TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019, p. 85-130 Vladimir Huzjan Slovenci u Varaždinu tijekom 1941. i 1942. godine U hrvatskoj historiografiji malo se pisalo o progonu Slovenaca i prisilnom preseljenju na područje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) tijekom II. svjetskog rata. Tek na nekoliko mjesta spominje se situacija u Varaždinu. U ovome radu po prvi puta je prikazan identitet 167 osoba koji su od 13. studenoga 1941. do 13. lipnja 1942. primili zavičajnost Grada Varaždina kao jamstvo sigurnosti. Radilo se o pojedincima i cijelim obiteljima, a u prilogu članka je tablica s podacima. Analiza podataka je pokazala da je večina Slovenaca kojima je dana zavičajnost Grada Varaždina živjela prije početka II. svjetskog rata na području grada ili njegove najbliže okolice i bili su zaposleni u javnim ili privatnim službama. U tablici je za svaku osobu, gdje je to bilo moguče odrediti, navedeno od kada točno boravi u Varaždinu. Za manji broj osoba je utvrdeno da su protjerani civili iz Slovenije kojima je dana zavičajnost Grada Varaždina. Ključne riječi: Varaždin, Slovenci u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, NDH. Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 In Croatian historiography not much has been written about the persecution of Slovenes and forced expatriation to the territory of the Independent State of Croatia during the World War II. The situation in Varazdin has been mentioned only by few sources. For the first time this paper lists 167 individuals and entire families who were provided with the domicile of the Town of Varazdin as the warranty of safety from the 13 November 1941 to the 13 June 1942. The analysis showed that the majority of the Slovenes, who were provided with the domicile, had lived in the town area or its immediate surroundings and worked in public or private sectors before the beginning of the World War II. For almost every person, the data on the exact time of stay was obtained and presented. It was determined that only a small number of civilians was forcibly displacedfrom Slovenia and provided with the domicile of the Town of Varazdin. Keywords: Varazdin, Slovenes in Croatia, Independent State of Croatia, NDH. Correspondence address: Vladimir Huzjan, Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Institute for Scientific Work of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Vladimira Nazora 14, 42000 Varaždin, Croatia, e-mail: vhuzjan@gmail.com. ISSN 0354-0286 Print/ISSN 1854-5181 Online © Inštitut za narodnostna vprašanja (Ljubljana), http://www.inv.si 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 Slovenci v Varaždinu v letih 1941 in 1942 V hrvaški historiografiji se je malo pisalo o pregonu Slovencev in prisilnih migracijah na območje Neodvisne države Hrvaške (NDH) tekom II. svetovne vojne. O Varaždinu se v tem kontekstu govori komaj na nekaj mestih. V članku je prvič prikazana identiteta 167 oseb, ki so kot jamstvo varnosti med 13. novembrom 1941 in 13. junijem 1942 prejeli domovinsko pravico na območju Mesta Varaždin. Šlo je tako za posameznike kot tudi za celotne družine, o čemer priča seznam v prilogi. Analiza podatkov je pokazala, da je večina Slovencev, katerim je bilo podeljeno jamstvo varnosti, izhajala iz Varaždina ali njegove okolice, zaposleni pa so bili v raznih javnih in zasebnih službah oziroma podjetjih. Za vsako osebo je navedeno tudi točno obdobje bivanja. Le za manjši del oseb je bilo ugotovljeno, da so bili pregnanci z območja Slovenije, in jim je bila v ta namen podeljena domovinska pravica Mesta Varaždin. Ključne besede: Varaždin, Slovenci na Hrvaškem, Neodvisna država Hrvaška, NDH 1. Uvod i metodologija istraživanja Prema zadnjem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. (Državni zavod za statistiku 2011a, 2011b), na području Varaždinske županije živjelo je 496 osoba Slovenske nacionalnosti ili 0,28 posto ukupnog stanovništva županije što ih stavlja na trece mjesto zastupljenosti nacionalnih manjina (iza Roma i Srba). Prema istom popisu na području Grada Varaždina živjelo je 124 osoba Slovenske nacionalnosti ili 0,26 posto ukupnog stanovništva grada što ih i ovdje stavlja na trece mjesto zastupljenosti nacionalnih manjina (iza Srba i Alba-naca). Taj broj je manji od broja u ranijim popisima, primjerice 2001., kad je broj Slovenaca iznosio 562 (Josipovič & Kržišnik-Bukic 2010, 65). U okviru Varaždinske županije opcina Cestica ima najveci udio Slovenaca (3,05 posto 2011. i 3,33 posto 2001. godine) i jedina je opcina s više od 3 postotnim udjelom Slovenaca u Hrvatskoj (Josipovič & Kržišnik-Bukic 2010, 64, 71). Brigu o zaštiti identiteta i promociji kulturnog nasljeda Slovenaca na području Varaždinske županije vrši Slovensko kulturno društvo Nagelj iz Varaždina.1 U vrijeme pisanja ovog rada, Društvo okuplja 70-ak članova, vecinom s područja grada Varaždina i opcine Cestica, a njihov rad obuhvaca aktivnosti za Prešernov dan, okupljanje oko Slovenske lipe, predstavljanje slovenske kulture na Dan manjina kao i rad s učenicima Varaždinske županije koji uče slovenski jezik. Današnja etnička granica izmedu Hrvata i Slovenaca jedna je od najmirnijih u Europskoj povijesti, a višestoljetni zajednički život bez podjela omogucio je stvaranje čvrstih društveno-kulturno-gospodarskih veza. Pogranično područje ostalo je tijekom vremena jamac daljnjeg povezivanja, a jezična razumljivost i gospodarski razvoj Varaždina bili su poticaj za doseljavanje. Pisci, učitelji, svecenici, vojnici i drugi pojedinci podrijetlom iz susjedne Štajerske, ostavili su u Varaždinu značajan trag poput ljetopisca i vjerskog pisca Antona Vramca2 RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. i 1942. godine (1538.-1588.), ljekarnika Sebastijana Gruebnera, pisca i povjesničara Janeza Trdine (1830.-1905.), kipara Franca Krištofa Reissa (1711.), gimnazijskih profesora Matije Valjavca (1831.-1897.) i Sebastijana Žepiča (1829.-1883.), pedagoga i nakladnika Bartola Francelja (1821.-1889.) i drugih (Josipovič & Škiljan 2014). S obzirom na broj Slovenaca koji je živio u Varaždinu prije početka II. svjetskog rata potrebno je referirati se na dva meduratna popisa stanovništva u Kraljevini SHS/ Jugoslaviji. U njima nije postojalo pitanje o nacionalnosti, vec o vjeroispovijesti i materinskom jeziku, a kada su stigli rezultati u jednom stupcu bili su navedeni govornici hrvatskog, slovenskog, makedonskog i srpskog jezika (Varaždinske novosti 1931). Prema prvom popisu iz 1921., na području kotara Varaždin živjelo je 938 stanovnika kojima je slovenski jezik bio materinji, a 1931. njih 830. Na području Grada Varaždina, prema prvom popisu iz 1921., živjelo je 699 stanovnika kojima je slovenski jezik bio materinji, a 1931. njih 587. (HDA 1; HDA 2). Pri tom valja podvuci da su Slovenci upravo po popisu iz 1931 godine dosegli najvecu brojčanost u Hrvatskoj, otkako se bilježi etnička ili jezična pripadnost (Josipovič 2012). Nakon okupacije slovenskog nacionalnog prostora u II. svjetskom ratu, započeo je u drugom dijelu 1941. proces prisilnog iseljavanja dijela Slovenaca s okupiranog područja današnje Slovenije (Goldstein 2006; Karakaš Obradov 2011; Škiljan 2014). Odlukom Ministarstva unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske (dalje NDH) od 11. listopada 1941. Slovencima je bilo zabranjeno useljavanje u grad Zagreb i okolicu kao i u pogranična mjesta poput Samobora ili Klanjca.3 S obzirom na ograničenja dio Slovenaca tražio je zavičajnost Grada Varaždina kao j amstvo sigurnosti. U tom smislu, u ovom radu se govori o pravnom položaju Slovenaca u Varaždinu u prvim godinama postojanja NDH, odnosno da nisu bili izbjeglice, osim par izuzetaka, vec najvecim djelom domicilno stanovništvo (Klasinc 1983; Vrbnjak 2006; Škafar 2001; Hozjan 2002; Golec 2009; Hozjan 2016). S obzirom na to da im je zavičajnost/mjesto prebivanja u Sloveniji okupirala njemačka vojska i priključila njemačkoj državi, Slovenci u Varaždinu prijavili su se lokalnim vlastima za dobivanje službenih dokumenata koji su im jamčili sigurnost. Da bi odgovorili na pitanje, kako je teklo dobivanje odgovarajucih papira i dokumenata i kakvo je značenje imao cjelokupan proces useljavanja Slovenaca tijekom prvih godina velikog ratnog sukoba na socijalnu i demografsku sliku područja Grada Varaždina, po prvi put analiziramo Iskaz useljenika Slovenaca koji su dobili zavičajnost grada Varaždina (Prilog) te izvorne dokumente iz Državnog arhiva u Varaždinu, takozvane Opce spise Gradskog poglavarstva Varaždin za 1941. i 1942. godinu. Spisi nisu tematski grupirani vec se nalaze pomiješani s ostalima u više kutija, tako da je bilo potrebno izuzetno puno vremena za sre-divanje grade i grupiranje zahtjeva. Samome obrascu zahtjeva, odnosno Za-molbe osobe za primanje u zavičajnost Grada Varaždina, priložen je čitav niz drugih dokumenata koji zahtjev opravdavaju, poput domovnice, krsnog ili vjen- 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 čanog lista. Sam postupak je izgledao ovako: osoba bi predala zahtjev s pratecom dokumentacijom te platila taksu. Zatim bi od Župske redarstvene oblasti primila Uredovnu potvrdu o zaprimljenom zahtjevu, a na kraju postupka Grad bi donio Odluku o utvrdivanju zavičajnosti koju je potpisao gradonačelnik Slavko Medvedovic.4 Nakon toga, osobni podaci unijeti su u Imenik zavičajnika.5 2. Historiografski osvrt prisilnoga useljavanja O prisilnom useljavanju Slovenaca u NDH pisao je npr. Filip Škiljan u svojoj monografiji Organizirana prisilna iseljavanja Srba iz NDH s posebnim poglavljem: Kolonizacija Slovenaca na imanja iseljenih Srba u kojem je detaljno opisao spomenute procese (Škiljan 2014, 278-299). Isti autor je s Aleksandrom Vuki-cem objavio i rad Migracije Slovenaca na područje sjeverozapadne Hrvatske (Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija) u kojem navodi daje na području Varaždina u vrijeme II. svjetskog rata primljeno 160 Slovenaca. (Škiljan & Vukic 2015, 178). Od drugih, napose slovenskih autora, koji su se bavili generalnim pitanjem iseljavanja (Ferenc 1993) ili regionalnim - npr. iseljavanje na područje Osijeka (Riman 2016), valja istaci i Vladimira Šadeka koji je u svom radu pod nazivom Postupanje ustaškog režima s imovinom Židova i Srba u kotarima Koprivnica i Burdevac (1941.-1942.) naveo da su prognane Slovence vlasti NDH u sjeverozapadnoj Hrvatskoj naseljavale u domove protjeranih Srba (Šadek 2015, 11). To se naravno ne odnosi na one Slovence koji su, kako cemo vidjeti kasnije, vec živjeli na području Grada Varaždina i koji su u odnosu na useljenike bili u vecini (Slika 1). Slika 1: Države rodenja Slovenaca kojima je dana zavičajnost Grada Varaždina Izvor: DAVŽ, GPV OS 1942., kut. 52, br. 8.972/1942. Prema Odredbi o stjecanju zavičajnog prava osoba iz bivše Slovenije, kako se navodi u službenim dokumentima, od 11. studenoga 1941. Grad Varaždin bio je dužan dati potvrdu o zavičajnosti. Deklarativno: "Sve državne vlasti moraju RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. i 1942. godine se u najkracem roku pobrinuti za još nenamještene useljenike Slovence da budu odmah zaposleni, nastanjeni i omoguceni za daljnji samostalni život", no rijetko je ta odredba poštivana.6 Useljenici nisu smjeli odbiti posao, ali je isto tako NDH morala kontrolirati zakonsku isplatu place. Onaj tko odbije posao ukinut ce mu se prehrana i bit ce prijavljen. Prema odredbi Vlade NDH useljenim Slovencima moglo se besplatno dati i najpotrebnije pokucstvo, obuca i odjeca, ali samo ono koje su vlasti zaplijenile, najčešce Židovima i Srbima. Namirnica i potrepština je takoder nedostajalo, a zapošljavanje je bilo povremeno. Predstojništvo gradskog redarstva predalo je Gradu 11. srpnja 1941. Upute o useljavanju i smještaju Slovenaca. Prema njima - za sve koji stignu treba osigurati prolazna sabirališta u javnim zgradama, a oni koji imaju stručno znanje treba odmah zaposliti. Nakon popisa, izbjeglice treba smjestiti na ispražnjena imanja: /.../ mjesno stanovništvo treba psihološki pripraviti na dolazak useljenika tako, da se istima vec unaprijed osigura pristojan postupak i susretljivost od strane starosjedilaca jer su doseljenici dolaskom postali pripadnici Nezavisne Države Hrvatske. Na svaki način mora se spriječiti svaki ispad protiv useljenika i zato valja starosjediocima razjasniti da je njihov dolazak u interesu Države Hrvatske, hrvatskoga naroda, te da se takovo susretanje useljenika zahtjeva sa najvišega mjesta (DAVŽ, GPV PS 1941., br. 76/1941). Nedugo zatim Ministarstvo unutarnjih poslova NDH je odredilo da se za smještaj Slovenaca moraju osigurati sva sela osim njemačkih.7 U Varaždinu tijekom 1941. jedine gradske novine pod nazivom Hrvatsko jedinstvo. Ustaško glasilo za Veliku župu Zagorje nisu izvještavale o dolasku Slovenaca, ali su povremeno objavile komentare poput: "Stanovničtvo grada Va-raždina silno se povečalo. Primili smo izbjeglice iz Medjimurja i Slovenije /.../". (Hrvatsko jedinstvo 1942). Ili negativni propagandni komentar: Slovenci su primljeni kod nas kao braca (i ako su uviek u politici držali sa Srbima protiv Hrvata) iz čistih čovjekoljubivih razloga. Priznata im je zavičajnost, dobili su državna, samoupravna i posebnička namještenja, stanove i sve ostalo tako, da im je osigurana bila ekzistencija. Sve je to bilo učinjeno na štetu vlastitih probitaka (manje namještenja za Hrvate, manje stanova za činovnike i častnike, za nastradale od bombardiranja, otežana obskrba) itd. (Hrvatsko jedinstvo 1944). 3. Analiza prikupljenih podataka Kada je Grad Varaždin prikupio podatke o svim Slovencima kojima je dao za-vičajnost, popis je obuhvatio 167 osoba. Rješenja su izdana u vremenskom razdoblju od 13. studenoga 1941. do 13. lipnja 1942. godine.8 S obzirom da su se zahtjevi počeli predavati krajem 1941. (23 posto) najveci dio riješen je sljedece 1942. godine (77 posto). Po ukupnom broju riješenih zahtjeva, muškarci (88 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 osoba) čine 53 posto, a žene (79 osoba) 47 posto. Glede njihove starosti/dobi najviše ih je rodeno u desetljecu od 1901. do 1910. godine (21 posto) te pod-jednako u desetljecima od 1921. do 1930. godine te od 1931. do 1940. godine - po 20 posto. Najmanje (7 posto) ih je rodeno prije 1880. godine (Slika 2).9 Najstarije osobe kojima su dana rješenja o zavičajnosti Grada Varaždina su poljo-djelac Antun Černelič, roden 1863. u Pešicama i njegova žena Emilija Černelič, rodena 1867. u Varaždinu.10 Najmladi su bili Burdica Turk, rodena u Varaždinu u siječnju 1942. i Ivan Zernec, roden takoder u Varaždinu u ožujku 1942. godine.11 Glede vjerske pripadnosti svi s popisa bili su katolici osimJosipa i Cecilije Kontelj iz Istre koji su bili starokatolici.12 Slika 2: Desetljeca rodenja Slovenaca kojima je dana zavičajnost Grada Varaždina Do 1880. Od 1880. Od 1890. Od 1900. Od 1910. Od 1920. Od 1930. Od 1940. do 1889. do 1899. do 1909. do 1919. do 1929. do 1939. Izvor: DAVŽ, GPV OS 1942., kut. 52, br. 8.972/1942. Sasvim su sigurno zanimljiva i mjesta rodenja Slovenaca koji su primili zavičajnost Grada Varaždina. Najveci broj roden je u Hrvatskoj - 99 osoba ili 59 posto, a od mjesta najviše u Varaždinu - 56 osoba.13 Naime, dio Slovenaca/ro-ditelja s popisa roden je na području sjeverozapadne Hrvatske u vrijeme posto-janja Austro-Ugarske Monarhije npr. Franjo Mikulic (r. 1899.) i njegova žena Helena (r. 1908.) rodeni su u Varaždinu, a imali su sedmero djece i svi su rodeni u Varaždinu. Tražili su zavičajnost koju su i dobili.14 U drugoj velikoj obitelji Leopold Plesničar roden je u Trnovu pri Gorici, a njegova supruga Ivana u Bo-hinjskoj Bistrici. On je kao oružnik/žandar često bio premještan te su mu djeca rodena u Crnoj Gori (Cetinje, Gusinje), u Bosni i Hercegovini (Tuzla) te u Sloveniji (Begunje na Gorenjskem, Kamenica, Turjak).15 I on je kao Slovenac za sebe i obitelj tražio zavičajnost Grada Varaždina. Treci primjer velike obitelji su Franjo i Ivka Prapotnik rodeni u Murskom Središču kao i njihovo petero djece. Svi su dobili zavičajnost Grada Varaždina.16 U nastavku objavljujemo dva primjerka zamolbi: npr. zamolba Vladimira Šilera pisana na pisacoj mašini (Slika 3) i vlastoručno napisana zamolba Stjepana Vitrisala (Slika 4). RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine Slika 3: Zamolba Vladimira Šilera 91 Izvor: DAVŽ, GPV OS 1941., 19.837/1941. Na tlu današnje Slovenije rodeno je 60 osoba ili 36 posto Slovenaca s navedenog popisa - sedam iz Ljubljane, tri iz Središča ob Dravi, a iz svih ostalih mjesta s popisa rodena je po jedna osoba.17 U drugim državama rodeno je svega nekoliko osoba s popisa - u Italiji tri, Crnoj Gori dvije, Srbiji dvije te u Bosni i Hercegovini jedna osoba.18 Popis daje podatke i o zanimanju svih muževa/očeva: vlakovode, činovnici, radnici, krojači, svečenik i dr.19 Kod žena bila je jedna tvornička radnica, jedna kuharica, 14 kučanica, 26 supruga i četiri udovice. Na kraju, dje-čaka/učenika bilo je 40, a djevojčica/učenica 33. 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 Slika 4: Zamolba Stjepana Vitrisala • ^.uen/enoi/i. fiad^om fc^Limtivu frctAaÎcù'n ^M**» <#ijirn MuUu tfawcJii iia m Ujenjeni not/bp utù* M // da Cl voit me/te. imojîi ÙtaJ^n nrfMn^&u^ cajnoit cpcùtc p xada ¿W^W «, ^ 'iCÎ,U kniiù}li vjïiïthm fat J)oni Jjoveman H &cucf*&m Jb.jiudctia /<$^1, OG LAVARCTVO a. I kralj, graoa varaîdina "1......»fflBsr MiTÔS «r f, 20151 / M r y Izvor: DAVZ, GPV OS 1941., br. 20.151/1941. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine Slika 5: Zamolba Franje VogrinčUa 93 Izvor: DAVŽ, GPV OS 1942., br. 6084/1941. 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 Treba spomenuti da iz nekog razloga Martin Golob, iz Pristave kraj Ljutomera, zajedno sa suprugom i dvoje djece koji su primili zavičajnost Grada Varaž-dina nisu navedeni u popisu.20 Takoder, Stanislav Tonejc21 ne nalazi se na popisu, ali je u molbi naveo: "Ja sam preseljen sa svojom obitelji iz Ptuja, bivše Slovenije, koja je bila sastavni dio bivše Kraljevine Jugoslavije. Uposlen sam u svojstvu inžinera kod Organisation Todt - cestogradevnog poduzeca Stuag u Varaždinu te sam arijskog podrijetla" (DAVŽ, GPV OS 1942, br. 931/1942). S potonjom primjedbom javio se i dr. Franjo Vogrinčič: "/.../ ovime izjavljujem za sebe i suprugu, da smo čistog arijskog porijekla, pa prema tome i naša djeca" (DAVŽ, GPV OS 1942, br. 6.084/1942; Slika 5). Analiza podataka prema zaposlenju pokazala je da je vecina Slovenaca koji-ma je dana zavičajnost Grada Varaždina živjela prije početka rata na području grada ili njegove najbliže okolice i bili su zaposleni u javnim ili privatnim službama. U Tablici 1, koja je u prilogu, za svaku osobu, gdje je to bilo moguce odrediti, navedeno je od kada točno boravi u Varaždinu. Za manji broj osoba može se utvrditi da su protjerani civili iz Slovenije kojima je takoder dana zavičajnost Grada Varaždina. Protjeran je bio Klaudije Zornik sa suprugom koji je u molbi istaknuo: "/.../ preseljeni smo kao doseljenici Slovenci iz Maribora /.../" (DAVŽ, GPV OS 1942., br. 90/1942) ili učitelj Ivan Najžer iz Huma pri Ormožu: "Useljen po Njemačkoj vlasti u Nezavisnu Državu Hrvatsku /.../" (DAVŽ, GPV OS 1942, br. 929/1942). Ovo su rijetki primjeri molbi u kojima su podnositelji dali nešto više podataka, a sve druge molbe su stilizirane. No, od pristiglih ističe se ona Hrvatice Vjekoslave Potplatnik. Naime, rodena je u Jalkovcu kraj Varaždina, a 1923. udala se za Franju Potplatnika iz Ormoža. Udajom se preselila i dobila zavičajnost opcine Savci kraj Ormoža. Nakon smrti muža 1931., vratila se u Varaždin gdje je neprestano živjela do proglašenja NDH. Kako nije imala zavičajnost Grada Varaždina, morala je podnijeti zahtjev.22 Takoder, treba spomenuti da su sve molbe pisane na hrvatskom jeziku, osim one Janka Šostera koja je na slovenskom i hrvatskom jeziku. Njegova molba za dobivanje zavičajnosti je odbijena, ne zato jer je pisana i na slovenskom jeziku, vec zato jer je dobio dozvolu privremenog nastanjenja, a ona nije dovoljna za priznanje zavičajnosti.23 Državna riznica, Odjel za državnu imovinu, navjeru i dugove, Ured za podržavljeni imetak poslao je 29. svibnja 1942. dopis Velikim župama u kojem se na-vodi da useljeni Slovenci mogu biti preseljeni i u drugi kotar, ali samo po odob-renju Ureda za podržavljeni imetak. Pritom mogu ostvariti besplatan željeznički prijevoz ako putuju u mjesto dodjele zemlje od Zavoda za kolonizaciju, ako putuju iz NDH u koju drugu zemlju, ako sele u mjesto stalnog zaposlenja ili ako sele po uredbi Ureda za podržavljeni imetak.24 Do sada se u hrvatskoj historiografiji malo pisalo o progonu Slovenaca i prisilnom preseljenju na područje Nezavisne Države Hrvatske tijekom II. svjetskog rata. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. i 1942. godine Tek na nekoliko mjesta spominje se situacija u Varaždinu, zato je namjera ovog članka prikazati kako su se procesi više političke razine odrazili na mikro prostor sjeverne Hrvatske. Autoru je posve jasno da je proces iseljavanja i useljavanja tekao složeno i da je nemoguce samo na osnovu analize predstavljenih podataka donositi definitivne zaključke. No, u ovome radu po prvi puta je prikazan i analiziran identitet 167 osoba koji su od 13. studenoga 1941. do 13. lipnja 1942. primili zavičajnost Grada Varaždina kao jamstvo sigurnosti. Radilo se o pojedincima i cijelim obiteljima, a u prilogu je i tablica s prikupljenim podacima (Prilog). Prema provedenoj analizi muškarci su činili 53 posto, a žene 47 posto, najviše osoba bilo je rodeno u desetljecu od 1901. do 1910. -21 posto, a najmanje prije 1880. -7 posto. Glede vjerske pripadnosti, svi s popisa bili su katolici, osim dvije osobe koje su bile starokatolici s područja Istre. Zanimljivo je da je najveci broj osoba s popisa roden u Hrvatskoj -59 posto, a od mjesta najviše u Varaždinu -56 od 167 osoba. Na tlu današnje Slovenije rodeno je 60 osoba ili 36 posto Slovenaca s navedenog popisa, najviše iz Ljubljane. U drugim državama rodeno je svega nekoliko osoba s popisa - u Italiji tri, Crnoj Gori dvije, Srbiji dvije te u Bosni i Hercegovini jedna osoba. Analiza podataka pokazala je da je vecina Slovenaca kojima je dana zavičajnost Graa Varaždina živjela prije početka rata na području grada ili njegove najbliže okolice i bili su zaposleni u javnim ili privatnim službama. U Tablici 1, koja je u prilogu, za svaku osobu, gdje je to bilo moguce odrediti, navedeno je od kada točno boravi u Varaždinu. Za manji broj osoba može se utvrditi da su protjerani civili iz Slovenije kojima je dana zavičajnost Grada Varaždina. Literatura i izvori DAVŽ, GPV OS 1941 - Državni arhiv u Varaždinu, Gradsko poglavarstvo Varaždin, Opci spisi, 1941. DAVŽ, GPV OS 1942 - Državni arhiv u Varaždinu, Gradsko poglavarstvo Varaždin, Opci spisi, 1942. DAVŽ, Imenik zavičajnika VI - Državni arhiv u Varaždinu, Imenik zavičajnika (br. 14.93818.455). Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011a. Popis stanovništva, kucanstava i stanova. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/opcinama (pregled županija), https:// www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_ RH.html (pristup 17. travnja 2019.). Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011b. Popis stanovništva, kucanstava i stanova. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/opcinama, https://www.dzs.hr/Hrv/ censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup05.html (pristup 17. travnja 2019.). Ferenc, T., 1993. Množično izganjanje Slovencev med drugo svetovno vojno. V F. Šetinc (ur.), Izgnanci. Društvo izgnancev Slovenije, Ljubljana, 19-107. Goldstein, I., 2006. Iseljavanje Srba i useljavanje Slovenaca u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U S. Jerše, D. Mihelič & P. Štih (ur.) Med srednjo Evropo in Sredozemljem. Vojetov zbornik. Založba ZRC, Ljubljana, 595-605. Golec, B., 2009. So bili štajerski Prleki v 18. stoletju Hrvatje in kakšno vlogo je imel pri tem Varaždin? U M. Šicel & S. Kaštela (ur.) 800 godina slobodnog i kraljevskoggrada Varaždina 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 1209.-2009. Hrvatska akademija znanosti in umetnosti - Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Varaždin, 583-594. HDA 1 - Hrvatski državni arhiv, Fond 367, Državni zavod za statistiku, Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. januara 1921. godine. HDA 2 - Hrvatski državni arhiv, Fond 367, Državni zavod za statistiku, Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31. januara 1931. godine. Hozjan, A. (ur.), 2002. Pošta sjeverozapadne Hrvatske. Hrvatska pošta, Hrvatska akademija znanosti i umj etnosti - Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Zagreb, Varaždin. Hozjan, A., 2016. Prve pošte i poštari kontinentalne Hrvatske. Postanak i djelatnost vojnokrajiškog poštanskog sustava na području izmedu Kupe i Mure do 1606. godine. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mariboru, Varaždin, Zagreb, Maribor. Hrvatsko jedinstvo, 1942. Nastojanje Župskog povjereničtva za prehranu. Hrvatsko jedinstvo, 3. rujna 1942, 5. Hrvatsko jedinstvo, 1944. Razbistrimo pojmove. Hrvatsko jedinstvo, 22. travnja 1944, 1. Josipovič, D., 2012. Instrumentalizacija etničnosti znotraj večnacionalnih držav: primer kolonizacije Slovencev v avstro-ogrskem delu nekdanje Jugoslavije. Dve domovini/ Two Homelands 35, 135-148. Josipovič, D. & Kržišnik-Bukič, V., 2010. Slovensko-hrvaški obmejni prostor: etnične vzporednice med popisi prebivalstva po letu 1991. Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana. Josipovič, D. & Škiljan, F., 2014. Nekatere novejše dileme razvoja slovenske manjšine na Hrvaškem s poudarkom na območju ob meji s Slovenijo. Razprave in gradivo, Revija za narodnostna vprašanja 73, 29-47. Karakaš Obradov, M., 2011. Migracije srpskog stanovništva na području Nezavisne Države Hrvatske tijekom 1941. godine. Časopis za suvremenu povijest 3, 801-826. Klasinc, P., 1983. Arhivski viri za zgodovino Varaždina in okolice v nekaterih arhivih Slovenije. U A. Mohorovičič (ur.) Varaždinski zbornik, 317-322. Kržišnik-Bukič, V., 1997. Narodnostna sestava prebivalstva v obmejnem prostoru med Slovenijo in Hrvaško. Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana. Kržišnik-Bukič, V. & Josipovič, D. (ur.), 2014. Zgodovinski, politološki, pravni in kulturološki okvir za definicijo narodne manjšine v Republiki Sloveniji. Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana. Riman, B., 2016. Delovanje Slovencev v Osijeku med drugo svetovno vojno. Razprave in gradivo, Revija za narodnostna vprašanja 77, 137-154. Šadek, V., 2015. Postupanje ustaškog režima s imovinom Židova i Srba u kotarima Koprivnica i Burdevac (1941.-1942.). Podravina 14 (28), 5-16. Škafar, V., 2001. Kapucini Slovenci u Hrvatskoj kapucinskoj provinciji. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin 12-13, 147-163. Škiljan, F., 2014. Organizirana prisilna iseljavanja Srba izNDH. Srpsko narodno viječe, Zagreb. Škiljan, F., 2015. Slovenci u Varaždinu i Varaždinskoj županiji. Slovensko kulturno društvo Nagelj, Varaždin. Škiljan, F. & Vukič A., 2015. Migracije Slovenaca na područje sjeverozapadne Hrvatske (Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija). Podravina 27, 175-189. Varaždinske novosti, 1931. Konačni rezultat popisa stanovništva. Varaždinske novosti, 18. lipnja 1931, 2. Vrbnjak, V., 2006. Kulturni stiki med Varaždinom in slovenskim Podravjem. Zgodovinski zapisi 3 (1), 52-57. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. i 1942. godine Bilješke 1 U novije vrijeme u Varaždinu je organiziranje Slovenaca započeto 2004. osnutkom Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva, a 2007. Vijeca slovenske nacionalne manjine Varaždinske žu- 97 panije. Slovensko kulturno društvo Nagelj osnovano je u Varaždinu 23. ožujka 2008. na prijedlog Barbare Antolic Vupora, predstavnice Slovenske nacionalne manjine u Varaždinskoj županiji. Društvo suraduje s Uradom Vlade za Slovence zamjestvu in po svetu te drugim organizacijama. Dosadašnji predsjednici Društva bili su Marijan Husak i Igor Šerdoner. U vrijeme pisanja rada predsjednica je Martina Lesjak. (Podatke o aktivnostima Slovenskog kulturnog društva Nagelj poslala je 23. travnja 2019. Barbara Antolic Vupora, op. a.). 2 orig. Antol Vramecz. 3 Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ), Gradsko poglavarstvo Varaždin (GPV), Opci spisi (OS) br. 8.972/1942. 4 Karl Lewicki roden je u Tržicu kraj Kranja, a kao odvjetnički pisar radio je u uredu gradonačelnika S. Medvedovica koji mu je odobrio zavičajnost Grada Varaždina (DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.254/1941; br. 616/1942). 5 Primjer Jakoba i Dragice Zadravec (DAVŽ, GPV OS 1941, br. 21.254/1941). U Imeniku zavičajnika VI (DAVŽ, Imenik zavičajnika VI ) vidi br. 17.526 i br. 17.527. 6 DAVŽ, GPV OS 1942., kut. 52, br. 8.972/1942. 7 DAVŽ, GPV PS 1941., br. 86/1941. 8 Popis Slovenaca u Gradu Varaždinu vodila je Župska redarstvena oblast (op. a.). 9 Desetljece rodenja: Do 1880. - 10; Od 1880. do 1889. - 6; Od 1890. do 1899. - 19; Od 1900. do 1909. - 34; Od 1910. do 1919. - 27; Od 1920. do 1929. - 25; Od 1930. do 1939. - 37; Od 1940. - 9. Ukupno 167 osoba. 10 U tablici vidi red. br. 119, 120. 11 U tablici vidi red. br. 11, 44. 12 U tablici vidi red. br. 64, 65. 13 Abecedni popis mjesta rodenja Slovenaca u Republici Hrvatskoj (prema analiziranom popisu): Batrina - 1; Cakovec - 1; Durdevac - 1; GornjiJalšovec - 1; Gornji Kučan - 1; Gračac - 1; Gradišče - 1; Jalkovec - 1; Ježice - 1; Koprivnica - 1; Kosovac - 1; Lapšina - 1; Macinec - 3; Mali Slatnjak - 1; Mursko Središče - 11; Ogulin - 1; Osijek - 2; Pakrac - 1; Pazin - 1; Pleternica - 1; Rijeka - 1; Split - 1; Stanetinec - 1; Šemovec - 1; Štrigova - 2; Varaždin - 56; Vidovec - 1; Vratno - 1; Zagreb - 2. Ukupno 99 osoba. 14 U tablici vidi red. br. 136-144. 15 U tablici vidi red. br. 34-41. 16 17 U popisu je posebno označeno Središče, današnje Mursko Središce, a posebno Središče ob Dravi (op. a.). Abecedni popis mjesta rodenja Slovenaca u Republici Sloveniji (prema analiziranom popisu): Begunje - 1; Bobovo - 1; Bohinjska Bistrica - 1; Brežice - 1; Dol pri Hrastniku - 1; Drensko Rebro - 1; Trlično - 1; Godeninci- 1; Golnik - 1; Gorjane - 1; Hrastovec - 1; Hum pri Ormožu - 1; Jesenice - 1; Kamenica - 1; Klanec - 1; Kog - 1; Koper - 1; Kostanjevica na Krki - 1; Kranj - 1; Križovci - 1; Litija - 1; Lokavec - 1; Lokve -1; Ljubljana - 7; Mahneta - 1; Novo Mesto - 1; Ormož - 1; Pešice (?) - 1; Podbrdo - 1; Podgorci - 1; Podgrad - 1; Podkoren - 1; Premerje - 1; Ribece - 1 Sevnica - 1; Središče ob Dravi - 3; Stara Loka - 1; Sv.Juraj pri Celju - 1; Sv. Juraj (Prekomurje) - 1 Šijanec - 1; Tišina - 1; Trebeljevo - 1; Tremerje - 1; Trnovo pri Gorici - 1; Tržic - 1; Turjak - 1 Turnišče - 1; Unec - 1; Verače - 1; Zadrže - 1; Zidani Most - 1; Žirovnica - 1. Ukupno 60 osoba. 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 18 Abecedni popis mjesta rodenja Slovenaca u Republici Italiji (prema analiziranom popisu): Bolzano - 1, Guardiell - 1, Rojan (Roiano) - 1. Ukupno tri osobe. Abecedni popis mjesta rodenja Slovenaca u Republici Crnoj Gori (prema analiziranom popisu): Cetinje - 1; Gusinje - 1. Ukupno dvije osobe. Zatim, abecedni popis mjesta rodenja Slovenaca u Republici Srbiji (prema analiziranom popisu): Novi Sad - 1; Petrovaradin - 1. Ukupno dvije osobe. Na kraju abecedni popis mjesta rodenja Slovenaca u Republici Bosni i Hercegovini (prema analiziranom popisu): Tuzla - 1. Ukupno jedna osoba. 19 Popis zanimanja muškaraca: automehaničar - 1; bravarski pomočnik - 1; cestovni nadzornik u miru - 1; crijevarski obrtnik - 1; činovnik obrtnog zbora - 1; činovnik Tivara - 1; činovnik u miru - 1; odvjetnički pisar- 1; ing. Činovnik - 1; inženjer - 1; klobučar - 1; krojački obrtnik - 4; liječnik - 1; mesarski obrtnik - 1; natkonobar - 1; nadzornik strojeva državne željeznice - 1; nastavnik crtanja - 1; oružnički časnički namještenik u miru - 1; oružnički narednik - 1; pečarski obrtnik - 1; poljodjelac - 1; posjednik- 2; privatni namještenik- 1; prometni činovnik- 1; radnik- 1; sedlarski obrtnik - 1; staklarski obrtnik - 1; stolarski pomočnik - 1; stolarski obrtnik - 1; student medicine - 1; svečenik - 1; trgovački poslovoda - 1; tvornički radnik - 2; tvornički namještenik - 1; učitelj u miru - 1; zemljoradnik - 1; zidarski pomočnik - 1; željeznički činovnik - 1; željeznički vlakovoda -4; željeznički dočinovnik - 1; željezničar - 1. 20 Martin Golob boravi u Varaždinu od 1. rujna 1923. godine (DAVŽ, GPV OS 1941., br. 20.503/1941). 21 Stanislav Tonejc boravi u Varaždinu od 5. rujna 1941. godine (DAVŽ, GPV OS 1942, br. 931/1942). 22 DAVŽ, GPV OS 1941., br. 6.235/1942. 23 DAVŽ, GPV OS 1941.,br. 21.675/1941. 24 DAVŽ, GPV OS 1942., br. 8.972/1942. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine Prilog Iskaz useljenika Slovenaca koji su dobili zavičajnost grada Varaždina na temelju §. 1. zak. odredbe od 11. XI. 1941. br. CD-2013-Z-1941. (Popis je nastao u Varaždinu 25. lipnja 1942. godine. Prijepis je učinjen prema izvornom dokumentu, a u zagradi su dopune za lakše razumijevanje). Tablical. 99 Tek. br. Ime i prezime God. rodj. Mjesto rodjenja Zanimanje Vjero-ispoviest Od kada uživa zavičajnost Opaska* 1 Šket Josip1 6. 3. 1898. Zadrže, Slovenija pecarski obrtnik rkt. 13. 6. 1942. 17.891 7.552/42. 2 Šket Sofija 2. 6. 1902. Varaždin kucanica rkt. 13. 6. 1942. 17.892 supruga Josipa 3 Šket Božidarka 26. 3. 1927. (isto) diete rkt. 13. 6. 1942. 17.893 4 Šket Petar 19. 6. 1936. (isto) (isto) rkt. 13. 6. 1942. 17.894 5 Metličar Stanko 11. 11. 1902. (isto) kroj(ački) obrt(nik) rkt. 6. 6. 1942. 17.887 7.095/42. 6 Metličar Marija 9. 9. 1900. Unec kucanica rkt. (isto) 17.888 supruga Stanka 7 Metličar Danica 27. 7. 1930. Varaždin učenica rkt. (isto) 17.889 diete Stanka i Marije 8 Košir Karolina 16. 10. 1892. Dol pri Hrastniku, kotar Laško kuharica rkt. 1. 6. 1942. 17.881 1.740/42. 9 Zernec Herman2 8. 4. 1913. Križovci kroj(ački) obrt(nik) rkt. 2. 6. 1942. 17.882 7.621/42. 10 Zernec Milica 27. 12. 1923. Kučan Gor(nji) kucanica (isto) (isto) 17.883 supruga Hermana 11 Zernec Ivan 5. 3. 1942. Varaždin diete (isto) (isto) 17.884 diete Hermana i Milice 12 Potplatnik Vjekoslava 3 16. 6. 1901. Jelkovec, Biškupec kot(ar) Varaždin udova supruga trgovca (isto) 20. 5. 1942. 17.860 6.235/42. 13 Potplatnik Ivica 15. 6. 1924. Ormož učenik (isto) (isto) (17.861) sin Vjekoslave 14 Potplatnik Štefica 9. 11. 1930. Varaždin učenica rkt. 20. 5. 1942. 17.862 kci Vjekoslave 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 100 15 Kocjan Vinko4 27. 6. 1901. Godeninci ž. Središče željezn(ički) dočinovnik (isto) 24. 2. 1942. 17.817 5.417/42. 16 Kocjan Tereza 14. 10. 1902. Središče kucanica (isto) (isto) 17.818 žena Vinka 17 Kocjan Frannjo 2. 6. 1924. (isto) učenik (isto) (isto) 17.819 sin Vinka 18 Kocjan Ivanka 5. 7. 1925. (isto) učenica (isto) (isto) 17.820 kci Vinka 19 Šoster Janko 8. 7. 1887. S. Juraj pri Celju činovnik Tivara (isto) 1. 4. 1942. 17.814 5410/42. 20 Dr. Vogrinčic Franjo 19. 5. 1908. Tišina Mur(ska) Sobota liečnik (isto) 22. 4. 1942. 17.806 6.084/42. 21 Vogrinčic Marija 20. 12. 1906. Sv. Juraj Prekomurje kucanica (isto) (isto) 17.807 supruga Franje 22 Vogrinčic Dušan 10. 4. 1939. Ljubljana učenik (isto) (isto) 17.808 sin Franje 23 Vogrinčic Igor 4. 5. 1941. Golnik diete (isto) (isto) 17.809 sin Franje 24 Zorc Franjo 6. 9. 1898. Mahneta ž. Cerkvica želj(eznički) vlakovoda (isto) 18. 6. 1942. 17.800 5.432/42. 25 Zorc Marija 14. 12. 1896. Macinec kucanica (isto) (isto) 17.801 supruga Franje 26 Zorc Vjekoslava 13. 5. 1925. Macinec učenica (isto) (isto) 17.802 kci Franje 27 Zorc Ana 31. 7. 1930. Macinec Učenica (isto) (isto) 17.803 kci Franje 28 Čepin Ivan5 25. 6. 1912. Verače k. Šmarje stol(arski) pom(očnik) (isto) 17. 4. 1942. 17.797 1.363/42. 29 Čepin Antonija 10. 6. 1917. Varaždin kucanica rkt. 17. 4. 1942. 17.798 30 Čepin Ivan 31. 8. 1940. (isto) diete (isto) (isto) 17.799 sin Ivana 31 Ing. Lah Ivan6 20. 10. 1905. Drensko Rebro k. Brežice ing. činovnik (isto) (isto) 17.794 21.875/41. 32 Lah Renata 24. 1. 1916. Bolzano Italija kucanica (isto) (isto) 17.795 supruga Ivana 33 Lah Vojko 14. 7. 1940. Varaždin diete (isto) (isto) 17.796 sin Ivana 34 Plesničar Leopold7 28. 8. 1892. Trnovo pri Gorici Italija8 oruž(nički) narednik (isto) 11. 4. 1942. 17.774 549/42. 35 Plesničar Ivana 24. 7. 1903. Bohinjska Bistrica kucanica/ supruga (isto) (isto) 17.775 RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine 36 Plesničar Danica 15. 12. 1924. Begunje kci ar(tilj erijskog) narednik(a) (isto) (isto) 17.776 37 Plesničar Jelica 28. 5. 1926. Tuzla (isto) (isto) (isto) 17.771 38 Plesničar Milka 4. 6. 1928. Kamenica (isto) (isto) (isto) 17.778 39 Plesničar Marija 14. 3. 1933. Turjak (isto) (isto) (isto) 17.779 40 Plesničar Mirko 4. 11. 1934. Cetinje sin (isto) (isto) 17.780 41 Plesničar Ladislav 19. 4. 1936. Gusinje sin (isto) (isto) 17.781 42 Turk Franjo9 25. 5. 1913. Kosovac automehaničar (isto) (isto) 17.731 3.196/42. 43 Turk Marija 14. 7. 1914. Varaždin kucanica (isto) (isto) 17.732 44 Turk Burdica 29. 1. 1942. Varaždin diete rkt. 10. 3. 1942. 17.731 45 Trglavčnik Dragutin10 2. 10. 1919. Vidovec bravar(ski) pomoč(nik) (isto) 6. 3. 1942. 17.73211 3.270/42. 46 Prepeluh Viktor12 31. 12. 1893. Ljubljana posjednik (isto) 20. 3. 1942. 17.72513 2.313/42. 47 Tomažin Dominik14 13. 7. 1912. Lokve/ Trbovlje klobučar (isto) 17. 2. 1942. 17.709 2.165/42. 48 Tomažin Zdenka 17. 4. 1914. Djurdjevac kucanica (isto) (isto) 17.710 49 Kunej Augustr 28. 8. 1877. Gorjane mesar(ski) obrtnik (isto) 10. 2. 1942. 17.705 2.272/42. 50 Kunej Roza 27. 8. 1913. Turnišce kucanica (isto) (isto) 17.706 51 Kunej August 30. 8. 1935. Varaždin diete (isto) (isto) 17.705 52 Kunej Zvonimir 9. 9. 1936. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.706 53 Kordic Veljko15 11. 1. 1909. Rijeka trgovač(ki) poslovodja (isto) (isto) 17.692 54 Koprivnikar Pavao16 19. 10. 1908. Trebeljevo/ Litija promet(ni) činov(nik) (isto) 13. 2. 1942. 17.658 597/42. 55 Koprivnikar Andjela 25. 8. 1913. Litija supruga (isto) (isto) 17.659 56 Koprivnikar Stanislav 1. 10. 1902. Ljubljana sin (isto) (isto) 17.660 101 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 102 57 Gatternig Ivan17 19. 2. 1902. Jesenice želj(eznički) strojovoda (isto) (isto) 17.654 1.970/42. 58 Gatternig Katarina 26. 10. 1905. Štrigova supruga (isto) (isto) 17.655 59 Gatternig Vilim 5. 3. 1930. Varaždin učenik rkt. 17. 2. 1942. 17.657 60 Gatternig Marija 17. 12. 1931. (isto) kci, učenica (isto) (isto) 17.658 61 Levicki Karl18 31. 8. 1902. Tržic/ Kranj odvjetn(ički)/ pisar (isto) 4. 2. 1942. 17.639 616/42. 62 Levicki Gabrijela 22. 2. 1911. Varaždin supruga (isto) (isto) 17.640 63 Levicki Tomislava 1. 11. 1939. (isto) kci (isto) (isto) 17.641 64 Kontelj Josip19 11. 3. 1879 Podgrad/ Istra činovnik u miru starokat (olik) (isto) 17.636 21.666/41. 65 Kontelj Cecilija 7. 10. 1891. Gradišče/ Istra supruga (isto) (isto) 17.637 66 Breznik Svetozar20 13. 12. 1918. Kog, kot. Ptuj student medicine rkt. 31. 1. 1942. 17.628 21.814/41. 67 Stare Marija21 15. 4. 1901. Guardiella/ Italija kucanica (isto) (isto) 17.626 22.737/41. 68 Stare Marijan 2. 7. 1931. Čakovec sin (isto) (isto) 17.627 69 Piberčnik Drago22 28. 7. 1908. Varaždin zidar(ski) pomocnik (isto) (isto) 17.621 886/42. 70 Piberčnik Dragica 2. 10. 1914. Varaždin supruga (isto) (isto) 17.622 71 Piberčnik Branko 20. 7. 1935. Varaždin sin (isto) (isto) 17.623 72 Piberčnik Biserka 2. 6. 1939. Varaždin kci (isto) (isto) 17.624 73 Piberčnik Milica 17. 8. 1940. Varaždin (isto) (isto) (isto) 17.625 74 Jeric Stanko23 12. 8. 1897. Sevnica sedlar(ski) obrtnik rkt. 29. 1. 1942. 17.616 22.274/41. 75 Jeric Julijana 6. 2. 1895. Štrigova supruga (isto) (isto) 17.617 76 Jeric Antun 10. 1. 1929. Varaždin sin (isto) (isto) 17.618 77 Jeric Vladimir 2. 8. 1934. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.619 RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine 78M Jeric Ruža 17. 7. 1936. Varaždin kci (isto) (isto) 17.620 79 Vrhar Mihovil25 26. 8. 1905. Mali Slatnjak krojač(ki) obrtnik (isto) 24. 1. 1942. 17.606 303/42. 80 Gašparic Ivan26 5. 12. 1895. Podgorci svečenik (isto) (isto) 17.607 21.871/41. 81 Zornik Klaudije27 30. 10. 1910. Koper nastavnik crtanja (isto) (isto) 17.604 90/42. 82 Zornik Marija 3. 12. 1913. Ljubljana supruga (isto) (isto) 17.605 83 Lisec Antun28 20. 1. 1897. Tremerje željezn(ički) strojovoda (isto) 23. 1. 1942. 17.599 21.488/42. 84 Lisec Franciska 3. 3. 1899. Ljubljana supruga (isto) (isto) 17.600 85 Lisec Stanislav 23. 10. 1924. Ježice sin (isto) 23. 1. 1942. 17.601 86 Lisec Ernest 6. 12. 1925. Ljubljana (isto) (isto) (isto) 17.602 87 Lisec Mirko 22. 4. 1930. Pakrac (isto) (isto) (isto) 17.603 88 Slokar Vinko29 26. 3. 1890. Lokavec/ Gorica vlakovod(a) (isto) 28. 1. 1942. 17.596 22.532/41. 89 Slokar Marija 25. 3. 1900. Batrina supruga rkt. 28. 1. 1942. 17.597 90 Slokar Daroslav 27. 7. 1930. Pleternica sin (isto) (isto) 17.598 91 Ribic Rajmund30 6. 1. 1889. Kostanjevica/ Krško nadzor(nik) strojeva drž(avne) želj(eznice) (isto) 24. 1. 1942. 17.592 21.489/41. 92 Ribic Ana 7. 11. 1903. Brežice supruga (isto) (isto) 17.593 93 Ribic Branimir 17. 9. 1926. Gračac sin (isto) (isto) 17.594 94 Ribic Vjekoslav 27. 4. 1936. Split (isto) (isto) (isto) 17.595 95 Trančar Antun31 5. 1. 1912. Hrastovec/ Zavrč radnik (isto) 27. 1. 1942. 17.589 20.506/41. 96 Trančar Franciska 26. 2. 1914. Šijanec supruga (isto) (isto) 17.590 97 Trančar Antun 1. 1. 1940. Varaždin sin (isto) (isto) 17.591 98 Koražija Andrija 10. 10. 1904. Trlično stakl(arski) brus. Obrtnik (isto) (isto) 17.585 1.472/42. 103 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 m 99 Koražija Josipa 27. 12. 1908. Gor(nji) Jalšovec, župa Desinič supruga (isto) (isto) 17.586 100 Koražija Ana 20. 5. 1930. Zagreb/ Sv. Marko kči (isto) (isto) 17.586 101 Koražija Ivan 21. 6. 1938. Varaždin sin (isto) (isto) 17.586 102 Flego Josip32 29. 8. 1908. Pazin/ Istra želj(eznički) činov(nik) (isto) (isto) 17.58733 20.796/41. 103 Košir Jernej 14. 12. 1899. Podkoren željezničar rkt. 20. 1. 1942. 17.568 21.953/41. 104 Košir Kristina 29. 9. 1903. Žirovnica supruga (isto) (isto) 17.569 105 Košir Zdravko 17. 2. 1928. Osijek sin (isto) (isto) 17.570 106 Košir Petar 29. 4. 1929. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.571 107 Košir Ivan 8. 2. 1932. Ogulin (isto) (isto) (isto) 17.572 108 Najžer Ivan34 19. 2. 1880. Hum/ Ormož učitelj u m(iru) (isto) 21. 1. 1942. 17.566 929/42. 109 Najžer Rozalija 14. 8. 1880. Središče ob Dravi supruga (isto) (isto) 17.567 110 Podgoršek Darinka35 7. 10. 1917. Varaždin kučanica (isto) 20. 1. 1942.. 17.565 347/42. 111 Polak Ferdinand36 21. 5. 1908. Šemovec činov(nik) obrt(nog) zbora (isto) 19. 1. 1942. 17.556 21.161/41. 112 Polak Slava 23. 3. 1914. Varaždin supruga (isto) (isto) 17.557 113 Polak Ferdinand 22. 10. 1940. (isto) sin (isto) (isto) 17.558 114 Polak Ljerka 2. 9. 1937. (isto) kči (isto) (isto) 17.559 115 Ing. Tonjec Stanko37 23. 7. 1906. Novo Mesto/ Slovenija inžinir (isto) 19. 1. 1942. 17.554 931/42. 116 Tonjec Milena 19. 8. 1912. Rojan/ Italija supruga (isto) (isto) 17.555 117 Smrekar Franjo38 27. 8. 1873. Ljubljana cestovni nadzor(nik) u miru (isto) (isto) 17.543 21.634/41. 118 Smrekar Marija 24. 5. 1878. Stara Loka/ Slovenija supruga rkt. 9. 1. 1942. 17.544 119 Černelič Antun 18. 12. 1863. Pešice poljodjel(ac) (isto) (isto) 17.541 21.633/41. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine 120 Černelič Emilija 24. 4. 1867. Varaždin supruga (isto) (isto) 17.542 121 Kampuš Terezija39 11. 11. 1892. Bobovo tvor(nička) radnica (isto) 12. 1. 1942. 17.532 21.433/41 122 Krašner Štefanija40 27. 11. 1894. Ribece/ Litija udova financ(ijskog) činovnika (isto) (isto) 17.531 312/42. 123 Zadravec Jakob41 22. 7. 1873. Središče ob Dravi posjednik (isto) 8. 1. 1942. 17.526 21.254/41. 124 Zadravec Dragica 14. 6. 1895. Koprivnica supruga (isto) (isto) 17.527 125 Veselko Andrija42 17. 11. 1875. Stanetinec zemljorad(nik) (isto) 5. 1. 1942. 17.524 20.514/41. 126 Veselko Katarina 26. 10. 1878. Lapšina supruga (isto) (isto) 17.525 127 Likar Mihaela43 24. 9. 1903. Premerje biv(ša) Slovenija udova želj(ezničkog) služ(benika) (isto) 7. 1. 1942. 17.522 21.950/41. 128 Likar Zlata 4. 3. 1929. Zidani Most kči (isto) (isto) 17.523 129 Tomašič Vjekoslav44 21. 4. 1913. Varaždin tvornički namješt(enik) (isto) 8. 1. 1942. 17.521 20.513/41. 130 Kovač Andrija45 16. 11. 1877. Podbrdo/ biv(ša) Slovenija oruž(nički) časn(ički) namješt(enik) u m(iru) (isto) 31. 12. 1941. 17.511 20.960/41. 131 Kovač Katarina 19. 8. 1885. Klanec supruga (isto) (isto) 17.512 132 Aleksič Franjo46 27. 8. 1910. Varaždin tvorn(nički) rad(nik) rkt. 30. 12. 1941. 17.504 21.162/41. 133 Aleksič Anka 15. 7. 1912. (isto) supruga (isto) (isto) 17.505 134 Aleksič Mira 20. 1. 1938. (isto) kči (isto) (isto) 17.506 135 Aleksič Dragica 18. 1. 1939. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.507 136 Mikulič Franjo47 17. 6. 1899. (isto) crevar(ski) obrtnik (isto) 23. 12. 1941. 17.490 10.202/41. 137 Mikulič Helena 16. 5. 1908. (isto) supruga (isto) (isto) 17.491 138 Mikulič Dragutin 18. 10. 1926. (isto) sin (isto) (isto) 17.492 139 Mikulič Franjo 16. 10. 1927. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.493 140 Mikulič Zdravko 9. 2. 1929. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.494 105 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 106 141 Mikulic Zvonko 19. 6. 1933. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.495 142 Mikulic Josip 13. 3. 1935. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.496 143 Mikulic Ruža 26. 10. 1936. (isto) kci (isto) (isto) 17.497 144 Mikulic Veronika 17. 11. 1939. (isto) kci (isto) (isto) 17.498 145 Kociper Franjo48 29. 10. 1907. (isto) stolar(ski) obrtnik (isto) 20. 12. 1941. 17.486 20.725/41. 146 Kociper Kornelija 16. 9. 1912. (isto) supruga (isto) (isto) 17.487 147 Kociper Dubravka 24. 8. 1938. Varaždin kci rkt. 20. 12. 1941. 17.488 148 Kociper Ljerka 11. 4. 1941. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.489 149 Prapotnik Franjo 31. 1. 1893. Središče krojač(ki) obrtnik (isto) 9. 12. 1941. 17.462 20.018/41. 150 Prapotnik Ivka 29. 5. 1901. (isto) supruga (isto) (isto) 17.463 151 Prapotnik Ružica 4. 9. 1921. (isto) kci (isto) (isto) 17.464 152 Prapotnik Marija 22. 3. 1925. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.465 153 Prapotnik Štefanija 12. 12. 1926. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.466 154 Prapotnik Anica 9. 11. 1930. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.467 155 Prapotnik Branko 26. 10. 1934. (isto) sin (isto) (isto) 17.468 156 Foršek Ladislav49 27. 4. 1904. (isto) privatni namješt(enik) (isto) (isto) 17.453 21.363/41. 157 Foršek Amalija 24. 4. 1908. Središče ob Dravi supruga (isto) (isto) 17.454 158 Foršek Amalija 15. 3. 1931. Novi Sad kci (isto) (isto) 17.455 159 Foršek Ladislav 24. 5. 1932. Petrovaradin sin (isto) (isto) 17.456 160 Foršek Ivan 29. 6. 1933. Zagreb (isto) (isto) (isto) 17.457 161 Balažic Marija 2. 3. 1893. Varaždin udova, kucanica rkt. 1. 12. 1941. 17.447 21.248/41. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. I 1942. godine 162 Balažic Ivka 29. 8. 1922. (isto) kci (isto) (isto) 17.448 163 Balažic Ljerka 18. 9. 1924. (isto) (isto) (isto) (isto) 17.449 164 Balažic Mladen 9. 8. 1926. (isto) sin (isto) (isto) 17.450 165 Vitrisal Stjepan50 5. 12. 1913. (isto) tvorn(ički) radnik (isto) 28. 11. 1941. 17.443 20.151/41. 166 Vitrisal Josipa 23. 2. 1919. Vratno supruga (isto) (isto) 17.444 167 Šiler Vladimir51 21. 10. 1905. Kranj nadkonobar (isto) 13. 11. 1941. 17.423 19.837/41. 107 Izvor: DAVŽ, GPV OS 1942., kut. 52, br. 8.972/1942. Bilješke * U ovom stupcu zabilježena su dva broja. Gornji broj upisao je stvaratelj tablice 1942. godine i predstavlja redni broj zavičajnika u knjizi Grad Varaždin, Imenik zavičajnika VI (14938-18455) koja se čuva u Državnom arhivu u Varaždinu. Donji broj dodao je autor teksta i predstavlja urudžbeni broj spisa koji se čuva u Državnom arhivu u Varaždinu, Gradsko poglavarstvo Varaždin, Opci spisi, 1941. i 1942. godina). 1 Josip Šket boravi u Varaždinu od 28. srpnja 1925. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 7.552/1942. 2 Herman Zernec boravi u Varaždinu od 21. siječnja 1938. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 7.621/1942. 3 Vjekoslava Potplatnik boravi u Varaždinu od 1928., a za sebe je napisala da je Hrvatica. Na njen dopis netko je olovkom u donjem lijevom kutu rukom dopisao: "Primi kao Slovenka". DAVŽ, GPV OS 1942., br. 6.235/1942. 4 Vinko Kocjan radio je na brzojavu državnih željeznica u Varaždinu. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 5.417/1942. 5 Ivan Čepin boravi u Varaždinu od 5. ožujka 1937. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 1.363/1942 6 Ivan Lah boravi uVaraždinu od 15. travnja 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.875/1941. 7 Leopold Plesničar boravi u Varaždinu od 20. listopada 1937. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 549/1942. 8 Danas u Republici Sloveniji (op. a.). 9 Franjo Turkboravi uVaraždinu od 4. lipnja 1935. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 3.196/1942. 10 Dragutin Trglavčnik boravi u Varaždinu od 7. lipnja 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 3.270/1942. 11 Upisivač je upisao krivi redni broj zavičajnika - umjesto 17732 ide 17.725. 12 Viktor Prepeluh boravi u Varaždinu od 4. svibnja 1932. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 2.313/1942. 13 Upisivač je upisao krivi redni broj zavičajnika - umjesto 17.725 ide 17.714 82 / 2019 TREATISES AND DOCUMENTS JOURNAL OF ETHNIC STUDIES V. HUZJAN Slovenes in Varazdin during 1941 and 1942 14 Dominik Tomažin boravi u Varaždinu od 1. ožujka 1937. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 2.165/1942. 15 "Uživa zavičajnost od 23. II. 42. na temelju § 3 zakonske odredbe o priznanju zavičajnog prava Hrvatima s područja bivše kr. Jugoslavije od 4. 11. 1941. broj CCCLXXXIV-1955-Z-1941. Odluka od 23. II. 1942. broj 3069/42.". DAVŽ, GPV, Imenik zavičajnika VI., 14.938--18.455., red. br. 17.692. 16 Pavao Koprivnikar boravi u Varaždinu od 11. rujna 1938. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 597/1942. 17 Ivan Gatternig boravi u Varaždinu od 9. listopada 1928. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 1.970/1942. 18 Karl Levicki boravi u Varaždinu od 22. studenoga 1933. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 616/1942. 19 Spis nedostaje (op. a.). 20 Spis nedostaje (op. a.). 21 Spis nedostaje (op. a.). 22 Drago Piberčnik boravi u Varaždinu od 26. ožujka 1928. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 886/1942. 23 Stanko Jeric boravi u Varaždinu od 23. siječnja 1929. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 22.274/1941. 24 U Državnom arhivu u Varaždinu čuvaju se dvije tablice. Jedna je napisana pisacom mašinom, a druga rukom. U potonjoj od rednog broja 79 do 82 slijedi upis četiri osobe čiji su podaci prekriženi i ne navode se u završnoj tablici napisanoj pisacom mašinom. Radi se o sljedecim osobama: Ivan Fakin, roden 22. 5. 1911. u opcini Daruvar, muzičar, broj zavičajnika 17612, njegova supruga Katarina Fakin rodena 20. 10. 1915. u Sračincu, broj zavičajnika 17613, zatim njihova kcer Brigita rodena 20. 7. 1935. u Varaždinu broj zavičajnika 17614 te njihov sin Božidar Fakin roden 28. 7. 1936. u Varaždinu broj zavičajnika 17615. Svi su rimokatolici koji su primili zavičajnost Grada Varaždina 30. 1. 1942. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 8.972/1942. 25 Mihovil Vrhar boravi u Varaždinu od 27. ožujka 1937. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 303/1942. 26 Ivan Gašparic boravi u Varaždinu od 10. listopada 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21871/1941. 27 Klaudije Zornik boravi u Varaždinu od 16. prosinca 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 90/1942. 28 Spis nedostaje (op. a.). 29 Vinko Slokar boravi u Varaždinu od 4. listopada 1938. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 22.532/1941. 30 Spis nedostaje (op. a.). 31 Antun Trančar boravi u Varaždinu od 5. ožujka 1940. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., 20.506/1941. 32 Josip Flego boravi u Varaždinu od 16. kolovoza 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., 20.796/1941. 33 Upisivač je upisao krivi redni broj zavičajnika - umjesto 17.587 ide 17.576. 34 Ivan Najžer boravi u Varaždinu od 10. prosinca 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 929/1942. RAZPRAVE IN GRADIVO REVIJA ZA NARODNOSTNA VPRAŠANJA 82 / 2019 V. HUZJAN Slovenci u Varaždinu tjekom 1941. i 1942. godine 35 Darinka Podgoršek boravi u Varaždinu od 1. listopada 1919. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 347/1942. 36 Ferdinand Polak boravi u Varaždinu od 10. listopada 1924. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.161/1941. 37 Stanislav Tonejc boravi u Varaždinu od 5. rujna 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1942., br. 931/1942. 38 Spis nedostaje (op. a.). 39 Terezija Kampuš boravi u Varaždinu od 14. listopada 1917. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.433/1941. 40 Spis nedostaje (op. a.). 41 Jakob Zadravec za sebe i suprugu Dragicu izričito navodi da su preseljeni iz Središča ob Dravi u NDH. Borave u Varaždinu od 18. srpnja 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.254/1941. 42 Andrija Veselko boravi u Varaždinu od 18. kolovoza 1930. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 20.514/1941. 43 Mihaela Likar boravi u Varaždinu od 1. veljače 1933. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.950/1941. 44 Vjekoslav Tomašič boravi u Varaždinu od 2. studenoga 1916. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 20.513/1941. 45 Andrija Kovač boravi u Varaždinu od 7. studenoga 1941. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 20.960/1941. 46 Franjo Aleksič od rodenja živi u Varaždinu. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.162/1941. 47 Franjo Mikulič boravi u Varaždinu od rodenja. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 10.202/1941. 48 Franjo Kociper boravi u Varaždinu od 10. rujna 1936. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 20.725/1941. 49 Ladislav Foršek boravi u Varaždinu od 4. lipnja 1935. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 21.363/1941. 50 Stjepan Vitrisal boravi u Varaždinu od 27. listopada 1937. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., br. 20.151/1941. 51 Vladimir Šiler boravi u Varaždinu od 1. listopada 1931. godine. DAVŽ, GPV OS 1941., 19.837/1941.