ro § f a r i n a plaž en a a gotovi Cena Din £«■ SOKOLSKI GIASN1K ?US| lO SAVE 1A SOKOU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE M ESEČK I PRILOG -SOKOLSKO SELO- 'V CuvaftG JugoslavrgM I Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko} tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 23 novembra 1934 God. V — Broj 48 Sokolsko srce u akciji sokolskog milosrđa i . s|ro,ko zasnovana socijalna akcija, Ja ima da se prema zaključku ccn-Za "°^ v°dstva naše sokolske organi-v Je Provede i izvrši na ovogodišnji * ^olski praznik 1 decembra na si j.rU^U Sv^ 2.357 naših jcdinica, no-i Svo^ vanjski znak crvena srca, „ a, ena ’z stakla i povezana na kon-Cu državnih boja. pri ^Va s°k°lska srca prodavače naši Padnicj u svakom kraju, gde posto-^sokoiska društva i sokolske čete, ta- det' a CC SC P° SV°^ па^°Ј domovini vi-^ 1 ta simbolička znamenja sokolskog p.8 S^a i sestrinskog milosrda. Ko ku-Пц0Уа^° Srce’ PriPeče ga na levu stra-Srudi, kao vidan znak da to stakle-to SrCC ®ovor* živom srcu, da se kupac srca ubraja medu one, koji i činom .....^vaju svoj socijalni osečaj u J1 da pomogne svojo j oskudnoj bra- 11 sestrama. klari. Staklana u Pctrovčama izvestila je, da bi ovakva srca mogla da izradi iz gline, ali da ne bi mogla da ih izradi u toliko j količini u odredenom roku s razloga, što bj ih bilo moguče dnevno izraditi najviše po jednu tisuču. Savez se je najposle obratio brat-skoj češkoslovačkoj obci sokolskoj u Prag, koja je prošle zime i sama predu-zela sličnu akciju. I zaista, bratska Če-škoslovačka obec sokolska s bratskom predueretljivošču pribavila nam je ova srca, koja su izrodila nezaposlena brača staklari u Češkoslovačkoj Republici. Time smo ujedno pražili skromnu a ipak bratsku pomoč svojoj sokolskoj brači u bratskoj zemlji, a što ovoj na-šoj socijalnoj akciji daje još dublji značaj. U okviru ove naše socijalne akcije ima da se povede zajedno s prodajom sokolskih srca takoder i šahiranje do- Tn x ve(|e LIla uPutsva, kako se ima da iz-j°j °Va s°cijalna akcija po svoj na-Је 1 rzav!’ objavljena su u brošuri »1 Svc 01 _ar 1934«, a koju su več dobile Svih 'lasev jediniec. Uprave svih župa, Se ru-štava i svih četa dužne su da akcravnaJu Po tim uputstvima i da tu 'Ju 1TI'lo.srda izvedu savesno i tačno. •sok ^Utcr‘ja*n' Prinos od tih prodanih la- ° srt^aca podeliče se na tri de-njin^ia* deo pripašče Savezu, da bi se Se C P®knli nabavni troškovi i da bi Cfa« več ustanovljeni »Socijalni (jj1 ^iteškog Kralja Aleksandra 1 Več In*tc^a“’ koji je kod Saveza SKJ drJSnovan s iznosom od 200.000 Din; Чоу'.' 1)С-° ,1r'nosa poslužiče da se usta-tre,? S fondovi kod svih 25 župa, a štv ’ 1Mctc^n' deo ostače svakome dru-Vu. i svak ialne p, ^rotlajna cena svakome staklenom s0c:- četi, da njime pomogne Ja 110 Potrebe svoga kraja. ‘^Сц je 2 I~V 8Uce ~ 1 komadu, kome je mo- i v j J 1110/0 po svojoj volji da doda što «iaće C staklcnih sokolskih srca k0ja Sc 11 Pr°met 200.000 za svu državu, ^ratsk 1'1П ^an*ma treba da usplamti s>nov'°m ^^evlju Prema onim svojim a ‘ kčerima, kojima je pomoč juotrebi Sc ttab *4 Sta^ena Srca 'lisu mogla da nisu Ц1.а'.С ^°d nas- icr naše staklane sitne "СПС ^a ki mogle izradivati ove Save2 a, Cllc stvari. Gde god se je naš 0^fiovo° Га*’° 11 Svrbu, bilo mu je 'ost n °nov’ L'a se ova narudžba na ža-'Пе ni0^-C! da izvrši, iako bi se njo-4^^' 'ZVcsnom delu ublažila težina °C' k°j°m su pogodeni naši sta- ^Tiija, brovoljnih novčanih prinosa od onih kojima je to moguče kao i prikuplja-nje darova u odeči, zrnatoj hrani i drugim neophodno potrebnim životnim po-trepštinama (u gorivu) kao i darovima naročito za naraštaj i decu. Ova naša socijalna akcija obuhva-ča konačno i dan sokolskog posta, a koji je odreden za dne 17 decembra o. g., na rodendan našeg blagopočivšeg Vi-teškog Kralja Aleksandra I Ujedinite-Ija. Svi pripadnici Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije treba da toga dana svedu svoje telesne potrebe na hrani i piču na najmanju meru, na onoliko koliko im je to za život i zdravlje najpo-trebnije. Najbolje če pak odgovoriti toj plemenitoj svrsi, moralnoj i materi-jalnoj strani tog sokolskog posta, toga dana onaj, koji taj post provede o su-vu kruhu i vodi. Sve što se bude ušte-dilo na taj dan sokolskoga posta na iz-datcima za hranu i piče upotrebiče se u socijalne svrhe tačno prema propi-sima, kojc su več primile sve naše je-dinice. U toku meseca januara 1935, kada hude naš Savez imao sve podatke o toj akciji, moči čemo da izvestimo o njenom uspehu. Nadamo se medutim, da če ta naša sokolska socijalna akcija potpuno uspeti, a prema tim uspesima, i koristeči se iskustvom, biče nam moguče da tu socijalnu akciju u buduče provedemo s još vcćim uspehom i još više razvijemo. Sokolsko srce ne laže. Verujemo u sokolsko bratstvo! 1 ’1 Na slražu Jugoslavije! Poslednje reči blagopočivšeg Vite-škog Kralja Aleksandra Ujedinitelja i našeg prvog Sokola namenjene su svim Jugoslovenima be? razlike. Ipak, one su Sokolstvu posebice namenjene. Ako su te Kraljeve reči za svakoga Jugoslove-na opomena, one su za Sokolstvo nova zapoved, — poticaj na nov, još silniji polet. Kao što su bile reči umirućeg Kralja Junaka istorijske za karakterizaciju Njegove uzvišene ličnosti same, tako moraju te reči da budu istorijske takoder i za jugoslovensko Sokolstvo, či-ja je sva prošlost, za vreme ropstva kao i kasnije na svojoj slobodnoj zemlji, bila samo jedno ogromno delo gra-denja Jugosilavije. Tirševa ideja, koja se je tako snažno ukorenila u srcima svesnih Jugoslo-vena, bila je nevidljiva, tesna veza, koja ih je duhovno ujedinila več onda, kada su bili na vlastitoj zemlji od tudina smatrani državljanima drugoga reda. Sokoli su umirali na bojnim polji-ma, ginuli u tamnicama, padali od kur-šuma tudinaca i natapali svoju grudu vlastitom krvi ju. Ali svaka od tih žr-tava bila je novi kamen u jugosloven-skom zdanju, bila je bolni krik: »Zidaj" te Jugoslaviju!« Nisu zalud padale te žrtve. Njihovim kostima sagradena je Jugoslavija. I u svojoj vlastitoj državi, nakon oslobodcnja i ujedinjenja. Sokolstvo ni-je sustalo, nije stalo da počine, nije usporilo svoj korak u .svom daljnjem razvoju i razmahu, več je pregnulo i dalje da istim elanom radi oko učvrščiva-nja svog vlastitog doma. Geslo' Sokolstva cd. tada postalo je: Gradi, učvr-ščuj, uzgajaj! — i tu je Sokolstvo dokazalo svu svoju snagu, ono je pokaza- lo, koliko je potrebno državi i narodu. Ono je postalo, a što je i naravno, deo narodnog tela, jedan od najglavnijih pokretača u njegovom nacionalnom i kulturnom životu. Ono je postalo budni čuvar slobode i jedinstva. Malo ko je tako duboko poimao i shvatao ulogu Sokolstva kao naš Viteški Kralj Ujedinitelj, u kome je naše Sokolstvo gledalo simbol jugoslovenske slobode, junaštva i uzor radinosti za svoj narod. On je bio simbol, koji če kao takav i ostati, največe jugoslovenske nacionalne svetinje, jer je On naš Ujedinitelj. Ali nadošao je zlokobni 9 oktobra, kada je opet pala žrtva, največa žrtva, koju nikada nije moguče dovoljno opla-kati, nikada zaboraviti. ZIoeinačka ruka iiosegla je za najvrednijim sinom naše zemlje, za našim najvrednijim sokolskim bratom. Pala je največa žrtva, koja mora da bude i poslednja! Veče žrtve više ne može da bude! Svi znamo kakva je namera bila onih, koji su podigli ruku zločinca na uzvišenu ličnost našeg nacionalnog Junaka, Viteza, Vode i u istoriji bespri-morno ljubljenog Vladara. Svi znamo, da su podli izdajniei več likovali od radosti, očekujuči ostvarenje svojih zločinačkih i paklenih osnova. Ali prevarili su sc grdo. Junaštvo našeg največeg Junaka prešlo je na nas. Njegova dela, koja su kao dragoceni biseri nanizana na čeličnu žicu naših sokolskih srca, ostavljena su nam sada u amanet. I doklegod bude kucalo barom jedno od tih srca, duh junaštva živeče i čuvače delo našeg Največeg Neimara. , , Kada je ubojničK-o tanc udarilo u zlatno i plemenito, sokolsko srce našeg Kralja i Vode, on je još po poslednji put iz umiručih usta dao Svoju poslcd-nju zapoved: »Čuvajte Mi Jugoslaviju!« Ovu zapoved, koja je postala i največi cilj u životu jedne cele nacije, ponavlja danas svako sokolsko srce, zavetu-juči sc da če ju ispuniti. Jer Sokolstvo je svesno da nije dosta tu poslednju zapoved imati samo na umu i ponavljati, več se ona mora najsvetije i da izvr-šava. A meduvremeno Sokolstvo treba i da pregleda svoje redove i da još jed-nom svakome medu njima, i izvan njih, jasno i glasno reče: Mi nastavljamo delo Velikog Pokojnika! Mi stvaramo je-dinstvenu i močnu Jugoslaviju, koja je za nas največa nacionalna svetinja! Za nas ne postoje ni plemenske ni verske razlike! Sve ono što nas je delilo kroz vckovc, sve smo to odbacili u jednom samom danu! Mi smo vojska jaka te-lom i duhom! Naše jc oružje neogra-ničena ljubav prema Kralju, Narodu, Državi, naše je oružje vernost jugoslo-venskom narodnom i državnom jedin- stvu! Ko ne može da to oružje nosi, taj neka kidne iz naših redova! Sokolstvu ne treba mobilizacije — ono je sa-brano dragovoljno i ono je spremno da zbijeno stupa putem, koji mu je odav-na očrtan, bez vijuganja i zaobilaženja. Ono je spremno da stupa putem, ko-jim če moči da najbolje izvrši oporuku svog Viteškog Kralja: da čuva Jugosla- viju! I korak svakoga onoga, koji hoče da u stopu ide sa Sokolstvom, mora da bude čvrst i postojan. Njega ne sme da pokoleba ni sadašnjost ni da ga za-straši budučnost. Jer Sokolstvo kroči na mrtvu stražu Jugoslavije. Jer i Sokolstvo je odgovorno za njenu sudbinu. I u duhu Velikog Vode, čiju čemo poslednju zapoved večno slušati, Sokolstvo če odvažno i junački, sve kao jedan, uvek odgovarati: Na straži smo! Čuvamo Jugoslaviju! G, K-ij. Čuvajte nam Jugoslaviju pod svaku cenu i žrivu! Poruka Jugoslovenskih Sokola iz Amerike Bratska Sokolska župa Mostar pri-mila je ovih dana sledeče pismo od Ju-goslovenskog Sokola iz St. Louis, u kome sc medu ostalim kaže: Potresna j kobna po naš narod vest o ubijstvu Kralja Aleksandra, potresla nas je neopisivo, Mi smo mislili, da su naši vanjski i unutrašnji neprijatelji uspeli da nam sruše \ pocepaju našu do-movinu. Mi smo to na svaki način tu-mačili, alj srećom naše slutnje nisu se obistinile. Večina nas otišla je iz domovine pred 30 godina pod pritiskom i u potra-zi za korom hleba, ali pored svih naših poteškoča i borba za opstanak u tudi-ni, ostali smo uvek na braniku i pro-povedanju našega narodnog jedinstva. Neprestano pratimo sve dogadaje tamo u domovini, radujući se dobrim i veselim vestima, a žaleči svaku zlu Vtist, Mj smo gradani ove zemlje, ali ne-moguče nam je kao Sokolima istrgnuti iz srca ljubav za svoj rod i dom. Naša je borba velika i neptestana, jer se moramo boriti s našim rodnim dušmani-ma, koji su po tradiciji naših starih i vekovnih dušmana otrovani protiv brata i roda svoga. Zadnje vesti iz domovine, da nema unutrašnjih buna i da je sve mirno. veseli nas uveliko; to neka bude smrtni udarac svima neprijateljima Jugoslavije. Uvereni smo. da če nas ova zadnja žrtva još više cementirati u jednu jaku, neslomljivu i nerazdeljivu na-rodnu zajednicu za uvek. Čuvajte nam Jugoslaviju pod svaku cenu i žrtvu! Zdravo! Za Jugoslovenski Soko St. Louis Mo: Starosta: Vinko Budrovič, s. r. Tajnik: Juraj Ivčič, s. r. Je din o svestrano harmonično sokolsko vaspiianfe pravo /e sokolsko vaspitanfe »Ode Male u Sokolaše da rukama maše« Zaista malo čudan i smešan naslov, ali to su reči iz naroda, iz nekog bosanskog kraja, pretežno nastanjenog žiteljima katoličke vere, gde ima nekoliko dobrih i aktivnih sokolskih četa. Te narodne reči ne treba shvačati s njihove smešne Strane, niti ih suviše potcenjivati, jer narod što god je re-kao, prethodno je dobro sažeo i saž-vakao, pronikavši to svojim bistrim i zdravim razumom. Trebalo bi samo gornjim rečima odrediti tačan smisao. Ге narodske reči sadrže ])omalo i istinc, makar ona i bila gorka za nas, makar ona bila i bič onima koji jed-nostrano shvačaju ulogu Sokolstva. Jednostrano shvačeno vaspitanje sokolskog članstva putem telovežbe kao jedinog i najmoćnijeg sredstva, a potcenjivanje ili pridavanje manje važnosti svemu ffliome što se samo nameče da bi se postiglo harmonično vaspitanje tela i duha, može sc zaista oka-rakterisati tim narodskim rečima t. j. mahanjem rukama. Žalosno je ono društvo, gde se samo »rukama maše«, a gde se ne vrši u isto vreme i vaspitanje članstva u idejnom j moralnom pogledu, gde sc smišljeno i stvarno ne radi u svima pravcima, koji su predvideni za uspešno izvodenje sokolskog vaspitanja. 1 'orne i takvom radu, koji nije ret- kost, kriva je jedna činjenica, a to jc slaba ili nikakva koordinacija rada pojedinih vaspitnih organa. Bilo je to poodavno i sad sam slu- čajno naišao na to. Prireden je javan čas neke sokolske čete. Kaspoloženje veliko. Mnogobrojni narod, muško i žensko, staro i mlado, posedalo na mc-ku travu u jedan okrug, a u sredini vežbaju pojedina odeljcnja članstva, njihove deee, mladiča i devojaka. Stari ji se grupiisali zajedno, odbijaju gu-ste dimove iz svojih lula i ponekad stavljaju primedbe prilikom vežbanja, čudeči sc, kako to tako teče lepo i skladno. Dok če ti neki, sredovečan Seljak: »Neka vajde, dobro izigravaju, ali još to nije nista! Ja sam za vreme rata gledao kako jedan pelivan hoda po štriku deset metara visokom, jed-nog sam gledao gde ždere sablje, a jedan jc opet go golčat ležao na oš-itrim klinima«. Reže i važno pogleda po prisutnim, koji ju pazljivo gutali njegove, reči, da bi odmerio utisak svojih primedaba. Kratko iščučavanje, dok če ti jedan starčič izvadlivši lulu iz usta i otpljunuvši preko glava iza sebe: Biži ba1 Matija, naši su jako“ počeli, imaju vremena, mladi su, izučiče oni i nešto više!« U jednom opet sreskom mestu, gde sokolsko društvo postoji preko 20 godina, čuo sam gde jedan član uprave društva, posmatrajuči vežbu deee na javnom času, pita nekoga koji je s njim stajao: »Prestavlja'1 li i tvoj sin tamo?« Ni ta se primedba niukoliko ne razlikuje od reči, koje sam stavio kao naslov ovoga članka, a iz nje vidimo neobaveštenost naroda o zadačama Sokolstva kao istoviremeno i čestu jed-nostranost našega rada. Izvukavši pouku iz tih posve naivnih primedaba i narodskih reči, moram naglasiti, da jednostrano i na ego-istički način shvačena uloga od strane pojedinih naših vaspitnih organa, bilo tehničkih, prosvetnih i drugih,; daje veoma slabe rezultate, a najčešče sc takvim radom postiže obratna svrha. Takvim radom se dovodi do onog antagonizma, koji se ne mora ispoljavati u medusobnim trvenjima, nego u su-protnosti shvačanja, vučenja svakoga na svoju stranu, potcenjivanja tudeg i precenjivanja svoga nastojanja i ulo-ge. — Niti vaspitava samo tehničar, niti prosvetni radnik. Soko vaspitava Sokola. a vežbanje, kratki govori, idejne školc itd. samo su sredstva vaspitanja, koja idu posve rame uz rame i čija je uloga i važnost jednako velika. Kako je medutim bitni deo toga rada snažen j e tela. ne može se sokolski rad ni zamisliti bez toga. Održava-nje idejnih škola bez telesnog vežbanja i obratno, jednostran je rad, koji ne daje željene rezultate. 1 »Ba« je uzrečica mesto bolan, koja se ovde često upotrebljava u govoru. »Jako« je provincijalizam, a zna-či istom ili sada. ’ U nas sc rekne glumcima tla prestavljaj u, a također onima u cirkusu. ЛЈ L.V T 1-iNs/i'V dOlCCLSTVC Sednica muškcg prednjačkog zbora ČOS u Pragu Na dan 10 i 11 novembra održana jc u prostorijama COS u Pragu redovna jesenska sednica muškog prednjač-kog zbora ČOS, kojoj je pretsedavao savezni načelnik br. dr. Miroslav Klio-ger. Kako je potrebno, da Vibor ČOS izabere na svojoj prelet njoj s e dni c > i sa-veznog načelnika, izabran je stoga kan-didacioni odbor, koji mora da u odre-deno vreme pripremi pomenutu kan-didaturu. — Prednjački zbor zaključio je na predlog načelništva, da če ss održati u narednoj go d in i eavezna medusletska takmičenja članova, i to za prvenstvo ČOS, dalje takmičenja u nižem odeljenju, u peteroboju, u veslanju i igrama. Isto tako odredena su i takmičenja u smučanju, hokeju ш ledu, klizanju, mačevanju i t. d. Što se tiče takmičenja nairaštaja, zaključeno je, da če sc ista održati u Pragu za izabrane vrste tek u 1936 godini, dok če ee opče takmičenje naraštaja održati za vreme narednog svesokolskog sleta 1938 godine. Dalje je ova sednica zaključila i primenu vojnih strojevnih vežbi u Sokolstvu, te time otpadaju dosedanje strojevne vežbe, koje su u mnogočem bile različne od vojničkih. Zboir prednjaka je osim toga usvojio predlog načelništva, da sc izda novi pravilnik za smučarska takmičenja. Na ovoj sednici podnešen je i predlog, da se u buduče za vreme zborovanja celokupnog prednjačkog zbora izvrši i praktično vežbanje, pa je u toj stvari zaključeno, da če več na narednoj, puoletnjoj sednici vežbati ceo zbor strojevne vežbe, da ih time i praktično preradi. Pored toga bilo je govora i o osnivanju »ludovih družin« na Slovačkom, koje odgovaraju otpri-like ustroju naših sokolskih četa. Na taj način če Sokolstvo svakako imati večeg uspeha baš u slovačkim selima. Zaključeno je takoder, da če ČOS poslati 1936 godi ne oveeu ekspedicij u svog članstva u Slovačku i u Jugosla-viju na beogradski svesokolski slet, a isto itako odobrava se održanje pokrajinskih slctova u ovoj godini na teritoriji zapadno moravsko j i zapadno češkoj. Za pojačanje sokolskog rada, naročito u vežbaonicama, ČOS če postaviti na Slovačku jednog putujučeg saveznog prednjaka za održavanje te-čajeva, jer se u tom pogledu za ove krajeve oseča preka potreba. Brat dr Juraj Sla vik na sokolskem propagandnem pulu po Americi Potstarosta češkoslovačkog Sokolstva br. dr. Juraj Slavik, jedan od prvih pobornika sokolske misli medu slovačkim Sokolima, pošao je u Ame-riku da tamo održi više predavanja po sokolskim jedinicama i da ojača sokolsku svest i neposrednim dodirom poveže još tesnije veze medu tarooš-njim slovačkim Sokolima s onima u domovini. Prijem, na koji je br. dr. Slavik naišao medu svojim sunarod-njacima u Americi, bio je upravo iz-vanredan. Sokolski, kao i nesokolski, slovački listovi pozdravili su ga po njegovom dolasku u Americi vrlo lepim i toplim člancima, a što je još vrednijc i značajnije, njegova su predavanja posvuda odlično posečena i ivugde su os ta v tla najlepši utisak. Ukupno far. dr. Slavik održače 16 predavanja, koja če za slovačke Sokole u Americi imati značaj pravih narodnih praznika u tudini. II takmičenja pojedinaca za prvenstvo na spravama u ČOS Pripreme za olimpijadu, koja če se održati god. 1936 u Berlinu, zapravo su več sada u punom jeku. 1 češko-slovački Sokoli vrlo dobro znadu, da če borba medu prvacima na spravama za svetsko prvenstvo biti izvanredno žilava i iteška, jer je i medunarodno takmičenje, održano ove godine u Budimpešti, pokazalo izvanredno velik broj takmičara, koji teže za naslovom prvaka sveta u telovežbi. Zato je na-čelništvo ČOS pozvalo najbolje medu najbolj im vežbačima i s njima pria-e-dilo takmičenje u slobodnim vežbama na glavnim spravama pred javnošeu. Ova takmičenja bila su održana u Pragu 10 o. m., a ueestvovalo im je 27 takmičara, medu kojima 9 iz praških dru- štava, a ostali su bili 5 iz čeških i 13 iz moravsko-šleskih pokrajina. Iz Slo-(vačke oVim takmičenjima nije uče-stvovao ni jedan takmičar. Tehničko vodstvo ČOS može da bude s rezultatom ovih takmičenja zadovoljno 3er je medu takmičarima bilo i nekoliko mladih sila, koje daju velike nade za budučnost. Izmedu 23 takmičara, koji su ustrajali za sve vreme takmičenja, prvo mesto postigao je br. Holin-ger iz Rudnika, drugo mesto poznati medunarodni takmičar br. Gajdoš iz Brna I i breče mesto br. Brazda Karol iz Praga. Razume se, da se medu ostalim ovim takmičarima nalaze sve sama poznata imena, koja su več toliko pu-ta do sada zastupana na mnogim domačim i medunarodnim takmičenjima. Za i proliv izmena svečanog kroja članova ČOS Mišljenja glede, izmene svečanog kroja članova u ČOS vrlo su podeljena. Upravo vrlo velik broj, naročito starije brače, zagovara dosadanji sokolski kroj, ali isto tako je velik broj onih, koji su za izvesne izmene kroja. Ko stalno prati čcškoslovačke sokol-se listove, opaziče, da se u tom pogledu vodi opširna javna diskusija, koja če zastalno mnogo pridoneti pro-čiščenju ovoga pitanja. Medutim iz-vesno je, da u sadanjem vremenu teške gospodarske krize Sokoli neče menjati svoj kroj, jer imaju i drugih večih briga. Broj članova koji imaju svečani kroj takoder je vrlo velik, pa bi i iz toga razloga svaka reforma u torne pogledu iziskivala i ogromne izdatke, a na koje sada nije moguče pomišljati, pa če se valjda i rešen jc ovog pitanja zategnuti do bolj ih vremena. Razne vesti iz češkoslovačkog Sokolstva Izložba načrta novog ženskog kroja bila je otvorena od 11—18 o. m. u Tirševom domu. a koju je aranžirao br. prof. Štipl. Prva nagrada na ovoj izložbi nije bila podeljena >m jednom načrtu, več su samo podeljene druga i treča nagrada. Zanimivo je medutim, da je natečaj medu osnivačima novoga kroja bio vrlo velik, tako da jc bilo izloženo skoro oko 60 načrta za novi ženski kroj. Jugcslo venski državni sokolski praznik proslaviee ovc godine sva eeškoslovačka sokolska društva i čete. To je zaključak pretsedništva COS pa se več sve čcškoslovačke jedinice naj-življe pripravljaju za tu proslavil. Tri nova sokolska doma u Plznju podignuta su ove godine. Plzenj je pretežno radničko mesto, u kome se nalaze sedi Sta čitavog miza velikih industrijskih preduzeča. Ipak jc sokolska i nacionalna misao baš medu rad-ništvom ovoga grada izvanredno raz-vijena. lako jc baš u tome kraju rad-nički telovežbački pokret, koji je deo njihove političke stranke, najživlji, ipak je sokolski rad još mnogo inten-zivniji i jači od svih ostalih struja. A to se vidi i po tome, što su ove godine podigla svoje domove ništa manje nego tri sokolska društva, koja deluj u u radndčkim četvrtima, i to: Plzetnj-Let-na, Plzen j-Dubravka i Plzenj IV. Novost za sokolska kina. Prosvetni odbor ČOS odobrio je na svojem poslednjem zasedanju naročite prosvetne tekstove, koji su ispisani na staklu i koji se mogu projicirati na kinematografsko platno. Na taj način vršiče se na početku svake kinematografske pretstave i deo vaspitnog rada u sokolskim kinematograf ima. Raspored prosvetnog rada u sokolskim jedinicama ČOS za god. 1935 izradio je prosvetar ČOS br. Antonin Krejči iz Brna. Taj raspored obuhvata u prvom redu sve što je potrebno za što veče produbljenje sokolskog ose-čanja i sokolske svesti medu članstvom, naročito medu članstvom koje tek pristupa u sokolske redove. Jubilej ženskih odeljenja. U So-kolskom društvu Brno I proslavili su ovih dana 25-godišnjicu delovanja ženskih odeljenja. Pokusi, da se počne sistematskim vežbanjem ženskih ode-ljenja u društvu datiraju zapravo još iz god. 1901, ali se je održalo tek ono žensko odeljcnje, koje je bilo osnovano 1909, tc koje je razvilo tako veliku Album s 60 slika s pogrebnih svečanosti Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja. — Naj elegantnije i tehnički doterano izdanje. Cena Din 100*- Narudžbe prima Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom (Nastavak sa 1 strane) Koordinovan rad, tesna saradnja vaspitnih organa, unapred odreden plan rada zasnovan u širokim potezima pri vodstvu, a izvoden u detaljima u jedinicama, neče biti okarakterisan u širokim narodnim slojevima ni kao prestava, ni kao izigravanje, a najmanje kao »mahanje rukama«, a šta znači mahanje rukama, nije potrebno ni tuma-čiti. Vojislav Bogičevič, Tuzla. delatnost, da jc danas nemoguče zamisliti sokolsko vaspitanje bez rtelo-vežbe članica i drugih ženskih odelje-nja_ _ Isto tako i Sokolskom društvo Prag III proslavilo je 40 godišnjicu svojih ženskih odeljenja, a što smo to več i izvestili u našem predašnjem broju lista, tc u kome je odeljenju vežbala i supru£?a prezidenta br. dr. Masarika. U tome je društvu učlanjena i sva po-rodica prezidentova, a koji je i sam pred godinama u tome društvu лгг1о intenzivno delovao. Izvanredna pozornost bratskog češkoslovačkog Sokolstva našem Sokolstvu. Na osnovu zaključka pretsedni-štva ČOS, češkoslovačko Sokolstvo sa-brače sve novinske vesti o blagopočiv-šem Kralju Aleksandru I Ujedinite-lju, kao takoder i sva predavanja i govore, koji su bili održani, da se počasti uspomena Viteškog Kralja, a što če sve ČOS lepo srediti i pokloniti kao uspomenu Savezu SKJ u Beogradu. Narod sebi. Pod tim naslovom u jednom od poslednjih brojeva »Vestnika Sokolskog« ČOS predložio je jedan brat da se počne javnim šahiranjem sredstava u svrhu osnivanja visoke školc za telesno vaspitanje, koja bi imala da nosi Tirševo ime. U poslednjem broju istoga lista javlja se opet neki drugi brat s predlogom, da bi ta buduča visoka škola imala da se po-digne blizu velikog stadiona na Stra-hovu, gde bi za nju, po njegovom mišljenju, bilo i najpogodnije mesto. I ovaj brat zalaže se da se šahiranje materijalnih sredstava u itu svrhu po-krene putem javne akcije, ali smatra, da je u prvom Tedu dužnost države da sc pobrine, kako bi se što pre podigao ovaj toliko potrebni zavod. Kalendarić sokolske omladine za 1935 U prikladnoi opremi, izišao je, u nakladi Jugoslovenske sokolske matice u Ljubljani, Kalendarič za 1935 go-dinu za naše najmlade. za sokolsku omladinu, keji je uredio potstarosta br. G angl. Pored kalendarskog dela, Kalendarič u svom sadržajnom deiu donosi sve važnije sokolske dogadaje i priredbe u god. 1934. Ilustrovan sa više slika, u prvom redu sa slikom Njegovog Veličanstva Kralja Petra II j blagopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Cena je Kalendariču 2 Din, a na-ručuje se kod Jugoslovenske sokolske matice, Ljubljana — Narodni dom. Sokaiska REGISTRACIJA RADIO APARATA I DETEKTORA Svima bratskim sokolskim jedinicama j svima Sokolima pojedincima. U vezi naše objave, koja je pod gornjim naslovom objavljena u pro-šlome broju »Sokolskog glasnika«, mole sc i ovoga puta sva brača i sesti e, kao i sve jedinice, radio-pretplatmci, da vratc što prc ispunjene priposlate im obrasce Savezu SKJ u Beograd. U slučaju da u nekoj jcdimci ima više radio-pretplatnika nego što je poslato obrazaca dotičnoj jcdimci neka ista naknadno zatraži potreban broj statističkih obrazaca od Saveza SK.J, koji če joj odmah potrebne obrasce U isto vreme izveštavaju se one bratske jedinice i ona brača i sestre, koji su več poslali podatke, a naročito koji su dostavili i razne primedbe da sc te primedbe sada sreduju i po istima če Savez SKJ p redu zeti potrebne korake. Ovo naročito važi za primedbe, koje se odnose na kvalitet i ja-činu naših emisionih stanica. Zdravo! Prosvetni odbor Saveza SKJ Otselc za sokolsku radio - propagandu. RADIO STANICA BEOGRAD Dne 29 novembra, umesto predavanja sestre Elze Skalarjeve, rccitovače se: TT Vojislav J. Ilie-Mladi: Umiro je Veliki Kralj. * * * Mladome Kralju. Slobodan Zivojnovič: Kralju - Mučeniku. Kikard Katalinič-Jeretov: Našem dobrom mrtvom Kralju, tvorcu Jugosla. vije, heroju j mučeniku. Sibe Miličič: Kralju Petru 11. Danko Andclinovič: Naš mrtvi Kralj. Dne 2 decembra predaje sestra Elza Skallarjeva, Ljubljana, o temi: Ju- goslovenska žena i Sokolstvo. (Popo- dnevno). Dne 6 decembra predaje brat Josip Nikšič, Karlovac, o temi: Svestranost sokolskoga rada. (Večernje). Dne 13 decembra predaje br. Emil Vukotič, Beograd-Matiea, o temi, Novi duh u telesnom sokolskom uzgoju. — (Večernje). Večern j a predavanja drže sc od 19.10_časova do 19.30, a popodnevna od 15.15 do 15.30 časova. RADIO STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja održaju sc preko radiostanice Ljubljana: dne 30 novembra predaje brat Janez Poharc, pretsednik ŽPO Ljubljana, o temi: »Ovogodišnji sokolski Prvi decembar«, dne 7 decembra predaje brat Marjan Tratar, okružni prosvetar, Trebnje, o temi: »Sokolstvo u teoriji i prak-tičnom životu«, dne 14 decembra predaje brat dr. Makso Kovačič, član SPO, Ptuj, o temi: »Uzgoj sokolskog naraštaja«. dne 21 decembra predaje brat Lojze Vrhovec, načelnik Sokolske župe Ljubljana, o, temi: »Kakva treba da bude sokolska telovežba«, dne 28 decembra predaje brat Janez Poharc, pretsednik ŽPO Ljubljana, o temi: »Zadače našeg Sokolstva uoči Nove godine«. Sokolska predavanja putem Radiostanice Ljubljana održavaju se svakog petka od 18.40—19 časova. »VITEŠKI KRALJ UJEDINITELJ U NARODU« Dao sam u štampu knjigu pod gornjim naslovom, u kojoj sam saku-pio i obradio za omladinu i narod preko 80 anegdota iz života Velikog Kralja. Osim toga, u knjiži se nalaze Kraljeve reči upučene narodu prigo-dom Njegovih poseta, kao i one upučene pojedinim staiežima J organizacijama. U zadnjem delu izneo sam značajne reči velikih ljudi o Blagopočiv-šem Kralju Ujedinitelju. Prof. Stjepan Roca, nastavnik Srednje tehničke škole u Splitu. i j SaVezaSkj Isključenje iz Saveza Sokola Kralfevisie Jugoslavije Izvršni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u disciplinskom predmetu protiv Saliha Baljiča, člana Sokolskog društva Mostar, nakon ras-pravljanja na sednici 22 oktobra 1934 god. doneo je ptesudu, da se priziv Sa-Iiha Baljiča, člana Sok. društva Mostar, odbija, drugostepena presuda po-tvrduje, a Šalih Baljič isključuje iz Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Otpadaju sve priredbe ve~ selog karaklera za vreme 6 mesečne korote Svima bratskim sokolskim župama! Gledom na mnogostrane upite po-jedinih sokolskih jedinica glede odr-žavanja muzičkih pokuša, izveštava se, da je VIII sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ donela zaključak, da muzičke sekcije bratskih jedinica nemaju držati pokuse za vreme duboke korote, t. j. do 21 novembra o. g. Docnije, za vreme 6-mesečne korote, imadu se muzi-čki pokusi ograničiti samo na takozva-nu ozbiljnu muziku. U krajevima, gde jc uobičajeno da se slavi Nikolinje, imade se ono ove godine proslaviti naj-skromnije, i to samo kakvim prigod-nim govorom i razdeobom darova de-ci, dok uobičajenc proslave stare godine, bilo gradanske ili crkvene, imadu posvema otpasti. Knjige za knjižnice Jedinice mogu da Iraže od Minisiarsfva prosvete samo preko Saveza Svima bratskim sokolskim župama! U cilju što jačeg kulturnog podi-zanja našega Članstva u selu, Savez se bio obratio jednom molbom na Mini-starstvo prosvete, da se Savezu stavi na raspoloženje što veči broj knjiga, koje bi se dostavile četama i društvi-ma za knjižnice i čitaonicc. Na ovu molbu Ministarstvo je od govorilo, da su se njemu do sada obračale naše jedinice (čete, društva i župe) tražeči knjige i da je ono izilazilo ususret tim molbama u koliko jc moglo. Sada pak po ovoj molbi Saveza ne može poslati veei broj knjiga, jer ih nema, ali ec u buduee uvek kad ih bude imalo, rado davati Savezu, samo mo- li, da sve jedinice, koje budu tražile knjige, to čine preko Saveza. Izveštavajuči o ovomc br. župe, preporučujemo svim br. jedinicama, da se za knjige ne obračaju neposredno Ministarstvu, več redovnim putem preko župa, koje če sve molbe dostavljati Savezu s mišljenjem, jer Ministarstvo neče drugačije izlaziti ususret takvim molbama. KILCNIK^ 70-godišnjica Ignacija Paderevskož- Dne 18 o. m. navršio je 75 gouisnjic svog plodnog umetničkog života najve-či poljski pijanista i odlični komponista Ignacij Padarcvski, koji spada i u re najveeih klavirskih virtuoza sveta uop-če. Ovaj umetnik, koji je svojom mu* zikom cčaravao medunarodnu pubiiK i živeo najviše u Americi i 1'raneuskoJ, nije zaboravio na svoj ugnetavanj n ‘ rod, koji je stenjao pod jarmom ' naea, raskomandan medu tri države, P“ jc za nj i njegovo oslobodenje ra«1 osobito za vreme svetskog ruta. »» njegov umetnički glas i ugled o t vara . su mu vrata kod odlučujučih pohticara i tako Podarcvski, umetnik muzwa i postaje i političar. Za svoje velike i' sluge, koje jc stekao svojim radom n oslobodenju Poljske, bio je izabran z prvog pretsednika slobodne Poljske publike, da se nakon isteka najviše funkcije opet povuče iz роИ^' čkog života — delomice i razočaran i ponovno posveti muzici. 75-godišnjica Aleksandra Todoroj va - Balana. Počctkom o. m. bugars' javnost setila se jc toplom zahvain šču 75-godišnjice prof. Aleksandra dorova-Balana, nestora bugarskih vista, koji je u svojoj štruci i jedan o« najodličnijih bugarskih naučnika. JJJ,.' larac je nakon srednjoškolskog studU u otadžbini otišao na univerzitetsK študije u inostranstvo, a koje je u gla'’. nom završio u Pragu, gde se je nauke oduševio i slovenskom Nakon povratka u otadžbinu postaj, lektor češkog jezika na sofijskom verzitetu, a kasnije i profesor slovens filologije. Na univerzitetu delovao J kao takav punih 40 godina i vasp' niz danas poznatih bugarskih filolog > medu kojima i slaviste Jordana Iya.n . va, Borisa Joeova i poznatog bugarsKOg literarnog historičara i kritičara Bojana Peneva. Od poznati j ih radova, ‘koje J jubilarac napisao valja spomenuti knj ge« »O radu sv. Cirila i MetodiJaf’ »Rad Sv. Klimenta«, »Pregled PeS11i,-čkog rada Ivana Vazova« i »BlgarSfC knjigopis«. Smrt Maksima Ganfmana, čuve nog ruskog novinara. Kao emigrant u®' ro je 15 o. m. u Rigi, prestonici Lot' ške republike, Maksim lIipolito'7, Ganfman, jedan od naj bolj ih rU, V novinara sadašnjice i glavni u redni »Segodnje«, največeg ruskog lista, ^ izlazi danas van granica Rusije. 1 kojnik, koji je tek pre kratko vreJ’?0 proslavio svoju šezdesetgodišnjicu, je velik novinarski talenat, odlično š^o lovan a niaročito odličan poznavalac 1 ‘ teraturc. Pre boljševičke revolucije jc glavni urednik »Rjeei« i »Slobod11 je Slovo«, organa stranke kadeta, a.sP . dao je medu napredne intelektualce političke radnike predratne Rusije. ** vreme revolucije radio je neko vrCI\. u Kijevu i kasnije u Odesi, dok se n* pokon nije naselio u Rigi, gde je °sn-vao list »Segodnja«, koji važi kao naj ugledniji list ruske emigracije. • t. Razne vesti. U Rimu umro je °vli dana kardinal Pjetro Gaspari, jedan najistaknutijih voda vatikanske I^0.. tike, koji jc bio' dugi niz sekretar Va kana za vanjske poslove pa je kao kav pokazao odlične diplomatske sp sobnosti. Jak duh, visoko naobraze ; Gaspari je bio više naučnik )>ravniK . diplomat nego teolog. Rodio se godine u mestancu Usiti; nakon svrjL ne mature stupio je u teologiju, a 10^ otišao je u Francusku, gde je bio godina profesor crkvenog prava. K . dinal jc postao 1907 godine, od 1 . dalje pa do poslcratnih godina bio J državni sekretar za vanjske P°s rti Vatikana, a od 1916 pa do svoje s111 upravljao je i finansijama papinske ^ zave. Kod biranja novih papa i njc^°.n. t ime spominjalo se medu ozbiljnim ► didatima za naslednika na stolici ■ Petra. Za vreme svetskog rata Gasp sc je istakao kao pobornik mira. teranski sporazum, kojim je rešen,1 № .... našnji spor izmedu Vatikana i nala, kapitalno je političko delo ka nala Gasparija. 0. U Pragu umro je iznenada m. jedan od najpoznatijih čeških ^ tuoza i muzičkih pedagoga proL »g zervatorija Jirži Herold, član euvt;Itž|'-češkog kvarteta, koji sc je svojim ■ stupima proslavio u inostranstvu, bavivši veliki ugled češkoj glazbi. ^ Ovogodišnju Nobelovu nagr^ j. literaturu podelila je švedska akad jj. ja nauka i umetnosti poznatom janskom piscu Luidu Pirandelu. 1 0. delo je roden 1867; za doktora » ц fije promoviran je na univerzuc . Bonu. Do 1904 živeo jc povučeno, te nepoznati profesor gimnazije, ali J ^ godine stekao glas svojim ,ro!1l,rnat-»Matija Paskal«. Od njegovih dr ^^cSt skih dela najpoznatiji je komao yv lica traže autora«, napisan 1 Г'оГ p or ac D|jivjuut na iuiuuju ti l/jtifl L. U Londonu umro je ovih pi-K. Oragc (Ored), poznati eiig^ sac i izdavač čuvene revije " г Age«, oko koje jc sakupio паЈ0,^е1 ra1*' engleske pisce, pesnike i ku}turI nike. Bio je veliki prijatelj Sl°v . ročito Čehoslovaka, pa je u svoj ji donosio i prevode iz dela >r Mahara, Bezruča i Sove. ^odecembarski svečani broi Sole. glasnilca Članice l aopise sa ovaf brof, Icao taRoder 1 oglase, treba Poslati uredništvu, odnosno upravi lista, na/dalfe do 24 o. m. Uredništvo i uprava II NASI H 2UPA DHU S TAVA i( ETA Žopa Ljubljana »»•v Ljubljana. — spomenik za ^zmarski tabor iz leta 1869. Sokolski L.1? v Št. Vidu nad Ljubljano. Na ISfiO in’ Ponedeljek, dne 17. maja leta, je bil v Vižmarjih najmo-l cnkbn in najznamenitejši narodni ta-i r' tem taboru je slovenski narod i rmuliral svoj politični program, ki „ v,neJ v slovenskih srcih tolik ogenj zaS* ^a’ ^a ie Lil že naslednje ieto bil a>n Nžnoslovanski program, ki je In jugoslovenske ideje pri nas. „ ideja se je pol stoletja nato ure- J; Cf‘a v svobodni jugoslovenski državi v naši kraljevini Jugoslaviji, j V spomin na to veličastno narodno j Politično ljudsko manifestacijo je st(V eraval Postaviti narodni odbor do-spomenik, kar je tedaj avstrij-vlada prepovedala. P* izpolnimo davno željo naših tov n ?v, Se ie na sestanl'u delega-j * nacionalnih društev dne 10. marca • y Ljubljani soglasno izvolil pod-s o?.’ skcijski odbor, ki si je v zvezi Li hi- 1sLim društvom v Št. Vidu nad ЈВДјапо postavil nalogo, da zgradi v ^otnin na ta znameniti tabor skromen snK na ta znameniti taoor SKromen njTmkenik: Sokolski dom. Ta spomenik hi i. . Pričal poznim rodovom o do-pl' 1 ,ie v njej pričel stopati Slovan na Prv* 1П ^i so se v njej jele svetlikati turP еаг’° zlnte svobode ter je pričela 1 n°rba za to svobodo. ktat^a sPomenik, ki naj bo priča o ta-obe m nar°dnem prebujenju, naj bo de pem simbol ljubezni do rodne gru-naše države in do našega bla-spo -nega Kralja Mučenika. Iz tega bo meV’La naj vzklije nov rod, ki mu žp,.Vedno v srcu in mislih poslednja tlioV .boškega’ Kralja Aleksandra 1 mnitelja; Čuvajte Jugoslavijo! jav osim° in pozivamo vso našo 3kcifSt' da prispeva za to plemenito °roa •" ,ai no bo nobenega društva, b; in korporacije, ki se ne be- Zvala temu nn/ivn nai ne bo no- bi 0en a temu pozivu, naj ne bo no-bi v • zaverincga našega človeka, ki Ођ Sal z dinarskim prispevkom ne ."»gocil UreSnirenia te akeiie Nai ne bo'^TCllv uresničenja te akcije. Naj ne bi v *'a^ banovini nobene občine, ki Prijji-3^.,z malenkostnim zneskom ne ocila na pomoč tej akciji! Poštnr'SPevLe Jo pošiljati podružnici kovn- hranilnice v Ljubljani na če-Štv0 Vfa^u.n štev. 14.083 (Sokolsko dru-kom- bi nad Ljubljano) s pristav- • za spomenik. Čaripastna predsednica: Franja Tav-s. r p3',s- r- Predsednik: E. L. Gangl, Pibar Predsednik: Dr. Vladimir Rav-Hova’vf Odborniki: Manica Koma-dr д . akntin Babnik, Albin Koman, °> dr. Pipenbacher. bokoW 'c Prednji poziv predvsem za Jovja •. važen, ni potrebno posebej kum,, rjft]. Saj je vižmarskemu taboru ад,!,а!° Sokolstvo in spomenik bo: 8att(l 1 dom Viteškega Kralja Alek-§°koh\ LJjedinitelja. Na pročelju šča, ~ ?a doma bo marmornata plo-hiinaH ho vklesano posvetilo ^klesan- • taboru in na kateri bodo iti L vsi. dobrotniki (organizacije v ta P°racijc) z zneski, ki jih bodo natnen darovali. da p0nSa dolžnost je, sestre in bratje, h°kaže em°vbredvsem to akcijo, da ^aino v°i- našo. disciplino, našo nco-ltl ®iogo ° naSo bratsko vzajemnost hatio^m.L° društvo in četa v Dravski majhen 1 nai žrtvuje v ta namen vsaj ?*• bo ,;^esek bodisi iz svoje blagaj-letnu olanst5 Па^'га1по akcijo pri svo- Y v vu- btio |v‘* i° društvo in četa naj javi vi-žup; ,anega prispevka tudi pristoj-Пе akcii ’?*-а °b zaključku te važ-'au p uspehu akcijske- Prenovljeni Sokolski LPvečavp1'- “ meseca trajajoča dela s 111 Preureditvijo dosedanjih društvenih prostorov gredo zdaj h kraju in že dobro kažejo, da bo prenovljeni Sokolski dom dosti večji in uporabnejši od dosedanjega. Do 1925. leta smo imeli namreč na razpolago samo eno sobo obširno 21 m2, ki je bila vse: telovadnica, knjižnica, predavalnica, zbornica. Nato pa smo kupili Rozmanovo delavnico in jo preuredili, da smo dobili dve sobi a 15 nr, eno za slačilnico, drugo za zbornico in knjižnico, dobili smo uporabno pozor-nico površine 33 m2 in telovadnico površine 77 m2. Pred dvema letoma je bu uveden še vodovod in zgrajeno stranišče, tako da je do letos površina vseh prostorov napram onim iz 1.1925. bila kair za 132 m2 večja. Letos pa je občina kupila sosednje Bergantovo poslopje za občinsko hišo in je tlel nakupa v vrednosti 15.000 Din brezplačno prepustila Sokolu. Sokol je sestavil 13 članski gradbeni odsek pod predsedstvom br. Franje Cvetka, ki je takoj pričel z zbiranjem denarja in pripravo načrtov. Imeli smo srečo. Bratski Savez je poklonil 10.000 Din m dal 10.000 brezobrestnega posojila s 5 letno amortizacijo, ban br. dr. Marušič je poklonil 5000 Din. odsek je zbral 4000 Din. in s temi 29.000 Din smo preudarno pričeli z delom. Zidarska dela smo izvedli v lastni režiji, vodila pa jih je brezplačno in vestno tvrdka br. Edvarda Černiča st. iz Dravelj, ki je dala tudi brezplačno gradbeni les. 'G. stavbenik Fran Močenik je isto-taiko brezplačno dajal strokovne nasvete in načrte. Napram prejšnjemu stanju iz 1. 1934., ko so vsi prostori merili 153 m2, smo jih zdaj povečali na 235 m2 in pridobili na novo izvrstno klet 20 m2 površine: in igralsko sobo 13 m2 površine, dočim je pozornica od prejšnjih 33 m2 povečana raa 58 nr, je torej izvrstna, le škoda, da je visoka samo 3.90 m, torej prenizka za vaje na orodju ob priliki telovadnih akademij. Že te navedbe očrtujejo velik napredek napram početnim prilikam, ko je bila telovadnica prostorna 48 m dočim ie zdaj 639 m3 in ko je od L 1920. do L 1925. vsa kubatura Sokolskih prostorov znašala 52 m" napram sedanjim 1065 m3. Zmanjkalo pa je sredstev za opremo telovadske slačilnice, instalacijo prh in higiemčnejsih stramse. Upamo, da tudi to še dočakamo. Prostori društva so torej dosti vet. upajmo, da se bodo povečali tudi vzgojni uspehi. . Prva prireditev v novih prostorih bo proslava Ujedinjenja 1. decembra ob 20. uri. 'ze' Žapa Maribor GORNJA RADGONA. — Iz delovanja društvo. Komemoracija, žalostna vest o zločinskem atentatu na Viteškega Kralja Aleksandra I Ujedrni-telja in prvega Sokola je globoko potrla srca obmejnih Sokolov čuvarjev naše skrajne severne državne meje V zelo okusno okrašeni veliki občinski dvorani sc je zbralo tako veliko število članstva, kot doslej se nikdar, k komemorativni seji za blagopokoj-nim kraljem Aleksandrom dne 14 ok-tobra 1934 ob 11. uri dopoldne. Sejo je otvoriil društveni starosta br. Karl Mavrič, ki je z globoko zasnovanim spominskim govorom opisal delovanje pokojnega vladarja kot državnika vojaka, vojskovodjo in prvega Sokola. V globoki tišini in pazljivosti so po-slušali prisotni njegov govor in le red-ko oko ostalo suho, ko je ob koncu svojega govora pozval br. starosta vse prisotne na izpolnitev pokojnikove oporoke: »Čuvajte Jugoslaviju«. Globoko ginjeno je nato članstvo zaklicalo trikratni »Slava«. Sledil je nato govor društvene prosvetarice s. Anice Ster-ger-jeve o blagopokojnem kralju in deklamacija s. Klcmcnčič-evc Marc, ki imajuči na umu veliki amanct: »Čuvaj-časti s dve minute šutnjc mesna je Jugoslavija i Ju Napisi na kartonu za okvire 50 X 35. Latinicom i ćirilicom. — Cena po komadu Din 3'—. Narudžbe prima Soslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom je deklamirala' O. Zupančičevo pesem: »Grobovi tulijo«. Dopoldanska žalna seja je končala s petjem državne himne, maršalatu dvora v Beogradu pa je bila odposlana žalna brzojavka, — Članstvo v krojih pa je sodelova- lo tudi pri žalni manifestaciji, katero je priredila trška občinska uprava v sporazumu z vsemi lokalnimi društvi na dan pogreba blagopokojnega Kralja Aleksandra, dne 18. oktobra t. L in sicer sc je udeležilo zjutraj žalne maše in popoldne žalne manifestacije na prostem pred občinsko palačo in sicer v krojih. Na balkonu občinske palače, ki je bil okrašen z zelenjem in črnino, je bila pritrjena slika pok. Viteškega Kralja in pod njo napis njegove oporoke: »Čuvajte Mi Jugoslavijo«. Vzdolž ulice pred balkonom pa je bilo z meter velikimi črkami: »Čuvajmo Jugoslavijo«. Raz balkona je po končanem zvonenju napovedal br. starosta Mavrič pričetek žalne manifestacije s pestrim sporedom, ki je potekla v splošni žalosti ter končala s trikratnim klicem »Slava« in »Živel Kralj Peter II.« Obvezno predavanje za vse članstvo se vrši dne 25. novembra t. L dopoldne ob pol 11. uri v 5. razredu tukajšnje osnovne šole. Članstvo se izrecno opozarja, da bode k zaprisegi, ki se bo vršila, dne 1. decembra t. 1. dopoldne ob 11. uri v občinski dvorani, pripuščeno samo ono članstvo, ki se bo tega obveznega predavanja udeležilo. Članstvo, ki se predavanja in zaprisege ne bo udeležilo ter svoj izostanek zadostno opravičilo, bo črtano iz seznama članstva v smislu navodil starešinstva br. Sokolske župe. Božičnica revne sokolske dece se vrši letos v večjem obsegu v nedeljo, dne 16. decembra 1934 popoldne ob 15. uri v občinski dvorani. V fond za obdaritev siromašne sokolske dece prispeva društvo iz lastne blagajne znesek po 1000 Din. Nadalje je Pevsko društvo Zora v Gornji Radgoni ob priliki smrti pokojnega člana Skuhala Franca nabralo namesto venca na njegov grob za siromašno sokolsko deco znesek 220 Din, skupno 1220 Din. Ker pa ta znesek nikakor ne zadostuje za obdaritev številne sokolske dece, je društvo razposlalo nabiralce k dobrotnikom, kateri se tem potom še posebej naprošajo, da prispevajo v ta fond v svojih močeh. Za vsak, pa bilo najmanjši dar, v naprej iskrena sokolska zahvala. F. S. Župa Mostar NEVESINJE. — Sokolska poljo-privredna izložba. Sokolsko društvo u Nevesinju sa svojih 17 sokolskih četa, u težnji da izvrši što življu propagan-du na podizanju poljoprivrede, i ove godine je priredilo s uspehom svoju poljoprivrednu izložbu. Društvena sokolana ispunjena je raznim poljoprivrednim proizvodima, koji svojim izgledom, veličinom i bro-jem prijatno iznenaduju posetioce. Na prvi pogled opaža se, da je naročita pažnja posvečena stočnom bilju, što je pojmljivo, kada se uzme u obzir da je Nevesinje pretežno stočni kraj. Radi toga je ^vodstvo Sokola i nastojalo da se stocno bilje što više neguje. Na prvom mestu padaju u oči pri-merci stočne repe (vrste: mamut i e-kendorf) prosečne težine 8 kg, što je jasan znak da ona ovde može da odlično uspeva. Na 1 dunumu može da rodi 10—20 m3, a kada se kravi, pored suve hrane, dnevno dado 10 kg ove repe izlučavanje mleka se podvostruči. Na taj način če se povečati proizvodnja mleka u zimsko doba, dok je do sada bila vrlo ograničena. Kraj je sam po sebi takav, da če mlekarstvo u budučnosti donositi 'lepe prihode zemljoradniku. Zadružnim iskoriščavanjem postiči če so u naj-manju ruku to, da seljak dode do dnevnog novca, koji mu je potreban, dok je u tu svrhu do sada prodavao seno i ostalu stočnu hranu i time dvo-struko ubijao svoje gazdinstvo. Pored repe, vidi se da je i lucerki posvečena velika pažnja. Kao i repa i luccrka je u ovim krajevima bila ne-poznata, dok je Sokolstvo nije počelo prcporučivati. Ove godine je dala' me-stimično i po 4 ploda, što je za neve-sinjske klimatske prilike odličan uspeh, jer je 900 m visoko nad morem. Pored tako obilnog ploda, koji da-de lucerka, važno je i to da 1 dunum luccrništa za 3 godine_ privuče iz vaz duha azota u vrednosti od oko 300 di nara, te tako popravlja zemlju, pa nije čudo da Sokoli svim silami nastoje da se ona u što veeoj meri neguje. Grahorica. koja daje odlično seno i popravlja zemljište, sejala se u priličnoj količini i dala je zadovolja vaj uče uspehe. Ljudska ishrana ovih brdskih kra-jeva dok Sokolstvo nije prcnclo te-žište svoga rada na selo, bila je slaba. Na izložbi se vidi j u tom pogledu vidno nastojanje i želja za napretkom. lzložcni su odlični primerci kupu-sa, futoška vrsta, u p ros. težini: 6 kg, koji naročito otskacu i po kakvoči i po veličini od domačeg, koji se ranije jedino ovde odgajao. Krompir je uspeo također vrlo do bro lzložcni su primerci prosečne te žine 1.25 kg. Obzirom na to, da se crompir kao semena biljka brzo dege-neriše, to je i kulturi krumpira, koji ovde odlično uspeva, posvečena tako-der dovoljna pažnja. Razne vrste graha su izležene, a tetovski je najbolje uspeo. Izležene su i razne vrste tikava, mje takoder vrlo dobro uspevajo Kukuruz, za koji se do sada mislilo da ovde ne može uspevati, takoder se neguje i to s uspebom, a naročito na beljim zemljama. Zapažen je pored domačeg hercegovačkog i kukuruz »zuban«. Marljivim nastojanjem proizvedene su odlične vrste ozime, pšenice i raži, koje odgovaraju ovim klimatskim prilikama. Kao retkost na izložbi je goli je-rusalimski ječam, koji je do sada bio gotovo nepoznat. Izležene razne vrste jabuka dokaz su, da se vočarstvu posvečuje dovoljna pažnja. Ističe se zlatna zimska par-menka, koja po svojoj rodnosti i ot-pornosti prctstavlja odiličnu vrstu u ovom srezu, i koju bi trebalo najviše zasadivati. Zapažen je i sirup od šečerne repe, kao i sama repa, koja također može uspevati ovde. Izložene preradevine od lana dokaz su, da če se i lan u večoj meri pro-izvoditi. Vešto. upravo inteligentno, izrade-no platno od lana, koje su sami se-ljaci napravili, dokaz je da naš svet ima i volje i smisla za svaku korisnu* akcij u, samo kada ima ko da ga uputi i da mu otvori oči. Ko zna na kojem je nivou bila po-Ijoprivreda u ovim krajevima, samo unazad 6—7 godina, pa kad dode na ovu izložbu, mora se i nehotično zadi-viti uspesima, koji su do sada postig-nuti, a do kojih se nikada ne bi došlo da nije bilo smišljenog i konstruktiv-nog rada; da se težište sokolskog rada nije prenelo na selo. Ova izložba je jetlan od rezultata koje je postiglo Sokolstvo, a koje je sebi 'stavilo u zadaču da nesebičnim i korisnim radom podigne svoj narod. Ona če mu dati novog impulsa za što uspešniju i korisniju akeiju na dobru svoga naroda. Izložbu je otvorio zamenik starešine Sokolskog društva brat S. Orovič, nakon čega je brat M. Sadikovič odr-žao predavanje o zadrugarstvu. Izložbu je posetilo u toku dana oko 500 lica. Bratska Sokolska župa u Most aru poslala je na iziožbu braču: zamenika starešine župe brata Marčiča; članove uprave: brata Gajiča, Tamindžiča i Bajiča, koji su učestvovali i na sdkolskoj . konferenciji održanoj u 7 sati na večer, gdc su svojim vatrenim i lepim govorima mnogo doprineli na širenju sokolske misli. M. S. OREBIĆ. — Komemoraci ja Rapal-skog dana. Inicijativom Sokolskog društva u mestu proslavljena je 11 o. m. 14 godišnjica nesrečnog rapalskog ugovora. Posle službe božje skupio se sav narod u dvoranu čitaonice »Sloga«. Starešina S. d. otvorio je zbor s nekoliko reči i predao reč sestri Radojki Dragojlovič, nast. grad. škole, koja je u tihom, sočnom i dirljivom predavanju o našim izgubljenim krajevima iz-mamila svačiju suzu. Posle predavanja učenica Jerko recitovala je pesmu od M. S. V.: »Evropi na Rapalski dan«. Zbor je završen klicanjem Jugoslaviji i Kralju Mučeniku. Ž.upa Novi Sad CRVENKA. — Primer za ugled. Opštinski činovnici opštine Crvenke dali su ovome društvu 2000 Din na mesto venca na odar blažcnopočivšcm Viteškom Kralju Aleksandru 1 Ujedi-nitelju. Župa Sušak - RifeJca BAŠKA. — Komemoracija. Na dan pogreba Viteškog Kralja Ujcdini-telja održalo je naše društvo žalobnu komemoraciju u dvorani stručne škole. U 8K> sakupila su se pred školom sve sokolske kategorije, školska deca s učiteljstvom, mesna društva i mnoštvo naroda, tla u tužnoj povorci kre-nu k mesno j crkvi i pomole se za Nje-govu veliku dušu. U povorci je nošena slika Mučenika Kralja obavita cr-ninom, a ispred nje je Sokolica nosila prelomljenu sveču. •— Velika tuga i suze na svačijern licu. Posle žalobne službe u crkvi povorka se, predvodena Sokolima i za-stavom u črnini, vratila k školi. Samo maleni deo naroda mogao je u dvoranu, ostalo mnoštvo je ostalo pred školom, da makar iz dalcka prisustvuje tužnoj priredbi. Dvorana jc bila sva u črnini s ukusnim postoljem, na kojem je visela slika Kralja - Viteza, a povrh nje zlatna kruna. Voštanice, cveče, zelene palme i počasna straža Sokola — sve je to izazivalo jrotresni dojam, do-zivajuči nam u pamet tešku stvarnost, Nijedno oko nije ostalo suvo, kad jc mala Dinka Dujmovič recitirala Jere-tovu »Našem dobrom mrtvom Kralju«. Brat starešina Fr. Kata rini č održao je potresni govor, koji nas jc sve dubo-ko ganuo. —• Završio je pozivom, da se zakunemo na vernost Mladom Kralju, ie Jugoslaviju«. — Posle održane po- sa CIKORIJA 296—9 časti s dve minute šutnjc mesna je glazba otsvirala žalobni komad. Poslano je brzojavno saučešče maršalatu Dvora. Kroz celi dan Sokoli u odori čuvali su stražu kraj postelja, a narod jc neprestano defilovao kroz dvoranu šapčuči molitve za svoga mrtvog Kralja i napačenu domovinu. 9 novembra, na tridesetnicu Mučenikove smrti ponovno smo organizova- li žalobnu povorku i u crkvi se pomolili za Veliku dušu. Župa Šibenik - Zadar F1LIPJAKOV. — Komemoracija. Tragična smrt Kralja - Mučenika zavila jc u duboku crninu celu zadarsku krajinu. Nema ni najzabitnijeg sela. gde nije narod iskazao svoju žalost za Oceni svojim — Viteškim Kraljem. U svim mestima održane su zadušnice, kojima je j>ored pretstavnika vlasti i društava prisustvovalo i čitavo selo. I oni, koji se retko vide u crkvi, tada su prisostvovali. A tko da opiše bol i bolne uzdisaje? Sokolske pak jedinice održale su komemoracije u svojim prostorijama, koje su svojom crninom davale tužan izgled. Slika Viteškog Kralja prekrivc-na crninom u cvcču i sa zapaljenim vo-štanicania izazivala je svakome suzu. Sokolska četa Filipjakov održala jc komemoraciju na dan sahranc Kralja-Mučcnika. Pomenu u crkvi prisostvovalo je celokupno članstvo, školska deca svi meštani bez razlike. U crkvi je mesni župnik progovorio narodu o bo-lu koji nas je zadesio smrču Kralja-Ujedinitelja, a sokolski podmladak sa sestrom Peroš otpevao jc na koncu himnu. Posle pomena u crkvi, u Sokolani sc sakupilo čitavo selo, gde je br. starešina Boreli održao govor iznoseči dela i patnje Kralja - Mučenika, Svojim dirljivim rečima izazivao je kod prisut-nih plač i jecaj, a na koncu ie uskii-knuo »Slava Viteškom Kralju Aleksandru I!« i »Živeo Kralj Petar II!« Odaslan je telegram maršalatu Dvora pun bola za Blaženopokojnini Kraljem i vernosti za Mladog Kralja. Narod se tiho i pogruženo razišao svojim domovima, te još i danas stoji pod teškim dojmom tragične smrti, ali i pripravan da do kraja ispuni zavet »Čuvajte Jugoslaviju!« Župa Tuxla SREBRENICA. — Gradnja doma. Sokolsko društvo u Srebrenici pristu-pilo je gradnji svoga doma, koji če se zvati »Dom Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja«. Dom če se sagra-diti najkasnije do konca meseca jusla 1935 godine. Kraljevska banska uprava u Sarajevu dala je subvenciju od 10 tisuča dinara za izgradnju ovog doma. Sokolsko društvo u Srebrenici živo radi na osnivanju sokolskih četa u srebreničkom srezu. Župa Varaždin VARAŽDIN. — Komemoracija na teritoriju varaždinske župe. Sokolsko društvo Mursko Središče čim je saznalo za mučeničku smrt V iteškog Kralja Aleksandra pozvala jc u sokolski dom celo selo, da mu objavi tu potresnu vest. Prctresne bijahu pro-storije doma da prime toliki broj naroda, koji jc zaprepaščen ovim strašnim dogadajem sa suzama u očima, glasno proklinjao neprijatelja preko Mure i njegove plačenike. Tom prigo-dorn govorili su brača starešina Grabar i pretsednik opštine Bodlovič. Nakon njihovog govora narod je spontano dizao ruke i zakleo se na vernost Njegovom Veličanstvu Krailju Petru II. Sledečeg dana održami jc u domu zajednička komemoracija Sokola i vatrogasaca, koji su položili zakle-tvu Mladome Kralju. Preeitana je okružnica župe te su odoslani sažalni telegrami Kraljevskem namesništvu i Savezu. Društvo je sa svim kategorijama prisustvovalo i pomenirna u crkvi. Naroda je bilo toliko, da je ka-tafalk morao biti postavljen izvan cr-kve i narod ga je celoga zasuo ven-cima i cvcčem. Sokolska četa Trnovec HOSIJA - FONSIER m drušivo sa osiguranje i reosiguranfe m Reograđ u prisueu svojih kategorija i članova Narodne čitaonice te brojnog selja-štva van tih kategorija, održala je ža-lobnu sednicu 14 oktobra, na kojoj je govor o životu i radu ovde toliko ljubljenog Kralja držao brat Juraj Potočnjak. Pred velikim brojem seljaka te članovima Sokolske čete Puščine i vatrogascima održao je komemora-tivno predavanje načelnik čete brat Dragan Zuber. Sokolska četa Gardi-novec održala je žalobno selo u škol-skim prostorijama, koje su bile pre-pune Sokola, vatrogasaca i ostalog sveta. Pred Kraljevom slikom gorele su sveče, a narod je klečeči molio pred Njegovom slikom i sa suzama i ječanjem slušao govore brače starešine Ba-eingera, prosvetara i recitaciju sestre tajnice. Nakon čitanja župske okruž-niee i odaslanja sažalnica razišao se je utučen narod svojim kučama. Ko-memorativni govor na žalobnoj sed-niei čete Priblislavec održao je brat Jure Jurčič. Saslušan je pomno od sveg članstva i seljaštva celoga sela. Na sa-hranu Velikog Kralja odaslani su iza-slanici čete, a velikom žalobnom zboru .i Čakovcu prisustvovala je četa sa svim svojim članstvom. Sokolska četa Breznica odala je postu blaženopočivšem Kralju Aleksandru na taj način, da je održala dve žalobne sednice. Prvu za članstvo i se-Ijaštvo, a drugu za dccu. Govorili su brača starešina Margetič i prosvetar. Sve članstvo prisustvovalo je i pome-nima. Četa Zasadbreg održala je ko-memoraciju na kojoj su govorili o Kralju Mučeniku brača starešina Perhoč i prosvetar Cinzek. Pročitan je i proglas Savcza. Prisustvovala je i vatro-gasna četa. Sokolsko društvo Lepo-glava održalo je dva žalobna zbora. 12 X nakon molitve u crkvi krenulo je sve članstvo, razna društva i mnoštvo naroda u »Narodni dom Prestolonaslednika Petra«, gde je vanredno dirljiv govor o pokojnom Kralju održao brat starešina Borivoje Spasojevič. Na dan pogreba održana je zajed-nička komemoracija svih društava uz veliko prisustvovanje seljaštva. U žalobno udešenoj velikoj dvorani doma započeo je zbor radio prenosom pogrebnih svečanosti. Nakon zadušnica svi su se vratili u dom, gde je predavanje o ljubljenom Kralju održao brat prosvetar Hugo Toplak. Svršetak nje-govog govora, u kome je istaknuo dužnost sviju za očuvanje naše Otadž-bine, popračen je burnim klicanjem "Čuvačemo Jugoslaviju!« VARAŽDIN. — V župski prednja-čki tečaj. Od 4 do 14 novembra o. g. održan je peti župski prednjački tečaj. Susretljivošču ravnatelja čakovačke Učiteljske škole, brata Dušana Teme-rinca i profesora brata Jelačiča, održan je tečaj na intematskoj bazi u sa-пнип zavodu Učiteljske škole, gde su polaznici tečaja bili besplatno nastanjeni i uz jevtinu cenu prehranjeni. — Tečaj je završilo 54 članova i 11 članica. Od toga su 2 člana i 10 članica učitelji ili učiteljski kandidati, a svi su ostali scljaci te par trgovačkih pomočnika. Predavalo se dnevno od 7 'A do 11}4 i od 14 do 18 sati. Predavali su sc predmeti: Ideologija, administracija, prosvetni rad. Sokolstvo i selo, povest Sokolstva, anatomija, fiziologija i prva pomoč, Tiršev sustav, igre, proste vežbe, strojevne i rajalne vežbe, vež-be na glavnim i sporednim spravama, laka atletika, borilačke vežbe, vežbe sa spravama, praktično vežbanjc vodstva vrsta i asistenci ja, metodika i uz-goj, fiziološke vežbe, sokolsko peva-nje, skupine i javni nastupi te Sokolstvo i šport. Predavali su brača: Šuligoj 21 sat, Meznarič 14, Kerec 12, De-duš 5, Sabljak 4, Iskra 3, dr. Purič 3, Brun 2 i Rozgaj 2 sata te sestra Stjeh 4 sata. Na kraju tečaja održan je ispit za vodnike(ce) seoskih sokolskih četa, ko-ji je položilo 34 članova i 9 članica, a •1 člana su istodolno položila i društveni prednjački ispit. Disciplina i drugarstvo za vreme tečaja bilo je na pravoj sokolskoj višini. Održana je jedne večeri diskusija a pic vežbi brojni nagovori. Svakog dana čitan je životopis Blažcnopočiv-šeg Viteškog Kralja Aleksandra I Uje dinitelja. Na završetku tečaja održan je sastanak, na kome je voda tečaja, brat župski načelnik Šuligoj razdeho uverenja o polasku tečaja. Tom zgo-ilom održali su prigodne govore brača starešina župe Belčič, prets. žup. prosv. odbora prof. Deduš, prof. Jelačič i je-dan tečajnik. Uspehu tečaja pomoglo je i Sokolsko društvo Čakovec. Na trošak župc polazilo je tečaj 53 članova i članica. BEDNJA. — 9 XI o. g. održano je u ovdašnjoj rimokatoličkoj crkvi žalobno Bogoslužje u pomen Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. — U crkvi je bio načinjen lepo ukrašen odar sa slikom Blagopočivšeg Kralja, a okolo odra sačinjavali su špalir Sokolovi i članovi ove čete sa zastavom. 11 XI o. g. proslavila je ova četa dan šutnje. 10 XI održali su prednjači, koji su nastavnici mesne osnovne Školč, govore u svojim razredima o Lizi naroda. U nedelju u 8 sati prisustvovali su članovi Bogoslužju u rimokatoličkoj crkvi gde im je održana propoved o važnosti i značenju mira. Posle toga održao je predavanje »O miru« prosvetar brat Šoš, a iza njega sestra Flego »O Rapalu«. STRAHOMINEC. — Osnivanje čete. Po odobrenju Sokolske župe Varaždin održana je 4 novembra u Stra-honincu konstituirajuča skupština, na cojoj se doneo zakijučak da se osnuje Sokolska četa. Od Sokolske župe sio jo izaslanik pretsednik župskog prosvetnog odbora brat Vladimir Deduš. Matično društvo Čakovec zastu-pao je društveni i okružni prosvetar brat Martin Ribarič. Skupštinu je otvorio sam sazivač brat Ljudevit Jan, upravitelj škole, koji je u svom tužnom govoru komemo-rirao blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Prisutni kli-ču: Slava! Brat Ribarič održao je predavanje o sokolskoj ideologiji, a brat Deduš o naročitim funkcijama pojedi-nih funkcionera i o organizaciji. Prisutni su bili upoznani s Pravilnikom sokolske čete. Iza kako su skupštinari pomnjivo saslušali razlaganja brače odlučiše, da če pristupiti kao članovi, te osnovati Sokolsku četu. Izabrana je ova uprava: starešina Ivan Šojbcri, pretsednik opčine, zam. starešine An-tun Bratkovič, železničar, tajnik Slavko Sinkovič, opč. beležnik, blagajnik Duro Jakim, redar, načelnik Fr. Jagec, mehaničar, zam. nač. Viktor Jagec, tr-govac, načelnica Marija Gudel, učiteljica, prosvetar Ljudevit Jan, upravitelj škole, drugi odbornici: Koloman Tisaj, Mirko Posavec, Josip Varga, Ivan Bujan. Nadzorni odbor Ivan Košak, opč. blag. i Josip Kovač, ratar. Članarina je odredena 1 Din mesečno. Iza toga održana je prva sednica uprave pod vodstvom župskog prosvetara. Tu se uputilo braču detaljno u administrativne i druge poslove, što ih čeka na polju Sokolstva. Vežbača članova p rimi j eno je 22, naraštaja 22, a ostalih članova 16. Nad'amo se, da čc ta četa uspevati, te da če pripadnici i točno i sa-vesno ispunjavati, ovde na granici svoje dužnosti i: Čuvati Jugoslaviju. Župa Vel. BečkereU BOČAR. — Konstituisanje prosvetnog odbora. Prosvetni odbor So-kolskog društva Bočar održao je svoju prvu sednicu 12 novembra t. g. na kojoj se je konstituisao prosvetni^odbor ovako: pretsednik brat Milan Kapetanov, učitelj, tajnik brat Borivoj Gligo-rin, opšt. p. beležnik, knjižničar brat Jovan Lajtner, učitelj, novinar i izve-stilac za sokolsku štampu brat Sredo-je Dopov, opšt. einovnik, izvestilac za prosvečivanje s. Zorka Ralak, učiteljica, izvestilac za nagovore pred' vrstom br. Sredoje Dolov, opšt. čin., voda di-letanske sekcije br. Robert Pospišil, učitelj, voda pevačkog hora i tambu-raškog orkestra br. dr. Pavle Kopaš, opšt. lekar. Sem toga je na istoj sednici rešeno, da se u toku meseca decembra odr-ži sokolska idejna škola. tupa Zagreb KRAPINA. — t Brat Ivica Rajter. Pokopasmo uzor-sokola i uzor-Jugoslo-vena. Dana 12 novembra u 8 K ujutru izdahnuo je svoju plemenitu sokolsku dušu načelnik Sokolskog društva Krapine i načelnik Zagorskog sokolskog oružja br. Ivica Rajter. Sokolsko društvo i posebno vežbači u znak osobite svoje lijubavi i pijeteta položili su mu na grob prekrasne vence u narodnim bojama i izdali za n j osmrtnice. Dok je pokojni brat ležao na odru brača vežbači davali su mu posve spontano počasnu stražu. Sokolske čete iz okolice, koje su mogle biti pravodobno o toj smrti obaveštene došle su na sa-hranu u velikom broju. Prisustvovale su čete iz Radoboja, Začretja, Dur-manca, Lepajaca, Zaboka i t. d. Domače društvo sudelovalo je sa zastavama u p imam broju sviju kategorija. Brača Sokoli iznesli su na svojim rame-nima drago telo pokojnog brata u mrtvaška kola. Župu zagrebačku zastu-pao je na sahrani zamenik žup. načel-tela i kondukt obavio je mesni župnik nika br. Vajnhard. Blagoslov mrtvog ve. g. Mirko Hranilovie uz azistenciju gvardijana Franjevačkog samostana i kapelana. Građanstvo je došlo na sa-hranu u vrlo velikom broju. Pokojni Ivan Rajter rodio se je 1901 g. u Trstu. Godine 1918 stupio je kao naraštajac (trgovački naučnik) u Soko u Ptuju. Zato vreme sudeluje kao dobrovoljac u koruškim borbama. Kada je 1920 stupio u kadar u Slav. Brodu produžuje svoje sokolsko delovanje i kao vojnik aktivno radi — radi tako da ostaje i posle otsluženog kadra u Brodu kao zamenik načelnika, a kasnije sve do 1928 g. i kao načelnik. God. 1928 došao je stalno u Krapinu no kao jugoslovenski Soko nije bio član tadanjeg Hrv. Sokola, ali kada je 5 marta 1930 g. i ovde osnovan Soko K. J. on se odmah najaktivnije anga-žuje te je od osnutka okružni načelnik Zagorskog sokol, okružja i zamenik društvenog načelnika, a od prostogo-dišnje skupštine i društveni načelnik. Na sprovodu pred svečenstvom i sveukupnim gradanstvom i Sokolstvom odžao mu je poslednji pozdrav tajnik Sokolskog društva Krapina br. Ivan Ajler. ZAGREB VII, — Poklonstveni put Sokolstva i gradana iz Zagreba na Oplenac. 1 decembra ove godine na obletnicu dana našeg narodnog oslo-bođenja i državnog ujedinjenja putuju Sokoli i gradanstvo grada Zagreba i okolice na Oplenac, da se poklone i odadu poštu zajednieki, Seni svog Velikog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Sokolsko društvo Zagreb VII dobilo je u tu svrhu od Mmistarstva sa-obraćaja posebni i povlaščeni voz iz Zagreba do Aranđelovca i natrag uz pogodovnu cenu sa 75% povlastice tako, da cena voza za tamo i natrag stoji 122 Dim a podvoz autobusima, koji su isto več osigurani 28 Din svega 150 Din po osobi. Voz polazi iz Zagreba 30 XI u 16 sati i 30 min., a stiže u Arandelovac 1 XII oko 7 sati ujutro. Odavde prevoz autobusima na Oplenac. Voz če imati svoj bife s normalnim cenama, tako da učesnici nisu primorani na stanicama silaziti i kupovati skuplju i lošiju hranu. Sokolsko društvo Zagreb VII želi ovu dobivenu povlasticu pu to van j a deliti sa svim ostalim bratskim sokolskim društvima i četama zagrebačke župe, kao i susednih sokolskih župa, te ujedno pruža mogučnost i svim ostalim nacionalnim udruženjima i gra-đanstvu, da se ovome hodočašču priključi i putu.je uz istu povlasticu na Oplenac, da se zajednički poklonimo Sjeni i odamo poštu pieteta i narodne zahvalnosti pred svetim grobom našeg Velikog Kralja Mučenika. Sokolstvo če pred grobom sv0” Yj1" teškog Kralja u stroju pod zastavom položiti zavet na čuvanje i oorzanj predanog nam svetog amaneta »t^uyaJ mo Jugoslaviju« kod koga če svi uce -nici prisustvovati. Istovremeno položiče Sokoli svoj obligatnu zakletvu na vernost i oda nos: svomc ljubljenom starešini Nj. Ve-Kralju Petru II. Posle toga razgledavanje zadužbi-ne Uzvišenog Doma Karadordcvica istorijske Topole. Posle podne Pov.r tak autobusima do železničke stan'1g Arandelovac, odakle kreče v0^nu ^ sati za Beograd, gde stiže oko U Beogradu se ostaje preko noci i nedelju ceo dan za pregledavanje P stolnice. Zajednički konak osiguraP J u Beogradu u sokolanama, a tko zeli mu se osigura konak u hotelu ne. y|[ prijavi Sokalskom društvu Zagreb prigodom prijave i uplate vozne kar • Iz Beograda polazi voz 2 XII u 18 s . a u Zagreb stiže u ponedeljak u ju Oko 4 sata. v -t. u Ishrana je osigurana za učesnike svim mestima zadržavanja uz VS° JLj, voljne cene. Sokolsko društvo ^agr VII šalje konačare napred, koji ce 'r gurati i spremiti sve što je uče s ni ma potrebno kod njihovog zadrza nja na Oplencu i u Beogradu. Prijave učesnika i uplate karata za vožnju železnicom i.aut?ma. sima po napred označenoj ceni, Prl?L. ju se svakodnevno kod Sokolskog štva Zagreb VII u kancclariji, va: tonov trg br. 3/1. kat nad kavan Astorija, telefon br. 99-74 preko d i u sokolani škola na Kaptolu, tele br. 58-67 počam od 12 pa do 25 o ; meseca. , Svaki učesnik kod prijave u.p nj. tlobije odmah voznu kartu za že^le cu i autobus s oznakom njegovog ja vagona i sedala. Radi ograničenog broja vag°na._ sedala — jer voz če iči ubrzanom v njom — mole se učesnici, da se s P^. javama i uplatama požure, kako ne ostali bez mesta za ovaj povlaščeni P sebnj voz i propustili priliku koje se pruža vrlo povoljno. Sokoli putuju u sokolskim ma, a koji nema odore u Pr'stoJ”oft.. gradanskom odelu sa sokolskom 1 .g čkom. Za ostale učesnike poželjno.^ da obuku tamna odela. Sve s cr trakama — florom — na levom rU,^oSt, Narodna odela imadu svaku predn ^ Sve daljne eventualno potrebni ^ formacije za ovaj put mogu se cJ°u0j( usmeno i telefonom kod Sokol društva Zagreb VII na telefonske jeve 99-74, 58-67, 28-10 i 36-34. 293—44 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjiga v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I l s S s s 0 0 0 0 XXX* 0 0 0 N W W (0 0) (fl o c v M S ® > o ? 2 s? a, sf СЛ % I * (fl< s s 'e Na novo issašlo žss štamt*e! ING. KOSTA PETROVIČ: Gradjevine Preporučamo ivrlke, koje oglasuju u Sokolskom glasniku! KR. DVORSKI DOBAVLJAČ Prva jugoslavenska industrija šporiskih poirepšlina M. DRUCKER ZAGREB • BEOGRAD ŠPORT - KMET LJUBLJANA, Aleksandrova c. 7 I Izašao novi zimsko-sporlski kalalog Mušletije iz Ljubljane neka ee obraie na KlIiARNAtT-DEf | mubiiaka baikuiinovaH za telesno vežbanje _________________PRVA KNJIGA: 0 telesnom vežbanju I vežballšllma; Posebna vežbališia i posebne vežbaonlce sa 170 slika na 45 tabela u posebnom svesku Cena knjiži sa 440 stranica velikog formata: broširana Din 170~—, povez, u platno Din 200’— Ova knjiga je prvo delo u jugoslovenskoj literaturi, u kojem su prikazane potrebne gradevine za pojedina posebna vežbališta kao i opisane odgovarajuće grane te-lesnog vežbanja te je usled toga vrlo potrebna svim organizacijama, koje se bave bilo kojoin granoin te-lesnog vežbanja, kao i svima onima, koji se bave grad-njom posebnih vežbališta i vežbaonica. .................. Knjiga se naruiuje kod Jugoslovenslce soKolslce matice Ljubljana — Narodni dom koja je izdala ovu knjigu u cilju, da pomaže smišljeno » racionalno podizati potrebne gradevine za telesno 2«4-45 vežbanje. 297-15 205-45 ““„,рИв1к Sllenan Čelar • Ureduje Redakci|ski oleek • Tiske UčUelfska Uekarna (prelslavnik Franc« Šlrukelj); sv« u izdale Savex Sokola Krallevine JugoslavUe (E. Ganfll) • Glarni I odgovorni urednik sijepan teiar • Lreu