inska, ma u kom obliku, e duše, u toliko, pre što jednakopravno-tvu s vi h tri ju kompone-ego bi je ojačala. J e r, o v o nam p r u ž a i g e! Samo u jedinstvu nači zapostavljanje ičeg 'm koristima, ni sa praktičnim kalkulacijama, več teži ka veči torn cilju oslobadanja od mraka i od zla i uzdiže se ka sveljud-skom i božijem. Zato i veli narodna pesma, da se knez Lazar pri-\'olio nebeskom carstvu, kao izvoru svih zemaljskih carstava, pa i ovog našeg današnjeg, sazdanog na tradicijama Vidovdana, pa bašzato i neoborivog! I samo one države i one slobode, ko je Počivaju na temeljima etike, kao što je naša, vidovdanska, mogu da budu neoborive i večite, — bez obzira na sre prolazne ugro-zenosti j pretnje. Svaka druga snaga, pa i ona ko ja raspolaže najsilnijim oružjem, proči če, kao što su prošle snage tolikih sil-nika u istoriji, čije je pravo bilo u topuzu, a od ko jih danas nema ni l[aga- 1 samo oni narodi ko ji se okupe u spremnosti da podne-su i žrtve za ideal mira i pravde, bez obzira na trgovačke konjunkture i smicalice, moči če da osiguraju sebi ponos, da su čo-vecanstvo izve/i iz današnjeg bespuča. Bez vidovdanske etike nema dakle spasa ni napretka ni ostalom čovečanstvu, a našem narodu pogotovo! Ali vidovdanska etika treba da nas vodi i u našim unutraš-njim nasto jan jima. U njo j leži ključ za sva rešen ja i lek za sre nesuglasice. U njo j su i pravda i sloboda, ljubav i jednakost, sloga i medusobno pomaganje, jedinstvo i napredak! Sloga i žrtvo ' vanje su na Kosovu odnosih pobedu, u liku Lazarevom, Miloše-vom, brače Jugoviča i hrvatskog bana Ivana, sre dotle dok zavist i nesloga nisu prouzrokovale poraz, u liku Vuka Brankoviča. Da su sva krila i s vi delovi vojske jednako i harmonično funkci-onisali na Kosovu, naš bi narod odneo pobedu,. i pored deset puta jače turske vojske. To je istoriski dokazano. Jer turska vojska Pored sveg golemog broja. nije imala ni Miloša, ni Jugoviče, niti su, vodene moral nom snagom, k n jo j dobrovoljno hrlile u pomoč yojske sa bosanskih i hrvatskih strana. A to je pouka i za danas: Budu Ii sva krila i svi delovi jednako i složno funkcionisali, naše će vojske, s a tradicijama Kosova, Gvozda, srpskih ustanika, Zrinj-skog j Kajmakčalana, pobediti i najsnažnije neprijatelje i očuvače skupo stečenu slobodu. I u glavnom organu HSS, »Hrv. Dnevnik u«, ocenjena je ore godine sasvim pravilno misao vidovdanska, kao nešto veliko i duboko moralno, »što treba da služi za uzor i Hrvatima«. 1 što nesme da ima u sebi elemenata nasilja. U tom članku se kaže: »Ako se Jugoslavija shvača kao zajednička država Srba, Hrvata i Slovenaca, onda mora biti tako organizirana, da se u toj organizaciji odrazuje volja svih triju komponenata j da njome budu svi tri zadovoljni. To je moguće postiči samo pnda, ako ona bude sporazumno uredena, pa stoga ideja sporazuma nije i ne može biti samo hrvatska ideja, koja se tek mora boriti za uvaženje, nego državna ideja. Snaga je vidovdanske misli bila u njenoj etičnosti i pravdoljubivosti. Stoga če se vidovdanska misao afirmirati u srp-skome narodu čarno onda, kad i on pridonese svoj jaki udio za pra-vedno uredenje odnošaja s hrvatskim narodom, tako da ti odnošaji počivaju na čvrstim temeljima prava, pravde i slobode«. Da je tu naglašena još i misao narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca, dakle misao jugoslovenska, ma u nii bismo takvo pisanje pozdravili iz pune duše, u In misao nebi ni najmanj e oslabila ide ju s t i, na ko jo j sporazumno i u zadovol nata treba da bude uređena Jugoslavija, Pored pravde i slobode, Kos veliki nauk jedinstva i s loge! smo nepobedivi, što ne mora nikako da znači za što nam je istorija ostavila u baštinu. A kad se dinstvu, onda čemo videti, da vidovdansku misao nije potrebno Hrvatima st avl jati kao uzor, j er je ona več davno i njihova! Sem što se na Kosovu prolevala i hrvatska krv, — zar Hrvati nisu jednodušno slavili Vidovdan pre 50 godina i pre 25 godina, u oči velikog rata; — i zar njihov kult Petrovog Dvozda i Zrinjsko-frankopanske pogibije, ne počiva na istim uro-deni/n odlikama nepodleganja porazu i veri u snagu najviše žrtve? Jedni smo, dakle, i u etici Vidovdana. I tek kad tu etiku sprovedemo u čitavom našem javnom životu i u svim našim me dusobnim odnosima, bičemo s vi slobodni, svi jaki, svi zadovoljni 1 svi nepobedivi 1 Jugoslovenske Sokolstvo je najsvečanije proslavilo 550-godišnjicu Kosovske bitke Ovogodišnji vidovdanski praznik, koji ujedno beleži i 550-go-dišnjicu kosovske bitke, bio je na najsvečaniji način proslavljen u čitavoj Jugoslaviji i svuda u inozemstvu gde žive jugoslovenski pripadnici i gde bije jugoslovenske srce. U tim proslavama uzeo je udela ceo narod, sve državne vlasti, naša junačka vojska, sva nacionalna udruženja, ali niko nije u tolikoj meri učestvovao u njima tadom i organizacijom, duhom i srcem, od jednog kraja Jugoslavije do drugog, — kao jugoslovenske Sokolstvo! Duh Vidovdana, njegov duboki nacionalni i čovečanski moral, njegove večite idejne snage, postale su sastavnim delom sokolskih nastojanja i zato je Sokolstvo Vidovdan počastilo kao izričito svoj praznik, na čijem kultu zasniva svoj rad za sadašnjost i budučnost. Vidovdan u Miločeru Sem velikih svečanosti na Kosovu, Vidovdanske manifestacije ju-goslovenskog Sokolstva došle su na-ročito do izražaja u oduševljenim pozdravima, koji su, od ogromne mase naroda, sa Sokolstvom na čelu, bili upučeni našem Mladom Kralju, Petru II, uzdanici naroda i starešini našeg Sokolstva, u njegovom lepom dvoru Miločeru, na obalama jugoslovenskog Jadrana. Tamo su, u oči Vidovdana, a po inicijativi sokolske župe i sokolskih jedinica, sva okolna brda i sve krševite črnogorske planine, planule u moru svetla, da pred licem mjadog Vladara, Sina Velikog Kralja Ujedinitelja, odadu počast senima kosovskih heroja i svih časnih vitezova, čija je krv uzidana u temelje velike Jugoslavije. Sva okolna sela i varoši bili su pretstavljeni na ovoj svečanosti, a sokolska delegacija bila je prim-ljena od Njeg. Veličanstva Kralja, da mu izruči pozdrav naroda i Sokolstva, dok su lade, ispunjene so-kolima, krstarile ispred dvorca, a oduševljeni sokolski »Zdravo«! • raz-legao se brdima i uvalama. Proslava u ostaloj zemlji I u prestonici, našem dičnom Beogradu, proslavljen je Vidovdan na svečan način, od svih zvaničnih krugova; a Sokolstvo Beograda, u-koliko nije pošlo na Kosovo, u Ra-vanicu, ili na neku drugu vidovdansku manifestaciju, učestvovalo je na svečanostima svojih jedinica i na sokolskom prikazivanju »Smrti Maj-ke Jugoviča«. Crna Gora, čija je sokolska župa na Cetinju prva dala inicijativu da se pohodom na Kosovo proslavi 550-godišnjica kosovske bitke, proslavila je ovaj svečani dan i kod kuče, pa su sve varoši i sela Crne Gore, gde ima sokolskih jedinica, učestvovale џ toj proslavi. Na čelu te proslave isticalo se naročito Cetinje, gde su Sokoli buktinjama o-krunili sve planine, sa gordim Lov-čenom na čelu. Nakon pomena u crkvi održana je u cetinjskom Na-rodnom pozorištu svečana sednica Sokolske župe Cetinje i delegata svih sokolskih jedinica. Pošto je starešina župe, Gavro Miloševič, sa velikim brojem Sokola iz Crne Gore pošao na Kosovo, svečanu sed-nicu je otvorio član župske uprave, brat Musakadič, a zamenik starešine, pukovnik Jovan Trišič, održao je odlično predavanje o kosovskom duhu i značenju Vidovdana za naš narod. Na svečanoj sjednici uzeo je učešča i ban Božidar Krstič, te o-stali ugledni pretstavnici vlasti i društava. Sarajevo je proslavilo Vidovdan, pored zvaničnih svečanosti, još i na- ročitim pomenom na grobu heroja istorijskog Vidovdana g. 1914, koji je, sa ostalim nacionalnim dru-štvima, organiziralo jugoslovensko Sokolstvo. Svečanu povorku, u ko-joj su učestvovala mnoga nacionalna udruženja, a naročito Narodna odbrana, dobrovoljci itd., ispunjale su seoske sokolske čete, na čelu su išli sokolski barjaktari. Na grobu Principa i drugova su Sokoli Sarajeva odali -najdublju počast uzviše-nim žrtvama. Sarajevska župa priredila je i svečanu akademiju u počast Vidovdana. Umesto jubilejnog vidovdanskog sleta, koji je, na žalost, morao biti odložen, Sokolstvo u Ljubljani je priredilo svečanu akademiju, na ko-joj se odala počast žrtvama za iz-gradnju Jugoslavije, a čitavo slove-načko Sokolstvo je, u manjim ili večim priredbama, proslavilo 550-godišnjicu kosovske bitke. I Sokoli Južne Srbije, ma da u ogromnom broju okupljeni na Kosovu, učestvovali su u proslavama po svojim jedinicama, jednako kao i sokolska društva iz okoline Mana-sije, Ravanice i ostalih mesta, gde su naročite vidovdanske svečanosti bile priredene. Sem toga su pojedina veča sokolska društva organizo-vala akademije ili javne vežbe, a na svim zvaničnim svečanostima Vidovdana, u Zagrebu, Splitu, Sarajevu, Sušaku, Mariboru i ostalim varošima, uzele su učešča sokolske povorke i sokolske delegacije. Svečanosti na Kosovu 550-godišnjica kosovske bitke i svetih vidovdanskih žrtava proslavljena je na istorijskom Kosovu polju na najsvečaniji način i jugoslovensko Sokolstvo je ponosno, što je prvo dalo inicijativu za tu velebnu svečanosst i što je u njenoj organizaciji i izvedbi uzelo najvidnijeg u-čcšča. Preko 100 hiljada naroda iz svih krajeva Jugoslavije, počevši od gra-nica našeg klasičnog Juga, pa do Splita, Maribora i Subotice, uzelo je učešča u ovoj grandioznoj proslavi. Bili su tu na okupu pretstavnici vlasti i vojske, sveštenstva i Sokolske zastave u povorci na Kosovskoj svečanosti slobodnih profesija, intelektualaca i manuelnih radnika, a najviše našeg svesnog seljačkog naroda, koji je najviše pridoneo osveti Kosova i koji je u največem broju hteo da se nade na svetom tlu, na kome je niknula zavetna vidovdanska ' misao slobode, ujedinjenja i veličine jugoslovenske. -.i Cele noči je svet pristizao u Pri-štinu i na Kosovo polje i, ma da na samom polju nema nikakvog kon-fora, ljudi su nočili pod otvorenim nebom, svečano raspoloženi i sretni što mogu biti svedoci ovog sveča-nog dana. Stizali su pretstavnici i članovi svih nacionalnih udruženja, naročito četnika, dobrovoljaca, Narodne odbrane, ratnika, invalida, Kola srpskih sestara, itd. Ali u največem broju stizali su Sokoli, u sokolskom odorama iz varoških jedinica i u narodnim nošnjama, iz seoskih četa, bodri i oduševljeni. Čitava okolina Gazi Mestana bila je prekrivena narodom, gde su im-provizovani logori i mesta za pre-hranu, i gde se sve odvijalo u srdač-nom i rodoljubivom raspoloženju, sa jednom jedinom mišlju, da se što dostojanstvenije iskaže počast hero-jima, čiji primer treba da nam svetli naročito u današnjim uzburkanim vremenima. Svečanost je počela liturgijom u Gračanici, na kojoj je činodejstvo-vao Nj. Sv. Patrijarh Gavrilo, a za Cena 1,— Din. Hiin Poštarlna plačena u gotovu to vreme su se na svečanoj tribini, na Gazi Mestanu okupili pretstav-nici vlasti i udruženja. Bili su pri-sutni izaslanici Nj. V. Kralja i Nj. Kr. Vis. Kneza Namesnika Pavla. Na svečnostima je uzeo učešča mi-nistar vojske i mornarice, Milutin Nedič, te ministri Đuričić, Krek, Če- jović, Tomić i Altiparmarkovič. Sem tdga bio je tu i maršal dvora, g. Boško Čolak-Antić, te ban vardarske banovine, Hajdukveljkovič. Veoma brojno bio je zastupljen generalitet, a došli su i delegati narodnog pret-stavništva, te izaslanici ogromnog bioja naših nacionalnih udruženja. Uiešce Sokolstva u svečanostima Pojedinosti o ovim svečanostima donele su sve naše dnevne novine, pa čemo se mi ograničiti samo na prikaz učešča jugoslovenskog Sokolstva u njima. Sem što je Sokolstvo dalo inicija-tivu za samu proslavu, i što je zapo-čelo prve pripreme, ono je u velikom broju pohrlilo na Kosovo polje, iz svih i najudaljenijih župa i jedinica. Naročito su brojno bile zastupljene župe Skoplje i Cetinje, pa zatim župa beogradska, a mnogobrojna iza-slanstva stigla su još iz sokolskih župa Split, Novi Sad, Petrovgrad, Tuzla, Kranj, Maribor, Kragujevac, Ljubljana, Zagreb, Niš, Sarajevo i t. d. Iz junačke Crne gore došlo je preko 2000 članova svih kategorija u sokolskim odorama i u narodnim nošnjama, sa deset društvenih zastava, pa su ti — črnogorski vitezovi bili naročito zapaženi i pozdravljeni. It skopske župe stiglo je takoder oko 3000 članova, na čelu sa starešinom Ivanom Branovačkim, dok je črnogorske Sokole predvodio starešina cetinjske župe, Gavro Miloševič. Na čelu delegacije Saveza Sokola K. J. nalazio se zamenik starešine, ing. Milivoje Smiljanič, a pored njega su bili još brača Dr. Milorad Dragič, ing. Radulovič, Dura Brza-kovič, Voja Todorovič, Radovan Dimitrijevič, Dr. Milan Gorišek, Dušan Živkovič i t. d. Odmah, pošto su pretstavnici vlasti i udruženja stigli na Gazi Me-stan, dotrčale su sokolske štafete, lučonoše, ko ji su doneli sveti plamen iz Gračanice i Samodreže. To su bili članovi skopske i cetinjske župe, koji su sveti plamen predali svojim starešinama, Branovačkom i Miloševiču, a ovi su ga predali izasla-niku Saveza, Smiljaniču, da ga ovaj uruči patrijarhu Gavrilu, koji je na tom plamenu užgao voštanicu, isti-čuči značaj kosovske vatre za naš narod. Na Gazi Mestanu je održan zatim pomen, nakon koga je prvi uzeo reč episkop Emilijan, a zatim mini-star vojske i mornarice, general Milutin Nedič. Govor ministra vojske, prožet du-bokim patriotskim osečanjem i ponosom, bio je često prekidan burnim ovacijama Kralju, vojsci i Jugoslaviji. Pošto je iznio istorijat kosovske bitke, general Nedič je naročito podvukao, da su se na Kosovu borili i Hrvati i Bosanci; ali da se ta •loga Jugoslovena pred opasnošču o-stvarila, nažalost, suviše kasno i zato je doilo do katastrofe. To treba du nam bude pouka, da se na vreme složimo, pa da odolimo svakoj opasnosti. Ministar vojske je zatim kazao, da je Kosovo stvorilo večnost našemu narodu i da nijednu po-bedu nije naš narod tako duboko u sicu nosio, kao kosovski poraz. Da je Lazar pristao da bude vazal Mu-ratov, bogat i bezbedan, mi nebismo imali danas svetoga amaneta kosov-skog, ni njegovih velebnih plodova ! Govorili su još Mihajlo Kijame-tovič; prištinski poslanik, brat Milan Glavinič i, na posletku, zamenik starešine Saveza Sokola, brat ing. Milivoje Smiljanič. Govor br. N. Smiljaniča U svom govoru je brat Smiljanič ukazao na najvažnije momente kosovske bitke i izneo primer nenad-mašnog junaštva i svetih žrtava ca- ševljeno klicanje Kralju, jugosloven-skoj vojsci, Jugoslaviji i Sokolstvu. U defileu su učestvovali takoder i Sokoli, iz svih sokolskih župa, sa starešinstvom Saveza na čelu, i sa s^ima sokolskim zastavama, te sa-tri sokolske muzike. Osim toga je u defileu' uzeo učešča i veliki broj četnika, Narodne odbrane, ratnika i t. d. Kad su završene glavne svečanosti, članovi sokolskih četa iz župe Skoplje, pod vočstvom brata Mirka-Jovanoviča, prikazali su sakupljenom narodu čuvene južno-srbijanske narodne igre, Rusalije i t. d., koje su bile srdačno pozdravljene od svih prisutnih. Prireden je još svečani banket, zatim trke, vatromet, bakljada i t. d. Na svemu tome je jugoslovensko Sokolstvo uzelo vidnog učešča, a na-veče je Sokolsko društvo Priština priredilo svečanu sokolsku akademi-ju, koja je završena sa vrlo lepim uspehom. Time su završene ove velebne sokolske i narodne svečanosti, na slav-nom kosovskom razbojištu, ostavivši u srcima sviju prisutnih najlepši spo-men i mnogo dubokog rodoljubivog i nacionalnog zanosa i vere. Br. M. Smiljanič govori ra Lazara, Miloša Obilica, brače Jugoviča i ostalih svetih vitezova, ko-jima se divio čitav svet. Podvukao je, da je Sokolstvo od prvog svog postanka visoko dizalo kult Vidov-dana, a zatim je, iz bogate riznice naše narodne pesme, navodio najzna-čajnija i najlepša mesta, upučujuči narod, da u kosovskoj epopeji u svako doba traži pouke i hrabrosti za rad i za žrtvovanje; a naročito du te pouke potraži u današnjim odlučnim vremenima, kada se tolike oblačine ukazuju u svetu. Konačno je završio zavetom, da če Sokoli ceo svoj život i rad posvetiti slozi i je-dinstvu naroda, podizanju njegove snage i otpornosti, širenju bratske ljubavi, te odbrani pravde i slobode, za dobro, napredak i sreču Kralja i Jugoslavije! Na spomenik palim junacima položen je ogroman broj venaca, a medu njima i venac Saveza SKJ, te venci župa Skoplje, Cetinje i ostalih sokolskih župa. Posle toga sledio je defile trupa, koji je dao prilike za veličanstvene manifestacije i odu- V Vidovdan u Americi Sokolsko društvo u Alikvipa, u Severoameričkoj Uniji, dalo je inici-jativu za zajedničku proslavu Vi-dovdana, koja če se održati u nede-1 ju, 2 jula u Alem Rak parku. Arne-rički »Srbobran« donosi o tome op-širan članak, ističuči značenje Vi-dovdana i nabrajajuči svečanosti koje se povodom ovogodišnjeg Vidov-dana spremaju u Jugoslaviji. Na inicijativu društva u Alikvipu odgo-vorio je veliki broj naših narodnih udruženja u Americi, pa po svemu izgleda da če i naše američko Sokolstvo učestvovati na proslavi ovog velikog narodnog praznika na naj-dostojniji način. Uspeli slet Sokolske župe Zagreb POMEM BR. STEVANU ŽAKULI Porodica poč. neprežaljenog brata Stevana Žakule daje danas, na No-vom groblju, 40-dnevni pomen bratu 2okuli. Na tom pomenu uzeče u velikom broju učešča beogradsko Sokolstvo, a naročito če biti zastupljen Sa-veze Sokola, beogradska sokolska župa i ostale beogradske sokolske jedinice. Prešle nedelje bio je Zagreb još jednom svedokom velebne manifestacije sokolske snage i discipline, te jugoslovenskog idealizma. Toga dana održan je slet Sokolske župe Zagreb. Ranim jutrom počeli su du pristižu posebni vlakovi na želez-ničku stanicu, puni sokolskog članstva iz bliže i dalje okoline. Zapa-žen je veliki broj Sokola iz župe Karlovac i ostalih susednih župa. Na stanici je gostima prireden vrlo srdačan doček. Tom prilikom dolazilo je do dugotrajnih manife-stracija Nj. V. Kralju i nedeljivoj Jugoslaviji. Takoder je izmenjeno više pozdravnih govora izmedu go-stiju i domačina. Sa stanice kretali su učesnići u povorkama na Vilso-nov trg, gde je iza Sokolane bilo zborno mesto. U osam sati je, uz pratnju glazbe zagrebačkih Sokola, krenula ogromna povorka Klaičevom ulicom, odu-ševljeno pozdravljena od gradanstva. Na čelu povorke nošeno je preko trideset zastava iz društava i četa. Ispred zastava stupalo je vodstvo povorke: načelnik župe Zagreb, br. Vajnhardt; načelnica Saveza, sestra Elza Skalarjeva; članovi starešinstva župe; delegat Saveza, brat Marko Sablič, starešina župe Karlovac; izaslanik beogradske župe, general Ljubomir Maksimovič; župe Tuzla, Nikola Tadič; župe Sušak—Rijeka, Ivo Polič; župe Banjaluka, Zlatko Puvačič; župe Bijelovar, dr. Mihaj- lo Vukobratovič; župe Novo Mesto, dr. Ivo Vasič; župe Ljubljana, Stane Flegar; župe Celje, Jože Smertnik i župe Kranj, Jaka Špicar. Povorku je predvodio odred Sokola biciklista. U povorci su nastu-pali odoraši i odorašice, te brojni članovi sokolskih četa u živopisnim narodnim nošnjama, koji su bili vrlo toplo pozdravljeni od gledalaca. U povorci, koja je bila vanredno duga, bilo je preko 3000 učesnika od toga oko 800 vežbača. Uz odu-ševljene manifestacije, povorka je piošla preko trga Kralja Aleksandra u Frankopansku ulicu i Ilicom do-šla na Jelačičev trg, sa koga je krenula na Zrinjevac, pa Boškovičevom ulicom preko trga Kralja Petra, Zvonimirovom, Harambašičevom i Maksimirskom ulicom stigla na o-gromni Stadion Kralja Aleksandra, koji je bio prepun Sokola i gradan-stva. Na jutarnjim probnim vežbama su nastupili članovi Sokolskih četa. njih 550. Zatim 300 članova društava, 164 članica, 158 naraštajaca, 140 nara-štajki, 500 dece i četa pitomaca Podoficirske škole Kraljice Marije. Glavna proba uspela je usvim tačkama. Nakon, pokuša, prireden je zajed-nički ručak na Stadionu, a onda su, učesnici posetili zoološki vrt i ostale znamenitosti Zagreba. Čitav sat pre početka javne vežbe počeo se puniti sokolski stadion So-kolima i gradanstvom. Prostrane tri-bine bile su pune. Na glavnoj tribini primečeni su delegati Saveza i župa, pretstavnici vojnih i civilnih vlasti, te nacionalnih i kulturnih institucija, Starešina župe, Dr. Oton Gavrančić održao je sjajan govor, pun jugoslovenskog rodoljubivog zanosa, koji je bio burno pozdravljen. li četiri sata otpočelo je izvodenje programa pozdravom zastavi. Mase gledalaca pozdravljaju državnu za-stuvu ustajanjem. Nastupaju muška i ženska deca koja pobiru buran a-plauz, za precizno izvodenje vežbi. Takoder je pozdravljen nastup naraštajaca i naraštajaka. Članovi sokolskih četa zadivili su gledaoce svojim vežbama. Naročiti interes pobu-dili su članovi višeg razreda Sokola II iz Zagreba, svojini vežbama na vratilu. Nastupile su zatim članice, pa članovi društava i starija brača-Sledeča tačka bio je nastup pitomaca Podoficirske škole. Ogromne tribine i čitav veliki Stadion prosto se pro* lamali od oduševljenih manifestacija jugoslovenskoj narodnoj vojsd i njenom vrhovnom Zapovedniku Nj. V. Kralju Petru II. Ovim sletom postignut je vanre-dan moralni uspeh. Oko 5000 Sokola, koliko ih je bilo na sletu, pokazali su opet pred mnogobrojnim gradanstvom svoju sokolsku moč, svest i disciplinu. Zagrebački Sokoli mogu njime da se ponose. Соколи београдске жупе у Раваници Соколство београдске жупе про-славило је 550 годишњицу Косов-ске битке са делегатима многиХ својих друштава и чета у манасти-ру Раваници у Срему. Пре подне соколи су учествова-ли у црквеном помену изгинулим косовским херојима. По подне У 3 часа бр. Петар Лозјанин, у име ЖУ' пе отворио је пригодним говоро« овај соколски збор пред манасти-ром и поздравио сачувану заставУ бившег митровдчкпг спц СКОГ СоК°-ла, која је била прва и једина за-става друштва горње жупе. У име Савеза Сокола бр. Бранко Чипчић, одржао је говор о значајУ Косовске трагедије и иоукама за будућност. Брат М. Мандић, говорио је У име жупе Нови Сад о задацима Со-колства у садашжици. У име Ж. П. О. говорио је бр Милан Мајсторовић: О Видовдан-ској мисли. Бр. Ђорђе Јовановић, начелник чете Лешница истакао је значај ко-совског предања у прошлости и са-дашњици. Гуслар бр. Мрванић рецитовао Је песму победници Косова и отпевао једну песму уз гусле. у овој соколској национал. све-чаности учестовала су и два певач-ка друштва: Стражилово и певачко друштво из Сремске Митровице. И поред ружног времена рачув* се да је поред Сокола било око 2000 других слушалаца. '•{ 1.2Н.Г s -З® Veliki defile vojske, sokola i viteških udruženja na Kosovu polju God. X — broj 26 SOKOLSKI GLASNIK Strana 3 После Видовдана И ове године наше је Соколство прославило Видовдан, на досто-јанствен начин, као што је оду-век прослављало овај наш најве-ки и најзначајнији национални празник. Извештаји о одржаним прославама и осталим приредба-ма најбољи су доказ за то. Нисмо ни нздалека у могућности, да ре-гиструјемо све те извештаје, што на концу и није тако важно, јер he све те прославе остати најјаче за-бележене у срцима оних, који су им присуствовали. Жалећи што ове године нисмо у сташу да одржимо велики Иокрајинскн слет нашега Сокол-ства у Љубљани, не зато, што то нисмо МИ хтели, — ми смо ма-нифестирали своју снагу и спрем-н°ст на другим местима, нарочито на Косовом пољу, том најсветијем Месту нашега народа. Прослава 550-те годишњице Косовске битке бвла је уједно и најлепши реви соколске снаге, моћи и лепоте. Онн, који су се на Видовдан на-■Иан на Косову пољу, осећали су Понос што се налазе на најпосве-ћсни)ем тлу, што га је само једаи хРабри народ могао крвљу да по-свети у беспримерној борби са си-л°м, која је била далеко моћнија °Д Tbera. Ha гробовима Цара Ла-зара, девет Југовића, старог Југ-Богдана, Милоша Обилића и то-■'иких других јунака, соколско је сРце морало живљс да закуца, а Душа да се напуни поносом, што смо припадници онога народа за к®га ће хисторија говорити веко-вима, да је вико „без голема мри-Кти јада...“ А велики број оне наше браће xoja су Вндовдан прослављала код својнх кућа и по нашим соколским Домовима, осећао је нсто у души. Тога су се дана нашли у духу о-купљени Соколн од Јадрава до Балкана; из села и градова. Сви-ма је пред очима лебдела величан-ствена визија Косова поља, Пе-трове горе и Госпосветског Поља, као заветних Видовдана југосло-венског народа, свих Срба, Хрва-та и Словенаца. И сви као да су осећали близину оннх историских збивања, која су временски тако далеко, али идејно врло близу. С.ваки је Соко и овог Видовдана морао да положи т.ј. да обнови положени завет, да ће увек радити У Духу заветне соколске и југосло-венске мисли. Данас када видимо, да се тако мало држи до задане речи, када су морални принципи угрожени баш од оних, који су први дужни да их се придржавају, данас више него икада морамо ми Соколи да будемо носиоци традиционалннх соколских одлика, честитости, сло-бодарства, дубоког националног осећања и братске љубави. Па када остављамо за собом још један Видовдан, обновимо у души н мислима све оно што смо осетнли на тај велики дан, и кре-нимо даље нашим путем, кога су. нам дубоко зацртали хероји и ју-наци свих наших Видовдана, сви-ју Косова нашега народа. Тако ћемо најбоље моћи да послужимо своме народу, да испунимо свој завет и намиримо наш дуг Отаџ-бини. Овим мислима пођимо у нову Видовданску годину, коју опет мо-рамо да испунимо радом за добро Краља, Народа и Отаџбине, не гу-бећи из вида да се СВЕ ВИШЕ БЛИЖИМО КРАЈУ СОКОЛ-СКЕ ПЕТРОВЕ ПЕТОЛЕТКЕ, КОЈУ ХОЋЕМО И МОРАМО ДА КРУНИШЕМО НАЈСЈАЈ-НИЈИМ ВИДОВДАНОМ што ГА ЈЕ ИКАДА НАШЕ СО-КОЛСТВО ПРОСЛАВИЛО. Ј. М. Соколство у Јужној Србији за време Турака „Политика“ од 23 јуна доноси занимљив чланак о оснивању и ра-ду Соколства у Јужној Србији. 1909 го-дине у Приштини се основало Со-колско друштво, настојањем Рајка Караклајића учитеља из Скопља, коме су помогли између осталих Стојан Капетановић, учитељ и Си-мо Угаревић, свештеник. Занимљиво је, да је питање со-колске униформе решено на тај на-чин, што су Соколи морали носи-ти фесове, војничке летње блузе и кратке панталоне, јер турске вла-сти нису дозвољавале ношење со-колске одоре. У правим соколским одорама ишли су Соколи само на слетове у Загреб, 1911 и у Праг, 1912 године. За врем турске владавине Со-коли су одржали само једну јавну вежбу у Приштини и слетове у Гра-чаници и Девичу. Иначе су морали да вежбају у затвореном простору. Прослава тридесетгодишњице Соколског друштва Скопље-Матица Соколско друштво Скопље -— Ма-тица прославило је 25 ов. м. на врло свечан начин 30-годишњицу од свога оснивања. Увече 24 ов. м. кроз главне улице Скопља прошла је бакљада са соколском музиком на челу,бурно и одушевљено поз-дрављена од грађанства. За време псворке приређен је и успео ватро-мет. 25 ов. м. пре подне одржано је благодарење у цркви Свете Бого-родице после чега је у соколском дому Матице освећена спомен-пло-ча са именима оснивача Матице. Ту се налазе, поред осталих, име-на Рајка Караклајића, првог осни-вача соколства на Југу, Алексе (ланишића, бившег бана, Трајка Трифуновића, Божидара - Дарка Стојковића, Тодора Младеновића, Александра Ристића, Мимитрија Бсшковића, Данила Поповића, Пе-тра-Ано Јаковљевића, Тодора Јова-новића, Димитрија Барбуловића. Одржана је затим свечана сед-ница, којом је руководио агилни старешина друштва, бр. архитекта Стеван Газикаловић, који је поздра-вио присутне бираним речима. Про-читани су поздравни телеграми, ко-ји су поводом мрославе упућени Њ. В. Краљу Петру П, Министарству зл физичко васпитање народа и Саве-зу Сокола K. Ј. После је изасланик Савеза, бр. Мирослав Војиновић о-држао кратак говор у коме је ево-цирао извесне моменте из живота Соколства на Југу. Бр. старешина жупе, Иван Брановачки, је евоци-рао у своме говору успомене на по-једине живе и мртве соколске осни-ваче и раднике у Матици. После јс жупски просветар бр. Мирко Јова-новић одржао необично лепо пре-давање о развоју Соколства на Ју-гу и учешћу Матице у развијању Соколства. Бр. Живојин Голубовић, тајник Матице, одржао је кратак гсвор у коме је изнео суштину со-колског рада и замолио присутне родитеље да своју децу упућују у што већем броју у соколане. Бр. Живојин Милојковић, просветар Ма-тице одржао је говор у коме је спо-менуо историјат Матице од 1912 до 1939 године. После тога, старешина бр Газикаловић је закључио све-чану седницу. Поподне су Соколи положили венце на споменике Блаженопочив-ших Краљева Петра I Ослободиоца и Александра I Ујединитеља. У 5 часова на соколском стадиону одр-жана је јавна вежба којом су при-ликом саопштени и резултати жуп-ских утакмица и подељени дарови. Увече је Матица у Народном позо-ришту приредила академију. Вл. П. С. Жупске утакмице у Скопљу У недељу 24 ов. м. одржане су v Скопљу жупске утакмице на сле-тишту. Укупно се такмичило: 21 друштво и 5 сеоских соколских че-та. Мушких такмичара било је 274, женских 132, чланова чета 30; — у-купно 406 такмичара. Резултати так-мичења су следећи: Прво место је извојевало дру-штво Скопље II — Ханријево, чије је одељење чланова постигло највећи број бодова и добило заставу као Тakmičari župe Skoplje pozdravljaju zastavu. прелазни дар. Остала оделења чла-нсва пласирала су се овим редом: Скопље — Матица, која је досад имала заставу, Куманово, Велес, При-зрен и Штип. Мушки нараштај; Скопље -— Матица, које је добило заставу као прелазни дар, Штип, О-хрид. Женски нараштај; Скопље II- — Ханријево, које је добило златач пехар, Призрен, Скопље — Матица, Чете: Буково (Битољ), која је до-била сребрни венац дар Блажено-почившег Витешког Краља Алек-сандра I Ујединитеља, Побужје и Бистрица. Чланице; Скопље-Матица и Штип. Ове утакмице су биле прави и-спит Соколства на Југу и резул-тати, који су постигнути најбоље сведоче колико су такмичења схва-ћена озбиљно и колико се по на-шим јединицама право соколски де-ла. Утакмице су организоване као што се еамо желети може, а за-почела су тачно у 6 часова ујутру дизањем заставе. Онда је бр. на-челник жупе, инж. Војислав Пајић, одржао говор у коме је истакао важност оваквих такмичења и изра-зио задовољство што је овогоди-шњи поклич за утакмице имао од-личног одзива. Затим је дао реч савезном изасланику, бр. Миросла-ву Војиновићу, који је такмичарима зажелео много успеха и чврстине у будућем раду по њиховим једи-ницама. Најзад, проговорио је не-колико речи и старешина жупе, бр. Ииан Брановачки. Што треба наро-чито поздравити, јесте непристра-сност и висока спремиост соколских судија, чему је допринео и једно-дневни течај жупе за судије. Иначе, то су све искусни еоколски радници са нашег Југа. Општи утисак, који су утакмице оставиле на соколске стручшаке као и остало грађанство, које их је у великом броју и са интересом пра-тило, јесте одличан и он може слу-жити на понос Соколству наше Ју-жне Србије. Новина код ових утакмица би-ла су усмена такмичења свих так-мичара, којом је нриликом Сокол-ciBo Јужне Србије, према речима бр. жупског просветара, положило нацЈЈонални испит, јер је показало пречишћене појмове у односу на uauie основне соколске предмете: идеологију, историју и организаци-ју. Овај испит су обавили код свих 406 такмичара браћа Мирко Јова-ковић, жупски просветар и Влади-мир Покорни-Салабов, члан ЖПО. Вл. П. С. донци из Старе Србије и српске Маће шје пре ослобођења од 1912 године ЛШ ха nuu. finnanHTH ПНП ШТП 1Р гппгкд n Kao што ce поЈавио омладин-си покрет у Србији кра]ем про-[лога века, слични покрети омла-ннски, само са малим задоцње-ем, појавили су се и у другим угословенским покрајинама: у осни, Хрватској, Словенији, у .алмацији, Црној Гори, па и у тарој Србији и Српској Mahe-внији, данас Јужној Србији. вуда је омладински „кипећи па-зиотизам" захватао преко омла-ине, која није знала ни за меру, н за границу, и старије, па и нај-гарије наше л>уде. Но док су по-ухвати у другим нашим покраји-ама познати, обележени у исто-ији, као и у уметничкој литера-ури, подухвати омладинаца из анашше Јужне Србије пре љеног слобођеша остали су скоро и не-апажени, маше обележени. Ом-адинци, припадници разних тај-нх и јавних организација, пре слобођењл Јужне Србије, после ,еног ослобођења схватили су, да : н>ихов идеал: ослобођење и у-:дињење са Србијом постигнут, да је са тим шихова улога за-ршена на том послу. Како је на-гало ново доба, сматрали су они, а треба са те позорнице као це-ина и организација да се пову-У, те да би се могли на истој 4играти и нове улоге, неминовие Јужној Србији после »еног ос-обођеља. Али зато не треба за- боравити оно што je српска омла-дина из ових наших покрајина радила пре шиховог ослобођеша. Ако би историчар покупио и об-јавио све шене подухвате, видело би се, да и та наша омладина ни-је изостајала и да је деловала као и она у другим нашим покраји-нама. Омладински покрети у по-крајинама изван Србије постали су нарочито динамични од 1903 г., по доласку на српски престо Петра Карађорђевића. Тада је омладина можда потсвесно дошла до сазнања, да је настало ново доба за српство и за југословен-ство. Политичке прилике у раз-ним нашим покрајинама давале су потстрека тој омладини да бу-де динамична и импулсивна. Али не треба сметнути с ума, да је тач-ка ослонца, та Архимедова тачка, била слободна Србија, та малена, али слободна са доласком дина-стије Карађорђевића; матица која оберучке прихвата и обилно по-маже. Отуда стремл>ен>а омлади-наца из свих покрајина, да дођу у Србију, било .појединце, било пак групно, преко певачких дру-штава, преко ђачких и студент-ских организација, за време др-жавних или других прослава. О-младинцима је тада показивана Србија, какву су је они замишља-ли, па су се они на врелу напа- јали духовно и стицали су хра-брост и веру, да he се преко Ср-бије ипак доћи до ослобођења и уједињеша- Тако напојени враћа-ли су се ти омладинци у своје за-вичаје, да би тамо поставили свој патриотски подухват до самопре-гора, до жртава. И омладина из Јужне Србије добила је полета за шири такав свој рад тек 1903 године. Тада по-чиње јача организација четничке акције, којој омладинци прилазе листом, како они који су на шко-ловању у Србији, тако исто и они по школама у неослобођеним кра-јевима. Негде су ти омладинци радили у тајним својим ђачким малобројним организацијама, не-где у јавним школским удруже-љима, или у оним која су ство-рена у заједници са грађанством, а негде пак појединачно и на своју руку. У успомени су ми другови из разних српских гимназија и других школа, који су пазарним даном, празником и недељом од-лазили, иако малолетни, да се кришом вежбају у руковању о-ружјем и у бацању бомби, негде у неком пространом хану. У успо-мени су ми другови, који су из школских клупа одлазили у чете, а после се поново враћали у клу-пе школске, као да ништа није било. У успомени су ми другови студенти, који су преко лета од-лазили у чете, или их водили, ор-ганизовали их, а преко зиме би настављали студије на универзи-тету у Београду. По свршетку студија они су постаЈали супленти гимназија у Скопљу, Битољу, Со-. луну, у Призрену, не схватајући шта he од њих бити ако буду от-кривени. Сећам се како су једног таквог суплента осудили да буде обешен на мосту у Скопљу, а тај је имао куражи да се ратном су-ду ипак пријави, јер је био осу-ђен у отсуству. Другога су ухва-тили негде код Гостивара, када је вршио преглед школа, ставили су му тешке ланце и велику гвозде-ну карику преко врата, па су га тако довели да га суде... Омладински подухвати у Јуж-нјо Србији стварали су се тек преко школе. Преко школе је је-дино тада било могуће доћи до кшиге, створити читаоницу, певач-ко друштво. Јер школе су ипак биле заштићене, под присмотром српских конзула. Изван школе није било могуће вршити макакву јавну организацију све до 1908 године. Тада настаје ново доба, те се те године све наше тајне ор-ганизације, на молбу Младотур-ских револуционара, откривају на-шом волјом, јер 'смо мислили да је та револуција ^искрена и добро-намерна. Преварили смо се, јер смо после тога изгубили на мучки начин многе наше драгоцене главе. Ни соколство се није могло ор-ганизовати у Јужној Србији пре 1908 године. Дотле се ни гимна-стика није смела по школама пре-давати како ваља- Дотле смо по школама већ имали добре хорове, па смо приређивали и јавне кон-церте, али јавне гимнастичке веж-бе смо могли приказати тек после 1908 године. И Соколство је по-чело још у току 1909 године да се организује преко школа. Соколи су носили своје ђачке униформе, са тробојком преко груди. На главама су тада ђаци носили тур-ске фесове, те су тако ман>е па-дали у очи. Али када би скопски паша видео како ти наши ђаци у двојним редовима марширају ули-цама, певајући понекад и наше па-триотске песме, само нешто пре-кројене, узвикивао је својој око-лини: — Бак, бак! Срп аскери! Требало би да се постарамо бар и тајин да им долази из Србије. Ристовац је близ\>, долазио би им још epph! Тек када је организовано со-колство, приређиване су и прве јавне приредбе. Оне су увек успе-вале и биле су од огромног зна-чаја. Те су приредбе бивале увек уз хорско певање, или уз пратшу музике. Присуствовале су увек званичне власти, а кад би се ме-ђу њима нашао који босански му-слиман, и он би се одушевио. Је-дан такав наступ наших сокола и соколица из Скопља био је и у Новом Саду на дан три Јерарха 1912 године. Тада су били позва-ни у госте омладинци из разних крајева, па и певачко академско друштво „Обилић“ из Београда. Та је приредба на Три Јерарха у Kratke vesti iz našes Sokolstva Sokolsko društvo Sanski Most posvetilo je prošle nedelje Sokolski dom, u prisustvu izaslanika Nj. V. Kralja, generala Vojislava Kostiča; ministra za fizrčko vaspitanje naroda, Cejovića, zatim ministra Br. Miljuša, te brojnog Sokolstva i gra-danstva iz Mrkonjićeve Krajine. Za-paženi su i pretstavnici Senata i Narodne Skupštine. Nekoliko hiljada učesnika, koji su se dovezli specijal-nim vlakovima, prisustvovali su osve-čanju doma, koga je obavilo sedam sveštenika. Pored ostalih održali su govore: izaslanik Nj. V. Kralja, general Kostić, ministri Miljuš i Čejo-vić, pretstavnici Senata i Skupštine i dr. Posle osvećenja priredena je manifestaciona povorka. Posle podne je održana uspela javna vežba, a na-veče se u Sokolskom Domu prika-zivala »Koštana«. * Sokolsko društvo Korčula održalo je prošle nedelje javnu vežbu, koja je dala jasnu sliku moči i veličine ju-goslovenske i sokolske misli na obalama našega Jadrana, a specijalno na ostrvu Korčuli. Sve kategorije izvele su precizno svoje tačke, naročito na-raštaj. Ukupno je nastupilo 258 ve-žbača svih kategorija, koji su bili sr-dačno pozdravljeni od mnogobrojnog gradanstva. Takoder su nastupili članovi čete iz Pupnata i Račišča. Kruna pak uspeha postignuta je nastupom pitomaca Mornaričke škole »Kraljeviča Tomislava«. Za ovaj nastup ide zasluga kapetana br. Iva Rendiča, no-vog upravnika škole. Pitomci su iz-veli dve tačke, koje je sastavio narednik Šime Bobič. Uspehu ove javne vežbe doprineli su, pored ostalih, zamenik načelnika br. Stijepo Ivančevič, vredna vodnica naraštajki sestra Vanda Vinja, u-čiteljica, prednjak br. Zvonko Orlič i neumorni naraštajac br. Zdravko Stanič. * Sokolsko društvo Apatin priredilo je prošle nedelje javni čas, na kome sii uzeli učešča, pored domačih, i ve-žbači iz Sombora, Bačkog Monošto-ra i Sente, te deca osnovnih škola iz Apatina, Stapara, Kupusine, Doro-slova i Bogojeva. Sokolsko društvo Sombor došlo je sa obe svoje fanfare, a četa Sonta sa naraštajskom fanfarom. Posle probe prošlo je članstvo u povorci kroz mesto do Opšti-ne, gde je održano nekoliko govora, piopračenih oduševljenim manifestacijama Nj. V. Kralju, Jugoslaviji i Новом Саду била у исто време и патриотска и српска манифеста-ција нашега народа. У памети ми је још и сад присуство аустриског полициског комесара на тој при-редби и н>егово, како ми је изгле-дало, немоћно протестираше, јер је видео и слушао само патриотске манифестације и српске покличе. Гада је група ђака из Скопља по-стигла нарочити успех својом пе-смом и игром. Они су поред оста-лога изводили „Косаче". Студен-■ги из Старе Србије и Маћедони-je, чланови „Обилића , ликовали су, а наставници који су ту групу довели били су предмет нарочите пажше. „Обилић“ је све бодрио војом химном „Хеј трубачу!" Па-триотизам је доиста кипео. Ново-сађани су били отворили своје го-стољубиве куће и као да су тада гостили целокупно Српство! И та-да је један омладинац узвикнуо: — Ја сам син великог народа! Гек сада то видим! Српски је на-род велики душом, он мора бити велики и бројно! Он се мора ује-динити, а из тога he нићи Југо-славија! И ујединили смо се! Са много жртава и из разних наших кра-јева. И Косово је опет наше, како је и било. Многе су жртве подне-ли и наши омладинци за то наше ослобођеше и уједињеше- Њима посвећујем ове ратке на дан дана-nitoe прославе 550-годишн>ице од Косова! Др. Томо Смиљанић-Брадина Sokolstvu. Pored ostalih, održali su govore delegat župe Novi Sad br. Milan Radič, br. Dr. Matija Paden, starešina mesnog Sokola i g. Sveti-slav Radoševič, sreski načelnik. Posle podne održan je javni nastup sviju kategorija, koji je uspeo u svakom pogledu. Ova sokolska svečanost u Apatinu ima svoje duboko nacionalno značenje, a završena je pe-vrnjem »Hej Sloveni!« * Sokolsko društvo Medvode proslavilo je, 2§ juna, dvadesetgodiš-njicu postojanja, na veoma svečan način. Sokolska povorka je krenula kroz sela Svetje, Goričane, Vaše, Presko i Medvede, pa se vrasla u Sokolski dom gde je održan javni zbor. Starešina Franc Sešek je odr-žao odličan govor, a posle podne je na letnjem vežbalištu priredena vežba, uz osvečenje naraštajske zastave, kojoj su kumovali sestra Silva Podvizova i brat Ciril Brajkovič. Prosvetar, Stane Trampuž, održao je lep govor o zadacima Sokolstva, a vežbe svih kategorija su bile odlično izvedene i oduševljeno pozdravljene. * Sokolska četa u Višnjičevu, matično društvo Šid, priredila je 18 o. m lepu i značajnu sokolsku svečanost. Toga dana osvečena je zastava dečje kategorije i održan prvi javni čas. Osvečenje zastave, koju je poklo-nio upravitelj osnovne škole br. Dušan Mali, izvršeno je na otvorenoni mestu, pred seoskim krstom. Tom prilikom održani su brojni govori i deklamacije. Masa sveta stajala je za to vreme na jakom pljusku kiše. Posle toga je održana javna vežba na kojoj su sa uspehom nastupile sve kategorije vežbača. Uveče je o-držana akademija sa biranim programom. Bilo je predvideno, da se korporativno pode na mesno groblje i ta-mo položi venac na grob slavnog narodnog guslara, Filipa Višnjiča, ali se od toga moralo odustati zbog nevremena. * Sokolsko društvo Ljubljana-Vič prireduje u okviru proslave svoje tridesetgodišnjice svečanu akademi-miju, koja če biti održana u subotu, 1 jula, na vežbalištu ljubljanskog sokola. — Sokolsko društvo Ljub-Ijana-Gornja šiška otvoriče na vrlo svečan način svoj novo podignuti dom 16 jula. * Sokolsko društvo Duga Resa održa- lo je 11 o.m. jednodnevni tečaj za vodnike dečjih kategorija pod voč-stvom načelnika br. Filipa Koka i njegovog zamenika br. Hanaka Avgusta. Tečaj je trajao 10 časova a prisustvovali su mu 2 člana, 2 članice, 4 naraštajaca i 5 naraštajki. * Sokolsko društvo u Bosanskom Brodu održalo je javnu vežbu, na kojoj su nastupili i Sokoli iz Sla-vonskog Broda, Dervente i Liješča. Javni nastup posmatrao je velik broj gradanstva. * Sokolsko društvo Metlika svečano je proslavilo 60 godišnjicu bivšeg svog zaslužnog starešine brata Daka Makara 22 o.m. Tom prilikom je održano više govora, izmedu kojih je naročito srdačan bio govor sada-njeg starešine br. Naceka Hočevara. Svi prisutni su istakli zasluge sveča-ra za podizanje sokolske i nacionalne misli u ovim krajevima. * Sokolsko društvo Črnomelj priredilo je 11 o.m. letnji javni nastup, na kome su uzele učešča i brojne o-kolne sokolske jedinice. Sve tačke izvedene su vrlo 1 precizno. Veliki broj prisutnih toplo je pozdravio iz-vodače. * Sokolska četa Budinščina javlja, da je prošle nedelje u tamošnjem Sokolskom domu priredio diletanski otsek Hrvatskog katoličkog narodnog saveza iz Varaždina vrlo uspelu pretstavu »Kod kapelice«. Komad je ponovljen uveče još jednom pred pu-nom Sokolanom. z slovenskog sveta PRILIKE U ČEŠKOJ Državni protektor von Nojrat ob-javio je nedavno naredbu o arizaciji imetka u Češkoj i Moravskoj, a ne-mački listovi objašnjuju, da se to dogodilo zato, Sto češka vlada u protektoratu, u svojim projektivna zakona o uredenju jevrejskog pitanja, nije bila dovoljno radikalna. Medu-tim češki listovi se boje, da če pro-tektorova naredba o arizaciji iči na štetu Čeha, jer če jevrejski imetak na čistom češkom tlu prelaziti u ruke Nemaca, a ne Čeha. U vezi sa time značajan je članak, što ga je u listu »Der neue Tag« na-pisao visoki činovnik nemačkog pro-tektorskog ureda, Dr. Blaschek, a u kojemu se kaže, da Česi treba da iz-biju iz glave da če pregovaranjem moči nešto postiči. Oni sami su tre-bali da izrade jevrejski zakon kakav odgovara nemačkom gledištu; a pošto to nisu učinili, protektor je u-zeo stvar u svoje ruke. Mnogi u Češkoj misle, da mogu još da vode politiku propagande, pomoču letaka, tajnih pisarna itd., te da pokazuju dvostruko lice, ali to treba da prestane. Ako stranka Narodne solidarnosti, ili češka vlada, ne budu ume- li da se odreknu pomisli na neke pregovore, ili ne budu znali. da se us-klade u krug nemačkih životnih interesa, neče moči da se izbegne mo-gučnost, da se na njihovom mestu dovedu posve novi ljudi. Ovaj članak nemačkog lista uzima se kao pretnja, da se dovedu na vlast fašisti, te da se likvidira i Dr. Haha i partija Narodne solidarnosti, i njen šef, g. Hrubi. Za dokaz o tome navodi se i či-njenica, da su fašisti počeli izdavati 11 Pragu list »Vlajka«, koji najžešče napada stranku Narodne solidarnosti, te poziva Čehe da istupe iz nje, pošto su tamo sve sami bivši demokrati, liberali, masoni, itd. Kada se zna, da fašisti nemaju nikoga uza se i da ih »Der neue Tag« iz dana u dan hvali vidi se najbolje otkuda im pomoč i inicijativa. 21 juna je mesto pred gradskom većnicom u Pragu, na kome je bilo pogubljeno 26 čeških husitskih rodoljuba, nakon bitke na Beloj gori, bilo prekrito cvečem, što su ga go-leme mase praškog gradanstva donosile jednako kao i na obližnji Husov spomenik. Nemački listovi vide u tome novu demonstraciju, za koju optužuju »beneševsku propagandu«. »Narodni Listy« javljaju da su ne-mačke vlasti zabranile prikazivanje Smetanove opere »Libuša«, zatim simfonije »Moja otačbina« i svih dela K. Čapeka. — Imenovana je naročiti komisija koja če kontrolisati uvoz Strane štampe u Češku, koji če biti sveaen na minimum. DR. TISO PROTIV TAJNE PROPAGANDE Slovački pretsednik vlade, Dr. Tiso jc održao pred par dana u Trenčinu govor, u kome je ponovo napao propagandu letaka i šaputanja koja se širi u Slovačkoj protiv sadašnjeg stanja. Rekao je da je i u sainom Trenčinu otkrivena potajna štamparija, gde su se fabrikovali takvi letci, te da zna za čitav niz kavana i krugova, u kojima se vodi akcija protiv vlade i napada se Nemačka. Zapretio je, da prevratnici moraju da drže jezik za zube, jer da je slovačka vlada u Smrt Dr. Nehmeda Spahe Jučer je iznenada umro u Beogradu, Dr. Mehmed Spaho, ministar saobračaja i jedan od najuglednijih jugoslovenskih političara i državnika. Počivši Dr. Spaho je još kao dak počeo da se bavi političkim pitanjima pa je svojom inteligencijom i organizatorskim sposobnostima stekao u-brzo vrlo lep glas medu jugosloven-skim muslimanima iz Bosne i Hercegovine. Taj njegov ugled neprestano je rastao i, kad je nakon oslobode-nja, počeo da se organizuje partijski život u našoj zemlji, Dr. Spaho se u-brzo našao na čelu političke organizacije bosanskih muslimana, pošto je več godine 1917 ušao u Muslimansku narodnu organizaciju. G. 1918, Dr. Spaho izabran je za člana Narodnog Veča u Sarajevu, posle oslobodenja postao je poverenik za trgovinu i po-štu u zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. Ujedno je izabran i za člana Privremenog narodnog pret-stavništva, i od tog doba je neprestano biran za narodnog poslanika. Poč. Dr. Spaho je bio više puta ministar u različitim vladama, ali je najdulje vremena zapremao resor saobračaja, u kome je bio neobično a-gilan, tako da se za mnoge reforme u našem saobračaju ima da zahvali njegovoj agilnosti, ljubavi za rad i organizatorskom smislu. Kao šef muslimanske jugosloven-ske zajednice iz Bosne i Hercegovine, poč. Spaho je mnogo radio na vaspitanju muslimanskog stanovni-štva, te na njegovom nacionalnom, privrednom i kulturnom podizanju. Rado je pomagao sve nacionalne u-stanove, bio je poznat kao čovek susretljiv i širokogrudan, pa je u više mahova, kao ministar saobračaja. izišao u susret i željama jugoslo-venskog Sokolstva. Poč. ministru Spahi sprema se svečana sahrana, u kojoj če uzeti učešča svi slojevi na-štg naroda. IZBOR TAKMICARA ZA SOFIJU Prošle nedelje održane su u Beogradu izbirne utakmice za sastav naše gimnastičke reprezentacije, koja če se 8 jula takmičiti sa reprezen-tacijom Bugarske. Nastupilo je 9 takmičara naše »B« garniture. U-takmice su u svakom pogledu uspele, a vodio ih je Ivan Kovač, zamenik saveznog načelnika. Po završenim utakmicama proglašen je ovaj rezultat: Stjepan Boltižar (Zagreb), 53.50; Mihočinovič Rade (Beograd), 52.25; Jelič Drago (Zagreb), 50.55; Lesjak Franjo (Celje), 50.40; Lapajne Frane (Maribor), 49.15; Momčilovič Milan (Osijek), 48.95; Kovačevič Boško (Sarajevo), 48.95; Vitek Gvido (Ljubljana), 47.45 i Jovin Borislav (Sombor), 45.85 bodova. I. S. * Dne 1 jula o. g. održače se u Beogradu, u Sokolskom domu Beograd Matica (Deligradska 27), u 8 sati, izbirne utakmice za sastav vrste članica SSKJ za susret u Sofiji. Za po-menute utakmice imamo prijavljenih 19 sestara i to iz župa: Ljubljana 8, Beograd 5, Zagreb 3, Kranj 1, Petrov-grad 1 i Skoplje 1. Za vrstu če biti iiabrano najboljih 8 sestara, koje o-staju na zajecjničkom treningu u Beo-giadu do polaska u Sofiju. Uspomena na istoriski slet u Ruše Sokolsko društvo Ruše je proslavilo, u nedelju, 25 juna, 25-godiš-njicu istorijskog sleta društva Maribor u Ruše, kada je bila osvečena zastava društva Maribor, — održa-nog na udesni Vidovdan godine 1914, nakon kojega je počelo proganjanje Sokolstva 11 čitavoj Austrougarskoj monarhiji, a u SloVenačkoj naročito. Sokolski slet u Ruše, pre 25 godina, značio je zbor svih svesnih narodnih snaga, da u jugoslovenskom duhu rade na rušenju Habzburške monarhije i na ujedinjenju svih Srba, Hrvata i Slovenaca u nezavisnu ju-goslovensku državu. Zato je i izabran Vidovdan kao datum sleta, a zbog svog jugoslovenskog i protu-austrijskog raspoloženja, Ruše je od protivnika jugoslovenstva bilo na-zvano »malim Beogradom«. Sokolstvo u Ruše trebalo je tada da iz-drži tešku borbu protiv Beča i protiv domačeg, Sušteršičevog klerikalizma, ali je junački izdržalo sva pro-gonstva za vreme rata, tako da je sa ponosom moglo da proslavi 25-godišnjicu svog revolucionarnog sleta, godine 1914. Proslava je obavljena uz prisustvo sokolskih delegata iz čitave Slove-načke, a naročito iz mariborske župe. Veličanstvena povorka je obišla varoš, a posle nje je održan sjajan sokolski zbor. Starešina društva Ruše, brat Krejči, je uputio pozdrav Nj. V. Kralju Petru II i setio se svih Sokola koji su pre 25 godina, zbog manifestacija u Ruše, morali da stra-daju. Posle njega govorio je stari sokolski veteran, Davorin Lesjak, a onda brat Ilih iz Maribora, zatim Dr. Fornazarič, u ime matičnog društva Maribor, i brat Hočevar u ime mariborske župe. Obavljena je tom prilikom i posveta zastave društva Ruše, pa je brat Krejči naglasio, da toj zastavi »kumuju mučenici čitave Jugoslavije«. Posle podne je prireden javni nastup, koji je uspeo u svima tačkama, a nakon toga je priredena ponovo povorka, koja je od mnogobrojnog stanovništva i gostiju bila srdačno pozdravljena i obasuta cvečem. Jubilej LaSkog Sokola Pišu nam iz Laškog: Dvajset let je minulo od tedaj, ko se je Sokol prvič spustil iz sinjih vtfav na ta rajski kotiček naše domovine. Kljuboval je viharjem in nevihtam ter zre danes s ponosom nazaj na to sokolsko delo dveh dece-nijev. Osiveli so sicer Sokoli, ki so pred 20 leti stali ob skromnem sokolskem gnezdiču. Marsikaterega od njih krije celo že zelena ruša. Toda ideja položena takrat v to malo sokolsko gnezdice je klila dalje in oni osiveli Sokoli, ki so kumovali ob njegovem rojstvu, pojačeni z mladim sokolskim rodom, ščitijo danes to sokolsko svetinjo. A cele čete naraščajnikov in sokolske dece jedva čakajo, da stopijo nekoč v vrste sokolskih čet in se, prežeti sokolskih idej in brezmejne ljubezni do rodne grude, vspnejo preko vsakdanjosti. Dne 9 julija pa se bodo zbrale v Laškem številne sokolske čete, da počastijo svojega sokolskega druga ob njegovem jubileju, ki bo ena najpomembnejših letošnjih sokolskih manifestacij tukajšnega okrožja. Že na predvečer t. j. 8 julija bo z naraščajsko akademijo storjen nekak uvod v to jubilejno slavnost. Dne 9 julija pa se bodo kosali naši mladci v meddruštvenih naraščajskih tekmah. Ob 14 uri pa bo zbor Sokolskega okrožja z razvitjem društvenega naraščajskega prapora, nato pa povorka skozi mesto. Temu sledi ob 16 uri javen nastop in nato družabna zabava. Se posebej pa moramo omeniti 0-kusno urejeno sokolsko razstavo, v Sokolskem domu, ki bo nazorno pfe-dočila društveni razvoj in delovanje. Ne delamo nikakve kričeče reklame, ker dobro vemo, da kdor je Sokol in kdor je dovzeten za čare narave, ki jih mu Laško v toliki meri nudi, ta ne bo zamudil te lepe prilike ter bo prihitel dne 9 julija v Laško. Franc Jenko stanju da ih najstrožije kazni. Seoski sokoli i sokolice na sletu na Kosovu God. X — broj 26 SOKOLSKI GLASNIK Strana 5 Važno upozorenje sa-radnicima i izvestiocima Povodom učestalih sokolskih sve- dobiti dolično mesto, svečanost če biti prikazana u pravoj slici. Sokolstvo če od loga imali koristi, a na-nta če biti prišteden trud da sami kr-Parimo izveštaje, i neugodnost da za-docnele, dobre izveštaje, bacimo u koš. Molimo st ar ciine žu p a i dr uš t a v a da se pr ili k o m svake sokolske priredbe *>eč u n a pr e d p ob ri n u i za izvesti o'ca i za eventualne * l' ke, pa da mu stave na srce da Postupi tačno prema gornjim uput-stvima. Jer Sokolstvo je velika po-r°dica. koja preko svoje štampe mo-Ta da prati i zna sve što se kod bilo g člana porodice dogada.______________ Deset godina od smrti dr. Žerjava Slovenačke novine beleže opširno ^Kodišnjicu smrti uglednog slove-načkog političara, Dr. Gregora Žerjava, koji se u čitavom svom radu •sticao gorljivim jugoslovenskim osebjem, i koji je naročito za vreme fata živo radio na ujedinjenju Jugo-slovena. Ističe se pored toga, da je p°f- Dr. Žerjav još od mladih dana b'° i veoma marljiv sokolski radnik, je učestvovao na svim sokolskim Manifestacijama, te da je naročito 2aslužan bio za gradnju sokolskih domova u Slovenačkoj, kao doživotni Za slet na Sušaku Sokolska župa Sušak—Rijeka javlja, da su za III slet sokolstva na Jadranu, 15 i 16 jula, odobrene povla-stice na železnicama 75% za članstvo i 5C*/o za nečlanove, a na parobrodi-ma »Jadranske« i »Dubrovačke plo-vidbe« 66°/» za članove, 75% za na-raštaj i decu i 50% za nečlanove. Da bi se učesnici sleta mogli koristiti ovim povlasticama, potrebno je da nabave od Sletskog odbora legitimacije uz cenu od 1 dinar, sa o-znakom, za koju kategoriju članstva ih trebaju, jer su legitimacije izdane u bojama (za članstvo crvene, za na-raštaj i decu plave i za nečlanove bele). Naraštaj i deca koja putuju železnicom imače legitimacije crvene boje. Sve ove legitimacije potrebne su učesnicima za nabavku železničkih legitimacija na polaznim stanicama (članovi »K 14«, nečlanovi »K 13«). Sletske značke stajače za članove vežbače 10 dinara. a za nečlanove i članove nevežbače 15 dinara. Jedino sa ovim značkama učesnici če imati pravo na zajeaničku nastanbu i pre-hranu, te na besplatno stajače mesto na vežbalištu, a takoder i na pri-vatnu nastanbu ili na privatno re-rezervisano mesto u gostionicama. Hrana za čitav dan stajače 15 dinara. Učesnici, koji reflektiraju na pri-vatnu nastanbu i prehranu, treba da se što pre prijave sletskom odboru. Cene za hranu biče 20—22 dinara. Jedinice moraju što pre da dostave popis učesnika i pošalju novac za legitimacije i značke. ZA SLET U SOFIJI Zetska plovidba A. D. Kotor, javlja da njen parobrod »Lovčen« po-lazi iz Varne za Jadran 13 jula o.g. Ovu priliku pojedini članovi sokolskih društava mogu iskoristiti za povratak sa sleta u Bugarskoj. Zetska plovidba, u cilju da izade Sokolima u susret, dala je popust na običnim cenama tako da put od Varne do Splita, koji traje od 13 do 21 jula, sa čitavom opskrbom i kre-vetom, u tuHstičkoj klasi, košta din. 1.100. Uzevši u obzir da bi broj put-nika mogao biti veči predvideno je za izvestan broj spavanje u šezloni-ma, na pokrivenoj palubi a ostala opskrba u turističkoj klasi, za cenu od 950 din. U koliko bude interesenata, neka se izvole obratiti izravno društvu u Kotor, radi rezervisanja mesta i na-bavke vozne karte. Iz slovenskog Sokolstva ČEŠKI SOKOLI NE IDU U SOFIJU »Lidove Noviny« javljaju: 27 juna je trebala da otputuje medunarodna skupina »Češke Obce Sokolske«, pod vočstvom načelnika Dr. Klingera, da učestvuje na medunarodnim utakmi-cama u Bolonji i u Sofiji, gde su bili pozvani od Italijanskog gimnastič-kog saveza i od bugarskog »Junaka«. Medutim je toga dana bilo telegrafski javljeno češkoj Obci Sokolskoj, da ne može da putuje, a isto tako su bile obustavljene utakmice žena za izbor takmičara za slet u Sofiju, koje su se imale održati 29 juna u Tyršo-vom domu. Sem toga bila je otka-zana i javna vežba bečkog Sokola, u Engelmanovoj areni, koja je trebala da se održi prošle nedelje. BELGIJSKI GIMNASTIČARI I SOKOLI Organ Kraljevske gimnastičke federacije u Belgiji, donosi topli pozdrav češkim sokolima, u kojima ih uverava o svojoj nepromenjenoj oda-n< sti i o živoj želji, da češki narod dobije ponovo slobodu, koja mu je ntpravdom i šilom bila oduzeta, kao štc je i nezavisnost Belgije pred dva-desetpet godina bila tretirana kao »krpa papira«. Sokolsko društvo Ljubljana Šiška obvešča vsa bratska Sokolska dru-štva, da je efektna loterija Društva za zgradbo Sokolskega društva v Šiški preložena od 30. junija na 2. decembra 1939. pretsednik »Udruženja za podizanje društvenih domova«. Dr. Žerjavu neka je zato večita hvala i stava! Čitajući novine.. »Subotičke Novine« se ljute što su Nemci, na čuvenom zboru u Apati-nu, na kojemu su tražili da Nemci u Vojvodini pregovaraju sa »najve-čim državotvornim narodom«, kao država sa državom, i na kojemu su naglašavali da če Apatin ostati večno nemački, — »o drugim narodnosti-ma u Bačkoj govorili', kao o nekim podljudima, dok su jedino Nemci čista i napredna rasa«... Ali šta tu koristi ljutiti se?... Nemci su zato uzeli taj tori, što govore o »stomilijonskom narodu«, i što sma-traju da su svi ostali samo drobiž za hranu tog velikog. I najbolje če-mo im pokazati da nismo »podljudi«, ako se budemo svi ujedinili i složno pokazali, da je sve što postoji u Vojvodini, sada i za uvek jugoslovensko! * Več mesečima nema u nemačkoj štampi ni najmanjeg napadaja na So-vjetsku Rusiju, a antikomunistički pakt, u koji se, zbog tobožnje odbrane od boljševizma, htelo uplesti čitav svet, funkcioniše odlično pro-tiv Engleske, Francuske, Amerike, Kine i Poljske. Jedino protiv koga ne funkcioniše, to je — boljševička Rusija!... Obratno čak, — vode se pripreme za trgovačke pregovore Nemačke sa Rusijom, a nemačke novine pišu da bi Nemci bili spremni da naprave pakt na deset godina sa Rusijom i da nadovežu tesne trgovačke veze, ako bi se Rusija posvetila isključivo politici u Aziji, i nebi se mešala u evropske stvari. »VVestdeutsche Beo-bachter« je još iskreniji i piše: »Ne-mačka nema nameru da se zbog ideoloških motiva tuče sa Rusijom. Nemački životni prostor se zaustavlja na ruskim granicaraa. Sa Poljskom, a ne sa Rusijom, ima Rajh svoj spor«. Medutim, čini se da su i Rusi, a ne samo Poljaci, naučili čitati, pa to tumače ovako: Prekjučer su se tražili samo Sudeti, jučer samo Češka i Slovačka. danas sve do granice Rusije, a sutra... bogzfia do kuda! A antikomunistički pakt služi još samo kao varka za budale (i za pokvare-njake!...) Смрт 6p. И. Стевано-внћа-Цупаре Прошле недеље умро je и по-копан у Врању познати национал-ни и соколски радник, Михајло Стевановић-Цупара, учитељ у пен-зији, четник и оснивач соколског друштва „Душан Силни“ у Врању. Стевановић-Цупара је почео ра-дити први на ширењу соколства у свом крају, још док је Соколство код нас било у повоју. Био је ie-дан од првих наших гимнастичара и првн је свршио предњачку шко-лу у Прагу. Beh г. 1895 је био на челу осни-вача Соколског друштва „Душан Силни“ у Врању, коме посвећује све своје слободно време. Више го-дина биран је у Управни одбор Соколске жупе Ниш. Због болести 1935 године изабран је за почасног старешину Соколског друштва у Врању. Вредно је истаћи, да је према последњој жел>и сахрањен у соколској одори. Михајло Цупара истакао се и на осталим пољима националног рада, нарочито као секретар главног чет-ничког одбора у Врању, где 1903 —1905 године сакупља добровољ-це-четнике, снабдева их новцем и оружјем, пребацује их ноћу према Скопској Црној Гори. Пок. Цупара преживео је и Ал-банску Голготу, али ни у најтежим тренуцима није заборављао своју дужност народног учител>а. Он је 1916 године у селу Скочивиру, на Кајмакчалану у непосредној бли-зини фронта, формирао прву cpn-ску основну школу, учећи у њој децу књизи и песми. Поч. Цупара био је члан многих националних друштава, а 'бавио се и новинарством. Колико је био ува-жен најбоље је доказала његова сахрана. Одличном и незаборавном соколском раднику и борцу нека је вечита слава! Na dalmatinskem Kosovu Pišu nam iz Šibenika: Naročiti odbor izdao je proglas za proslavu na dalmatinskom Kosovu o Vidovdanu, pa je bilo pozvato i naše Sokolstvo da na tim svečanostima učestvuje, ali usled duha tog proglasa, na žalost, nije moglo. Proglas je, naime, sav upučen isključivo Sr-bima i Pravoslavcima, bez i najmanjeg spomena jugoslovenstva; a u njemu se govori isključivo o srpskom narodu, o dalmatinskim pravoslavcima, o sinovima i kčerima pravoslav-lja, i samo oni se pozivaju, da u slavi učestvuju. To nam je u toliko čudnovatije, što baš ove godine pada 25-godišnji-cj veoma značajnog sokolskog sleta na tom istom dalmatinskom Kosovu, baš na Vidovdan g. 1914, koji je bio izrazito jugoslovenski i na kome je hrvatsko sokolstvo učestvovalo gotovo u večem broju nego li srpsko, a sve u duhu jedinstva i ljubavi, tako da su baš sa tog sleta mnogi strpani direktno u zatvor. Gospoda iz odbora valjda nisii zaboravila, šta je zračila tada ta velebna jednodušnost Srba i Hrvata na dalmatinskom Kosovu, i kakav je udarac pretstavlja-la za naše neprijatelje; — pa su po tome mogla da zaključe da bi za te iste neprijatelje i danas bilo teže da se Vidovdan na dalmatinskom Kosovu proslavio u znaku jugoslovenstva i zajednice Srba i Hrvata, a ne isključivo i samo pravoslavlja. Pogotovo kad se zna, da se u duhu jugoslo-venske ljubavi i zajednice ovogodišnji Vidovdan proslavlja i na pravom Kosovu, usred Srbije, te u Ravanici, u Vrdniku itd. * Doznajemo, medutim, da se, i po-rtd takvog proglasa, svečanost na dalmatinskom Kosovu tako razvijala, da su pale najsrdačnije reči na adre-su Hrvata i jugoslovenske zajednice. (Op. Ur.). POLJSKA I SLOVENSTVO Poljska revija »Povstaniec« ob-javljuje nedavno članak, »Razvijmo zastave slovenstva«, koji završava : I američki novinar R. L. Bueil, digne iz pepela i prašine zastavu Slovenstva, da bi, u zbiienim redovima, s njom stupali kao slobodni sa slo-bodnim, kao ravnopravni sa ravno-pravnim — slovenski narodi — svojim sudbinski odredenim ciljevima, obno- vi svoje velike i stvaralaike zajednice i lepšoj budučnosti čitavog love-čanstva€. I američki list »Njujork Tajms« otjavljuje nedavno članak »Poljska izmedu čekiča i nakovanja«, u kome krže da Poljska hoče da preuzme voč-stvo slovenske misli, te da slovenska rasa ima budučnost u Evropi. ČLANSKE ZNAČKE I LEGITIMACIJE mogu se dobiti kod Jugoslovenske sokolske matice, pa se upozoravaju bratske jedinice da se sa porudžbi-nama ne obračaju Savezu Sokola, več Jugoslovenskoj sokolskoj matici Ljubljana, Narodni dom, — jer ona jedina ima značke i legitimacije. ЈУГОСЛОВЕНСКА ФАБРИКА АЛКАЛОИДА хемијских и фармац. производа C. и Ф. Огњановић Скопље ПРОИЗВОДИ све врсте опојних дрога Morphin Godein Aethylmorphin Diacethylmorphin Thebain Papaverin Narcotin Extractum opii Opium pulvis Zanimljivosti iz doma i sveta Narodni zastupnik nemačke manji-ne. Franjo Ham, održao je u Torži skupštinu na kojoj je izjavio, da je zt’jedno s ostalim pretstavnicima nemačke manjine imao razgovor sa pretsednikom vlade i ministrom prosvete u vezi s osnutkom nemačke gimnazije u Jugoslaviji. Ministri su izjavili, da su sporazumni s ovim za-htevom nemačkih poslanika. * Italijanska štampa je vrlo nezadovoljna prijateljskim ugovorom izmedu Turske i Francuske, a istodobno napada Rumuniju, kojoj prigovara da radi na stvaranju jednog velikog bloka. od Egipta do Baltičkog mora, u kome bi bile i Turska i Poljska. Sem toga, italijanski listovi doznaju, a en-gleski listovi to potvrduju, da rumun-ski ministar spoljnih poslova, Gafen-ko, ima plan za preuredenje i upot-punjenje Balkanskog saveza, na način da bi balkanske zemlje osigurale pomoč jedna drugoj, bez obzira od koga budu napadnute.. Istovremeno nemačka štampa upu-čuje oštre opomene Rumuniji i Belgiji, naročito zbog vesti da bi pret-stavnici belgijskog generalnog štaba imali da započnu razgovore sa fran-cuskim i engleskim generalnim šta- ^ bom. * U glavnom gradu Norveške, Oslu, prireden je »dan severne demokra-tije« u obliku zajedničke svečanosti svih triju nordijskih naroda. Na svečanosti su uzeli učešča pretsednici vlada Švedske, Norveške i Danske. Norveški pretsednik vlade. Nigars-vold je izjavio. da nordijski narodi po svaku cenu hoče da očuvaju demokratsko uredenje i da če se boriti protiv svih pokušaja diktature. Odlučili su da se još čvrše medu-sobno povežu, za odbranu svojih interesa. Švedski ministar Hanson je veličao demokratiju i slobodu duha, kao stupove nordijskog javnog života, a danski pretsednik vlade, Stauning, je naglasio da se severni narodi neče nikada odreči demokra-tije, ni za ljubav fašizma ni za lju-bav komunizma. ТЕКСТИЛНА И НДУСТРИЈА „ВАРДАР” C K O II Љ E Рибаревић, Шећерииовић и Димитријевић Израђује све врсте памучних штофова по најјефтинијим ценама. Творница шећерних пронзвода ПДВЕ Д. ЖУНГШВИЋ Скопље Соколске аастав« иараЦу|ен свилом и матон вевеи« врло , лспе ув на|повољнн|« цсне. Mola 40-годмшња пракса сва-кон гараитуЈе да *• бити код мене наЈбоље и на|Јефтини|е послужаи. НИКОЛА ИВКОВИЋ НОВИСОД ČASOVNIČAR I JUVELIR м. MITROVIĆ TERAZIJE 22 (do Moskve) ima: švajcarskih (a-sovnika za ruku i džep, zlatnog nakita, kristala, srebra, pehara i plaketa. Braći i sestrama popust Cene vrlo solidne. Man rad Trallte cene za Isradu kllnaca I snaCaka. КОЖАРСКА ТРГ0ВИНА БРАЋА ШЕЋЕРИНОВИЋ Задружна штампарија Вардарске бановине Скопље Прима на израду све штампар-ске послове, по умереним це-нама. - Располаже са модерним машинама. - Израда прво-класна. СКОПЉЕ — РАШКА 54 Има у свако доба на лагеру Фабрика сапуна Ђакова „Ае| БРАЋА СТЕВАНОВИЋ и СТ. СТОЈАНОВИЋ СКОПЉЕ све врсте коже за ципеле и то: лака свих врста, шевроа, бокса, крокодила, антилопа Производи: све врсте пераћих и тоалетних сапуна с в е козметичке препарате производе као и Соду за веш — Коломаст — Џакове и др. ТРАЖИТЕ СВУДА „АЕРО“ ПРОИЗВОДЕ свих боја као и остале робе која засеца у кожарство, Цене солидне Лагер велики СКОПЉАНСКА ИЗВОЗНА БАНКА Државни бановински хотел Капитал 5,000.000 динара Жиро конто: Народна Банка Телефон 13 Телеграм: „Извозбанк” ДИМИТРИЈЕ ХАЏИ ТОМИЋ Врањска бања Радионида свију врста кола и аутокаросерија Основана 1910 — Скопље Чековни рачун код Поштан. штедионице бр. 81.193. Телефон бр. 683 ХОТЕЛ ПРВОГА РЕДА СА 80 НАЈМОДЕРНИЈЕ УРЕ-ЂЕНИХ СОБА. СОБЕ СУ СНАБДЕВЕНЕ ТОПЛОМ И ХЛАДНОМ ВОДОМ, ЕЛЕКТРИЧНИМ ОСВЕТЉЕЊЕМ И ЦЕНТРАЛНИМ ГРЕЈАЊЕМ, ПОМОЋУ МИНЕРАЛНЕ ВОДЕ TAKO, ДА ОМОГУЋУЈЕ И ЗИМСКО ЛЕЧЕЊЕ. ХОТЕЛ СЕ НАЛАЗИ У ИСТОЈ ЗГРАДИ СА гвожшскд РПДЊД Крсте n Владе ГАЛИЋА СКОПЉЕ Грачаничка ул.бр. 4 КУПАТИЛОМ. ХОТЕЛ ИМА И РЕСТОРАН СНАБДЕВЕН 'ПРВОКЛА- /• ■■■ '• I: ' , м? ■ :OV- tl ■ ■ СНИМ ЈЕЛИМА р' ДОМАЋИМ И СТРАНИМ — TE ЗА- ДОВОЉАВА И НАЈВЕЋЕ ГУРМАНЕ ДОБРИХ' ЈЕЛА Препоручује своЈв богато стовариште. ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ МОСТЕР ОБАВЕШТЕЊА ТРАЖИТЕ ПРЕКО УПРАВЕ ХОТЕЛА СТАЛНА ТЕЛЕФОНСКА ВЕЗА БР. 4. СЕЗОНА Бан>а је отворена целе године. Сезона се дели на летшу и зимску, а летша сезона на време. од 1 маја до 15 јуна од 16 јуна до 31 августа од 1 септембра до 1 октобра. СВИРА ОДЛИЧАН „ЏАЗ Скопље (Preteednik Dr. Vlad. Belajdić) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Protić, Telefon 29-920 — Beograd. БЕЋИРД ЕМИНА И БРАЋЕ C K O П Ib E Сав школски и канцеларијски прибор добићете најјефтиније у књижари ЈОВАНА Ђ. ПОПОВИЋА Скопље — Фрушкогорска 5. Парфимеријско - бижутеријска радња „ЈУГОСЛОВЕНСКИ БАЗАР“ Скопље Краља Петра 33 и Поречка 1. ИНДУСТРИЈСКО ПРЕДУЗЕЋЕ за прераду гвожђа и метала „В A Р Д А Р“ БРАЋА ГАЛИЋ — СКОПЉЕ