Edukacija o razvoju karijere odgojno-
obrazovnih radnika: prikaz prvog
modula kurikuluma
Vesna Ivasović
Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska
Inga Seme Stojnović
Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska
Alma Rovis Brandić
Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska
U suvremenim uvjetima života i rada, koje odlikuju brze promjene,
iznimno je važno aktivno raditi na planiranju i razvoju karijere.
Edukacija u tom području može dovesti do pozitivnih pomaka u
razvoju karijera odgojno-obrazovnih radnika, veće podrške
ravnatelja, njihova uvida u značaj planiranja razvoja ustanova, a time
i do veće kvalitete odgojno-obrazovnog procesa. Prikazat ćemo
radionice koje čine prvi modul kurikuluma za razvoj karijere koje
smo proveli s odgojno-obrazovnim radnicima i ravnateljima dječjih
vrtića, osnovnih i srednjih škola u Zagrebu i Splitu.
Ključne riječi: razvoj karijere, odgojno-obrazovni radnici, radionice
Introduction
Istraživanja u području menadžmenta ukazuju da je najvažniji
čimbenik koji vodi do zadovoljstva poslom sposobnost napredo-
vanja i razvoja karijere (Norton 2008). Razvoj karijere možemo
promatrati iz perspektive zaposlenika i iz perspektive organiza-
cije. Definira se kao proces osiguravanja mogućnosti zaposlenika
da unaprijede svoje znanje, vještine i rad u skladu s ciljevima i
vrijednostima organizacije i u vezi s interesima i potrebama pos-
lodavca. Dakle, osim osobnog angažmana zaposlenika na razvoju
karijere, razradom vlastitih ciljeva i karijernog plana te konkret-
nim djelovanjem, važno je i planiranje te usmjeravanje unutar or-
ganizacije, na način koji je usklad̄en sa preferencijama i sposob-
nostima zaposlenika te potrebama organizacije.
U organizacijama je moguć vertikalni napredak, rotacija pos-
lova, lateralne promjene, obogaćivanje. Organizacije će napre-
dovati u mjeri u kojoj zaposlenici rastu i razvijaju se. Navedeno
je poznata i uobičajena praksa u uspješnim tvrtkama, a pitanje
vodenje 2|2017: 113–122
Vesna Ivasović, Inga Seme Stojnović i Alma Rovis Brandić
je u kojoj mjeri takav pristup primjenjuje rukovodstvo odgojno-
obrazovnih ustanova.
Svjedoci smo velikih promjena u načinu života i rada zbog glo-
balizacije, iznimno brzog razvoja komunikacijskih tehnologija i
demografskih promjena. Poslove se češće mijenja, metafora braka
izmed̄u zaposlenika i poslodavca, koja podrazumijeva vjernost
jednoj radnoj organizaciji cijeli radni vijek, zamijenjena je tzv.
uvjetnom privrženošću koju karakterizira fleksibilnost i izostanak
cjeloživotne odanosti (Baruch 2004). Uobičajen je postao rad na
ugovor na odred̄eno vrijeme ili rad na projektu. Promjena u ma-
krookolini dovela je do razdoblja uradi sam menadžmenta (Patton
i McMahon 2014). Zaposlenici imaju veću ulogu u konstrukciji
razvoja svoje karijere nego u prošlosti, mogu se samoorganizirati
i aktivni su. Savickas i sur. (2009) koriste termin dizajniranje ži-
vota da bi opisali proces konstrukcije vlastite karijere. Sve je veća
potreba fokusiranja na zapošljivost, a ne sigurnost posla, i uče se
vještine koje će pomoći u preuzimanju odgovornosti za usmjera-
vanje i razvoj svoje karijere. Patten i McMahon (2014) navode da
siguran više ne treba biti posao, nego osoba.
Osim radnih vještina, potrebne su i komunikacijske vještine,
vještine učenja, vještine rješavanja problema, timski rad te spe-
cifične osobine ličnosti kao što su prilagodljivost, otpornost, entu-
zijazam i otvorenost za nove ideje. Razvoj karijere povezan je sa
svim aspektima života osobe i različitim ulogama, a ne samo s pos-
lom. Potrebno je razumjeti i uzeti u obzir sve čimbenike koji su u
interakciji, što upućuje na neraskidivu povezanost razvoja karijere
i osobnog razvoja. Redekopp i sur. (1995) navode da su uspješne
u razvoju karijere one osobe koje su svjesne svojih jakih strana i
slabosti, slijede svoje snove i traže pomoć i podršku drugih u ra-
zvoju vlastite karijere. Mnoge osobe ne znaju kako voditi karijeru,
ne snalaze se i potrebna im je edukacija. Cilj edukacije u području
razvoja karijere je pomoći im da razviju vještine i znanja potrebna
za razvoj karijere (McMahon i Tatham 2008). S obzirom na to da
se današnji svijet rada brzo mijenja, osobe je potrebno osposo-
biti za razvoj karijere u uvjetima koji se kontinuirano mijenjaju.
Dakle, edukaciju u području razvoja karijere možemo opisati kao
proces učenja u kojem su sudionici edukacije aktivni, a ne pasivni
sudionici, a voditelji su facilitatori procesa učenja. Upravo iz toga
razloga je kurikulum za razvoj karijere LeadCareer kreiran tako
da aktivnu ulogu imaju sudionici edukacije i osmišljen je kao niz
radionica.
Karijera je jedan od najvažnijih životnih izbora, posao daje osje-
114
Edukacija o razvoju karijere odgojno-obrazovnih radnika
ćaj svrhe, samoispunjenja i osigurava prihode. Izvor je identiteta,
kreativnosti, životnog izazova te statusa i socijalnog umrežavanja.
Karijeru možemo usporediti metaforički sa životnim putovanjem
koje može biti predvidljiva ravna crta ili niz uzbudljivih zavoja i
uspona. Kakve su mogućnosti razvoja karijere u sustavu odgoja
i obrazovanja? Postoje li krivine i usponi? Tradicionalno, u Hrvat-
skoj je put učitelja i odgojitelja bio pravocrtan, lišen zavoja i penja-
nja, najčešće u obliku stabilnoga braka koji se održavao do miro-
vine, a vjernost je izazivala osjećaj ponosa. Poslovna ambicioznost
i inovativnost, čak i bez namjere vertikalnog napredovanja u kari-
jeri, često je imala negativne konotacije zbog potrebe kolektiva za
mirnim morem, stanovite sljepoće kolektiva na nesebične motive
osobe usmjerene na poboljšanje kvalitete rada i nerijetko više ili
manje svjesnog straha nekih ravnatelja da ambiciozni učitelj želi
zauzeti njihovo mjesto. Danas neki mladi odgojno-obrazovni rad-
nici imaju jasne vizije svojih želja i karijernog puta te u slučaju
nezadovoljstva napuštaju mirne luke stabilnih poslova i otiskuju
se u pustolovine razvoja nove karijere, nerijetko u inozemstvu.
Imaju li odgojitelji, učitelji, nastavnici i stručni suradnici prilike
i mogućnosti napredovanja koje će izazivati njihovo osobno zado-
voljstvo i činiti ih motiviranima? U Republici Hrvatskoj oni mogu
napredovati u zvanje mentora i savjetnika, što utječe na visinu nji-
hova osobnog dohotka. Mogu postati ravnatelji ili promijeniti ka-
rijeru, ali to se dogad̄a u vrlo malom postotku. Mogući su i neki
oblici lateralnog ili vertikalnog napredovanja te razvoja paralelne
karijere.
Mnogi odgojno-obrazovni radnici ne osjećaju se dovoljno os-
posobljenima za nove poslovne izazove. Uloga ravnatelja i kolega
značajna je za poticanje njihova profesionalnog razvoja, a time i
razvoja karijere. Spoznaja o značaju uloge pojedinca te uloge rav-
natelja odgojno-obrazovne organizacije, dovela nas je do zaklju-
čaka da bi edukacija odgojitelja, učitelja i nastavnika te ravnatelja
mogla dovesti do pozitivnih pomaka u razvoju karijera odgojno-
obrazovnih radnika, veće podrške ravnatelja i njihova planiranja
razvoja ustanova, a time i do veće kvalitete odgojno-obrazovnog
procesa. Agencija za odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj osigurava
odgojno-obrazovnim radnicima profesionalni razvoj organizaci-
jom stručnih usavršavanja koja su besplatna i svima dostupna.
To nam omogućuje organizaciju edukacije o razvoju karijere u
čitavoj zemlji, u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama.
Prikazat ćemo primjenu prvoga modula kurikuluma LeadCareer s
odgojno-obrazovnim radnicima i ravnateljima.
115
Vesna Ivasović, Inga Seme Stojnović i Alma Rovis Brandić
Razvoj karijere je složen proces upravljanja životom, učenjem
i poslom tijekom radnoga vijeka. Radi se o jedinstvenom, indivi-
dualnom, kreativnom procesu i zato je u edukaciji u području ra-
zvoja karijere nužan fleksibilan pristup. Proveli smo nekoliko ra-
dionica s ravnateljima i odgojno-obrazovnim radnicima u Zagrebu
i Splitu, a pri tom smo poštivali načelo fleksibilnosti i modificirali
smo radionice u skladu s potrebama svake pojedine skupine.
Radionice s ravnateljima
Skupinu ravnatelja s kojima su provod̄ene radionice činili su rav-
natelji dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola. Sastav je bio vrlo
heterogen po dobi, radnom iskustvu i iskustvu u rukovod̄enju. Po-
četni strah da ravnatelji neće razumjeti značaj vlastite uloge u ra-
zvoju karijere svojih zaposlenika, da će možda pretpostavljati da
je njihova uloga isključivo vezana za poticanje profesionalnog ra-
zvoja odgojno-obrazovnih radnika te da je razvoj karijere nešto što
je isključivo stvar zaposlenika, odmah je otklonjen. Pokazalo se da
su ravnatelji vrlo senzibilizirani na potrebe odgojno-obrazovnih
radnika. Njihova promišljanja, sugestije i reakcije u pilot-provedbi
prvog i drugog modula kurikuluma pomogle su nam u završnom
oblikovanju aktivnosti.
Edukacija ravnatelja obuhvaćala je teorijski dio o suvremenim
modelima razvoja karijere, raspravu o ulozi ravnatelja u razvoju
karijere svojih zaposlenika te primjenu prvog modula kuriku-
luma. Ravnatelji su pokazali razumijevanje važnosti vlastite uloge
u razvoju karijere odgojno-obrazovnih radnika i spremnost na
usvajanje novih znanja u tom području. Radilo se o selekcionira-
nim skupinama ravnatelja, jednu skupinu odabrale su više savjet-
nice Agencije za odgoj i obrazovanje, a sudionici ostalih skupina
prijavljivali su se na edukaciju samoinicijativno, dakle radilo se o
ravnateljima zainteresiranima za tu temu.
Prvi modul: Moja karijera – moj san
Ciljevi prvog modula Moja karijera – moj san jesu provesti reflek-
siju na vlastiti dosadašnji karijerni put, potaknuti sudionike da re-
flektiraju svoje karijerne kompetencije i vještine upravaljanja ka-
rijerom te kreairati viziju svoje buduće karijere. Subjektivna di-
menzija uspjeha u karijeri u suvremenoj literaturi smatra se zna-
čajnijom od objektivne dimenzije. Važnije od objektivih čimbe-
nika je ono što osoba osjeća vezano za svoju karijeru i kakva je
116
Edukacija o razvoju karijere odgojno-obrazovnih radnika
njezina percepcija uspjeha u karijeri (Breland i sur. 2007). Prili-
kom osmišljavanja aktivnosti rukovodili smo se subjektivnom di-
menzijom i koristili smo u većoj mjeri ekspresivne, simboličke i
projektivne metode s ciljem većeg upliva emocionalnog u odnosu
na racionalno, osobito u početnim aktivnostima. U Hrvatskoj je
većina odgojitelja ženskog spola, a veći postotak žena nalazi se
i med̄u učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima. Više od
90% ravnatelja dječjih vrtića su žene. Naša iskustva ne ukazuju na
veću otvorenost žena prema ekpresivnim metodama. Navedeno je
vjerojatno posljedica izbora karijere odgojno-obrazovnog radnika
i nije povezano sa spolom, barem u predškolskom odgoju i raz-
rednoj nastavi. Intrinzične barijere uspjehu, kao što su strah od
uspjeha i tzv. sindrom Pepeljuge, nalaze se češće kod žena nego
kod muškaraca, a rezultat su niskog samopoštovanja i loše slike o
sebi. Neke sudionice radionica pokazale su tjekom izvod̄enja ak-
tivnosti svoje strahove i verbalizire njihove izvore koji su najčešće
bili povezani uz obiteljska vjerovanja i stereotipe. Uočili smo kul-
turološke regionalne razlike. Sudionici radionica u Splitu bili su
otvoreniji i neposredniji od sudionika radionica koje su provedene
u Zagrebu.
Prvi modul kurikuluma obuhvaća tri teme koje se obrad̄uju u
radionici koja traje pet sati. Aktivnosti prvog modula su poticajne
za razvoj opuštene atmosfere i grupne kohezije, omogućuju re-
fleksiju te zahtijevaju kreativno izražavanje. U uvodnom dijelu
daje se pregled kurikuluma i prvog modula, a nakon toga slijede
aktivnosti koje daju vremensku perspektivu karijere, od prošlosti,
preko sadašnjosti do budućnosti. Upoznavanje sudionika i vodi-
telja edukacije provodili smo različitim aktivnostima u različitim
skupinama. Jedna od uvodnih aktivnosti bila je predstavljanje, uz
navod̄enje osobe čijoj karijeri se divimo, i objašnjenje zašto smo
odabrali baš tu osobu. Varijacija te aktivnosti bila je igra u kojoj su
svi sudionici i voditelji edukacije zapisivali na papirić ime osobe
čija karijera ih fascinira. Papirići su izmiješani i svaki sudionik
je vadio papirić iz vreće i pokušavao pogoditi tko je od sudionika
odabrao osobu čije ime piše na papiriću te objasniti na temelju
čega je to zaključio. Nakon toga je osoba koja je ispisala ime na
izvučenom papiriću objašnjavala zašto je odabrala tu osobu. Ova
aktivnost je omogućila sudionicima da saznaju nešto više o osta-
lim članovima skupine. Rezultati te vježbe su uvidi u vrijednosti
sudionika koje nesvjesno slijede. Osvijestili su i po čemu prepoz-
naju da zaista u svom životu slijede vrijednosti koje su istaknuli i
što bi još htjeli postići da budu sličniji svojim uzorima. Grupirali
117
Vesna Ivasović, Inga Seme Stojnović i Alma Rovis Brandić
smo uzore sudionika prema profilima njihovih profesija i izdvojile
su se kategorije duhovnih vod̄a, znanosti, vlastitih obitelji, sporta,
politike i obrazovanja. Zanimljivo je da ni u jednoj skupini nitko
nije za svoj uzor odabrao bogataša.
Prošlost – pogled unatrag
Tri klasične faze planiranja karijere su razdoblje maštanja, raz-
doblje istraživanja i realistično razdoblje. Prva aktivnost, usmje-
rena na vraćanje u davnu prošlost, bila je vezana uz razdoblje ma-
štanja. Izbori karijere u tom razdoblju su konkretni i uzbudljivi,
odluke su emocionalne, a ne praktične. Svaki sudionik pantomi-
mom pokazuje što je želio biti kao dijete, a ostali pokušavaju po-
goditi o kojem zanimanju se radi. Nakon toga u malim skupinama
raspravljaju što se dogodilo s njihovim željama i zašto su se pro-
mijenile ili su ostale iste. Neki sudionici nisu se usmjerili na fazu
maštanja, već na fazu razdoblja istraživanja koja počinje s puber-
tetom i karakterizira ju veći stupanj realizma nego fazu maštanja.
To su bili oni sudionici koji se nisu mogli sjetiti svojih ranih želja.
Ova aktivnost nam se pokazala poticajnom i dinamičnom, reakcije
sudionika su bile vrlo pozitivne, bez otpora i s lakoćom su ulazili
u neverbalnu komunikaciju.
Nakon aktivnosti pantomime sudionici se potiču da zatvore oči
i pokušaju se sjetiti zašto su odlučili postati odgojitelji, učitelji,
nastavnici ili stručni suradnici. Odluku o izboru zanimanja donosi
se u fazi istraživanja, tijekom srednje škole, kada se osvještavaju
sposobnosti, interesi i vrijednosti, upoznaje se sa svijetom rada i
razvija se doživljaj samoefikasnosti. Cilj je konačni odabir zani-
manja. Sudionici su se s lakoćom vraćali u to razdoblje i dosje-
ćali se svojih razloga za izbor zanimanja. Raspravljali su o tome
u malim skupinama, a predstavnik svake skupine izvještavao je
o razlozima te su oni ispisivani na plakat. Nakon toga sudionici
označavaju što ih još uvijek motivira u njihovom poslu. Opisivali
su što se s vremenom dogodilo s njihovom motivacijom i na koji
način je to povezano s njihovom karijerom.
Sljedeća aktivnost takod̄er je usmjerena na prošlost, zadatak
sudionika je kreativno se izraziti, nacrtati strip o svom profesi-
onalnom životu. Dobivaju prazan predložak i boje te na jednos-
tavan način, simbolima i tekstom popunjavaju predložak. Nakon
toga raspravljaju o svojim stripovima u malim skupinama. Orga-
nizirana je izložba stripova, a sudionici koji to žele prepričavaju
priču svim sudionicima. Sudionici su bili vrlo motivirani za ovu
118
Edukacija o razvoju karijere odgojno-obrazovnih radnika
aktivnost i spremno su opisivali svoje stripove, otvoreno govoreći
o uspjesima i teškim trenucima u karijeri.
Posljednja aktivnost prvog modula koja je usmjerena na proš-
lost takod̄er ima simbolički karakter. Sudionicima su ponud̄ene
slike vozila na različite vrste pogona koje dostižu različite brzine:
čamac, jedrilica, gliser, daska za jedrenje, bicikl, romobil, auto-
mobil, kamion, formula, vlak, raketa, puž, kornjača, Kremenkovo
vozilo i brojni drugi. Sudionici biraju vozilo koje simbolički pred-
stavlja njihov karijerni put. Raspravljaju u malim skupinama o
svom izboru. Nakon rasprave imaju mogućnost zamijeniti sliku
vozila nekom drugom i objasniti zašto su to učinili. Voditelji ih po-
tiču pitanjem treba li njihovoj karijeri gas, kočnice ili vožnja istom
brzinom, pitaju ih tko mijenja brzinu, misle li da oni imaju moć
promjene brzine i što je potrebno za dobivanje te moći.
Usporedbom s izborom drugih sudionika te uvidom u njihove
karijere, neki sudionici su zaključili da je njihovo vozilo puno brže
i odabrali su drugu sliku. Pitanja za refleksiju dovela su većinu
do zaključaka da su oni ti koji odred̄uju brzinu razvoja vlastite
karijere.
Sadašnjost – u mojim cipelama
Prva aktivnost usmjerena na sadašnjost bila je označiti na termo-
metru zadovoljstva poslom svoj stupanj zadovoljstva brojevima od
nula do deset. Nakon toga sudionici su raspravljali o svojim stup-
njevima zadovoljstva poslom i uspored̄ivali ih te navodili razloge
koji su ih doveli do odabira odred̄enog broja. Ova aktivnost omo-
gućila im je uvid u tud̄e problem na poslu i svoju poziciju u od-
nosu na ostale. Stupnjevi zadovoljstva prikazani su na grafičkom
prikazu i provedena je analiza.
Slijedi Walk & Talk aktivnost, sudionici hodaju po prostoriji u
različitim smjerovima i kada susretnu nečiji pogled izgovaraju je-
dan problem na poslu (jednu rečenicu), bez rasprave. Nakon ak-
tivnosti raspravljaju u malim skupinama kako su se osjećali za
vrijeme hodanja i izgovaranja rečenica, što ih najviše muči, jesu
li primijetili razlike u načinu hodanja i s čime ih mogu povezati,
kako su se osjećali kada im se drugi sudionik obratio i izgovorio
svoj problem na poslu. Navode moguće posljedice različitih razina
zadovoljstva poslom na kvalitetu života, razinu stresa i zdravlje. U
malim skupinama zapisuju ideje, a nakon toga ih voditelji skupina
prezentiraju svim sudionicima. Raspravljaju o posljedicama neza-
dovoljstva poslom općenito i na vlastitom primjeru. Voditelji traže
119
Vesna Ivasović, Inga Seme Stojnović i Alma Rovis Brandić
od sudionika da razmisle i podijele s ostalima što bi mogli učiniti
da budu zadovoljniji na poslu. Uočava se proaktivan pristup su-
dionika, čak i oni sniženog doživljaja samoefikasnosti pokušavaju
naći rješenja ili ih sugerirati drugim sudionicima.
U drugoj aktivnosti voditelji uvode termin kompetencija za ra-
zvoj karijere i potiču sudionike na raspravu u malim skupinama.
Sudionici se trebaju dosjetiti ključnih kompetencija za razvoj ka-
rijere. Kompetencije za razvoj karijere se ispisuju na veliki papir,
a voditelji potpitanjima i vod̄enjem potiču sudionike da se dosjete
onih koje su važne, a nisu ih naveli. Nakon toga svaki sudionik u
tablicu ispisuje kompetencije koje posjeduje i one koje bi želio ili
trebao razviti. Sudionici med̄usobno raspravljaju o napisanom.
Voditelji daju uvodne informacije o vještinama vod̄enja kari-
jere. Sudionici se potiču na razmišljanje i raspravu o tome što do-
vodi do toga da neki ljudi efikasno upravljaju svojim karijerama.
Navode se primjeri uspješnih karijera i analiziraju se u skupi-
nama. Ovom vježbom ponovno se kristaliziraju bazične kompe-
tencije za razvoj karijere. U završnom dijelu aktivnosti sudionici
se potiču na pronalaženje načina kako podići razinu zadovoljstva
poslom koristeći vlastite kompetencije i vještine upravljanja kari-
jerom ili planiranjem usvajanja novih kompetencija i vještina za
razvoj karijere. Pri tom im pomažu spoznaje koje su upravo stekli.
Budućnost – pogled unaprijed
Sudionici raspravljaju u malim skupinama kako je došlo do ra-
zvoja njihovih karijera, jesu li ih aktivno planirali ili su se samo
dogodile. Voditelji naglašavaju važnost planiranja karijere. Sudi-
onici stavljaju naočale za gledanje u budućnost koje su voditelji
izradili od kartona i zamišljaju sebe u budućnosti. Ispisuju svoje
poslove iz snova na papiriće. Voditelji im postavljaju pitanja: Mis-
lite li da je moguće ostvariti Vaš san? Zašto biste željeli obavljati
taj posao? Što biste mogli napraviti da Vaš sadašnji posao postane
posao iz snova? Rasprava se odvija u malim skupinama.
Svi papirići s napisanim zanimanjima se stavljaju u vreću. Sudi-
onici uzimaju papirić iz vreće, odabiru jedan i pokušavaju pogoditi
čiji je. Odgovaraju na pitanja: Biste li željeli zadržati svoj sadašnji
posao ili ga zamijeniti s poslom na papiriću, zašto? Objašnjavanje
zašto ne žele drugi posao im dodatno osvještava zašto su odabrali
odred̄eni posao.
Sudionike se potiče na razmišljanje kako ostvariti svoju karijeru
120
Edukacija o razvoju karijere odgojno-obrazovnih radnika
iz snova. Ispisuju ideje i raspravljaju u malim skupinama. Potiče
ih se da izrade mentalne mape ili na neki drugi način shematski
prikažu svoje ideje. Predstavnici skupina predstavljaju ideje svim
sudionicima. Ispisuju se na papir te sudionici raspravljaju o po-
tencijalnoj koristi od pojedinih ideja u stvarnom životu. Ova aktiv-
nost dovela je kod nekih sudionika do uvida koji prije nisu imali.
Razmjena ideja i mišljenja bila je vrlo stimulativna i omogućila je
zauzimanje šire perspektive.
Zaključak
Dosadašnje iskustvo u provod̄enju radionica na temu razvoja ka-
rijere pokazalo nam je da je takva edukacija odgojno-obrazovnih
radnika iznimno važna, što su nam potvrdili i sudionici. Slična
edukacija do sada nije provod̄ena u Hrvatskoj. Smatramo da je
uključivanje ravnatelja u edukaciju izrazito važno da bi im se osvi-
jestila njihova uloga u razvoju karijere zaposlenika i da shvate ko-
liko je to važno za radno ozračje i kvalitetu rada te stupanj zado-
voljstva odgojno-obrazovnih radnika. U školskoj godini 2017/18.
planiramo započeti sustavnu edukaciju odgojitelja, učitelja, nas-
tavnika i ravnatelja u području razvoja karijere te postupno obu-
hvatiti sve županije Republike Hrvatske.
Literatura
Baruch, Y. 2004. »Transforming Careers: From Linear to Multidirectional
Career Paths: Organizational and Individual Perspectives.« Career
Development International 9 (1): 58–73.
Breland, J. W., D. C. Treadway, A. B. Duke i G. L. Adams. 2007. »The
Interactive Effect of Leader-Member Exchange and Political Skills on
Subjective Career Success.« Journal of Leadership and
Organizational Studies 13 (3): 1–14.
McMahon, M., and P. Tatham. 2008. Career: More Than Just a Job. 2. izd.
Adelaide: education.au.
Norton, M. S. 2008. Human Resources Administration for Educational
Leaders. Los Angeles: Sage.
Patton, W., i M. McMahon. 2014. Career Development and System Theory:
Connecting Theory and Practice. 4. izd. Rotterdam: Sense.
Redekopp, D. E., i sur. 1995. »The High Five of Career Development.«
eric Digest ed404580. http://files.eric.ed.gov/fulltext/ED404580.pdf
Savickas, M. L., L. Nota, J. Rossier, J.-P. Dauwalder, M. Eduarda Duarte,
J. Guichard, S. Soresi, R. Van Esbroeck i A. van Vianen. 2009. »Life
Desigining: A Paradigm for Career Construction in 21 Century.«
Journal of Vocational Behavior 75 (3): 239–250.
121
Vesna Ivasović, Inga Seme Stojnović i Alma Rovis Brandić
Izobraževanje o razvoju kariere vzgojno-izobraževalnih delavcev:
prikaz prvega modula kurikuluma
V sodobnih razmerah življenja in dela, ki jih zaznamujejo hitre
spremembe, se je izjemno pomembno dejavno ukvarjati z načrtovanjem
in razvijanjem kariere. Izobraževanje na tem področju lahko vodi do
ugodnih premikov v razvoju kariere vzgojno-izobraževalnih delavcev,
večje podpore ravnateljev, njihovega boljšega pregleda nad bistvom
načrtovanja razvoja ustanov, in s tem do večje kakovosti vzgojno-izobra-
ževalnega procesa. Predstavili bomo delavnice iz prvega modul kurikula
za razvoj kariere, ki smo jih izpeljali z vzgojno-izobraževalnimi delavci
in ravnatelji otroških vrtcev, osnovnih in srednjih šol v Zagrebu in Splitu.
Ključne besede: razvoj kariere, delavci v vzgoji in izobraževanju,
delavnice
Education on the Career Development of Educational Staff:
An Account of the Curriculum Module 1
In the current context of life and work, characterised by rapid changes,
it is extremely important to actively work on career planning and
development. Education in this area can lead to positive shifts in the
career development of educational staff, a greater headteacher support,
increasing their insight into the importance of the development planning
of institutions and thus also raising the quality of the educational
process. This article describes several workshops making up the first
module of the career development curriculum as they were carried out
with the educational staff and headteachers of kindergartens, primary
and secondary schools in Zagreb and Split.
Keywords: career development, educational staff, workshops
Vesna Ivasović je viša savjetnica za stručne suradnike psihologe
i nastavnike psihologije na Agenciji za odgoj i obrazovanje,
Hrvatska. vesna.ivasovic@azoo.hr
Inga Seme Stojnović je viša savjetnica za ravnatelje predškoskih
ustanova na Agenciji za odgoj i obrazovanje, Hrvatska.
inga.seme-stojnovic@azoo.hr
Alma Rovis Brandić je viša savjetnica za stručne suradnike
defektologe na Agenciji za odgoj i obrazovanje, Hrvatska.
alma.rovis-brandic@azoo.hr
122