Poštarina plaćena u gotovu s i fr SCKOISK1 \лл ** Cena Din 2'— GUsuo S AVEZA SOKOU KRAUtVIUE J U CC S LAV | JE »nafte prosim i Izlazi svakog petka e Godižnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko] tiskari, Frančiškanska ulica 6 • Telefon broj 2177 • Račun Poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 10 januara 1936 God. VII • Broj 2 NARASKRSNICI bVEJU GODINA Idući svojim utrvenim i neotstup-l"i stazama, koje su urezane u gra-DnT- s*en? sokolske izdržljivosti i s ojanosti, Sokolstvo naše zastaje za s u tom svom naprednom hodu, ba-Pogled na dela koja je posvršavalo KaР1Ге svoie oči u vedru sutrašnjicu. tol "t-S Pre6^ednog i istaknutog viša, n o Potrebnog oku predvodnika, ono _chraf .?n*ci dveju godina beleži us-,e koji su za svakoga vidni i uočlji-čast °cr*.ava zadatke, nevidne i magli-te. ali nepromašne volji i odlučno- stl sokolskoj. ,^aše sokolsko bratstvo, našu so- kao i ,°^u jednodušnost, negovali smo, lvek do sada, sa svom bračom orn i slovenskom, bili oni na iskrK°m SCVCTU ili na bliskom jugu. dalItna i bratska ljubav, koja nas iz čk « Prošlosti veže za češkoslova-Un • P^olstvo, podržava se na divo-iSn 'bratski način tako, da gordošču bilo ava srca ’ njihova i naša. Ni je Vot лц-ednog važnijeg momenta u ži-se n 1 j?.^noS i drugog Sokolstva, a da a U nije popratio, ako ničim drugim, kada su oplakivali pre-teh ?mrt nezaboravnog našeg prija- w Mtsi i HrvU x . i' i i* v . _ \ 7 ^ /»n n r' < Št dobroželitelja brata Vincenca kad 1 a’ i 11 danima zabrinutosti, neim.Se nj*bov prvi sin i Soko, veliki slov a!: svobode i samostalnosti češko- ]Ц„ a°k°g državnog života, brat Toma j 4Sank, pod teretom u muci i u ra-d Preživelih godina i pod bremenom j^mčkih dela, preko kojih istorija n^. čutke preči, povlačio s največeg p0st\na koje jedna nacija može da H (avi najodabranijeg svoga sina; i nuf ma radosti, kada se ta zabri-Se.|!)sj zamenila zadovoljenjem, sto Vl ’ državnik i dalje ostaje budan ču-гђе stečene slobodo i što na njegovo me«-? kolaži najdostojniji njegov za-pj lk. državnik svetskoga glasa, dr. duafd Beneš. i *ste bratske veze spajale su nas SuriK- skim poljskim Sokolstvom. Puta a btela, da su to veze ovoga i2r našle svoj naročiti i bratski še ■' 11 b°lu koji je zadesio obe na-ern'Je- Njihovoj bratskoj tuzi za s velikim Ujediniteljem odužili га ?.e bratski našom iskrenom tugom bn.injl‘1°vim velikim stvaraocem slo-^oljske Republike, maršalom ‘>uctskim. stVnSa v zagraničnim ruskim Sokol-u n .čiji je največi i pretežniji deo Vig„ °J zemlji, naši su odnosi gotovo na' nego bratski, jer su oni uvek s Пас a’ -iCr su oni gotovo sastavni deo s samih. &k S naj mladim članovima slovenji,,.’ .Sokolstva, s bračom bugarskim Haih ma>. cementirali smo veze na Posr+ats,kiji način. Da ne pominjemo sok ;c naših i ostalih slovenskih kaj, kih pretstavnika u Bugarsku, Pre tako i za vreme glavne Pom;- u S.taroj Zagori, da ne vaka tm° triumfalno putovanje pr-гСГПЈ. bugarskih Junaka kroz našu ^nJU’ dovolj no je pomenuti veli-Sofj•. eni slet bugarskih Junaka u br0jJ1’ koji jo u onako impozantnom ka |u Posetilo naše članstvo, pa da sli-Wi°?a ,5ratstva i lepih perspektiva za je ^nost bude očita i jasna. A što utv H sokolskom i j-unačkom rečju -еП°’ °d t°ga se ne^e otstupiti, J® Junaka i Sokolova, jim 'Krašnji naš život tekao je svo-Usav.- ^denim smernicama. Težnja za duha Savaniem i za podrškom viteškog v'dn nu^cfia' članstva ispoljavala se Ч spremanju za mnogobrojne mice ,°kolske priredbe, za razne utak-jcolskj Za u Sofiji. Taj muški i so-Jie, je rad teče i teči če nesmetano da-e vrV'c on <>d uve!k prava cena na- Ч oči По?4'- ЛН gledajuči stvarnosti ’.valja priznati, da su taj neza-‘Јсђј 1 tok našega sokolsko« strem-0mctale prilike političkog ka-4as j a’ koje treba da su daleko od 0це na kojo moramo da se žalimo. 4-u ®u bile u .stanju da pokolebaju jjih -j- c-olicine naših sokolskih never-j?liko°rna..i da usled toga posrnc nc-dovoljno neutvrdenih je-Sr0’ . °žda je to s druge Strane i eW JCr Su ovakve prolazne nedače 8°^okl- Za čeličenje prave i istinske Jasno i ofvoreno Iskrena reč uoči godišnjlh skupšllna — U desetom broju »Sokolske prosvete« za decembar 1935 godine, brat Dura Paunkovič, drugi zamenik savez-nog starešine, piše članak pod naslovom »Naše današnje dužnosti sokolske«, pa na jednom mestu kaže: »Zar je ono načelnik koji se ni tri put u godini ne preznoji, zar je ono starešina, koji se te časti prima same zato što če prvi biti pozivan na kakvu čast ili na kakav banket? Rad, neutrudiv rad u svima pravcima sokolske delat-nosti, to je prva dužnost i najlepša odlika sokolska. Zvanja i časti sokolske kojima se mnogi diče i ponose, prazne su dekoracije, ako im pravo značenje i pravu vrednost ne obeleži rad i uspeh u radu!« Stao sam pred ovim rečima. Stao i zamislio se. Ima, dakle, u našem Sokolstvu starešina, načelnika, prosve-tara, koji se ne preznojavaju. Ima, dakle, funkcionera, koji su samo prazna dekoracija. Ima ih, dakle, što su tu radi zvanja i časti. Baš u dobar čas je ovo pisao brat Dura. Baš ovih dana polažemo mi račune o svom radu u našim jedinica-ma. Ako ikad treba da govorimo kakvi su naši časnici, ako ikad treba sebe da podvrgnemo svojoj sopstvenoj kriti-ci — onda to treba učiniti sad, pre naših godišnjih glavnih sokolskih skupština. Da so malo obrnemo sebi, da od mnogih zala, što nas okružuju, potražimo koje zlo možda i u nama samima. A biče ih dosta. Čak je teško i pobrojati ih. Postoji u nama samima naše sopstveno zlo, koje hoče da/nas grize i nagrize. Postoji kod pojedina-ca, kod društvenih uprava, kod društvenih skupština. Kad bi se na stvar u opšte gledalo, to tako i mora da-bude. Nismo i ne možemo biti savršeni. Ljudi dolazo na svet s manama, nose ih kroz svoj život, neko manje neko više, neko sves-no, neko nesvesno. Ali da govorimo jasno i otvoreno, bez uvijanja, bez prikrivanja onoga što svi težko osečamo; da kažemo iskrenu reč. U nama je zlo koje se može izagnati, u nama su mane koje se mogu izlečiti. Tužimo se da nam ne valja novo članstvo. A zar je ono staro od prvog do poslednjeg dobro?, Zar ti stari »prekaljeni« Sokoli nisu vrlo često u pozi strogih kritičara, kojima nista ne valja; što je sad, a sve je bilo dobro »onda, onda kat! nije bilo ovih novih«? U stvari dobri su i novi i stari. Ili, možda i drukčije, nisu dobri ni stari ni novi. Sve je to relativno. Svuda, i u svakoj prilici ima i jednoga i drugega. No ima nešto što nije relativno, što nikako nije pod sumnjom. Onđe gde su dobri oni što vode Ji novo i staro članstvo — onde je sve dobro! Dobar starešina, dobar načelnik, dobar prosvetar, dobri članovi uprave, svi zajedno, silno deluju na svoje članstvo. Pod njihovom primernom rukom sve se povija. Niko im ništa ne odriče, svi ih slušaju. Ta oni su oličenje sokolskih vrlina: trpeljivost, raspolože-nje, istrajnost, bratska reč, spremnost za rad na onom što je lepo, plemenito i korisno. Ti i takvi upravljači jedne jedinice, čine u njoj čuda od rada i uspeha. Medutim šta biva u mnogo sluča-jeva prilikom godišnjih skupština. Bi-ramo ljude za izvesne funkcije sve iz nekih naročitih obzira i računa. Često prevagne ne njihova sokolska vrednost, več njihov položaj u društvu. Iz videnih slučajeva i očigledhih primera, Ua ulaženju našeg Sokolstva °stao je i dalje nezaustavan. 0 vrednosti. Nema kraja u našoj prostranoj ota-džbini, gde se u torne pravcu živo ne radi. Svetli predvodnici u tome pravcu bili su najpre intimni sastanak rad-nika na selu u rano proleče u Mosta-ru, a zatim značajni prvi sabor sokolskih četa u istom mestu u poznu jesen, kada sc proslavila bogata žetva toga dcsetgodišnjega sejanja čistog i probranog sokolskog semena taj lepi i korisni rad odlično se uvrščuje i rad akademske radne čete, čiji su plodonosni i nesebični napori naišli na svestrano priznanje, a nači če sc puta smemo da tvrdimo — a uvereni smo da ima dosta. i drugih koji bi nam priskočili u pomoč svojim dokazima i iskustvima — smemo da tvrdimo, da je često jedan nedovoljno pismen Seljak po stotinu puta bolj i starešina od jednog gospodina starešine, koji se pri-mio dužnosti tek onako, kao kad bi, recimo, bio pretsednik nekog pevaekog društva, ili lovačkog, kavanskog. Tek onako: svi su hteli njega, a on nije hteo da im kvari volju. Mi se jednom za evagda moramo odviknuti od tih svojih manira prilikom godišnjih skupština. Jednoj viteško j organizaciji nisu potrebne prazne dekoracije. Šta če nam starešine pod silu, ili šta če nam starešine što se laktaju, što se naturuju iz svoje sujete? Jesu li baš uvek najbolji načelnici samo oni koji najbolje izvedu sklopku, ili su možda ba.r isto toliko dobri i oni koji umeju lošije da je izvedu a bolje da je objasne? ZSr je prosvetarstvo u četama, društvima i župama patent jedino za učitelje i pro-fesore, ili bi to možda bilo moguče i za one sokolske sirotane, koji svoj sokolski vek provodc kao pasionirani redovi u koru, orkestru, diletantskom otseku? Jednom reči, na našim sokolskim skupštinama treba da so govori jasno i otvoreno. Skupština je izvor one sokolske reke, koja če posle u toku go^ dine ili da presuši ili da pred sobom valja drvlje i kamenje, te da na utoku u sokolsko more donese bogat prinos. Skupština je izvor na kome treba da operemo očni vid, te da nismo slepi, da nismo gluvi, i da nismo kukavni u daljem sokolskom radu. Na našim skupštinama se mora uvek rešiti načelno pitanje: ko može da uilc u sokolske uprave? Rešenje je vrlo prosto: samo oni koji če istinski nešto privrediti. Nikako ne mogu da udu ljudi od parade, ljudi čiji se celokupni rad svodi na marširanje u povorkama, na dosadno pričanje na sed-nicama. Ne mogu da budu u upravi ljudi koji se grabe za čast, što im neka funkcija donosi, več iedino oni što se grabe za rad, koji im funkcija nameče. A mi se svi dobro znamo u našim re-dovima. Znamo šta ko vredi i šta ko može. I to što znamo, treba na skup-štini otvoreno i jasno da kažemo. Nas ne može da veže ni kumstvo ni prijateljstvo, te da preko sokolskih lestvica stvaramo nekome nekakvo karijere. Po rečima našega saveznog prosvetara, brata dra Belajčiča, Sokolstvo treba da vode samo pravi Sokoli, ili neka ga u opšte i nema, ako ga takvi ne vode. A tu prave Sokole bira skupština. Ona ih ima u svojoj sredini, ima ih baš onoliko, koliko joj treba. Ali treba da ima i kantar, na či.ju vagu treba da stane svaki. Možda bi se dogodilo da na starešinskem merenju pretegne onaj tamo u kutu što čuti i tvrdoglavo, besomučno obavlja sve one sitne sokolske poslove. Možda bi se dogodilo da jezičak na kantaru i ne pokrene onaj starešinski kandidat, koji je u minuloj godini dva — tri puta izdekla-movao svoje suplje, napamet naučene govore. Možda ti »grlati« u opšte ne-maju nikakvu težinu prema onim čut-Ijivim odande iz mase sokolske. Možda su oni beda, napast sokolska, od koje se treba spasavati, ^ otvoreno i jasno, bez straha da bi naše Sokolstvo pošlo na dole bez njihove visoke kulture. Mi nismo neka akademska institucija, več velika narodna organizacija, kojoj neizmerno mnogo koriste piosvečene ličnosti ako su čestite, ali kojoj nanose silnu štetu, ako su one tu radi sebe, a ne-radi društva. RODENDAN NJ. VEL. KRALJICE MARIJE : ‘" «1»» - *љ % Soto „<&oi kaul Hagreb Deveti januar svake godine, kao dan rodenja naše uzvišene Kraljice, u duši svega našeg naroda budi naročito duboke osećaje ljubavi i odanosti prema Velikoj Kraljici-Majci. Taj dan, koji je za života našeg Velikog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja ispunjao naš svetli Kraljevski Dom Karađorđevića i ceo naš narod naročitim osećajima sreče i radosti, danas se slavi tiho, pod neprolaznim dojmom velike tragedije, koja je zadesila naš Kraljevski Dom i svu našu naciju, i pod osećajima neprebolne boli, koju ništa ne može da olakša i ublaži, pa ni tok vremena. Od toga doba Velika Majka s jednim maestitičnim snašanjem užasnog udarca nemilosrdnog Usuda, snašanjem i pregaranjem koje može da podnese samo Velika Kraljica Majka, — Ona svu Svoju veliku ljubav i neizmernu majčinu skrb posvečuje Svojim Kraljevskim Sinovima, našim dičnim Sokolovima, spremajući pri tome Svog Prvenca, našeg Mladog Kralja-Sokola, Nj. Vel. Petra II, za najviše zadatke koji Ga očekuju, da kad stasa preuzme u Svoje mlade kraljevske ruke veliku baštinu Svog Velikog Oca, Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, kraljevsku vlast Jugoslavije. I Sokolstvo Kraljevine Jugoslavije na rodendan svoje uzvišene Kraljice okuplja se u duhu oko svetlog našeg Kraljevskog Doma i uzdiže svoje molbe Svevišnjemu za dug i srećan život Njenog Veličanstva Kraljice-Majke, Njegovog Veličanstva Kralia Petra II, svog najvišeg Pokrovitelja, i celog Kraljevskog Doma Karadordeviča. Zdravo! O svemu tome ima da razmišlja godišnja sokolska skupština. Da razmišlja i da rešava. 1 kako reši tako če joj biti, i njoj i nama svima. »Društvo ne zaslužuje boljo upravljače, nego onakve, kakve je sebi postavilo,« re-kao je svojedobno_ Macini. A naši upravljači imaju biti istinski izraz našeg sokolskog viteštva, mu- drosti i snage. Natrag one paradne, a napred one što su voljni da se preznojavaju ne dva i tr'< puta preko godine, več svakodnevno, kako reče brat Paunkovič. Napred onu braču što se veselo primaju sitnih časti, a krupnih tereta! Prof. M. St. Stanojevič, Petrovgrad i načina, da se za tim svetlim primerom povede što veči broj našega sves-nog i dobronamernog članstva. S tim pozitivnim tekovinama ulazi naše Sokolstvo u novu godinu svoga života. Ona je ispunjena lepim nada-ma, od kojih su dve od presudne važnosti: prcnošenje načelništva i pro-svetnog odbora u sedište savezne uprave i osnivanje Skole za telesno vaspitanje. To objedinjavanje snaga i to staranje za savesno spremljeni pod-mladak donečo bez sumnje svoje po- zitivne i trajne koristi. Ona če isto tako dati bogate prilike i daljem našem spremanju i radu po sokolanama, jer su na poslu pouzdane snage koje pri-premaju veliki naš pokrajinski slet u Subotici, kojom če prilikom naše Sokolstvo moči, kao budan čuvar večne Jugoslavije, da ispolji i snagu mišice i odlučnost volje na severnim ranicama svoje otadžbine. Isto če tako ono s čašču poči da učestvuje u velikim medunarodnim olimpijskim takmiče-njima, kada če zublja — u velikom stilu naša opknačka zublja — biti zapa- ljena u Olimpiji i svojim plamenim sjajem ožariti i preleteti jedan deo naše zemlje, da javi dalekom kultur-nom severu, da i u ovoj zemlji živi rasun i viteški narod, koji je »kadar stiči i uteči i na strašnu mestu posto-jati« i dostojno stati rame uz rame s veštijima i naprednijima od sebe. Tih velikih i viteških zadataka mora naše Sokolstvo da bude svesno i na njihovo izvršavanje več pri po-četku nove 1У36 godine spremno. Neka mu je taj rad srečan i Bogom bla-gosloven! Zdravo i Promene na vodstvu Saveza poljskog Sokolstva Otstup starešine brata A. Zamojskog — Za novog starešinu izabran je brat Arciševski Na vodstvu Saveza poljskog Sokolstva nastale su krupne promene. Kako je poznato, pre izvesnog vremena dosadašnji starešina Saveza poljskog Sokolstva brat Adam Zamoj-ski bio je podneo ostavku, a s njim i ostali članovi saveznog vodstva. Nisu poznati trazlozi, koji su rukovodili brata Zamojskog da odlučno ustraje pri ovoj svojoj ostavci, ali iz motivacije, da mu više nije moguče da vrši tešku i odgovornu dužnost starešine Saveza poljskog Sokolstva, moglo bi se pret-postaviti da je po sredi narušeno zdravstveno stanje, na koje se je starešina brat Zamojski več dugo tužio. Brat Adam Zamojski Ovu križu dakle na vodstvu poljskog Sokolstva imala je da reši glavna savezna skupština, koja je i održana u Vaišavi dne 5 o. m. Skupštini su učc-stvovali u punom broju delegati svih okružja i župa. Skupštinu je otvorio dosadašnji savezni starešina br. Adam Zamojski, koji je u svom govoru spo-mcnuo najvažnije. dogodaje u polj-skom javnom životu, a koji su imali uticaja i na poljsko Sokolstvo. Kon-statovao je, da su se prilike znatno poboljšale i da su povoljne za daljnji uspešni razvitak poljskog Sokolstva, naročito u pogledu odnosa prema Državnom institutu za fizičko i pred-voj nič k o vaspitanje (PUWF i WF), kao i prema Savezu sportskih saveza (ZZ), koji je podreden ovom institutu, a čiji je član i Savez poljskog Sokolstva i koga je šutke priznavao za najvišu telesnouzgojnu instancu. U svom daljnjem govoru brat Zamojski je spomenuo i veze poljskog Sokolstva s Medunarodnom gimnastičkom fede-racijom (FIG) te s pojedinim slovenskim sokolskim savezima, s kojima je poljsko Sokolstvo ujedinjeno u Savezu slovenskog Sokolstva. Sa zadovoljstvom konstatovao je, da je popustila politička napetost izmcdu Poljske i Češkoslovačke, koja je kočila bratsku i življu saradnju obaju bratskih Saveza, i izrazio je nadu, da če se medusobni odnosi još više popra- viti. Na kraju svog govora brat Zamojski je ponovno izrazio svoju ne-pokolebivu odluku, da ostaje kod svoje demisije na položaju starešine Saveza poljskog Sokolstva i stavio je svom budučem nasledniku na srce načela, koja ga moraju da rukovode ako želi uspešan razvoj poljskom Sokolstvu. Pored nekoliko opštih napomena i predloga ekonomske i organizacione prirode spomenuo je brat Zamojski i neke važne več pre izradene predloge. Skupštini su pored sokolskih delegata učestvovali i zastupnici Držav-nog ureda za fizičko vaspitanje, nadalje delegat Poljskog olimpijskog odbora kapitan Baran, zastupnik pret-sednika Varšavske gradske opštine graf Tiškijevič i preteednik Saveza sportskih saveza Foriš. Oba poslednja zastupnika pozdravila su skupštinu. Pozdrave Saveza slovenskog Sokolstva i Češkoslovačke obce sokolske toplim rečima isporučio je skupštini brat Ev-žen Kepi, tajnik SSS i član pretsedni-štva ČOS, koji je bio poslat od strane pretsedništva SSS i ČOS kao naročiti delegat na ovu važnu skupštinu. Njegov govor bio je toplo i srdačno prirn-ljen. Nakon govora brata Kepla pre-uzeo je pTctsedanje skupštine brat dr. Rovinski, starosta krakovskog okružja, koji je bio odmah na početku skupštine izabran večinom glasova za pret-sednika skupštine. Ostale tačke dnev-nog reda skupštine odnosile su se na rad pojedinih komisija, u koje su bili izabrani pojedini delegati. Pored kan-didacionc komisije, radile su još te-lesno-uzgojna, ekonomsko-finansijska, organizaciona i komisija za pitanje uzgoja žena. Savetovanja i rad pojedinih komisija zavukla su se do kasno u noči i bila su veoma živa, naročito u organizacionoj i ekonomskoj komisiji. S prepodnevnog zasedanja skupštine bili su upučeni pozdravni telegrami pretsedniku Poljske Republike inž. Ignaciju Mošcickom, Međunarod-noj gimnastičkoj federaciji, Savezu slo-venskog Sokolstva, pojedinim slovenskim sokolskim savezima, poljskom primasu kardinalu Hlondu i Ignaciju Paderevskom. Za počasne članove izabrani bili su zaslužni sokolski radenici brat Čajkovski i brat Dženkovski. U ponedeljak, na Tri kralja skupština je produžila rad pa su obavljeni i izbori. Na mesto otstupivšeg starešine Saveza brata Zamojskog izabran je pukovnik brat Arciševski, a za zamenika starešine brat dr. Č e 1 j i -hovski, a uz njih još sedam člano-va pretsedništva Saveza. I članovi muškog i ženskog načelništva podneli su svoje ostavke. Novoizabrani ^ starešina Saveza pukovnik brat Arciševski izjavio je, da smatra svoj izbor kao izraz volje za što uže vezo poljskog Sokolstva s poljskom vojskom u smislu sokolskih i nacionalnih načela. Promenom na vodstvu Saveza poljskog Sokolstva dolazi automatski i do izvesne promene i u vodstvu samog Saveza slovenskog Sokolstva, i to u •toliko, što na mesto dosadanjcg dru-gog zamenika starešine Saveza slovenskog Sokolstva brata Zamojskog dolazi novi starešina poljskog Sokolstva brat Arciševski. 750.000 sokolskih pripadnika u Češkoslovačke) Novogodišnja poslanica Češkoslovačke obce sokolske češkoslovačka obec sokolska upu-tila je svojim pripadnicima o Novoj godini poslanicu sledcčeg sadržaja: »Bračo i sestre! U novoj godini čekaju nas nove zadače. Priprcmajte se za nje marljivo, da ih možete s uspehom izvršiti. U danima praznika sv. Petra i Pavla želimo da s impozantnim i discipli-novanim ekspedicijama u _ Slovačku i Potkarpatsku Rusiju učinimo sve za ojačanje češkoslovačkog jedinstva i da time izvršimo veliko delo za Repubh-ku. Zato svugde pripremimo najsaves-nije ove izlete. Svojoj otadžbini hočemo i u drugom pogledu da verno služimo. Napunimo vcžbaonice j letnja vežbali-šfa članstvom, naraštajem i decom, i učinimo sve, da bi nam se tu — naročito tu — uzgajali zdravi i jaki ljudi, koji če biti odani otadžbini, slobodi i demokraciji. Tu čemo sokolskim uz-gojem, telesnim duhovnim i moralnim, ojačati čvrste i trajne temelje našeg borbenog duha. Prosvetnim radom ojačavačemo u redovima svog članstva i u celom narodu vrnost prema Republici i demokraciji i odlučno ju braniti protiv sva-kog neprijatelja i protiv antidemokrat-skib elemenata i pokušaj a. A socijalnim radom, čiju potrebu prošla godina nije ni malo umanjila, nastojačemo svim svojim snagama, da ne bi beda i neimaština počele da ruše telesne i moralne snage naroda i države. I time čemo vršiti svoje nacionalno i državno poslanstvo i svoju duž- nost da povečamo obranbeni duh. Ne zaboravljajmo, da našu ljubav i pomoč moramo naročito ukazivati pripadnicima našeg naroda u nacionalno ugroženim krajevima. U čitavom svom životu i radu neka nas vode sokolska načela. Ove godine nastojmo da se približimo ostva-renju načelnih odluka VII glavne skupštine time, da se odano i dosledna ravnamo po uputama, koje je u tu svrhu donela poslednja sednica vibora ČOS od 15 decembra 1935 godine. U novoj godini nadimo se u vež-baonicama i na letnjim vežl^alištima na prvim pripreinama za X svesokolski slet, na radu protiv bede, na radu za mir i demokracija, za dobro i sigurnost Republike! Na zdar! Pretsedništvo češkoslovačke obce sokolske« Knjižica »Vežbe na spravama za Članice i ženski naraštaj« U nakladi Jugoslovenske sokolske matice, Ljubljana (Narodni dom) izišla je knjižica »Vežbe na spravama za članice i ženski naraštaj«. Ova knjižica je neophodno potrebna svim sestrama, koje nameravaju da učestvuju ovogodišnjim takmičenjima svih vrsta (saveznim, župskim i društvenim). Knjižica je osobito potrebna prednja-čicama pri učenju prostih i_ drugih ve-žaba za ovogodišnja takmičenja. Knjižica je izišla na srpsko-hrvat-skom i slovenačkom. Ovih dana izdana je statistika Češkoslovačke obce sokolske za godinu 1934. Prema ovoj statistici krajem godine 1934 imala je ČOS 52 župe sa 3203 društva te ukupno 746.000 pripadnika sviju kategorija. Od toga broja bilo je oko 385.000 članova, 117.000 članica, 130.000 muške i 153.000 ženske dece te oko 78.000 naraštajaca i naraštajki. U poslednjih 6 godina najjače je porastao broj dece, i to za punih 54.000, broj članstva za 26.000, a naraštaja za oko 5000. Kako je i lane, 1935 godine, broj pripadnika opet porastao, to danas ČOS ima preko tri četvrt milijuna pripadnika, pa je time ne samo najjača telesnouzgojna organizacija u Češko-slovačkoj, nego ima i više pripadnika nego sve ostale telesnouzgojne organizacije zajedno. Sokolskih domova, odnosno vežbaonica imade u ČOS oko 3100, od toga 1100 ih je vlasništvo Sokola; letnjih vežbališta imade oko 2700, od toga ih je sokolskih 1700. Uporedimo li brojno stanje sokolske organizacije s ostalim telovežbenim organizacijama u Češkoslovaško) — osim sportskih — tada tek vidimo ja- kost i moč Sokolstva. DTJ, t. j. radni-čki (češkoslovaški) telovežbeni savez broji 139.000 pripadnika, Orao 142.000, a komunistička telovežbena federacija, koja ne izdaje svoje statistike ima oko 100.000 pripadnika. Nemački gimnasti-čari organizovani su u Dojčer Turn-ferband u Jabloncu, koji je u Češkoslo-vačkoj najjača nemačka organizacija i koja broji. oko 184.000 pripadnika, nadalje nemačka socijalistička telovežbena organizacija sa sedištem u Ustju nad Labom broji oko 45.700 pripadnika, a kriščansko-nemačka telovežbena organizacija sa sedištem u Šenberku broji jedva 15.000 pripadnika. Svih pripadnika telovežbačkih organizacija u Češko-slovačkoj (češkoslovaških, nemačkih, madžarskih, poljskih, rusinskih, ruskih i židovskih) imade oko milijun i po. Iz toga se vidi, da je ČOS najjača i naj-uticajnija telesnouzgojna organizacija, i to ne samo po broju, več i gospodarski, tehnički i kvalitativno ČOS nosi prvenstvo, a što dokazuju i ogromni sletovi, međunarodna takmičenja i zbi-lja sav uzoran rad češkoslovačkog Sokolstva. 70-godišnjica brata Frantjiška Udržala Dne 3 o. m. navršio je sedamdeset godina života senator brat Frantjišek Udržal, starešina Sokola Dolnji Rovenj kod Pardubica, bivši pretsednik češkoslovačke vlade. Jubilarac potiče iz stare husitske seljačke porodice te je ostao kroz ceo svoj život prototip zdravog, poštenog, čestitog, bistroumnog i radinog češkog seljaka. Nakon dovršene realke otišao je na študije u Tabor, gde je svršio po-ljoprivrednu akademiju. Zatim je po-šao u Nemačku, u Hale, gde je diplo-mirao na visokoj školi za agrikulturu. Povrativši se kuči, preuzima imanje i počinje se interesovati i za politiku. God. 1897 bio je po prvi put izabran za narodnog poslanika u bečkom parlamentu, u kojem jc ostao sve do sloma Austro-Ugarske. U početku bio je član mladočeške stranke, a godine 1907 stupa u redove agrarne stranke, u ko-joj jc zauzimao veoma važan položaj i bio jedan od njenih tvoraca. Nakon oslobodenja bio je u parlamentu naj-pre pretsednik odbora za narodnu od-branu, pa je kao takav stekao velike zasluge za organizaciju mlade češkoslo-vačke vojske. Godine 1921 postao je ministar vojske i ostao na tom položaju do kraja 1925, a od 1926 .pa do kraja 1929 ponovno zauzima položaj ministra vojske, kada dolazi na položaj pret-sednika vlade, na kome ostaje sve do kraja oktobra 1932 godine, kada se zbog bolesti povukao. Danas je brat Udržal član senata i jedan od voda najjače češkoslovačke, t. j. agrarne stranke. Brat Udržal bio je i požrtvovan sokolski radnik več od svojih mladih godina. Več dugo godina je starešina Sokolskog društva u svom rodnom mestu, kako je to bio i pokojni Svehla. Kako je shvačao svoje sokolske dužnosti i sokolsku jednakost, videlo se i po torne što je na IX svesokolskom sletu 1932 godine kao pretsednik vlade, umesto da povorku gleda medu pretstavnicima vlade i vlasti, stupao sa svojim društvom, iako več stariji gospodin, kao svaki drugi član u povorci po praškim ulicama i tek kasnije, kada se je povorka zaustavila na Staromestnom trgu, otišao medu pretstavnike vlasti. U sve-mu svome životu brat Udržal pridrža-vao se jc sokolskih načela, koja je primemo i u politici. Uvek je bio pošten i skroman, a kao pretsednik vlade oštro , je istupk) protiv pokušaja korupcije, i kao pravi demokrat, iako prvak agrarne stranke, znao je preči našto bi se ekspedicija razdelila u skupine, od kojih bi prva Р°беЈ"а -c šev, a druga Spišku Novu Vas. DalJ„|J župa zaključila, da je ova poseta vačkoj obavezna za članstvo do 5- s dine. koi, U vezi s reorganizacijom polJ8 J Sokolstva pojavile su se i vesti, Prt' _ kojima bi imao da bude izmenjen org nizacijski ustroj Savez*a poljskog^, ^ kolstva. Poznato je naime, da ■p°J3 . Q Sokolstvo nije razdeljeno na župe, K je to u ostalom slovenskem So*.°ls.. več se ono deli na 6 velikih °"!Г50' zvanih dzielnica, koje imaju do lt,w ^ kolskih društava, podeljenih opet ^ mala okružja, u koja je udruženo 8 do 16 jedinica. Po svemu izglcd3, sc ovakva organizacija nije P° jUp. kao najblja i zato ae se naredna r. ština Saveza poljskog Sokolstva ba' takoder i ovim pitanjem. . Zagranična češkoslovačka sols ska župa ima sada 42 društva, od koJ večina upravo vrlo uspešno radi. y društva su inače razasuta po *Уе 0. svetu, jedino u Poljskoj, u Volinji, P j stoji kompaktno češkoslovaško s°k... sko okružje s 12 društvava. Najstar r društva ove župe su u Nemačkoj. . Berlinu i Drezdenu, dalje u ParnU Londonu. LTkupno imaju sva češko^j vačka zagranična društva 6500 P1'1?, j nika, od kojih preko 4100 muški« preko 2500 ženskih. Župa Prostjejovska proslav>cC j toku ove godine svoju 25-godišnjicU,^j to sa sletom dece i naraštaja dnC maja i župskim sletom članstva juna u Prostjejovu. Tom prilikom 15 otvorena i župska spomen-izložba. kojoj če se prikazati razvoj župe 1 11-1 ni uspesi kroz prvo četvrtstolečc. Moravsko-šleska župa u Moravske), Ostravi nenadano je pozvala na sa). tovanje sve društvene starešine i naC. ,г nike. Ovaj poziv primilo je 50 ЈеС^^,Ј,: župe i odziv na nj bio je izvanreo j jer sc je odazvalo 46 društava sa svoja zastupnika. Jesam 11 poslao prelplafti ^ za sokolske lislove • SoUolsRa radio - predavani** RADIO-STANICA BEOGRAP U okviru nacionalnog časa odr^ se u toku ovoga meseca sledeča kolska radio-predavanja: dne 9 o. m. predaje brat prof. ^ dimir Deduš, VaTaždin, o temi: »b0 jalna pomoč u Sokolstvu«; dne 16 o. m. predaje sestra Šepa, Sušak, o temi: »Žena i dne 23 o. m. predaje brat PT°^'jni-goljub Krejčik, Beograd, o temi: čaj smučarstva«; dne 31 o. m. predaje brat dr.. cela ko Čipčič, Stara Pazova, o temi: * i Sokolstvo«. c; Prvo predavanje za ovaj 01 održano je 2 o. m., kada je o vao brat Vojislav Bogičevič, Tn? temi: »Poljsko Sokolstvo u praši PUCKA • SOKOLSKA RADIO-PREDAV*^T - . fc- Dne 12 o. m. predaje brat ' tar Jovič, Ruma, o starogrčkim pijskim igrama; ^OSIJA-FONSIER • društvo га osiguranfe 1 reosiguranfe • BEOGRAD x •5e. po župama održavaju razni te-nai j1’- z°or°vi društvenih načelnika i dppp n.lca> sastanci vodnika i vodnica jp,. ’ konferenci je po okružjima, teča-nza v°dnike sokolskih četa i teh-čini °;prosYetni tečajevi što sve skupa “a rad p0 župama teče normalno, se i zYestai brata sekretara odobrava o i-P-r-lma znanja, a po predmetima zaključek re^er*sao donose shodni n„.^.rat .dr. Vladimir Belajčič pod-sa ,zvestaj o radu i stanju poslova va нП°^ prosvetnog odbora i saopšta-d,.’« aJe od mah posle preuzimanja nritn°S. u®*nio potrebne korake da ve stiV;0 saradnike i pronade no-m’ v° bi prosvetni odbor Saveza Cpi"ao sto pre da razvije aktivnost na hu 111 bodručju svoje delatnosti u du-Orim3!. ko ji su mu postavljeni, urnah posle podc-le referata pristu-c se izradi programa rada za 1936 6-e Sa ovom godinom završava nov° Ir cetVOTOS°dišnjeq plana, na os-za U i ‘j3 -se Prosvetni rad provodio brat iЈЈе četiri godine. Izveštaj j . a dr. Belajčiča prima se do znanja rad n°Se odnosni zaključci u vezi sa om saveznog prosvetnog odbora. 7p .ouelnik otseka za odžavanje ve-n f tostranstvom br. dr. Gradojevič jta nosi izveštaj istog otseka i izve-8a t °, primlienim predmetima iz to-zakk - pa Pošto su po njima doneti znanja^ * nieS°v izveštaj prima se do je ,rado potpornog fonda podneo f)r r- 5. izveštaj pročelnik istoga br. n,.-1®,1, ^ivanović, pa se i ta j izveštaj tija do znanja, izv * ^ ^divoje Smiljanič podneo je xr.bstaj 0 racju gradevinsko-umetni-t i",.otseka iz koga se vidi, da se svi st °ci poslovi vode uredno i bez za-Ja- Pravilnik gradevinsko - umetni-„1 otseka objaviče se u »Sokolskom ^ sniku« i kao posebna knjižica što p ,°togućiti svima jedinicama da se kat • uP°znaju s radom otseka i Ko imaju postopati prilikom građe- nja svojih domova. I ovaj izveštaj primljen je do znanja. Brat dr. Milorad Feliks referiše o radu saveznog lekarskog otseka i o otpravljanju tekučih poslova u tome otseku, iz koga se vidi, da je Mini-starstvo socijalne politike i narodnog zdravlja na predlog savezne uprave izdalo naredenje svima banovinama, da —- povodom obaveznog lekarskog pregleda po čl. 12 Zakona o obaveznom teiesnom vežbanju — u sokolskim je-dinicama gde nema lekara lekarski pregled vrše državni (banovinski, sre-ski) i opštinski lekari. Sastavljen je program »nedelje čistoče«, koji treba da obuhvata samo načelne smernice za rad oko priredbe ove nedelje. Rad lekarskog otseka vrlo je aktivan, a prema referatu brata dr. Feliksa u Savezu postoji 14 župskih i 137 društvenih le-karskih otseka ili društvenih lekara kod 137 društava i 16 četnih lekarskih otseka ili lekara kod 16 sok. četa. Prema dosada primljenim izveštajima u Savezu je učlanjeno 386 lekara, što če omogučiti da lekarske sekcije uspešno provode svoj rad i program. Izveštaj br. dr. Feliksa primljen je na znanje. O stanju savezne blagajne podneo je izveštaj savezni blagajnik brat M. Branovački, iz kojega se vidi, da su svi savezni fondovi uloženi kod državne hipotekarne banke i da ne poka-zuju nikakvu naročitu promenu, pošto su ovi fondovi stalni i služe za odre-denu s vrhu. Izveštaj prima se na znanje. Pošto su raspravljena još neka pitanja interne naravi, donesen je za-kljueak, da krajnji termini za održa-vanje skupština budu sledeči: za sokolske čete 31 januara, društva do 15 februara i župe do kraja marta, a sa-vezna skupština da se održi do polo-vine meseca maja o. g. Osim toga rešeno je, da sednice pročelnika savez-nih otseka radi pretresanja pitanja iz-rade nove »Organizacije« bude u su-botu 1 februara, a sednica izvršnog odbora u subotu 8 februara. o. g. APEL odbora za podlzanje Narodnog doma Vasilja Grđića u Gacku Da se i vidnim načinom ovekoveči Pomena u narodu na velikog lcultur-j.°S i nacionalnog radnika i borca Vasi-Grdiča, povedena je akcija da se u "kojnikovom rodnom mestu, Gacku, .T^igne dostojan spomenik u vidu Na-. °g doma, koji če nositi pokojniko- vo p. D tu svrhu konstituisan je i naro-Пп odbor, koji se obratio jednim ape-£«1 svoj našoj javnosti, da bi potpo-j°gla ovu lepu i plemenitu akciju. U °4ie apelu izmedu ostaloga veli se: - »Taj dom bi pripadao svemu na-eaa narodu, kao što mu je pripadao i p.°k- Vasilj: Prosveti, koja je u svojoj ^JOjTioj prošlosti tako usko vezana sa ier! m * imenom pok. Vasilja, da se k j110 bez drugog ne može zamisliti; So-°Istvu, koje u ovim krajevima pret-, avlja največu i najširu aktivnost i °Je preko organizovanog i prosveče-,°S se>Ia ima da izvrši onu široku mi-jlu kojoj je Vasilj celog svog života |°zio; zadrugarstvu, u kome vidimo t ??°mski refleks nastojanja i prosve-^1 Sokolstva^ naj snažni ju polugu stva-ajtja naše srečne narodne budučnosti; ■ elu. u kome od vajkada leže najdivni-"e odlike naše rase; selu, koje moramo j.aPraviti osnovom naše nacionalne kul-jUre i kome če prvenstveno služiti naš °m kao njegova škola i kuča, u koji e svaki naš seljak ulaziti kao u svoj ^ni dom. i . Svemu, dakle, našem narodu u sva-cijj astanskoj narodnoj instituciji i ak- Ako bi srečna sudbina htela da u j61 °sti ostvarimo našu zamisao, naš bi t|0rn imao biti tip budučih narodnih Omova u kojima je skoncentrisano sve fe? Ivoba našem narodu, dakle, pojo Prostorij a za zadružne hambarc i ?§acinCj knjižica i čitaonica, narodna ,c|Jačka škola, prenočiište za seljake-so-ole. kupalište zg narod i t. d. i Gacko je dostojno da primi u se aJ dom, ne samo kao Vasiljevo rodno «to, nego i po svojoj vazdašnjoj na-Sj.o°ljubivoj aktivnosti kako u prošlo-n k. tako i sadašnjosti. Gacko je, i ako j »Jnianje mesto u Bosni i Hercegovini, j I 0 jedan od prvih odbora Prosvete, n.1?u od prvih srpskih škola i jedno od sokolskih društava. Danas siro-t .ni gatački srez na 14.000 stanovni->ma 20 vrednih sokolskih jčdinica i P ?°kolsku mlekarsku zadrugu. Kraj p h je davao junake i dizao ustankc, ■ ^ 11 je i danas idealnih karaktera, sa-J le snage treba iznači i oplemeniti. k0 . toSa molimo svu braču i sestre, k0^} Sc zagrevaju narodnim idealima, i pP cene uspomenu Vasilja Grdiča, da ra °w8nu i prihvatc akciju ovog odbo-rcn Sv°j*m prilozima omoguče ostva-ђј R zamisli, koju Gačani nisu u sta t; p e sami ostvare. Gacko če doprinc-*°žit’P što može. Otkinuče od usta i pri-gp * Za tu stvar. Dače živu radnu sna-ee„ • pored najbolje volje i najve-ho T?r^a,a5tva sve to neče biti dovolj-si]j . a • ne treba da bude dovoljno! Va-Jc Pripadao celom našem narodu pa če sigurno ceo naš narod želeti da se oduži njegovoj uspomeni. Na prvu vest o pokretanju ovc naše akcije ovaj je odbor sa svih strana dobio simpatije i ohrabrcnja. Izvestan broj ličnosti sa kojima bi sc svaki odbor mogao ponositi ne samo da odobri i pohvali našu akciju nego dade i svoj pristanak da budu osnivači Narodnog doma Vasilja Grdiča, i da njihova imena stavimo na ovaj proglas. Stoga ovaj odbor s puno pouzda-nja upučuje ovaj apel svemu jugoslo-venskom narodu, koji če omogučiti da se digne živi spomenik j ednom čoveku koji je uvek gledao u ceo narod i upravljao svoj pogled prema narodnoj celini, a ne samo prema zavičaju ili ne-koj Stranci. Narodni dom Vasilja Grdiča biče kula narodnoga rada u ovim jedrim ali zabačenim krajevima, koji su tako udaljeni od velikih komunikacija i kulturnih središta. — Za odbor za podizanje spomenika Va-silju Grdiču u Gacku: Dr. Novak Lojovič, pretsednik; Risto Grdič, tajnik; Šajto Dilič, blagajnik; odbornici: proto Vidak, Abdulah Gavranovič, Hamid Kurtovič, Stevan Vukovič; osnivači: Mitropolit i AE Dabro-bosanski Petar — Sarajevo, Epi-skop Zahumsko-hercegovački dr. Tihon Mostar, Mujo Sočica, Ban Zetske banovine — Cetinje, Predrag Lukič, Ban Drinske banovine — Sarajevo, dr. Josip Jablanovič, Ban Primorske banovine — Split, dr. Bogoljub Kujundžič, ban Vrbaske banovine — Banja Luka, dr. Uroš Krulj, ministar u penziji i pot-pretsednik Senata — Beograd, dr. Avdo Hasanbegovič, ministar na raspol. i pretsednik »Gajreta« — Sarajevo, dr. Vojislav Besarovič, pretsednik Glav-nog odbora društva »Prosvete« — Sarajevo, Engelbert Gangl, prvi zamenik starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije — Ljubljana, dr. Vlado 0o-rovič, rektor beogradskog univerziteta — Beograd, dr. Laza Popovič, prof. univerziteta — Zagreb, dr. Savo Ljubibra-tič, narodni poslanik — Sarajevo, Do-ko Kovačevič, pomočnik ministra prosvete Beograd, dr. Pero Slijepčevič, profesor univerziteta — Skoplje, Cedo Milič, starešina Sokolske župe — Mostar, Niko Fufič, posednik — Travnik, Ščepan Grdič, pretsednik Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga — Sarajevo, Stevan Žakula, inšpektor mini-starstva prosvete u penz. Beograd, dr. Nikola Stojanovič, advokat — Beograd, dr. Živko Nježič, pretsednik upravnog suda Sarajevo, Dorde Peja-novič, glavni sekretar društva »Prosvete« — Sarajevo, dr. Jusuf Tanovič, advokat — Sarajevo, Ščepan Varoščič, trgovac Skoplje — Božidar Zečevič, sekretar podmlatka Crvenog krsta — Beograd, Stevo Prnjatovič, trgovac Sarajevo, Doko Perin, sekretar srpskih zemljoradničkih zadruga — Sarajevo, Milan Hadži Vukovič, Foča, Milutin Janjuševič, upravnik Narodnog pozori-šta — Sarajevo. Župski prosvetni tečaj u Kragujevcu Od 26—31 decembra 1935 godine održala je Sokolska župa Kragujevac svoj IV opšti prosvetni tečaj i to u Kragujevcu. Tako je Prosvetni odbor izvršio srazmerni deo svoga četirigo-dišnjim planom predviđenog rada. Na tečaju su bila 23 učesnika i to po jedan iz društva: Aleksandrovac, Brus, Bare-Resava, Kragujevac-Matica, Lapovo, Trstenjk; iz četa: N. Adžibe-govac; D. Katun, Viševac, Borač, Sta-lač, Gložane, Brnjica, Zablače, Majur, Brusnica, Mrčajevci, Tečič, Badnje-vac, Gruža, Sipič, Vučkoviča i Resnik. Društvo Ćuprija i čete Mojsinje, De-dina i Zakuta prijavili su svoje članove za tečaj, ali nisu poslali učesnika, SPO-a); Žena u Sokolstvu (s. Z. Vojnovič, tajn. SPO-a); Sokolsko govorništvo, Sokolstvo, dom i škola i Putevi i ciljevi (br. M. Pavlovič, star. župe); Sokolska organizacija (I. Pavlovič, sekr. župe); Sokolski prosvetni dan i istorija Sokolstva (br. S. Dukič, prets. ŽPO-a); Sokolska prosv. adm. i stati-etika (br. D. Kutlešič, tajnik ŽPO-a); Sokolska štampa (s. Lj. Filipovič); Sokolski prosvetni rad u četama (br. M. Derenčin); Muzika u Sokolstvu (br. J. Mirkovič); Vaspitanje dece i nara-štaja (br. V. Pejhelj); Taborovanje i izleti (br. Zelenko); Sok. propaganda i sok. knjižnice i čitaonice (br. P. Jev-devič); Sok. pozorišta (br. Haznadare- Sa župskog prosvetnog tečaja u Krag ujevcu, održanog od 26—31 XII 1935 niti se opravdali, Opravdali s,u se dru-štvo Kragujevac I i četa Grbica. Ostale jedinice, sem neznatnih izuzetaka, nisu ni prijavile učesnika niti se oprav-daie. Od 23 učesnika 4 su bili članovi društvenih prosvetnih odbora, 3 četna prosvetara, 1 član četnog prosvetnog odbora i 15 drugih (načelnika, potsta-rešina i t. d.). Po gradanskom zanimanju bilo je 5 učitelja, 1 drž. činov-nik, 1 študent, 3 svr. učenika, 1 zanat-lija i 12 zemljoradnika. Tečaj je održan u Ženskoj učitelj-skoj škoji i to na strogo internatskoj osnovi. Stan, hraiia, predavanja i vež-banja, sve je to držano u internatu Ženske učiteljske 'škole. Na tečaju je održano 36 časova predavanja ideoloških i praktičnih, 8 časova telesnog vežbanja, 2 časa po-sete vežbanja, 15 kratkih govora pred vrstom, koje su držali sami učesnici, i 6 časova kritike tih govora. Na tečaju su održana ova predavanja: Staranje o novom članstvu, Kulturna orijentacija Sokolstva (odr-žao br. dr. Vlad. Belajčič, prets. vić); Sok. pozor, lutaka (br. D. Markovič); Trczvenost u Sokolstvu (br. D. Bakič); Štednja u Sokolstvu i Idejni osnovi Sokolstva (br. dr. M. Krestič); Eugenika i higijena (br. dn B. Jurišič); Telesno vežbanjc i tumačenje Tirše-vog sistema (br. J. Prohaska, žup. načelnik). Učesnici su posetili i monumentalni spomenik palim Šumadincima i pret-stavu pozorišta lutaka Sokolskog društva Kragujevac - Matica zajedno s vodom tečaja, nastavnicima i gostima bratom dr. B. Belajčičem, sestrom Z. Vojnovič i bratom D. Dimitrijevič, star. župe Niš. Na kraju tečaja održana je iserpna diskusija o tečaju, kao i konfcrcncija prosvetara. Nadamo sc, da če učesnici s tečaja poncti kako potrebno znanje, tako i oduševljenje, koji su preko potrebni za uspešan i pravi sokolski prosvetni rad. Voda tečaja bio je pretsednik Župskog prosvetnog odbora brat Sava Dukič, a njegovi zamenici sestra Ljubica Filipovič, potpretsednik i brat Dragutin Kutlešič, tajnik. Ž. N. Župski tečaj za vode sokolskih čela u Banjo} Luci Dne 2 dec. 1935 god. otpočeo je župski prednjački tečaj za vode sokolskih četa, koji jc priredila Sokolska župa Banja Luka te koji je završen 15 decembra. Tečaj je otvorio vrlo lepim sokolskim govorom starešina župe brat ing. Lazar Markovič, naglašujuči potrebu takovih tečajeva u kojima imaju tečaj-ci primiti sokolsko i sveopšte znanje s uputstvima, kako bi se na taj način prokrčio put u selo i isto podiglo na jedan viši stepen kulture. Ovaj tečaj za vode sokolskih četa održavan je u jednoj vojničkoj zgradi u Vrbas logoru 33 peš. puka, koja je data na upotrebu Sokolskoj župi za održavanje toga tečaja. U toj velikoj zgradi nalaze se dve velike sobe od kojih je jedna bila za spavanje, a druga za predavanja, praktiean rad i bla-govaonicu. Tečajci su imali zajedničku pre-hranu. Troškove prehrane snosila je župa. Kao voda tečaja bio je odreden sa strane župske uprave župski pred-njak Miloš Volk, koji je bio stalno s tečajcima u Vrbas. logoru. U ovom tečaju obradeni su osim čisto sokolskih predmeta još i predmeti iz zdravstva, zadrugarstva^ gospodarstva, po-ljoprivrede, zadružnog i poljoprivred-nog zakonodavstva i rukovanje oruž-jem. Teoretska i praktična nastava u tečaju trajala je po 10 sati i to: od 7 do 12 sati pre podne i od 14 do 19 sati posle podne, a između svakog časa bio je kratak odmor. Tečaj je pohadalo 30 članova iz 24 jedinice Sokolske župe Banja Luka i to iz četa: Bjelajcc, Rogolje, Elezagiča, Sanice Gornje, Mašiča, Sljivna, Rado-mirovca, Ostre Luke. Tominc, Hasan-begovaca, Turjaka, Buševiča, Pritoka, Blatne, Golubiča, Ripča, Trnjana, Bu-kovače, Palančišta^ i Vel. Rujiške te društava: Bihač, Glamoč i Maslovara. Dne 15 XII 1935 u 9.30 časova otpo-čeli su ispiti tečajaca, koji su poha-dali župski prednjački tečaj za vode sokolskih četa župe Banja Luka. Ispitima i zaključku tečaja prisu-stvovali su: izaslanik bana Vrbaske banovine g. dr. Tomo Tolaci, komandant Vrbaske divizije general g. Milan Plesničar, komandant 33 p. p. pukovnik g. Milan Kragujevič, celokupna župska uprava, tehnički odbor i svi predavači u torne tečaju. Tečajci, kojih je 30 pohadalo prednjački tečaj, ispitani su iiz svih predmeta, koji su bili obradeni u tom tečaju, pa su odgovorima zadovoljili sve pre-davače i prisutne. Na ispitu stavljena su pitanja iz ovih predmeta: Sokolska ideologija (brat Hasib Mu-radbegovič), Sokolstvo i selo (brat ing. Lazar Markovič), Istorija gimnastike i Sokolstva (brat Milan Perenčevič), Organizacija i uprava (brat Rudolf Ci-sarž) Higijena i prva pomoč (brat dr. Pero Stjepanovič), Metodika sokolskog uzgoja (brat Milan Puhalo), Strojevne vežbe i laka atletika (brat Uroš Stefa-novic), Sistem, proste vežbe i ostali praktički rad (brat Miloš Volk), Rukovanje oružjem (p. poručnik br. Branko Dimitrijevič), Istorija zadrugarstva i povrčarstvo (ing. Drago Đurđevič), Za-drugarstvo i stočarstvo (ing. Milan Jan- kovič), Gospodarska uprava zadruge (ing. Dušan Kondič), Knjigovodstvo i vočarstvo (brat Franjo Šmid), Zadružno i poljoprivredno zakonodavstvo (br. Staničič Milan). Po završenim ispitima tečaj je zak-ljučio župski starešina brat ing. Lazo Markovič vrlo lepim i jezgrovitim govorom u kojem je istakao susretljivost bana, koji je za taj tečaj dao materi-jalnu pomoč, susretljivost i naklonjenost komandanta Vrbaske divizije i komandanta 33 p. p., koji su stavili na raspolaganje jednu vojničku zgradu u kojoj se je održavao tečaj i smestilo u nastanbu tečajce, kao i predavačkna, koji su svojom spremom i požrtvov-nošču preneli potreban deo znanja na tečajce, koje poziva, da prenesu dobi-veno znanje u svoje čete, kako bi iste od sada bile naprednije. — Iza zaključ-nog govora brata starešine održao je kratak i dirljiv oproštajnf govor teča-jac Ilija Stanič u ime svih tečajaca. Posle njegovog oproštajnog govora održao je poduži govor izaslanik banov, koji je u svome govoru istakao potrebu i važnost sokolskih četa putem kojih če se najlakše kulturno podiči naša do sada jako zaostala sela. Zažc-leo je tečajcima srečan i blagosloven put u njihova sela u kojima neka što lepše i što bolje napreduju upravljajuei se po smernicama i uputama dobivenim od njihovih nastavnika. Kada je izaslanik završio svoj govor tečajci su otpevali pesmu »Sokolski pozdrav«. Po svršetku ispita i oproštajnih govora prireden je zajednički ručak na kojem su ostali u razgovoru s tečajcima izaslanik banov, celokupna župska uprava, tehnički odbor, i svi predavači. Tečajci su se razišli svojim domo-vima obečavajuči plodan i koristan rad na kulturnom podizanju naših zaostalih sela. M. V. Prednjački tečaj Sokolskog društva Beograd П U Sokolskom društvu Beograd II održan je prednjački tečaj od 23 do 30 nov. 1935. Na ovom tečaju učestvovalo je 35 brače i sestara. Tečaj je bio informativne prirode i na njemu su uče-stvovali kao slušaoci skoro svi članovi društvenog prednjačkog zbora. Na tečaju su održana 24 predavanja za 24 časa rada. Svakoga dana održano je po 3 časa, a časovi rada trajali su od in do 22 sata. Na tečaju je predeno, ugiav nom, gradivo za društ. prednj. ispite. Ispiti če biti nešto docnije. Društvo je održalo tečaj u svojoj vežbaonici. Pre davači su bili svi iz Beograda. Ovo je tečaj jedinstven i po svome radu i po svome uspehu. Za trajanja tečaja časovi redovnoga vežbanja nisu ukidani, več su brača i sestre svih kategorija, koji nisu bili u tečaju, slušali razno-vrsna predavanja rz sokolske ideologije, istorije i ostaloga što se odnosi na Sokolstvo i njegov uspeh u narodu. Ova predavanja, koja su držana umesto redovnih časova, bila su takode poseči-vana kao i redovni časovi. Slušaoci su pokazali vcoma mnogo interesa, pogo-tovo što su se sami predavači vcoma mnogo trudili da budu predavanja što bolja. Predavali su članovi starešinstva i ostali radnici iz samoga društva, Na taj način može se skoro reči, da su u stvari održana dva tečaja: tečaj informativne prirode s pretežnim delom čisto tehničkoga rada i tečaj, opet informativne prirode, s pretežnim ili skoro celim delom rada i predavanja iz uz-gojne teorije Sokolstva. Sami tečajci unosili su veoma mnogo truda, volje i ljubavi u rad na tečaju tako da je čo-vek imao utisak da je sokolana Beograda II neka košnica, a tečajci i druga brača i sestre iz Beograda II da su ne-obieno vredne pčele. Na tečaju je vladala više nego primerna disciplina; na tečaju je bio red onakav samo kako se to može da zgmisli u Sokolskom društvu Beograd II. Svi tečajci su se osc-čali i ponašali baš kao da su po krvi brača i sestre, a to jc, uostalom, i obič-no u tome beogradskom društvu. Ne možemo propustiti, a da ne podvučemo. da je Sokolsko društvo Beograd II jedno od najboljih, najvrednijih, najsolid-nijih sokolskih društava u Beogradu i celoj beogradskoj župi. Opšti, a naro-čito moralan uspeh tečaja je više nego odličan. R. D. G. 50% popusta Još vrlo mala nalclada9 50% popusta »PriručniU sa soJcolsJce pređnfaKe« IV lxdanfe - od brata Vofislava Boglćevtća može se dobiti uz cenn po 28 dinara uz unapred plačen iznos ili 30 dinara uz pouzeče (doplulom). U navedenim iznosima uračunata je i poStarina. Knjiga sadrži na 616 stranica uz veliki broj slika i erteža metodički obradene sve grane telesnog vežbanja po Tir&evom sustavu. Neopbodno za braču (sestre) vežbače, prednjake, načelnike, za pred-njačke tečajeve i ispite, za br. društva i čete. Naručuje se kod pisca • Vojislav Boglčevtč, Tuzla KRONIKA f Pol Burže. Krajem decembra pro-šle godine umro je u Parizu čuveni franeuski pisac i član akademije nauka Pol Burže. Pokojnik, čija su mnoga dela prevedena na skoro sve kulturne jezike, rodio se 2 septembra 1852 godine u Amienu. Več u svojim mladim godi-nama posvetio se je literaturi; kasni j e postaje jedan od najboljih pisaca i utemeljitelj modernog psihološkog roma-ma. U duhovnom životu treče republike imao je upravo epohalan utieaj. Po-red mnogobrojnih romana u' kojima nam prikazuje križu savremenog društva, razvitak duševnih stanja na osnovi oštroumnog opažanja života sa so-cijalnom i hriščanskom tendeneom, napisao je i nekoliko eseja, od kojih se najčešče spominju »Eseji o savremenoj psihologiji«. U francuskoj literaturi imao je mnogo sledbenika. Od mnogobrojnih romana valja spomenuti »Le demon de Midi«, »Cruelle Enigme« (Kriel Enigm), Profils Perdus (Profil Ferdi), Črime d’ Amour (Krim d’ Amur), Mensonges (Mansonže), Andre Cornelis (Andr Komeli), Un Coer de Femme (En Ker1 de Fam), La Terre Pro-mise (La Ter Promiz), Cosmopolis (Kozmopoli), a naročito njegov »Le Disciple« (Le Disipl). Dr. Ivan Bureš pedesetgodišnjak. Dne 27 decembra prošle godine navr-šio je pedeset godina života prof. dr. Ivan Bureš, direktor Kraljevskih nauč-nih instituta u Sofiji. U ove institute spadaju Entomološka stanica, prirodo-slovno-historijski muzej i zoološki i botanički vrt. Jubilarac rodio se u Sofiji, gde je svršio gimnaziju i prirodne nauke na univerzitetu. Otac mu je bio doseljen Čeh a majka Bugarkinja. Na-kon svršenih študija na sofijskom univerzitetu otišao je u Prag i Minhen, gde sc je specializirao za entomologiju. Na-kon povratka u domovinu potpuno se je posvetio radu u entomološkoj Staniči, koju je podigao na zavidnu visinu. Do sada je u bugarskim i stranim na-učnim listovima objavio prcko> 100 ras-prava, koje su poznate i van granica Bugarske i Čehoslovačke. R. Kipling sedamdesetgodišnjak. Veliki engleski pisac R. Kipling navr-šio je 30 decembra pr. g. svoju sedam-desetu godinu života. Jubilarac se rodio u Bombaju u Indiji, gde je več u svojoj 19 godini počeo da piše pesme i novele. Godine 1889 otselio se u En-glcsku, gde je odmah sa svojim pričama i pesmama stekao ugled i glas jačcg pisca. Sa svojim romanom »Ugasla svetlo«, u kojemu se očituje zreo umetnik, majstor stila i duhovit posmatrač, započinje u engleskoj literaturi ofenzivi! protiv dekadence. Kipling jc postao majstor novela, koje Englczi nazivaju »short story« (šort stori). Iz svog stu-dentskog života napisao je svoju prvu novelu »Devinska legenda«. Nakon povratka u Indiju stupio je u redakciju lista »Civil and Military Gazettc« u Lahoru, u kojem je objavljivao uz duhovite reportaže i veoma interesantne krače priče i novele iz indijskog života, iz života cngleskih oficira i vojnika u Indiji i t. d. Kao samostalne zbirke novela izdao je sledeče knjige »Tri Vojnika«, »Pronalasci«, »Svakodnevni rad«, »Od mora do mora«, a od poslednjih novela, koje je napisao tek pre kratko vreme valja spomenuti zbirke »Limits and Renewals« (Limic end Rineuols) i knjigu »Tvoj rob pas«. Kipling je i, od-liean pesnik; poznate su njegove pesme izdate u zbirci »Pesme muževa«. Pored njegovog poznatog dela »Knjiga o džungli« i citiranog romana »Ugasnuto svetlo« valja spomenuti i romane »Ku-ča Sudhoo«, »Fantom rikše« i njegov najbolji roman »Kim«. 125-godišnjica rodenja Alfre dc M'sea. U decembru navršilo se 125 godina od rođenja velikog francuskog pcsnika-liričara Alfre de Misea, koji je umro u 47 godini života. Alfre de Miše bio je sin poznatog pisca i svršio je 1827 s odličnim uspehom kolež Henrika IV. Kasnije je studirao medicinu i pravo, ali se na poticaj Viktora Igoa posvetio posve literaturi. Njegove prve pesme, izdate u zbirci »Contes d’ Espagne et d’ Italie«, postigle su golem uspeh i zbog Ijupkosti i lepote, ali j zbog smelosti obradivanja erotičnih doživljaja. Tada je Misc-u bilo tek 19 godina. Sledile su zatim brojne druge zbirke, koje su imale takoder jak odjek, dok u dramatici nije uspeo, pa je odustao od pisanja pozorišnih komada. Zanimljiv je i njegov komično-junački epos »Namuna« kao i zbirka pesama »Rela«. Mise spada u red početnika takozvanc moderne struje, a i još da-nas važi za jednog od najboljih fran-cuskih pesnika. Fran Grafenauer. Dne 12 pr. m. u selu Brdu kod Šmohora, u austrijskoj Koruškoj, umro je u 75 godini života nacionalni borac i voda koruških Slo-venaca Franjo Grafenauer. Pokojnik se je rodio u selu Moste kod Šmohora, kao sin seljaka i izradivača orgu-lja, kojemu se je zanatu nakon ško-lovanjai i sam posvetio. Več u mladim godinama predao se jc i političko -nacionnlnom ratlu i 1897 bio je no prvi put izabvan u koruški zemeljski sabor. u kojem je ostao sve do svetskog ra-ta. U saboru stekao je zbog svojih stvarnih govora i debata ugled i kod Nemaca, pa nije ni čudo, da je bio izabran 1907 i 1911 i u austrijski par-lamenat. Več pre rata Nemci su šikanirali ovog odlučnog nacionalistu, a godine 1916 bioy je kao prijatelj Srba i Rusa optužen s veleizdaje i zatveren u Beljaku. 1 za njega je postojala opasnost da bude osuden na smrt, ali je ipak dobio samo 5 godina tamnice; bio je zatvoren u Melersdorfu, gde je bio zatočen i dr- Kramarž. Nakon prevrata organizovao je narodnu stražu u Ziljskoj dolini. Bio je odreden i za koruškog narodnog zastupnika u našem prvom privremenom narodnom pretstavništvu, ali je morao nakon ne-srečnog plebiscita 1920 pobeči u Jugo-slaviju, gde je ostao sve do 1925. Tek tada je mogao kao bolesnik da se vrati u svoj zavičaj, gde je i umro. Proslava 20godišnjice smrti Izidora Bajiča. U decembru pr. god. odr-žano je u Novom Sadu niz proslava u spomen 20 godišnjice smrti Izidora Bajiča, velikog komponiste, kulturnog i nacionalnog radnika Vojvodine. Svečanost počela je pomenom u Sabornoj crkvi, koji je služio episkop bački g. Irinej Čirič, koji je i održao jedan lep prigodan govor. П nedelju 8 o. m. odr-žana je svečana akademija u dvorani hotela »Sloboda«, na kojoj su održani razni govori i izvodene Bajičeve kompozicije. Pokroviteljstvo nad svim tim značajnim proslavama izvoleo je pre-uzeti ban Dunavske banovine g. Paunovič. Pokojni Isa Bajič rodio se 10 avgusta 1878 u Kuli. Svršivši gimnaziju u Novom Sadu, upisao se na pravni fakultet u Pešti, ali zavolevši več od svoje rane mladosti glazbu, njoj se posvetio, pa je svršio konservatorij u Pešti, nakon čega je preuzeo mesto nastavnika muzike na novosadskoj gimnaziji, gde je negovao osobito zbor-nu muziku. Počeo je i izdavati »Mu-zičku biblioteku«, u kojoj su izlazila razna dela, pa i mnoge njegove kompozicije za zbor i solo. Stil njegovih pesama osnovan je na narodnoj pesmi, pa su zbog toga njegove kompozicije postale vrlo popularne u narodu. Od večih njegovih kompozicija valja spomenuti »Liturgiju za mešoviti hor« i operu »Knez Ivo od Semberije«. 25 godišnjica smrti dra Laze Ko-stiča. U decembru pr. god. setio se nacionalni Sombor 25 godišnjice smrti vojvodanskog književnika i nacionalnog radnika dra Laze Kostiča. Dr. Laza Kcs.tič rodio se 1841 u Gornjem Ko-vilju od oca austrijskog oficira. U Pančevu svršio je realku, a u Novom Sadu gimnaziju. Pravne nauke svršio je 1866 na univerzitetu u Pešti. Još kao študent u Pešti aktivno je učestvo-vao u omladinskom pokretu i bio jedan od njegovih prvaka. Godine 1869 postao je pretsednik novosadsko« va-roškog suda, a izabran je bio i za poslanika na crkvenom saboru u Sremskim Karlovcima. Zbog svog vatrenog i beskompromisnog nacionalizma bio je često progonjen. Godine 1872^ pri-sustvovao je u Beogradu proglašenju punoletnosti kneza Milana. Nakon povratka bio je uapšen i optužen zbog veleizdaje. Neko vreme služio jc kod srpskog poslanstva u Petrogradu, pa je kasnije otišao u Crnu Goru, gde^ je uredivao list »Glas Crnogoraca«. Zatim se, nakon kračeg boravka u Zagrebu, povratio u svoju Vojvodinu i naselio u Somboru, gde se je povučen od sveta posvetio literarnom radu. Godine 1910 razboleo sc i tražio leka u Beču, gde i umre. Njegovo telo pre-vezeno je u Sombor, gde je bio svečano sahranjen uz ogromno učestvo-vanje naroda. Od njegovih najboljih dela valja spomenuti poslednju veliku zbirku pesama pod naslovom »Santa Maria dela Salutc«, prevod Dernbur-govih »Pandekta« po narudžbi zemalj-ske vlade u Zagrebu, fantastične pri-povetke »Maharadža«, »Cedo vilino« i »Mučenica«, veliku knjigu o Zmaj Jovi-Jovanoviču, prevode raznih romana medu kojima i Bulverove »Poslednji dani Pompeja« i t. d. Od dramskih dela poznati ja su: komedija »Gordana« i dve tragedije u jambima: »Maksim Crnojevič« i »Pcra Segcdinac«. Razne kulturne vesti. 1 januara otvorcna je u Pragu u Besednoj ulici Slovenska čitaonica. U čitaonici se mo-gu dobiti revije i ilustrovane novine svih slovenskih naroda^ U Pragu priredeno je u proslavu šezdesetgodišnjice velikog bugarskog pesnika Kirila Hristova svečano veče, kojemu su pored bugarskih studenata, poslanika. Karadžozova učestvovali i pretstavnici českoslovacke javnosti, mnogobrojni Rusi s piscem Nemirovi-čem-Dančenkom na čelu i brojna delegacija Jugoslovena. Na proslavu došao je i jubilarac, koji se baš nalazi u Pragu, te je rccitirao nekoliko svojih pesama. Proslava se pretvorila u spontanu jugoslovensko - bugarsku r slovensku manifestaciju. Ovili dana češkoslovačka javnost setila se jc stogodišnjice pisateljice Ane Srbove, poznate pod pseudonimom Vjenccslava Lužicka. Njen prvi rad bila je novela »Marija«. Napisala je nekoliko romana, mnogo članaka i novela. a poznata je bila i kao urednica revije »Lada«. Umrla jc 1920 god. Njen sin dr. Vladimir Srb, bivši gradonačel-nik Praga, poznati je javni radnik. Dne 2 januara umro je u Pragu poznati češki historik dr. Jindržih Vanču-ra, koji je bio i glavni prevodilac na-učnih dela profesora Dcnija, velikog prijatelja našeg i češkoslovačkog naroda. Baš Masarik i pokojni profesor Vančura bili su oni, koji su ovog čuve-nog i uticajnog francuskog naučnika toliko zainteresovali za sudbini austro-ugarskih Slovena te našli u njemu po-bornika za njihovo oslobodenje. U Lenjingradu umro je ovih dana u 79 godini poznati ruski portretist Nikolaj Aleksandrovič Bruni. Mnoge njegove slike nalaze se u raznim ruskim i inostranim muzejima i galerijama. Franeuski umetnički svet seča se ovih dana stogodišnjice smrti: čuvenog slikara Karla Verneja, koji je bio poznat pod imenom Karlo. Bio je poto-mak familijc poznatih slikara. Najču-venije su dve njegove velike istorijske slike »Bitka kod Marenga« i »Napoleon kod Slavkova«, a od karikatura »Incroyables« (Enkrojabl) i »Mervcil-leuses« (Mervejez). U Tel Avivu imade se podiči рглго židovsko narodno pozorište, za koje se več sada prikuplja potrebni noVac po čitavom svetu. Pozorište če nositi ime Habima. IZ NAŠIH JEDINIC BEDNJA. — Božična svečanost. Za naše najmlade održana je bila božična priredba, kojoj je prisustvovalo oko 100 nesokolske dece, desetak članova i oko stotinu i pedeset meštana, a i sva sokolska deca. Dvorana je bila dupkom puna. Dvorana je bila okiče-na božičnim ukrasima. Sokolska deca prikazala su rodenje Isusovo. Na programu su bile mnoge pesmice i deklamacije. Brat starešina održao je pri-godni govor. Nakon toda razišao se narod, a dcci je podeljen topli čaj, kolači i slatkiši. Posle ovoga podeljeni su 43 sokolske dece i 9 dece, koja nisu Sokoli odevni predmeti. CELJE. — Božičnica. Naš Sokol ni pozabil svoje mladine niti preteklega Božica. 22. decembra pr. 1. je naše društvo imelo svojo mladinsko prireditev. Mladino je nagovoril društveni starosta br. Milko Hrašovec. Po prisrčnih deklamacijah dece, so pripadnice sokolskega naraščaja odigrale lepo božično igro. Na odru se jc pokazalo bogato obloženo božično drevo. An-geljčki so prinašali težko naložene košare polne darov za naše malčke. Vsak pripadnik dece je prejel skromno darilo. Pred igro je zapel mladinski zbor narodnih osnovnih šol 3 ljubke pesmice. Ko je mladina z lepimi darovi v rokah zapuščala telovadnico, je iz njih obrazov odsevalo nedolžno veselje in globoka hvaležnost. CELJE. — Zahvala. Socialna akcija Sokolskega društva v Celju za pomoč siromašnim pripadnikom sokolske mladine je proti vsakemu pričakovanju zelo lepo uspela. Za ta uspeh se zahvaljujemo vsem darovalcem, ki so s svojim širokogrudnim razumevanjem priskočili na pomoč z velikodušnimi darovi bodisi v blagu ali denarju. KASTA V. — Oproštaj s br. pro-svetarom. Članstvo Sokolskog društva u Kastvu okupilo se je dne 25 XII 1935 god. u svom Narodnom domu da se oprosti od svoga prosvetara br. prof. M. Robotiča, koji je premešten u Banjaluki!. KORČULA. — Božične priredbe. Našo društvo priredilo jc ove godine »Božično drvce« za sokolsku decu, kao i paljenje badnjaka. Razdeljeno je deci 110 omota s vočem i slatkršima. Društvena glazba ofsvirala_ je molitvu i par koračnica. 26X11 održala je naša društvena glazba veoma uspeli promenadni konccrat, a navečc je bila akademija. Prostorije doma bile ви pre-pune. KRALJEVIČA. — Rad u društvu. U našem društvu rade intenzivno sve kategorije. Na Silvestrovo priredilo jc naše društvo zabavno veče. Nedavno smo priredili i dečju čajanku, kojom prilikom smo dcci podelili^ sokolske značke, koje su deca prikačila s naj-večom radošču. češče održavamo i sokolska sela, koja su dobro posečena. U poslednje vreme dve noše sestre po-hadalc su i župski prednjački tečaj, čime je opet povečan broj >radnih sila u našoj jedinici. Broj vežbačkih kategorija, osobito dece i naraštaja, sve više raste. LJUBLJANA. - Delovni sesta-nek društvenih načelnikov in načelnic. Načclnistvo Sokolske župe Ljubljana je imelo dne 21. in 22. decembra drugi delovni sestanek društvenih načelnikov in načelnic v letu 1935. Vabilu se je odzvalo 33 bratov ih 26 sester. Do dobra so sc naučili člani svoje proste vaje za župni zlet, članice pa so vadile poleg svojih tudi še za naraščaj. Brate vaditelje in sestre vaditeljice pa poživljamo, da vlože v novem letu vse svoje sveže moči v priprave za našo župno prireditev, pri čemer se ne sme opuščati tudi različnih tekem. Želimo, da bi z novim letom zavladalo v naših društvih novo ir čim najkrepkejše življenje. LJUBLJANA. — Župne smučarske tekme se bodo vršile v nedeljo dne 19. tek. m., v slučaju neugodnih snežnih razmer pa v nedeljo dne. 26. tek. m. pri Sv. Jakobu in Žlebeh pri Mednerh. Tekmovalo se bo v sledečih panogah: člani: v teku tričlanskih vrst na 12 km, v tekmi posameznikov v smuških likih; članice: v tekmi posameznic v smuku, v tekmi posameznic v smuških likih; moš. nar.: v teku tričlanskih vrst na 4 km, v tekmi posameznikov v smuku; žen. nar.: v tekmi posameznic v smuku, v tekmi posameznic v smuških likih. Pričetek tekem je ob 8.30 uri. Razpored tekem: dopoldne tekme članov in moš. naraščaja v teku ter članic in žen. naraščaja v smuku, popoldne pa tekme moš. naraščaja v smuku ter vseh ostalih oddelkov v smuških likih. Prijave tekmovalcev z navedbo starosti je poslati na župno načelništvo vsaj do četrtka dne 17. t. m. LUČ. — Pregled čete. Dne 22 decembra pr. g. obišli su okružni prosve-tar br. ing. Turk i okružni načelnik br. Slijepčevič Sokolsku četu Luč. Brat Slijepčevič održao je s članovima čete uzoran vežbači sat, a brat ing. Turk održao je sednicu s članovima uprav-nog odbora, na kojoj je dao upute za dalji rad. BELI MANASTIR. — Posela. Sokolsko društvo Beli Manastir održava kroz celu ovu zimu jedan put nedelj-no, svakog utorka, poseio za svoje vežbače. Na posela mogu dolaziti na-raštajci i članovi i to samo oni vežbači, koji uredno' dolaze na vežbu. Ova posela su se več posve uvela i njima se postizava željena svrha: da vežbači posečuju u večem broju i re-dovitije vežbače satove, a medu njima se razvija i društvena uzajamnost, druželjublje, bratska ljubav i t. d. SENJ. — Silvestrovo veče. Na Silvestrovo priredilo je Sokolsko društvo za svoje članove i prijatelje veselo zabavno veče. Osim glazbenih tačaka, dane su humoreske Br. Nušiča »Ratni drugovi« i »Kijavica«, te od I. Mitroviča »Stara i novo godina«, šaljive recitacije i pevanje. SV. PAVEL PRI PREBOLDU. — Otvoritev lutkovega odra. Sokolsko društvo Sv. Pavel pri Preboldu je otvo-rilo svoj lastnii lutkov oder s predstavo igrico — Gašperček čarovnik. Obisk je bil odličen. Oder je normalno velik z lutkami 45 cm, scenerija je lepa in razsvetljava kraisna. Oder je zgradil in zrežiral prvo igro br. Košutnik Silvo, ki je meseca avgusta posetil medžupni lut- kovni tečaj v Ljubljani. Enako zaslug pa si jc stekel tudi br. Lojze Kovač i Ljubljane, ki jc s svojo prijaznostjo m bogatimi skušnjami krepko poma_* pri delu. RAB. — Badnje veče. U predvečer je Božiča održano je dečje selo lutkarskom pretstavom »Div i Pa J1' 1 jak« od M. Širole. Komad jc imao vr lep uspeh. Iza toga deca su p e val a 0' božienog stabla razno božične pesm ■ Na koncu razdeljeno je siromasnoj deci. vrlo mnogo lepih darova u,.vrf , nosti od preko 3500 Din. Najveci o dao je br. starešina u iznosu od dinara. ROGOZNICA. — Silvestrovo. № zadnji od godine priredilo je nase štvo silvestarsko veče. Diletanti su o igrali jedan dramski komad, a z^tuii J usledila zabava s plesom, te je a ispračena stara i dočekana Nova 8 dina u najlepšem raspoložcnju. l°s je bilo odličan. SKOPLJE. — Župski prednjački Ispiti. Dne 23 i 24 novembra pr. j žani su ispiti za župske РУС. , ta Pismeni ispit položila su četiri t>r ■ dok četiri kandidata nisu bila Prl4 štena usmenim ispitima. Ispit su P žila braea: Dorde Zdravkovič iz manova i Miketa Dekič iz Strmu*0^' ^ usmenih ispita odbijena su dva br' SKOPLJE. — Društveni prednja^ ki ispiti. Koncem novembra pr. g- ? ^ žani su pri načelništvu župe isp'ti društvene prednjake za koje se prijavilo deset kandidata. Pismeni ^ pit jioložilo jc sedam brače i ?ve.. n stre; jedan kandidat nije bio pripus^ usmenim ispitima. Ispit su položile, stre: Ljiljana Suljevič i Jelena vic iz Skoplja »Matice« i brača: M Radojevič i Borislav Dukič iz P1^ l ’ Borislav Bcginovič iz Velesa, ?}?sv0 Pavlovič iz Skoplja »Matice« i !C:. Patrnogič iz Uroševca. S ispita 0 jena su dva brata i jedna sestra. STARI TRG PRI RAKEKU- "T t Brat Ivan Benčina. Sokol Loška <• lina je izgubil svojega zvestega ^°pen. in dolgoletnega starosto Ivana . čino. Po dolgotrajni in hudi bolezni preminul 31. dec. 1935, star 65 let. t* Ivan Benčina je bil kot človek i» j Sokol mož, kakršnih je žal malo- " petnajstimi leti je bil med ustan°vvcS lji Sokola Loške doline in mu je čas v žalostnih in veselih časih zvest član in dobrotnik. TOMAŠEVAC. — Sokolska Pr