KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAV A ZA ZAŠTITU KLASA 54 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. MAJA 1024 PATENTNI SPIS BR. 1899. Marsel Kassowitz, Zagreb. Postupak pii prodavanju nUzirca za zabaviŠta. Prijava od 29, decembra 1922. Važi od 1. juna 1929. Ulaznice za zabavišta prodaju se obično na dvojaki način i to: 1 ) da se prije početka predstave izda-vaju ulaznice več prema broju raspoloživih sjedala, koja mogu biti numerisana ili ne-numerisana. 2.) u zabavištima sa mješovitim rasporedom, koji se nakon poslednje točke opetuje, izdavajti se nenumerisane ulaznice prije a i za vrijeme programa, a općinstvo se pu ■ šta unutra nakon svake točke. Oba ova načina, a i drugi njima slični, imaju velike nedostatke koli po općinstvo toli po vlasnika zabavišta i to: a) kod prvog načina poglavito zato, što je općinstvo prisiljeno u gomilama čekati do otvorenja, a tko zadocni, taj prvi dio programa do odmora uopće ne vidi ili mora čekati do početka druge predstave, ako mu ulaznica jošte vrijedi za narednu predstavu. b.) kod drugog načina zato, što manjka ili je bar oteščana kontrola nad sjedalima, izdaje se karata previše ili premalo, mnogi ostaju sjediti i preko vremena, dok su drugi prinuždeni stajati. Uslijed toga, a i s razlogs, što zarad manjkave kontrole nije moguće karte numerisati, nastaje kod ulaza uvijek velika stiska i gužva te borba o sjedala. Novi, niže opisani način odstranjuje praktično i jednostavno sve te manjkavosti i neprilike. Velike prednosti pronalaska jesu poglavito ove: 1 ) ulaznice se prodaju prije a i za vri jeme rasporeda, pa i izmedju pojedinih točaka istoga. 2) svakom posjetniku izdaje se ulaznica na numerisano sjedalo uz sigurnost, da će moći vidjeti sve točke rasporeda. 3) Hrpi posjetnika ili pojedinom društvu, koje želi sjediti zajedno, jedan uz drugog, izdaju se zajedno pripadajuće ulaznice automatski bez razmišljanja, kombiniranja i s lime skopčane dangube 1.) općinstvo ne mora do.’i prije početka rasporeda, već po volji izmedju činova ili pojedinih točaka. 5.) kontrola nad ulaznicama i sjedalima apsolutno je osigurana i vrlo lahka za osoblje zabavišta, jer tu kontrolu vrši općinstvo samo sjedajući na odredjena mjesta 6) Nitko ne može ostati na svome mjestu dulje, nego li mu to pripada, i tako oštetiti vlasnika zabavišta, jer će ga po isteku valjanosti njegove ulaznice novi posjetnik sa mesta maknuti. 7) iz gore razloženog slijedi, da je svako čekanje, guranje, borba o mjesta i si. posve suvišno, čak i isključeno. .. 8) svim tim isključena je zloporaba, a postizava se potpuno i racionalno iskorišči. vanje gledali.šnog prostora, čime se opet povećava rentabilnost preduzeća. Taj novi način prodavanja ulaznica osobito je dakle prikladan za kazališta, zabavišta s opsežnim i opetujućim se rasporedom, bioskope, varijeteje i tomu slična preduzeća. Din. 6. Predhodne pripreme kao i sam ,posfhip valja objasniti pomoću priležećeg nacrta kako slijedi: /. Numerisanjc sjedala u gledališta, glavni je preduvjet za mogućnost izvršenja postupka. Radi jednostavnosti i da se izbjegne neprilikama traženja po gledalištu, valja, kako nam to prikazuje slika 1 , označiti sjedala sa brojkama počevši sa 1 pa dalje do poslednjeg idući n. pr. sprijeda od lijeva na desno ne obazirući se pri tom na 1. ili II mjesto, desnu ili lijevu stranu i t d. i ne opetujući iste brojke. Pri tom će se posjetnici lako snaći, budući da brojke rastu uvijek i samo od lijeva na desno Isto tako teku brojevi i redovi bez da se opetuju. II. Blokovi za ulaznice. Ulaznice štampaju se na listovima, od kojih svaki sadržava izvjestan broj n pr. b posve jednakih, medjusobno zarezom razdijeljenih ulaznica (slika 2). Svakom sjedalu u gledaljštu odgovara jedan takav list. Ovi se listovi sponama uvežu u knjigu tako, da svakoj vrsti sjedala (n, pr. 1. mjesto, II. mjesto, balkon) odgovara po jedna knjiga, koja će se prema gornjem sastojati od 6 medjusobno jednakih blokova ulaznica; svaki blok pokriven je sa pokrovnim listom U našem slučaju imat će knjiga za I mjesto 24 lista (jer je toliko sjedala), knjiga za II. mjesto opet 24 lista Da se razlika za mjesta učini vidljivom, to se listovi, dakle i knjige raznoliko obrjadišu. Ne smeta, ako se dvije ili više istobojnih knjiga zajedno uvežu Svaka ulaznica razdijeljena je s okomitom crtom na dva dijela; jedna pola sadr žava ime zabavišta i broj sjedala, a radi brže orijentacije općinstva može se još naznačiti vrst mjesta, broj reda i strana gledališta. Druga pola nosi samo redni broj ulaznice istog bloka (ne sjedala); to brojanje može se pri slijedećem bloku nastaviti ili iznova početi te služi samo za blagajničku kontrolu. Oe bitnog je zamašaja da ulaznice u bloku jedna pod drugom ne leže po prirodnom nizu brojeva, već prema stanovitom svrsishodnom redosljedu, koji se odabire prema tlorisu i veličini gledališta obzirom na udobnost, pristup i laku orientaciju općinstva Pri tom se kad-ikad može uvažiti i princip, da oni, koji ulaznice prije kupe, sjede na boljim mlestima (n pr. u bioskopu vige odostrag, crtkano označeno u slici 1.) Za mjesta, s kojih se lošije vidi ili čuje (visoka galerija, balkon sa strana) priredjuje se jeftinije ulaznice u posebnoj knjizi. III 1‘oirclnii /ii iltor. ' Blagajnik pri svom radu treba štambilj sa tekstom, n. pr kao u slici 3. Sve brojke na njemu treba da su izmjenljive; radi bržeg poslovanja bit će svrsishodno provi djeti štambilj s automatskim bojadisalom. Osim toga treba kartice od lima ili tvr-djeg kartona, nešto dulje od ulaznica i svr-sishodnog oblika kao n. pr u slici 4 Svaka kartica ima jedan od slijedećih napisa: „Zaposjednuto- do početka 1. točke11, „Zaposjednuto do početka 2. točke11 i t. d , dakle toliko kartica, koliko raspored imade točaka, a taj skup kartica nazvat ćemo jednom serijom Za svaku vrst mjesta (I., II. mjesto, balkon), dakle za svaku knjigu ulaznica potrebna je po j-dna takova serija. Radi jasnoće da se brže poredjaju, i da se pri manipulaciji sa tim karticama u raznim knjigama izbjegne smetnjama i zbrci uputno je obojadisati istom bojom sve kartice, koje nose isti natpis J I . Sam jiosl u/ml'. Prije otvorenja blagajne namjesti se štambilj na brojke kao n pr u slici 3, ako raspored imade 5 točaka Kartice skupi blagajnik u serije od toliko prirodnim nizom programskih točaka poredanih komada, koliko program sadržava točaka (u našem slučaju 1. 2, 3, 4, 5 poredane jedna na drugu) Prekobrojne kartice islučuju se U svaku knjigu ulaznica uložit će blagajnik po jednu takvu seriju kartica i to tako, da će zadnju karticu u našem slučaju onu sa natpisom „Zaposjednuto do početka 5 tačke", koja oznaka ne vrijedi za sjedalo, već samo upozorava blagajnika, da može drugi blok početi prodavati tek kad počne 5. t čka) uložiti pod pokrovni list drugog po redu bloka u dotičnoj knjizi, a ostale kartice uložit će pod najdonju u! znicu prvog bloka u knjizi (tako je zgodno, jer su mu pri ruci). Sada počne prodaja ulaznica .i to tako, da se iste kidaju iz knjige do urezane perforacije prvog bloka po redu kako leže. Na svaku ulaznicu udari se štambilj, da posjet-nik znade, dokle mu vrijedi. Proda li n pr. iz knjige za II. mjesto cijeli prvi blok (od 24 — I), to su sva sjedala II. mjesta zaposjednuta za čitavu prvu predstavu, a drugi blok ne počima, jer taj će valjati za drugu jredstavu, na što .ga upozorava i kartica pod pokrovnim listom 2 bloka „Zaposjednuto do početka 5. tačke11. Kad se vrata zatvore i počme 5 točka, digne blagajnik pokrovni list, karticu ispod njega potisne pod pokrovni list 3. bloka, ostale kartice potisne pod najdolnju ulaznicu 2. bloka, namjesti štambilj izmijeniv I. sa II. i počne prodavati; ovaj puta, recimo, proda samo 13 ulaznica (dakle od 24 do uključivo 13). Sad uzme najgornju karticu i bez da ječita posilne ju u smjeru strelice preko najgornje ulaznice 2. bloka (broj 14) na isto mjesto u 3. blok, kako nam to prikazuje povećano i zaradi jasnoće sa velikim mezerama slika 5 (pogled sa čela na sliku 2.). Pošto su ali blokovi medjusobno razrezani, a da ipak posuue karticu na istu ulaznicu br. 14, to će najprije potisnuti ozub kartice iza perforacije koliko je moguće na prugu te će onda ozuborn preko pruge posumiti karticu na pravo mjesto u 3. blok (povećano pri kazano u slici 6.). . Kad se prva predstava svrši, vrata otvore, cijelo II. mjesto se isprazni, ovih 13 unidju, vrata se zatvore i 1. točka II predstave počine, opet blagajnik premjesti štampilj izmi jenivši 5 sa 1. a II sa IH te prodaje dalje, ovaj puta u pr. 7 ulaznica (do uključivo 5). U to se svrši 1 točka, vrata otvore, ovih 7 unidju, 2 točka (ili čin) počine, blagajnik uhvati slijedeću najgornju karticu u 2. bloku te ju posune na isti način, kako je prije opisano, u 3. blok premjesti štambilj izmijenivši 1 sa 2 te prodaje dalje, ovaj puta n pr. još samo preostale 4 ulaznice Kad se svrši 2 tačka, puštaju se ova 4 unutra, a 3 blok ne može blagajnik prodavati, već kad započme 5. tačka 11 predstave, na što ga upozoruje, i kartica pod pokrovnim listom. Opet prije prodaje promijeni brojke, na štambi ju i to 2 sa 5 Sada prodaje 3 blok (pokrovnu karticu sune i od 4. blok), ali samo do ulaznice br. 14, dalje ne, jer ga na to upozorava kaitica „Zaposjednuto do početka 1. tačke". U to se svrši II predstava, izadju onih prvih 13 napolje, drugih 13 unidju, počne 1 tačka III predstave Karticu iz 3 bloka sa ula znice br. 14 sune blagajnik na isto mjesto u 4. blok, promijeni štambilj izmijenivši 5 sa 1 i III sa IV., pak prodaje dalje, ovaj puta u pr. samo 4 ulaznice ido uključivo ii). Prva točka se svrši, ona sedmorica iza dju ova 4 unidju i počne 2 točka Blagaj nik izmijeni na štambilju 1 sa 2, pronadje slijedeću najgornju karticu u 3 bloku (s oznakom „Zaposjednuto do početka 2. točke"), ne čitaju već položi na 3. blok i sune u 4. blok na isto mjesto (leži na ulaznici br 7.) te proda,' najprije naravno ona 3 preostala mjesta, koja su pod 2 točkom nerasprodana. a zatim još nekoliko daljnih ulaznica ili manje ili opet najviše do slijedeće kartice („Zaposjednuto do početka 3. tačke") ili kao u našem slučaju do konca bloka, dakle u svemu proda 7 ulaznica Druga točka se svrši, grupa od četvorice izadje, ovih 7 unidju i tako blagajnik posluje sve do početka zadnje predstave. Kao što je opisan način prodavanja za II. mjesto, točno po istom načelu i redu prodaju se ulaznice za I. mjesto, balkon i t. d. iz opredijeljenih knjiga Postupak se može primijeniti i na lože i to: ako su velike. (10 ili više sjedala) rabi za svaku ložu posebna knjiga, > ko li su male (4 - 6 mjesta), to je dosta jedna knjiga za sve lože. Sjedala su numerisana (slika 7), a ako se mjesta prodaju n. pr po označenoj krivulji, to nije uvijek moguće uzeti u obzir zahtjev društva, da svi sjede u istoj loži; za taj slučaj treba posebna konsignacija i bilješke. Nema zapreke, da se načeti a neraspro-dani blokovi nastave prodavati sutradan po posve istom postupku Opet se priredi štampilj i kartice, kako je opisano, samo što se zadnja kartica ne može pod pokrovni list slijedećeg čitavog bloka, već se položi na od jučer započeti blok i strne na isto mjesto u slijedeći cijeli blok te počine i roda-vati, rasproda načeti blok i 'čitavi slijedeći sve do te kartice a to sad znači, da je mjesto rasprodano U tom slučaju nastavim prodavati tek kad počine zadnji čin ili zadnja točka I predstave posunuvši prije istu kar-kartieu u slijedeći čitavi blok Prodam li pako manje ulaznica, to nastavim sa prodajom kada 1. točka započme posunuvši prije toga I. karticu sa priredje-ne serije ispod tog bloka u novi;- čitavi blok na odnosno mjesto i t. d. prodajem uvijek dok ne, dodjem do podložene kartice, koju uvijek potisnem mehanički ifnovi blok na ist > mjesto, izuzevši jedini slučaj, da prodani manje ulaznica, dakle ne dosj ijem do kartice, a tada moram naći najbližu (naj gornju ležeću) karticu, postaviti ju na prvu neprodanu ulaznicu i posumiti u slijedeći blok, kako je to napred primjerom razjašnjeno Dakle čim počine nova točka programa, posune se u svakoj knjizi sa najgornje neprodane ulaznice istu oznaku noseća (korespondirajuća) kartica u slijedeći blok ne zaboravivši svakiput naravnati štampilj. U našem slučaju prije početka predstave i prodaje ulaznica posune se zadnja kartica (5), čim počine 1. točka — posune se 1. kartica, počine li 2 točka — posune se 2 kartica i t d Slijed pojedinih to čaka rasporeda treba da je pravilan i uvi- jek isti te prema njemu udešen slijedi i po-redjaj kartica u seriji- Uz malu vježbu obavljat će se taj posao posve mehanički, bez ikakova razmišljanja i brzo. Na taj način ne može se sjedalo prodati prije, nego li je raspoloživo Kad se potroši jedna knjiga, prelazi se bez zapreke na drugu i počme, kako smo primjerom pokazali, slažuć uvijek točku programa s odnosnom karticom. Kad je posjet slab, može se i preko vremena ostati na svome mjestu bez štete po vlasnika preduzeća te Će se dotični posjednik odstraniti, kad vidi, da mu se novo nadošli približuju sjeđajuć sve bliže njemu Pri ovom postupku biti će kađkad svrsishodne neke izmjene, ali upridržaj istog načela, n. pr : Ulaznice se mogu vezati u blokove ledji-mice gore, a na tu opačnu stranu udara se štampiij, umjesto gornjeg m1 že se početi prodavati dolnji blok, a ne mora ih se ni vezati zajedno u knjige, nego svaki blok posebno. Nadalje se mogu kartice previdjeti i sa drugim natpisima, koji odgovaraju slijedu programskih točaka od dotičnog dana kao n. pr „Zaposjednuto do početka Šaljive snimke“, „Zaposjednuto do početka 1. čina drame", „Zadosjednuto do početka II. čina drame", „Zaposjednuto do početka prirodne snimke* i t d - - Ove se kartice mogu svakog dana već prema rasporedu različito kombinirati. Osim toga namesto bojadisanih kartica i natpisa stave se na kartice druge kakove oznake, a same kartice ne moraju biti ni od lima ili tvrdjeg kartona, već iz inog materijala ili se mjesto kartica mogu u'agati i kakovi drugi prikladni predmeti, konačno nije ni to nužno, dosta Će biti rukom ili štambiljem staviti bilješku na dotičnu ulaznicu ili se može ta bilješka staviti na posebni arak uz naznaku, koje se ulaznice ta bilješka tiče. PATENTNI ZAHTJEV: Postupak prodavanja ulaznica za zabavišta, sa mješovitim, više točaka sadržavajućim rasporedom, koji se tokom istog dana ponavlja, naznačen time, da su sva sjedala kao i redovi sjedala bez obzira na mjesto numerisa-na n pr. od lijeva na desno (slika 3',) sa rastućim i ne opetujućim se brojevima sjedala u suvisloj pravilnoj krivulji, nadalje, da se prodaju ulaznice numerisane i složene prema slijedu sjedala i svrsishodnoj krivulji licem gore ili naledjice i to iz pojedinih za svako mjesto posebice složenih blokova eventualno povezanih po više u knjigu (slika 2 V prema vrsti mjesta razno obojadisanih ili drukčije označenih počitnajuć sa najgornjim ili najdolnjim blokom i to koli prije početka rasporeda toli i izmeđju pojedinih točaka, nadalje, da se ulaznice providjene sa brojem sjedala i rednim kontrolnim brojem kidaju od perforacije sa širom prugom uz pornbu štam-pilja s izmjenjivim brojkama (slika 3.) i kartica s oznakom i oblikom kao u slici 4. ili slično, nadalje, da se radi kontrole nad prodanim sjedalima te kartice razno obojadisane slažu u onoliko serija, koliko je vrsta mjesta, a po jedna serija prilaže u blok stavljajuć pri načimanju bloka zadnju karticu pod pokrovih list slijedećeg čitavog bloka, a pri već načetom bloku stavljajuć ju kao i ostale iz serije uzete na najgornju neprodanu ulaznicu slika 5.i i posunujuć ih pomoću ozuba i pruge slika (5.) na korespondirajuće mjesto u slijedeći blok, a to uvijek na početku nove točke rasporeda samo po jednu toj točci odgovarajuću karticu u koliko se prodaju raspoloživa mjesta, nadalje, da slijed pojedinih točaka rasporeda bude uvijek isti i pravilan, a u istom slijedu da budu poredane i kartice, nadalje, da se karticama dade drugi oblik ili di uge oznake odnosno mjesto kartica ulažu komadi papira ili drugi prikladni predmeti ili da se samo označi mjesto itimbiljem, crtom ili drukčije uz porabil sheme, plana ili popisa sjedala i to bilo na samoj dotičnoj ujaznici, bilo na posebnom arku. A cT patent brof 7399 i i -K-- ..2-- t— ..3... -i- ,4- 1 • ■--30- ■ --tf-- -^A . * *Nl M- -fO- "2<5-- 2H cx.p co^ici vvto o ,0/3C-.4 ?v.X (^rrr.: ----------------------.J /O'^'v-’jo /- -I \ \\xx 'w * * !v- /V/vv^-olL- ,ci-C 3\.o-wclo X'^'c ; S^cdUvEo 4 S 1 [tt* ! a-. K. isj. M. 25 j a-. K. Uv ijg. 1 • ^ h9 j 1 i O/ X -, {Sj. 1 i 13 Z1 1-0'. 'A. !si ,s- ?T j/O-. K. jSj. If8 121 j 1 4! i»a.' Ml- 1. "7- 1 •fj-fe/ft/ J-aJUnv X o. t h. I-aV4A-