Poštarina plaćena u gotovu Cena Ofn 2"— SOKOLSKI GLASNIK Gl A S I I C $ AV E ZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE v tzlazi svakog petka • GodiSnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava naiazi Liubliana Л0 iuna 1936 $в&'It I se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6 • Telefon broj 2177 e Račun * јрЛШфШШгЈЦјШ * Poštanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju Р?Шји God. VII • ВгОЈ 24 OPŠTI POGLED NA RAD NA KOLSTVA I PRILIKE U PROŠLO U šestu godinu svoga delanja ušao je Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije s teškom ranom u srcu. Marseljska tragedija i pogibija Viteškog Kralja Aleksandra I, tvorca ne samo ujedi-njene zajedničke naše Otadžbine nego i samoga Saveza kao jedne i jedinstve-ne jugoslovenske nacionalne i viteške naše organizacije, duboko je potresla dušu celoga naroda, i neprebolnom ranom ranila verna i odana srca sokolska. Nenadani i teški gubitak Onoga koji je medu nama bio najrasniji So-ko, osečao se stalno i na svakom mestu. On je svojim velikim delom, koje je izvršio kao heroj i silnim autorite-tom koji je imao kao državnik, stajao kao nevidljiva motorna snaga iza svakog lcpog a pamctnog nastojanja našeg. Sve su snage naše bile prilegle na posao i usmerile se za jednim ciljem, da se za poznija pokoljenja održi, sa čuva, ojača i unapredi ono što je On nadčovečanskim naporima stvorio i dao. Tome velikom cilju stremile su sve snage našega Sokolstva, jer je ono najbolje razumelo i najispravnije tuma-čilo istorijsku misiju svoga Velikog Kralja, stvaraoca i ujedinitelja, svoga Sokola koji je, kao niko posle velikoga Tirša, u toliko veličanstveno lepih i programatskih reči označio zadatak, cilj j suštinu rada našcg Sokolstva u sadašnjosti i budučnosti. Ali usred toga predanog i prilježnog rada našeg, koji je ne samo obečavao nego i u pu-noj meri davao pozitivnih i vidnih rezultata, nestalo je Njega, inspiratora i predvođnika. U godini, u kojoj je našo Sokolstvo, kao svetju emanaciju svoga rada i svoje snage, dalo dva velika svoja pokrajinska sleta u Sarajevu i u Zagrebu, pao je On, ispolinski i granati hrast naših surih planina. I pad Njegov potresao je u svima njenim delovima rodnu našu zemlju. Dah je zastao u grudima, i svako je nehotice i sa strahom stavljao sam sebi pitanje na koje je bilo teško nači odgovora: Šta sad? . Šta sad? Na to pitanje odgovorilo je naše Sokolstvo: zaviti ovu tešku i krvavu ranu mclemom udvojenog napora i rada, da bi svcopšta nesreča imala manje kobnih posledica! I našo Sokolstvo, okupljcno oko Prestola, svi-repom rukom' upražnjenoga, na kojo je seo Njegov svetli i ncvini Starešina, zbilo je svoje redove, zgrčilo pesnice i nastavilo muški i istrajno da dela, jer naš život je rad, i rad jo naš život. . Ali kobne posledice pada Najve-čeg i Najjačeg medu nama osetile su se odmah i na svakom koraku. Nasr-taji na čistotu i uzvišenost sokolsko ideologije i sokolskih načela, zapoceti ranijo i s providnom tendencijom, nastavljeni su sistematski i u pojačanoj meri. Ne samo sa običnih govornica nego i sa Božjih oltar a odapinjane su strele na čistotu učenja i nesebičnost rada sokolskog od onih, koji su svojim pozivom zavetovani da propove-daju ljubav i neguju bratstvo — idejo koje su koliko hristovske toliko i sokolske. Ni presude zemaljskih sudova, koje su sve, bez izuzetka, bile izrečene u korist napadnutoga, nisu bile u stanju da razblaže žučnost tih napa-daja. Išlo še i ide še još i danas za tim da se osnivaju slične organizacije sa protivpoloženim ciljevima i učenjima, da bi se omela jedinstvenost rada i zajednica napora u.službi narodu. Kao ono pre 2000 godina, i protiv Sokolstva, duboko ukorenjenog u dušama svili slovenskih naroda a im samo našeg i predanog is tinsko j službi narodu i Otadžbini, upučuju se bez opravda-nosti i sa zlom namcrom teški povicL Raspni ga! I u torne'je paradoks našeg vremena i našeg položaja! S druge strane našim Sokolstvom štetno potrcsaju dogadaji koji se de-šavaju u dnevnom našem životu. Sokolstvo naše s bolom u duši opaža, kako se lagano i osetno počinjc da silazi i spušta sa .one svetle višine, koju je, kao plamenu stažu za hod jugosloven-skog naroda u budučnosti, označila cela mučna istorija našeg troimenog naroda pre velikog rata i koja je, posle velikog rata i našeg političkog ujedi-njenja, postala i morala da postane naše neotstupno političko i nacionalno »vjeruju«. To naše »vjeruju«, taj naš čisti i beskompromisni jugoslovenski stav, osveštan životom, delom, rcčju i smrču Onoga kojega medu nama danas ne može niko da nadomesti, po-krcee i danas svaki uvoi našeg mozga i daje pravac svakom i najsitnijem delu našem. Sa te smernice ne otstupa naše Sokolstvo, niti če sa nje ikad i ni po kakvu cenu da otstupi. To je do sad toliko puta i sa toliko muške reči i odvažnosti rečeno, svečano, proklamo-vano i istinski potvrdeno, da o tome ne treba više ni jedne reči reči. Zato naše Sokolstvo, koje, a to je uvek i s nagla-skom isticano, nije ni verska, ni parti-ska, ni kakva režimska, nego opštenaro-dna viteška organizacija, s nevericom i čudenjem posmatra sve ovo što se oko njega dogada. Proslavivši u prošloj godini u svima krajevima i u tolikom broju sokolskih jedinica veliku ideju Ilirskog Pokreta, rodenu pre punih sto godina, a tako srodnu i nerazdvojnu od današnjice koja je stvarni triumf njezin, Sokolstvo gleda u današnjem potccnjivanju i negaciji te velike ideje jednu apsurdnost, nedostojnu današ-njeg stepena kulture. I protiv te ap-surdnosti, tako daleke od svetlih ideala prošlosti i od idejnih snova kojima su se zanosile čitave generacije-, usta-jače naše Sokolstvo najodlučnije i pobijati je svojim radom, svojom ideolo-gijom i svojim propovedanjem bratstva kao kužnu jeres. I zato ga ni odvratne pojave ličnih napadaja na bez-bednost života i imovine pojcdinaca, ni nedostojna izaZivanja i podmetanja neče moči da odvrate od svetle ideje Jugoslovenstva, čiji je prvoborac ono uvek bilo i što če za sva vremena i ostati. Niko ga neče moči da ometa ni da spreči u velikom vaspitnom ra-du i nastojanju da izgradi i stvori novi tip jugoslovenskog gradanina. Svetu narodnu zajedničku zastavu, i pored svih besomučnih nasrtaja da se ona unizi i blatom ukalja, nosiče naše Sokolstvo u prvim redovima ponosno i vedra čela i braniče je od svakoga po cenu svoga života. To je istovremeno kratak, odmeren i muški izrečen odgovor protivnicima a direktni i bratski apel članstvu i prijateljima dobre volje i otvorcnih očiju. Ističuči i potertavajuči time i na taj način svoje jugosiovenstvo, kao sintezu s\oje ideologije o bratstvu, naše Sokolstvo dalo je jasnog dokaza, koliko je ono u isto vreme i slovensko. U svima lepim manifestacijama slo-venskog bratstva i slovenske solidarnosti ono je uzimalo vidnog učešča i uvek iskreno i sa čašču. Intimno i s puno svesti shvatajuči veličinu istorij-skog momenta kada je postalo sastav-nim delom jedne snažne južnoslo\en-ske državne zajednice, ono oscea punu radost što su, u približno istim prilikama, formirane i na severu dve’velike slovenske državne zajednice, s kojima če ono podržavati bratske veze i intimne odnose. Svoje tople bratske ose-čaje posvedočilo jo ono svojom iskre-nom radošču što su i bugarski Junači postali članovi velikog slovenskog sokolskog bratstva, »Slovenskoga Sokolstva«, i svojom brojnom posetom Sofiji prilikom održavanja junačko-sokol-skog sleta. Negovanje tih srdačnih i bratskih odnosa sa svima članovima močne sokolske slovenske zajednice, u kojoj s toplim simpatijama i bolečivo-šču ubraja i rasturene delove ruskoga Sokolstva, biče i ostače i nadalje jedan od milih i obaveznih zadataka i ciljeva našega Sokolstva, imajuči pri tome stalno u mislima lozinku brače bugar-skih Junaka: Zdravi i silni družno za Slavjanstvoto! Koga bi interesovale cifre na tabelama” saveznog statističkog otseka, taj bi mogao da uoči razliku izmedu ovogodišnjih i onih iz prošle godinc, i u broju sokolskih jedinica, i u broju sokolskog članstva. Tome su uzrok prilike u zemlji o kojima je napred bilo reči i o kojima nije nikakva prijatnost da se mnogo govori. Poljuljalo se i ot-palo je ono što za snažno sokolsko-stablo nije vezano bilo č\ rščim žilama i što iz toga stabla, zbog sopstvene anemije, nije moglo da prima zdravog soka i životodavne hrane. Posrnuli su i pali oni »plahi i lakomi«, po Njegoševim rečima, ali za njima Sokolstvo neče morati da zažali. Vratiče se i oni u sokolske redove, kad mine bes oluje, ili če ostati i dalje po strani, nemočni da ma čime naškode, zato što nikad nisu sokolski ni osečali. Lepi i korisni rad naš da Sokolstvo što dublje zade u naše selo nastavljen je i u prošloj godini s mnogo brige, umešnosti i napora, i rezultati su svakog dana sve veči i sve vidniji. Održana je prva savezna konferencija sokolskih -radnika na selu i prvi sabor sokolskih četa sa čitave jedne župske teritorije. Obadvojc inicijativom i pregnučem jedne od najaktivnijih naših sokolskih župa u tome poslu, Sokolske žubc Mostar. U tome pravcu rada Alamesiik saveznog starešine brat Gangi okvara skupštinu nastaviče naše Sokolstvo svoje napore i u budučnosti, zpajuči da ceni znače-njc toga posla i koristi koje se time unose u narod kao celinu. Ono je po-odavno uvidelo da telovežba nije is-ključivi cilj naš nego pouzdano sredstvo za vaspitanjc najširih slojeva narodnih u duhu bratstva, jednakosti i jugoslovenskog nacionalizma, pri čemu sc ne vrača plemenskoj podvojenosti nego se smišljeno ide ka sintezi svih delov a u jednu celinu višega reda i ve-če vrednosti. Zato se naše Sokolstvo prihvača i mučnog posla da ekonomski podigne selo na viši i savremeniji ste- pen narodnog blagostanja, kako bi ono, materijalno obezbeđeno, postalo pri-jemljivije za sve tekovine savremene prosvečenosti i progresa. U zemljo-radničkoj zemlji kao što je naša, to je postulat zdravoga i zreloga razuma, i taj postulat Sokolstvo prihvača u pu-nom njegov om obimu. Isto tako ono neče zastajati ni u svomc obimnom radu na stručnom i prosvetnom vaspitanju i unaprediva-nju svoga članstva u isto j i u još pojačanoj meri nego što je to do sada bito. I načelništvo i savezni prosvetni odbor danas su, posle toliko elana rastavlje- nesti, pod jednim krovom sa Savez-nom Upravom, jedne misli, jednog hte-nja i jednog oduševljenja za radom i za napretkom toga rada. Uspehe svoga mnogostrukog i predanog rada u prošloj godini pokazače naše Sokolstvo na ovogodišnjem IV, pokrajinskom slctu u Subotici, a naj-dostojniji njegovi izbranici i na ovo-godišnjim medunarodnim priredbama, na olimpijadi u Berlinu. Obraz sokolski traži da učestvovanje našega Sokolstva u ovim dvema značajnim priredbama bude časno, uspešno i njega samoga dostojno. VI GODIŠNJA SKIJPŠTINA Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije U nedelju dne 7 o. m. održana je u Beogradu, u prostorijama doma Sokolskog društva Beograd-Matice, šesta godišnja skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Pred samu skupštinu, dne 4 o. m. održana je u prostorijama Saveza sed-nica saveznog izvršnog odbora, dne 5 sednica plenuma uprave Saveza i istovremeno i sednica zbora župskih načelnika i načelnica, a dne 6 o. m., u domu Sokolskog društva Beograd-Matice, skupštinska pretkonferencija. Na zasedanjima svih ovih tela bila su pretresena, sva pitanja o prošlogo-dišnjem radu našega Sokolstva kao i 0 radu u tekučoj godini, i u vezi s time donešeni potrebni zaključei, o kojima čemo izvestiti u narednom broju. Najvažnija od svih ovih zasedanja, pored same glavne skupštine, bila je skupštinska pretkonferencija, kao poverljivi sastanak članova savezne uprave i župskih delegata, koja je u toku celoga dana, od 8 časova ujutro pa do 2 u noči, potanko pretresala sve izveštaje za samu glavnu skupštinu i u vezi s ovima kgo i u vezi brojnih predloga od strane uprave Saveza i od strane pojedinih župa pripremila po-trebite zaključke za samu svečanu glavnu skupštinu Saveza. Skupštinska pretkonferencija zavr-šila je uspešno svoj rad i na koncu jednodušno primila sve predložene izveštaje s odnosnim zaključcima i sugestijama. U pogledu pak iz veso ih kritika, koje su iznesene u toku ovo pret-konferencije od strane nekoje brače na nojedine izveštaje, treba podvuči njihovu pozitivnu sitranu poglavito u tome, što je opšta težnja svih da naše Sokolstvo naročito u ovim današnjim vremenima bude što jače i snažnije, kako bi moglo i da što uspešnije vrši one velike zadatke u našem narodu, koji su mu namenjeni. I zato otvoreno 1 bratsko kristalisanje pogleda o svakom pitanju koje bi moglo da se od- nosi na naše Sokolstvo i njegov rad namiče sc kao imperativna nužda, da-kako, kada to kristalisanje zaista zahtevaj u samo i jedino opšti interesi sokolski i nacionalni i ničiji drugi. Zato je i kao posve razumljivo, skupštinska pretkonferencija jednodušno osudila jedan napis u jednom beogradskom dnevniku, koji je, kao što se moglo i predvideti, došao jednom delu štam-pe koja je prema našem Sokolstvu vidno neraspoložena i protivnička, kao jedva priželjkivana voda na njen anti-sokolski mlin. Ali u t radicionalno j i urodenoj odlici našega Sokolstva da naj pre prema sebi bude strogo auto-kritično u sveinu svome radu, sve pro-vidne tendence naših protivnika gube svoj svaki efekat i u očima svih objektivnih posmatrača rasplinjuju se kao pena na vodi. Svečana skupština održana je u 10 časova pre podne i na njoj je pored članova savezne uprave bilo zastupano 112 delegata iz svih 25 župa. Tačno u to vreme stigao je i iza-slanik Nj. Vel. Kralja, brat pukovnik Milorad Radovič, koga su na ulazu u dom dočekali zamenici saveznog starešine brat Gangl i brat Paunkovič i do-pratili ga do počasnog mesta u dvo-ranu. Skupštini su nadalje prisustvovali: ministar fizičkog vaspitanja dr. Josip Rogič, zastupnik Njeg. Sv. Patrijarha prota g. Milivoje Petrovič, poslanik Poljske Republike g. Dembicki, predstavnik Češkoslovačkog poslanstva g. dr. Franjo Bahtig, potpretsednik Senata dr. Miroslav Ploj, potpretsednik Skupštine g. Franjo Markič, zastupnik ministra vojsko i mornarice general g. Jovo Kukavičič, zastupnik načelnika Glavnog generalštaba pukovnik g. Spa-soje Sretcnovič, zastupnik komandanta grada Beograda general g. Popovič, vrhovni rabin g. dr. Alkalaj, zastupnik ministra socijalne politike g. Drago-ljub Jankovič, pretstavnik Beogradske opštine večnik g. Steva Milutinovič, potpretsednik Crvenog krsta senator g. Svetozar Tomič, zastupnik komandanta žandarmerijskog puka g. Lazar Lambič, pretstavnik Glavnog saveza srpskih zemljoradničkih zadruga gosp. Spasoje Dimitrijevič, pretstavnik Sre-dišnjeg odbora ratnih invalida g. Ivan S. Glišič. pretstavnica društva »Srpske majke« gda Ljubica Dimič, pretstavnik Saveza ratnih dobrovoljaca arhitekta g. Miroslav Krejčik, pretstavnik Mesnog odbora Jadranske straže gosp. dr. Josip Barič, pretstavnik udruženja »Istra-Trst-Gorica« arhitekta g. Loren-cin i drugi. Pismeno skupštini je zaželeo najlepši uspeh pretsednik Ministarskog saveta g. dr. Stojadinovič, ispričavši se, da je državnim poslom sprečen da skupštini i lično prisustvuje. Od strane sokolskih gostiju skupštini su prisustvovali prestavnik brat-skog Saveza bugarskih Junaka br. profesor dr. Mihailo C. Minev i u ime ruskog Sokolstva starešina brat Viktor Artamonov. Za pretsedničkim stolom nalazili su se uz zamenike saveznog starešine braču Gangla, Paunkoviča, Gavrančiea i Miliča, br. prof. dr. M. C. Minev i brat V^.Artamonov, zatim saveznj načelnik brat dr. A. Pihler, načelnica sestra E. Skalarjeva, zamenik saveznog načelnika brat M. Vojinovič, tajnik brat prof. dr. M. Gradojevič, zamenik tajnika brat dr. M- Arsenijevič, ekonom brat Br. 2ivkovic, brat R. Dimitrijevič, arh. M. Smiljanič, brat gen. St. Stajič, br. V. Todorovič, br. puk. D. Zivanovič, brat R. Radulovič i brat V, Švajgar. ■Nakon što su obavljene formalnosti oko otvaranja skupštine ustanovljen jem dovoljnog broj a skupštinskih delegata, izbora zapisničara, overovlja-ča zapisnika i brojača glasova, pretse-davajuči brat Gangl otvara skupštinu sledečim govorom: Govor brata Gangla USPOMENI BLAŽENOPOČIVŠEG KRALJA-MUČENIKA »Bračo i sestre! Nad ulazom « spomen-kapelu na Kajmakčalanu uklesane su ove reči: »Mojim div-junacima, neustrašivim i vernim, koji grudima svojim otvoriše vrata slobodi, i ostaee ovde kao večni stražari na pragu Otadžbine.« — Ispod tih reči pak stoji ime Onoga, koji je te reči preneo iz svoje velike duše u dleto i kamen, da bi budučim pokole-njlma našega roda bile svedočanstvo i pcticaj na jnnačka dela i na ljubav prema ideal ima našega naroda. Te reči uklesao je Viteški Kralj Aleksan-dar I Ujedinitelj (svi učesnici usta ju i klicu: »Slava Mu!«), neustrašivi i verni ratni drug div-junaka. Uklesao ih je i posvetio ih onima, koji su se s Njim borili, j uklesao ib je i za Sebe samoga, jer je i sam bio neustrašiv i veran div-junak, koji je — s njima stoječi u jednoj bojno j liniji — sa svojim grudima otvorio vrata slobodi i koji je medu njima, medu tim večnim stražarima, ostao i sam stražar na pragu Otadžbine! I čini nam se, kao da se je jedan deo, najlepši, največi deo te spomen-kapele na Kajmakčalanu odlomio, da su ga mogle silne ruke Giganta — narodne žalosti, narodne nesreče i na-rodnog bola — preneti na Oplenac i trmo ukepati u seljačku zemlju naš drugi prag Otadžbine. Na tom pragu stoji Večni Stražar, tu stoji neustrašivi 1 verni div-junak Aleksandar. Ali Njegove grudi, koje su odolevale bojnim vihorima, prostreljene su. One su otvo-rile vrata slobcdi, ali po zapovedi Nje-govog rodoljubnog srca krenule su morskim valovima, da van Otadžbine podignu njenu moč i veličinu i da — kada se vrate domu — prinesu div-junacima i večnim stražarima novi lo-vor-venac i palminu grančicu mira, da njeme ovenčaju prag Otadžbine. A njome je Aleksandar K&radordevič ovenčao i Svoj greb. Na Kajmakčala-nu i na Oplencu On je položio tolike tih palminih grančica mira, boli, trpnje i slave, da je i tu i tamo zaplamteo onaj goruči grm, koji nikada neče dogoreti, jer je u njemu Bog, Bog istine i pravde! I iskre tog goručeg grma razletele su se poput čarobnog vatrometa duž čitave naše državne granice, ka obalama našeg sinjeg mora i diljem naše Otadžbine, po svim našim sokolskim jedinicama, društvima i četama, da je tu svuda jedan jedini; prag domovine, da je tu svuda jedna jedina Kajmakčajanska spomen-kapela, da je tu svuda jedan jedini božji hram Ople-nački, da je tu posvuda jedan jedini Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj, Kome neka je večna hvala i slava! (Skupštšna ustaje i kliče: »Slava Mu!«) I na tom jednom i jedinom pragu domovine mi Sokoli hočemo da bude-mo njeni stražari! I kada god domovina ushtede i kada bi odjeknuo njen poziv, mi čemo biti njeni neustrašivi i verni div-junaci, koji čemo svojim grudima čuvati i braniti njenu samo-stalnost i veličinu! (Usklici: »Tako je!«) Na pragu naše Kraljevine Jugoslavije nikada se više neče zatvoriti vrata slobode! I mi svi moramo težiti za tim, da bi bili uvek spremni, kada ustreba, obraniti tu slobodu i svojom sokolskom krvlju! (Burno odobravanje.) Naš život je večiti napor — on je kao neprekinut lanac, koji veže vek s vekom, pokolenje s pokolenjem. I u vatri tih svojih večitih napora mi neprestano prekaljujemo pojedine delo-ve tog lanca, da bi bili čvrsti i nesa-loinljivi. Naše čete i naša društva snažno su meduSobno povezana idejom, koja je svima nama zajednička i koja je velika i koja je za nas od životnog značaja. Bez te ideje bilo bi! za nas sve što je van nas prazno i mrtvo, ali jer jc u nama ideja, jer je u nama žar onog goručeg grma, zato je sve u nama živo i istinsko.« POZDRAV NJ. VEL. KRALJU PETRU II »Kako je u nama živ i istinski smi-«ao i živa i istinska simbolika Kajmak-čalana i Oplenca, tako je u nama živa f istinska ljubav prema pokojnom Kralju Mučeniku, i tako je u nama živa i istinska ljubav prema našem Mladom Kralju Petru II (skupština ustaje i oduševljeno kliče: »Živeo Kralj!«) — ljubav, koju smo preneli od Oca na Sina. A tu ljubav nismo preneli od Oca na Sima, što bi ju Ocu oduzeli J dali Sinu, več je tu našu ljubav u nje-noj dubini, iskrenosti i toplini povečala ona sila, koja u nama održava sve ono živo i istinsko, tako da je i ta naša ljubav takoder žarka poput onog goručeg grma, iz koga praskaju Varnice istine i pravde! I ta naša ljubav je kao plast večernjeg neba posutog zvezdama, koje je od obzorja do obzorja sve jednako čarobno i veličanstveno i koje se posvuda jednakom svojom le-potom nadstire nad svom prirodom. I s takvom ljubavlju mi ljubimo svog Mladog Kralja, nad Kojim bdi nežno Majčino srce (burni poklici: »Živela Kraljica!«), s takvom ljubavlju, koja se tako muški i junački izražava u našem rodoljubnom delovanju, a koja je ujedno i tako nežna, meka i osečajna — s takvom ljubavlju pozdravljamo svog dragog i milog kraljevskog sokolskog Brata! (Buran aplauz i oduševlje-ni poklici: »Živeo Kralj!«). Da živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II! Da živj slavni dom i rod Kara-dordevičaf Svima naš iskreni, odani, sokolski pozdrav! Zdravo!« Poslednje reči brata Gangla po-pračene su oduševljenim dugotrajnim ovacijama Nj. Vel. Kralju i Kraljev-skom Domu. POZDRAV SOKOLSKOM BRATSTVU »Sestre i bračo! Mi Sokoli ne crpimo svojih snaga u miru; izvor naših snaga je u trajnom radu, u odricanju, u naporima, borbama i trpnjama. Sa svojim telesnim i duhovnim osebinama i sa svom ukupnom aktivnom vrednošću, Sokolstvo hoče uvek da bude izraz stvaralačke volje naroda. (Usklici: »Tako je!«) Taj izraz stvaralačke volje naroda dostiže takvu meru i tak ve učinke, koje mora da ima svaka samostalna država, da bi mogla izdržati svako takmičenje u sa-vremenim zahtevima i nretenzijama s drugim državama. Sokolstvo neče da bude samo stražar domovine i čuvar onih tekovina, kpje je narod izvojevao za domovinu svojim mukama i žrtvama, več Sokolstvo hoče da bude udarna sila narodne slobodne volje, ono hoče da bude izraz, štit i mač, koji če očuvati } obraniti samostalnost i celovitost Jugoslavije! (Buran pljesak.) I ko dirne u našu domovinu, naleteče na oštricu kopal ja sokolskih zastava! (Oduševljeno odobravanja.) Po svome duhu, Sokolstvo je izraz najpotpunije slovenske misli. Od Tir-ševih vremena pa sve do danas još uvek važi njegov poziv iz god. 1871, koji glasi: »Sloveni treba da stoje uz bok jedan drugotne pod sokolskim zastavama!« — Bez obzira — što i kako bilo, što i kako jest, mi hočemo da svom svojom dušom i sa svim svojim silama težimo za onim što ima da bude, naime, da po svemu slovenskom svetu stvorimo jedmi i jedinu sloven-sku sokolsku frontu. (Usklici: »Tako je!«) Odnose prema toj slovensko) so-kolskoj froti, pod čijim če se silnim koracima rušiti' sve granice i pregrade, neka neslovenski narodi stvore sami. Naše stanovište prema njima potpuno je jasno, nedvojbeno i iskreno, a to je, da mi meč naroda gradimo na ljubavi i požrtvevanju, na pravu i pravičnosti, ali bez ikakve mržnje, bez ikakvog nasilja i bez ikakve grabežljivosti. Mi hočemo samo svoje u svemu i punom značenju te reči! Slovenska zemlja, zajednička, jedna i jedina, nikada više se neče kupati u potocima svoje vla-stite slovenske krvi. (Burno odobravanje.) A лко se bude kada kupala, ku-pače se u žarkim prameno vima sokolskih zastava. (Pljesak.) Ali pamtimo i ovo; u toj skupnosti slovenske sokolske svesti i slcven-skog sokolskog bratstva mora u prv m redovima da leprša sveta zastava Kraljevine Jugoslavije! Zato, brate moj, kad si se naučio vitlati mačem, kad su tvoje mišice postale čelične, kad su tvoje šake postale železne — a tvoja je duša besmrtna: čuvaj, brate moj, tu zastavu! Čuvaj Jugoslaviju! (Pljesak.) Ono što nosimo u srcu, umreče sa srcem, a ono što nosimo u duši, živeče s dušom! I u toj duši živi, kao što če u svako j sokolsko j duši živeti, naša bratska ljubav prema svima Slovenima. I iz te duše ja zahvatam sada pozdrave, koje s ovog mesta šaljem brači i sestrama: Čehoslovacima, Bugarima, Poljacima, Rusima i Lužičkim Srbima. (Pljesak i usklici: »Živeli!«) Iz jugo-slovenskog Beograda neka poleti naš bratski pozdrav na *ve strane sveta svakom slovenskom srcu, gde god ono kucalo, u radosti lii krčilo ®e u najte-žoj boli. Sestre i bračo. što veče je vaše trpljenje, to ste bliži mome srcu! Svi ste vi naši, svi ste vi krv naše krvi, ogranak našega jezika, u svako j pesmi najsladi glas, u svako j suzJ s ja jan biser, naša velika radost, a i naša velika bol! Zdravo! Neka" živi slovensko Sokolstvo!« (Buran pljesak.) Zatim br. Gangl s nekoliko toplih reči pozdravlja prisutnog pretstavnika bratskog Saveza hugarskih Junaka brata prof. dra Mihaila C. Mineva, koga sva skupština burno aklamira. Nato br. Gangl sledečim rečima pozdravlja prisutne goste. POZDRAV GOSTIMA »Sada želim da u ime te velike slovenske sokolske fronte, čiji je samo jedan mali deo danas sabran u ovoj dvorani, ali koja je duhom sva priSut-na ovome zboru, dak|e u ime te mili-junske slovenske sokolske fronte, da udovoljim svojoj časnoj i prijatnoj dužnosti, a ujedno i neodoljivoj zapovedi svoga srca, naime da pozdravim naše drage i poštovane goste, (pljesak i usklici: »Živeli!«), koji su se odazvali našemu pozivu i počastili nas svojim učeščem na ovome zboru. Tada je brat Gangl pozdravio iza-slanika Nj. Vel. Kralja pukovnika br. Milorada Dragoviča, koga je skupština oduševljeno aklamirala, zatim ministra fizičkog vaspitanja naroda brata dra Josip Rogiča, koga je skupština takoder oduševljeno pozdravila, kao i redom sve pre nomenute prisutne goste, koje je skupština svakoga od njih aklamirala pljcskom i poklicima »živeo!« Pozdravljajuči sve pornenute brat Gangl je na koncu rekao: »Svima vama naš iskreni sokolski pozdrav! Zdravo! (Dvoranom odjekuje gromki: »Zdravo!«) U nastavku svog pozdravnog govora brat Gangl je rekao: »Istinski me veseli, što ste došli medu nas da nas vidite, da ocenite naš rad i da prosudite vrednost našeg sve-narodnog i sveslovenskog pokreta. LT slovenskom svetu bez nas bi se oseča-la praznina, kao što u jugoslovenskom narodu bez Sokolstva ne bi bilo njegove nacionalne potpunosti i onog bu-dučeg vrhunca njegove moči, kome ima da stigne u dogledno vreme, kada se njegova misaonost koncentriše u stalnosti nazora i kada ima da se izrazi njegova životna energija u harmoniji mišljenja. Iz tog mišljenja porada se jasnoča u pojmovanju države, naime, da država nije pojedinac, nego da je država, koja je jača od one na zemljepisno j karti, skup svih nastojanja i svih ciljeva onih etičnih ličnosti, koje su sakupljene pri zajedničkom radu i koje su izraz državne misli. A slika onoga, što želimo da stvorimo, mora da nam uvek lebdi pred očima, jer se tada u celini nikada nečemo varati, kao što se možemo u pojedinosti. Nikada ne smemo da odustanemo od našeg sokolskog načela, koje mora da nam je neprestano u mislima, naime da hočemo da budemo skromni, pošteni, strp-ljivi, jakj i odvažni! Da li želite zato primera i uzora? Mislim, da je takvih dovoljno u istori ji našeg naroda, kome mi sada svojim radom krčimo puteve budučnosti.« (Usklici: »Tako jc!«) USPOMENI UMRLE jBRAĆE I SESTARA »Iz tih naših skupnih napora ne-umoljiva smrt istrgla nam je u minu-loj poslovnoj godini mnogo brače i se-stara (skupština ustaje i kliče: »Slava im!«), naših vernih saradnika. U štam-panom izveštaju koji imate u rukama, poimence su spomenuti ti naši pokojnici, kojima su i naši listovi stalno pc-svečivali spomen-članke i donosili njihove životopise, kada bi istekao čas njihovog života. Time je i meni odu-zeta dužnost da taj dugi niz umrle brače i sestara ponovno nabrajam. Medu njima je i mnogo svetlih imena starih naših sokolskih boraca i milih nam sestara, kojj su godinama orali sokolsku ledinu i zasejavali je semenom, tako da su naša mlada pokolenja našla več obradene njive za setvu i žetvu. U njihovim dušama svetlilj su naši ideali, koji su im pokazivali put u radino-Hubiv i nožrtvoVan život. Tim ideali-ma oni su ostali verni sve dok im se nije ugasla luč njihovog zemaljskog pu-ta. A medu njima je takoder i mnogo brače i sestara, koje je oborila smrtna kosa u mladim godinama, kada su još bili u početnem naponu svojih sila. Sva ta mrtva brača i sestre nosila su u svom unutarnjem svetu — kao što to i mi živi treba da nosimo — svesnu volju, da ne žive samo radi sebe, več da žive za sve, da sve zagrle svojim rukama, kojima moč i odvažnost daje bratsku ljubav. Imamo, na žalost, i mrtvih, koji su radi vernosti prema našo j ideji umrli nasilnom smrču. Oni su pali kao žrtva svog uverenja, kao što je opet slepa strast mržnje neko jo i brači uni-štila ono, što su imall sirotinjskog za živet. Ovde samo kenstatujem tu ža-losnu činjenicu, kao što samo konsta-tujem, da je naše vreme puno plemenitih težnja i da vapije za obnovom če-stitosti, poštenja, radinoljubivosti i pravičnosti, za obnovom svetosti vere i porodice. Mi Sokoli imamo odvažno-sti da to kažemo, ali moramo da na-demo i sredstva i snage, da tu obnovu i izvedemo. Od godine 1863 pa sve do današnjega dana, od kada Sokolstvo živi u našem narodu, naša sokolska istorija prepuna je grobova i onih neznanih i več zaboravljenih junaka, koji su dali svaki svoj deo za sada«ju veličinu naše Otadžbine. Tim neznanim junacima treba podiči spomenik i na njemu umešati ove reči: Nijedna ideja, koja teži za srečom svih. neče nikada umreti! A takva ideja je sokolska ideja. Ona je odjek svesti i odgovornosti, ona je veza izmedu srca i uma, ona spaja materiji! s duhom, ona je dakle zrno bož-jeg duha, koje niko ne može zdrobiti i uništiti, jer rada večita dobra. Svoj pokojnoj brači i sestrama: Slava!« (Poklici: Slava!) ŽIVOJ BRAĆI I SESTRAMA »Vama pak, bračo i Sestre, koji na ovom zboru vršite svoju dužnost, a preko vas svoj brači i sestrama širom domovine, moj bratski pozdrav! Vi čete se zastalno sečati, da sam vam na lanjskoj glavno j skupštini govorio o svesti života. I baš u vezi s onim što sam pre konstatovao treba da naglasim, da se u svesti našeg života čove-kova duša i čovekovo poslanstvo izražava u činima, koji loj svesti daju sa-držaj i oblik i koji otsevaju i zrcale se u celini, čiji je deo pojedinac. A po-kretač svesti sokolskog života je istinska pravičnost i bratska ljubav. Ose-čaj samilosti prema slabijima i poni-ženima, a poverenje u vlastiti trud, po-štovanje rada, te osvedočenje i vera u napredak i pobedu onoga što je dobro — to su oni elementi našeg uzgojnog nastojanja, koji tvore temelje naše idejne i naše stvarne snage. I ako imamo takvu svest života, tada nam nije teško shvatiti čoveka-brata, kao ni onoga, koji stoji izvan naših redova. Shvatiti čoveka, to znači osečati toga čoveka u sebi, videti ga u dušu bez predraSuda, i proceni*ti ju. I kome je po vlastitom htenju moguče da u sebi oseti više ljudi, taj se može i više da približi čovečanstvu, taj je i u toliko duševno jači r u toj duševno j jakosti toliko prodorniji. I torne če biti lak0 verovati, da je život jači od svake teorije! I taj če se moči da saglasi s Hamletom, koji kaže: »Ako se radi o časti, treba se boriti i za biljku!« I taj če konačno spoznati, da su osveta i lukavost, strah i slavol jubivost osebine slabih značajeva. Ko hoče pak da pomaže pri napornom radu, kada se gradi put do veličine naroda i Otadžbine, taj treba da se odreče tihe i mirne sreče! Samo dužnost, savest i moral stva-raju onaj odnos, u kome stoji čovek prema samome sebi, da bi mogao da se oseti čvrst u svom uverenju, sposoben za pošteno delo i pripravan na svaku žrtvu, koju od njega zahteva dobrobit sviju. Iz toga proizlazi uzviše-nost mišljenja i to diže visoku cenu duše pojedinea, koji je u sklopu i u idejno j povezanosti medu sebi jecina-cima sam za sebe pretst&vnik celokup-nog znašaja našeg naroda. (LIsklici: »Tako je!«) Naš seljak-Soko zna, da samo znojem r mukom može da pretvori krš u plodnu zemlju, po kojoj če se zatim zalelijati more zlatnog pšeničnog klasja. Seljakov žuljavi dlan, to je kniiga njegovog života i ogledalo nje-govog ponosa. Njegovim trudom pre-tvara se plodna zemlja u grudi ljubljene majke, iz kojih on srče snagu i život. I kakav bi ga osečaj obuzeo, kada bi mu ko drugi požnjeo on», što je on stvorio svojim vlastitim trudom? I torne seljaku Sokolstvo stoji na pomoči, da bi podiglo i osvežilo zamorene snage svih poniženih i iskoriščavanih, jer je samo s tim snagama moguče steči i materijalnu slobodu. A i taj seljak mora da shvati smisao i cilj života u nje-govom punom opsegu. Njegova duša sad uzleti prema nebu i sad padne u tamu. da se izmuči u čeznji, da _se očisti, te da se opet vine gere. U njoj se iznova tada budi ljubav prema životu, u njoj se budi nova, sveža i verna predanost svetlosti naših ideala. Naše uzgojno delovanje potkopa-va temelje i socijalnem zlu, koje iiza-ziva borbu svih proti sviju. Mi stoga hočemo da našemu čoveku u duhu sokolskog bratstva vratimo socijalno us-mereni značaj!« SOKOLSKA SVEST »Naša sokolska svest čvrsto je uko-renjena u dubinama srca; ena nam podaje duševnu sabranost i oblikuje način našeg života. Mi znamo, da u svemu, česa se dotakne čovečja ruka, ima nešto živa; ali česa se dotakne naše srce, to oživi u punoj snazi života. Mi svi živimo samo jednim životom, jer smo osvedočeni u životnu snagu ideje, ko ja nas prožhna i za koju želimo da ušreči savnaš narod. Nije pitanje, koji če od nas živih dočekati taj čas i koji če od nas živih izvesti načrte bližnje budučnosti; to pitanje nije važno; slavna je vera u snagu ideje, koja opaja sve nas. Treba da budu prekaljeni svi, da bi mogli jedno hteti, treba da se udruže svi, da bi mogli jedno raditi. U nama odjekuje poklic velikog života. (Usklici: »Tako je!«) Istorija našeg naroda ne pozivje zastoja; ona kroči napred, jer ni-je okamenina u muzeju narodne pro-šlosti. Naše demokratsko gledanje na prilike našega društva budi u nama težnje za starim oblicima i tradicijama našeg narodnog života, ali važnija od tih oblika za nas je sadržina, koju tu-dinski uplivi kvare i truju. A mi hočemo da tu sadržinu ozdravimo Svežim tokovima sokolskog života, iz koga ima da izbija energija zdravog naroda, koji hoče da po obliku i sadržini svoje biti izvojšti dostojno mesto u kolu sve-ga kulturnog sveta. A ako to hočemo, nečemo to radi samih sebe, da bi branili samo svoje gledište, da bi isticali lepotu i visoku vrednost ideje, kojoj služimo — več nam naše htenje, naše težnje, naš rad in naše žrtve nalažu nešto više, to što je najviše i najlepse za svakog Jugoslovena — dobrobit domovine! Time otvaram VI glavnu skupšti-nu Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Zdravo!« (Pljesak i burni poklici: »Zdravo!«) Tada brat Gangl predlaže skupštini da se pošalju sledeči pozdravni telegrami: Pozdravni telegrami NJEGOVOM VELIČANSTVU KRALJU PETRU II BEOGRAD »JUGOSLOVENSKO SOKOLSTVO, OKUPLJENO IZ 25 SOKOLSKIH ŽUPA NA SVOJOJ VI* REDOVNOJ GODIŠNJOJ SKUPŠTINI U BEOGRADU, UPIRE SVOJE OČI U SVETLO PRESTOLJE I NAJSRDAČNIJE POZDRAVLJA SVOG MLADOG KRALJA, UZDANIGU I ŠTIT NACIJE. SVRSTANO U NE- PROBOJNE REDOVE I VERNO SVOJIM SOKOLSKIM TRADICIJAMA I IDEALIMA, JU-GOSLOVENSKO SOKOLSTVO ULOŽIĆE SVU SVOJU UMNU I FIZIČKU SNAGU DA SAČU-VA TEKO VINE STEČENE DRAGOCENIM ŽRTVAMA I DA OD NEG UJE NARAŠTAJ, SVE-STAN I DOSTOJAN TIH ŽRTA-VA. NEPOKOLEBLJIVO ODA-NO I VITEŠKI VERNO, ONO STOJI UZ SVOG PRVOG SOKOLA I KLIČE MU IZ PUNIH GRUDI: ZDRAVO, MLADI KRALJU I SOKOLE!« Čitanje pozdravnog telegrama Nj-Vel. Kralju skupština je saslušala stoječi i na koncu popratila burnim i oduševljenim poklicima Nj. Vel. Kralju. Nadalje su uz oduševljeno odobravanje otposlani i sledeči pozdravni telegrami: NJ. KR. VIS. KNEZU-NAMESNIKU PAVLU Beograd »Sa svoje VI godišnje skupšti-ne Sokolstvo toplo pozdravlja Vaše Visočanstvo i uverava Vas, da čete u njemu u svako doba naci pouzdan oslonac u Vašem brižnoln nastojanju da se očuva sveti ama-net Velikog Kralja Mučenika i una-predi velika Otadžbina na sreč« Mladoga Kralja i celokupne Nacije. Zdravo!« KRALJEVSKIM NAMESNICIMA DRU RADENKU STANKOVIČU I DRU IVI PEROVIČU Beograd »U Vama, Gospodine Kraljevski Namesniče, pozdravlja jug®" slovensko Sokolstvo sa svoje VI godišnje skupštine svoga iskrenog prijatelja i dobroželitelja, uvera-vajuči Vas, da če ono uvek i stalno raditi na korist i sreču zajed-ničke i velike Otadžbine. Zdravo!« SAVEZU SLOVENSKOG SOKOLSTVA Prag »Verno veliko j slcvenskoj ideji, jugoslovensko Sokolstvo sa svoje VI godišnje skupštine pozdravlja bratski Savez kao pretstavnika 1 nosioca misli slovenske uzajamno-sti i slovenskog bratstva. Zdravo!« ČEŠKOSLOVAČKOJ OBCL SOKOL-SKOJ Prag »Jugoslovensko Sokolstvo ne-razdruživo vezano sokolskim bratstvom sa svojom češkoslovačkom bračom srdečno pozdravlja sa svoje VI godišnje skupštine Češko-slovačko Sokolstvo, uverava juči ga> da če neotstupno stajati s njinie rame uz rame u službi visokih sokolskih ideala! Na zdar! Zdravo!« SAVEZU POLJSKOG SOKOLSTVA Varšava »Sa svoje VI godišnje skupštjne jugoslovensko Sokolstvo srdačno pozdravlja bratsko poljsko Sokolstvo, veličajuči u torne pozdravu intimnost osečsja i toplinu bratskih srdaca, koje nas preko Sokolstva vežu u zajedničkom radu za dobro celoga Slovenstva. Čolem. Zdravo!« SAVEZU BUGARSKIH GIMNA STIČKIH DRUŠTAVA JUNAK Sofija »Uz tople i bratske esečaje JU" goslovensko Sokolstvo pozdravlja sa svoje VI godišnje skupštine bra-ču Junake, da juči vitešku reč, da če ono iskreno i neumorno sarađ** vati na zajedničkom delu bratim-stva naših dvaju naroda i negovanja intimne saradnje na velik'111 zadatcima junačko - sokolske ideologije! Zdravej! Zdravo!« Nato pretsedavajuči brat Gangl podeljuje reč starešini Sokolsko župc Karlovac i članu uprave Saveza hfa prof. Marku Sabliču, koji iznosi, da 3 dosadašnji peti zamenik starešine veza, brat dr. Ignjat Pavlas, podneo ostavku pa u ime kandidacionog oo-bora, koji jc izabrala jučerašnja skup-štinska pretkonferencija, predlaz skupštini za petog zamenika sa\czn t starešine brata arh. Milivoja Smilji}1 ča iz Beograda, što skupština jednou šno usvaja. Nadalje predlaže, da se u uPia'* Saveza popunc dva upražnjcna > za koja jc kandidacioni odbor Pr^ , žio brata Franju Gregoriča 1 o . Gojka Mudriniča, oba iz Beograda, skupština takoder jednodušno usv Isto tako predlaže da sc pop , dva mesta u saveznom revizionon boru, za koja predlaže brata l ci niča i Stovu Atanackoviča, oba J . grada, što skupština takoder jed S sno prima. Zatim br. Sabliić predlaže, da svi jzvcštaji za skupštinu, otštampani u Hijizi »Izvestaj uprave Saveza SKJ o radu u god. 1935«, pošto su na juče-rasnjoj skupštinskoj pretkoniferenciji opsirno raspravljeni i zatim primljeni 8a sviin odnosnim zaključcima, kao i sa zaključcima donesenim u pogledu svih podncsenih predloga za ovu skup-stinii, prime od ove skupštine an blok. > pez rasprave sa svim odnosnim za-ključcima i sugestijama, što također skupština jednoglasno prima. Po mandatu skupštinske pretkon-fereneije brat Sabljič zatim predlaže SKupštini da primi i sledeču REZOLUCIJU: — Sokolstvo, koje je prema svojim »Putevima i ciljevima« uzelo na sebe jedan od veoma važnih za-dataka države, da vaspitanjem Svojih članova u sokolskom duhu stva-ra moralno jake, nacionalno svesne državljane, s pravom traži od me-rodavnih faktora da ne dozvole da Se ometa rad sokolskih jedinica. Prema izveštajima, vršeni su u područjima pojedinih župa napa-daji na ličnu i imovinsku sigurnost Sokola, a da vlasti nisu preduzele mere da im se pruži nužna zaštita i obezbedenje. Čestim premeštajima sokolskih radnika, kpji su u zadnje doba vršeni, vrlo cesto je doveden u pitanje rad mnogih jedinica upravo u onim mestima gde je delovanje Sokola od največeg nacionalnog značaja. Zato glavna skupština sta vi ja u dužnost Upravi Saveza da skrene pažnju merodavnima na kobne posledice koje u nacional-nom pogledu neminovno odatle nastaju i da preduzme potrebno da bude u punoj meri zašticena lična i imovinska sigurnost svih članova sokolske organizacije, i da se u slučajevima gde je radi pre-meštaja ometen rad sokolskim je-dinicama, tim jedinicama povrate njihovi sokolski radnici, kako bi Sokolstvo mogle nesmetano vršiti svoje visoke zadatke u službi Kralju, Narodu i Otadžbini. — Čitanje ovc rezolucije skupština jc Popratila burnim pljeskom i na pitanje Pretsedavatelja jednodušno je usvo-Hla. ... Skupština jc nadalje poverila sa-veznoj upravi, da se jednom naroči-tom spomenicom obrati Kraljevskom Namesništvu, u kojoj če se ukazati na vrlo teške prilike, koje vladaju u nekim našim krajevima. U ime saveznog revi/.ionog odbora skupštini je zatim pedneo izveštaj njegov potpretsednik, brat Mihailo Nikolič, koji je skupština j«dnoglasno Primila. Nakon toga ustao jc pretstavnik bratskog Saveza bugarskih Junaka, brat Mihailo C. Minev, profesor medi-cinskog fakulteta u Sofiji, naš stari i os''cdočeni prijatelj i pobomik ideje zbližerja i bratske saradnje izmedu dva bratska naroda. Odličnog prvaka orače bugarskih Junaka skupština je Pozdravila dugotrajnim srdačnim ovacijama. Duboko dirnut iskrenom pažnjom i ljubavlju svoje jugoslovenske sokolske brače, brat prof. Minev, pozdravljajoči skupštinu u ime Saveza bugar-8kih Junaka, održao je sledeči govor: Govor brata prof. Mineva »Draga bračo i sestre! S velikom radošču dodoh medu vas da vas najsrdačnije pozdravim pohodom vaše VI redovne glavne skupštine, na koju se sabraste iz svih kra je-va lepe jugoslovenske zemlje. U veren sam, da su i vaša srca isto tako duboko iskrena i otvorena kao i Btoje u nastojanju za istinsko bratsko ^bliženje, sporazum i saradnju medu vama Sokolima i nama Junacima, medu vama Jugoslovenima i nama Bugarima, •'iedu našim dvama bratskim narodi-«»a. Dolazim vam da vam u ime vrhovne uprave naših Junaka i sve junačke pugarske iskažefti toplu blagodarnost vaše ogromno učešče. na našem sletu, održanom prošle godine u mesecu Julu u Sofiji. Dragi Sokoli i drage Sokolice! U Prošlosti vodili smo uporne i duge kr-vave borbe, i to zato — kako sam to Уее jednom rekao — što smo bili podali podozrenju, klevetama i neprija-jeljstvime, koja su majstorski podmeni i raspirivall naši neprijatelji — tu-**nci. čak prolismo i more bratske kr-У*> jer se dobro ne poznavajmo. A fa *Jat je i to, da i otkada dve bratske ®ržave žive svojim slobodnim životom, ®*ogu se i uzajamne bratske pasete do Godine 1935 na prste izbrojiti. Ali te godine, u danima 12, 13 i 14 LU«i, za ta tri dana na junačko - so-potekom sleta и Sofiji, Sest hiljada ju-?°sIovenskih Sokola i dvadeset hiljada pSarskih junaka apoznaše se i svečano ,žiaviSe: Dosta je više krvavih borba medusobnog isfrebljivanja! Nekii Sokoli i Junači, koji su trezveni, trpe-ljivi, žilavi, radinoljubivi i besprimer-no hrabri, s tim svojim dragocenim odlikama, prš najširoj uzajamnoj bratskoj saradnji, pregnu da izgraduju svoju bo-lju budučnost i napredak jugosloven-ske ibugarske kulture! Taj svečani zavet, položen pod ve-iičanstvenom Vitošom dne 14 jula 1935 godine, zapečačen je istorijskim bratskim ukrštenjem zastava Saveza bugarskih junaka i jugoslovenskog Sokolstva. A to naše bratstvo nalaže nam i daleka istorija naših dvaju bratskih naroda, koji su imali svoju književnost i kulturu več u doba, kada drugi zapadno - evropski narodi to nisu imali. S tom svojom slovenskom kultu rom sada treba da sustignemo napredne zapadne narode, a to četno moči ako budemo zajedno kročili putem brat-skog sporazuma i saradnje, a što nam diktuju i naši osečaji, naše srce, krv i razum. Narodi su danas oni koji zapovc-daju i nalažu. U takvim prilikama, kako kod nas, tako isto i kod vas, dižu se oni prosvečeni redovi, koji utiru pu-teve bratskom zbliženju i koji če za so-bom ostaviti u istoriji duboke tragove rada na pomirenju naših dvaju bratskih naroda. Pod žarkim suncem ovoga sveta za svakoga je dovoljno mesta u njego-voj zemlji. Od zbliženja i saradnje Jugoslovena i Bugara za nikoga nema nikakve opasnosti. Draga bračo i sestre! Samo ako budemo kročili tim jedinstvenim putem, moči č^mo mirnim i kulturnim stvaranjem da jedni i drugi dodemo do trajnog blagostanja — putem očrtanim u Beogradu i u Sofiji od vašeg Blaženopočivšeg velikog Kralja Aleksandra Ujedinitelja i našeg mudrog Cara Borisa III. Taj put, ukazan od dvaju vladala-ca i prihvačen od naših' dveju velikih organizacija, a kojim treba iči i u bu-duče, znači će novu eru napretka dvaju bratskih naroda, da bi mogli na taj način u buduče igrati onu odlučnu ulo-gu, koja im po krvi i po istoriji pripada ovde na Balkanu. Dragi Sokoli i drage Sokolice! S tim iskrenim osečajima molim svu braču skupštinske delegate da najsrdačnije pozdrave celokupno bratsko jugoslovenske Sokolstvo, bratski jugo-šlovenski narod i bratsku Jugoslaviju. Da živi mladi Kralj Petar II! Da živi naš car Boris III! Da žive naša dva bratska naroda! Do videnja u Subotici!« Govor brata prof. Mineva, koji je cela skupština saslušala s največom pažnjom i cesto prckidala burnim odobravanjem. na koncu je popračen ponovnim oduševljenim ovacijama jugo-slovensko - bugarskom bratstvu. Isto tako srdačno pozdravljen, skupštinu je pozdrav io u ime Saveza ruskog Sokolstva starešina brat Viktor Artamonov, a kao domačina doma, u kome je skupština održana, starešina Sokolsko g društva Beograd - Matica brat dr. Milan Glavinič. Tada je ustao pretsedavajuči brat Gangl i pre nego što če održati svoj zaključni govor, izriče najtopliju sokolski! blagodarnost svoj onoj našoj štampi, koja je ukazivala svoju pažnju i pomoč našemu Sokolstvu u njegovom radu i nastojanjima. Prelazcči zatim na sam zaključak skupštine, brat Gangl jc u svom za-vršnom govoru rekao sledeče: POVEĆANOM RADINOŠĆU DALJE! »Sestre i bračo! Nakon iscrpljenog dnevnog reda prilazim zaključku VI glavne skupštine našega Saveza. Sve što smo danas culi, izraz je naših težnja za napretkom, U jezgri smo zdravi. Srce junački kuca i domovina može da se na nas osloni. Mi hočemo da budemc dobrovoljna obran-bena sila naroda, koji bi sav stao na stranu Sokolstve. kada bi to bilo odvisno samo od njegove slobodne volje. Trudimo se. da bi nacionalni osečaj odricanja od ličnih koristi i od materi-jalnih dobara, te osečaj odvajanja od materijalističnog gledanja na svet, preneli na sav život naroda i na sve njegove slojeve od vrha do temelja. A* jer znamo da čemo umreti, moramo svaki na svome mestu do kraja izvršiti svoju zadaču, moramo naime biti odvažni, jaki, smeli i borbeni! (Tako je!) Naše učionice su naše vežbaonice. Tu iz njih rastu zdrave mladice i izbi ja otpoma snaga sokolskih redova. Tu se izgraduje unutrašnji svet svakog pojedinca. Uzgoj i pouk, to Su one osnove na kojima se izgraduje naš unutrašnji svet. Taj bujni unutrajšnji život, pa i najpriprostijeg našeg čove-ka, vredniji je od burnog vanjskog života ma kojet pučkog tribuna, koji se zanosi čas ovitim uspesima. Unutrašnji život ~~ proSudivanje samoga sebe, traženjc istine, proučavanje prirodnih i božjih zakona i njihovih učinaka — to je 17,raz fnage duha i duše, koja u čuveku atvara čoveka. Sva vrednost, privlačivost i poticajnost sokolskog života i rada je u tome, što taj život i rad ne može niko da zaguži i zaustavi u njegovom toku i razvoju. (Tako je!) Što smo i kakv? smo, to ćemo već za nekoliko dana pokazati na pokra- jinskom sletu u Subotici, čiju važnost ističem i s ovog mesta, i to kako u sokolskom, tako i u opče narodnom i državnom interesu, a što je takoder i svima vama več dobro poznato. Pozivam vas stoga, da se odazovete bratskom pozival koji dolazi s naše severne granice, i to da se odazovete u pu-nom broju! Isto tako podvlačim naročiti značaj i važnost jedne druge naše veče ovogodišnje priredbe, koja če se održati na našem jugu, naime slet jadranskih župa u Šibeniku dne 22 i 23 avgusta, na koji vas takoder pozivam, da se odazovete u što večem broju. I kako smo u prošloj godini mani-festovali slovensko sokolsko bratstvo u češkoslovačkom Taboru, a još večem snagom i u jačem broju na svejuna-čkom sletu u Sofiji, koji je na sve strane tako sjajno uspeo, tako hočemo i ove godine u jednoj misli i u jednom nastojanju da se sakupimo na po-krajinskom sletu u Subotici, koji treba da posvedoči našu spremnost u mo-ralnom i fizičkom pogledu. Iz ove spremnosti i iz visoko dignute slovenske sokolske svesti neka bude usme-ren naš put u borbu na olimpijskim igrama u Berlinu, na X svesokolskj slet u Pragu (g. 1938) i konačno na naš II. svesokolski slet, na koji čeka i koji je preko potreben našem Beogradu. Naš rad mora da se zatalasa u punoj aktivnosti, kako bi nam bilo moguče da zadovoljimo onim zadačama. s kojima gradimo mostove iz sadašnjice u bliž-nju budučnost. To bi bili samo ponaj-glavniji zadaci u okviru našeg velikog opčeg sokolskog vaspitnog programa, a koji jest i ima da bude vezan i podr-žavan onim stalnim našim sitnim redovnim preglačkim sokolskim radom. Naša sadašnjost mora da bude tako silna i velika, da u njoj utone sva naša prošlost i da bi se iz te sadašnjo-sti porodila budučnost još silnija i ve-Hčanstvenija od svega što jest i što je bilo. (Tako je!) Naš čovek je na ravnom putu nacionalnog života; on ne skreče ni levo ni desno, več kroči pravo sokolski na-pred. Naš čovek se ne boji ničijeg su-da. Ta kako bi se i bojao jezika i pera, kad se ne boji ni smrti? A ne boji se ni suda večnog suca! Naš čovek se ne sklanja pred nikakvim vihorom, več odvažno srče u svaku borbu, jer mu je savest čista i mirna i jer hoče pod svaku cenu da očuva svoju neokaljanu čast, čast sokolskog imena! U našoj narodnoj zajednici i u zajednici slo-venskog sokolskog bratstva naša brača i naše sestre hoče onu slobodu rada, koju im daje njihova svest, da je svaki od njih jednakopravan i bitni deo celine. I tri usklika koja se dižu iz te sve-sti, očituju lepotu i dubinu, smelost i ushičenost, ljubav i vernost svake sokolske duše; Sokolskoj zastavi — čast! Našemu narodu — moč! Domovini našoj — Zdravo! Time zaključujem VI glavnu skupštinu. — Zaključni govor br. Gangla skupština je popratila oduševljenim pljeskom i gromkim poklicima: »Zdravo!« Skupština je zavržena pevanjem sokolske himne »Hej Sloveni!« Nakon završene skupštine, u malo j dvorani doma održan je sastanak župskih referenata za sokolski rad na selu. П sokolski muzički festival i utakmica na pokrajinskom sleiu u Subotici na Vldovdan Prosvetni odbor Saveza SKJ izve-štava sve sokolske župe, društva i čete, da II sokolski muzički festival i utakmica počinje na Vidovdan 28 juna u 7 časova. Takmičenje horova obavi-če se u Sokolskom domu, u pozorišnoj dvorani. Glavni jc reditelj u dvorani i na pozornici brat Svetozar Radišin. Takmičenje muzika i fanfara obaviče se u amfiteatru Sokolskog doma, a u slučaju kiše u maloj dvorani Gradskog pozorišta. Glavni jc reditelj brat Pera Sekulič. Takmičenje tamburaških zho-rova obaviče se u svecanoj dvorani Državne muške realne gimnazije. --— Glavni reditelj brat Deno Kladek. — Takmičenje guslara obaviče se u dvorani Srpskog pevačkog društva »Graničar«. Glavni je reditelj brat Ivo Tu-rato. Ocenjivački odbor čine ova brača: Cvetko Manojlovič, Jovan Zorko, Ko-sta Manojlovič, Ljubomir Bošnjakovič, Karel Napravnik. Anton Urban, Verij Švajgar, Bogdan Rajčič, dr. Žarko Ka-pamadžija, dr. Mile Dokič i sestra Brk-njač. Verifikaeioni odbor čine brača: Verij Švajgar, Anton Urban, Dušan Milutinovič i Dragoljub Atanackovič. Sednica occnjivačkog odbora odr-žače se u petak 26 juna u 9 časova u Sokolskom domu u Subotici u pozorišnoj dvorani. Sednica verifikacionog odbora održače sc u subotu 27 juna u 16 časova u istim prostori jama. U ponedeljak 29 juna nastaviče se muzička takmičenja posle završene svečane sokolske povorke, dakle u 11 časova, ukoliko ne bi bilo takmičenje završeno dana 28 juna. Svečana sokolska akademija održače se u ponedeljak, 29 juna, u Gradskom pozorištu. Početak akademije tačno u 21 čas. Na akademiji proglasiče se rezultat takmičenja za prvenstvo SSKJ, pobednicima razdeliti diplome i nastupiče skupni rnešoviti i muški hor, skupni tambura-ški zborovi i pobednici. Prema prijavama koje su stigle, očekuje se s punim pravom j e dna veoma ozbiljna muzička utakmica visokog umetničkog nivoa. SPO saopštava svima muzikama i fanfarama koje dolaze na pokrajinski slet u Subotiču, bez obzira na to, da li se muzika ili fanfara takmiči ili ne, da se pročelnik svakog muzičkog ansambla bez razlike vrste ima odmah prijaviti pri dolasku voza u Subotici u Sokolskoj kancelariji na željezničkoj stanici, gde če dobiti pismene uputc, naredenja i eeo program koji se odnosi na sve muzičke ansamble koji se budu nalazili na Vidovdan u Subotici. SPO sa punim pravom očekuje, da če rad i disciplina muzičkih ansambla biti na dostojnoj višini, a postignuti rezultati na muzičkoj utakmiei biti na čast ne samo pobednicima nego i celom našem Sokolstvu. S. K. P. ZLET SOKOLSKE ŽUPE LJUBLJANA Iz sokolskih vrst je nikla nova delavnost. Za nami jc doba, v kateri smo sc malone odvadili samostojnemu ugibanju in ukrepanju v sokolskih stvareh. V tej dobi smo čakali na pomoč, ki naj nam pride izven naših vrst, pri tem pa smo pozabljali, da more pravo sokolsko delo temeljiti le na preizkušenih načelih samoniklega, samobitnega in požrtvovalnega uveljavljanja vsakega posameznega pripadnika v skladni sokolski celoti. Daljši čas zadrževani naš polet se je v izpremenjenih prilikah mahoma sprostil. Kdor je pripisoval sokolskemu udejstvovanju uspeh samo v pooblaščenih razmerah, tega je odnesel val malodušja iz naših vrst takoj, ko so minile take razmere. Zdaj so naše vrste čiste. Treba je, da jih ponovno pregledujemo in bodrimo k vztrajnemu delu. Z uspehi ne bomo nikdar zadovoljni. Večna nezadovoljnost naj nas žene vedno bližje in bližje k sokolskemu ci,Ju- , . . Vsi znaki kažejo, da smo zopet našli pravo obliko sokolskega dela. —-Vsak naš poizkus naj bo usmerjen v eno in isto smer, vedno bližje sokolskemu cilju. Neuspehi naj nas vzpodbujajo k vztrajnosti, z uspehi pa ne smemo biti nikdar zadovoljni. Tako bomo prišli v tisto gibanje, ki naj nam daje znak pravega sokolskega življenja. < V naši župi jc bil početek jugoslovanskega Sokolstva. To zgodovinsko dejstvo nam nalaga dolžnosti, katerih ne bomo nikdar zanemarjali. Te dolžnosti so sc nam povečale tudi s tem, da je naš sokolski kraljevski dom posvetil naši župi velepomembno pozornost, ko ji jc Nj. Vel. Kralj Peter II. namenil v dar župni prapor. Ko bomo ob razvitju tega prapora dne 14. junija 1936 zbrali prerojene sokolske legije, jim bomo z novim župnim praporom dali tudi novo in edino smer: V boljšo sokolsko bodočnost. S temi mislimi smo Vas vse opozorili na poseben pomen letošnjega župnega zleta, ki bo 13. in 14. junija 1936. Bratje, sestre, iskreno Vas vabimo, da prisostvujete župnemu zletu. Vaš odziv bo vsem v dobrilo in ponos. Zdravo! Ing. Lado Bevc s. r., nam. staroste. Stane Flegar s. r., tajnik. Albin Smole s. r., načelnik. SoKolsKa radio - predavanja Radio stanice Beograd — ЖадгеЂ — £/ublfana Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 18 juna predaje brat Ante Tadič, Subotica, o temi; »Sokolstvo u Vojvodini«; dne 21 juna predaje brat Bogoljub Krejčik, Beograd, o temi: »Igre u starih Grka« (olimpijske, pitijske, neme jske, istmičke); dne 25 juna predaje brat Joso šokšič, Subotica, o temi: »Biskup Ivan Antunović — bunjevački Štrosmajcr«; dne 2 jula predaje brat Bogoljub Krejčik, Beograd, o temi: »Moderne olimpiske igre«. Povlašćena vozna cena za sokolske učesnike na svečanostima u BukureSfu Za one sokolske učesnike, koji če posle pokrajinskog sleta u Subotici, kremrti na gimnastičke svečanosti u Bukurešt, povlaštena vozna cena od Žombolje (drž. granica) do Bukurešta i natrag iznosi 380'— leja, a ne 180'—, kako je to bilo pogrešno navedeno u okružnici broj 5351, objavljenoj u broju 18 našega lista od 1 maja o. g. KRONIKA Prva spomen-ploča Viteškom Kralju Aleksandru Ujedinitelju u Češko-slovačkoj. U moravskom mestancu Litovel i susednom gradu Hudobinu održane su 1 juna o. g. velike manifestacije češkoslovačko - jugoslovenskog bratstva. Tom zgodom otkrivena je na veoma svečan način na pročelju novo-sagradene pravoslavne crkve u Hodo-binu prva spomen-ploča Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Svečanosti, na kojima su preuzeli protektorat češkoslovački ministar prosvete dr. Franke i naš poslanik u Pragu dr. Vasilije Protič, ot počel e su u subotu 30 maja svečanom akademijom u velikoj sali sokolane i Litovlu, gde je prirc-dena i izložba češkoslovačko- jugoslovenske lige. U nedelju i ponedeljak svečanosti su produžene u Hudobinu, gde su pored pretstavnika češkoslova-čkih vlasti stigli još naš poslanik dr. Protič s vojnim atašejem pukovnikom Mihajlovičem te zagrebački metropolita g. Doeitej, koji je blagoslovio novu crkvu i spomen-ploču. Svečanostima je učestvovalo nekoliko hiljada ljudi iz bližnje i daljnje okoline Hudobina. DeSetgodišnjica smrti pesnika Srečka Kosovela. Ovih dana proteklo je deset godina od prerane smrti Srečka Kosovela, jednog od najtalentovani-jih pretstavnika mlade slovenačke lirike. Pokojni Kosovel rodio se 1904 u Sežani, gde mu je otac bio učitelj. Srednjoškolske nauke završio je u Ljubljani. Svoje prve pesme napisao je i objavio 1920, kada mu jc bilo 16 godina. 1922 počeo je izdavati reviju »Lepa Vida«, u kojoj jc objavljivao svoje pesme, koje su pokazale njegov velik talcnat. Zbog finanšijskih poteš-koča list je uskoro prestao izlaziti. Iste godine upisao se na univerzitet, da študira slavistiku i književnost. Stupio je u redove Htetarnc družine Ivan Cankar i u godinama 1924—1926 postigao rvrhunac svog rada. Krajem 1925 raz-boleo se te je otišao u rodni Tomaj, gde je umro 27 maja 1926. f Kristina Morfqva. Dne 1 juna pa-la je žrtvom automobilske nesreče ču-vena bugarska operna pevačica Kristina Morfova, dugogodišnja članica Na-rodnog pozorišta u Pragu i kraljevske opere u Sofiji. Na sahrani pokojnicu je ispratilo mnoštvo naroda. Na njen grob pored brojnih venaca položeni su i venci Nj. Vel. Cara Borisa i Češkoslovačko Republike. Morfova se rodila 1889 u Staroj Zagori. Pokazavši več u mladim godinama ogroman pevački ta-lenat, bila jc poslata na študije u Prag. Godine 1909 augažovana jc u poZoričtu u Brnu, gde je ostala do 1911. Nakon kračeg študija u Parizu vratila sc u Sofiju, gde je postala profesorica dr-žavnog konservatorija i član opere. Godine 1916 došla je u Prag, gde jc bila angažovana kao primadona u Narodnom pozorištu, u kojem je ostala sve do 1923 godine. Bila je cenjena kao umetnica največeg formata. Pevala je na koncertnim turnejama po Austriji, Nemačkoj, Italiji, Engleskoj i Francu-skoj, gde je propagovala češku i bugair-sku glazbu. Godine 1925 vratila se u Bugarsku. Otkriče spomenika Janku Veselinoviču u Beogradu. Na vrlo svečan način otkriven je u nedelju dne 7 o. m. u Beogradu na Kalemegdanu u prisustvu izaslanika Nj. Vel. Kralja te ministra prosvete, spomenik Janku Veselinoviču, jednom od naših najzaslužnijih književnika. Spomenik podiglo je o svom trosku Udruženje Podrinaca, koje čc na Vidovdan podiči sličan spomenik i u Šapcu. Spomenik je otkrio značajnim govorom, u kojem je prikazao zasluge pokojnog književnika, pretsed-nik »Podrinaca«, general g. Maksimovič. U predvečc održana jc u Narodnom pozorištu svečana akademija, na kojoj su sudelovali najistaknutiji glum-ei, a na radiu govorio je o pokojnom Veselinoviču profesor g. Mile Pavlovič. U nedelju uveče davana je u pozorištu najbolja Vcselinovičeva drama »Džido«. Кахпе tculiurne vesti Pre nekoliko dana stigao je u našu zemlju dr. Filip Tornton, profesor muzike na Oksfordskom univerzitetu, koji če proučavati u našoj zemlji narodne igre, pesme i muziku. U Ljubljani proslavio je ovih dana šezdesctgodišnjicu života prof, pravnog fakulteta ljubljanskog univerziteta dr. Aleksandar Bilimovie. Jubilarac je ugledan ruski emigrant, koji je več parata bio naročito cenjen u Rusiji i van nje kao kapacitet na polju nacionalne ekonomije. Javan čas Sokol, društva Sremska Mitroviča 17 ma^a priredilo je Sokolsko društvo u Sremsko.j Mitroviči svoj javan čas uz sudelovanje Državne realne gimnazije i Sokolskih društava iz Ru-me, Vinkovaca, te sokolskih četa iz Ša-šinaca, Nočaja i Kuzmina. Čas je odr-žan na igralištu Gradanskog sportskog kluba. Poseta gradanstva bila je, kao i uvek na sokolskim priredbama, odlična. U 2 i po časa posle podne formirala se povorka kod Sokolskog doma i odatle, na čelu s vatrogasnom muzikom, pošla na igralište. U 3 i po časa počeo je javni čas. Prvo su muška deca i učenici gimnazije vežbali proste vežbe; ženska deca i učenice gimnazije izvele su vežbo s maramicama. U lakoatletskim takmi-čenjima učestvovali su učenici gimnazije i naraštajei iz Sremske Mitroviče, Vinkovaca i članovi Sokolske čete iz Nočaja. Članovi Sokolskih četa iz Nočaja, šašinaca i Kuzmina vežbali su proste vežbe na opšte zadovoljstvo prisutnih. Još veče dopadanje izazvala je vežba s palicama, koju su izveli učenici gimnazije. Vežbe na spravama izvoli su vrlo lepo članovi i naraštaj. U prostim vežbama za članice učestvo-vale su članice društava Sremske Mitroviče, Vinkovaca i Šida; u prostim vežbama za članove učestvovali su članovi istih društava. Igre i šaljive utakmice naraštaja, dece i učenika gimnazije izazvale su mnogo veselosti i vedrine. Uzorno odeljenje članova iz Vinkovaca vež-balo je na spravama. Na kraju su do-šle najbolje tačke: proste vežbe muš-kog i ženskog naraštaja, koje su prim-Ijene s nepodeljenim dopadanjem i simpatijama celokupne publike. I ovom prilikom pokazalo se da gra-danstvo Sremske Mitroviče voli sokolsko priredbe, da ima razumevanja za rad i napore Sokolskog društva i da ceni ta j rad. _______ Sokolska javna vežba Novo-sadskog okružja u Mošorlnu Na prvi dan Duhova održana je u Mošorinu — rodnom mestu našeg velikana Svetozara Miletiča — sokolska javna vežba novosadskog okružja. Na javnoj vežbi, koja je počela u 16 časova, istupilo je sve vežbajuće članstvo počev od školsko dece (muš-ke i ženske) pa do članova i članica. Izvođene su vežbe prepisane za četvr-ti pokrajinski slet u Subotici. Na jav-noj vežbi su učestvovala Sokolska dru- štva iz: Novog Sada, Titela, Žablja, Durdeva, Šajkaškog Sv. Ivana, Kovilja i Kača. Broj vežbača-čica svih kategorija je 326. Poslednja tačka javne vežbe bila je vežba na spravama. Sletom je rukovodio načelnik novosadskog okružja brat Radosavljevič Miloš iz Novog Sada. Pre podne, posle održane probe na vežbalištu, izvršena je povorka kroz selo na čelu s muzikom vatrogaskog društva Š. Sv. Ivan. Nakon defilova-nja kroz selo povorka je završena pred kučom u ko jo j se rodio Svetozar Miletič, gde ju je pozdravio pretsednik opštine br. Suzič Jovan. Posle njega je starešina Sokolskog društva Mošorin, brat Novički Boris, u lepom govoru iz-neo značaj ove priredbe i Sokolstva u opšte. Naročito je podvukao značaj i rad Sokolstva na selu. N, B. Sokol Trbovlje na delu V tesni povezanosti med tehničnimi in prosvetnimi funkcionarji društva se je delo našega Sokola pomnožilo in poglobilo. Telovadnica in letno telovadišče sta v neprestanem vrvežu številnih telovadnih oddelkov, ki se komaj drug drugemu umikajo. Še vedno čutimo pomanjkanje prednjakov, posebno pa prednjačic za deco. Še mnogo je dece, ki bi rada vstopila v sokolske vrste, a ža| nam ni mogoče osnovati novih oddelkov. Potreben je prednjački tečaj, ki ga kani prirediti društvo v zvezi z idejnim tečajem na jesen. — Vsi oddelki se pridno pripravljajo za nastope in za tekme. Moška deca jo imela že svojo tekmo 24. maja. Tekmovalcev je bilo 42 in so dosegli prav lepe rezultate. Držeč se načela, da ima prava sokolska prosveta svoje temelje v telovadnici, je prosvetni odbor posvetil posebno pažnjo nagovorom pred vrsto. V aprilu je bilo 18, v maju pa 33 nagovorov. Telovadečemu članstvu je bilo prirejeno predavanje »Sokolstvo in politika«. Osemdesetletnico iznajditelja N. Tesle je društvo proslavilo s predavanjem br. inž. Milana Pertota, ki se je vršilo 25. maja. Tudi deca in naraščaj nista ostala brez predavanj. Koncem aprila se je vršilo skioptično predavanje »Potovanje po Španiji« za naraščaj in starejšo deco; mlajša deca pa je poslušala,pravljice s. Marte z lepimi skioptienimi slikami in občudovala lepote naše ožje domovine. Lutkovni odsek je priredil v aprilu predstavo »Jurček straši«, v maju pa »Marbucla«. Naša knjižnica je bila delj časa zaprta v omari. Sedaj se preure-juje in organizirali smo nabiralno akcijo, ki nam je prinesla 190 novih knjig. — Tudi mladini smo dali prilike, da razvije vse svoje sposobnosti. Naraščaj je imel 5. maja svoj občni zbor, na katerem si je sokolska^ mladina izbrala Mladinski odbor. Ker je v našem društva to novost, pričakujemo vsi kako se bo mladina izkazala in uveljavila. Navdušenja je v naši rudarski mladini dovolj. Posebno nepozaben ji bo ostal tajni pešizlet, ki ga je priredilo društvo na Sv. Planino. Kljub dvomljivemu vremenu se je 21. maja zbralo okrog naše narodne zastave na cilju 456 pripadnikov dece in naraščaja ter 37 članov. Mladina je pazno poslušala govore bratov starešine, načelnika in prosvetarja in navdušena vzklikala kralju Petru II., Jugoslaviji in Sokolstvu. V dolgi povorki, s sokolsko pesmijo je radostnih lic zvečer prikorakala na letno telovadišče, kjer je bil nato po »Sokolskem pozdravu« razhod. MALE VESTI SZ NAŠIH J E D 1 N I C A DONJI KLASNIĆ. — Javna vežba. Dana 1 juna održala je naša četa svoju IV javnu vežbu. Prisustvovale su sledeče jedinice: Sokolska četa Haj-tič, Gornji Klasnič, Šašova, Donji Klasnič. Bratskim četama, koje su nas poduprle na ovoj našoj javnoj vežbi, bratski se zahvaljujemo, u\ ek spremni da im istom merom uzvratimo. — Uspeh je kako moralni tako i materi-jalni zadovoljavajuči. ĐEVRSKA. — Prednjački tečaj. Ovih dana završen je prednjački tečaj Sokolske čete Devrske, koji je tra-jao 6 dana. Predvodio ga župski pred-njak brat Boško Kovačevič. Tečaj su pohadala 4 člana, 3 članice, 3 naraštaj-ca i 8 muškoga podmlatka. Ovaj je tečaj uspeo. GENERALSKI STOL. — Razno. Na sokolskoA sletu župe Karlovac učestvovalo je jedanaest članova naše čete i pored kiše, koja je padala ceo dan. Nakon obvaljene revizije članstva, brojno članstvo naše čete je sledeče: Ukup.no članstva: 40. Od toga 18 vež-bača (12 članova i 6 naraštajaca). Novi članovi se i dalje upisuju. Spremamo se za subotički slet. Proslavili smo Teslinu 80 - godiš-njicu i godišnjicu rodenja prezidenta br. dr. Beneša. KASTAV, — Izleti. Sokolsko društvo u Kastvu upriličilo je dva izleta i to dne 17 V 1936 s podmlatkom Ka-stav - Bezjaki - Trampov Breg - Zamet - Kastav, a s članstvom i narašta-jem Kastav - Škurinja na dan Spasova. Izlet s podmlatkom uspeo je, do-čim na Spasovo je zbog nenadane kiše prekinut, tako da se članstvo i naraštaj morao zadržati u Sv. Mateju na po puta Škurinje. Članice i naraštaj ž. bile su veoma srdačno i bratski prim-ljene po s. Tepeš, učiteljici u Sv. Mateju, koja im je ustupila svoj dom i time im iskazala svoje gostoprimstvo. KASTAV. — Pomen godišnjiee smrti brata prof. Vjek. Spinčiča odr-žalo je Sokolsko društvo u Kastvu na dan Duhova. U 8 sati prisustvovalo je članstvo misi u župskoj crkvi sv. Jelene, a iza mise pohodilo se s glazbom »Graničar«, iz Spinčiči te društvom sv. Mihovila iz Rubeši grob pok. brata prof. Vjek. Spinčiča. Društvena pro-svetarka održala jo pomen slovo, a glazba »Graničar« otsvirala je »Na-grobnicu«. KASTAV. — Proslava dana oslo-bođenja. Dan oslobodenja ispod tu-dinskog jarma proslavilo se na duhov-ski ponedeljak misom zahvalnicom, a u večer je zbog slabog vremena javna vežba otkazana, a održala se samo pu-čka zabava. LASTVA. -— Zabava. Sokolsko društvo Lastva priredilo je u subotu 16 maja ove godine završnu sezonsku zabavu s plesom. Prikazana je Pomr-čina krvi, drama u tri čina iz bosansko-muslimanskog života od Ahmeda Mu-radbegoviča. Drama, sa dosta teških psiholoških momenata i kontrasta, odigrana je od mladih društvenih diletanata dobro i postila kod publike dobar: efekat, te su diletanti zaslužno aplaudirani po za-vršetku svakog čina. LJUTOMER. — Okrožni nastop Murskega sokolskega okrožja. Okrožje je razposlalo vsem bratskim jedinicam okrožja velike letake za svoj okrožni nastop, ki se vrši to leto v Ljutomeru dne 21. junija t. 1. s prošnjo, da iste nalepijo na vidnih mestih. Vse jecjmice se naprošajo, da skrbijo za to, da ne bodo plakati namenoma prelepljeni z drugimi reklamnimi plakati, kakor se to v zadnjem času čestokrat dogaja. Vaditeljski zbori se naprošajo, da se ravnajo točno po okrožnicah, ki so bile tc dni dostavljene vsem edinicam. LUKAVAC. — Dečija akademija. Na 1 juna o- g. priredilo je ovo društvo dečiju akademiju posvečenu maj-ci. Na ovoj akademiji celi program, koji sc je sastojao od 6 tačaka, osim predavanja, izvela su mlada i stanja, deca. Kroz celi program ovc akademije, koji se sastajao iz deklamacija, dija-loga i pozorišne igre, provejavala Je majčina ljubav kao sveti lik, koji le di i čuva, odgaja i podiže, teši i vese našu decu — našu uzdanicu. ■ . Ova akademija je u moralnom P°" gledu uspela prilično. PAPIČI. — Javna vežba. Dne: 1 VI t. g. održala je Sokolska četa u ra pičima — društvo Staža, župe Zagre — svoju IV javnu vežbu. Javnu vežbu i pored ružnog vremena, koje je trajalo celi dan P9*e. , su društvo Sisak - Staža, Dubeci, ce šoš - Živo j a, Kinjačka, Blinski Kut Jasenovac. Ružno vreme nije dalo da se poc" ne programom onako. kako je bi predvideno. Ipak su članovi sokolski četa po kiši nastupili i vrlo lepo iz'!e. vežbe predvidene za slet u Subotič-Posle su nastupili članovi društava, članice i članovi na spravama. Poset je bio dobar. Prihod od ovc javne vežbe bio je namenjen za £fac. nju doma. Članovi čvrsto su re®enl, t,e izgrade svoj dom, koji im je od ve.li potrebe. Več su kupili zemljište J P° malo prikupljaju materijal. Sokolstvo polagano prodire i vaja naša sela — unosi prosvetu, okup-lja sve ono što je dobro i valjano, upu čuje našeg seljaka, da zajedničkim r dom i bratskom ljubavi radi na P° zanju svoga sela u svakom pogledu- Kapelnika sposobnog zai vodenje Um®ne/ gudalačke glazbe treba So»° s k O' društvo G o s p i ć. "T. Nastup odmah, honorar i of® uveti po dogovoru. Obratiti na društvo. Hotel „Metropol** Miklič, Ljubljana Vam nudi lepo opremljene tujske sobe, prvovrstno restavracijo in moderno urejeno kavarno. Za razne prireditve, zabave, seje in konference ima svoje tri salone društvom na razpolago. futfttM (Meke za dame in gospode nudi v veliki izberi po nizkih cenah FRAN LUKIČ, LJUBLJANA STRITARJEVA ULICA Velika zaloga kostumov, lompletov in površnikov X F. EIFLER tekstilna tovarna za pliš in baržun LJUBLJANA TVRSEVA CESTA 75 telefon štev. 27-15 makaroni, špageti, specijalitete tovarne PEKATETE ŠPEDICIJA TURK 152—1 prev ocarinjenje ■■№) z e m a LJUBLJANA prevažanje vseh uvoznih in izvoznih pošiljk, in to hitro, skrbno in po najnižji tarifi. Revizija po njej deklariranega blaga in vse informacije brezplačno. Telefon interurban 2459 VILHARJEVA CESTA 33 (nasproti nove carinarnice) vsakovrstnega blaga, bodisi kuriva, strojev, selitve itd. v Ljubljani in izven Ljubljane z vozovi na konjsko vprego kakor tudi s tremi najmodern. avtomobili. Telefon Interurban 2157 MASARYKOVA CESTA 9 (nasproti tovornega kolodvora) Braćo i sestre! Nabavljajte odore, vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjevtiniju cijenu i solidnu izradbu kod bratske radnje: BRANKO PALČIČ lil lili IIIII It Hlllllt nit H Ml u lili II IIIIIMIIIIIIIHI IIMIMIIIIII'»IIIII*«IIIII* dobavljač Saveza SKJ CENTRALA: ZAGREB, KRALJICE MARIJE br. 6 FILIJALA: BEOGRAD, BALKANSKA 24 * TRAŽITE BESPLATNE CJENIKEI 120—0 Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u „Sokolskem glasniku"! ANTON KOVAČIČ LJUBLJANA, VIŠKA ULICA 3 ROŽNA DOLINA TELEFON ŠT. 3357 Izdelovanje glinastih peči v najmodernejših vzorcih. Postavitev vsakovrstnih štedilnikov in kaminov. Oblaganje hodnikov, kopalnic, mesnic itd. z belimi ali barvanimi inozemskimi email-ploščicami. Samotne in kmečke peci- ^ Vsa v stroko spadajoča popravila izvršujemo točno- "J a> Cene solidne! — Garancija za materijal in delo- „ najSi KUMMIAff-DEIR IZRADJUJEM po propisu sve vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i svilo®* Prodajem zlato za ve*' NIKOLA IVKOVIČ NOVI SAD 124 124—22 UČITELJSKA TISKARNA IZDELUJE DIAZO - AMONIAK - PAPIR *ЈАв1Т,*Ј ZA KOPIRANJE NAČRTOV, KI JE EDI" 100 o/o DOMAČ IZDELEK TE VRSTE V DR*** ROSIJA-FONSIER • društvo za osiguranfe I reosiguranfe • BEOOR^E Udaje Savez sokola K,.l|.,in. iuaM..I|. (E. G.ngl) . ЧШ*'. , Mg„,o,r.r urednik StJ.p.d S«.r • UrMidj. R.d.hdJ.M olnk • Т1Л. IHIMjKd ti.kar.