MESARSKI LIST
Stručni Sisfi za mesarski, kobasičarski i srodni obrt.
Izlazi mjesečno.
Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano.
Oglasi po cjeniku.
Pretplata za čitavu 1930. godinu 30 Dinara.
Ljubljanski velesajam.
Izložbeni prozor.
29. maja otvara se X, jubilarni ljubljanski velesajam uzoraka te traje do 9. juna. Na ovom se velesajmu Pruža kupcu jedinstvena prilika, da pregleda proizvode najboljih tvornica u artiklu, koji traži. A producentu s druge strane pruža se prigoda, da se upozna sa zahtjevima mušterija i da z valjanim proizvodima propagira svoju robu. Kod njega nije samo želja, već i potreba, da se troše zalihe sa stovarlšta i da se sa produkcijom u što većoj mjeri nastavi. Ovo je ona važna činjenica, zbog koje se velesajam ničim na da nadoknaditi. Svakomu će se put na velesajam rentirati, i ako je skopčan sa izvjesnim izdacima. S obzirom na burzni značaj trgovine, koja se na ljubljanskom velesajmu vodi ovaj ie velesajam najugodniji i najjeftiniji izvor nakupovanja najbolje robe.
Ove će godine izložiti više od 800 izlagača u najraznovrsnijim skupovima. Izloženi će biti najraznovrsniji strojevi za industriju i poljoprivredu, kovinarski proizvodi, automobili, motocikli, bicikli, kola, elektrotehnički Predmeti, radio potrepštine i aparati, pokućstvo slovenačkih stolara, koje slovi i u stranim državama i koje će zauzimati jedan veliki pavi-U°n, kože, tekstilna industrija i kon-Jekclja, šeširi, papir i pisarnički pri-bor. galanterija, staklo, porculan, gradjevinarska industrija, industrija životnih namirnica, kemična industrija reklama, praktične novosti 'td., a naše će čitaoce bez sumnje Pajviše interesovati izlozi mesarskih Potrepština, strojeva za preradjiva-nje mesa, uredjaja mesnica i bladio-nih naprava. I ovde će se posjetnicima ljubljanskog velesajma pružati "Ogat izbor.
Mesarske potrepštine i strojeve jzložit će slijedeće domaće i strane tvrtke:	I. jugoslovanska tvornica
Piosarskih potrepština, R. Grudnik, Uubljana-Dravlje, tvornica Richard
j Heike, Berlin - Hohenschbnhausen, j tvornica Saxonia, Leipzig, zastupnik Klein, Ljubljana, automatske brzova-ge izložit će uprava »Mesarskog lista« u paviljonu F kod osrednjeg ulaza, hladione naprave će izložiti bečka tvornica Ignaz Geliert. Hladione naprave će biti izložene u radu.
Svi izloženi predmeti mogu se kupiti i svakomu preporučujemo, da si na velesajmu nabavi sve ono, što mu za njegovu radnju treba.
Vrlo zanimluva će biti izložba automobila, gdje će učestvovati sve svjetske marke. Za poslove s mnogo udaljenim krajevima svakako nema za mesara zgodnijeg, bržeg i jeftinijeg prometnog sredstva od automobila, a naročito za one, koji prevoze svinje, telad, drobnjad itd.
Ljubljanska industrija mesnate i suhomesnate robe i konzerva, Franc Slamič, prikazivat će na velesajm-skom prostoru proizvodjenje mesnih produkata pomoću najmodernijih strojeva. Ogledajte si paviljon ove tvrtke.
Ovo jest u kratkim crtama slika ovogodišneg ljubljanskog velesajma, gdje će svatko doći na svoj račun. Poradi toga ne propustite ovu zgodu, već razgledajte ovu reviju jugoslavenske radinosti.
Velesajmska legitimacija daje pravo na 50 % popust u vožnji za poja-zak i povratak. Ujedno pruža Vam se mogućnost da posjetite divne krajeve sjevernog djela naše otadžbine: Bled, Vintgar, Bohinj itd.
Ako u Vašem gradu ili selu nema većeg novčanog zavoda, obratite se za legitimaciju direktno velesajm-skom uredu u Ljubljani, koji će Vam uz cijenu Din 30 odmah priposlati legitimaciju, koja Vam daje pravo na 50% popust. A u većim gradovima dobija se legitimacija u većim novčanim zavodima, biljetarnicama »Putnika«.
Privlačiti! — Ovo je svrha izložbenom prozoru. A koga treba da privlači izložbeni prozor i na koji način? Odgovor glasi: Izložbeni prozor I mora da privlači svojom dekoracijom potrošača za onu robu, koju radnja pruža potrošačima.
Izložbeni prozor mora svojom dekoracijom da utjiče na mušteriju. Predmeti, koji su u prozoru izloženi treba da mušteriju sjeća na potrebu, da joj olakša izbor te ju privodi kupnji. Vlasnik radnje dakle stoji pred zadatkom, da se po mogućnosti točno upozna sa zahtjevima mušterija, pa da onda namještava u svoj izlog odgovarajuću robu i da kakvoću i cijenu postavlja mjesnim prilikama odgovarajuće. .ledino, ako se sve ovo uzima u obzir, može radnja da se nada uspjehu od svojih izloga. Deki.racija izložbenog prozora bit će dakle udešena prema sposobnostima svake pojedine radnje, prema zahtjevima mušterija, ulici, okolini i mjestu, u kome radnja radi.
Mesari u provincijalnim gradovima sa susjednim mušterijama iz krugova činovnika treba da računaju sa posve drukčijim prilikama kao uji-: bovi drugovi u velikim gradovima,
I gdje ima velika industrija. Prve rad-I nje prodavaju većinom meso, dok ; one druge prodavaju ponajviše mes-; natu i suhomesnatu robu. Dalje ima I m primjer ovaj mesar na raspolaganje dva malena prozora, dok onaj drugi jedan veliki prozor. Istom postoje velike razlike izmedju poslova jedne i druge radnje, što opet sa svoje strane utjiče na nekoraciju izloga.
Parola svakog mesara mora da je svrsi služeča oprema izložbenog prozora. U prvome redu mora da obraća pažnju izlozima mesa i suhomesnate robe za svakodnevnu upotrebu. Izlog treba da tako reći odgovara na pitanja, koja mušterija ili onaj, koji će tek postati mušterijom, nije još ni s stavila i koja postoje tek u njegovoj podsavjesti. Pasantima neka izlož-
, beni prozor svojom dekoracijom pri-I vikava, da stanu te si ogledaju izbor, i kvalitet i cijene. Izložbeni prozor mora dakle da uzbudja želje te ih postepeno tako pojačava, da stalno prilaze nove mušterije.
Moderni izložbeni prozor izgleda drukčije, nego stari. Moderni prozor treba da je u tehniki privlačenja na visini; on mora mušteriji da savjetu-: je i koristi. Ovaj moderni zahtjev do-j inačica na kraju krajeva donosi ko-i rist samoj radnji. Svaki pojedini mesar ima u tom smjeru još mnogošta da ispopuni. Na koje će načine to najlakše moći učiniti, kazat će mu nova knjiga: »Schaufenster-Dekora-tionen fiir das FIeischergewerbe«, koju je izdala »Allgemeine Fleischer-zeitung« u Berlinu.
Ova je knjiga pomoćnik i savjetnik svakom mesaru i kobasičaru za uspješnu dekoraciju izložbenog prozora. Neiskusnim pokazuje puteve, a već posvećenim ovom poslu pruža mnoštvo novih domisli. Ova je knjiga nastala iz prakse za praksu te sadržaje 40 slika dekoriranih izložbenih prozora u naravnim bojama mesa i mesnih proizvoda. Ovih 40 slika čine jezgro knjige. U modernom offset-tisku tiskane slike pokazuju u naravnim bojama meso i mesne proizvode, a svakoj slici pridodano je točno uputstvo za uredjenje izloga prema slikanom uzorku. Ovih 40 slika sistematski prikazuje sve u toku jedne godine potrebne dekoracijske mogućnosti izložbenog prozora za mesarsku radnju te uzimaju u obzir i obične tjedne dane kao i razne glav-! ne blagdane i druge naročite prilike I za potrebe sela kao i grada. Uz to [ uzelo se kod sastavljanja ove knjige I u obzir, da se mesari većinom bave i kobasičarstvom i da neki ima na raspolaganje jedan, a drugi dva prozora za izlaganje robe, zbog čega nastaje potreba, da knjiga donosi i kombinacije mesnate i suhomesnate robe s ostalim mesnim proizvodima. Knji-
	
I®®#!
*
©
%
%
%

IGNAZ GELIERT, WIEN
Re;	ca za loslaviju: Ljubljana, Dunajska c. 31.
Svi interesenti za hladione naprave neka posjete na X. ljubljanskom jubilarnom medju-narodnom velesajmu od 29. rmija do 9. juna 1930. naš paviljon, gdje ćemo izložiti razne vrsti hladionik naprava. U paviljonu montirana je kompletna hladiona, koji radi za čitavo vreme velesajma te mož * svaki interesent da si hladionu napravu ogleda u radu.
%
Očekujući mnogob rojan posjet preporučuje se
Fa. Ignaz Geliert, Wien
donosi dakle dekoracije izložbenih prozora samo za meso i samo za kobasičarske proizvode, a uz to i dekoracije izložbenih prozora iz kombinacija mesnate i suhomesnate robe i ( ostalih mesarsko-kobasičarskih proizvoda. Svakom izložbenom prozoru, koji je u toj knjizi opisan, glavna je misao: roba treba da je izložena valjano, budući da je cilj izlaganju dizanje prometa. Svaka slika ima točno objašnjenje, a tekstni dio knjige donosi i slijedeće rasprave:
1.	Izložbeni prozor je posjetnica. I
2.	Posvjet izložbenog prozora.
3.	Pomoćna sredstva za dekora- : čiju.
4.	Zamrzavanje prozora.
Ko će pažljivo pročitati ovu kras- 1 nu knjigu, kojoj u mesarskoj stručnoj literaturi cijelog svijeta nema jedna- | ke, taj neće u budućnosti više imati j teških briga, kako bi valjano dekori- j rao svoj izložbeni prozor. Praktični naputci u ovoj knjizi tako su mnogobrojni, da više godina neće nestati novih ideja. Dekoriranje po uzorcima,
Tržište kože.
Domaće :
Raspoloženje na inostranim trži- | štima sirovom kožom je nešto po- | voljnije; čini se, da smo prešli najtežu i krizu. Posljednje dražbe donijele su : malo povišenje cijena. Razlog tome ! treba svakako tražiti u većoj potrebi industrije, jer kupnje na spekulaciju ne dolaze u obzir. Kako dakle ino-stranstvo treba dovoljne količine ro-be, možemo se nadati, da će se čije- : ne barem stabilizirati ako ne čak po- i visiti. Ovo važi za inostrana tržišta, 1 a na domaćem tržištu situacija je posve drukčija. Kod nas bolje raspoloženje na tržištu ne dolazi do izraža-.ta poradi lošeg poslovanja gotovom kožom. Jer je promet gotovom kožom malen, naša je industrija primorana da radi u manjem opsegu. 1 ako se mali dio naših koža izvozi u ino-stranstvo, nisu te količine dostatne da utječu na domaće tržište. Za izvoz morala bi se izradba koža a mnogome poboljšati, jer roba za eksport treba da je prosta od rezova. Ovakovu kožu izradiujemo tek u malim količinama. Trgovci kožom i sabirači traže najviše ovu kožu, radi čega ne možemo dosta preporučiti svakom mesaru, da najbrižljivije postupa kod skidanja kože. Tek onda možemo računati znatnim poboljšanjem cijena i prilika na tržištu kožom, kad će biti omogućen veći izvoz. Pa i domaća industrija, koja još mnogo povlaći iz inostranstva rado će kupovati domaću robu.
Opće stanje na tržištu ostalo je skoro nepromijenjeno, a cijene su slijedeće :
Govedje kože: Cijene se kreću iz-medju Din 12 i 13 za domaću robu. Bosanska koža je odgovarajuće jeftinija.
Teleće kože: Prodaju se uz nepromijenjene cijene kako slijedi: S glavom i dugih nogu Din 23—24, bez glave i kratkih nogu Din 30—31 po kilogramu.
Konjske kože: čini se, da se je potražnja .tih koža povećala, ali industrija ipak neće da plaća veće cijene.
Sitne kože:
Ovčije kože: Ne zapažajn se nikakve važnije promjene. Prvoklasna roba kupuje se od 20 do 22 dinara po kilogramu.
Jagnjeće kože: Bolji kvalitet kupuje se na bazi od 25 do 27 dinara, a slabiji od 20 do 22 dinara po komadu.
Inostrana tržišta:
Njemačka :
Na posljednjim aukcijama u Leipzigu, Kolnu, Breslauu i Berlinu pokazao se veći interes za ovo tržište, pa donekle i povišenje cijena. Tako da se situacija prosudjuje prijaznije. Uopće može se reći, da je položaj na tržištu živahan i cijene čvrste.
Plaćalo se slijedeće cijene (isključivo en groš) u RM za prve sorti-mente: Volujske, kravlje, bikovlje kože od 30—49 funti od 0.51 do 0.60. Volujske, kravlje i bikovlje kože od
koji su u knjizi, bit će veselje za majstora, pomoćnike i za prodavačice.
Kratak pregled izložbenih prozora, koje sadržaje ova knjiga, pokazat će našim čitaocima, kako veliki izbor najlepših dekoracija pruža knjiga svakom mesarsko-kobasičarskom obrtniku. Slike prikazuju 3 izloga mesnate robe za svakodnevnu upotrebu, tri kombinirane izloge mesnate i suhomesnate robe za svakodnevnu upotrebu i tri izloge za kobasičarske proizvode za svakodnevnu upotrebu. Dalje prikazuju slike izloge najraznovrsnijih mesnih proizvoda u bogatom izboru, svega 13 prozora. Za blagdane prikazuju slike: tri izloga za Uskrs, 3 izloga za Duhove, 5 izloga za Božić, 1 izlog za Novu godinu i 6 izloga za razne druge prilike.
Ova se knjiga dobija kod uprave našeg lista na njemačkom jeziku, a razašilja se samo pouzećem. Preporučujemo svakom mesarsko-kobasičarskom obrtniku, koji ide za napretkom u svojoj struci, da si nabavi ovu lijepu knjigu.
50 do 69 funti od 0.50 do 0.58. Volujske, kravlje i bikovlje kože od 70 funti i teže od 0.50 do 0.65. Bikovlje kože od 80 funti i teže od 0.40 do 0.45 RM po funti.
Juneće kože, soljene, po kvaliteti izvoru i klanju 0.63 do 0.75 po funti svježe robe. Teleće kože. soljene, po kvaliteti, izvoru i klanju od 0.75 do 1.03. Konjske kože. soljene, do 219 cm 6 do 9 po komadu, od 220 cm po komadu 15—18. uslijed jače potražnje promet je veći.
Austrija.
Cijene su ostale nepromjenjene i unatoč povećanog interesa. Industri- j ja je i dalje u stavu očekivanja, kako i bi mogla situaciju dobro prosuditi.
U šilingima notiraju: Prvoklasna bečka zadružna roba, govedje kože do 49 i pol kilograma 1.40 do 1.45. od 50 kilograma na više 1.20 do 1.25, bikovi do 49 i pol kilograma 1 do 1.05, od 50 do 59 i pol kilograma 0.85, od 60 kg na više 0.70 do 0.80.
Teleće kože, merkantilna roba: Prvoklasne kože bez glave 3.25 do 3.35, s glavom 2.50 do 2.70 po kilogramu.
Konjske kože od 220 cm na više 20—22.
Madžarska.
Situacija se je jedva što promijenila, a o oživljenju tržišta ne može se baš govoriti.
Veliko je pitanje da li inozemne vijesti o stabilizaciji imaju svoj ozbiljan gospodarski razlog ili su nastale samo zbog pravljenja raspoloženja. Industrija je u stavu očekivanja.
Notira se: Transdanubijske kože 1.30 do 1.40, Dunav-Tisa kože 1.25 do 1.30, Tisa kože 1.20 do 1.25 pengo po kilogramu bez soli.
Teleće kože, svježe, dugih nogu s glavom 2.10, konjske kože preko 220 cm, komercijalna roba 15 do 16.
Izuoz	g¥i@i€tg
mesa.
Izvoz svježeg mesa iz naše zemlje u posljednjim godinama razvijao se ovako: 1922. god. 16.851 tona u vrijednosti 242,8 milijuna dinara; 1923. god. 18.714 tona u vrijednosti
445.3	mil. dinara; 1924. god. 17.183 tona u vrijednosti 452.9 mil. dinara; 1925. god. 16.718 tona u vrijednosti
313.3	mil. dinara; 1926. god. 21.504 tona u vrijednosti 324 mil. dinara; 1927. god. 17.141 tona u vrijednosti
247.4	mil. dinara; 1928. god. 14.876 tona u vrijednosti 220 mil. dinara; 1929. god. 17.361 tona u vrijednosti 264 mil. dinara. Od svježeg mesa najviše izvozimo svinjsko, teleće i od peradi. Tako smo u 1929. god. izvezli zaklane peradi 7.757 tona u vrijednosti 115 milijuna din.; svinjskog mesa smo izvezli 4.996 tona u vrijednosti 83.5 milijuna dinara; telećeg mesa smo izvezli 3.915 tona u vrijednosti 55 mil. dinara. Mesa od divljači izvezli smo za oko 3 milijuna dinara, slanine za 6.6 milijuna dinara, šunke za 0.4 milijuna dinara, kobasica za 1.4 mil. dinara, salame za 4.4 milijuna dinara.
Novi stečajni zakon.
1. maja o. g. stupio je novi ste- : čajni zakon na snagu u cijeloj državi. Zakon je bio objavljen u Službenim , Novinama 1. prosinca 1929. godine. ; Novi stečajni zakon, koji bi važio u cijeloj državi, bio je jedan od predu-, vjeta za sredjivanje prilika u trgovini. U svojoj osnovi novi zakon se u . glavnom ne razlikuje od do sada va- ; , žećih stečajnih zakona u zemlji. Glav- j i ni je princip stečajnog zakona, da se ; konkursnom dužniku oduzima raspo-, laganje s njegovom imovinom, kako J bi se ista mogla upotrijebiti za na- j j mirenje njegovih vjerovnika. S istih ; i razloga nemaju poslije otvorenja ste- : ! čaja ni pravne radnje dužnika nika-I kovu pravnu moć. Pravno djelov..nje j i stečaja prema novom zakonu počima ' onog dana, kad je stečaj objavljen na j sudskoj tabli za objavljivanje steča- | jeva. Novi stečajni zakon razlikuje se nešto od starog zakona u pogledu radnje dužnika prije otvorenja steča- , ja koje se mogu pobijati. Te radnje i podjeljene su u 5 grupa. U prvu gru- j pu spadaju radnje, koje su počinjene u toku dviju posljednjih godina pred i otvorenjem stečaja s namjerom ošte- ! ćenja vjerovnika. U drugu grupu spadaju. ugovori o prodaji učinjeni 6 mjeseci prije otvorenja stečaja ako i je druga strana mogla znati, da se s nerazmjerno niskom protuvrijedno-šću prodanih objekata oštećuju ostali vjerovnici. U treću grupu spadaju darovi i slična raspačavanja imovine bez protuusluga. U četvrtu grupu spadaju radnje, kojima je u roku od 60 dana prije otvorenja stečaja dužnik jednoga ili neke od svojih vjerovnika favorizirao podmirivši njegove tražbine na štetu ostalih vjerovnika. U petoj grupi spominje se kao uzrok pobijanja pravnih radnja prije otvorenja stečaja i saznanje da je dužnik insolventan. Slično kao u do sada važećim zakonima pokrivaju se iz imovine dužnika ponajprije troškovi stečajnog postupka, a nakon toga tek ostali vjerovnici. U pogledu stečajnih vjerovnika razlikuje novi zakon tri grupe: U prvu grupu dolaze nanije- * stenici sa zahtjevima plaće za posljednju godinu dana troškovi Iječe-nja i pogreba i si. U drugu grupu javne dažbine posljednjih triju godina, izvjesni zahtjevi u pogledu naknade štete do visine od 30.000 dinara, ^te kod stečaja novčanih zavoda ulošci do iznosa od 10.000 dinara. U treću grupu svi ostali vjerovnici. Sve ostale odredbe novog stečajnog zakona, uključivo odredba o prinudnom poravnanju u stečaju, odgovaraju u glavnom odredbama do sada važećih zakona.
Za neke dijelove naše države, kao u. pr. za Vojvodinu, Srbiju, Crnu goru i Dalmaciju, novost je prinudno poravnanje van stečaja, koje je novo uvedeno posebnim zakonom od 1. decembra 1929. godine. Prema ovom zakonu dužan je dužnik istovremeno s prijedlogom o prinudnom poravnanju van stečaja, da u predlogu i navede kvotu poravnanja u procentima kao i rok unutar kojega namjerava da isplati tu kvotu. Minimalna zakonom dozvoljena kvota je 40 posto u roku od godine dana. U protivnom slučaju će sud odrediti ne poravnanje nego stečaj. U ostalim svo-jim odredbama oslanja se zakon o prinudnom poravnanju van stečaja na odredbe stečajnog zakona.
Tržište stoke.
Zagreb, 14. maja 1930. — Dogon na današnji tjedni sajam bio je dobar, u stanovitim vrstama bolji od prošlog tjedna. Osim dogona iz okolice dopremljene su i znatnije količine rogate marve iz Kikinde. Za istaknuti je vrlo dobar dogon konja i naročito debelih svinja iz Turopolja i raznih mjesta Posavine.
Cijene kod rogate marve su nepromijenjene. Cijene kod konja uslijed velike potražnje inozemstva, su više od onih prošlog tjedna. Cijene svim vrstama svinja unatoč povoljne dopreme jesu porasle, radi velike potražnje.
Uslijed velike potražnje domaćih trgovaca blagom i mesarskih obrtnika nisu inozemski trgovci mogli da
namire svoje potrebe. Kupnja za inozemstvo ograničila se je na nabavu konja u prvom redu, a u drugom na nabavu rasplodnih svinja.
Sajam unatoč nepovoljnih vremenskih dana uspio je nad svako očekivanje.
Na današnjem tjednom sajmu bio je dogon slijedeći:
Bikova 6: krava 328; junica 39; ji oaca 11: volova 92; teladi 198: konja 462: ždrebadi 80: svinja nad 1 god. 53; svinja ispod 1 god. 653; odojčad i 500.
Cijene; Bikovi Din 7—7.25; krave muzare Din 7—9.50: krave u mesarske svrhe Din 5—6.50: krave bosanske Din 4.75—5.50; junice za pri-goj Din 8.50—9.50; junice u mesarske svrhe Din 7—8.50; junci I. razr. Din 7.50—10; junci II. razr. Din 7— 8.50: volovi T. razr. Din 9—11; volovi I!, razr. Din 7—9; volovi bosanski Din 5.50—6: telad živa Din 12.50— 15; telad zaklana 17—19. Konji za klanje Din 1—1.50 po kilogramu.
Svinje domaće tovljene kg Din 13—13.50; sremske žive kg Din 18— 19; svinje do 1 godine kg Din 11.50 —12.50: svinje nad 1 god. Din 12—•
14	po kilogramu; odojci živi komad Din 120—300.
Ljubljana, 21. maja 1930. — Na današnji tjedni sajam dopremljeno je 208 konja. 47 volova, 45 krava, teladi 19, odojčadi 488: prodano je: 24 konja, 15 volova, 24 krava 10 kom. teladi. 370 odojaka. Sajam bio je živahan. a naročito potražnju naišla je odojčad za prigoj. Cijene u glavnom ostale su nepromijenjene. Za kilogram žive težine notiraju:	volovi
prvovrsni 10—10.25 Din (na zadnjem sejmu 10 Din), drugovrsni 9.50 Din (9—9.50), trećevrsni 8 Din (8—8.50), krave tovljene 5—7 Din (5—7), krave u mesarske svrhe 4—5 Din (4— 5), telad 14.50—15,50 Din (14.50—
15	50). Odojčad za prigoi po komadu 250—400 Din.
Sajam u Beču. — Na govedji sajam, koji je održan u ponedeljak 19. maja, dopremljeno je 2453 komada, od toga 69 komada iz Jugoslavije. 825 iz Rumunjske, a 798 iz Madjar-ske. Uz mlohavu tendenciju pojeftinili su se prvoklasni volovi za 5 groša. slabijoj stoci skočile su cijene za 5 groša pri kilogramu. — Na svinjski sajam 20. maja dopremljeno je 12.766 komada, od toga 1842 komada iz Jugoslavije i 5393 komada iz Poljske. Uz mlohavu tendenciju opale su cijene za 5—10 groša.
Cijedi® mesa I mastiih
proizvoda na malo u Uuteliani.
15. maja 1930.
Govedjina: U mesnicama I. vrsno I meso 22 Din, II. 20 Din. Na pijaci pr-! vovrsno meso 18 do 20, drugovrsno
16	do 18 Din, trećevrsno 12 do 16 Din; jezik 17 do 20 Din, pluća 6 do 8 Din. jetra 16 do 20 Din, bubrezi 18 do 24 Din. moždjani 20 do 25 Din. loj 10 do 12 Din po kilogramu.
Teleće meso: 1 kg telećeg mesa prvo vrsnog 24 do 25 Din drugovrs-nog 20 do 22, jetara 25 do 30, pluča 20 do 22 Din.
Svinjetina: 1 kg svinjskog mesa prvovrsnog 25 Din. drugovrsnog 22 do 24 Din, pluća 10 Din, jetara 15 do 20 Din, bubreza 25 do 30 Din, glave 8 do 10 Din, nožica 6 Din, slanine trbušne 19 do 20 Din, ribe i sala 24 Din, slanine domaćih svinja 21 do 22-mješovite 22 do 23 Din. na veliko 23 Din, slanine domaćih svinja 21 do 22, sušenog mesa prvovrsnog 30 Din. drugovrsnog 25 do 28 Din, nožica S do 10 Din. glave 10 do 12 Din. jezika 30 Din.
Meso od drobnjadi: 1 kg ovčije? mesa 14 do 15 Din, 1 kg jagnjetine 18 do 20 Din, 1 kg jaretine 25 Din.
Konjsko meso: 1 kilogram prvovrsnog konjskog mesa 10 Din. drugovrsnog 8 Din.
Kobasice: 1 kg krakovskih 42 Dm-1 kg debrecinskih 42 Din, 1 kg hrenovka 30 do 34 Din, 1 kg safalada 30 do 34 Din, 1 kg posebnih 34 Dm-1 kg svježih kranjskih 35 Din, 1 cnhih kraniskih 32 do 35, 1 ^ suhih kranjskih 50 Din, sušene slanine 25 Din.
Avtomatska brzovaga Davton.
Automatske brzovage preporuču-ie već činjenica, da ih danas ima više od 2,000.000 u prometu, koji broj ne postizava nijedna firma od konkurencije.
Izdatak za ovu vagu nadoknadju-ie se već nakon nekoliko mjeseci Upotrebe, jer se uslijed savršene i Sarantovane tačnosti vage ne gubi ni najmanja količina robe. Iz toga razloga nabava je automatske brzovage »Davton« od velike koristi za Svakog mesara ili kobasičara. Povrh loga može poduzetnik kod ovih va-Ka jednim pogledom na skazaljku kontrolirati točnost podvorbe svojih Pomoćnika. Vaga pruža sigurnost, da se bez ikakvog gubitka na vremenu može težina vagane robe najtočnije ustanoviti, pa na taj način od niušterije ubrati protuvrijednost svakog grama izručene robe. U vidu treba imati i porast poverjenja mušterija, što će sigurno imati pogodnog uticaja po napredak radnje.
a na otplatu po 500 Din mjesečno povišuje se cijena na 8500 dinara.
Automatska je brzovaga »Davton« proizvod najveće i najstarije specijalne tvornice svijeta, koja može da pruža garanciju za valjanost svojih vaga na temelju svojih najda-lekosežnejših i dugogodišnjih iskustava.
Naročita prednost automatske brzovage »Dayton» leži u tome, što imade kočnicu (bremzu) na ulje specijalne vrsti, koje ulje odoljeva i najvećim promjenama temperature, te je sključeno svako zaprašenje ili za-mazanje mehanizma, kao što je to slučaj kod vaga sa zračnom brem-zom. Prema tome osigurano je bes-prikorno funkcioniranje automatske brzovage »Davton« na desetke godina.
Prednosti automatske brzovage »Davton« dakle jesu: Točno vaganje, prištednja na vremenu zajamčena čistoća, porast povjerenja mušterija,
2, Automatska brzovaga »Dayton« ost svojeg je lijepog oblika i kras-ij. 'Zradbe ures svake trgovine. Po-j...0 °na učvršćava poverenje mušte-Ja u točnost i solidnost radnje, to (jaa Privlači kupce te time postizava, Se promet radnje povećava. Zdje-
!ig
It " 2a
X DrenXa^eu moRU se dobiti u obli-n-, k crvJ^0.™- A vaffe sams 11 bi~ % PHP J .lli bl'ončanoj boji. Prva aŠU s ,az.U;|e običnu automatsku :	P.Z'ma sa nosivošću 20 kg,
u eSa, Pr,.- ’^a automatsku vagu bez uf2 >kal<A!mVaRa do ^ kg automatski se J\FjeFa- Pored ovih vaga lv°st i . obdi i treća, koja ima no-
Cjje KS-
ena ie ovim vagama Din 8000,
stvo za automatske brzovage »Davton«, koje će svojim pretplatnicima dobavljati uz iste cijene i uvjete kao i sve druge firme, jedino će naša ! uprava za onu proviziju, koja joj kao podzastupniku pripada, mesarima I kobasičarima pridodavati dole na-| brojene predmete.
Za cijenu Din 8000 ili na otplatu { 8500 Dinara dat će uprava našeg li-■ sta mesarima pored »Davton« vage
još i: 1 pilu za kosti, 20 S-kuka, 2 ručna noža, 1 masat (Streicher), 1 strugač za panj i 1 strugač za svinje. Kobasičari mogu na želju dobiti ume-sto gore nabrojenih predmeta 1 držalo za šunku na mermer ploči, 1 masat i 1 nož.
Za narudžbu dovoljno je, da nam
j se pošalje dopisnica sa točnom ad-I resom naručioca i saopštenje: Naru-: čujem automatsku brzovagu »Day-! ton«, nakon čega će naša uprava odmah stupiti s Vama u vezu te Vam i za najkraće vreme priposlati ovu od-i ličnu vagu.
Za unapradlivanle trgovine zaklanom stokom i mesnim proizvodima.
Savez industrijalaca za preradbu mesa predložio je raznim privrednim ministarstvima memorandum, u komu predlaže mjere, koje bi trebalo prcduzeti. da se unapredi vanjska i unutrašnja trgovina zaklanom stokom, mesnim proizvodima i zaklanom peradi. Ministarstvo trgovine i industrije uzelo je inicijativu da sazove interministerijalnu konferenciju uz saradnju predstavnika klaonica, centrale industrijskih korporacija i saveza izvoznika i da se kod te koordinirane akcije uzmu u pretres predložene mjere i odredbe, kako bi se mogao poduzeti postupak, po kojem bi se te mjere čim prije privele cilju.
Ova se konferencija održava u ministarstvu trgovine i industrije pod predsjedovanjem načelnika odjelenja za vanjsku trgovinu ministarstva trgovine i industrije g. dr. Rudolf Steinmetz-Sorodolski. Sudjeluju zastupnici raznih ministarstva i naši najodličniji stručnjaci. Rezultati ove konferencije pred svršetak lista nisu još poznati.
Ovu akciju treba pozdraviti sa zadovoljstvom, jer će pitanje izvoza zaklane stoke postajati kod nas sve aktualnije, naročito onda, kad se smanji izvoz našeg blaga uslijed sve jačih akcija u susjednim državama za podizanje stočarstva.
Već smo u našem stručnem listu više puta istakli poželjnost porasta izvoza svježega mesa, odnosno mjesnih preradjevina, pa nam je dužnost i ovaj put upozoriti i stručne krugove i nadležne vlasti da bi sve sile trebalo uprijeti u cilju, da se mje-
sto žive stoke i mesa izvozi što više mesa od blaga, koje je klano po našim mesarima, jer će time vrijednost izvoza porasti sasvim automatski u korist državnih prihoda i platežne bilance naše Kraljevine, a ujedno znatne vsote ostati u zemlji i kao zarada pasti u dio pripadnicima mesarske struke.
Svakako, potrebno je zato podizanje modernih klaonica i hladionica, na čemu se sada već radi i što je veoma važno po mesarsku struku.
Na državnim vlastima ostaje, da uvadjanjem naročito gradjenih željezničkih kola - hladionika, kakvi su već uvedeni u susjednoj Austriji, te zgodnom upravom trgovačkih ugovora, na čijem se obnavljanju radi, i sa svoje strane doprinese sve što ie moguće da bude postignut taj cilj, koji je vrlo važan i sa općenitog narodno gospodarskog gledišta.
S navedenih općenitih razloga, samo još u većoj mjeri, trebalo bi poraditi na tome, da se digne izvoz preradjevina od mesa. Koliko bi samo radinih ljudi iz krajeva u kojima danas nema prilike za zaradu moglo naći uposlenja. da se u inozemstvo ne izvoze žive svinje, a tamo istom iz-radjuju svakojake finije vrsti kobasičarskih proizvoda, od kojih se izvjestan dio dapače kao uvežena roba vraća u našu zemlju! 1 iz toga se vidi kako je važno da se unapredi i omogući razvitak upravo prirodnoj industriji u jednoj znatnim dijelom stočarskoj zemlji kao što je naša — naime industriji za preradjivanje mesa.
uslijed porasta povjerenja mušterija porast broja mušterija — dakle porast prometa u radnji.
Kako bi našim pretplatnicima pružali mogućnost,, da si uz najpovoljnije uvjete nabave ove vage, preuzela je uprava našeg lista podzastup-
svmji i rogate stoke u £@ta0$lo%?a€k» i Austriju u pnroj četvrti 1930. godine.
Za prva tri mjeseca ove godine je uvezeno iz Poljske u Cehoslovačku 65.290 komada svinja, prema 98.158 komada za isto vrijeme prošle godine. Za isto vrijeme je iz Rumunije uvezeno u Cehoslovačku 6.330 komada, prema 4.880 komada za isto vrijeme prošle godine. Na taj način je iz Poljske i Rumunije izvezeno u Cehoslovačku za prvu četvrt tekuće godine 71.620 komada svinja dok je za isto vrijeme prošle godine uvezeno 105.038 komada. Pad iznosi jednu trećinu ili tačno —32.418 komada svinja. Sasvim drukčije izgleda uvoz rogatog blaga u Čehoslo-vačku. U toku prve četvrti tekuće godine je iz Poljske u Cehoslovačku uvezeno 11.136 grla rogate stoke, prema 114 grla za isto vrijeme prošle godine. Uvoz iz Rumunije je za tri mjeseca tekuće godine iznosio 3.560 grla, dok je za tri mjeseca prošle godine iznosio samo 2.137 grla. Na taj način je za prva tri mjeseca 1930. godine iz Poljske i Rumunije uvezeno u Cehoslovačku 14.697 grla rogatog blaga, dok je za ta tri mjeseca prošle godine iz obaju država uvezeno samo 2.231 grlo, što znači, da je uvoz rogate marve za godinu dana skočio za 600 posto.
Potpuno istu sliku pruža i uvoz žive stoke u Austriju. I tamo je u prvoj četvrti g. 1930. jako skočio uvoz rogatog blaga, a jako opao uvoz svinja. Za to vrijeme je iz Poljske u Avstr iju izvezeno 45.651 komada svinja prema 74.679 komada za isto vrijeme prošle godine, a iz Rumunije 3.740 komada, prema 13.553 komada 1929. godine. Ukupan broj uvezenih svinja je na taj način pao sa 88.232 komada na 49.391, t. j. skoro na polovinu. Uvoz rogatog blaga u Austriju je medjutim porastao prema prethodnoj godini za 2000 grla.	!
Opasna mesarska
navika.
Naskoro svuda navikli su mesari i njihovi pomoćnici, da nose svoje noževe zataknute za gamašama bez obzira na to, da je ova navika tražila već više smrtnih žrtava. Prije godinu dana donio je naš list žalosnu vijest o tragičnoj smrti Pavla Go-renčara. koji je iskrvavio poradi proreza žile srčanice od noža, koji je nosio za gamašom. Ima i mnogo slučajeva otrovanja krvi, uslijed kojega je čestokrat nastupila smrt lakomiš-Ijenih pomoćnika.
Nema još dugo toga desio se je-; dan takav slučaj u Ljubljani, gdje je ! jedan pomoćnik dobio težku ozlijedu I od noža, koji je nosio pozadi gama-I še.
Nuždno svraćamo pažnju svima I mesarima, da ostave ovu opasnu na-| viku te da i svojim pomoćnicima ni-. kada ne dozvoljavaju nositi noževe ! pozadi gamaša. Za nošenje noževa , neka svaki mesarski radnik ima nož-! niču sa dva ili tri predela, koju može dobiti kod tv. R. Grudnik, Ljubljana-Dravlje.
Naša nova ienliea.
Uprava našeg lista priprema s i sudjelovanjem naših najodličnijih j mesarsko - kobasičarskih stručnjaka j novu stručnu knjigu, koja će opse-gati oko 500 za naše prilike odgovarajućih recepta. Knjiga će se štampati na srbohrvatskem jeziku latinicom te će za svakog mesarsko-ko-I basičarskog obrtnika pretstavljati j kapital. Cijena će ovoj knjizi biti i Din 160.—.
Umoljavamo sve mesare i kobasica re, koji se za ovu knjigu intere-suju, da nam dopisnicom jave svoje interesovanje, kako bi naša uprava bila u stanju ustanoviti nakladu knjige.
Prodam: Wolf FH 15 B, špricu 10 lit., mišmašinu 60 lit., transmisiju 6 m, kompresor kompletan sa hladionom i napravom za led 10.000 kalorija. Uvjeti veoma povoljni. — Upitati kod Daniel Hideg, kobasičar, Vukovar.
G. Rudolf Krnić iz Osijeka je zastupnik tvrtke R. Grudnik, Ljubljana— Dravlje. — Isti g. ovlašten je primati pretplatu za naš list.
Uprava »Mesarski list«.
Prodajem: (Za fabrike salama): Jedan automatski panj sa 7 noža, potpuno nov, nije još bio u radu; jednu Wolf-mašinu za veće preduzeće, novu; jedan kazan za topljenje masti 350 lit.; jedan elektromotor, glajhštrom, nov, fabr. A. V. G.; jedan benzinmotor, radi i gasom, 12 k. sn., na kolima, malo upotrebljen u radu; jednu cirkular testeru motornu za sečenje drva. Radi kupovine obratiti se Živku P. Djadji-ću, kobasičaru, Požarevac.
Sve mesarske potrepštine najbolje poniklja VID ABERSEK, Ljubljana, Karlovška cesta 2.
Mesarski i kobasičarski pomočnik,
vešt samostalnosti, traži namješte-nje. Ponude slati na upravu lista pod »Pomočnik«.
Mesnicu i gostionu sa celokupnim inventarom, kobasičarsku radnju na mehanični pogon kao i nuzpro-storije na prometnom mestu prodam ili iznajmim. — Upitati: A.
Maixner, mesar. Indjija.
Agilan mesarsko-kobasičarski obrtnik, srednjih godina, 12 godina samostalan u većem mjestu Slavonije, nudi se kojem većem mesarskom ili kobasičarskom poduzeću ili trgovcu blagom na veliko kao stalan dobavljač ili cenzal blaga, telića i svinja, bilo uz proviziju, stalnu plaću ili na vlastitu ruku. — Ponude prima uprava »Mes. lista«.
Kupim rabljen »Blitz« ili »Zvvilling«, Naslov u upravi lista.
Nabavite si automatsku
brzovagu „Dayton“
kod uprave „Mesarskog lista" na otpiatu š 500* - dinara mje-: sečno za 8.500 dinare. :
Posjetite nas na Ijubijanskem velesajmu od 29. V. do 9. V;.
II
Nedostižno jednostavni!
Ne treba nikakve posluge! Nema nadopunjavanjal
II
IGNAZ GEUBST & Co.
gradnja hladiona i ledana,
Wien IH, Ke<?ei«asse27
Rep ezentanca za Jugoslaviju u Ljubljani, Dunajska c. 31.
Najidealnila kvečmašina današnjice
Ovaj novi model kvečmašine dobavlja se uz cijenu Din 2400.— a na otplatu Din 2600.— i to na motorski ili ručni pogon. Ova kvečna proizvodi u isto vriieme istu količinu prata kao veliki kveč od 7— 8 noža, koji traži 4 puta više snage. Ne ovoj se mašini meso istodobno gnječi i seče, tako da izadje bolji prat kao iz velike kvečmašine. Mašina teži netto 46 kg, pogonski točak ima premjer Va metra, a širina za kajiš 6 cm. Voljki su dugi 28 cm,, a dužina kvečmašine bez točka iznosi 44cm
Ista maiina bez točka ss kurbiom stoji samo Din 2000*—
Domažlte PirB kapare, pa ćsfa odmah primiti mašmyB
Qrtldnil{, Ljubljana - Oraulj«

Posietite Mas
na ljubljansko »i velesajmu od 2fk maja d > 9. juna.

Richard Heike, Berlin > SloheiBSchonfiausen
Zastupnik za Jugoslaviju:
Rudolf Grudnik, Mravlje.

Specijalno poduzeće za projektovanje i izvedenje većih i manjih hladi onih. naprava, naprava za proizvodnju leda, klaonica, mesarskih mašinskih radionica, mesarnica, delikatesnih radnja i t d.
ing. &auberger, Koseze, vila TSitnies, 13« bi J.a na ¥11.
Eifi s siama u ¥3zi, znaci
ZARADU
Prspom čamo stoga gg.
MESARIMA
koji nemaju potrebnih spravo I strojeva 23 Izradu boljih vrsti
Salame
Kobasica
Šunke
Suhog mesa itd.
da se nama obrate za cijene i ponude. Naše proizvode razašiliemo dnevno dijelom cijele države.
Češka industrija suhomesnate robe i mesnih konserva
Braća Nedela
SI. Požega
Izdaja: Konzorcij Mesarski List, at. Vid nad Ljubljano. — Tiskarna „Slovenija" v Ljubljani. Odgovorni urednik in predstavnik za tiskarno Albert Kolman, Ljubljana, Celovška c. 61.