59718 ZAKONI ODNOSEČI SE NA REFORMO DRŽRVNOG ZASTOPSTVA I MOVI IZBORITI RED ZA DR¬ ŽAVNO VIEČE SA ZAKONOM O ZAŠTITI SLOBODE IZBORA. CIENA 60 PARA. — TRST — Izdalo pol. društvo za Hrvate i Slovence u Istri. 1907 . Di KONRAD JANEŽIČ KAMfilfK ZAKONI odnoseei se na reformu državnog zasfupstva i novi izborni red za državno viece zakonom o zaštiti slobode izbora. CIENA 60 PARA. Izdalo ,,Polit, društvo za Hrvate i Slovence u Istri“- Tiskarna jjEDIHOST 44 u Trstu. 59718 03OOb2/?9'! Uvod. Nazočno hrvatsko izdanje zakona o izbornoj re¬ formi sadržaje: 1. državni temeljni zakon o državnom zastupstvu od dne 21. decembra 1867. L. d. z. broj 141 promje- njen usljed zakona od 26. januara 1907. L. d. br. 15, kojim potonjim bijaše uvedeno opčenito i jednako izborno pravo; 2. novi izborni red za državno vieče sa razdio- bom izbornih kotara za Dalmaciju, Istru, Trst i Goričku; 3. zakon o zaštiti slobode izbora odnosno kazne- nopravne ustanove za zaštitu slobode izbora i sa- kupljanja. Pošto je ovo hrvatsko izdanje gornjih zakona izdano za porabu Hrvata, to se je u izborni red uvr¬ stilo razdiobu izbornih kotara samo onih pokrajina, u kojima obitavaju Hrvati i Slovenci Primorja tj. Dal¬ macije, Istre, Trsta sa okolicom i Goričke, a izpustilo se je sve ostale izborne kotare. Kod prevoda obaziralo se je osobito na to, da bude isti čim točniji i razumljiviji, da ga uzmognu rabiti ne samo pravnici več osobito i naši načelnici i tajnici, koji moraju sastavljati izborne listine, zatim izborna povjerenstva, kojima je povjereno vodstvo izbora. U TRSTG, mjeseca ožujka 1907. ' >. ... . .. . , h i v> ! n :i , .r-i Ui:’: . - i . ; ... v ... >“ v E ■ . .. .i i ::i - ■ ' •• - [fl[|pqp[?pqpOT[?piftiiP Temeljni zakon o državnom zastupstvu. Zakon od 26. januara 1907. broj 15 Li. d. z., kojim su promjenjeni §§ 1., 6., 7., 12. i 18. osnovnoga zakona o državnom vieeu od 21. decembra 1867 L:, d. z. broj 141 dotieno zakoni od 2. aprila 1873 b. d. z. br. 40, od 12. novembra 1886 b. d. z. br. 162 i od 14. junija 1886 b. d. z. br. 168. Privolom obih kuba državnog vieca nalazim shodniin, da promjenim temeljili zakon o državnom zastupstvu od dne 26. veljače 1861 te ima isti glasiti kako sliedi : § 1. Državno je viece pozvano za skupne zastu- panje kraljevina Češke, Dalmacije, Galicije i Lodomerije -sa velikom vojvodinom Krakov, nadvojvodinje Gornje i Dolnje Austrije, vojvodine Solnogradske, Štajerske, Ko- ruske, Kranjske i Bukovine, margrofije Moravske, vojvo¬ dina Gornje i Dolnje Šlezije, poknežene vojvodine Tirolske i zemlje Vorarlberžke, margrofije Istre, poknežene grofije Gorice i Gradiške i grada Trsta sa njegovim područjem. Državno se viece sastoji iz godspodske kuce i zastup- ničke kuce. članovi gospodske kuče pozvani po §§ 3 i 5 mogu biti birani u zastupničku kuču. U slučaju prihvata takvog izbora počiva za trajanja mandata članstvo u gospod- skoj kuči. Ako je kakav žastupnik u smislu §§ 3 ili 5 pozvan u gospodsku kuču, tada počiva njegovo članstvo u go- spodskoj kuči tako dugo, dok nije položio svoj mandat kao žastupnik. § 2. Članovi gospodske kuče jesu porodom puno- Ijetni prinčevi carske kuče. § 3. Nasljedni članovi gospodske kuče jesu puno- ljetni poglavari onili domačih plemičkih porodica, koji se odlikuju prostranim imetkom u kraljevinama i zemljama zastopanim u državnom vieču i kojima je cesar podielio nasljednu čast članstva u državnom vieču. § 4. Članovi gospodske kuče jesu usljed svojeg vi- sokog crkvenog dostojanstva u kraljevinama i zemljama zastopanim u državnom vieču svi nadbiskupi i oni biskupi, kojima pripada čast kneza. § 5. Cesaru je pridržano pravo, da pozove iz kra¬ ljevina i zemalja zastopanih u državnom vieču kao čla¬ nove u gospodsku kuču doživotno odlične rnuževe, koji su se učinili zaslužnima za državu ili crkvu, za znanost ih unij etn o st. Broj ovili članova ne smije prekoračiti 170 i ne smije pasti izpod 150. § 6. U zastupničku kuču dolazi putem izbora 516 članova i to po broju, koji je za pojedine kraljevine i zemlje na sliedeči način ustanovljen: za kraljevimi Česku.130 za' kraljevimi Dalmaciju. 11 za kraljevimi Galiciju i Lodomeriju sa velikom voj¬ vodinam Krakov.106 za nadvojvodam Dolnju Austriju. 64 za nadvojvodinu Gornja Austriju. 22 za vojvodini! Solnogradsku .. 7 za vojvodina Stajersku. 30 za vojvodinu Korušku. 10 I za vojvocliuu Kranj sku. 12 za vojvodinu Bukovinu. 14 za margrofiju Moravsku . . .. 49 za vojvodinu Gornju i Dolnju Sleziju. 15 za pokneženu grofiju Tirolsku. 25 za zemlju Vorarlberg. 4 za margrofiju Istru. 6 za pokneženu grofiju Goricu i Gradišku. 6 za grad Trst sa svojim področjem ....... 5 Razdioba članova zastupničke kuče, koji se imadu prema torne hirati, u pojedine izborne kotare, ustanovljena je izbornim redom za državno vieče. § 7. Izborno pravo za izbor zastupnika ima svaka osoba mužkog spola, koja posjeduje austrijsko državljan¬ stvo, koja po ustanovama izbornog reda za državno vieče nije izuzeta ili isključena i koja unutar kraljevina i ze- malja zastupanih u državno m vieeu u opčini (vlastelni- stvu), u kojoj se ima vršiti pravo izbora, na dan razpisa izbora barem jednu godinu boravi (§ 66, odstavak 1, za¬ kona od 1. kolovoza 1895). Izabrana može biti zastupnikom svaka osoba mužkog spola, koja posjeduje bar tri godine austrijsko državljan¬ stvo, koja je navršila 30. godinu i koja nije po ustano¬ vama izbornog reda za državno vieče izuzeta ili izklju¬ čena od izbornog prava. Ako se po ustanovama izbornog reda za državno vieče ima birati zamjenike zastupnicima, tada se odnose gornje ustanove o izberivosti takodjer na zamjenike. Pobliže propise o vršenju prava izbora i o prove- denju izbora, sadržaje izborni red za državno vieče. § 8. Javni činovnici i službovnici, koji bivaju birani u zastupničku kuču, ne trebaju nikakva dopusta za izvr- šivanje mandata. § 9. Cesar imenuje predsjednika i podpredsednika gospodske kuče izmedju njezinih članova za vrieme zasje- danja. Zastupnička kuča bira iz svoje sredine predsjednika i podpredsjednike. Ostale funkcionare ima da izabere svaka kuča za se. 8 — § 10. Državno vieče sazivlje cesar svake godine po mogučnosti u zimsko doba. § 11. Djelokrug državnog vieča proteže se na sve poslove, kpji se odnose na prava, dužnosti i interese, koji su zajednički svim kralievinama i zemljama zastupanim u državnom viecu, u koliko se isti ne imade obavljati usljed dogo v ara sa zemljama ugarske krone zajednički medju ovima. i ostalim zemljama monarhije. Prema tomu spada u djelokrug državnog vieča: a) izpitivanje i potvrda trgovačkih ugovora i onih državnih ugovora, koji terete državu ili njezine dielove, ili koji obvezuju pojedine državljane, ili koji imadu za posljedicu kakovu promjenu područja kraljevina i zemalja, zastupanih u državnom viecu ; h) svi poslovi, koji se odnose na način, na red i trajanje vojničke dužnosti i osobito godišnja privola broja momčadi, koja se ima unovačiti, i opčenite ustanove o davanju priprege, obskrbi i nastanjivanju vojske ; • c) ustanovljenje proračuna državnog gospodarstva i osobito godišnja privola za pobiranje poreza, dača i ca¬ rina ; izpitivanje zaključaka državnih računa i uspjeha financijalne uprave, podjeljivanje odpustnica; prilivat novih zajmova, konverzija obstoječih državnih dugova, prodaja, i promjena i obterečenje nepokretnog državnog imetka, zakonodavstvo o monopolima i kraljevštinama i u opče svi financijalni poslovi, koji su zajednički kraljevinama i zemljama, zastupanim u državnom viecu; d) uredjenje papirna tog i kovanog novca te izda- vanja bankovnih nota, posala odnosečih se na carinu i trgovina, na brzojave, pošte, željeznice, plovitbu i druge državne komunikacije; e) zakonodavstvo o kreditima, bankama, privilegijima i obrtu, (izuzevši zakonodavstvo o pravu točenja), zatim zakonodavstvo o mjeri i težini, o zaštiti znakova i uzoraka; f) zakonodavstvo o ljekarstvu, kao i zakonodavstvo o zaštiti proti epidemiji i marvinskoj pošasti. 9 — g) zakonodavstvo o pravu državljanstva i o pravu zavičajnosti, o redarstvu za tudjince, o putovničkim po- slovinia, košto i o popisu pučanstva; h) o vjerskim odnošajima, o pravu udruživanja i sastajanja, o štampi i o zaštiti duševnog vlastničtva; i) ustanovljenje načela obučavanja u pučkini ško- lama i gimnazijama, zatiin zakonodavstvo o sveučilištiina; /.') zakonodavstvo o kaznenom pravosudju, o poli- cajno-kaznenom i civilnom pravu, (izuzevši zakonodavstvo 0 unutarnjem uredjenju javnih knjiga i o takvim predme- tinia, k oj i spadaju na temelju zemaliskih redova i ovog temeljnog zakona u djelokrug zemaljskih sabora), zatim zakonodavstvo o trgovačkom, mjembenom, pomorskom, rudarskom i feudalnom pravu; l) zakonodavstvo o načeiima organizacije sudbenih 1 upravnih oblasti; m) zakoni, koji se imadu izdati za provedenje dr¬ žavnih temeljnih zakona o opčenitiin pravima državljana, o državnom sadu, o vlasti suda, vlade i eksekutive i koji su tamo navedeni: ») zakonodavstvo o onim predmetima, koji se od¬ nose na obveze i odnošaje pojedinih zemalja medju sobom: o) zakonodavstvo o načinu obavljanja posala, koji su dogovorom sa zemljama ugarske krune zajedničkim ustanovljeni. § 12. Svi ostali predmeti zakonodavstva, koji nisu u ovom zakonu izričito pridržani državnom vieeu, spadaju u dielokrug zemaljskih sabora kraljevina i zemalja zastu- panih u državnom vieču, te se riešavaju ustavno u i sa ovim zemaljskim saborima. U poslovilna, koji prema tomu na temelju zemalj¬ skih redova i ovog državnog temeljnog zakona spadaju u djelolnuge zemaljskog zakonodavstva. može potonje iz¬ dati one ustanove, koje su potrebne za uredjenje pred¬ meta i na polju zakonodavstva kaznenog pravosudja i policajno-kaznenog i civilnog prava. U djelokrug zemaljskog zakonodavstva spadaju i takve naredbe o organizaciji državnih upravnih oblasti, 10 koje su potrebite za nadležnost zemaljskog zakonodavstva za organizaciju autonomnih upravnih oblasti i koje se krecu unutar osnovnih načela pridržanih temeljem § 11. slovo l ovog državnog temeljnog zakona državnom zako- nodavstvu. Ako bi bilo koji zemaljski sabor zaključio, da se kakav njemu prepustem predmet zakonodavstva razpravlja 1 rieši u državnom vieču, tada prelazi takav predmet za taj slučaj i glede odnosnog zemaljskog sabora u djelo- krug državnog vieča. § 13. Predloži zakona dolaze kao predloži vlade u državno vieče. I ovomu pristoji pravo, da o predmetima svojeg djelokruga predlaže zakone. Za svaki zakon potrebno je suglasje obili kuča i sank¬ cija careva. Ako u kakvom financijalnom zakonu usprkos ponovnom viecanju nije moguče doseči suglasja izmedju obih kuča glede pojedinih stavka ih o zakonu o rekru- tima o višini kontingenta, koji se imade unovačiti, tada vriedi nizi broj kao dozvoljen. § 14. Ako nastane prieka potreba za takve naredbe za koje je po ustavu potrebna privola državnog vieča, u doba, kad potonje nije sakupljeno. tada mogu biti iste izdane pod odgovornošču sveukupnog ministarstva putem kraljevske naredbe, u koliko ista ne radi o promjeni dr¬ žavnog temeljnog zakona i ne ima svrhe, da trajno ob- tereti državnu blagajnu i promjeni državno dobro. Takve naredbe imadu provizornu moč zakona, ako su podpisane od svili ministara i ako su objelodanjene sa izričitim po¬ zivom na ovu ustanovu državnog temeljnog zakona. Zakonska moč ovili naredaba prestaje, ako vlada- propusti iste podastrieti na odobrenje prvom državnom vieču, koje se sastane iza njiliovog proglašenja, i to po- najprije zastupniekoj kuči tekom četiri tjedna iza njezinog otvorenja ili ako iste ne odobri jedna od obih kuča dr¬ žavnog vieča. Sveukupno ministarstvo odgovara za to, da budu takve naredbe odmali, čim izgube svoju provizornu moč zakona, stavljene izvan krieposti. — 11 § 15. Za valjanost zaključka državnog vieča po¬ trebna je u zastupničkoj kuri prisotnost od sto a u go- spodskoj kuci od četrdeset članova i u obadvima absolutna večina glasova prisutnih. Promjene u ovom temeljnom zakonu košto i u dr¬ žavnim temeljnim zakonima o opčenitim pravima državljana za kraljevine i zemlje, zastopane u državnom vieču, o ustanovljenju državnog suda, o vlasti sudaca košto i o vršenju vlasti sa strane vlade i eksekutive, mogu biti va¬ ljano zaključene sa veeinom od bar dvie trečine glasova prisutnih, a u zastupničkoj kuci samo u prisutnosti bar polovice članova. § 16. Članovi zastupničke kuče ne imadu primati od svojih birača nikakvih inštrukcija. Članovi državnog vieča ne mogu biti radi glasovanja, učinjenog u izvrši- vanju njihovog zvanja nikada pozvati na odgovornost, a radi izjava učinjenih u to m zvanju samo od one kuče, kojoj pripadaju. Nijedan član državnog vieča ne smije biti za vrieme zasjedanja uapšen ili sudbeno progonjen bez privole kuče. izuzevši slučaj, da je kod čina zatečen. Dapače i u slučaju zatečenja kod čina mora sud predsjedniku kuče odmah priobčiti uapšenje. Ako to kuča zahtjeva, mora zatvor biti ukinut ili progon za c.ielo vrieme zasjedanja odgogjen. Isto pravo imade kuea i glede uapšenja ili istrage, koja je bila uve¬ dena nad kalivim članom iste izvan periode zasjedanja. § 17. Svi članovi državnog vieča moraju izvršivati osobno pravo glasovanja. § 18. Članovi zastupničke kuče biraju se za dobu od šest godina. Iza iznimuča ove izborne periode košto i u slučaju razpusta zastupničke kuče obave se opčeniti novi izbori. Bivši zastupnici mogu biti opet birani. Tekom trajanja izborne periode imadu se obariti popunitbeni izbori, ako koji član izgubi izberivost, umre, mandat položi ili iz kojeg drugog zakonitog razloga prestane biti članom državnog vieča, ako za dotičnog: 12 — zastupnika nije bio izabran zamjenik. Za potonji slučaj sadržaje izborni red za državno vieče ustanove o novim izborima, koji se imadu razpisati. § 19. Odgodjenje državnog vieča košto i razpust zastupničke kuče uzsliedi po naredbi čara. U slučaju razpusta bira se na novo u smislu § 7. § 20. Ministri i šefovi centralnih ureda ovlašteni •su, da prisustvuju svakom vječanju i da zastupaju svoje podneske osobno ili po odaslaniku. Svaka kuča može za- htjevati prisutnost ministara. Ovi moraju na zahtjev uvjek odgovarati. Pravo da sudjeluju kod glasovanja imadu u koliko su članovi kuče. § 21. Svaka od obih kuča državnog vieča, je ovla- štena, da interpelira ministre o svemu, što zalazi u njezin djelokrug, da izpituje upravne čine vlade, da od nje za- htjeva obavjesti o nadoslim peticijama, da imenuje komi¬ sije, kojima ministarstva moraju dati potrebite informacije, i da dade izražaja svojim nazorima u obliku adresa ili resolucija. § 22. Vršenje nadzora nad državnim dugom putem zastupničkih tjela uredjeno je posebnim zakonom. § 23. Sjednice obili kuča državnog vieča jesu javne. Svaka kuča imade pravo, da iznimno izključi javnost, ako to zahtjeva predsjednik ili barem deset članova i ako to kuča zaključi iza odstranjenja slušaoca. § 24. Pobliže ustanove o medjusobnom saobračaju obih kuča i o saobračaju prama vani, sadržaje zakon o poslovnom redu državnog vieča. — 13 — 2. Zakon od 26. sieenja 1907. L». d. z. br. 17 o izboru članova zastupničke kuče dr-^ žavnog vieča. S privolom jedne i druge kuče državnog vieča na- redjujem ovo : ČLANAK I. Izbor članova zastupničke kuče državnog vieča ure- djuje se sliedečim izbornim redom za državno vieče. ČLANAK II. Onoga dana, kada stupi u kriepost ovaj zakon gubi valjanost zakon od 2. aprila 1873., L. d. z. br. 41., o izboru članova zastupničke kuče državnog vieča. a tako i svi zakoni, kojima se mienjaju ili dopunjuju odredbe posljednjeg spomenutog zakona. ČLANAK III. Ovaj zakon stupa u kriepost, čim se raspusti sa- dašnja zastupnička kuča, a u isto doba sa zakonom od 26. januara 1907., L. d. z. br. 15., kojim se mienjaju §§-i 1., 6., 7., 12. i 18. osnovnoga zakona o zastupstvu carevine od 21, decembra 1867., L. d. z. br. 141., do- tično zakoni od 2. aprila 1873., L. d. z. br, 40., do- tično zakoni od 12. novembra 1886., L. d. z. br. 162., i od 14. jima 1896,, L. d. z. br. 168. ČLANAK IV. Mojemu ministru nutarnjih poslova povjerava se, da izvrši ovaj zakon. U BEČU, dne 26. siečnja 1907. FRANJO JOSIP s. r. Bienerth s. r. Beck s. r. — 14 — Izborni red za državno vieee. 1. O izbornim kotarima, izbornim tielima i bi« ralištima. § 1. Za izbor zastupnika sačionjavaju ni. koji imadu izborno pravo u svakom pojedinom izbornom kotaru. izborno tielo. Izborni su kotari ustanovljeni u tabelarnom dodatku, koji je dodan ovomu zakonu. U tom je dodatku, usta¬ novljeno, kako se broj članova zastupničke kuče odredjen po zemljama u §-u 6. osnovnog zakona o zastupstvu carevine, dieli na izborne kotare u pojedinim zemljama. Ako u kojoj zemlji za izbor u zemaljski sabor po- stoji opči razred birača, te zastopnike tog izbornog razreda biraju izborna tiela rastavljena po narodnostima, sačinjavaju u toj zemlji birači takodjer za izbor zastop¬ nika u državno vieče izborna tiela rastavljena po narod¬ nostima, pod uvjetom, da su izborni kotari u zemlji u dodatku, dodanom ovomu zakonu, ustanovljeni napose za svaku narodnost. § 2. Ako je u dodatku, koji je dodan ovomu za¬ konu, koji sudbeni kotar doznačen kojem izbornom ko¬ taru, tada valja razumjeti sudbeni kotar u onom obsegu, što ga ima kod obave izbora; no u dotični sudbeni kotar ne broje se one opčine (dieli opčina), koje su izričito uvrštene u koji drugi izborni kotar. Ako se sastavi novi sudbeni kotar, vršit če birači novoga sudbenoga kotara, doklegod se ne izda zakon kojim se mjenja dodatak iz- bornoga reda za državno vieče, svoje izborno pravo u onom izbornom kotaru, kojemu su pripadali prije nego je sastavljen novi sudbeni kotar. Odredbe predjašnjeg stavka vriede analogno tako¬ djer za opčine (diele opčina). — 15 — Ako su s gradom (trgovištem), koji je u tabelarnom dodatku, što je dodan ovomu zakonu, uvršten u koji iz¬ borni kotar, sjedinjena u jedmi mjestnu opčinu druga nijesta (dieli mjesta), biraju u tom izbornom kotaru samo birači gradskog područja (područja trgovišta), ako nije u dodatku ciela mjestna opčina izričito doznačena dotičnom izbornom kotaru. § 3. Svaka mjestna opcina i svaki dio opčine, koji je napose naznačen u dodatku (mjesto, gradski kotar. dio grada), jest biralište. U Galiciji se mogli mjestne opčine, koji po zad¬ njem opčem popisu naroda imadu 1200 Stanovnika ili mnnje, odredbom političke zemeljske oblasti sjediniti s najbližim opčinama istog izbomog kotara u skupna bira- lišta. Takove pojedine opčine mogu se takodjer doznačiti najbližim opčinama, koje imadu više od 1200 Stanovnika. No u oba slučaja ne srniju opčine, koje sačinjavaju jednu skupinu, imati zajedno više od 5000 Stanovnika. Kod odredbe, što se izda u smislu predjašnjega stavka, treba se držati načela, da biračiina valja da bude moguče doči do birališta bez velike dangube. Odredbe izdane prema drugom stavku valja ogla¬ siti u dotičnim opčinama zajedno s raspisom izbora, i to onako kako je običaj u mjestu. 11. O aktivnom i pasiVnom izbornom pravu. § 4. Pravo birati imade svaka osoba, kod koje su na dan raspisa izbora ispunjeni uvjeti za izborno pravo, koji su ustanovljeni u §-u 7. osnovnog zakona o zastupstvu carevine, ako ta osoba još prije izbora ne izgubi austrijsko državljanstvo ili ako u vrieme medju raspisom i obavlja- njem izbora ne nastanil takove prilike, radi kojili je do- tična osoba prema odredbama §§-a 7. i 8. ovoga zakona izuzeta ili isključena od izbornoga prava. Pravo izbora ustanovljuje se upisom u imenik birača. Zemaljsko zakonodavstvo može odrediti, da oni, k oj i u dotičnoj zemlji imadu izborno pravo, budu dužni kod izbora članova zastupničke kuče vršiti aktivno izborno pravo. U toni slučaju pridržano je zemaljskom zakono- davstvu izdavanje točnijih propisa o dužnosti izbora, a napose izdavanje odredaba za provadjanje i kaznenih odredaba, i eventualno uvedenje mandatnog postopka. § 5. Pravo izbora može se vršiti samo osobno. Svaki birač, ima pravo na jedan glas. § 6. Birač vrši svoje izborno pravo u onoj opčini, u kojoj na dan raspisa izbora prebiva barem več godinu dana. Ako su pojedini dieli te opčiue, (mjesta, gradski kotari, dieli gradova) doznačeni različitim izbornim ko- tarima, tada vrši birač svoje izborno pravo u onorri dielu opčine, u kojoj stanuje u času raspisa izbora. One osobe, koje prebivajo na kojem vlastelinstvu r koje nije u opčinskoj sveži, vrše izborno pravo uz isti uvjet u onoj opčini, s kojom vlastelinstvo sačinjava jedno mjesto. Nema li toga, odredit če politička zemaljska oblast mjestnu opčinu,- u kojoj imadu stanovnici vlastelinstva vršiti svoje izborno pravo. Ako imade birač na dan raspisa izbora barem več godinu dana više prebivališta, tada je za vršenje izbora mjerodavno ono prebivalište, u kojem birač u času ras¬ pisa izbora vrši kakovu javnu službu, ili — ako taj uvjet nije ispunjen ■— u kojem ima sjedište po svojem z vanju, ili ako se ne može uporaviti ni taj kriterij, gdje se u naznačenem času nalazi njegovo glavno prebivalište u ovozemstvu. Ako se prema gornjim odredbama ne može izreči odluka, slobodno je biraču odabrati, u kojoj če od opčina, gdje ima prebivalište, vršiti izborno pravo. § 7. Ne mogu niti birati niti biti birani častnici, vojnički svečenici, gažisti bez činovnog razreda i mom- čad oružane moči, dotično žandarmerije, što su trajno ili vremenito u aktivnoj službi, uzevši amo i one, koji su vremenito na dopustu. Ne mogu biti birani osim gori spo- menutib osoba takodjer svi činovnici oružane moči, koji su trajno ili vremenito u aktivnoj službi. 17 — Nu pasivno izborno pravo nije ograničeno u pogledu onih oseba, koje pripadajo oružanpj modi i koje su u aktivnoj službi samo za to, što su po zakonu vezani vršiti vježbe u oružju (u službi). vj 8. Od aktivnoga. i pasivnega izbornega prava is- ključeni su: 1. Sve osobe, koje su pod odinskom vlasti, štit- ništvOni il skrbništvom. 2. Oni, koji imadu sirotinjsku obskrbu iz javnih ili opčinskili sred,stava ili su je imali u godini neposredno pred izborom ili koji su u opce na teret javnoj do- bro tvornosti. No sirotinjskom obskrbom ili činima javne dobro- tvornosti u pogledu izbornog prava ne smatraju se: pod¬ pore iz bolničkili blagajna, rente u nesrečama, starosti ili nemoči, besplatna obskrba u javnim zavodima za bo- lesnike, oproštenje od školarine, primanje učila, ili šti¬ pendija a tako i pripomoči u nevolji. 3. Osobe, kojima je nad imetkom otvoren stječaj, doklegod se stječaj ne svrši, a ako je prezaduženik tr- govac, doklegod ne steče opet sposobnost za prava naz¬ načena u §-u 246. stječajnoga reda od 25. decembra 1868., L. d. z. br. 1. od g. 1869. 4. Osobe, koje su bile odsudjene na kuznu radi zločina ili radi prekršaja kradje, pronevjerenja, sudjelo- vanja pri toniu, radi prevare, svodstva (£§ 460., 461., 463., 464.. 512., kazil, zak.), radi kažnjivili čina nazna¬ čenih u §-u 1. zakona od 28. maja 1881.. L. d. z. br. 47., i u ij-u 1. zakona od 25. maja 1883., L. d. z. br. 78., ili radi prekršaja §§-a 1., 2., 3., 4. i 5. pretposljed- njega stavka, zakona od 24. maja 1885., L. d. z. br. 89. Ta posljedica odsude prestaje kod zločina nabrojenih u §-u 6., br. 1. do 10., zakona od 15. novembra 1867., L. d. z. br. 131., čim se dovrši kazna, a kod drugih zločina, kad prodje deset godina, ako je krivac bio od- sudjen najmanje na kaznu od pet godina, a inače kad prodje pet godina, kod drugih pak gore spomenutih kaž- njivih čina, kad prodju tri godine poslie dovršene kazne. 2 — 18 — 5. Osobe, koje su bile odsudjene na kaznu radi prestupka po §§-ima 45., 47., 48. i 49. vojnoga zakona od 11. aprila 1889., L. d. z. br. 41., i to za tri godine poslie dovršene kazne. 6. Osobe, koje sn od suda bile odsudjene na kaznu radi prestupka kazneno-pravnih odredaba u zaštitu slobode izbora, ako je čin počinjen kod izbora za zastupničku kudu carevinskog vieča ili za zemaljske sabore. 7. Osobe, koje su stavljene pod policijski nadzor ili su predane u prisilim radionicu, doklegod ne prodju tri godine, pošto prestane policijski nadzor, dotično pošto budu otpuštene iz prisilne radionice. 8. Osobe, kojima je sud oduzeo očinsku vlast nad njihovom djecom, doklegod su dotična djeca pod tudjim štitništvom, no svakako tri godine poslie sudbene odredbe. 9. Osobe, koje su više nego dva puta bile osudjene na zatvor radi pijanosti ili pijanstva na temelju opčeg kaznenog zakona ili drugih zakonskih odredaba, koje de se još uvesti, za dobu od tri godine nakon dovršene kazne. III. O raspisu izbora i pripravama na izbore. § 9. Ministar nutarnjih poslova ima za sve kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom viecu j edinstveno odre¬ diti dan za obavljanje izhora i ujedno dan za eventualno potrehite daljne izbore (§ 34.) i za uže izbore. Ako se izbori ne bi mogli provesti u jedan dan, mogu se u Galiciji i Dalmaciji za obavljanje izbora pa za daljna hiranja i uže izbore odrediti po jedan ili po dva daljna izborna dana. Dane za izbore treba tako odrediti, da se sve po¬ trehite priprave mogu dovršiti prije tih dana. § 10. Raspis opcih izbora treba obznaniti u ure- dovnim zemaljskim novinama i plakatima u svim opcinama i biralištima u kraljevinama i zemljama zastupanim u dr- žavnom viecu. Raspis poj edinih dopunidbenili izbora valja oglasiti u uredovnim zemaljskim novinama i plakatima u opcinama i biralištima izbornoga kotara. — 19 — £ 11. Birače svake opčine uzevši amo i birače vla- stelinstva, koje eventualno dolazi u obzir po §-u 6., 2. stavku, valja da glavar opčine (načelnik) upiše alfabetskim redom u posebne imenike (imenike birača), naznačivši karakter i stan. Ako oni. koji imaju izborno pravo u kojoj opčini, biraju u različitim izbornim kotarima, treba prirediti po¬ sebni! listinu birača za svaki dio opčine, koja je dozna- čena jednomu izbornomu kotaru. Ako se izborni čin u kojoj opčini imade vršiti u više izbornih lokala, te ako se birači doznače tim lokahma prema teiitorijainoj pri¬ padnosti (§ 16., 4. stavak, treba isto tako sastaviti imenik birača zu svaki dotični teritorij alni dio občine. Ako se mora u kojoj zemlji prema odredbi §-a 1., 3. stavka, birati zastupnike za državno vieče po narod¬ nostnim izbornim tielima pa ako birači u opčini pri- padaju različnim narodnostnim izbornim tielima treba imenike birača u opčini sastaviti odjelito po narodnostima. Ti imenici birača sastavit če se prvi put na temelju onih zapisa, koji su učinjeni po odredbama izbornoga reda za zemaljski sabor, u svrhu da se prvi put konstatuje, kojoj narodnosti pripadaju birači opčega rezreda birača za izbore za zemaljski sabor, a kasnije če se ti imenici sastavljati na temelju posljednega izbora za državno vieče, koji je obavljen u dotičnom izbornom tielu. Za uvršta- vanje birača u biračke imenike po njihovoj narodnosti vriede analogno propisi izbornoga reda za zemaljski sabor. Ako birači od više opčina biraju u jednom skupnom biralištu, imaju biti temelj izbornomu činu imenici birača poj edinih mjestnili opčina poredani jedan do drugoga kao djelomični imenici, te se ne če od njih sastavljati skupni imenik. Imenike birača treba sastaviti barem u dva pri- rnjerka; jedan če primjerak imenika nakon svršetka iz- bornog čina držati u evidenci glavar občine, te če koncem svake godine biti svakomu slobodno pregledati imenik u roku od osam dana, koji če se obznaniti. § 12. Kada se dovrši imenik birača, predložit če glavar opčine oba primjerka imenika c. la - , političkoj kotarskoj oblasti, koja je neposredno pretpostavljena opčini, a za zemaljski glavni grad predložit če ih političkoj ze- maljskoj oblasti. Za gradove s vlastitim statutom, izuzevši zemaljski glavni grad, odredit če politička zemaljska oblast kotarsko poglavarstvo, kojemu če biti povjereno pregle- davanje imenika birača i odi uživanj e o reklamacijama; toj oblasti ima glavar opčine predložiti imenik birača. C. k. politička oblast mora ureda radi popraviti netočnosti, što ib opazi u imeniku birača, te glavam op¬ čine vratiti jedan primjerak popravljenog imenika, a glavar mora taj imenik iztožiti svakomu na pregledavanje, i to u opčinskom uredu tečajem četrnajst dana svaki dan u doba, što ga odredi politička oblast i što se ima javno oglasiti; glavar opčine mora javno obznaniti. daje imenik izložen, i odrediti za reklamaciju rok od 14 dana, koji če se računati od dana učinjene obznane. Ako bi raci koje opčine biraju u različnim izbornim kotarima (§ 11.. drugi stavak, prva rečenica), valja imenike birača izložiti u do- tičnim izbornim kotarima, U opčinama, koje imadu više od 5000 Stanovnika, mora imenik birača biti izložen na pregledavanje svaki dan barem osam sati; osim toga treba imenik birača na vrieme umnožati u dosta primjeraka i dati ga od časa, kad a počne rok za reklamaciju, svakomu tko zatraži, a uz to naknadu troškova, što dolaze na priredji vanje jed- noga primjerka. Tko traži da mu se dade jedan takav imenik birača, treba da to prijavi glavar u opčine u roku od osam dana poslie razpisa izbora; tko se prijavi, dužan je uzeti imenik i platiti troškove, što dolaze na priredjivanje naročenih, primjeraka, Prijave, koje stignu poslie tog roka, ne uzi- maju se u obzir. U roku od daljnjih osam dana valja glavam opčine položiti 50 postotaka od približnih troškova priredjivanja j er inače ne vriedi učinjena prijava. Ostatak troškova platit valja kad se primi imenik, a ako osoba, koja se je prijavila, ne uzme imenika, mogu se ti troškovi utjerati takodjer političkom o vrhom. 21 — Ir/ iste i ujet o valja takodjer eventualne dodatke imeniku biraca dati svakomu. koji ih zatraži. 13. Reklamacije proti imeniku biraca mogu kod g lava ra opcine ustmeno ili pismeno prikazati one osobe, koje nemaju izborno pravo u dotičnom izbornom tielu, i to mogu ib prikazati za to, j er su u imenik upisane osobe, koje nemaju izbornoga prava, ili j er nisu upisane osobe, koje imadu izborno pravo. Ako u k o j oj opčini valja prema pr o pišu §-a 11., trecega stavka, sastaviti imenike biraca odjelito po na¬ rodnost ima, može se reklamacija takodjer tičati uvrštenja biraca u dotičnu narodnost, a to u toliko, koliko je po odredbama izbornoga reda za zemaljski sabor dopuštena u to ime reklamacija proti imeniku biraca opčega birač- koga razreda kod izbora za zemaljski sabor. Za pmstupak s takovim reklamacijama, koje se tiču imenika biraca za izbor za državno vieče, vriede jedino propisi izbornoga reda za državno vieče. Reklamacije, koje stigmi glavar p Opčine, valja da on prikaže u roku od tri dana c. k. političkoj oblasti naznačenoj u §-u 12., stavku ].. da ta oblast odluči. Ako se zabijeva da se izbriše koja osoba, koja je upisana u imenik, valja ju o torne obaviestiti, da joj se pruži priliku, da u roku od 24 sata dade o tom ustmeno ili pismeno očitovanje glavam opčine ili oblasti, koja je pozvata, da o torne odluči. Proti v odluke o reklamaciji izrečene od kotarskoga poglavarstva može osoba. koja je podnesla reklamaciju ili. koje se tiče izrečena odluka, u roku od tri dana ulo- žiti priziv na političku zemaljsku oblast. Odluka političke zemaljske oblasti je u svakom slu¬ čaju komično valjana. Reklamacije i prizivi, koji stigmi, kad mine rok, imadu se odbit kao zakasnjeni. Reklamaciju treba predati za svaki reklamirani slučaj napose; ako se reklamira za to, što je ispuštena osoba, koja ima izborno pravo, valja reklamaciji priklopiti doku¬ mente, koji su potrebiti, da se dokaže njeno izborno _ ‘>2 — pravo. Reklamacije i prizivi, koji se ne drže tih prepisa, valja odhiti a limine. Dokumenti, sto su potrebiti, da se dokaže izborno pravo, oprošteni su od biljegovine. Ako se u odluci udovolji reklamaciji, mora c. k. politička oblast, naznačena u trečem stavku, imenik bi- rača popraviti prema odluci. Osim toga slučaja, računajuči od časa, kada se oglasi imenik birača (§ 12., drugi stavak), smije se imenik birača popraviti samo u slučajevima, gdje je c. k. poli¬ tička oblast sve do 24 sata pred izbornim rokom dužna izbrisati iz imenika birača one osobe, koje su u imenik upisane, a kod kojili nadodje ili naknadno dodje na vi- djelo gubitak austrijskog državljanstva ili koji čin, na kojemu se prema odredbama §§-a 7. i 8. osniva izuzetak ili izključenje od izbornoga prava. Popravke, koje učini c. k. politička oblast u ime¬ niku birača, valja priopčiti glavaru opčine, da se ti po- pravci uvrste takodjer u primjerak imenika, koji se čuva u opčinskom uredu. § 14. Čim se imenik birača popravi po izrečenoj odluci o reklamacijama, valja da ona c. k. politička oblast, koja je naznačena u §-u 12., 1. stavku i koja za biralište dolazi u obzir, izdade biračima legitimacije za izbor za- stupnika. Ako se opčine, koje pripadaju različnim poli- tičkim kotarima, sjedine u skupna birališta (§ 9.), valja imenike birača tih opčina, pošto se dovrši reklanmcijoni postupak, odaslati c. k. političkoj oblasti, kojoj je pod- redjeno biralište, u svrhu da izda legitimacije. U legitimacijama treba naznačiti tekuči broj doti č no g imenika birača, rnjesto, dan i sat početka izbora, a tako i sat svršetka glasovanja, pa napokon ime i prebivalište biračevo. U gradovima s vlastitim statutom može se naložiti glavaru opčine, da izdade legitimacije. Biračima mora se legitimacije dostaviti u stan; do¬ stavljanje se može povjeriti glavaru opčine. Takodjer treba birače na način, koji je u mjestu u običaju, pozvati, da u slnčajevima, kada im ne bi s — 23 — kojega mu drago razloga legitimacija bila dostavljena naj- dalje 24 sata prije dana izbora, osobno dodju po legiti¬ macij vi na mjesto, koje se mora naznačiti u obznani. Kada birač zahtjeva, valja da mu oblast, koja je bila zvana da izdade prvu legitimacija, izdade mjesto iz¬ gubljene legitimacije duplikat. § 15. Za vršenje izbora za,stupnika mora se dati biračima s legitimacijama glasovnice, na kojima mora biti uredovni pečat c. k. političke oblasti naznačene u §-u 14., 1. stavku, ili opčinske oblasti, koja izdaje legitimacije (§ 14., 3. stavak), a osim toga takodjer još opazka, da če se svaka druga glasovnica, koja nije izdana od oblasti smatrati nevaljanom. Kada birači zahtjevaju, valja da im mjesto glasov¬ nica, koje su se izgubile ili se ne mogu upotriebiti, izdade druge glasovnice, ona oblast, koja je bila zvana izdavati prve glasovnice ili na dan izbora izborni povjerenik. Izborni povjerenik izdaje takodjer glasovnice, koje su potrebite za obavljanje užega izbora. Vrieme i trajanje glasovanja treba tako odrediti, da se biračima koliko je samo moguče osigura vršenje izbornoga prava. IV. O obav/ljanju izbora zastupnika. § 16. Vodstvo izbora, koji valja da se obavlja u nazočnosti izbornoga povjerenika, povjerava se izbornom povjerenstvu, koje se sastavlja od birača i sastoji od sedam članova, a u opčinama ispod 1000 Stanovnika od pet članova. Redovito mora se u svakomu biralištu postaviti jedno izborno povjerenstvo. Nu ako birači, koji su zvani da glasuju u jednom biralištu, pripadaju različitim narodnostnim izbornim tie- lima (§ 11., 3. stavak), treba u biralištu sastaviti posebno izborno povjerenstvo za birače svakog izbornog tiela. U takvom slučaju treba obaviti izborni čin po prostoru ili po vremenu odjelito za svako izborno tlelo. 24 Ako se to s obzirom na teritorijalni obseg ili broj pučanstva smatra potrebitim, može c. k. politička oblast, koja je neposredno pretpostavljena opčini. odrediti, da se n pojedinim mjestnim opčinama ili mjestima po¬ stavi .više izbornih povjerenstva u granicama cieloga područja opcine ili mjesta. Pri tomu mora se birače doz- načiti pojedinim izbornim povjerenstvima po alfabetskom redu ili po teritorij alnoj pripadnosti; tako ve odredbe treba u opčini na vrieme proglasiti na način, koji je u mjestu u običaju. Za svako izborno povjerenstvo valja da občina bira- lišta priskrbi zgodan lokal. § 17. Izbornoga povjerenika odredjuje za zemaljski glavni grad politička zemaljska oblast, a za izbore, koji se iinadu obaviti izvan zemaljskoga glavnoga grada, ono kotarsko poglavarstvo, u čijemu se kotaru nalazi biralište ili k oj emu politička. zemaljska oblast naloži, da odredi izbornoga povjerenika. Služba izbornoga povjerenika jest počastim služba — ne dira/j uči time u propise, koji vriede za javne činov- nike - - te ju je dužan prhniti svatko, tko u biralištu ima izborno pravo. Izborni povjerenik mora svakomu izbornomu povje- renstvu dati pevovodju, koji mora pisati zapisnik o tečaju izbornoga čina, te mora unj zabilj ežiti sve važne doga- djaje, koji se dogode kod izbornoga čina, a napose od- luke izrečene od izbornog povjerenstva. tj 18. Po tri, dotično po dva člana izbornog po¬ vjerenstva odredjuje opčinsko zastupstvo birališta i izborni povjerenik izmedju osoba, koje u biralištu u dotičnom izbornom tielu iinadu izborno pravo. Sest dotično četiri člana, koji se odrede na gore naznačen način, izaberu absolutnem večinom glasova sed- moga, dotično petoga člana izbornog povjerenstva, koji mora imati izborno pravo u biralištu u dotičnom izbor¬ nom tielu. Ako se ni kod drugoga glasovanja ne postigne takova večina glasova, imenuje toga člana izborni po¬ vjerenik. § 19. Članovi izbornoga povjerenstva biraju izinedju sebe predsjednika relativnom večinom glasova. Ako su glasovi jednako razdieljeni, odlučnje ždrieb, a vuci če ga izborni povjerenik. § 20. Zaključci izbornoga povjerenstva prilivadaju se relativnom vecinom glasova bez obzira na broj osoba, koje glasuju. Predsjednik izbornoga povjerenstva glasuje samo onda, kada su glasovi jednako razdieljeni, te u takvom slučaju odlučuje njegov glas. ij 21. Odlučivati o pripuštanju na glasovanje ili o valjanosti predanih glasova smije izborno povjerenstvo samo onda: a) kada kod glasovanja nastanu dvojbe o identičnosti k oj ega birača; b) kada se dvoji o valjanosti ili nevaljanosti poj edinih predanih glasova, ili c) kada se kod izbornoga čina podigne prigovor proti izbornomu pravu koje osobe, koja je upisana u imeniku birača. Prigovor u smislu stavaka a) i c) mogu podiči ne samo izborni povjerenik i članovi izbornoga povjerenstva, nego i birači — o vi posljednji ustmeno ili pismeno — i to samo dotle, dok ona osoba, kojoj se poriče izborno pravo, ne preda svoga glasa, a u slučaju spomenutom pod c) samo tada, ako se tvrdi, da je dotična osoba izgubila izborno pravo poslie ustanovljenja imenika birača, a s razloga naznačenih u §-u 4. Odluke izbornoga povjerenstva moraju se u svakom pojedinom slučaju izreči prije, nego sto se nastavi iz¬ borni čin. Protiv tih odluka nije dopusten utok. § 22. Izborni povjerenik mora se brinuti, da kod izbornoga čina hude mir i red i da se vrše odredbe iz¬ bornoga reda. On ne smije dopustiti, da izborno povje¬ renstvo prekorači djelokrug svojega djelovanja. § 23. Legitimacije izdane biračima vriede kao poziv, da bez svakoga daljeg pozivanja dodju na izbor onog dana, koji je označen u legitimaciji, i u ustanovljene sate. Samo birači, koji imadu legitimacije, imadu pravo uči u izborni lokal, da predadu glasove; pošto glasove predadu, valja da odmah opet ostave izborni lokal. Ako se smatra potrebitim za nesmetano vršenje izbora, imadu se puštati birači samo poj edince u izborni lokal. Takovu odredbu može izdati politička kotarska oblast ili izborni povjerenik. Ako žele stranke, koje se natječu kod izbora, valja izbornomu činu pridružiti dva do pet pouzdanika izmedju birača — u večim gradovima do deset njih — te ti pouz- danici imadu pravo prisostvovati izbornomu činu, doklegod se ne proglasi rezultat brojenja glasova. Te pouzdanike naznače po imenima prije izbora one stranke, koje se natječu kod izbora, političkoj kotarskoj oblasti, koja ustanovljuje izmedju predloženih osoba od- govarajuči broj obaziruči se što više moguče na sve stranke, koje se natječu kod izbora. Pouzdanici imaju biti samo svjedoci izbornog čina, te ošini prigovora, na koji imaju pravo birači po §-u 21., sl. a) i c), nemaju nikakvog daljeg utjecaja na tečaj izbornoga čina. Dok traje izborni čin, zabranjeno je govoriti govore biračima ili kako mu drago drugčije agitirati za izbor u izbornom lokalu i u zgradi, u kojoj se nalazi taj lokal, te u bližoj okolici zgrade, i to u okolišu, što ga odredi politička kotarska oblast. Treba se pobrinuti, da birači mogu bez smetanja dolaziti u izborni lokal i iz njega odilaziti. Dotične opčine treba da u izbornom lokalu priskrbe stvari za pisanje i potrebito pokučtvo, da se mogu ispu- njavati glasovnice. § 24. Na dan izbora, u odredjeni sat i na mjestu za to odredjenom počima izborni čin sa konstituiranjem izbornog povjerenstva, koje preuzima imenik birača za- jedno s pripravljenim popisima za glasovanje i listinama glasova. Ako se radi neizpunjenih zakonskifi uvjeta ne može konstituirati izborno po.vjerenstvo, vrši poslove izbornog povjerenstva izborni povjerenik. — 27 — § 25. Glasuje se glasovnicama. Kod izbora se smiju upotriebiti samo glasovnice, koje su izdane od oblasti j er inače glas ne vriedi. § 26. Neposredno priie početka glusovanja valja da se izborno povjerenstvo uvjeri, da je prazna žara, u koju če se bacati glasovnice. Glasovanje počim a time, da članovi izbornoga po- vjerenstva predadu svoje glasove. Za tim predaju svoje glasove birači. Kad predaje glas, valja da svaki birač pokaže legitimaciju. Osobe, koje predadu svoje glasove, treba po imenu zabilježiti u popis za glasovanje, od kojega mora jedan primjerak pisati perovodja, a drugi primjerak koji član izbornog povjerenstva. § 27. Kod glasovanja primi predsjednik izbornog povjerenstva od svakog birača složenu glasovnicu, pa svaku pojedinu metne neotvorenu u izbornu žaru i pazi, da ne bi tko mjesto jedne glasovnice predao više njih. § 28. Predavanje glasova mora se zaključiti u od- redjeni sat. Nu ne smiju se isključiti od glasovanja birači, koji još prije, nego mine sat odredjen za svršetak, ilodju u izborni lokal i u prostor, što ga izborno povjerenstvo odredi biračima za čakanje. ili neposredno pred izborni lokal. Ako nastanu takve prilike, koje spriečavaju početak, nastavak ili svršetak izbornog čina, može izborno povje¬ renstvo uz privolu izbornog povjerenika izborni čin od- goditi ili produžiti do sliededeg dana. Svaku odgodu ili produženje trelia na vrieme oglasiti onako, kako je u mjestu običaj. Ako je več bilo započelo predavanje glasova, mora staviti izborno povjerenstvo i izborni povjerenik do na¬ stavka izbora pod pečat izborne spise i izbornu žaru s glasovnicama, koje se u njoj nalaze. § 29. Kada svrši glasovanje — a to mora usta¬ noviti predsjednik izborne komisije —• valja zatvorit lokal, u kojem smiju ostati samo izborni povjerenik i članovi izbornog povjerenstva s perovodjom i pouzdani- c.ima (§ 23.'. — 28 — Prije skrutiuija mora predsjednik izbornog povje¬ renstva glasovnice u izbornoj žari promiešati, a za tun izvaditi i pobrojiti. Za tim otvori koji član izbornog po- vjerenstva svaku glasovnicu napose, pregleda ju i preda ju predsjedniku, koji ju na glas pročita i preda dalje drugim članovima povjerenstva, da ju pregledajo. I>va člana izbornoga povjerenstva, moraju voditi svaki po jedan popis glasova o osobama, koje su dobile glasove, te imadu u taj popis po imenu zabilježiti sva- koga koji dolnje kan zastupnik jedan glas, i kraj njegova imena dodati broj 3, kod drugoga glasa, što na nj dodje, broj 2, kod tredega broj 3 i t. d. Jedan i drugi popis glasova moraju se slagati, i moraju ih potpisati svi članovi povjerenstva i izborni povjerenik. Odredbe gornjega stavka vriede takodjer za izbore zamjenika (§ 36.), no pri toni se moraju glasovi tako brojiti, da se glasovi predani za koju osobu samo tada zajedno ubrajaju, ako je ta osoba dobila te glasove kao zamjenik istoga zastupnika. U popisu glasova za zainje- nike valja dakle uz ime birane osobe naznaniti ime onoga, za koga se ta osoba bira kao zamjenik (zamjenik za N. N.) £ 30. Niesu valjani i ne broje se medju predane glasove oni glasovi, koji se dadu za osobu, koja po §-u 8. ne može biti birana; glasovi, koji su dani uz uvjet ili kojima su dodani naloži za osobu, koju se bira; napokon glasovi, kod kojili se ne može jasno razabrati osoba, koja je njima naznačena. Prazne glasovnice ne imadu se takodjer ubrajati medju predane glasove. Ako na kojoj glasovnici ima više nego jedno ime ili ako u slučaju §-a 36. ima više nego po jedno ime u svakoj rubrici, uzima se u obzir samo ono ime, koje je prvo zabilježeno na glasovnici, dotično u rubrici glasovnice. § 33. Kada se vrši izborni čin, zaključi se zapisnik, koji se je o toni vodio, te imadu članovi izbornog povje¬ renstva, izborni povjerenik i perovodja potpisati zapisnik zajedno s popisom za glasovanje, pa se mora protokol zajednički zapečatiti, priklopiti mu imenik izbornika, popis za glasovanje i potpisane popise glasova, valjane i neva- Ijanim proglašene glasovnice, staviti natpis, kojim se na* značuje sadržaj, te sve predati izbomom povjereniku. Rezultat brojenja glasova mora proglasiti predsjednik izbornog povjerenstva, čim se opet otvori izborni lokal. Ako je izbor zastopnika izbornim činom dovršen, mora poslati izborni povjerenik izborni spis političkoj zemaljskoj oblasti, a ako se glasovanje za isti izbor za¬ stopnika vrši u više nego jednoj izbornoj skupštini, poslati mora spis izbomom. povjereniku posta vij enom za glavno izborno povjerenstvo. Ako izbornih spisa ne potpišu svi članovi povje¬ renstva, treba razlog torno naznaniti o izbomom zapisniku. § 32. U slučajevima, kada se glasovanje za isti izbor zastopnika vrši u više nego jednoj izbornoj skupštini, mora glavno izborno povjerenstvo izračunati ukupni re¬ zultat svili spisa o glasovanju, koji zajedno spadaju, te ima u tu svrliu to povjerenstvo preuzeti od izbornog po- vjerenika postavljenog za glavno izborno povjerenstvo izborne spise, koji se pošalju tomu povjereniku. Glavno izborno povjerenstvo sastaje se u prisutnosti izbornog povjerenika u mjestu odredjenom od političke zemaljske oblasti i sastoji od sedam članova, od kojili imenuje po trojicu opčinsko zastupstvo sjedišta glavnog izbornog povjerenstva i izborni povjerenik, i to izmedju birača, koji u onom mjestu imadu izborno pravo u do- tičnom izbornom tielu; sedmi se član izabire ili imenuje pvema odredbama §-a 18. Predsjednika glavnog izbornog povjerenstva izabiru članovi povjerenstva izmedju sebe relativnom večinom glasova. Dokle se izračunava izborni rezultat smiju doči u lokal glavnog izbornog povjerenstva samo izborni povje¬ renik i članovi tog povjerenstva. Glavno izborno povjerenstvo mora sastaviti rezultate izbornih čina. ustanovljene od pojedinih izbornih povje¬ renstva, a ne smije se upuštati u revizija uredovnih čina tih povjerenstva. Kada se izračuna -ukupni rezultat izbora, zaključi se zapisnik, koji se je o tom vodio, te ga moraju članovi izbornoga povjerenstva, izborni povjerenik i perovodja potpisati i zapečatiti priklopivši mu izborne spise, koji su stigli od pojedinih izbornih povjerenstva, pa stavivši natpis, kojim se označuje sadržaj, predati sve izbornom povjereniku, koji mora sve spise poslati političkoj zemaljskoj oblasti. Pošto se otvori lokal povjerenstva, proglasi pred- sjednik glavnog izbornog povjerenstva rezultat izbora. § 33. Ako izborno tielo ima da izabere samo jednoga zastupnika, smatra se izabranim onaj, koji dobije više od polovice svih predanih valjanih glasova. Ako se ne postigne apsolutna večina glasova, vrši se uži izbor (§ 35.). § 34. Ako isto izborno tielo u isto doba bira dva zastupnika, smatra se u prvom redu izabranim onaj, koji dobije više od polovice svih predanih valjanih glasova. TJz zastupnika izabranoga apsolutnom večinom glasova smatra se drugim izabranim zastopnikom onaj, koji dobije više od četvrtine predanih valjanih glasova. Ako kod prvoga hiranja nitko ne dobije apsolutne večine glasova, obavi se drugo hiranje. Ako ni pri tom hiranju nitko ne dobije absolutne večine glasova, vrši se uži izbor (§ 35). Ako kod prvog ili drugog hiranja jedan kandidat dobije doduše apsolutnu večinu glasova, i ako su drugi glasovi na dvie ili više osoba tako razdieljeni, da nijedna ne dobije više od četvrtine predanih glasova, tada se mora za drugog zastupUika, koji se ima izabrati, obaviti uži izbor (§ 35.). Ako se kod prvog ili drugod hiranja glasovi predadu u opče samo za jednu osobu ili ako se glasovi predani za drugi mandat okupe oko jedne osobe, a ne postigne se broj glasova, što je potrebit za izbor, obaviti se mora za izbor drugog zastupnika novo biranje prema §-u 33. § 35. Kada se radi o izboru jednog zastupnika, valja da se birači kod užeg izbora ograniče na one dvie osobe, koje su kod predjašnjega hiranja — u slučaju — 31 — §-a 34., posljednjega stavka, poslie onoga, lcoji je po- stigao potrebiti broj glasova — dobile relativno rajviše glasova. A ko treba kod nžega izbora izabrati dva zastopnika, vrši se uži izbor izmedju one tri osobe, koje su kod posljeclnjeg biranja dobile relativno najviše glasova, a izabranim se smatra one dvie osobe, na koje dodje re¬ lativno najviše glasova. Kada sn glasovi jednako razdieljeni, odlučuje ždrieb, tko ee doli n uži izbor, a taj ždrieb vuče predsjednik izbornog povjerenstva. Svaki glas, koji kod užeg izbora dodje na osobu, k oj a ne spada u taj izbor smatra se nevaljanim. Ako se kod užeg izbora svi predani valjani glasovi jednako razdiele medju osobe, koje su došle u taj izbor, odlučuje ždrieb, tko če se od njih smatrati izabranim, a taj ždrieb vuče predsjednik izbornog povjerenstva. § 36. Ako isto izborno tielo u isto doba bira dva zastopnika, tada se ujedno istim glasovnicama biraju i zamjenici, i to tako da svaki birač na svoj oj glasovnici zapiše osim imena one osobe, koju bira za zastopnika, u drugu rubriku glasovnice takodjer ime druge osobe, koju bira za zamjenika. Zamjenik se bira pri onom biranju, pri k oj emu se bira dotični zastupnik. Kod izbora zamjenika broje se samo oni glasovi, koji su zapisani na valjanim glasovnicama, koje su pre¬ dane za izabranog zastopnika. Ona osoba, oko koje se po tom okupi relativno najviše glasova smatra se da je izabrana za zamjenika. Ako kod odlučujučeg biranja dvie osobe ili više njih dobiju jednak broj glasova, odlučuje medju njima ždrieb, tko se ima smatrati izabranim. Zamjenik dolazi u zastupničku kuču samo u slučaju, ako se isprazni mandat onoga zastopnika, kojemu je on izabran za zamjenika. Nu ako se u isto doba isprazne oba zastupnička mandata izbornog kotara, valja za obadva obaviti novi izbor. Ako zamjenik izgubi pasivno izborno pravo, ako umre ili se odreče svoje zamjeničke funkcije, tada se u — 32 — slučaju, ako sc isprazni dotični zastupnički mandat, ne popunjuje taj mandat do novih opčih izbora, dotično dotle dok se ne izsprazni drugi mandat. Isto se dogadja ako zamjenik. koji je došao n zastupničku kudu. s kojega mu drago razloga prestane hiti članom te kače. £ 37. Birači. koji niesu kod prijašnjeg hiranja gla¬ sovali. niesu radi toga isključeni od vršenja toga prava kod drugog hiranja ili kod užeg izbora. Ako se izbor vrši u više hirališta ili izbornih skup- ština razpisati mora drugo hiranje, dotično uži izbor izborni povjerenik glavnog izhomog povjerenstva. 38. Glavar političke zemaljske oblasti mora pre¬ gledati izborne spise koji stigmi toj oblasti po §§-ima 31. i 32., te mora izdati i dostaviti izborna svjedočbu. svakom izahranom zastopnika i u slučaju §-a 36., kada se isprazni zastupnički mandat, dotičnom zamjeniku, ako su ispunjeni uvjeti, koji sil za pasivno izborno pravo odredjeni u §-u 7. osnovnog zakona o zastupstvu eare- vine; ta svjedočba daje izabranoj osobi pravo da dodje u zastupničku kuču carevinskog vieca. Ako se izborna svjedočba uskrati za. to, j er nije ispunjen kojigod od zakonskih iivjeta za pasivno izborno pravo, može se novi izbor odrediti samo onda, ako za- stupnička kuca proglasi izbor nevaljanim. Izborne spise treba poslati ministru nutarnjih poslova, a on če ih pre¬ dati prezidiju zastupničke kliče. § 39. Kod dvostrukih izbora, valja da izabrani za- stupnik izjavi, koji izbor prima, i to treba da učini naj- dalje u osam dana nakon konstituiranja nove zastupničke kuče, a kod naknadnog izbora nakon otvorenja dotičnog odsjeka zasjedanja. Ako zastupnik u toni roku ne dade takove izjave, odlučuje se ždriebanjem, koje obavlja pred- sjednik zastupničke kuče u javnoj sjednici, za koji izborni kotar vriedi izbor. Za izborni kotar, koji ostane slobodan, razpiše se novi izbor. Nu ako je u dotičnom izbornom kotam bio izabran zastupniku zamjenik prema odredbama §-a 36., vriede odredbe pretposljednjeg i posljednjeg stavka tog paragrafa. § 40. Ako je osim slučaja opcili novih izbora n roku od 90 dana poslie izbora zastupnika potrebit novi izbor na njegovo mjesto. obavlja se taj izbor na temelju imenika bi ra ca upotrebljenili kod posljednieg izbora, ako nije izbor zastupnika proglašen nevaljanim upravo; radi netočnosti tih' imenika. § 41. Zastupnička. kuča odredjuje pripravno vie- eanje o izbornim spisima, podnaša izvještaj i odlučuje o valjanosti svakog izbora naj dalj e za godinu dana poslie toga, kako je izbor obavljen. Ako prije, nego mine taj rok, nije podnešen za- ključak odbora za pripravno viečanje (legitimaciju), mora donieti predsjednik taj predmet na vrieme na dnevni red, te ima referent, koji je postavljen od odbora, ili — ako takav referent nije postavljen — referent postavljen od predsjednika zastupničkoj kuči podnesti izvještaj i učiniti predlog bez pripravnog viečanj a, a kuča ima na osnovu toga izreči odluku. Taj se predmet ne može zaključkom kuče skinuti s dnevnoga reda. Doklegod zastupnička kuča ne proglasi nevaljanim izbor zastupnika, koji imade izbornu svjedpčbu, ili zamje- nika, koji je ušao u zastupničku kuču (§ 38.', ima on sielo i glas u zastupničkoj kuči. Ako se valjanim proglasi izbor zastupnika ili za- mjenika, kojemu je bio uskraeen opravak izborne svje- dočbe, ima ga pozvati predsjednik, da dodje u zastup¬ ničku kuču. § 42. Promjene §§-a 1., 4., 5., 33. do 37. i 42. ovog zakona za tim tabelarnog dodatka o razdiobi izbornih kotara, koji je dodan zakonu, mogu se valjano zaključiti samo kad su nazočna barem 343 člana zastupničke kuče. U taj se broj ne računaj u zastupnici, koji su ujedno članovi vlade, članovi prezidija i perovodje, koji su odre- djeni za vršenje poslova na dan glasovanja. Ako se imadu promieniti odredbe §§-a 34. do 36., u kojima se govori o izboru dvojice zastupnika u istom izbornoni kotam u isto doba, potrebito je za valjan — 34 - zaključak, da se u broju nazočnih zastupnika, koji je odre- djen u prvom stavku, nalazi više od polovice zastupnika iz svake zemlje u kojoj se nalaze takovi izborni kotari; ako se radi o promjeni u diobi takovih izbornih kotara, vriedi gornja odredba u pogledu zastupnika one zemlje, u kojoj se nalaze dotični izborni kotari, Ako se takav zaključak ne može prihvatiti radi ne- dostatnog broja nazočnili zastupnika, smatra se učinjeni predlog zabačenim. Kod raspravnih predmeta spomenutih u prvom stavku nije dopušteno skraceno poslovanje, predvidjeno u §-u 42. poslovnika zastupničke kuče di’žavnog vieča. izbornoga kotara - 35 — IZBORNI KOTAR Dalmacija Rab, Pag, Zadar, Biograd . . . . Benkovac, Kistanje, Obrovac; na¬ dalje mjestna opčina Knin (sud- beni kotar Knin). Šibenik, Tijesno, Skradin. Drniš, Trogir; nadalje mjestna op¬ oina Promina (sudbeni kotar Knin) Sinj, Vrlika. Spljet.. . Imotski, Omiš. Hvar, Vis, Brač, Starigrad . . . . Makarska, Vrgorac, Metkovič, Ore- bič (Pelješac) bez mjestne opčine izbornoga kotara br. 10; nadalje mjestna opčina Ston (sudbeni ko¬ tar Ston. Dubrobnik, Korčula, Cavtat, Ston bez mjestne opčine izbornoga ko¬ tara br. 9 ; nadalje mjestna op¬ čina Orebio (sudbeni kotar Orebič ili Pelješac). Kotor, Perast, Budva, Ercegnovi . Broj zastup- nika koji se imadu izabrati 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 — 36 — — 38 - 3. Zakon od 26. sieenja 1907. L*. D. Z. br. 18., o kaznenopravnim odredbama za zaštitu: slobode izbora i sasta^anja. S privolom obih kuča državnog vieča nalazim odre¬ diti, kako sliedi: § 1. Ove odredbe imadu se upotrebiti samo u to¬ liko, u koliko čin nema oznake kažnjivoga djela, kažnji- voga več po občem kaznenom zakonu i spojenoga sa strožom kaznom. I. Odredbe za zaštitu izborne slobode. § 2. Odredbe ovoga zakona za zaštitu izborne slo¬ bode vriede za izbore u zastupničku kuču državnog vieča, u pokrajinske sabore, u občinska i kotarska za- stupstva, te u sva tiela i zastupstva, koja su zakonom pozvana na vodjenje javnih jioslova. Podmidivanje kod izbora. § 3. Tko namjerice: 1. izborniku ili komu drugomu kakovu imovinsku korist ponudi, dade ili obeča, da time izbornika podmiti na nevršenje svog izbornog prava ili na vršenje u sta¬ noviten: smislu, -— ili 2. za sebe ili koga drugega kakovu imovinsku korist zatraži, primi ili pristane na obečanje, te privoljuje ili se pričinja, da se time daje podmititi na nevršenje svog izbornog prava ili na vršenje u stanovitom smislu, bit če radi prekršaja kažnjen strogim zatvorom od jednog do šest mjeseci. Dotična imovinska korist ili njezina noveana vriednost propada u korist občinske sirotinjske zaklade. davno pogošeenje izbornika. § 4. Tko na dan izbora u gostioni ili točioni ili na drugoin javnom mjestu pruži ili dade pružiti izbornicima — 39 — jela, pica ili druge hranive stvari bezplatno ili uz pri- vidne ciene, kaznit če se — u koliko ne predleži čin izbornog podmičivanja (§ 3.) — globom od deset do dviesto kruna. Nasilje kod izbora. § 5. 1. Tko namjerice u nakani, da izbornika pri- nuka na nevršenje svog izbornog prava ili na vršenje u stanovitom smislu, učini nešto proti v izbornika ili koje njemu bliže osobe, te im nanese štete na tielu, slobodi, časti ili na imetku ili prihodu ili ih ošteti u zvaničnom. ili poslovnom djelovanju ili se time grozi ili zastraši iz¬ bornika ili njemu bližu osobu nanesavši im ili zagrozivši se drugim za njih osjetljivim zlom — kaznit če se radi prekršaja strogim zatvorom od jednog do šest mjeseci. Na strogi zatvor do jedne godine dana ima se od- suditi kod oteščuj učili okolnosti, osobito ako je nainje- ravani uspjeh postignut ili je čin mogao prouzročiti veoma znatnu gospodarsku štetu za izbornika ili njemu bliže osobe. 2. Istom se kaznom ima kazniti onaj, koji odmah iza izbora namjerice nanese u odstavku 1 označene oštete izborniku ili njemu bližoj osobi zato, što je izbornik glasovao drugčije, nego je onaj htio. Širenje lažnih Viesti kod izbora. § 6. Tko namjerice širi lažnu viest o mjestu ili vremenu izbora, o odstupu kandidata ili o kojoj drugoj okolnosti, koja može izbornike suzdržati od vršenja iz¬ bornog prava ili ih prinukati na glasovanje u stanovitom smislu, javno i u vrieme, kad izbornici ili dio izbornika ne mogu više saznati pravo stanje stvari, kaznit če se radi prestupka zatvorom od jedne sedmice do tri mjeseca. Hriv/otv/orenje kod izbora. § 7. Tko namjerice: 1. kod izbora krivotvori glasovanje ili njegov uspjeh. — 40 — 2. izpuni glasovnicu predanu mu za upis imena kandidata drugčije nego mu je naloženo, ili 3. izvršuje izborno pravo, koje mu ne pripada, tim što je osobito pomoču krivih ili krivotvorenili legiti- macionih dokumenta, prouzročio bludnju o svom izbornom pravu, ili izvršuje tudje izborno pravo bez privole, kaznit če se radi prekršaja zatvorom ili strogim zatvorom od jednog do šest mjeseci. Zapreeenje kod izbora. § 8. Tko namjerice: 1. u nakani, da izborniku otežča ili zaprieči vršenje izbornoga prava ili da sebi ili drugomu neizborniku omo- guči prisustvovanje kod izbora, protupravno si prisvoji tudje legitimacije, glasovne listine ili druge tudje izborne dokumente ili uzkrati povjerene mu legitimacione doku¬ mente ili izposluje, da takovi dokumenti budu predani drugoj, a ne u njima spomenutoj osobi; 2. u nakani, da upliva u stanovitom smislu na vr¬ šenje izbornog prava, otežča izborniku slobodno glasovanje time, što od oblasti izdanu glasovnicu samovlastno iz¬ puni, ili 3. u nakani, da zaprieči vršenje izbornog prava, izborniku onemoguči predati glas, bit če kažnjen radi prekršaja zatvorom od jedne sedmice do tri mieseca. fleovlašteno vršenje izbornog prava. § 9. Tko namjerice kod izbora protiv postoječili propisa: 1. izborno pravo drugoga vrši s njegovom privolom, ili 2. vršenje izbornog prava po drugoj osobi potakne ili dozvoli, bit če kažnjen radi prestupka zatvorom od jedne sedmice do tri mjeseca. Osujeeenje izbora. § 10. Tko namjerice u nakani, da zaprieči usta- novljenje izborno^ uspjeha, glasovnu listinu ili glasovnice — 41 — posvema ili djelomice odstrani, razsiplje ili učini neupo- trebivim, bit če kažnjen radi prekršaja strogim zatvorom od jedne sedmice do šest mjeseci. Podreda izborne tajne. § 11. Tko namjerice kod tajnoga izbora protu- pravnim načinom dozna za glasovanje pojedinih izbornika, bit če kažnjen radi prestopka zatvorom od jedne sedmice do tri mjeseca. Zapreeenje kod kandidature. § 12. Tko namjerice u nakani, da nekoga suzdrži od kandidiranja u zastopstva označena u § 2. ili da ga prisili od kandidature odustati, protiv te osebe djeluje ili joj nanese protupravnu ozledu na tielu, slobodi, časti ili imetku ili dohodku ili se time grozi, bit če kažnjen radi prekršaja zatvorom ili strogim zatvorom od jednog do šest mjeseci. Izborna komisija. § 13. Izborni povjerenik, članovi izborne komisije i njezin perovodja imaju se smatrati u smislu § 101. kazn. zak. kao činovnici, te uživaju u vršenju njihove funkcije zaštitu, danu službenim osobama po kaznenom zakonu. Gubitak izbornog prav/a i izberiv/osti. § 14. Osuda radi prekršaja označenih u §§ 3., 5., 7., 8. i 10. — ako su počinjeni kod izbora za zastup- ničku kuču državnog vieča ili za pokrajinske sabore — prouzročuje gubitak izbornog prava i izberivosti obzirom na zastupničku kuču državnog vieča, pokrajinske sabore i občinska i kotarska zastopstva za vrieme od šest go- dina nakon izminuča kazne. To se ima u osudi izreči. Izmakom toga vremena prestaje i ono izključenje od izbornog prava i izberivosti, koje je odredjeno u § 68. br. 6 izbornog reda za državno vieče. — 42 - II. Zaštita slobode sastajanja. Osujeeenje sastanka. § 15. Tko namjerice sam ili zajedno s drugima- osujeti izborni sastanak, sazvan za saslušanje kandidata, za izborni dogovor ili za zastupnički izvještaj o radu, ili za razpravljanje o javnim pitanjima zakonito sazvanu skupštinu, k oj a podpada pod zakon o udruživanju i sa- stajanju, time, što zaprieči pristup ovlaštenim osobama, što neovlašteno prodre, što iztisne prisutne ili za uzdr- žavanje reda pozvane osobe ili se silomice protivi for¬ malnim na skupštinu se odnosečim odredbama posljednjih — bit če kažnjem radi prestupka zatvorom od jedne sedmice do tri mjeseca. Kod otežčujučih okolnosti, oso- bito proti početniku i dionicima od više njih dogovorno poduzetog osuječenja sastanka ima se odsuditi na strogi zatvor do šest mjeseci. Kod sastanka, koji ne podpadaju pod zakon o udruživanju, imaju se sazivači smatrati kao pozvane osobe, da vode i čuvaju red na sastancima, tako dugo, dok sastanak takove ne izabere. flepovlastno ueestv/ovanje kod sastanka. § 16. Tko znajuci nepovlastno na način označen u § 15. prisustvuje sastanku ogratiičenom na izbornike ili stalno odredjeni skup izbornika, na članove jednoga družtva ili na pozvane dionike, te ne ostavi sastanka uz- prkos opomene osoba, koje su pozvane da upravljaju i paze na red, bit če kažnjen globom od deset do dviesto- kruna. IIL Zaključne odredbe. § 17. Za postupak i osudjivanje radi prestupaka označenih u ovom zakonu nadležni su kotarski sudovi, za kazne radi javnog goščenja zbornika i nepovlastnog prisustvovanja kod sastanka (§§ 4. i 16.) političke oblasti. — 43 — §. 18. Odredbe §§ 3. do 12. i 14. do 16. nemaju se upotrebiti za djela, poduzeta pred početkom djelovanja ovoga zakona. § 19. Članak VI. zakona od 17. prosinca 1862, L. D. Z. br. 8. od god. 1863. stupa s početkom djelo¬ vanja ovoga zakona izvan kreposti s dodatkom, da se izbori obavljeni prije toga vremena imaju bez obzira na ovaj zakon prosndjivati po članku VI. na početku spo¬ ra en u tog a zakona. § 20. Zajedno s razpisom izbora u zastupničku kuču državnoga vieča ili u pokrajinski sabor ima se i ovaj zakon u svim občinama izbornog kotara javno pla¬ katiran, objaviti. Osim toga ima se glavni sadržaj ovoga zakona otisnuti i na stražnjoj stranici izborne legitimacije. § 21. Ovaj zakon stupa u krepost danom objave. Izvršba ovoga zakona povjerava se Mojemu ministru pravde i mojemu ministru nutarnjih poslova. U BEČU, dne 26. siečnja 1907. FRANJO JOSIP s. r. Beck v. r. Klein v. r. Bienerth v. r. 44 — > ' Jr' , o i rn | _ _ ,/V ■£ > < I 5 | 33 i 33 N CM g ® j *■ 1 i-* | ' I I . « 03 “J ° M i Broj izbornih kotara po narodnostima. DODATflK- 1. Obrazac prigovora za unešenog izpuštenog izbornika u izbornu listina. OBČINSKOM GLAVARSTVU u.- ‘l na ruke poglavitog gospodina načelnika za C. K. KOT. POGLAVARSTVO Izbornik ®): u 0 iz. Prigovor za unešenje u izborne listine 4 ) Za predstoječe izbore zastopnika u carevinsko vieče nije unesen u izborne listine mjestne opčine 5 ) .kao izbornik 6 )... Glasom priloženih svjedočba 7 ) istomu pripada izborno pravo u pomenutoj izbornoj opčini te predla- žem, da bude unesen u odnosnu izbornu listinu. _ Podpis. OPAZKE: *) Ime mjestne opčine u čije listine bi se moralo unesti izpužtenog izbornika. 2 ) Sjelo kot. poglavarstva u čije područje spada ta opčina. Prigovarateljevo ime i prebivaliste. Prigovaratelj ima i sam biti izbornikom u istom izbornom kotaru. 4 ) Prigovor mora biti podnesen u roku od 14 dana bro- ječi od dana, kojim su izložene isborne listine na uvid. Ime mjestne opčine u čije listine bi se moralo unesti izpuštenog izbornika. 6 ) Ime, prezime i očevo ime izbornika, kojeg bi se mo¬ ralo unesti i njegovo boravište. 7 ) Priložiti se ima krstnicu i potvrdu prebivanja sa Strane opčinskog poglavarstva. Krati li se župni ured ili op¬ čina izdati te svjedočbe, valja se pritužiti kotarskom poglavarstvu. Prigovor i svjedočbe su prosti od biljega. Za svakog izpuštenog izbornika valja učiniti posebni prigovor. NB. Proti rieŠitbi kot. poglavarstva može se uložiti priziv na c. kr. Namjestničtvo. — 46 2. Obrazac prigovora radi brisanja iz izborne listine. OBČINSKOM GLAVARSTVU u..‘) na ruke poglavitog gospodina načelnika za C. K. KOT. POGLAVARSTVO u. * 2 3 ) Izbornik 8 ). iz. Prigovor za brisanje iz izbornih listina 4 * * ) Za predstoječe izbore zastopnika za carevinsko vieče je unesen u izbornu listinu mjestne opčine s ) .kao izbornik gosp. °).. Istoniu ne pripada izborno pravo j er 7 ) Predlažem radi toga, da bude brisan iz odnosne izborne listine. Podpis. OPAZKE: 1 ) Ime mjestne opčine iz čijih listina bi se moralo brisati izbornika. 2 ) Sjelo kot. poglavarstva, u čije područje spada ta opčina. 3 - 4 ) vidi opazke ad 3 i 4 kod obrazca 1. Kako opazka I. 6 ) Ime prezime, i očevo ime izbornika, k-ojeg bi se mo¬ ralo brisati iz izborne listine i njegovo boravište. 7 ) Navesti jedan od razloga navedenih u § 4. izbornog reda (odnosno u § 7. temelj nog državnog zakona od g. 1867) ili u § 6 izbornog reda za državno vieče. NB. Proti riešitbi kot. poglavarstva može se uložiti priziv na c. kr. Namjestničtvo. — 47 — 3. Svjcdočba kojom podpisani župni ured svjedoči, da je gospodin . (ime preži me, očevo ime i prebivalište iz izborne listine izpuštenog izbor- nika) rodjen dne.te da je stalno nastanjen od..(navesti koliko vre¬ mena) u.(navesti ime opcine i sela). Župni ured u.dne... Pečat župnik /y~