P°štarJna plačen a u gotovu Cene Din 2- SOKOLSKI GLASNIK pl A S I tO JAVE ZA SCKOU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE V Čuvajte Jugoslaviju ! И E S E ĆMI PRILOG -SOKOLSKO SELO Izlazi svakog petka — Godišnjn preiplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko j tiskar!, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun počtanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 7 juna 1935 God. VI - Broj 24 Pttfir en»e za učešče Jugoslovenskog Sokolstva na VIII sletu Saveza bugurskifi Junaka u Sofiji Delegati Saveza SKJ na konvenciji bugarskih Junaka u Sofiji de 1#*» detaljnih utanačenja gle-Pretsto:—- JU89e_loyensko.a Sokolstva na 1 učešča skihS\^e^fm VIII sletu Saveza bugar-14 jui„ n^a u Sofiji dne 11, 12, 13 i ^veza’S^IrUtova^ su u ^°^Ји delegati Šine br 1л ‘ to drugi zamenik stare-za k. j Paunkovič, načelnik Save-Saveia l' -Alfred Pihler i član uprave gati • dr. Milorad Dragič. Dele-Ш. n v,^Za SKJ sastali su se dne 2 o. Save,„ konferenci ju s pretstavnieima k°nfe “ugarskih Junaka. Na ovoj ' kojoj je pretsedavao br. Saveza bugarskih Junaka Ullutra^ ••u^tanasov’ hugarski ministar Đitaniai ■ raspravljena su sva slet °ia,.se. odnose na pretstoječi 2i uče^ar?kih Junaka u Sofiji a u ve- ovwesća, Jugoslovenskog Sokolstva na Tj* sletu. vensj.j,PoSlcdu broja učesnika jugoslo-sletu „Sokola i Sokolica na ovome taj j, u. Sofi ji konstatovano je, da če ^VanP1 vr^° ve^'k. Jer je i interesu za ovaj slet braće bugarskih Solf0isa- U cel°kupnom jugoslovenskom razIoo > naročito velik, pogotovo e koki' ^tc> ove Rodine jugoslovensko Veče ,° ne održava nikakve svoje preUfPriiredbe. Međutim za sada još je d r3nipnr» лЛкпЈи: 4-лХ 1—~ CUran* sl°Ven odrediti tačan broj jugo- rne sip* sokolskih učesnika na ovo-ta$j>ol T u Sofiji, jer Savez SKJ još ne nia, a3ue. sa sv'm potrebnim podaci-s°kolsi- ? podatke uskoro imadu sve ц ^tiia župe da do određenog roka kako dostave Savezu SKJ. Sva- sJt0SoJ.e Predvideno, da čc jugosloven-Vatj o kolstvo na sletu u Sofiji učestvo-n nekoliko hiljada učesnika. , :: ____________________________ u Sof;®ma informacijama, ovome sletu slo^J1. učestvovače i oko 1000 češko-Ca, R, i 500 ruskih Sokola i Sokoli-'Sarskih Junaka pak biče na sle- tu oko 12.000. Računa sc, da če na sletu u Sofiji ukupno biti oko 20.000 št o Junaka što Sokola, i to u svečanim odorama. Jugoslovensko Sokolstvo putovače za Sofiju s kolektivnim pasošima. Ono če doputovati s nekoliko specijalnih vozova, kojih se predvida da če biti 6—7. Jugoslovensko Sokolstvo stići če u Sofiju ovim vozovima dne 11 jula, i to pre podne. Jugoslovensko Sokolstvo nastupiče na sletu sa svojim zasebnim vežbama 12 i 14 jula. Pored toga, jugoslovensko Sokolstvo učestvo-vače i u velikoj skupnoj manifestaci-onoj povorci, koja če p roči kroz Sofiju na Petrovdan. Slet Saveza bugarskih Junaka u Sofiji ima da bude veličanstvena sokol-sko-junačka i slovenska manifestacija. Na sletu Saveza bugarskih Junaka učestvovače takoder i članovi Medu-narodne gimnastičke federacije. Na ovoj konferenciji pretstavnika Saveza bugarskih Junaka i delegata Saveza SKJ utanačeno je i sve potrebno što sc odnosi pogotovo na nastan-bu, pojedine nastupe, boravak i ostalo jugoslovenskog Sokolstva u Sofiji. Posle konference delegati jugoslovenskog Sokolstva obišli su u društvu s bratom dr. Mihajlom Mincvom, prof. sofijskog univerziteta, i Gcorgijem Atanasovim, inspektorom bugarskog ministarstva prosveto okolicu Sofije. Naveče toga dana priredili su bugarski Junači delegatima Šaveza.SKJ pozdravno veče. Sutradan 3 o. m. delegati Saveza SKJ bili su primi jeni od bugarskog ministra vojnog g. Can'eva, ministra prosvete generala g. Radeva i pretsednika Saveza bugarskih Junaka i ministra unutrašnjih dela br. Raška Atanasova. Audijencija kod Nj. Vel. Cara Borisa p0 rtbr- Dure Paimkovića, zam. starešine Saveza SKJ *«rav Nj. Vel. Cara Borisa jugoslovenskom Sokolstvu SKjP,riIi^m boravka delegata Saveza Pr'ttiio ■ N-j- Vel. Car Boris III ■ viča J?iu audiicnciju br. Duru Paun-jšola' J zamenika starešine Saveza °Ve » Мстшс Jugoslavije. U toku * čas • !Aenc?*c’ koja je trajala oko °s°bit1 Nj. Vel. Čar Boris razVQ:°.se živo interesovao za rad i šiliti JU§9sl°venskog Sokolstva. Tom ?v°je r ^or's izrazio je juq0si Vel'ko zadovoljstvo što če baš ?°bro^Vens^o Sokolstvo tako mno-učestvovati иа sletu1 Saveza - k'h Junaka u Sofiji. leiicii >J' c'- Car Boris je u toku audi- Ja 0svc najdubljim oscćajima. pijete- ®ев usPomenu na Blaženopočiv- ^initeiv °? Kralja Aleksandra I Uje- velik0 ,la’ u.eijoj je ličnosti gledao svog ^3oea ^ KPr>iatelja kao j velikog vla-bV°m’tv •!: ^ar P°r‘s istakao je i blažen J^0m velika državnička dela Počivšeg Viteškog Kralja Uje- dinitelja Uticaj i vrednost Blaženopo-čivšeg Kralja, naglasio je Nj. Vel. Car Boris, osečalo se je daleko preko gra-nica Jugoslavije, i to ne samo u politi-ci na Balkanu, več i u opštoj svetskoj politici. U daljnjem toku audijencije Nj. Vel. Car Boris zamolio je br. Paunko-viča da izruči njegove kraljevske pozdrave celokupnom jugoslovenskom Sokolstvu i da jugoslovensko Sokolstvo uveri, da. ono ima u njemu velikog prijatelja zbog svog velikog sokolskog rada u narodu, a posebice radi toga što zna, da je njegov veliki prijatelj, Blaženopočivši Viteški Kralj Aleksan-dar 1 Ujedinitelj toliko voleo i cenio rad jugoslovensko« Sokolstva. Prilikom ove svoje audijencije br. Paunkovič predao je Nj. Vel. Caru Borisu i jedan naročiti primerak lzve-štaja o radu Saveza Sokola. Kraljevine Jugoslavije u 1934 god. Svi 0 Upulslva za slel u Sofiji 111 a sokolskim jedinicama! vezi Ye/-i učestvovanja jugosloven-8^ih j “Istva na sletu brače bugar-i,Jla a u Sofiji saopštavamo sle- PrPutstva: Nu «e?* zaključku upravo Saveza, J°ji Su ”eyežbači (-ice) društava i četa, H? le Br 0xi^lanje meseci u Sokolstvu, i (-int8 po^usni rok, da kao poje-stvu> i — bez članova porodice — 'ji od in sJe*u bugarskih Junaka u So- „ Nat, do 14 Jula 1935 6°d-iy?c'rt>a t ,P0Suta brači bugarskim Ju-n n*festIC'-a bude snažna i uzorna z ie nni.°1JL slovenskog bratstva. Sto-Cel0 ,,c°na najuzornija disciplina puta, kao i boravka u ltiržavI?.JC,di?icc se u svemu moraju . 'i sledečih uputa: л?ЈЧ Donof-’ društava bez izuzetka mo-o(?nice bi- 1 ?vc^anu sokolsku odoru, a bp r.u ili Z 1Zuzetka svečanu sokolsku st* nošnju; članovi četa ky0rtl kan 1 na^°dnu nošnju sa sokol-naro,«1«. a' članice četa bez izuzet-unu nošnju. Svečane sokolske odore moraju bir ti u besprekornom stanju i strogo po propisu. Narodne nošnje moraju biti prave i uredne. Naročito članovi četa treba da imaju sa sobom čisto.odelo za promenu. Župski načelnici neka uz pomoč okružnih i društvenih načelnika vode brigu da se ne prijavi niko, koji nema propisnu odoru ili ne udovoljava gore navedenim uslovima. Putovače se u gradanskom odelu sa sokolskom značkom do bugarske granice. Nakon prelaza granice pre-obuči če se svi u svečanu sokolsku odoru, odnosno narodnu nošnju. Za vežbače važe sve odredbe ra-nijeg raspisa saveznog načelništva, ukoliko nisu ovim raspisom promenje-ne, odnosno nadopunjene. Na prtljag treba prilepiti ili prišiti platnenu krpicu ili pločicu s napisom vlasnika prtljage uz tačnu ozna-ku jedinice i župe. Od robe neka se ponese samo ono što je najnužnije, kako bi bilo što manjo prtljaga, a prema tome i lakše transportovanje. 2) Povlašćena vožnja: Učesnici sleta vežbači i nevežbači u Sofiji uživače na našim državnim že-ljeznioama 75% popusta. Vozne karte važiće za povratak s prelazom državne granice dva dana nakon sleta. Pojedinci kupiče na po-lasku od svoje polazne Staniče pola karte do naše državne:— granice (Cari-broda), a koja če im karta važiti za povratak. Svi učesnici bez razlike i izuzetka imadu da putuju tamo i natrag isklju-čivo u specijalnim sokolskim vozovima. Vodstvo pojedinog sokolskog voza odeliče članove od članica, i to odmah kod ulaženja u vozove. Raspored posebnih sokolskih vozova, kao i detaljne upute putovanja, javiče se naknadno blagovremeno posebnim raspisom. Jednako biče dane i upute glede legitimacija za povlaščenu vožnju. 3) Nastanba: Nastanba za sve učesnike sleta u Sofiji biče zajednička. Zato treba svaki pojedinac (-inka), da ponese sobom pokrivač, čaršav i jastuk. 4) Prehrana: Za put treba hranu poneti. Dnevna opskrba u Sofiji iznosi 20 do 30 leva. Računajuči četiri sletska dana treba pojedinac za svoju prehranu u Sofiji oko 120 leva. .5) Ukupni troškovi: Za pojedinog učesnika predvideni su ukupni stroškovi ovako: a) put od mesta boravišta do granice sa 75% popusta od redovne tarife, b) put od državne granice do Sofije i natrag, približno 10 do 15 dinara, c) sletska značka (cena javiče se naknadno), d) prehrana oko 120 leva. Računajuči po današnjem kursu lev približno 43 pare, svako može prethodno da izračuna trošak puta i povratka, kao i boravka u Sofiji. 6) Pasoši: Glede pasoša slediče upute posebnim raspisom blagovremeno. 7) Razmena novca: Razmena novca vršiče se preko naše j bugarske državne banke. Svako pojedino licc, koje učestvuje na sletu u Sofiji, može da uplati najviše do 300 dinara. Svako ono lice koje se prijav-ljuje za učestvovanje na slctu u Sofiji imade odmah kod prijave da uplati oiiaj iznos, koji želi da mu se u Sofiji isplati u levima. Uplačena suma ne može nikako prekoračiti iznos od 300 dinara. Kod dolaska u Sofiju uprava Saveza isplatiče pojedinim sokolskim župama uplačene iznose u levima prema spisku (prijavnici). 8) Prijave: Svaka jedinica sastavlja prijave u tri primerka, koji moraju biti posve identični. Jedan primerak bratsko društvo ili četa pridržaje za sebe, a. preostala dva primerka br. jedinica za-jedno s uplačenom sumom dostavlja svojoj nadležnoj sokolskoj župi, koja imade taj spisak proveriti i overiti. Jedan primerak overovljenog spiska žu-pa zajedno s uplačenim iznosima dostavlja Savezu, dok drugi primerak pridržaje za sebe. Prijave imadu se dostaviti župi najkasnije do 15 juna, a župe dužne su da prijave j uplačene iznose dostave Savezu najkasnije do 20 juna. Prijave onih jedinica koje ne po-šalju istovremeno novac za razmenu u celosti iznosa zabaciče se i dotična jedinica neče moči učestvovati sletu u Sofiji. Sve ostale upute u vezi sa po-laskom i učestvovanjem na sletu javiče se blagovremeno dalnjim raspi-sima. 9) Ispunjavanje prijavnica: U priložene prijavnice po rednim brojevima imadu se uncti svi prijavljeni i to prvo treba upisati vežbače, za njima vežbačice, pa onda nevežbače i kbnačno nevežbačice. Imena imadu biti posve čitljivo is-pisana. Rubrike 2—9 u znak potvrde is-punjavaju se odznakom »+«. U rubrici br. 10 upisuje se iznos, koji je dotični za razmenu uplatio, čitljivim i jasnim brojkama Češkoslovačka štampa o jugoslovenskom Sokolstvu Dom nacionalno^ Jedinslva Sedišle Jugoslovenskog sokolskog saveza U jednom od svojih poslednjih brojeva, ugledni češkoslovački list »Prager Presse« donosi, pod gornjim naslovom, veliki članak, u kome opšir-no opisuje istorijsko značenje zgrade, odnosno doma, u kome je sada sedi-šte Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. U uvodu toga članka veli se: — Jugoslovenski Soko je jedan od najmočnijih faktora narodnog i držav-nog jedinstva, a pri tome i jedna čvrsta baza uzajamne saradnjc i bratskih veza s Čehoslovacima i našom Repu-blikom. Svest, da su naše nacije egzi-stentno jedna na drugu navezane, pri čemu se nameče uzajamna saradnja kao conditio sine qua non, u nijednoj drugoj organizaciji jugoslovenskoj ni-je tako duboko usečena, kao u Sokolu. Mnogi članovi poznaju nas i svi teže za tim da upoznaju našu zemlju: medu Sokolima u provinciji u unutraš-njosti Šumadije, kao i na teritoriju bivše Habzburške Monarhije, medu sc-ljacima, govori so o Masariku i Benc-šu kao o najpopularnijim državnicima vlastite zemlje. Medu Sokolima, kako onima na vrhu, tako upravo i medu onima najširih slojeva organizacije, oseča se odmah kao' kod kuče; tu se govori o radu, napretku, dužnostirog, tu se govori o pozitivnim vrednosti-ma, a najmanjo o nezadovoljstvu i tu-žakanjima, kao što to inače biva u drugim krajevima. — U daljnjem delu ovoga članka prikazuje se detaljno istorijat sadašnjeg sedišta Saveza SKJ i iznose najzna-čajniji istorijski dogadaji od jugoslovenskog Ujedinjenja. Tu se, medu ostalim, kaže, da sadanje sedište Saveza SKJ, u kome je bilo proglašeno 1 decembra 1918 god. državno i narodno jedinstvo, da taj dom ima za Jugoslaviju isto značenje kao i Grad-ska večnica u Pragu za Čehoslovake. U to j naime improvizovano j kral jev-skoj rezidenciji bili su položeni prvi temeljni kameni jugoslovenskoj državi. U toj prizemnoj sivoj kuči Krsmano-vičevoj vaskrsla je današnja Kraljevina Jugoslavija. Pisac članka zatim po-tanko opisuje sve prostorije sedišta Saveza i ističe, s kolikim je sada velikim i razumljivim pijetetom održava-na i brižno čuvana ova istorijska kuča po jugoslovenskom Sokolstvu, koje je shvatilo istorijsku vrednost prostorija svog sadašnjeg sedišta. Naročito opisuje istorijsku dvoranu, u kojoj je bilo proglašeno jugoslpvensko državno i narodno jedinstvo po Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I, zatim Kriljev kabinet i ostalo prostorije kuče. . Pisac veli, da su sve sobe glavnog sokolskog sedišta bogate dragocenim relikvijama, spomen-slikama i doku-mentima o razvoju i istoriji jugoslovenskog Sokolstva, a medu kojim dragocenostma se nalaze takoder i mnogi darovi češkoslovačkog Sokolstva. Clanak se završava konstatacijom, da u tim istorijskim prostori jama vlada Tiršev duh, koji provejava i istorijom Jugoslavije. Prvo deselgodišle uspešnog rada Sokolstva na selu Krafak osvrl na ogromni rad Sok. župe Mostar u narodu Od maja 1925 do danas navršeno je punih deset godina od zvaničnog, priznanog ulaska sokolskih radnika župe Mostar u zapuštena i posleratnom bedom razrivena sela. Dok je još miri-salo na barut nedavno minulog rata i dok su rano najboljih seoskih sinova pretskazivale promenu vremena, a po-litičari u punom jeku preplavljivali kršna sela i igrali se s nacionalnim oseča jima kučnjih domačina, polagano, pobožno - svetitcljski sokolski radnici koračali su u nepoverenje obavita sela. Težinu primljenih dužnosti ne-moguče je opisati. Veličinu zadatka tek desetgodišnji uspesi mogu da do-nekle oertaju. 1925 god. župa je otpremila svega 790 dopisa, a prošle godine 16.041 dopis. Ova mala usporedba jasno dokazuje, da je s povračanjem poverenja, razumevanjem Sokolstva, raslo i odu-ševljeno pregalaštvo i s jedne i s druge strane. Počelo se je sa zebnjom. Medutim saborska godina 1935 uleva snagu i visoko uzdignutim prstom pokazuje svakom, ko oči ima, da je Sokolstvo jedina organizacija privatne inicijative, iz naroda za narod nikla, koja če povesti selo da vlastitim snagama i na sopstvenoj koži izvrši preporod, bez lekara i vidara, s narodnim neimarima. Prosvetna akcija morala je biti, i danas je još uvek, osnovna poluga za rad u selu, ali sprovodena kroz žive ljude, a tek delomično pisanom rečju ili slikom. Za deset godina održano jo predavanja 7005, pročitano, pred skupinama scljaka poučnih članaka 19.894, održano debatnih sela 3038, akademija, zabava i slično 2933, u četnim knjižnicama stavljeno na raspoloženje Čitaocima 18.842 knjige, održano guslarskih utakmica 61, poučnih filmova prikazano u 78 četa, priredeno poljo-privrednih izložaba 39, održano 8 je-dnomesečnih točajeva za seoske omla-dincc s 460 apsolvenata. Tehnički rad kao sastavni deo sokolskog programa kroz viteško i tradicionalne igre odlično je shvačen kod omladine i za deset godina bilo je 298.177 posetilaea telovežbe na 25.241 sat. Mladi seoski momci več su 1927 istupili na sletištu u Sarajevu na Pro-svjetinoj proslavi. Zatim su javno istu-pali na sletovima u Beogradu, Ljubljani, opet u Sarajevu i Zagrebu. U viteškim igrama postigli su u Zagrebu, pored profesionalnih lako-atletičara her-cegovački eeljaci četvrto mesto. Zdravstvena akcija morala je, sticajem okolnosti, zauzeti najšire razmere. U tom pogledu učinjeno je u prvoj desetgodišnjiei kako brojke kažu: napravljeno je 8235 pljuvaonica, 3036 otirača za noge, 4698 nužnika, 44.241 okrečeno je kuča, i t. d. Poljoprivreda kao osnovni izvor za materijalni život našeg seljaka pošla je putem iskoriščavanja onog kapitala, kojeg naš seljak več ima. lstra-živala su se semena, koja če doneti na istom kvadratnom proštom i s istim gnojivom više koristi. I to je dobrim delom i postignuto. Posejano je u spo-menutom periodu 129.907 kg raznog semena, zasadeno vočaka 62.548 i šum-skog drveča 26.685 komada. Uspelo se je uneti u naša sela čak i one vrste semena i vočaka, koje do tada nisu bile ni poznate u zapuštenim krajevima, dok je naš ratar jednom rukom držao ralo, drveno i žalosno, a drugom pu-šku. Zadrugarstvo na ovakvom terenu moglo je da prosperira. Počelo se je s hambarevima za sakupljanje žita. zatim s kotarevima za seno, a onda tek i s pravim zadrugama, mlekarskim, pčelarskim, stočarskim, za lekovito bilje i konačno drvarskim. Do sada ima 6 zadruga. Da se sve ovo postigne, tvebalo je, pored pisane reči, preči nista manj« nego oko 140.000 km! Trebalo je prokiti mnogo znoja, imati nadčove-čanekog strpljenja i snage trpljenja, koju daju jedino ljubav, vera u Boga, istrajan rad i male potrebe. Prvi su uspesi postignuti, prvi snop je pao i žetva je bila obilna. B. K. лЛ LOVENSKO JO ŠOLSTVO Sećanje na ieško doba austrijskog preganjanja Pred nekih 20 godina austrijska policija u Pragu uhapsila je tadanjeg starostu ČOS br. dra Josipa Šajncra. Austrijski policijski organi naimc tada su mislili, da čc uhapsivši br. dra Šaj-ncra razotkriti i sav podzemni propagandni rad, koji je nacionalno Sokolstvo razvijalo protiv Austrije na fron-tovima i u pozadini. Ali koliko odlu-čujuči austrijski faktori toliko i njihova policija bili su razočarani u svojim oče-kivanjima, jcr ne samo da u stanu br. dra Šajncra nisu našli nista važna, več ni nakon izvršene premetačine u pro-storijama ČOS nisu bili bolje sreče. Isto tako policiji nije pomoglo ni stalno preslušavanje ogromnog broja članova sokolske organizacije. Sva ova nastojanja austrijske policije ostala su tako gotovo sasvim bez uspeha. Pita se sada zašto i kako? Zato, jer je u tim velikim i sudbonosnim vremenima vladala medu Sokolima velika sokolska svest. Svi su naime tada bili du-boko osvedočeni, da se vodi borba o biti ili ne biti, i svi su znali, gde im je mesto i kakva im je dužnost. Tada se je sokolsko bratstvo iskazalo u punoj svojoj meri i lepoti. U največoj opas-nosti, u najodlučnijim trenutcima, sokolska misao medusobne uzajamnosti i ljubavi prema narodu slavila je svoj triumf, doduše tiho, ali zato s punim i naj večini uspesima. Učešće učiteljstva u sokolskem radu u Češkoslovačkoj Poznato je, da veliki broj učitelja i profesora deluje u sokolskom radu, i to ne samo na području Češkoslo-vačke obce sokolske, več takoder i u ostalim slovenskim sokolskim savezi-ma. U Češkoslovačkoj n. pr. u sokolskom radu učestvuje od celokupnog učiteljstva kako sledi: u Češkoj 53% učitelja i 38% učiteljica, u Moravskoj 59% učitelja i 48% učiteljica, u Slovač-koj pak, gde Sokolstvo još nije tako jako razvijeno razumljivo je da je i učešče učiteljstva u sokolskom radu znatno manje, ali ipak ih radi u Sokolu 17.2% učitelja te 14% učitcljica, dok je u Potkarpatskoj Rusiji postotak učiteljstva u Sokolstvu mnogo veči, naimc kod učitelja 53% i isto toliko i kod učiteljica. Takmičenje za prvenstvo ČOS i priprave za olimpijadu U subotu i nedelju dne 28 i 29 o. m. održače se u Bratislavi takmičenje naj-boljih sokolskih takmičara za prvenstvo Češkoslovačke obce sokolske. Ovo takmičen je obuhvatače vežbe na spravama. proste vežbe, nekoliko grana iz proste telovežbe, i t. d. Ovo prvenstveno takmičenje biče ujodno i izbirno takmičenje za sastav češkoslovačke olimpijsko takmičarske vrste, a koja čc zatim početi da se još intenzivnije priprema za pretstoječu olimpijadu u Berlinu. — U vezi e berlinskom olim-pijadom pripominjemo, da se sve do-pisivanjc izmedu Praga i Berlina i obratno vrši na češkom jeziku. Postanak sokolske koračnice »U novi život« Povodom smrti slavnog češkoslo-vačkog komponiste i oduševljenog Sokola brata Jožefa Suka, kompozitora čuvenog sokolskog marša »U novi život«, neče biti na odmet ako sc spo-menc. kako jc došlo do ovc krasne sokolske kompozicije. Kada je naimc god. 1926 ČOS raspisala natečaj za svečanu nastupnu koračnico za sveso-kolski slet u Pragu, u natečaju jc uče-stvovao i sada preminuli veliki komponista brat Jožef Suk. Njegova kompozicija svečanog marša »U novi život« s krasnim uvodnim fanfarama i snažnim koračničkim tempom najbolje je zadovoljila i zato je u natečaju marš bio i usvojen. Ovaj marš culi su po-setioci VIII i IX svcsokolskog sleta u Pragu pri nastupu članova za skupne proste vežbe, a ubrzo zatim on je po-stao poznat i svemu Sokolstvu, te su ga u danim prigodama izvadale i mnoge sokolske glazbe. God. 1933 sokolska glazba preko ljubljanskog radia izvodila jc ovaj marš kao uvod u svečanosti I pokrajinskog sleta Savcza SKJ u Ljubljani. Pred svoju smrt brat Suk izrazio jc želju. da bi se njegov sokolski marš izvodio prigodom svake veče priredbe ČOS, a koju če želju Sokolstvo zastalno rado ispuniti na uspomc-nu svog velikog brata, jednog od naj-večih i najslavnijih komponista hrat-skog čcštioslovačkog naroda. Dar kipara Tone Kralja Češkoslovačkoj obci sokolsko} Slovcnački kipar g. Tone Kralj poklonio je češkoslovačkoj obci sokolsko j za slovensko odeljcnje Karas-kovo galerije, koja se nalazi u Tirše-vom domu, svoju kr a snu plastičnu skupinu »Trpljenj«. Ova plastika sa-stoji se od glavnoga kipa i 10 relijefa. Rad jc bio izložen u Londonu, Mleci- ma i u Beču, a sada čc krasiti zbirku Karaskove galerije u Tirševom domu u Pragu. Nešto o češkoslovačkoj sokolskoj šlampi Pored listova, koje izdaje Češko-slovačka obec sokolska za svoje članstvo, naraštaj i decu, te pored jednog čitavog niza raznih župskih kao i društvenih vesnika. Češkoslovaška obec sokolska brine sc i za obaveštavanje sve napredne dnevne štampe i svih nedeljnih listova, koji izlaze kao lokalne novine u raznim večim i manjim češkim, moravskim i slovačkim kraje-vima. Za obaveštavanje novina, koje imadu svoje stalne sokolske rubrike, ČOS izdaje, skoro svakoga dana. naročite biltene, čija je redakcija pove-rena nekojim članovima ccntralnog ot-seka štampe ČOS. Tako jc taj otsek izdao prošle godine 225 dnevnih biltena za dnevne listove, 35 biltena za nedeljne listove i još 5 mesečnih oba-veštajnih okružnica. Posebni pak spi-sak češkoslovačkih sokolskih novinskih saradnika pokazuje, da u dnevnoj štampi u 32 češkoslovačke župe sara-duju 134 sokolska urednika. Od 52 župe, koliko ih ima ČOS, njih 47 izdaje što svoja posebna što zajednička glasila; nekoliko naime župskih skupina izdaje svoje zajedničke listove. Iz ruskog Sokolstva U jednom »Soobštcnju Sekretari-jata Sojuza Ruskago Sokolstva«, a koja saopštenja izlazo u Pragu, čitamo medu ostalim i to, da je sodnica vodstva ruskog Sokolstva u Pragu dne 27 aprila o. g. brisala iz spiska ruskih sokolskih društava tog savcza sav Pokrajinski savez ruskog Sokolstva u Jugoslaviji te još i sokolska društva u Medonu, u Francuskoj. u Poznanju i u Brnu. Predloženo pak brisanje društva i u Sofiji bilo je medutim odgo-deno. Ova saopštenja objavljuju takoder i razloge, zašto su ta društva brisana, te navodc, da eu se morale sve pomenute organizacije ruskog zagra-ničnog Sokolstva brisati radi toga, što nisu u predvidenom roku dostavili razne statističke i druge podatke te što nisu plačali savezne prinose i uopče što nisu ispunjalc svoje oba veze prema savezu u Pragu. Ovo donosimo samo po kroničar-skoj dužnosti, pripominjuči u vezi s tim, da medu ruskim Sokolima još nije rasčiščeno pitanje sedišta njihovog za-graničnog Sokolstva. Dok vodstvo u Pragu smatra samo sebe jedinim i pravilno izabranim centralnim pretstavni-štvom, na drugoj strani opet največi broj ruskih sokolskih društava, medu kojima spadaju i sva ona iz Jugoslavije kao i ostala, koja su sada isklju-čena, stoje na stanovištu, da vodstvo ruske sokolske organizacije pripada Savezu ruskoga Sokolstva u Beogradu. Ovogodišnji sokolski slet v Klivlendu Več smo izvestili, da češko Sokolstvo u Americi prireduje ove godine u Klivlendu svoj savezni slet, kome če učestvovati takoder i Slovaci i Jugoslo-veni. Program sleta počinjc sa savez-nim takmičenjima, koja če se održati 20 juna. Na ovim takmičenjima takmi-čiče se za prvenstvo češkog Sokolstva u Americi najbolji takmičari, i to članovi i članice. Po podne toga dana na-staviče se takmičenja u lakoj atletici. a na veče u klivlendskom Narodnom domu prireduje se u čast svih gostiju pozdravno veče. Narednog dana takmičenja se nastavljaju, i to srednjih odeljenja članova, nizih odeljenja članica, nižih odeljenja članova i početničkg odeljenja članica. Pored takmičenja u hrojnim odeljenjima takmičiče se toga dana u penjanju najbolji takmičari u toj grani. Navcče prireduje klivlendski Soko svečano veče s umetničkim tačkama i s telovežbenom akademijom. Dne 22 juna takmičiče članovi i članice više g odeljenja te naraštaj. Naveče toga dana takoder se prireduje akademija. Glavni sletski dan je u nedelju 23 juna. kada če sc pre podne održati pokusi za popodnevni javni nastup te povorku, a po podne jc javna vežba svih američkih čeških sokolskih društava i zatim narodno veselje u čast učesnika, koji čc sc sakupiti u Kliv-lcndu iz svih češkoslovačkih večih na-seobina Amerike. Iz rasporeda sleta vidimo, da jc njegov glavni deo posvečen isključivo takmičenjima i javnome nastupu, što dokazu je, da češko Sokolstvo u Americi ozbiljno i predano vrši svoju vaspitnu zadaču medu doseljc-nicima. Jesam li poslao pretplalu za sokolske listove • Sednlca uprave Saveza SKJ Sazivam sednicu uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za uto-rak 18 juna o. g. u prcstorijama Saveza, Beograd, Prestolonaslednikov trg 34. Početak u 9 časova pre podne. Dnevni red u smislu čl. 18 Statuta 0 organizaciji i poslovanju Saveza SKJ. — Načrt programa za period 1935—1939 primiče svaki član i članica pravovremeno. Konstituisan je izvršiče se prema čl. 17 i 20 Statuta. Na sednicu pozivaju se svi članovi 1 članice uprave te njihovi zamenici, tako i revizori i njihovi zamenici, da mogu konstituisati revizioni odbor. Vozne karte u smislu pravilnika o povlasticama za put u Beograd i natrag primiče svaki pravovremeno. Zbog opsežnosti raspravnih predmeta biče možda potrebno da se sed-nica nastavi i 19 juna. Sestre i brača neka se sami pobrinu i pribave potrebno otsustvo. Ko ne može da iz bilo kojeg razloga sednici učestvuje, neka se ispriča. Zdravo! Beograd, 6 juna 1935. I zamenik starešine: E. L. G a n g 1 Sokolsko, todw - RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 13 juna predaje dr. Stanoje Stanojevič, Beograd, o temi: »Političkc borbe Srba i Bunjevaca u Vojvodini do oslobodenja« (večernje); dne 20 juna predaje brat Milivoje Kneževič, Senta, o temi: »Narodno pesništvo kod Bunjevaca« (večernje). Večernja predavanja održavaju se od 18.55 do 19.15 časova. Popodncvna predavanja i nadalje se održavaju svake prve i treče nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova. Povlasiice za Sokole u lečIlišJu Rog. Slatini Kr. Banska Uprava Dravske banovine u Ljubljani odobrila je svojom odlukom br. VI br. 3687/1 svima članovima Sokola. Kraljevine Jugoslavije 50% popusta na stanovanju i taksi u banovinskom lečilištu Rogaška Slatina, i to tako, da ovaj popust vazi za celo vreme sezone. Članovi Sokola Kraljevine Jugosla* vije. koji žele uživati ovu pogodnost imadu kod svog dolaska u lečilište predložiti Direkciji sledeče dokumente: 1) člansku legitimaciju, 2) potvrdu lekara, da je dotičnom potrebno leče-nje u Rogaskoj Slatini, 3) potvrdu nadležne poreske uprave o višini ne-posrednog poreza. Popust ec daje samo onima, koji plačaju godišnje neposrednog poreza manje nego Din 1000'—. KR.ONIKA Prevoz posmrtnih ostataka Nade-žde Petrovič u Beograd. U nedelju dne 2 o. m. prevezeni su iz Valjeva, gde je umrla za vreme rata, posmrtni osta ci velike srpske žene Nadežde Petrovič u Beograd, gde su uz ogromno učešče naroda, pretstavnika vlasti i raznih udruženja sahranjeni na novom groblju. Nadežda Petrovič, pobornica ženskih prava i fanatička nacionalistki-nja, bila jc rodena 1874 u Čačku. Nakon svršene više ženske škole stupila je u atelje poznatog slikara Dorda Krstiča, a kasnije jc otišla na slikarsku akademiju u Minhen. Nakon završenih študija putovala je po Italiji, a dulje vremena boravila jc i u Parizu. Godine 1903 povratila se u otadžbinu, goe jc osnovala Kolo srpskih sestara, ko-jemu je bila zadača pomagati siromaš-nu decu, podizati svest žene i pomagati srpstvo u Južnoj, tada još turskoj Srbiji. I Nadežda Petrovič je putovala u Južnu Srbiju, gde je pomagala orga-nizovati žene i gde je okupila i jedan krug patriota, koji su tada stupiii u četničko udružcnjc. Godine 1904 or-ganizovala jc prvu jugoslovensku iz-ložbu. Ne samo što je bila organizatorica i odlična slikarica, več je bila kritičarka i rccenzentkinja u »Delu«, »Bo-sanskoj Vili« i »Novoj Iskri«. Za vreme balkanskog rata pošla je kao bolničarka na front, a takoder i kada je buknuo svetski rat stupila je u ^У^и otadžbine u svojstvu bolničarke. Obolela je pri vršenju službe u Valjevu od pegastog tifusa i umrla kao žrtva ljubavi prema domovini i savesnog vršenja dužnosti. Prlpreme za olimpijadu u Berlinu Apel Jugoslovenskog olimpijskog odbora Od Jugoslovenskog olimpijskog odbora primarno sledeče: Pripreme za olimpijski nastup dele se na dva glavna dela: na šahiranje sredstava i na sprcmanjc natecatelja. Zalibože, još uvek smo u Jugoslaviji toliko zauzeti prvim poslom, da se nc možemo dovoljnim sredstvima posvetiti onom drugo iti, važnijem. Jugoslo-venski olimpijski odbor več treču go-dinu sabire sredstva da čim bolje opremi, čim bolje spremi i čim brojnijc po-šalje jugoslovenske reprezentacijc 1936 na olimpijske utakmice. Ovo jc poslednja godina pre olimpijade, poslednja godina spremanja i šahiranja sredstava. Treba iskreno i bratski istaknuti teškoče, želje i nade Jugoslo-venskog olimpijskog odbora. i Olimpijska značka u korist Olimpijskog fonda Jugoslovenski olimpijski odbor sa-stavljen je od pretstavnika svih onih sportskih saveza, sa sokolskim, koji pretstavljaju sportske grane s olimpijskog programa. To je dakle ogromna večina jugoslovenskog športa. Skupa sa Sokolima, koji su i naše najjače oružje i naš olimpijski ponos, imamo u Jugoslovenskom olimpi jskom odboru organizovano do pola milijuna sporti-sta i Sokola. Kada bismo u Jugoslaviji imali toliko razvijenu kolektivnu svest i tako doteranu organizaciju, kakvu je imaju neki drugi narodi, bilo bi do-v'oljno, da svake četvrte godine svi or-ganizovani sportisti i Sokoli dadu samo jedan dinar za »Olimpijski fond«, pa da 6ve mnoge brige i sav veliki ra,d članova Jugoslovenskog olimpijskog odbora bude posvečen drugom poslu, a nc ovom >teškom sabiranju sredstava. Za potpuni i doterani goslavije na zimskoj i letnjoj ошп-pijadi 1936 treba pola milijuna “1Пв.Гј Naš »Olimpijski fond« daleko je J* od toga da raspolaže s tolikim stvinia. Svest opče dužnosti sportiste i Sokola da pomogne pijski fond« nije još toliko jaka, olakša posao oko priprema n?stuRS-m. olimpijadi. 1 zato se prireduje : pijski dan« u svim važni jim sokois^ i sportskini ccntrima u Kraljevim, sc tom prilikom manifestuje s\estr-l sportska i sokolska aktivnost i PrlK., pe sredstva za »Olimpijski 'onidf. čitavoj Jugoslaviji čc se dana - J ’ pa sve do konca jula, na raznim o pijskim priredbama prodavati pose »Olimpijska značka« po 5 dinara. Sportisti i Sokoli kupujte tu: z čku, ponosite sc dobrovoljnim d* za čim savršeniji nastup Jugoslavue , narednoj XI olimpijadi, pokažite ate vredni olimpijskih uspeha, i smo od drugih naroda shvatin 1 ^ učili, koliko u ovim pothvatima v kolektivni napor i složan rad. , Idealno bi bilo da svaki _JU-ven, — koji želi da naši takmičari tuju i na olimpijadi 1936 uspcnc, su ih postigli naši dični gimnastičari pod vodstvom dra ' 'L-ra Murnika na olimpijadama a ... zu 1924 i u Amsterdamu 1928. s t®®?, zlatnih, srebrnih i brončanih_ skih kola jna, da su Jugcslaviju vili na vidno mesto u konačnoi le ci, — kupi »Olimpi jsku značikn« ^ 5 dinara. Takvih Jugoslovcna ima ® ,0 go. xMalo ih jc u Jugoslaviji^ koji 1 svim našim takmičarima nc.^e Vnji-Ko ne želi jugoslovenskim čarima uspeh na olimpijadi? želimo, pa treba onda i svi da P° * nemo, da do tih uspeha dodc. A P° . či sc može samo tako, da se sV?I’*:nl8 rovitim jugoslovenskim taktn^e pruži prilika da s najbol jim učite ’ j. i trenerima produ dugu i doteranu . premil, da na mnogim utakmicam • . ispitima prokušaju svoju лтс-d■ u da konačno dobro opremljeni do« Berlin bez neprilika i mnogih za svaki izdatak. oVtj Jugosloveni, zapamtite 4r? .oža, kompozicija bila je simfonija *^ј^јс* kao da je več slutio svoju smrt. * gova žena. koja je bila kčerka nK^\- gova zena. Koja )c Diia кссгк*» l^ni-vog učitelja i velikog češkog korn|Vjc ste dra Antona Dvoržaka, umf 0 je več 1905 godine. Brat Jozef Suk . več od mladih godina oduševlJen ko. U Pragu mu jc bio prireaen čanetven pogreb, koji je aranžira* ^ škoslovačka obec sokolska i v]3-su učestvovali najViši pretstavmcl jc sti, naučnog i umetničkog s^,. k*' mnoštv'o naroda. To jc bio dok' 'oj;0 ko je črtava češkoslov. javnost cenila svog zaslužnog sina i um 500-godišnjica švedskog Par 0bito ta. Ovih dana proslavljena ,°. ^a-svečano u Stokholmu, prestom^i-^gj' ljevine Švedske, 500-godišnjica j,0jj skog »Rigsdaga« t. j. parlamem • rla-je pored engleskog, najstanji . jc menat na svetu. Njegov Engelbcrt Englebrektson, kop joj provinciji digao protiv tirana . jr. Pomerskog i koji je zatim ба^У- pol^ žavno veče narodnih p’buzdaniK . živši time temelj švedskom pa nUo Je tarizmu. Sam Englebrektson u gr*' boreči sc protiv pristaša tiranm_taj^ je diču Arborg, ali njegovo imc . a0 jifle zapisano u istoriji Švedske njvac® borca za slobodu Švedske i' jsj.a to-parlamentarizma, kojim sc b . ive0 J" liko ponosi. U Arsborgu o ц pri' tom narodnom junaku bve10 vft sp0[ sustvu Nj. Vel. Kralja Gustav« . menik, a tom z godom OL ' *jto is* mnogi govori, od kojih sc na feSot ču govor kralja Gustava i Sven Tunberga. vremeni češki kompozitor i predani sokolski radnik, rektor Visoke muzičke škole u Pragu, brat prof. dr. Josef Suk. Pokojnik sc rodio 4 januara 1874 u selu Kršečovicc kod Bencšova od oca učitelja, koji je i sam bio vcoma mu- II NAŠIH 2UPA DHU S TAVA it ETA £upa Sanja Cuica diS«H°S- KRUPA. — Proslava 700-go-nrrJ C^iSmr*i Sv- Save. Dne 26 maja 'KrU!V7ftn ^°kolsko društvo u Bos. Dn,?1 'W-g°dišnjicu smrti sv. Save u n,®? .Viteškog Kralja Aleksandra I uJedmitelja. odrMaČdnica sestra Danica Trbojovič Jug- -a Predavanje o sv. Savi isti-svJ^Sov neumorni rad na polju pro-Posh , ,vor^a ie takode i o Sokolstvu. deklamacije jednc naraštajkc i Wn°2.Sokoliča ° sv- ^av’ otpevao jo him ^ društva himnu sv. Savi i drž. dem’’1- , '^kupnom uspehu ovc aka-n ®4e.doprincla je i lepo dokorisana 0rnica sa slikom sv. Save. «,.„.PRVAR. — Majčin i dečji dan. otsek Sokol. društva Drvar sesfJ . s ovdašnjim Kolom srpskih D. ^ra Priredio je u nedelju 19 maja dan ^ ^aičma, a ujedno i dečjeg okuiv Velik°j dvorani Sokolsko« doma *0 so je lep broj gradanstva da сЦј e učešča u ovoj lepoj i po svome otvn ?i men>toj svečanosti. Proslavu je ro ri‘a s. A. Kalaba prigodnim govo-nau °»niajci i detetu, o najmilijem i toga-azem’ sva^i čovek ima. Iza ko • \U. ufiodnom raspoloženju tekao ®ac'1- an Pr°2ram> ispunjen dokla-1ђа 4arna. pesmom i sokolskim vežba-Brii t*S ozbiljan, čas veseo, ali uvek «tani mio, jer su ga izvadali naši j пЛ5пА Mojima veoma rado praštamo a k *^U umetnieku grešku, kad je ima, s radošcu priznavamo svaki čin itr u n''ma vidimo nadu budu-S( Vremcna, vidimo u njima nevina vot e“ia' ko j a još ne znaju što im ži-pa nosi. U celini program je bio dobar, ђ ^ znamo koju točku da spomene-dtu • ne ki bili nepravedni prema Јег nm je nemoguče da sve p-1?®*)- ја]ђ- redba je zadovoljila i s materi-uspehom usprkos današnjim lm vremenima. Župa Beograd Ve POLUBINCI. — Proslava sv. Sa-izvel 24 ma’a 1935 naSa j° četa SodR Proslavu sv. Save prigodom 700 гца ^Pce njegove smrti u prostorija-i^VfrJT'1' narodne škole. Svečanost je 0rej u obliku svečane sodnice s del0^Variiem o sv. Savi i koncertnim fca p Predavanje je održao brat Lu-SDreerazie, učitelj, a koncertni deo vič L- 'c sestra Angelina Mihajlo-’ učiteljica, s dačkim horom. vi-f., Vcčanosti su prisustvovali člano-0 1 Podmladak čete. L. P. Župa Cetinje H*№a. — Zabava. Sokolsko dru-Jtven-1Jela održalo je 11 maja u dru-s« . 1111 Prostori jama svečanu zabavu sa Df0sfdečim programom: a) Proslov, b) ste v?,ržbe Cmuški naraštaj), c) proste vC?Le Cmu®ki podmladak), d) pro-favk e ^enski podmladak), e) »Mo-ПогЛ: Sala iz seoskog života u jed-di]et„Cl,nu od Mih. Sretenoviča (izvela antska sekcija društva), nit. v Proslavu, posvečenom pretsed-Hii ^» koslovaške Republike br. To- 2l0K a?ariku, ocrtao je brat Maksim čnćj 0vić život i rad tog velikana, isti-rodo^°bito njegove veze s našim naje j.”1 u Prošlosti i sadašnjosti. Govor сецд Praeen velikim aplauzom nakon Vejjj(( Jc orkestar otsvirao »Hej Slo- *,atk^e naraštaja te obojcg pod-sklaia Uvedene su bile tako snažno i °2o ?’ ('a su izazvalc buru aplauza. žadovnpl 0mad odigran je na sveopče Jstvo, što dokazuje da je dile-ђа sekcija na dostojnoj višini, 'orana je bila dupkom puna. N. D. Župa Karlovac 4sk?PSKE MORA VICE. - Svetoma 0 Proslava. U nedelju dne 26 ma- V|J si0V(°držal° je naše društvo prosla-Srt»rti „ nsKih apostola i 700-godišnjice ProT00 Savc' г° D 'c otvorio starešina brat °Ce. p0a. ^ Pozdravivši brojne poseti-^eria oli\otvorenia otsvirala je društ-lac brif rf državnu himnu. Narašta-» an Carevič i naraštajka и1ђе »4,- f-na Dcvie deklamovali su pc-i>**8odn C ‘^ava« od Vojislava Iliča. L.adovai? TPredavanje održao je brat .4 a|j . akšie, svršeni bogoslov, krat-„,c ie 11f ,Czfirovitim govorom. Osvrnuo h et>sk SVCtu braču Cirila i Metoda, t? ^lavnn aP°stole, a zatim jc prešao s, ' koji : teiT1u ove proslave na Ono-ctoii e , nastavio rad svete brače, na javu. S.^^tninv Predavanjem prikazao jc c« tn«‘l nistoričku ličnost svetog tia*. ^knUuVeli,kofi Slovena. 0 svetn školska deca zapevala su 'n^VatT У\ди ^iranu, a svi prisutni ^o^sC- Momenat je bio svečan- °k°^skn»a Je završena sviranjem Pozdrava« R. J. Župa Maribor APAČE. — Javni nastop. Prav lep sokolski telovadni nastop se je izvršil preteklo nedeljo v Apačah, kjer je nastopila četa skupno z društvom Gornja Radgona in s četo iz Radencev. Dopoldne so bile skušnje, popoldne pa je krenila po Apačah res lepa povorka, v kateri jc bilo preko 4Ш članstva, naraščaja in deee. Številne razobešene zastave so pričale, kako simpatično so sprejeli Apačam Sokolstvo. Na urejenem telovadišču se je vršil po končani povorki nastop, ki mu jo prisostvovalo preko 500 občinstva, največ domačinov, pa tudi od daleč so prihiteli gostje na avtomobilih in vozovih. Z velikim zanimanjem so sledili izvajanju prostih vaj vseh oddelkov in zlasti nagradili članice, ki so lepo izvedle predpisane proste vaje. V velikem številu je nastopila tudi deca. Mnogo odobravanja so bili deležni člani in članice gornjeradgonskega društva, ki so nastopili na bradlji in krogih. Nastop je zaključila simbolična vaja »trikot«, ki so jo izvajali domači četaši. Letošnji telovadni nastop in številna udeležba sta pokazala, da je sokolska ideja tudi na naših tleh krepko usidrana. DOLNJA LENDAVA. — 15 letnica društvenega obstoja. Na binko-štno nedeljo bo Sokolsko društvo v Dol. Lendavi slovesno proslavilo 15 letnico društvenega delovanja v najskrajnejšem predelu severnega dela naše države. Po osvobojenju, ko jc bilo treba pridejati, kar je še ostalo neporušenc slovanske tradicije, je Sokol v 15. letih storil, kar je mogel. Danes, ko madžarski revizionizem še vedno sili skozi mejo, je tem bolj potrebno, da zlasti soseski bratje čim bolj podpro delo obmejne sokolske postojanke v Lendavi! Spored slovesnosti je naslednji: Nedelja. 9. junija t. 1. ob 9. uri sprejem gostov na postaji, ob 9.30 uri skušnje, ob 11.30 slavnostni občni zbor, ob 14. uri sprevod po mestu, ob 15. uri pa javni nastop. Po nastopu ljudska veselica. Čuvajmo našo mejo! £upa Mostar DUBROVNIK. — Naraštajska akademija. Dne 26 maja o. g. priredio nam je naš naraštaj lep užitak, održav-ši svoju vrlo uspelu akademiju. Posle vatrcnog proslova naraštajca I. Falge-ija, nar. Z. Jakclić izdeklamovala je zanosno: »Na gazi mestanu«. Odmah se zatim prešlo na plastične prikaze, koji su svojom prcciznošču i poletom oduševili punu dvoranu. Tako su veoma lep utisak ostavila ženska deca s prostim vežbama. pa muški naraštaj s »Iz bratskog zagrljaja«. Svojim pokretima i odlučnošču kao da su hte-li da slome svaku dvojbu o jedinstve-nosti jugoslovanskih plemena. Iza toga je muški naraštaj izveo nekoliko vežaba na ručama i pobrao spontan i dugotrajan pljesak nakon svake tačke. Ženski’naraštaj izveo je simbolički prikaz: »Novo pokolenje« (Al. Santič) od Jelene Dopude, sa završnom sim-boličnom slikom, koja jc zadivila sve prisutne. Vežba je zaista prvoklasna i sama ona bi zahtevala posebnu napo-menu i zaseban članak. Na kraju prvog dela programa iz-velc su članice »Korak heroja«, — ko-jo jc uvežbala sestra Maša Arsenjeva. Ovaj deo programa je bio vrhunac priredbe. U drugom delu programa izveden jc »Svctski rat« od Br. Nušiča. Naraštajci su dobro shvatili nepresah-li i uvek sveži humor našeg nenadma-šivo'g komediografa. Župa Niš RUDNIK »RTANJ«. — Osveće-nje Sokojskog doma. Na godišnjoj skupštini ovdašnjeg društva 1934 god. rešeno jc, da sc osnuje fond i povede akcija za podizanjc Sokolskog doma na letnjem vežbalištu, pa je u tu svr-hu izabran i odbor, kome je stavljeno u dužnost da izvrši tu toplu žel ju sveg članstva. Sopstvenici rudnika »Rtanj« gg. Minh poklonili su društvu 50.000 Din. Centralni higijenski zaved, koji je na-meravao podiči zajednički sa Sokolskim društvom oporavilište za decu, pošto je privremeno odustao od te namero. ustupio je deo grade dobivene od Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda. Ostala svota dobivena jc od prihoda priredaba i dobrovoljnih priloga članova, ovdašnjeg gradanstva i prijatelja Sokolstva. Dom je završen 1 decembra 1934 god., kada je održana svečana sedniea društva u njegovoj velikoj dvorani. Porcd velike dvorane s pozorni-com i galerijom, dom ima u prizemlju ioš i ove prostorijc: svlaeionicu s kabinama i tuševima, pretsoblje, sobu za sodnice upravnog odbora, bife, restau-raciju, garderobi! za glumce i sobu za poslužitelja, a na spratu: čitaonicu, malu dvoranu za predavanja i sobu za goste. Uprava rudnika daje besplatno električno osvetljenje i ogrev za ceo dom i vežbalište. Zbog žalosti za nenaknadivim gu-bitkom našeg Viteškog Kralja Ujedi-nitelja osvečenje doma izvršeno je dostojno, ali skromno tek 19 maja o. g. u 4 časa po podne. Činodejstvovao jc g. C. Krstič, sveštenik iz Boljevca. Osvečenju prisustvovali su porod starešine župe Niš br. R. Dimitrijevima i pretstavnika Sokolskih društava Boljevac, Krivivir, Zaječar i Sokobanja — još i mnogi drugi ugledni gosti iz okolnih mesta, i to: divizijski general g. Pet. Ljubičič s g-dom, načelnik boljevačkog sreza g. Dinič, starešina suda g. Vel. Ratko-vič, direktor gimnazije g. M. Kovačevič s nastavnicima i dacima, šef šum-ske uprave g. ing. Netkovič i dr. G. prota istakao je u svom pri-godnom govoru važnost podizanja sokolskih domova za naš narod, koju je važnost i naš Blagopočivši Kralj uvek cenio. Starešina društva br. A. Herman izneo je kratak istorijat ovoga društva i pozvao članstvo, da u svome novom domu, koji je podignut zajedničkim požrtvovanjem j slogom celoga članstva, produži istom ustrajnošču svoj sokolski rad. Starešina župe br. R. Dimitrijevič istakao je probranim rečima agilnost ovoga društva, u kojc jo došao s dobrim raspoloženiem, a odlazi odušev-Ijen, pa se za dosadašnji vidan rad bratski zahvalio svim pripadnicima ovoga društva. Zatim su se svi prisutni uputili k vežbalištu, gde je priredon javan čas, na kome su sudelovali čl. vežbači, muški i ženski naraštaj Boljevačkog društva i sve^ kategorije domačeg društva. U večer priredena je sokolska akademija, na kojoj su nastupili svi otseci s probranim programom, manifestuju-či tako lep uspeh, što ga je postiglo društvo za srazmerno kratko vreme (4 godine). Pod vodstvom načelnika br. A. Crnkoviča izvela su precizno svoje tačke: muška i ženska deca, muški i ženski naraštaj i članovi. Koncertni deo bio je vrlo obilan. Duvalačka kapela pod dirigovanjem br. A. Kralja izvela je vrlo lepo nekoliko uvertira. Tamburaški orkestar, ko-jim ie dirigovao br. Slavko Kralj, a u komu sudeluju naraštajci i mladi članovi, iako su početnici, pokazuju pravilno shvatanje muzike. Naročitu pažnju skrenuli su sluša-oci na dečji violinski orkestar, kojim je upravljan br. A. Kralj. — Publika je oduševljeno aplaudirala i dečjem peva-čkom horu, čiji je horovoda br. D. Skuta. — S velikim zadovoljstvom sa-slušan je muški pevački hor pod vodstvom br. A. Kralja. Poslednju tačku programa izveo je dramski otsek, čija je pretsednica sestra M. Vlčkova, a režiser br. I. Mo-zer, odigravši vrlo uspešno komediju u 1 činu »Na samrtnim mukama«. Preko celog dana posečivana jc vrlo uspela sokolska izložba, čiji su otseci prikazivali ceo razvitak društve-nog života, kao i postignuti moralni i materijalni uspeh. Novosagradeni dom kao i manife-stovani uspeh svih kategorija i otseka zajedničko jo delo svih pripadnika ovog vrednog Sokolskog društva. Ovo priznanje neka bude tim neumornim sokolskim radnicima potstrek za još bol ji i veči napredak društva i njegovih četa. £upa .Vovi Sad MOL. — Javna vežba. Sokolsko društvo u Molu priredilo je u nedelju 26 maja o. g. svoj javni čas uz sude-lovanje bratskih društava iz: Ade, Bač-kog Petrovog Sela, St. Bečeja, Čuruga i Srbobrana. Taj dan ujutru, formirala se povorka, koja je na čelu s glazbom izašla na stanicu, gde je bio prireden svečani doček gostiju. Pri povratku kroz mesto. Sokoli su biji burno pozdravljeni od meštana, kao i od mno-gobrojne školske doce, koja su s obe strane napravila špalir, posipajuči Sokole tom prilikom cvečem. To isto pre podne, održane su probe svih kategorija na sletištu. U podne je bio prireden zajednički ručak za vežbaju-če članstvo, na kome je uzelo učešča njih 140. U 2 časa posle podne povorka je prošla kroz selo, a u 3 časa je bio održan javni čas. Prema programu, pr-vu tačku su izvodila starija brača, vež-bajuči palicama, a zatim su sc rcdale ostale tačke. Vežbe su izvodila: muška i ženska deca, muški i ženski naraštaj, članovi, članice, četa s kolonije »Njegoševo«. kao i učenici-ce ovdašnje Gradanske škole. Kao osobito uspele tačke su bile: vežbe muškog naraštaja puškama, koje je složio ovdašnji načelnik brat Milan Stokič. Zatim na-ročito slikovite su bile vežbe Grad. škole, koje su savladalc tešku tehniku, zadovoljavajuei sve obzire. Brača s kolonije »Njeguševo« svojim vežbama su osvojila sve simpatije posmatrača. Divan je bio rad brače na spravama. Kao što napred rekosmo, svaka tačka je bila dobro izvedena. Na sletu je bilo prisutnih oko 3000 gledalaca, ne računajuči Sokole, koiih je bilo oko 800. Uveče je bila priredena u sokolani igranka, na kojoj je svirao sokolski tamburaški orkestar. ST, FUTOG. —- Okružni slet. 16 juna o. g. prireduje okružje Novi Sad I okružni slet, koji če se održati u St. rutogu. Na ovom če slctu osim doma-ćina uzeti učešča sva bratska društva okružja Novi Sad I, a uz to doči če bratsko Sokolsko društvo Novi Sad sa svima svojim kategorijama osim dece. Pored njih ima izgloda da če doči i bratsko rusko Sokolsko društvo u Novom Sadu, kao i još neka druga bratska društva iz drugih okružja. Celokupno članstvo dalo se na po-sao, da so slet što boljo organizuje, to da uspe kako s tehničke strane, tako i s idejne. Ž.upa Osijek OSIJEK. — Poklonstveni pohod župe Osijek na grob Viteškog Kratja Aleksandra I Ujedinitelja. Župa Osijek, da oda poštovanje seni svoga Viteškog Kralja, pohodila je 19 maja njegovo poslednje počivalište na Op-lencu. Specijalni voz krenuo je iz Osijeka 18 maja na večer. U Vinkovcima priključila su se okružja Slav. Brod, Slav. Požega, Dakovo i Vinkovci. Voz u kojem je bilo 617 poklonika stigao je 19 maja u 6 sati ujutro do sela Banje, a odavle krenuli su neki kolima neki pak pešice na Oplenac. Put od Beograda do sela Banje ostavio je vrlo dubok utisak, naročito na braeu iz sokolskih četa. Naša divna Šumadija sa svojim uzorno uredenim vočnjaeima, vrtovima, vinogradima. mladim hrasti-čima i bistrim potočičima usekla se svakom duboko u dušu. Blago nizala se brda jedno uz drugo, rekao bi jedno iz drugoga, a naš voz vijugao je medu bujnim poljima i pašvfjacima. Sve je to davalo jednu svetlu, čarobnu sliku koje se nismo mogli siti nagledati. Nad svim tim uzdigao sc beli mramor-ni hram u kojem počiva svoj večni san naš neumrli Vožd — naš Kralj. Pred zadužbinom skupili smo se svi, a onda zajedno ušli u hram. U veličanstvenom hramu, koji rese mozaici največe u-metničke vrednosti, poklonili smo se senama Karadorda i Kralja Oslobodi-oca. Uz njih nalaze se i slavne zastave pukova, koji su svoju krv prolili za sreču naše otadžbine Jugoslavije. Po-oepane i prorešetanc tanetima mirno počivaju kao živ svedok boli i patnja naše brače za našu slobodu i ujedinjo-nje. Kad smo stupili u veličanstvenu kriptu, gde počiva telo našeg Viteškog Kralja, obuzeo nas je svet uzvišen osečaj. U tišini, ukrašen samo velikim drvenim krstom uz sjaj dveju voštani-ca i kandila, jednestavan, kakav je i Kraljev život bio, nalazi se Njegov grob u kojem počiva On, 'nepobedivi Borac i slavni Vitez, večno živ, naš največi i najbolj! Soko. Toška srca i suzom u očima gledali smo kamenu ploču na kojoj stoji pisano — Aleksan-dar. Svečenici održali su opelo, a zatim je starešina župe br. Dimitrije Petrovič održao ganutljivo slovo i položio na grob srebrnu urnu sa zemljom iz rodne kuče Štrosmajerove — uspome-nu Sokolske župe Osijek. Ničijo oko nije ostalo suho i kriptom prolomiđ je prigušen jecaj Sokola i Sokolica, koji su na kolenima odali poslednju postu svome mrtvom Kralju. Posle su mnogi razgledali moto Topolu, Karadordeve konake i posetili vinogradarsku zadru-gu, čiji je član bio sam blaženopočivši Kralj. Članovi naših četa upoznali su se sa scljacima Šumadineima i srdačno razgovarali. Teškim srcem oprostili smo se od naše jugoslovenske Meke. Oduševljeni našom bračom Šumadineima i Šumadi-jom, našim jugoslovenskim Pijemon-tom, krenuli smo u 12 sati da se pu-nog srca vratimo našim kučama i da donesemo u duši ovaj sveži i topao miriš šumadinskih gora i bratske Iju-bavi. Doista je morao da založi svoj život Onaj, koji je stvorio divnu i ve-liku Jugosiaviju, da se u njoj nadu brača ne samo po imenu več i po srcu. Prikazana jc velika žrtva, ali je krv Njezina blagoslovila zemlju iz koje je niklo zdravo bratsko seme. Rod jc putem bio uzoran i naša brača Sokoli su doista pokazali da su dostojni svoga sokolskog imena. I. K. SLAV. POŽEGA. — Proslava 30-godišnjice društva. Sokolstvo požeške doline s gostima iz okružja brodskog, našiekog, iz Osijeka, Borova i Nove Gradiške proslavilo je 25 i 26 maja o. g. 30 godišnjicu Sokolskog društva Sl. Požega. U starom, svečano okićenom gradu sastali su se tih dana Sokoli i prijatelji Sokolstva, da bi ovu retku i značajnu slavu uveličali i da bi se setili onih, koji su pre tri decenija savili ovo sokolsko gnezdo i tako položili temelje Sokolstvu u ovim krajevima. Proslava je počela u subotu 25 maja s telovežbenom akademijom, koja se održavala u dvorani Vatrogasnog doma. Nju je otvorio prosvetar društva br. A. Petkovič prigodnim govorom. Na akademiji nastupila su Sok. društva Osijek-Matica i Sl. Brod, a domače društvo samo jednom točkom, poznatom vežbom »Čergo moja...« Članice Sok. društva Osijek-Matica na-stupilo su s tri točke: S »Ritmičkom peticom« od M. Večerove, s vrstom na razboju i 6 novoshvačenom vežbom K. Matijevićevc »A 5«; vežba na razboju pokazala jo znatan stepen uvež- banosti Osječanki. Obim akademskim točkama smetao je nopodesan prostor za vežbu i neposredna bližina publike. Prvoj još i trema nckojih vežbačica. — Sokolsko društvo Sl. Brod nastupilo jo isto tako s tri točke. Muška deca - Vojniči izvela su puškom i s vojničkom »opremom« kratku scenu s dolaskom, odmorom, stražarenjem i pregledom čete po »oficiru«, a zatim proštu vežbu puškom. »Oficir« mogao je u toj sceni otpasti. Inače je vežba izvedena is mnogo volje i skladnosti. — Ženski naraštaj u »Turskom maršu« od D. De~ kvala u šarenim haljinama pokazao je lepu uvežbanost, ma da je ta točka svojim otsečenim kretnjama i naglim okretima imala suviše muški karakter, koji ženskoj kategoriji ne odgovara. \ ežba na pesmu »Iz bratskog zagr-Ijaia« od istog autora je vrlo dobro zamišljena skladba, ma da starijeg, sim-boličkog kova, a bila je odlično izvedena od tri naraštajca i šest članica, razvrstanih u tri skupine. Smetala je afektaojja nekojih vežbačica, stvar na koju smo več jedanput kod ocenjiva-nja nastupa Sok. društva Sl. Brod upo-zoravali. Tu pojavu, koja na sokolsko priredbe ne spada, trebalo bi energično otstraniti. Cela priredba, koja jo doduše imala obeležje jednc improvizirano večeri više nego svečane akademije, bila je dobro posečena. Domače društvo, koje noosporno ima dobar' vežbački mate-rijal, trebalo jc na njoj svakako sude-lovati u večoj mori. U nedelju 26 maja počelo je u 6 sati ujutro župsko takmičenje za pre-laznu naraštajsku zastavu. Zakasnilo su vršte muškog naraštaja društva Sl. Požega i žepskog naraštaja društava Vukovar i Sl. Brod. Takmičenje se je održavalo na lepo uredenom letnjem vežbalištu, izmedu osnovne šole i so-kolane, a proteglo se jc do 10 sati radi nemanja sprava (drugog vratila i skoka u vis). Takmičenju jo prethodi-la sedniea sudaca u subotu posle akademije, na kojoj je bila izvršena ko-načna podela sudaca i ižrebane vežbe za takmičenje. Takmičenju je pristu-pilo 11 vrsta odeljenja, od toga 6 žen-skog i 5 muškog naraštaja. Največi po-stotak bedova postigao je ženski naraštaj Sokolskog društva Osijek Matica, koji je postao čuvar župske nara-štajske zastave do sledcčcg takmiče-n ja. Povorka formirala se ie kod Sokolskog doma i prošla je glavnim ulicama grada na Trg Kralja Aleksandra. U njoj jc bilo 7 zastava, 2 glazbe (Sok. društvo Požega i tvornice Bata i/. Borova) s ukupno 58 glazbenika, 67 članova i 2 članice u odori, 56 članica u vežbačem odelu, 51 naraštajka u vežb. odelu, 3 naraštajca, 30 članova sokolskih četa, 102 muške i 46 ženske dece. Ukupno 461 učesnik. Na trgu su održali prigodne govore starešina društva br. Seljan. načelnik grada g. Kovačevič i starešina župe br. D. Petrovič. Šteta, što se, usled neprak-tičnog svrstanja pojedinih delova povorko pred tribinom, nisu govori dobro culi. Javna vežba počela jo sa zakašnjc-njem od 30 min. u 15.30. Muška dcca (112) odvežbala su ovogodišnje župsko proste vežbe na brojanjc. Izvedba nije bila dovoljno skladna, jer je mnogo dccc bilo mlade, a vežba je sestavljena za stariju decu. — Ženska deca (54) izvela su svoje vežbe uz glazbu, dobro i skladno. Nastup i odlazak nije bio najbolji krivicom vodinika. Ženski naraštaj (38) vežbao je uz glazbu proste vežbe za beogradski slet. Izvedba jc bila dosta skladna. Nakon završeno vežbe proglašeni su rezultati dopo-dnevnih takmičenja i predata župska prelazna naraštajska zastava pobed-ničkoj vrsti ženskog naraštaja Sok. društva Osijek-Matica. — Muški naraštaj (57) vežbao jc na brojanjc. Izvedba bila jc dobra i skladna, nekoji sc gibovi i stavovi trebaju još izgladiti. — Na spravama nastupilo su 2 vrste članova (vratilo i karike), 1 vrsta članica (razboj), 2 vrste muškog naraštaja (konj uzduž i razboj), 1 vrsta ženskog naraštaja (greda), 1 vrsta ženske dccc (dugi konopac), 1 vrsta muško dece (kozlič). — Najskladnija točka bio je nastup članova sokolskih četa (33), koji su vežbali na brojanjc. — Članovi (40) izveli su proste vežbe isto tako na brojanje. ali oni nemaju još potrebne skladnosti i slivenosti gibanja. Pojc-dinci ne paze na okolicu ni na pokrivanje. — Članice (44) izvele su vežbe dobro i skladno uz glazbu osim zavr-šetka, kada su zakasnile iza pratnje. Zadnja točka bio je nastup vojnika 43 peš. puka, koji su skladno izvoli vežbe puškom. Opčenito, nivo je javnog časa bio zadovoljavajuei obzirom na činjenicu,' da je to bio prvi nastup ove eodinc, s novim vežbama i uz glazbu. šteta, što se nisu pokusi mogli održati sa svima kategorijama, jer bi to mnogo dopri* nelo večem uspehu nastupa. Cela pak proslava bila je dobro zamišljena. Izvedbi samoj je smetalo, što su se izvesni radovi na sletištu vršili neposredno pred početak nastupa i tako stvarale dojam neke nepriprav-nosti i negotovosti. To vazi i za tch-ničko vodstvo u pogledu i pripvema sprava za takmičenje. i pokuša, i svr-stavanjo povorke. Verujemo, da če uspeh ovc pri* redbe, a naročito lep. odaziv publike, mnogo doprineti dalnjemu radu dru* štva Slavonska Požega, a time i radu Sokolstva u celoi požeškoi dolini. Inž. KI. demiju, koja je bila brojno posedena. Dvorana je bila puna Sokola(ica), te prijatelja Sokolstva. Sokolska četa Vojni Tule izvela je uspešno ova j program: Četni tajnik pozdravio je prisutne; zahvalio зе na brojnu posetu, naglasivši moč i snagu sokolske misli u nas i u ostalim slovenskim narodima. Nato je br. M. Mrvoš osećajno deklamovao pesmu »Kralju Mučeniku«. Prikaz »Jugoslavija sa 9 banovina«, izvela su školska deea s uspehom, gele je bilo takoder potresnih i bolnih momenata. Nakon ovog uspelo« prikaza jedan je učenik osnovne škole deklamovao pesmicu »Sokolič«. Brača i sestre izveli su nato Nušičev igrokaz »Analfabetu«, vrlo uspešno, i požnjeli obilan aplauz i'odobravanje. Zatim je prisutne oslo-vio br. tajnik društva Vrata. Posle programa razvila se vrlo ugodna bratska zabava. Dvorana je bila ukusno iskičena slikama članova Kraljevsko« Doma, jugosl. zastavama, čilimima i veneima. Priredba je uspela odlično u moralnom kao i materijalnom pogledu. kovei. Prisustvovalo je odeljenje so-kolskog konjičkog otseka, koje je iz-velo na svečanoj akademiji »Vežbe sabljom« od Borojeviea. VINKOVCI. — Sudelovanje u Ru: mi. Bratsko Sokolsko društvo u Rumi priredilo je na 26 maja o. g. jubilarnu proslavu prilikom proslave 30-godišnji-ce svojeg opstanka i rada. Na ovoj proslavi uzelo je vidno« učešča i naše društvo. Prisustvovala je društvena fanfara, te odeljenje članova i članica, koji su odvežbali na javnoj vežbi: Članovi: Vežbe na spravama, a na svečanoj akademiji članovi prednjačkog zbora: Skupinske proste vežbe »Sedmica« od Jankovič - Muhviča. Članice su izvele ritmičku vežbu »Proleče« od Bolharje-ve te fanfara dve prigodne tačke. VINKOVCI. — Zrinjsko Franko-panska proslava. Na 30 aprila o. g. u 8 sati naveče priredilo je naše Sokolsko društvo u Sokolani II Zrinjsko -Frankopansko komemorativno veče. Raspored se sastojao iz četiriju točaka i to: 1) Zajc: Zrinjsko-Frankopanska koračnica, izvodila društvena fanfara. — 2) Prigodno predavanje o Zrinjsko -Frankopanskoj tragediji, održao brai Aleksandar Čavrak, prosvetar. — 3) Zajc: Zrinjsko - Frankopanska, otpevao društveni muški zbor. —• 4) Zajc: Duet i finale iz opere Zrinjski, izvela društvena fanfara. Sokolana jo bila puna članstva, koje je sve tačke saslušalo sa največim interesom. Svi oficiri vinkovačkog garnizona 17 peš. puka »Vojvode Mišiča« prisustvovali su ovoj proslavi u svečanim uniformama. VINKOVCI. — Đurđevdanski uranak. Uranak je aranžiran po ovdaš-njem 17 p. p. »Vojvode Mišiča« u ob-ližnjoj šumi. — Svi članovi i članice, kojima to nije sprečavala njihova duž-ncst.i zvanjc, priključili su se vojsci i uzeli učešča u ovoj narodnoj slavi. VINKOVCI. — Akademija. Dana 11 maja o. g. priredilo je naše društvo svečanu akademiju spojenu s prosla-vom 700-godišnjice smrti sv. Save. Na programu je bilo 12 tačaka. — Kod druge tačke održao je predavanje o nacionalno kulturnom radu sv. Save brat Stevan Čvorkov. — Društveni muški pevački zbor otpevao je od Koste 1*. Manojloviča »Orluj, orle«, zatim je ženski naraštaj odvežbao »Čergo moja, čergiee« od Jambrovič - Mudriča uz pratnju muškog pevačkog zbora. — Sledila je »Devetka« od Lotski - Muhviča, izvedena po muškom naraštaju. — Kao šesta tačka od R. Škrgatiča »Bura« takoder jo izvedena po muškom naraštaju. Iza odmora otsvirala je društvena fanfara uvertiru »Graničari« od I. Zajca. Članovi konjičkog otseka izveli su »Vežbe sabljom« od Borojeviča. — Članice pak »Proleče« od Bolharjeve. Članovi prednjačkog zbora istakoše se u skupinskim prostim vežbama od Jankovič - Muhviča. Program je završila društvena fanfara s koračnicom od K. Koleta »Uvek dosledno«. — Sve tačke izvedene su precizno i s elanom. Sve kategorije nastupile su s odu-ševljenjem i udovoljile su postavljenim zahtevima. Poseta nije bila zadovolju-juča. Drugi dan 12 maja pre podne ponovljena je ova akademija za omla-dinu. — Kao i prva i ova druga je uspela. VINKOVCI. — Pohod u Brčko. Na okružnom sletu Sokolskog okružja u Brčkom održanom 18 i 19 maja o. g. uzelo je učešča i Sokolsko društvo Vin- Župa Sarajevo VISOKO. — Položili društveni prednjački ispit. Dne 12 maja 1935 g. položili su društveni prednjački^ ispit sestra Bohaček Jarka i brača Tafro Nedžib, Krile Dragan i Elazan Jožef, svi članovi Sokolskog društva Visoko. MANDALINA. — Na 30 aprila o. g. priredilo je društvo zadušnicu u mesnoj crkvi za Zrinjskog i Frankopana. Prisustvovali su članovi i meštani. Uveče je održano predavanje. Na 10 maja bilo je predavanje o sv. Savi pri-godom .700-godišnjice njegove smrti. Obim predavanjima br. starešine prisustvovalo je mnogo članova svih kategorija. U Sokolu se je uredio prosvetni odbor, u koji su ušli: pretsednik Vlaho Vlahovič, tajnik Omer Krpo, članovi: Brana Marija, Buljat Marija, Ivančič Matko, Martineti Antun i Barin Pra-voje. Diletantski otsek pripravlja se na dve pretstave, a vežbači za akademiju. Biran je i odbor za gradnju doma i to uz starešinu Vlahoviča još: Ivančič Matko, Jurkovič Slavomir, Pender Gr- ŽELEZNE STALKE ZA NOTE, 10 komada, kupilo bi po &3-ceni Sokolsko društvo J Milijoni teh kamer se danes uporabi}®!0 OtpremniStvo drž. željeznica JADVAR a. d Sušak-Delta uskladižtujo i vrši sve špediterske poslove i carlneku manipulaolju uz najkulantnlje uvjete. — (Preuzimlje razvažanje od etanice kroz grad i do stanioe uz najjevtiniju cijenu.) Tel. inter. 2-29 Brzojavi: Jadvar-Sušak Izdelava Kodak Baby-Brown*e Ш * kamere je beležena danes kot Ш J večji uspeh tvornice Kodak. ^ jšM' Vi lahko z njo dosežete draz^ ШЖ posnetke, ker je to tako ’a ШШ Baby-Brownie kamera pa s Din. 75>'‘ Lep format slike 4 X 6‘5 cm. Uporabljajte vedno Kodak ah Pathe $ s katerimi boste dosegli dobre postnetke. Svaki bolji sokolski orkestar svira: 1-2—1 „Jugosloven*ki sokolski marš4* j „Mars Jugoelovenskih seoskih sokolskih cetaM Oba marša za klavir 10 Din, gudaeki orkestar 48 Din, salonski orkestar 48 Din, duvački orkestar 61) Din, tam-buraski orkestar 38 Din; Šal je se samo uz unapred pn-poslati novac Ček. uplatnicom post. stedioniee br. eek. rac. 57 092. Ovo su cene.sa 30% snizene za sok. društva za pokriće režiskih troškova. Note salju se samo upre-oisu. Za upite priložite post. marku za odgovor. Salje br. L. ŠOULA, propagator slov. nar. melodije. Beograd, Dalmatinska 59. — Molim bratske sok. župe i društva da mi plate poalate note ..Jugoslovenski sokolski marts“ za klavir, pošto se nalazim u teškom materijalnom stanju. KRIZE BO KOHEC, ko bodo domači denarni zavodi mogli zopet dajati nova posojila iz novih vlog. Zaupajte Vaš d e n a i Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož JUGOSLOVENS&A SOKOLSKA MATICA u Ljubljani ki izplačuje nove vloge, vložene po letu. /933., neomejeno ter jih obrestuje po 4 do 5°/o. Vloge nad .... Din 400,000.000“— Rezerve . . . • • Din 14,600.000'— 116-3 iastave u s v i m a izradama opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije ržavne, sokolske i brodarske regislrovana zadruga s ograničenim jamstvom izašiljem brzo i jevtino. dresa: Radlonica zastava INKLER JOSIP, Subotica ferat i cenovnik besplatno. učiteljska ттш TISKARNA Bil i V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 TRANSPORTNO, SKLADIŠNO i OTPREMNIČKO PODUZEĆE OSKAR GUDAC MED JUN ARODNI TRANSPORTI SUŠAK-DELTA 1183 VlaslUa zgrada — SupUova obala — Brzojavi: Gudac, Sušah — Telelon tnterurban 64 GUSTAV BRELIC POMORSKA AGENTURA BRZOJAVI: BREG SUŠAK MASARYKOVO ŠET. Sl. TELEFON 1NTERURBAN 23 Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugosloveneka sokolska matica, Lfublfana, Narodni dom Pošianeko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte ceni TVO R N I CA GIMNASTIČK1H SPRAVA J. ORAZEM RIBNICA na Dolenjskem Praporučamo bratskim Jedlnlcam svoje solidne prolruode. — Cene niške. - Sprave usavriene. — -- - - . „rrAaii stiman čriar • llreduje Redakcijski oleek • Tlaka UčUelJeka tiskarna (prelstavnlk Franc« Štrukelj) Izdaje Save* Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sfjepan Celar • ureuu,c ROSIJA-FONSIER 9 društvo sa oslguranje i reosiguranje • Beograd