizuje govornikov stav u ovim frazemima, ogleda se u negativnom emotiv-nom naboju prema referentu, u pejorativnom, zlonamjernom, potcjenjivačkom emotivnom naboju, s izrazom neodobravanja, nepoštovanja, osudivanja odre-dene pojave u društvu. Tabela 9: Frazemi zasnovani na ironiji nece grom u koprive ptica selica mlad kao rosa u podne mamin sin bistar kao boza tatin sin bistriti politiku na lijepe oči razumjeti se u što kao magare u kantar pouzdan kao vrbov klin napredovati kao rak prosipati pamet (mudrost) brz kao puž čekati božiji blagoslov slagati se kao pas i mačka čekati da što padne s neba voljeti se kao pas i mačka nece kome pasti kruna s glave bacati so u more kititi se tudim perjem slagati se kao rogovi u vreci da nema nosa, travu bi pasao nece mačka miša (ribu, slaninu) soko iz vranina gnijezda plivati kao sjekira podviti rep otkriti Ameriku nije svaki dan Badnji dan otkriti toplu vodu topli brat češljati karte ne biti u prvoj mladosti Tabela 10: Broj registrovanih frazema nastalih semantičkom transpozicijom putem tropa Metaforični frazemi Metoni-mijski frazemi Frazemi zasnovani na sineg-dohi Frazemi zasnovani na peri-frazi Frazemi zasnovani na hiper-boli Eufe-mistički frazemi Frazemi zasnovani na ironiji 82 68 32 36 28 32 32 - 78 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material Frazemi zasnovani na ironiji Frazemi 10,5%> zasnovani j na sinegdohi 10,5% Frazemi zasnovani na perifrazi 12% Frazemi zasnovani na hiperboli 8,5% Metaforični frazemi 26% Slika 1: Procentualni prikaz brojnosti frazema nastalih semantičkom transpozicijom putem tropa 1.1.2 Semantička transpozicija putem semantičkih figura u užem smislu 1.1.2.1 Semantička transpozicija putem antiteze Antiteza je semantička figura koja predstavlja posebnu vrstu poredenja zasno-vanog na suprotnosti (Solar 2005: 84). Riječ je o figuri u kojoj se poredenje, dakle, ne vrši po sličnosti, več po suprotnosti, te se kontrastom postiže izrazita konkretizacija slike, odnoso snažna ekspresija. Podrazumijevajuči navodenje suprotnih pojava radi postizanja kontrasta, te se i najčešče stvarajuči na temelju antonima, i antiteza se odlikuje pojavljivanjem u frazemima, dakle, predstavlja motivaciju frazemskog značenja. Frazemi čija se semantička frazeologizacija zasniva na antitezi, odlikuju se konstituentima su-protnog značenja sa zadovoljavajučim asocijativno-konotativnim potencijalom koji može da motiviše frazemsko značenje, odnosno odlikuju se konstituentima suprotnog značenja koji paralelno sa drugim semantičkim figurama, stvaraju izrazitu ekspresiju. U crnogorskom jeziku je uočen mali broj frazema zasnovanih na antitezi. Tabela 11: Frazemi zasnovani na antitezi crno na bijelo daleko kao od neba do zemlje ni crne, ni bijele razlikovati se kao nebo i zemlja preklapati i crno i bijelo vezati i driješiti od crnog napraviti bijelo ni veži ni driješi proglasiti crno za bijelo ni vrače ni hladno zimi i ljeti ni smrdi ni miriše ni živ ni mrtav veliko i malo sve moguče i nemoguče staro i mlado biti ili ne biti dan i noč — 79 — Gradivo - Material 1.1.2.2 Semantička transpozicija putem oksimorona Oksimoron je semantička figura koja predstavlja posebnu vrstu antiteze, od-nosno paradoksa u okviru kojeg se, spajanjem protivrječnih pojmova, obrazuje novi pojam (Solar 2005: 87). Odnoseci se na konstrukciju sačinjenu od semantički nespojivih, protivrječnih pojmova, oksimoron, takode, predstavlja put za odvijanje procesa semantičke frazeologizacije. Frazeološke jedinice koje su nastale posredstvom ove semantičke figure su malobrojne u crnogorskom jeziku, a buduci da je semantički odnos sastavnica zasnovan na suprotnosti, obilježeni su snažnom ekspresijom. Tabela 12: Frazemi zasnovani na oksimoronu živi mrtvac živo groblje živi leš živ umrijeti 1.1.2.3 Semantička transpozicija putem porečenja Poredenje je semantička figura koja upucuje na osobite karakteristike stvari, osoba ili pojava, ukazujuci na sličnosti i razlike »koje često izmiču nepo-srednom iskustvu« (Solar 2005: 84). Polazeci od tri člana od kojih se sastoji (pojam koji se poredi, zajednička osobina pojmova koji se porede i sami pojam sa kojim se poredi prvi pojam), kao najvažniji član poredenja ističe se srednji, tj. zajednička osobina, jer upravo od tog člana zavisi da li se pojmovi uopšte mogu porediti. Označavajuci semantičku figuru koja podrazumijeva približavanje jednog pojma drugom na osnovu neke semantičke veličine, odnosno na osnovu neke zajedničke realne osobine, poredenje predstavlja temelj velikom broju frazema u crnogorskom jeziku. Riječ je o frazemima u kojima se jedan pojam kvali-fikuje dovodenjem u vezu s onim pojmom koji je poznat, i to na osnovu neke njegove opštepoznate i veoma izražene osobine. Poredbeni frazemi predstavljaju izuzetno brojnu frazemsku skupinu u crnogorskom jeziku, posjeduju izraženu ekspresivnost, konotativnost i slikovitost, veoma su upečatljivi i često se javljaju paralelno s tropima. Tabela 13. Frazemi zasnovani na poredenju lijep kao san (slika) ici (hodati) kao po jajima čist kao sunce (suza) čekati kao ozebao sunce gluv kao top gledati kao tele u šarena vrata mlad kao rosa smijati se kao lud na brašno blijed kao zid vuci se kao prebijena mačka - 80 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material gladan kao pas (vuk) skitati se kao gluva kučka pijan kao majka (zemlja, bačva) voljeti (čuvati, paziti) koga/što kao oči u glavi dobar kao andeo provesti se (proci) kao Janko na Kosovu glup kao noc ici kao corava mačka jak kao grom ici kao muva bez glave umoran kao pas pušiti kao Turčin zdrav kao drijen živjeti kao bubreg u loju vjeran kao pas ubiti koga kao psa uspravan (ravan) kao svijeca spavati (zaspati) kao zaklan težak kao olovo spavati (zaspati) kao top pun kao oko cutati kao zaliven ljut kao ris izgledati kao prebijena mačka prosto kao pasulj sjecati se kao danas jasno kao dan plakati kao dijete kao ispod čekica stajati (držati se) kao drvena Marija kao u snu doci kao naručen kao vrbov klin govoriti kao navijen kao od majke roden potrčati kao ovce na solilo kao grom iz vedra neba proci kao pored turskog groblja kao vodom poliven raditi što kao čovjek kao da je iz groba ustao držati se koga/čega kao pijan plota kao da je s Marsa pao ličiti kao jaje jajetu kao da je u zemlju propao drhtati kao prut kao da tri dana nije jeo proci (provesti se) kao bos po trnju kao rukom odneseno odgovoriti kao iz puške biti kao grom živjeti kao car biti kao preporoden ici (prodavati se) kao alva biti kao zapeta puška skočiti kao oparen biti s kim kao prst i nokat ostati kao prikovan biti (sjedjeti) kao na iglama imati čega kao blata stajati kao skamenjen obilaziti kao mačka oko vruce kaše zbijeni kao sardine prebiti koga kao mačku Tabela 14: Broj registrovanih frazema nastalih semantičkom transpozicijom putem semantičkih figura u užem smislu Frazemi zasnovani na antitezi Frazemi zasnovani na oksimoronu Frazemi zasnovani na poredenju 18 4 74 — 81 — Gradivo - Material Frazemi zasnovani na oksimoronu 5% Slika 2: Procentualni prikaz brojnosti frazema nastalih semantičkom transpozicijom putem semantičkih figura u užem smislu 2 Zaključak Sagledavajuci unutrašnji pristup semantičkom aspektu proučavanja frazema. došli smo do zaključka da se frazemi koji su nastali semantičkom frazeologiza-cijom putem semantičkih figura odlikuju izrazitom ekspresivnošcu i brojnošcu u crnogorskom jeziku, a da se kao najekspresivniji ističu oni zasnovani na perifrazi. Medu frazemima nastalim semantičkom frazeologizacijom putem tropa, konstatovan je najveci broj metaforičnih, te i činjenica da su takvi frazemi najčešce vezani za čovjekovu prirodnu sredinu, za pojave iz svakodnevnog života, za čovjekove svakodnevne aktivnosti, za njegov profesionalni život. Metaforizacija se ističe kao osnovni put posredstvom kojeg nastaju frazeološke jedinice. Nakon metaforičnih se, po brojnosti, izdvajaju metonimijski frazemi, a u okviru njih oni sa nefrazemskom sintagmom koja opisuje gest. Frazemi zasnovani na perifrazi, sinegdohi, eufemizmu i ironiji se u procesima frazeo-logizacije obično kombinuju s nekim drugim stilskim sredstvom, tj. sa drugim tropima ili semantičkim figurama u užem smislu i obilježeni su velikim brojem primjera u crnogorskom jeziku. Frazemi nastali putem hiperbole su zastupljeni u nešto manjem broju. Kada je riječ o frazemima koji su nastali semantičkom transpozicijom putem semantičkih figura u užem smislu, kao najbrojniji su uočeni poredbeni frazemi, pri čemu je konstatovana i njihova izražena ekspre-sivnost, konotativnost i slikovitost. Znatno manjim brojem primjera obilježeni su frazemi zasnovani na antitezi, dok je broj onih utemeljenih na oksimoronu izuzetno mali. LITERATURA Milorad DESIC, 1987: Eufemizmi. Novi Sad: Matica srpska. (Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, XXX/1). 161-168. - 82 --Slavia Centralis 2/2017 Gradivo - Material Rajna DRAGICEVIC, 2007: Leksikologija srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike. Marina KATNIC BAKARŠIC, 1999: Lingvistička stilistika. Elektronsko izdanje. —, 2001: Stilistika. Sarajevo: Naučna i univerzitetska knjiga, IPP »Ljiljan«. Miloš KOVAČEVIC, 1991: Gramatika i stilistka stilskih figura. Sarajevo: Književna zajednica Drugari. Erika KRŽIŠNIK, 2006: Izraba semantične potence frazemov. Slavistična revija 54, 259-279. —, 1990: Teoretično zanimiva knjiga iz frazeologije. Slavistična revija 38/1, 57-64. Karin MARC BRATINA, 2004: Pomen frazemov z vidika medkulturne sporazumevalne zmožnosti. Jezik i slovstvo 49/6, 33-49. Josip MATEŠIC, 1982: Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. Dragana MRŠEVIC RADOVIC, 1987: Frazeološke glagolsko-imeničke sintagme u savremenom srpskohrvatskom jeziku. Beograd: Filološki fakultet Beogradskog univer-ziteta. Vladislava PETROVIC, 1989: Novinska frazeologija. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada. Milivoj SOLAR, 2005: Teorija književosti. Zagreb: Školska knjiga. Amina ŠILJAK JASENKOVIC, 2003: Nad turskim i bosanskim frazikonom. Sarajevo: Orijentalni institut. Danko ŠIPKA, 1998: Osnovi leksikologije i srodnih disciplina. Novi Sad: Matica srpska. Nada VAJS, 2000: Metonimija i sinegdoha. Filologija 35, 129-139. Dragiša ŽIVKOVIC, 1992: Teorija književnosti sa teorijom pismenosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. NASTANEK FRAZEMOV NA PODLAGI SEMANTIČNIH FIGUR V delu so predstavljeni frazemi črnogorskega jezika glede na semantične procese njihovega nastanka. Prispevek obravnava frazeme, katerih osnovna oblika je nefrazemska sintagma, ki je prenesena v frazemsko s pomočjo semantičnih figur. Z analizo frazemov v ožjem pomenu smo poskušali prispevati k osvetlitvi semantičnih značilnosti frazemov oziroma vloge sematičnih figur v procesu frazeologizacije. Pri obravnavi notranjih semantičnih značilnosti frazemov smo prišli do zaključka, da so v črnogorskem jeziku frazemi, nastali s pomenskim prenosom na podlagi semantičnih figur, številni in ekspresivni, še zlasti tisti, ki temeljijo na perifrazi. Med frazemi, nastalimi v procesu semantične frazeologizacije s tropi, pa je ugotovljeno, da prevladujejo metaforični, ki so najpogosteje povezani s človekovim naravnim okoljem, s pojavi iz vsakdanjega življenja, s človekovimi vsakdanjimi dejavnostmi in profesionalnim življenjem. Metaforizacija se je izkazala za osnovni način, preko katerega nastajajo frazeološke enote. Po številčnosti se za metaforičnimi frazemi pojavljajo metonimijski — 83 — Gradivo - Material frazemi, med njimi tisti z nefrazeološko sintagmo, ki opisuje gesto. Frazeološke enote, zasnovane na perifrazi, sinekdohi, evfemizmu in ironiji, se v procesih frazeologizacije navadno kombinirajo z drugimi tropi ali semantičnimi figurami v ožjem smislu in so v črnogorskem jeziku zastopane z veliko primeri. Frazeološke enote, nastale s sinekdoho in hiperbolo, so nekoliko manj zastopane. Za najštevilnejše frazeološke enote, nastale v procesu pomenskega prenosa s figurami v ožjem smislu, veljajo primerjalne frazeološke enote. Zanje sta ugotovljeni velika ekspresivnost in slikovitost. V znatno nižjem številu se pojavljajo frazemi, zasnovani na antitezi, medtem ko je število tistih, zasnovanih na oksimoronu, izjemno nizko. - 84 --Slavia Centralis 2/2017