Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade u znanstveni rječnik
BURO Blažeka
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek u Čakovcu, Ante Starčevica 55, HR - 40000 Čakovec, djuro.blazeka@vus-ck.hr
_ scn iii/1 [2010], 54-73 _
Avtor predstavlja svoje izkušnje pri pisanju znanstvenega narečnega slovarja, ki je nastajal na osnovi surovega gradiva ljubiteljskih zbiralcev besedja. Sprva navaja pomanjkljivosti tovrstnega gradiva in postopke prevpraševanja, popravljanja in odstranjevanja, zatem razpravlja o postopkih širjenja zbranega gradiva ter vse skupaj ponazarja s primeri iz Rječnika govora Svetog Durda (Rječnik ludbreške Podravine), ki ga je sestavil skupaj s Stjepanom Belovicem, učiteljem in ljubiteljem svojega rodnega kajkavskega govora. Zaključuje, da lahko prvovrsten znanstveni slovar nastane le v sodelovanju med nestrokovnjakom in strokovnjakom, pri čemer prvi nikakor nima samo stranske vloge.
The author describes his experience in writing a scientific dialecto-logical vocabulary starting from the raw materials collected by nonprofessionals. First he gives "bad" examples of materials of that kind as well as of procedures of reconsideration, correction and elimination. Then he discusses procedures for expansion of the collected material. All this is illustrated by examples from The Dictionary of Sveti Durd (The Dictionary of the Ludbreg Podravina region) that the author compiled together with Stjepan Belovic, a local teacher and a devotee of the local Kajkavian dialect. He concludes that a first-rate scientific dictionary can be only written through collaboration between amateurs in the field and the professional expert, where the non-professional amateur by no means plays a minor role in the collaboration.
Ključne besede: kajkavsko narečje, govor Svetega Durda, narečna leksikografija, zbiranje in obdelava gradiva, koncept slovarske iztočnice
Key words: kajkavian dialect, subdialect of Sveti Durd, dialectolo-gical leksikography, collecting and treatment materials for a dialect dictionary, concept of dictionary entry
— 54 —
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
0 Uvod
U literaturi se obično spominju dva načina prikupljanja leksika za dijalektalne rječnike (»dirigirano terensko istraživanje na temelju upitnika« i »slobodno istraživanje leksika«1). No kako su danas dijalektolozi zbog objektivnih (ma-terijalnih) razloga uglavnom ograničeni na terenska istraživanja fonologije, gradu skupljaju amateri koji, iako bez formalne lingvističke naobrazbe, imaju solidan temeljni osjecaj za takvu aktivnost.2 Idealna je situacija kada oni takvu skupljenu gradu prepuste na obradu znanstvenicima.3 Objektivno gledajuci, to je i najidealniji način nastanka znanstvenog rječnika jer znanstvenik (osim kad je riječ o njegovu mjesnu govoru) teško da bi uspio na svojim kratkotrajnim istraživanjima (najčešce na temelju upitnika) skupiti leksik dostatan za rječnik ozbiljnijeg obima. Znanstvenik ce pomocu upitnika moci solidno istražiti fono-logiju i morfologiju nekoga govora, ali mali su izgledi da ce prikupiti obimniji leksički korpus (posebice onaj arhaičniji), pa čak i u najbolje vodenim ciljanim razgovorima jer se »najkvalitetnija« leksička grada može skupiti »iz glave« nadarenog i barem u nekoj mjeri lingvistički osviještenog izvornoga govornika, a takoder i njegovim sudjelovanjem u potpuno spontanoj komunikaciji izvornih govornika koji ga ne doživljavaju kao skupljača leksika.4 No tako je prikupljen leksik tek početna osnova znanstvenikova rada na kvalitetnom dijalektalnom znanstvenom rječniku koja treba biti podvrgnuta različitim postupcima koji ce biti opisani u ovom radu. Ti ce postupci biti opisani na temelju autorova rada na Rječniku Svetog Durda (Rječniku ludbreške Podravine)5 koji je nastao na temelju grade koju je skupio Stjepan Belovic,6 umirovljeni učitelj iz Svetog Durda.
1	Šojat 1985: 342-343.
2	Izuzetak su vlastiti mjesni govori / dijalekti uglednih dijalektologa koji gradu bilježe desetljecima i čiji znanstveni rječnik objave u ozbiljnijim godinama, npr. Šimunovic 2009.
3	Dobar su primjer za takvu suradnju osim ovog rječnika i Rječnik Gole i Rječnik pomurskih Hrvata.
4	Posebice se to odnosi na stilski obojen leksik (pejorativnost, šaljivost, vulgarnost, eu-femističnost, komunikacija s djecom ...) za koji ima vrlo malo izgleda da ce se u vecoj mjeri pronaci u tradicionalnim načinima prikupljanja leksika.
5	Belovic, Stjepan; Blažeka, Duro: Rječnik Svetog Durda (Rječnik ludbreške Podravine), Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2009.
6	Gospodin Stjepan Belovic mi je pred 3 godine predao popis od desetak tisuca riječi (po principu riječ - značenje) i zamolio me da ga pogledam i pomognem u objavi. Prvotna intencija gospodina Belovica bila je, kao i kod vecine poštovatelja zavičajnih idioma koji nisu jezikoslovci, da se rječnik objavi po jednostavnom načelu natuknica - značenje. Kako imam povece iskustvo u skupljanju leksičke grade kajkavskih govora, posebice medimurskog dijalekta u kojem sam skupio oko 50000 riječi, prije nego što sam uzeo u ruke popis riječi pomislio sam kako u njemu necu vidjeti bogzna koliko meni nepoznatog leksika, posebice zato jer se radi o govoru koji je po svojim fonološkim i morfološkim osobinama, a u relativnom smislu i geografski (12 kilometara), vrlo blizak preloškoj skupini govora - skupini medimurskog dijalekta u kojoj sam skupio oko 20000 riječi.
— 55 —
	 Duro Blažeka 	
1 Reduciranje leksikografski nepodobnih oblika iz sirove grade
Iz sirove grade izbacio sam one oblike koji spadaju pod neku temeljnu natukni-cu, a skupljač ih je stavio kao samostalne zbog leksikografskog i lingvističkog neznanja, npr. neki konjugacijski i deklinacijski oblici koji nisu eitetski, kom-parativi ...). Nakon toga sam izostavio oblike koji bi nepotrebno opterecivali rječnik, a nemaju nikakvih fonoloških, morfoloških i semantičkih zanimljivosti, npr. vecinu odnosnih i posvojnih pridjeva, deminutiva / hipokoristika, vecinu imenica nastalih mocijskom tvorbom (načelno je moguce od svakoga nomen agentis muškoga roda izvesti i ženski lik) i vecinu glagolskih imenica.7 Te sam kategorije obradio kao posebne natuknice samo onda ako imaju neku se-mantičku ili tvorbenu zanimljivost ili pak je zabilježena zanimljiva rečenična potvrda, npr.:
raduvanje [rad'uvaïe rad'uvaîa] n gl. im. < rad'uvati se. □ ybec'aïe l'udjm rad'uvaîe!
motanje [m'otaïe m'otaîa] n 1. motanje. ♦ 'Ovj m'otaîe v'one mi je v'ec d'osadnj. 2. nespretno postupanje; površan rad. ♦ 'Ide mi na ž'ifce t'o tv'oje m'otaîe djk n'ekaj d''elaš.
nosek [n'osek n'oseka] m 1. dem. i hip. < n'os. ♦ J'çnici se b'aš š'ika k'aj 'ima m'alj f rntastjga n'oseka. 2. ispupčenje na kanti ili vrču kroz koje se pije. ♦ P'ij cez n'osek na k'çntici k'aj se n'aš preval pj 'opravi.
pucica [p'ucjca p'ucice] f dem. i hip. < p'uca. ♦ N'aši p'ucici sij p'oceli c'iceki r'psti. usp. p'ucka8
palček [p'ylc ek p'plceka] m 1. dem. < p'plec. ♦ P'ucka mi se nafc'ila p'plceka c'ekati. 2. palčic - vrsta ptice (lat. Troglodytes troglodytes L.).
pijanka [pjj'çnka pij'çnke] f alkoholičarka. ♦ N'gjg'orše je akj pij'çnec 'ima pij'çnki za ž'gnj.9
pasterka1 [past'1erka1 past''erke] f pastirica.
No vrlo sam brzo shvatio da nisam u pravu jer sam na svakoj stranici ugledao barem nekoliko riječi koje su mi bile potpuno nepoznate (posebice iz područja poljoprivrednog života), a broj riječi koje se odlikuju ili različitom tvorbom ili nekom posebnom fonološ-kom osobitošcu ili posebnom značenjskom nijansom u odnosu na srodne riječi u bliskim medimurskim govorima bio je doista iznenadujuce velik. Nakon nekoliko razgovora s gospodinom Belovicem uvidio sam da to nije samo jedan od brojnih zaljubljenika u svoj mjesni govor kojeg u nekom poznijem trenutku života obuzme nostalgija za mladošcu
i prošlim vremenima pa iz sjecanja sastave veci ili manji popis riječi. On je te riječi
skupljao dvadesetak godina, a čak se u osnovnoj mjeri uputio i u rad računala pa grada
nije bila u obliku rukom ispisanih stranica.
7	Po tome se koncepcija ovog rječnika razlikuje od one iz Rječnika Gole jer da se radilo
po njoj, ovaj bi rječnik bio barem 3 puta deblji, no njegova obavijesnost ne bi bila mnogo
veca. usp. Večenaj - Lončaric 1997.
8	UzpUcka, drugi deminutiv / hipokorostik odp'uca, nisu zabilježeni izrazi sa spolnošcu
kao konotacijom.
9	Zanimljiv primjer »lažnog prijatelja« (pseudoanalogonimije) prema imenici pijanka »zabava na kojoj je došlo do pijančevanja« iz standardnog jezika.
— 56 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
	 Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... 	
pasterka 2 [pastorka2 pastorke] f bijela pastirica - vrsta ptice (lat. Motacilla sp.). ♦ Pastorka je l'1epi m'ali s'iv^b'Ieli t'ic k'oj se m'ota k^li kr'çf na p'pši.
repni1 [r'epnj r'epn^ga] adj. koji se odnosi na > r'ep. ♦ D^k se kr'avam ^p'çrejq r'epne m'çtlice, 'unda stj l'1epe šeš^rripte.
repni2 [r'epnj r'epn^ga] adj. koji se odnosi na > r'epa. ♦ L'çni smi4 m'eli t'ak c'udaj r'epn^ga s'emena da smi4 ga m'ogli p^s'oditi 'ak^ je k'om^ zm'ejnkal^.
svatski [sv'çtskj sv'çtsk^ga] adj. koji se odnosi na > sv'ati. ♦ N'egda stj s'am^ z'imski m'eseci b' ili sv'çtski z 'çt^ k 'aj se ' unda hr 'çna d' ože n'a kv 'çrila.
varoški [v'çr^kj vpr^šktjga] adj. koji se odnosi na > v'or^s. ♦ V L'ubreg^ s^ ^d t^pl 'icke c 'este d^ B'edïe z 'çmle k'oje se z 'ovej^ V 'praški v 'rti.
Kod prefigiranih glagola, reducirao sam samo vecinu glagola nastalih dvo-strukom sativizacijom prefiksom s- jer razlika u značenju u odnosu na one bez prefiksa s- uglavnom se odnosi na intenzitet i doživljenost radnje. Npr. glagol spqtr'ieti »razbiti« u odnosu na glagol pqtr'ieti izražava dodatni intenzitet radnje: rečenica J'p te spijt'çrem da te v s'ake d-qb'im! »Razbit eu te kad mi dospiješ u šake!« ne bi u istom značenju mogla biti zamijenjena rečenicom *J'p te p^'çrem da te v s'ake d-qb'im! Od takvih glagola ostavio sam samo one koji su u govoru izuzetno frekventni, npr. sp^r'ati »pobrati«, spred'elati »preraditi«. U tu kategoriju ne spada glagol spr'ejti se »provesti u kretanju neko vrijeme kako bi se nakon dugotrajnog zimskog mirovanja priučilo hodu - o kravama« jer nema glagola *pr'ejti se.
U sirovoj gradi bio je odredeni broj leksema koji se odnose na najsuvre-menije tehnološke, kulturne i sociološke realije, a takoder i onih leksema s kojima ispitanici imaju doticaja samo preko pisanih izvora ili elektronskih medija i koji doista nisu bili svakodnevni u ruralnom miljeu (npr. formqla j'edan, d'ispl'ej, t'ange, k 'ontrac'epcija, etymen'izani). Pravilna je, po mojem mišljenju, ona koncepcija izbora riječi koja ce omoguciti opis tradicionalnog života hrvatskog seljaštva, otkrivanje njegovih vrijednosnih temelja i upozna-vanje njegovih običaja.10
Reducirao sam i lekseme koji su u novije vrijeme prodrle iz standarda, makar se fonološki i morfološki adaptirali na govor Svetog Burda, npr. vl'ak (c'uk), pr'ozur Cobluk), s'amustan (kl'oster), r'askrsce (kriz'çïe), k'isa (d''ešč), k'umče (k'umič), p'eder (buzur'ant).
10 Po tome se koncepcija Rječnika Svetog Burda znatno razlikuje od one u Lipljinovu Rječniku varaždinskoga kajkavskoga rječnika (Lipljin 2002). No Lipljinovu koncepciju možemo braniti jer mu je namjera bila da u rječniku odrazi duh Varaždina od kraja 19. stoljeca do danas, a na kraju krajeva, radi se o gradskom, a ne seoskom govoru pa leksemi poput kongres, kOntraliht »protusvjetlo, svjetlo koje svijetli prema objektivu«, kompj'ut§r, kor§ogr'afija i koz§r »duhoviti pripovjedač« u njegovu rječniku imaju opravdanja, ali u rječniku seoskog govora ne bi bile prikladne, bez obzira što bi ih i neki obrazovaniji ispitanik potvrdio.
— 57 —
	 Duro Blažeka 	
2 Odjeljivanje značenja i naknadno kompletiranje značenja kod polisemantičnih riječi
2.1	U sirovoj gradi bilo je vrlo rijetko obradena polisemantičnost polisemantičnih riječi pa su obavljena vrlo opsežna naknadna terenska istraživanja zbog kompletiranja značenja. Sasvim je normalno da se prikupljač grade uglavnom fokusira na ono »zanimljivo« značenje koje neka riječ ima i kontekst u kojem ju je zabilježio, a često zaboravi na ona »uobičajena« i »obična«. Npr. kod glagola c'ureti u sirovoj gradi bilo je samo specifično značenje »padati - o kiši«, a nije bilo zabilježeno uobičajeno značenje »propuštati tekucinu«.
2.2	Isto je tako trebalo kod dvovidnih glagola staviti i značenje i rečeničnu potvrdu za kontekst perfektivnosti / imperfektivnosti jer je u sirovoj gradi bilo naveden samo jedan kontekst, npr.
beduvati [b''ed^atj b''edyjem] impf. ipf. I. impf. objedovati. ♦ Da se 'ide blled^vati, s'p dr^ž'ina si p^s'leda k'oli v'elk^ga stola. II. pf. završiti objed. ♦ B^ed^vali sm^ i v'§ 'idem^ na p'osel.
blomberati [b^mb''eratj bl^mb'leram impf. i pf. I. impf. stavljati plombu. ♦ T'le d'okt^r d'obr^ bl^mb'lera z'obe. N'ikaj ne b^l'i. II. pf. staviti plombu. ♦ T'gretni vag'oni se m'oraj^ bl^mb'lerati da n'gj št'o k'aj fkr'al.
2.3	Velik broj sekundarnopovratnih glagola11 iz sirove grade nije imao svoj refleksivni / prelazni parnjak. Tako je skupljač npr. zabilježio samo c'grtati, ali ne i c'grtati se; kuhati, ali ne i k'uhati se; k'ušn%ti, ali ne i k'ušny.ti se. Zbog toga sam dosta vremena potrošio na terenska istraživanja gdje sam potvrdio postojanje velikog broja takvih očekivanih parnjaka, ali i našao velik broj neočekivanih parnjaka i neočekivanih značenja, npr.
brusiti (se) [br'usjtj (se) br'usim (se)] impf. I. trans. ostriti. ♦ Šl'ajfar je zac'as p^st'avil sv'oji} radijOnic^ i z n'og^m v'rtel k^tpca s kojem je br'usil. II. refl. dodirivati se u kretanju. ♦ N'gj se br'usiti v z'it. B^š v'es beli.12
delati (se) [d'elatj (se) d'lelam (se), imp. d'lelaj (se), prid. rad. d'elal (se), d'lelala (se), d'elal^ (se), prid. trp. d'lelani, sup. d'elat (se)] impf. I. trans. raditi. ♦ M'orate d' elati akq 'ocete ž ' iveti. II. refl. pretvarati se. ♦ ' On se d'lela bed'ok, a n'leje.13
držati (se) [drž'atj (se) drž ' im (se), imp. d'rži (se), prid. rad. d'ržal (se), drž 'pla (se), drž ' al^ (se), sup. d'ržat (se)] impf. I. prel. držati. ♦ D'enes zd'eni s'ever drž' i. ♦ 'Oce se
11	Preciznu podjelu i terminologiju glede povratnih glagola prikazao je Branimir Belaj (Belaj 2001). U tom radu on povratne glagole dijeli na primarnopovratne glagole (oni kod kojih je u svim slučajevima prisutna povratna zamjenica, npr. ponašati se), sekun-darnopovratne glagole (za razliku od primarnopovratnih glagola oni imaju paralelan prijelazni oblik bez zamjenice se, npr. osjecati se / osjecati) i tercijarnopovratne glagole (kod njih zamjenica se nije ničim vezana uz njihovo morfološko i leksičko značenje, vec samo uz sintaktičko, npr. smijati se).
12	U sirovoj gradi bilo je zabilježeno samo značenje pod I. trans.
13	U sirovoj gradi bilo je zabilježeno samo značenje pod I. trans.
— 58 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
g'osty por1 'eckati, 1 ali j19 t'o ne drž 1 im g 'ori. II. refl. 1. držati se. ♦ D 'rži se za r'učkj! 2. ponašati se. ♦ L''epj se d' rži djk t'9 d'ojdemj. 3. ponositi se. ♦ Drž'i se n'ekaj, a n' 'ema niti za kr' uh!14
U sva 3 rječnička članka »neočekivana« značenja su kod refleksivnog glagola.
2.4 Nužno je razgraničiti homonimiju i polisemiju,15 što je u mnogim slučaje-vima vrlo teško, posebice tamo gdje je došlo do raspada polisemije.16 Mnoštvo je primjera u ovom rječniku gdje nije bilo lako odlučiti radi li se o homonimiji ili polisemiji, npr.
cep1 [c'iep1 c ''epa] m mladica oplemenjene biljne vrste hoja se cijepi na drugu biljku kao podlogu. ♦ S ' akj prt'uletje n' amestj hjt'ele pjsad' im v gjr' icaj p'pr c ''epi.
cep2 [c'iep2 c ''epa] m dva spojena drvena štapa za mlačenje žita. ♦ V n' aš kr ' aj sj n' egda v ž'etvi z Z 'agjrja djh'93ali mlpci s c ' 'epi mlptiti pšen' icj.
hlad1 [hl^t1 hl'pda] m hlad. ♦ Zav 'i^am vam k 'ak ' imate l''epjga hl'pda pjd cr''ešijm. ♦ M'oral bjm j 'pky ykl' eštriti gr ' pie na j' abjkaj. Pr' gvec hl ' pda d' 'elajy.
hlad2 [hl'yt2 hl'pda] m batina. ♦ V ' udrim te s hl 'pdym t ' ak da te m' om hmjr ' im!
Asocijativnih veza (barem meni dokučivih) izmedu tih parova leksema nema pa sam ih obradio kao homonime.17
Kod pridjeva h'udi imamo primjer vrlo plodne polisemije:
hudi [h'udj h'udjga, komp. h'ujši] adj. 1. loš - o hrani. ♦ N ' ekak je h' udj m' esj jd t 'e sv 'iie. 2. zločest. ♦ St'ajnkjvi ' imajj t'ak h'udjga p'esa kaj n' išce ne v'upa k i'im. ♦ N'g zna se št'o je h'ujši, m'oš ili ž 'gna. 3. mršav. ♦ H'udi je. S'igjrnj je j'pkj bet'gžen. 4. ljut - o hrenu. ♦ Hr' en je h'udi kaj mi s 'oze ' idejj k 'ak da se pl 'pcem.
14	Naknadnim istraživanjem zabilježeno je značenje pod II. refl. 3.
15	Tu je problematiku kod nas najbolje obradila Branka Tafra (Tafra 1995). Jedna od naj-važnijih teza iz tog rada jest ta da višeznačni leksemi imaju najmanje jedan integralni sem, a u homonima su svi semovi distinktivni, ali i da još ne postoje objektivni kriteriji za semičku analizu i da je pitanje može li uopce postojati objektivna semantička analiza.
16	»Premda naši rječnici riječ park tretiraju kao višeznačnu riječ, nema razloga da vec danas ne smatramo da je homonimizacija završena. Izmedu značenja 'velik dekorativan vrt' i 'skup vozila' (automobilski park, tenkovski park) nema nikakve semantičke kohezije« (Tafra 1995: 36).
17	Na svojem sam izlaganju na VI. Kongresu dialektologie in geolingvistike u Mariboru spomenuo i primjere biškup1 ([frišk^p1 biškjpa] m biskup. ♦ B' iškjp je na f''ermi s 'akjga pj br'pzj m ' alj k ' akti š' upil) i biškup2 ([b'išk^p2 b ' iškjpa] m trtica. ♦ N 'ekjjam je b ' iškjp n' gjb' olši kjm' pt jd pec ' ene c ' uce) no dr. Mijo Lončaric je u raspravi podsjetio na vezu izmedu oblika trtice i biskupske kape.
— 59 —
	 Duro Blažeka 	
3 Reduciranje nekvalitetnih rečeničnih potvrda iz sirove grade i
naknadno nalaženje kvalitetnih rečeničnih potvrda u onim natuknicama gdje se one i očekuju
Rečeničnim potvrdama u dijalektalnim rječnicima treba biti posvečena velika pozornost i upravo za taj dio rječničke natuknice uloga izvornog govornika -sakupljača leksika predragocjena. Ako se rečenične potvrde pažljivo biraju, rječnik prestaje biti samo ogledalo jezičnih sustava u strukturalističkom smislu, več i prikaz manje ili više osviještenih normi, uzora, vrijednosti i očekivanja u antropološkom smislu.18 Autori dijalektalnih rječnika u težnji da što vjer-nije prikažu jezične strukture često nemaju dovoljno snage da u rječničkom članku dublje zadru u semantiku i širi sociološki kontekst upotrebe leksema.19 Najbolja je varijanta kad se uz »normalnu« rečeničnu potvrdu za neki leksem pronade i frazem, no poželjno je da i ta »normalna« rečenična potvrda bude što zanimljivija. Najbolji je izvor kvalitetnih rečeničnih potvrda podučeni izvorni govornik koji se takvih rečenica najčešče vrlo brzo prisjeti, i to iz originalnih komunikacijskih situacija. Zbog toga je u našem rječniku velik broj rečeničnih potvrda koje završavaju na uskličnik ili upitnik, npr.
bedak [bed'yk bed1 pka] m pej. budala, glupan. ♦ Bed1 pk si b1 il i bed1 pk b}š 'ostal d}k b}š ž ' if!
beliti se [b'eljtj se b 'elim se] impf. pej. duriti sepokazujuci jezik. ♦ Ne m'oraš se b 'eliti! N ' 'esi n' ik^m} zan' imlif!
dogljumpati se [d^gl'umpatj se d}gl' umpam se] pf. šalj. dosjetiti se. ♦ K'ak sam se pr ' ejdi n' 'e t ' oga d}gl ' umpal! M' ogli smi} v ' ec k ' ojekaj m'eti.
dospomenuti se [d^sp^m'en^tj se d^sp^m' enem se] pf. dogovoriti se. ♦ ' Oceš se z m' en}m sv ' aditi ili se b ' om} d^sp^m' en^li k ' ak se š ' ika?
doznati [d'oznatj d'oznam] pf. doznati. ♦ K' ak vr'ppc} d ' ospeš s'g t ' o d' oznati?
drekač [dr'ekač dr' ekaca] m pej. dječak. ♦ T ' i si j 'an dr' ekac k' ojemi} bi j 'p d' pl dv ' ajsti p ' et na ri ' t!
18	»Ali dijalektologija može biti pomocna znanost i za etnologiju i sociologiju, za prou-čavanje kulture i civilizacije. Dijalektolog može u selu konstatirati da se ljudi danas zaista ne služe plugom. Ako je pak zaboravljena i sama riječ plug, on to mora zapisati i za genetsku lingvistiku, jer je plugf najvjerojatnije vec praslavenski germanizam, a svakako je zajednička riječ germansko-slavenska. Posve je drugačija situacija ako se vec radi traktorom. To je činjenica koju genetska lingvistika ignorira, ali dijalektologija kao pomocna znanost u proučavanju etnologije, bolje rečeno etnografije, mora registrirati i tu činjenicu. Etnografija se bavi lokalnim civilizacijama« (Brozovic 2004: 8).
19	Kod koncepcije rečeničnih potvrda nedostižan uzor nam je bio Lipljinov rječnik. On ja za pojedine lekseme naveo čak i cijele anegdote. Npr. za leksem komunist u Lipljinovu rječniku nalazi se sljedeca rečenična potvrda: J '§dnoga m 'oj§ga pozna toga su s '§d§mdeset prv§ h 'itili z p'artij§. S 'ikak je štel nazaj b 'iti komunist, ali ga nesu št 'eli. D§v§d§s§t§ v j§s§n napisal j§ da j§ navek bil jugoslav 'enski orj§nt§rani i t 'ak je pa postal komunist, ali mu s§ Jugoslavija pr§d n'osom r§spctla (Lipljin 2002: 311).
— 60 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
U klasičnom terenskom istraživanju takvih rečeničnih potvrda ne može biti previše jer ispitanici uglavnom koriste narativnu formu u 3. licu jednine (rjede u 1. licu jednine), a izuzetno rijetko rečenice iz dijaloških situacija.
U prvotnoj gradi normalno je da se uz one izvrsne rečenične potvrde nade i poveci broj onih koji ne zadovoljavaju potrebitu kvalitetu, npr.:
---je l"ept,
Kupil sam---;
---je v 'elki;
N'egda sm^ n''e j'eli 'gd^;
N'išče je n ''e n' osil---;
---je b j f im(,
Bl''eči si---.
Iz ovih primjera vidljive su manjkavosti: Svašta može biti lijepo, svašta možemo kupiti, svašta nekada nismo jeli, mnogo toga ljudi prije nisu nosili ...
Za sve one natuknice kod kojih nije bilo rečenične potvrde ili je bila nekvalitetna organizirano je naknadno istraživanje. Kod nekih je natuknica zbog objektivnih okolnosti (od kojih je najznačajnija visoka dob ispitanika u kojoj im je gotovo nemoguce sjetiti se detalja koji zanimaju skupljača riječi i znanstvenika) bilo nemoguce naknadno naci kvalitetnu rečeničnu potvrdu iz živoga govora. Posebice je potrebno uložiti znatan napor da se pronadu kvalitetne rečenične potvrde kod sljedecih kategorija: a) toponimi b) etnici c) antroponi-mi d) fitonimi (kod njih vrlo često nedostaje rečenična potvrda, i to kod onih fitonima koji nisu imali širu uporabnu vrijednost) e) zoonimi f) nazivi jela g) odjeca i dijelovi odjece i) uzvici (u sirovoj gradi najveci dio rečeničnih potvrda iza uzvika najčešce nam nisu ništa govorili o uzviku samom)
No i u nabrojanim kategorijama kvalitetnih rečeničnih potvrda u ovom rječniku ne nedostaje. Evo nekih primjera:
stenjevec [Stei'evec Stei'efca| mStenjevac -prigradski dio Zagreba. ♦ T 'gbi se p1 amet m1 'eša. Tr'e te }tpel'ati v Stei'evec!
burbajnčan [D^rJ^jnčan D^rJ'pjncana] m stanovnik Svetog Durda. ♦ N 'egdešii P'op}vecani i H'em}fcani v 'g se z 'ovej} D^rJ 'pjncani.
bolta [B'olta B ' olte] m oblik muškog imena Baltazar. ♦ K' um B ' olta s} b 'ili k 'arl}fski zv}n' pr i d}ž ' iveli si} j' pk} v 'elk} st' ar}st.
kraljefčica [kr'9lefčjca kr 'plefcice] f žaba gatalinka (lat. Hyla arborea L.). ♦ D}k kr' plefcica r ' ega, ' unda pr ' osi d 'ežJa.
kumin [k^m'in k}m' ina] m kumin, vrsta začinske biljke (lat. Anethum graveolens L). ♦ D}k s} se kis ' 'elili v ' ug}rki, nav ' 'ek s} ž ' gne d ' ele i k}m' ina da je b' olši t ' ek. usp. k' oper
pisanika [p'isanjka p ' isanike] f vrsta ljetne jabuke. ♦ P ' isanike ' imaj} p} s ' gbi crl ' ene p ' prte i n' 'es} pr' gvec kis ' 'ele.
steganci [st'egancj st ' eganc}f] mpl. t. vrsta kratko narezanog okruglog tijesta. ♦ F'ini s} st ' eganci d}k se pil' 'ejeji s k ' osan}m m' pšc}m v k ' oji j 'gga n' ekaj cv ' irki.
cajg [c'ajk c'ajga] m vrsta jeftine tkanine za odijelo. ♦ C' ajga se n}s 'il} za s 'aki d' 'en, a št' ofa v ned' el}. C' ajk je n' gjpr ' osteši matrij' pl za ' anc}ge.
— 61 —
Duro Blažeka
ŽUG [ž'ug] interj. uzvik za tjeranje gusaka. ♦ Ž'ug, ž'ug, ž'uga l'ucka! K'am vas vr'pk k m'gj v^ dv'or n'ese!
Nakon što je vecina natuknica dobila kvalitetne rečenične potvrde, iz ovog se rječnika može mnogo toga iščitati o svim vidovima života stanovnika Svetog Burda u drugoj polovici 20. st. U mnogim su rečeničnim potvrdama u ovom rječniku očuvane narodne mudrosti, posebice prema neumjerenom gomilanju bogatstva:
N'ekm'i big 'gti n 'e znaji t 'o iž 'ivati. S 'ami se i d 'ale m 'očij i p 'eneze k 'upčaji; N'§j b 'iti t 'ak lak 'oven! i dr 'ugi 'očeji Živeti; Šk 'rtlek se s 'ami m 'oči, a n 'ikaj se ne vž'iva.
Zahvaljujuci kvalitetnim rečeničnim potvrdama u ovom rječniku ostali su zabilježeni nekadašnji načini zabavljanja:
Past ''eri si se zn'ali k 'grtati na '§nc, na č'ibe i na d'urak s k 'grtami k 'oje si si s 'gmi zr'ezali id kašt'uli za c'ipele.
Današnjim aktivistima za zaštitu životinja bit ce zanimljive brojne rečenične potvrde gdje se govori o postupanju prema životinjama, a posebice prema samilosti koja se danas, u doba industrijskog tretiranja životinja, često gubi:
N''eje l 'udski m 'grhi t 'ak z b 'ičim sm 'icati kaj 'ima pi s '§bi č'urke; Dik se k 'ole, gled 'i se da mlad'inče č''em pre fc'rkne.
I nekadašnja je oskudica realistično prikazana:
V j '§dni fl 'asi smi m 'eli 'octa, v dr 'ugi petr 'olima i v j '§ni 'ole, i t 'o je s '§.
Često i s primjesama humora:
Dik smi b 'ili m 'ali, smi n ''e št 'eli j 'esti čikil 'gdi kaj si n '§j z 'obe zm 'azali. Ne ver 'ujete?
U mnogim je rečeničnim potvrdama Stjepan Belovic i imenom (ponekad i prezimenom) ovjekovječio neke stvarne osobe, npr.
♦	Pil 'ona n 'igdir sv 'oji d 'eci ne vel 'i l ''epi r ''eč. Nafč'ila se gr 'aktati za s 'aki sitn 'ici.
♦	č''em je zgl '§dal šč 'uki, T 'una ji je m 'gm brd 'usnil.
♦	T 'etec Št ''ef Van 'ušec je zn 'al 'igrati v g 'osli, a b 'il je i j 'gki d'ober cimbil 'gš.
♦	'Iva je b 'il j'gki č'rnik'ožni pak smi mi zm 'išlali c'rnec.
♦	Jakip, kaj je v 'ure pipr'gvlal, je m 'el na gm 'gjni v Hrastivsk 'om sv 'oji h 'uty.
♦	Dik ga b ''es vliv 'i, P 'olda v 'iče t 'ak da s ''e pičerl 'ene pi br 'gzi i r 'oke mi d 'rfčeji.
♦	Š 'ipkif T'ajič je b 'il sl'uga, diselen 'ik neti s 'gm n '§ znam 'otkit.
Vrlo je složen zadatak iz rečeničnih potvrda izdvojiti frazeme. Živi narodni govor obiluje iskazima koji su na samoj granici »frazeologiziranosti«. Izdvojit cu samo neke takve iskaze:
♦	D '§j vam B 'ok zdr 'gvje, a m 'ajka B 'oža p 'eneze i pr 'gvu p 'amet!
♦	črez kl 'učanici smi gl 'edali dik su se m 'eli r 'adi.
♦	S 'gm je j 'avel v t '§bi da si t 'ak hm 'gii!
♦	'Un je t 'akif f ahman da k 'aj g 'ojt mi 'oči v 'idiji, t 'o r'oke napr 'gviji.
62	(Centra lis 1/2010
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
Posebice je to teško kod poredbenih frazema za koje naknadnim istraživanji-ma treba utvrditi jesu li u procesu idiomatizacije konvencionalizirani, djelomice desemantizirani, te se reproduciraju kao cjeline,20 npr.
♦	V gl'gvi n''ema ništ, ali 'ima j'gjca k'ak k'oi;
♦	D^ su me zgl '§dali, t 'ak su hm 'oknuli k 'ak da je j 'gstrep med k 'otyši d^ '§tel;
♦	K'ak hrm 'ok se p^' ošal;
♦	Kl'ipse za m 'am^m k 'ak c 'ujzek.
♦	Cigan 'ička je l ''epa k 'ak na sl 'iki, s 'am^ da je n ''e zam^s 'ikana;
♦	T '§ca K'ata s^ b 'ili čObasti k 'ak č 'rnkiia;
♦	D$ je n ''e tr 'e, 'unda se j 'gsti k 'ak p^'gn, a da se tr'e p$ 'gzati, 'unda dbez'i k 'ak z'gjec.
♦	Št 'o bi mu r '§kel! T 'akuf j '§pek, a j 'gsti se k 'ak p ''efček j 'urek!
Kanonski se oblici frazema navode nakon posljednje egzemplifikacije, tj. govornog primjera koji se odnosi na natukničku riječ ili pak iza posljednje natuknice koja se odnosi na natukničku riječ u samostalnoj upotrebi. Od pret-hodnog su dijela leksikografskog članka odvojeni posebnim grafičkim znakom □. Nakon kanonskog oblika frazema u zagradi se nalazi značenje, a nakon značenja kod nekih frazema i rečenična potvrda ako je zabilježena u sirovoj gradi ili je naknadno pronadena, npr.:
□	zap^''edani sv 'etek (značajniji krščanski blagdan). ♦ Za zap^''edane sv 'etke se
n 'išt n ''e d'elaty. S '§ je pr 'ejdi b 'ity vr 'eje^, f se k 'uhaty i s 'i sm^ m 'eli svet ''ešfy
'oprav^.
Jasno je da rečenične potvrde nema ako je frazem cijela rečenica, npr.:
□	Št 'o 'ima str'ica, v n '§b^ se d^sm 'ica. (Tko ima veze, uspjet če.).
4 Odredivanje arhileksema
Na početku rječničkog članka dobro je da stoji arhileksem, i to zbog lakše čitljivosti i pristupačnosti što širem krugu čitateljstva: on je neakcentiran i pisan fonemima iz standardnog jezika, što znači da se ne bilježi otvorenost i zatvorenost samoglasnika te složenost sustava u nenaglašenoj poziciji, tj. to je pretpostavljeni oblik koji bi neki leksem imao kad bi se fonološki prilagodio fonemima iz standardnog jezika. No procijenio sam da je dobro napraviti neke izuzetke od fonološke prilagodbe natuknice na standardni jezik u arhilekse-mu, i to: a) nazalno i u arhileksemima je prikazano kao nj (konj k'oi; svinja sv'iia); b) obezvučeni suglasnici na kraju riječi u arhileksemima su prikazani kao njihovi zvučni parnjaci (grad gr'gt, labav l'abaf).
20 O toj problematici vidi u Omazič 2002.
— 63 —
- Duro Blažeka -
Kada dode do »arhileksemske homonimije«, arhileksemi se označuju brojča-nim oznakama 1,2 ... Jasno, »arhileksemska homonimija« ne znači da postoji homonimija i medu natuknicama, npr.:
bogati1 b'ogatj uzv. i bogati2 b^g'ptj adj.; drek1 dr'fk dr'gka m. izmet. i drek2 dr''ek dr''eka m stranica zaprežnih kola.
Prava homonimija bilježi se eksponentima kod kod kanonskog oblika na-tuknice, npr.:
b^bjca1 zjenica oka // b'ybjca2 lutka; c'1ep1 mladica oplemenjene biljne vrste koja se cijepi na drugu biljku kao podlogu // c'1ep dva spojena drvena štapa za mlacenje žita.
5 Odredivanje definicija
Definicije u »početnoj gradi« vrlo su često netočne, manjkave i neprecizne i tu pred znanstvenikom predstoji vrlo težak zadatak napisati leksikografski prihvatljive definicije.
Kod onih leksema gdje je značenje isto kao i u standardu, a za prijevod na standard dovoljna samo fonološka i morfološka prilagodba, u definiciji sam i upotrijebio takve prijevode na standard (npr. gr'gt »grad«, sv'iia »svinja«, mr'as »mraz«, sn'ajti se »snaci se«), a ne sinonime kao semantičke ekvivalente natu-knici. Kod leksema koji se odnose na etnografsko blago (npr. običaji, igre ...) značenje sam pokušao približiti i kroz tekst koji stoji na mjestu rečenične potvrde, npr.
cinkati se [c'inkatj se c'inkam se] m igrati se dječje igre c'inkaia: Čim se zemlja osuši od snijega, dva dječaka ili više njih mogu početi s tom igrom. Svaki mora imati špekulu i nešto dugmadi koji se drže u vrecici. U zemlji se iskopa jamica (j'ačka) i tri koraka dalje od nje povuče se crta. Dječaci jedan po jedan čučnu, stave ruku na crtu i palcem zakotrljaju špekule prema jamici. Ako ničija špekula ne završi u jamici, onda onaj koji je najbliže mora s mjesta gdje je njegova špekula stala probati naciljati u jamicu. Nekada se dogodi da dvije špekule završe u jamici. Onda drugi mora prvoga st' irati v 'un, i to tako da od crte baca špekulu. Ako uspije, vlasnik mora dati dugme, a akopromaši, onda on svoju špekulu pokušava dotjerati u jamicu. Kad su sve špekule pogodene, krece se natrag čučeci i od crte se pokušava pogoditi jamicu. Igra se tako dugo dok se dugmad iz jedne vrecice ne presele u druge. Onaj koji je sve izgubio, mora se pobrinuti da ih natrag pribavi, makar s nečije odjece, a onda i šiba može imati posla.
kotačati se [k^t'yčatj se k^t'pcam se] impf. vrsta igre za dvojicu ili četvoricu igrača - Svaki igrač treba imati palicu (t 'pcka / kyt 'pcka). Protivnici su udaljeni dvadeset koraka jedni od drugih, a na sredini je granica. Mali okrugli predmet (kyt'pč) rukom se zakotrlja preko granice, a igrač ga na suprotnoj strani udara palicom kako bi ga vratio natrag. Na čijoj se strani kotač sruši (c 'rkne), njima se računa pogreška. Igra traje tako dugo dok jedna strana ne napravi deset pogrešaka. Nakon toga protivnici zamijene strane i nastavljaju igru.
— 64 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
	 Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... 	
Kod mnogih sam leksema upotrijebio definiciju koja najčešce nije opis nje-zina cjelokupna značenja, vec samo polazna točka za razumijevanje i upotrebu svih njezinih potencijalnih značenja.
Kod nekih se natuknica uputnicom v. (vidi) njezina definicija upucuje na neku drugu natuknicu, najčešce nalazi se kod leksičke jedinice gdje se detaljno objaš-njenje nalazi kod neke druge tvorbeno srodne leksičke jedinice, npr. objašnjenje za imenicu fl'ok »integralno brašno« nalazi se kod pridjeva fl'ožni jer je sintagma fl'ožna m' ela frekventnija u govoru negoli imenica fl'ok i ne bi bilo ekonomično dva puta davati isto objašnjenje. Isto se tako imenica kqt'peka »palica u igri kqt'pcaia« upucuje na glagol kqtpcati se gdje se detaljno opisuje cijela igra.
6 Gramatički elementi rječničkog članka
Ako se pravilno odaberu gramatički elementi rječničkog članka, rječnik može pružiti sve gramatičke podatke bez da bude preopsežan i nečitljiv. Nakon odrednice vrste riječi kod deklinabilnih riječi obvezno dolazi genitiv jednine (kod imenica koje su pluralia tantum genitiv množine), a kod glagola 1. lice jednine prezenta (3. lice jednine kod glagola kod kojih bi 2. ili 3. lice jednine bilo nerealno, tj. u praksi nepotvrdljivo, npr. čv'apatj jd. 3. čv'ppa; d^r'eletj jd. 3. d^zr^eli21). Nakon tih obveznih oblika ostali se oblici donose samo ako se u nekom od njih nalazi neka naglasna promjena ili promjena kvalitete samoglasnika u odnosu na genitiv jednine ili 1. lice jednine prezenta.
Takoder treba naglasiti da čitatelj treba podrazumijevati sljedece morfološke dvojnosti / trojnosti ... koje postoje u govoru, a nisu zabilježene u gramatičkom dijelu rječničkog članka:
a)	G mn. imenica E-deklinacije može biti s nastavkom -i i -0:
kr 'avi / kr' pf, ž '§ni / ž 'en.
b)	Vecina glagola u 3. l. mn. prezenta ima dulji lik s generaliziranim morfom -ju i kraci oblik bez njega, npr.:
luv'iju / luv'e, kr'pdeju / kr'pdu, sp'iju / sp'e, laž'eju / laž'o, vel'iju / vel'e.
Izuzetak su glagoli V. vrste.
c)	Ako se kod pridjeva radnog navede samo muški rod jednine, tada u ostalim oblicima pridjeva radnog nema ni akcenatske promjene ni promjene kvalitete naglašenog samoglasnika u odnosu na muški rod jednine. Npr. kod prid. rad. bl''ekel (se) naveden je samo muški rod, a to znači da treba podrazumijevati sljedece oblike u jednini i množini:
bl''ekla se, bl''ekty se, mn. bl''ekli se, bl''ekle se, bl''ekla se.
21 Kod sekundarnopovratnih glagola gdje je 1. l. jednine nerealno kod refleksivnog oblika, ono se ipak donosi ako je realno 1. l. prelaznog oblika, npr. ^ced'itj (se) ^ced'im (se); ^dškr'in^tj (se) ^dškr'inem (se).
— 65 —
- Duro Blažeka -
d)	Ako se kod pridjeva radnog navedu sva 3 roda jednine, a ne spominju se množinski oblici, tada je u množinskim oblicima naglasak i kvaliteta na-glašenog samoglasnika kao u srednjem rodu jednine. Npr. kod slijeda prid. rad. b''ežal, bež'gla, b''ežafy treba podrazumijevati sljedeče oblike u množini:
mn. b "ežali, b ''ežale, b "ežala.
e)	U pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji u GDL jednine moguči su dulji i krači oblici. U rječničkom članku navode se samo dulji oblici jer su češči u govoru
(n'o^ga, l"ep^a).
f)	U DLI mn. svih imeničkih deklinacija postoji dvojnost (pa i trojnost) nasta-vaka zbog fakultativnog ispreplitanja tih nastavaka u svim kombinacijama. To je danas vrlo česta situacija na kajkavskim područjima pa je nije potrebno posebno obradivati jer bi njezina obavijesnost bila mala, a opseg rječnika znatno bi se povečao. Npr. kod imenice r 'oka treba podrazumijevati sljedeče oblike za DLI množine:
D r'okam, r'okama, r'okaj, r'okami L r'okaj, r'okam, r'okama, r'okami I r'okami, r'okama, r 'okaj, r'okam.
Kod imenice bed'gk treba podrazumijevati sljedeče oblike za DLI množine:
D bed'gtym, bed'gkima, bed'gkaj L bed'gkima, bed'gkaj, bed'gki I bed'gki, bed'gkima, bed'gkaj.
Kod imenice r'§brq treba podrazumijevati sljedeče oblike za DLI množine:
D r'ebram, r'ebri, r'ebraj L r'ebraj, r'ebram, r'ebri I r'ebri, r'ebraj, r'ebram.
Oblike u svakom pojedinom padežu poredao sam prema uobičajenosti nastavaka koja se nadaje iz povijesti jezika, ali i učestalosti u živom govoru. Vidljivo je da se te dvije uobičajenosti poklapaju.
7 Obrada natuknica koje imaju isto značenje (raznokorijenskih
istoznačnica, leksemskih fonoloških dubletama, leksemskih tvorbenih dubletama, imenica koje se pojavljuju u 2 roda)
Sve natuknice koje imaju isto značenje povezane su uputnicama = i usp. Upu-tnica usp. stoji kod »glavne« istoznačnice, a kod »podredenih« istoznačnica uputnicom = upučuje se na »glavnu« natuknicu. Značenja i rečenične potvrde dolaze samo kod »glavne« istoznačnice. Kod »podredenih« istoznačnica dolazi samo odrednica vrste riječi i gramatička obrada. Izuzetno se i kod »podrede-ne« istoznačnice navodi rečenična potvrda ako je osobito zanimljiva, ali bez značenja koje treba pogledati kod »glavne« istoznačnice na koju se upučuje. Istoznačnica je zabilježeno mnogo, a mogu se podijeliti na sljedeče vrste.22
22 Najprije navodim manje frekventnu istoznačnicu.
— 66 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
	 Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... 	
a)	raznokorijenske istoznačnice, npr.:
r'apš'icar = kr'ivql'ovec; ps'ica = k'ujsa, piši'iveti - kqkč'iveti »postajati crvljiv - o vocu«, nadqv 'enkq = nap 'uhienec
b)	leksemske fonološke dublete, npr.:
m'§ja = m'§3a, mrcil'išče = mrcin'išče »životinjsko groblje«, nadr'gjsati = nagr'gjsati »nagrabusiti«, naj'ampqt = naj'§mpqt »najednom«, sqh'glek = sqh'grek »suharak«, šk'eden = šk'edei, spr'ajiti = spr'aviti, m'ortik = m'orti
c)	istoznačnice koje su rezultat tvorbene sinonimije, npr.:
k'uka = k'ukec, k'ukmeš = k'ukmač »ptica s čubom«, k'u¡asti = k'u¡avi »koji je bez jednog roga«, k Uščer = k'uščar »gušter«, vl'gni = l'gni »lani«, mqkr'iiaf = mqkr'ina »vlaga«, bič'alq / b'ička »držak biča«, br'ula - br'uleš »nesposobnjakovic«, b'ujda = b'ujdeš »osoba slabe inteligencije«, c'artlek = c'arteš »razmaženo dijete«, cm'izdrek -cm'izdravec »cmizdravac«, b'alafkq = b 'alkq = b'alavec, črep'ovje = črepj'e, gl'adqven = gl'aden; gr'obec = gr'obek
d)	imenice koje su pojavljuju u 2 roda, npr.:
'atres = atr'esa, c'ipela - c'ipel, j'okq = 'oka23
Neke leksemske fonološke dublete čija se zornost može izraziti fonemom u zagradi zbog ekonomičnosti i bolje preglednosti rječnika obraduju se u istoj natuknici, npr. prilozi s naveskom i bez njega - npr. nask'orq(m), m'orti(k), nad'ogqm(a), b'orme(š); fonološke dublete u kojima u jednom parnjaku jedan suglasnik zvučni, a u drugom parnjaku bezvučni, npr. pqštamb(p)l'ierati24; fonološke dublete u kojima se u jednom parnjaku pojavljuje j u medijalnoj poziciji izmedu samoglasnika i suglasnika, a u drugom ne, npr. pr'e(j)di; fonološke dublete u kojima jednom parnjaku otpadaju završni fonemi, a drugom ne, npr. 'ajd(e), Čiji / Č'i; fonološke dublete u kojima je u jednom parnjaku došlo do pojednostavljenja suglasničke skupine, a u drugom nije, npr. Č(r)ez.
Povelik broj istoznačnica koje su rezultat tvorbene sinonimije, osim uobi-čajenih razloga kao što su nestandardiziranost mjesnog govora, ispreplitanje starijeg i novijeg stanja i sl., može se tumačiti i činjenicom da Sveti Burd dugo nije bio koherentna cjelina, vec se sastojao od 3 cjeline od kojih je svaka imala svoje varijante leksika. Koje su istoznačnice dio jednog sustava, a koje pojedine cjeline Svetog Burda, danas je nemoguce točno utvrditi.
Važan je zadatak bio i odredivanje leksikografske »nadredenosti« jedne istoznačnice drugoj (drugima), tj. kod koje ce se natuknice donijeti cjelovita obrada, a kod koje ce osim gramatičke obrade biti uputnica na onu »nadredenu«. Glavni je kriterij po kojima je neka istoznačnica leksikografski postala »nadredena« drugoj veca frekventnost i veca uobičajenost u živom govoru, a ako se takvo
23	Zanimljiv rod imaju i imenice jata »jato« i r'eqm »muški rod«.
24	Ako se takvi suglasnici nalaze na početku riječi (npr. bec'iklin / pec'iklin, d'rmasti / t 'rmasti), tada se u rječniku nalaze dvije posebne natuknice.
— 67 —
	 Duro Blažeka 	
nešto ne može utvrditi ni za jednu istoznačnicu, onda »nadredena« postane ona koja ima kvalitetniju rečeničnu potvrdu ili naprosto dolazi prije po abecedi.
Trebalo je i provjeriti da li kojim slučajem neka od istoznačnica pripada nekom drugom susjednom mjesnom govoru. Ipak sam u korpusu izuzetno ostavio nekoliko leksema koji ne pripadaju govoru Svetog Burda vec susjednim mjestima ako se radi o nekim važnim toponimima kao što je npr. rijeka Bednja:
bednja [B'edia B 1 edie] f rijeka Bednja. ♦ B 1 edia zv 1 ira pre Tr 1 ak^šcan^, a v Dr 1 pv^ se, n1 ak^n st 1 o tr1 i kil^m1 etri vl1 'eva pre M1 alem B1 uk^fc^. (Sveti Durd) usp. B'eia
benja [B'eia B ' eie] f (Ludbreg, Hrastovsko, Kučan, Sigetec, Slokovec) v. B'edia 8 Obrada natuknica koje imaju blisko značenje
Kvaliteti rječnika takoder ce mnogo doprinijeti i medusobno upucivanje natuknica koje imaju blisko značenje. Takvih je sinonimskih nizova mnogo i bitno je naknadnim terenskim istraživanjima pouzdano utvrditi je li riječ o bliskoznačnicama izmedu kojih postoji samo razlika u stilskoj upotrebi ili o bliskoznačnicama izmedu kojih postoje i razlike u nijansama značenja. Ako je razlika u stilskoj upotrebi, najčešce je za potpunu definiciju dovoljno staviti iza odrednice vrste riječi odgovarajucu kraticu koja odreduje vrstu stilogema: pel, dječ., vulg., šall, žARo. i uputiti na neutralnu natuknicu. Jasno, kod neutralnih natuknica kraticom npr. usp. uputit ce se na stilski obojenu bliskoznačnicu, i to na sve ako ih ima više, ali i na ostale bliskoznačnice koje opisuju sličan pojam.
Evo nekih primjera za bliskoznačnice izmedu kojih postoji razlika u stili-stičkoj obojenosti:
spati [sp'atj sp 'im, imp. sp ' i, prid. rad. sp 'pl, sp 'pla, sp ' al^, sup. sp ' ot] impf. spavati. ♦ D^k se f' ejst nad''elam m'orem t'rd^ sp' ati brez s'ake br' ige. usp. c 'rkati, h' ajati, h'ajkiti crkati [c'rkatj c'rkam] impf. pej. spavati. ♦ P^ n'oci b' anciti, a p^ dn'ev^ c 'rkati, t'ak t ' o d' ale n' a ' išl^! v. sp ' ati
hajati [h'ajatj h'ajam] impf. dječ. spavati. ♦ D ''ete l''ep^ h' aja. v. sp'ati
hajkiti [h'ajkjtj h'ajkim] impf. dječ. spavati. ♦ 'Idem^ h'ajkiti da ti pr'icic^ sprep^-
v ' 'edam. v. sp' ati
bogataš [b^gat'yš b^gat'pša] m bogataš. ♦ B^gat'pš b' aš ne m' isli na t'o k'ak sir'otiia ž' ivi. usp. b^gat' un
bogatun [b^gat'un b^gat ' una] m pej. bogataš. ♦ B^gat 'un si m ' ore k 'ojek 'aj prev 'ošciti k'aj si vec' ina b'okci n'ebrej^. v. b^gat' pš
noga [n'oga n' oge] f noga. ♦ N ' og^ si je ft ' rgel na ' utakmici. usp. c ' ik^ta
cikota [c'ik^ta c ' ik^te] f pej. noga. ♦ M'ekni d'oli t' e smrdl' ive c ' ik^te s kl'ope! v. n' oga
cipel [c'ipel c ' ipela] m cipela. ♦ J'gn c' ipel mi se zdr'ppal, B'om ga dn' esel Š 'ipk^v^m^ k'um^ Fr' anc^ da mi ga zakrpaj^. usp. c' ipela i c 'okel
cokel [c'okel c ' okla] m pej. cipela. ♦ Da s^ k ' um M' ark^ ' išli k m'eši, t ' ak s^ n' oge vl 'ekli kaj s^ s c ' okli c 'est^ d' rli. v. c ' ipelj
— 68 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
cukiti [c'ukjtj c 1 ukim] impf. dječ. mokriti. ♦ P'ucki dv1 pp^t na n'oc nam''ecem c 1 ukiti na k' phlici da mi p ' osteli ne zašc ' i. v. sc ' ati lulati [l'ulatj l'ulam] impf. euf. mokriti. v. sc 'ati
scat! [sc'atj šc 'im, imp. šc 'i,prid. rad. sc 'pl, sc 'pla, sc ' ali, sup. sc 'ot] impf. vulg. mokriti.
♦	N 'g sme se sc ' ati d 'e se št ' o zm'isli. usp. c 'ukiti i l'ulati
ra(e)sf(p)rčkati [ra(e)sf(p)'rčkatj ra(e)sf(p)'rckam] pf. pej. protratiti. ♦ L'efki je rasf' rckati, ali je t 'gški presk' rbeti. usp. sf(p) 'rckati i sp ' ickati
sf(p)rčkati [sf(p)'rčkatj sf(p)'rckam] pf. ♦ N' ekiji si t 'ak n' eraz^mni kaj s 'g sf'rckaji
♦	Vel 'i da je fl 'gtni napr'avil, a s'g je s'ami sp ' rckal. = ra(e)sf(p) ' rckati i sp ' ickati
spičkati [sp'ickatj sp' ickam] pf. 1. vulg. upropastiti imovinu. ♦ Pr'odal je z 'gmli i za c'as je 'uspel sp' ickati s'g p'eneze. v. ra(e)s(f)p'rckati i sf(p)'rckati 2. vulg. odbaciti nekoga. ♦ D^k me tr'ebal, sam mi d'ober b' il, a v 'g me sp' ickal da mi v 'ec ne tr'ebam.
zmisliti (se) [zm'isljtj (se) zm' islim (se)]pf. I. trans. izmisliti. ♦ Pr 'obajte n' ekaj zm'isliti k'aj bi nam b' ili b'ole napr'aviti: z n'ova d'elati k'oce ili s'ami st'pre pipr'aviti. II. refl. sjetiti se. ♦ N'ikak se n'ebrem zm' isliti k'omi sam p^s'odil gl''etvi, a n' 'eje mi v 'rn^l! usp. digl'umpati se
dogljumpati se [d^gl'umpatj se d^gl'umpam se] pf. šalj. dosjetiti se. ♦ K'ak sam se pr'ejdi n' 'e t'oga d^gl'umpal! M'ogli smii v 'ec k' ojekaj m'eti. v. zm' isliti (se)
penez [p'enes p 'eneza, pl. G pen' es] m novac. ♦ Sl ' uži p 'uni pen' es v Z 'pgrebi □ Brez pen' es sam k'ak B'ok bez br' ata. usp. k' inta
kinta [k'inta k 'inte] f žarg. novac. ♦ Neti k 'inte v ' ec id m' gne ne d^b ' iš, m' akar se na gl ' pvi pist ' pviš! v. p' enes
Tu ce uci i primjeri gdje je kod druge bliskoznačnice vec stupanj pejorativ-nosti ili vulgarnosti vec samog po sebi negativnog značenja nego što je to kod osnovne natuknice, npr.
pizda [p'izda p 'izde] f 1. vulg. ženski spolni organ. ♦ N'egda se n''e sm' 'ela p'izda v 'ideti na telev' iziji. usp. p'ička, c' uca, š'olja, ž ' aba (2), 2. vulg. osoba lošeg karaktera.
♦	Ispal je p izda.
cuca [c'uca c ' uce] f euf. žensko spolovilo. ♦ Z 'pti t ' ulki l'indra kaj ji c ' uca srb ' i. ♦ T 'p c ' uca je p^m' ali p ' ocela kosmat 'eti. v. p ' izda
pička [p'ička p ' icke] f vulg. ženski spolni organ. ♦ P ' ički ti pit 'grem! = p ' izda
šolja [š'ola š ' ole] f euf. žensko spolovilo. ♦ K' ak se ti krl ' 'etiš da ti se š ' ola v ' idi? v. p ' izda
žaba [ž'aba ž ' abe, pl. G ž ' op] f 1. žaba - vrsta bezrepog vodozemca (lat. Salientia). ♦ Ž 'abe v n'oci v l'eti r' egaji. 2. euf. ženski spolni organ. ♦ N'gj se krl''etiti da ti se ž'aba ne v ' idi! v. p' izda
drek1 [dr'fk dr'gka] m izmet. ♦ St ' al sam v dr' gk. □ b' iti na p 'oti k 'ak k 'oiski dr'gk (smeta-ti) □ S ' am se s 'rdi, dr 'gk t i b 'o t' rdi! (rugalica) usp. b' akač, brb ' piek, k ' akač, l' ajni, m' iš^vina
bakač [b'akač b' akaca] m dječ. izmet. ♦ P 'azi da z b akac^m i t' i ne p' pneš v pr'eli usp. dr'gk
— 69 —
Duro Blažeka
brbanjek [brb'yíek brb'píka] m tvrdi životinjski izmet. ♦ Vr'ane s} na sn1 'eg} 1 iskale k1 ojnske brb' píke. usp. dr'gk
kakač [k'akač k ' akaca] m dječ. izmet. ♦ P' azi k ' aj n'aš st ' al na m 'pckini k ' akac! v. dr 'gk
lajno [l'ajn^ l'ajna] n euf. izmet. ♦ C' ipel ti je zdr 'eceni. N'egdi si v l 'ajn} st 'al. v. dr 'gk
mišovina [m'iš^vjna m' iš^vine] f ostaci mišjeg gnijezda i izmeta. ♦ Da se k^rži'pk spr' pznil, na p ' od} je b ' il} s' g p ' un} m' iš^vine. v. dr ' gk
Evo jednog primjera povezanih bliskoznačnica izmedu kojih postoji razlika u nijansama značenja, ali ih je vrlo teško konkretizirati pa su im definicije formalno iste.
bedača [bed'ača bed 'ace] f glupača. ♦ T 'p bed 'aca n'e zna da íi se m'oš s k ' um^m š ' oca. usp. dr' uka i h'urma
druka [dr'uka dr' uke] f glupača. ♦ T 'p dr' uka se n' 'e n' išt }d m' ame nafc ' ila. usp. bed aca i dr uka
hurma [h'urma h'urme] f glupača. ♦ K'akva si t'i h'urma kaj s'g v'er}ješ ' unam k'oji za m'gne k' ojek ' aj l'pjaji! usp. bed'aca i dr' uka
Najveci je broj bliskoznačnica s nijansama u značenju zabilježen kod glagola koji izražavaju značenje »udariti«.
copiti [c'opjtj c'opim, imp. c 'opi, prid. rad. c 'opil, c 'opila, c 'opil}, sup. c 'opit] pf. 1. pasti. ♦ Filip 'ina se p^sm'ekn^la i c ' opila k' ak je d 'oga. 2. euf. udariti. ♦ J 'p za v 'g s 'am} m}g ' pdim, ali da me rasp' izdiš, c'opim te pi g'opc} k'aj b}š s' 'e krv'pvi. v. v}dr' iti (se)
druknoti (se) [dr'ukn^tj (se) dr'uknem (se)] impf. I. prel. lagano udariti. ♦ Dr'ukn^l ga je z l'aktym. II. refl. lagano se sudariti. ♦ Z gl'pvami s} se dr'ukn^li t'ak da je n'ekaj p' okl}. v. v}dr' iti (se)
fčehnoti (se) [fč'ehn^tj (se) fc 'ehnem (se)] pf. I. trans. udariti. ♦ Fc 'ehn^l ga je k'aj vr 'oga! II. refl. 1. udariti se. ♦ Fc 'ehn^l se pi r ' oki s h'amr^m. 2. rascijepiti se - o grani.
♦	Sl' ive s} t'ak r' odne kaj se s'aki c' as m'ore k' oja sl' abeša sv 'rš fc' ehn^ti. v. v}dr' iti (se)
flapiti [fl'ppjtj fl'ppim] pf. snažno udariti prutom ili bičem. ♦ S'aki more fl'ppiti sl' abešega }d s ' gbe, ali d' gj t ' o napr ' avi j' akšemi}! v. v}dr' iti (se)
fporiti [fp'orjtj fp'orim] pf. udariti bičem ili nekim tvrdim duguljastim predmetom. ♦ T ' i si n' 'e n' ormalen! K' ak m' oreš d' 'ete t ' ak fp' oriti kaj ' ima c ' urk} pi pl ' eci? v. v}dr ' iti (se)
heznoti [h'"ezn^tj h''eznem] pf. snažno udariti. ♦ T ' ak te h''eznem š' ib}m pi pl'eci kaj ti se b' o c ' urka p ' oznala! v. v}dr ' iti (se)
hoznoti [h'ozn^tj h' oznem] pf. udariti nekim predmetom. ♦ H ' ozn^l me s pr' ot}m t 'ak da ' imam c ' urk} na pl ' eci. v. v}dr' iti (se)
hrknoti (se) [h'rkn^tj (se) h'rknem (se)] pf. I. trans. snažno udariti. ♦ H ' rkn^l ga je s k'pl}m pi pl'eci t' ak da se zr'ušil k'ak da si ga str'elil. II. refl. ispuhnuti nos. ♦ H'rkni se v r 'opcek. v. k 'rkn^ti i v}dr' iti (se)
klopiti [kl'opjtj kl 'opim, imp. kl'opi,prid. rad. kl'opil, kl'opila, kl'opil}] pf. malo udariti.
♦	Tr ' eba t 'gbe kl ' opiti pi} n' os} t ' ak kaj ti p ' g k ' rf! v. v}dr ' iti (se)
70	(Centra lis 1/2010
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
krknoti [k'rkn^tj k1 rknem] pf. jako udariti. v. h1 rkn^ti i v^dr' iti (se)
opizditi [iip'izdjtj ip' izdim] pf. vulg. udariti. ♦ T 1 ak me d'ogi zajeb'pval k1 aj sam ga na kr 'pji m'oral ip ' izditi. v. v^dr' iti (se)
počiti [p'očjtj p'očim, imp. p' oci,prid. rad. p'ocil, p'ocila, p'ocili,prid. trp. p'oceni] pf. 1. puknuti. ♦ 'Un je zn' al p^c 'iti s p'uške d^k se n' išce n''e n'pdjal. 2. udariti šakom po stražnjici. ♦ T'ak sam ga pi r' iti p'ocil kaj mi p'rsti ži'pveji. v. v^dr' iti (se)
rebnoti [r'ebnitj r' ebnem] pf. 1. udariti. ♦ D 'ura se s c 'ista m''era zal'gtel na V' inca i g' rdi ga je r' ebn^l. 2. pej. skupo zaračunati. ♦ J'g nas je g' rdi r' ebn^l! V' ec n'igd^r pre i ' gmi n' ami n' išt k ' upili. v. v^dr' iti (se)
smeknoti [sm'ekn^tj sm'eknem] pf. 1. udariti bičem ili šibom. ♦ Ž ' itk^m š ' ib^m me je te bed 'pk t ' ak sm' ekn^l pi pl'eci k 'aj me je n' ekaj sp'gkli 2. grubo nekome nešto reči. ♦ Sn'eha je m' 'ela d'ogiga jez ' ika pik je svek'rvi t'ak g 'rdi sm'ekn^la k' aj se ž 'gna pl' pkala. v. v^dr ' iti (se)
šlopiti [šl'opjtj šl'opim, imp. šl'opi, prid. rad. šl 'opil, šl 'opila, šl 'opili] pf. udariti po obrazu; grubo baciti. ♦ D^k mi je Dana v 'rn^la p ' utra, n'gjrajši bi ii ga b ' ila šl'opila! T 'ak je b' il m' ali! ♦ St' iha b' odi ili te šl'opim pi g 'opci v. v^dr' iti (se)
šusnoti [š'usnitj š'usnem] pf. jako udariti. ♦ T ' ak te š'usnem da se d'oli zr'ušiš!
tresnoti [tr'esn^tj tr'esnem] pf. 1. udariti. ♦ D^k sam ga zašp'otal, t''e b' alki je srd' itq tr 'esn^l z k 'uhijnskami vr 'pti. 2. ošamariti. ♦ S c 'istega m''era, ga je pred s ' emi n'ami tr'esn^l, t'ak k'aj mi je ga b' ili ž 'al. 3. udariti - o gromu. ♦ D^k grm' i, n'gjte b' iti p^d dr ' 'ev^m. M' ogli bi tr' esn^ti. v. v^dr' iti (se)
tresnoti (se) [tr'esn^tj (se) tr 'esnem (se)] pf. I. trans. ošamariti. ♦ Tr ''esn^la ga je d^k ji je št 'el p 'etati. II. refl. sudariti se. ♦ Na st 'anici se tr ' esn^l t'gretni vl'pk s p 'utnickem. v. v^dr ' iti (se)
trknoti (se) [t'rkn^tj (se) t ' rknem (se)] pf. I. trans. malo udariti. ♦ T ' rkn^l ga je ka ga ipiz 'ori. II. refl. sudariti se. ♦ D^k smi se skriv 'pckali, t'ak smi se t'rkn^li da smq ' obedv ' p p ' ali. v. v^dr' iti (se)
vritnoti [vr'itnitj vr' itnem] pf. udariti nogom. ♦ D^k se ' ide k 'oii, tr' e mi se j'pviti, dr'ugac bi m'ogel g'rdi vr' itn^ti. v. v^dr' iti (se)
vudriti (se) [vidr'itj (se) v 'udrim (se), imp. v 'udri (se), prid. rad. v 'udril (se), v^dr' ila (se), v ' udrili (se), prid. trp. v 'udreni] pf. I. trans. udariti. ♦ 'Aki ga b ' aš tr' eba v^driti, ' unda t 'o napr ' avi pi r' iti, a n' 'e pi gl' pvi. ♦ K' umi N ' pcj je n' igd^r n' 'e b' ili ž ' al v^dr' iti živ ' ince. II. refl. udariti se. ♦ V ' udril se z h'am^r^m. usp. c 'opiti, dr ' ukn^ti (se), fc 'ehn^ti (se), fl' ppiti, fp'oriti, h' 'ezn^ti, hozn^ti, h'rkn^ti (se), kl'opiti, k'rkn^ti, ip' izditi, p' ociti, r ' ebn^ti, sm 'ekn^ti, šl' opiti, š ' usn^ti, tr 'esn^ti, t ' rkn^ti (se), vr ' itn^ti, v^dr ' iti (se), zv ' izn^ti
zviznoti [zv'iznitj zv ' iznem] pf. snažno udariti. ♦ T ' ak te zv ' iznem z ' ovem k 'pl^m da te m' pm pret' rgnem! v. v^dr ' iti (se)
9 Zaključak
Najidealniji način nastanka znanstvenog rječnika nekog mjesnog govora jest suradnja izmedu nadarenog amatera-skupljača leksika i znanstvenika. Kako bi od sirove grade nastao kvalitetan znanstveni rječnik, ona treba biti podvrgnuta
— 71 —
	 Duro Blažeka 	
sljedecim postupcima u kojima u vecini vrlo važnu ulogu imaju oba subjekta autorskog tandema:
Reduciranje leksikografski nepodobnih oblika b) odjeljivanje značenja i naknadno kompletiranje značenja kod polisemantičnih riječi c) reduciranje nekvalitetnih rečeničnih potvrda iz sirove grade i naknadno nalaženje kvalitetnih rečeničnih potvrda d) odjeljivanje frazema od »običnih rečeničnih potvrda e) kvalitetno definiranje značenja e) svrsishodan izbor gramatičkih elemenata rječničke natuknice f) kvalitetno povezivanje istoznačnica i bliskoznačnica.
Posebno veliku pomoc amater-skupljač leksika može pružiti kod hijerarhi-zacije natuknica koje imaju isto ili blisko značenje.
Nadam se da ce ovaj prikaz leksikografskih postupaka pomoci onima koji su skupili ili dobili sirovu dijalektološku gradu da naprave kvalitetan znanstveni rječnik mjesnoga govora.
LITERATURA
Branimir BELAJ, 2001: Prototipno-kontekstualna analiza povratnih glagola u hr-vatskom jeziku. Zagreb: Suvremena lingvistika 51-52, 1-11.
Stjepan BELOVIC, 2008: Zavičajni sentimenti. Ludbreg.
Stjepan BELOVIC - Buro BLAŽEKA, 2009: Rječnik Svetog Durda (Rječnik lud-breške Podravine). Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Buro BLAŽEKA, 1998: Govor Preloga. magistarski rad u rukopisu, Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu.
—, 2000: Govor Svetoga Petra kraj Ludbrega. Zagreb: Kaj VI, 35-46.
- -, 2003: Govor Jalžabeta. Kaj 4/5 2003., Zagreb, str. 55-70.
--, 2008: Medimurski dijalekt (Hrvatski kajkavski govori Medimurja). Čakovec,
Matica hrvatska.
Dalibor BROZOVIC, 2004. O dijalektologiji kao jezikoslovnoj disciplini. Zagreb: Suvremena lingvistika 57-58, 1-12.
Josip HAMM, 1952: Sekundarno ije na zapadnom hrvatskom području. Zagreb: Jezik I, 39-44.
Stjepan IVŠIC, 1936: Jezik Hrvata kajkavaca. Zagreb: Ljetopis JAZU XLVIII, Zagreb - u ovom radu korišten je pretisak koji je 1996. objavila Matica hrvatska u Zaprešicu.
Tomislav LIPLJIN, 2002: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Varaždin.
Mijo LONČARIC, 1989: Istraživanje govora u ludbreškom kraju. Zagreb: Rasprave Zavoda za hrvatski jezik XV., 121-128.
—, 2005: Kerstnerov jezik i ludbreški govor: u Kajkaviana & alia (Ogledi o kaj-kavskim i drugim hrvatskim govorima). Čakovec: Zrinski, 218-231.
— 72 —
tS^la-Via Centra lis 1/2010
- Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade ... -
Vlado NARTNIK, 1993: Obravnava naglasnih dvojnic v slovarju slovenskega knjižnega jezika. Zagreb: Rječnik i društvo - Zbornik radova sa znanstvenog skupa o leksikografiji i leksikologiji. HAZU, 271-274.
Marija OMAZIČ, 2002: O poredbenom frazemu u engleskom i hrvatskom jeziku. Osijek: Jezikoslovlje 3. 1-2, 99-129.
Bernardina PETROVIČ, 2005: Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Mijo SABOL, 2004: Rječnik kajkavskih riječi Delekovca i okolice: kak so govorili naši stari. Koprivnica: Vlastita naknada.
Petar ŠIMUNOVIČ, 2009: Rječnik bračkih čakavskih govora. Zagreb: Golden marketing; Tehnička knjiga.
Antun ŠOJAT, 1985: Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora. Zagreb: Hrvatski dijalektološki zbornik VII, 337-361.
Branka TAFRA, 1995: Jezikoslovna razdvojba. Zagreb: Matica hrvatska.
—, 2005: Od riječi do rječnika. Zagreb: Školska knjiga.
Ivan VEČENAJ - Mijo LONČARIC, 1997: Rječnik Gole. Zagreb.
Milan ŽEGARAC-PEHARNIK, 2003: Mali tematski rječnik samoborskoga kaj-kavskog govora. Samobor.
TEMELJNA NAČELA IN POSTOPKI PRI PRETVORBI SUROVEGA NAREČNEGA GRADIVA V ZNANSTVENI SLOVAR
Pri nastajanju obsežnejših narečnih slovarjev je pomembno sodelovanje med jezikoslovno nadarjenim narečnim govorcem in dialektologom, saj to omogoča zbiranje arhaičnega in stilno zaznamovanega besedja ter kakovostnih stavčnih zgledov iz neposrednih (dvo)govornih dogodkov (v klasičnem terenskem raziskovanju jih ni nikoli preveč, ker informanti večinoma uporabljajo obliko za 3. osebo ednine). Na ta način zbrano gradivo mora skozi številne postopke obdelave, med katerimi avtor izpostavlja: izločanje leksikografsko neprimernih oblik iz surovega gradiva, določanje pomena oz. pomenov pri večpomenkah, izločanje nekvalitetnih stavčnih zgledov in kasnejše pridobivanje kakovostnejših pri tistih iztočnicah, kjer so ti pričakovani, določanje arhileksemov, natančno določanje definicij, izbor slovničnih kategorij v slovarskem sestavku in obdelava iztočnic z istim ali s podobnim pomenom. Vsi ti postopki so v prispevku ponazorjeni s primeri iz Rječnika govora Svetog Durda (Rječnika ludbreške Podravine), ki je izšel leta 2010. Neprecenljivo pomoč lahko nestrokovnjak - ljubiteljski zbiralec besedja nudi pri hierarhizaciji iztočnic, ki imajo isti ali podoben pomen (poglavitni kriterij, po katerem je določena sopomenka postala leksikografsko nadrejena, je večja pogostnost in običajnost v živem govoru). V tem slovarju najdemo veliko sopomenk, ki so rezultat tvorbene sinonimije, kar je posledica dejstva, da Sveti Durd dolgo ni bil koherentna celota, temveč je bil sestavljen iz treh delov, med katerimi je imel vsak svoje leksikalne variante (danes je nemogoče ugotoviti, katere sopomenke so del enega sestava in katere del posamezne celote Svetega Durda).
— 73 —