POSTARINA PLAĆENA U COTOVU CENA 1.— DIN. Mlill СЦЦИ GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSLAVIJI!! Izlazi svakog pefka • Godišnja prefplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefoni uredništva 30-866 i 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedicnice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 1 mart 1940 God. XI . Broj 9 Dosta je zuluma „Hrvatske zaštite“! Čeda Milić znači provokaciju g. 1940 — jednako kao g. 1914! Na vest koju je objavila ,, POLITIK A« o zlikovačkom napadaju na br. Čedu МЛ;са u Imotskom, osvrnulo se nekoliko zagrebačkih listova, ali je najznačajniji napis „HR-VATSKE STRAŽE«, ko ji nosi naslov „DOSTA JE PROVOKACIJA!« U tom napisu, u kome- se lažno i tendenciozno podvlači, da je Čeda Milič dolao u Imotski, kao „jedan od prvaka JNS“, — ma da čitavo Imotski znade da je toga dana bila skupština Sokolskog društva, na koju je brat Čeda došao, kao starešina Zupe, — najdrzovitije se ODOBRAVA ZLIKOVAČK1 NAPADAJ, tvrdeči da su „seljaci s pravom shvatili dolazak Čed? Miliča u Imotski, kao provokaciju", i da „je to zaista b la provokacija!" Tako dakle, — Čeda Mil'č, čiji je rad god. 1914, za Franca Jožefa i za generala Počoreka značio provokaciju; ko ji je zbog toga rada bio osuden na smrt i nekoliko go-dina proveo u tanmicama, a čije ime spada medu naj-svetlija što ih naša današnjica ima, — TAJ ISTI ČEDA MILIČ ZNAČI ZA IZVESNE KRUGOVE PROVOKACIJU I U GODINI 19401... Zaključak je jasan: Pošto je Čeda Milič ostao isti kao i g. 1914, znači da je i duh, ko ji u njemu vidi provokaciju, isti kao i g. 1914, — a to je duh Franca Jožefa i Počoreka! „OBZOR“ se čudi, što se incident dogodio 11 februa-ra^ a Savez je o njemu javio tek 23 februara. A znade li zašto? Zato, što brat čeda, ko ji je pre samih par meseci, u „KNJIŽI ZA SOKOLSKO SELO“ napisao članak, u kome je slavio Dr. Mačeka i hrvatske seljake, i ko ji, po svojo j apostolskoj prirodi, voli jednako svu jugoslovensku bra-ču, ni je uopšte hteo da javi ma šta o tom napadaju, baš zato da ne unosi još više zle krvi!... / učinio je to tek onda, kada je splitski „HRVATSKI GLASNIK" PRVI O TOME DONEO, IZ OSNOVE LAŽNU VEST, okrivi ju juči brata Miliča i Sokole, da su oni izazvali incidente. Kad dakle „Hrvatska straža“ govori o „iskoriščavanju incidenata, da se škodi sporazumu", onda treba utvrditi, da je brat Milič i sam napadaj na svoj život bio spreman da prečuti, iz ljubavi prema miru, dok su naprotiv njihovi ljudi,- gnjevni što nisu dobro gadali, pokušali da vlastiti zli-kovački napadaj iskoriste, da huškaju na nova ubistva i da napad nu jed nog od najzaslužnijih rodoljuba u našo j zemlji. Mi, ni nakon tolikih teških iskustava, još uvek nemoderno da verujemo da se svime time slažu odgovorni lak tori u Banovini Hrvatskoj. Ali bezbroj slučajev a ko je smo nav eli, pokazuje nepobitno, da se s v e to radi iz kru-gova ,.HRVATSKE ZAŠT1TE“, koju frankovački elementi, bez obzira na to, što hoče ili neče Dr. Maček, upotreb-ljavaju, kao ORGANIZOVANU BANDU ZA TERORISANJE POLITIČKIH I LIČNIH PROT1VN1KA. Sama splitska „KA-TOLIČKA RIJEČ" je u prošlom broju navela slučaj, da je jedan član te bande revolverom pretio župniku, zato što mu je tražio neku taksu. I zato, — kad več odgovorni faktori u Banovini Hrvatskoj nema ju dovolj no gradanske hrabrosti, da likvidiraju pretorijance, koji ih na svakom koraku kompromituju, — MORA SA STRANE ČITAVE NAŠE JAVNOSTI DA POTEKNE NAJODLUČNIJl ZAHTEV, DA SE ZULU M RAZBIJAČ KIH ELEMENATA U „HRVATSKOJ ZAŠTITI“ DOKRAJČI. Banovina Hrvatska ima si o ju zasebnu žandarmeriju, a Jugoslavija svoju narodnu vojsku, pa nikakva Zaštita ni je potrebna, pogotovo kad se zna, da se čak ni režim g. Stojadinoviča ni je usudio, da zemlji nametne jednu partij>ku naoružanu skupinu, kao zakonsku, pa čak i nadzakonsku vlast! A dot le nek se znade, da i naše str pl jen je ima’ svoj kraj. Brat Čeda Milič pretstavlja toliku vrednost za sokolstvo i za Jugoslaviju, da hi za svaku vlas, ko ja bi spala s njegove glave, sokolstvo ume'o da uzme sebi doličnu zado-voljštinu, — kad več pretstavnici vlasti i opštine u Imot-skome mogu mirno da gedaju, kako se ugrožava njegov život... Sve do nedavna smo verovali da se radi o psihozi, koju treba pustiti da se izdava, pa smo bili i umereni i su/.držljivi. Ali je sada več jamo, da se radi o drzovitosti tipova, koji hoče da obračunu ju sa rodoljubnim Srbima i Hrvatin ta, zato što su oni bilitoliko velikodušni, da nisu g. ст&лс-шЗљ на смџ Данас. je највећа дужност со-колсвих једшшца да на селу развију што бољу иропаганду духовног јединства и бољег просвећивања нашег сељака, јер оне то најпре и могу да остваре, што је и главни зада-•так и циљ Соколске Петрове пето.ветнице. У првом рслу све јединице морају основати одборе за рад на селу састављене од браће која желе да иекрено сарађују у корист села и сељака. Тај одбор треба да сачиљава-iy економско-привредно упуће-ви браћа и сестре као и учи-тељи, своштеници, трговци, за-натлије нтд. Без сумње да тре-ба да су ту и ср.ески пољо-привредни референти, чија у-лога би добро дошла а за то би се свако друштво требало старати да их придобије. Главни циљ тога одбора тре-ба да је: Да својим радом уна-преди и покаже неки резултат на пол>у воћарства, шум&рства, сеоског газдинетва и свих гра-на. домаНе к друге раднности и сеоских потреба; да путем својих рекламнцх брошура и практичних демонстрација при-каже шта је добро а шта шгје за сељака. У том смислу треба да и наш Соколски Савез образује један свој одбор који би стално ра-дио и уређивао брошуре и дру-га средетва па да их стави на раеположење овим соколоким једшгацама. При соколским друпггвима могло би се више пута научно да приваже и преко филма, јер колико нам је познато наши ин-ститути су богати са таквим вултуршш филмовима, које мо-гу добити свакако на употребу уз јевтине цене. Ila те приредбе треба систе-матски позивати што већи број истакнутих сељака а тако исто да буде приступачно и сиро-машном да дође и види и чује у томе дому, о својим потреба-ма и невољама, па да га загре-јемо и да ou сам увиди коли-ко користи му соколство даје па he и сам да дође други пут и да заинтересу.је сво.ју око-лину. Исто тако миого би се до-принело шнрењу народне све-сти ако би с« у исто време стављале на расп-оложење па-родним масама и соколске кшижнице са лепим књигама. Jom да додам да би сокол-ске јединице могле да имају према својим приликама и сво-ја поољпривредна добра или шуме итд., всћ према нотреба-ма дотичног краја и материјал-нЕ.м могућноетима. На пример: У соколсксм друштву Лозница покренута је акицја да се од Општине или Државе затражи једно мало парче земље, где би се подигао једал узоран воћ-љак, као и воћни расадшп;. У исто време у њему би се н друге културне н практичне радње извеле, а уз учешће и са звањем целога враја. Друштво ће ое свакако обра-тити још и надлежним Мини-старствима, да му се додели и цео материјал за градњу по-требних зграда као и других потроба а нарочито још и то да се подмирв и најпотребније се-љачке потребв како би то била једна оригинална слика нашег села. То се све да извести, јер зе-мљип!та нмамо свуда пуно и лако ће c© оно моћи свуда до-бити. Пропаганднога материја-ла имамо доста јер држава ина-че сваке године улаже у то ве-лике паре да би помогла сеља-ку па ke свакако преко соиол-етва још и више учишггн. Са-мо једно нам треба а то је: Добре идеје — и добри соноли сарадници, па да се ове то по-стигне. Ја ce надам да ћомо уокоро имати у свима друштвима сличне предлоге јер како горе већ напоменух то је баш у ду-ху и самог програма ооколеко-га рада и Соиолсне Петрове ne-тољетнице која се већ ближи крају када треба да иоднеоемо извештаје о раду, а они ие сме-ју бити хладни, сувопарни и мршавн, воћ такви да дакажу да су соколи заиота свеони својих задатака, и да их у пот-пуности изводе на корист ак-цијо за подизаље нашега села. Надајмо се да ће ова акција, занста донети добар резултат ua прилегнимо сложно на no-сао, за наш народ и нагае село! Лозница Б. ЧотриИ рц Na mnogobrojna pitanja od Strane Sokolskih društava te privatnika, radi termina vučenja e-fektne lutrije Sokolskog društva u Rogaškoj Slatini, javlja potpi-sana uprava, da če biti vučenje na dan 1 septembra 1940 godine u Rogaškoj Slatini. 1918 s njima obračunali. Uzroci hapšenja, koja su usledila pre nekoliko dana u Zagrebu, pokazuju najbolje, da se radi o ZLIKOVAČKIM NAMERAMA VEČEG STILA, KO-JE UDARAJU NA SAM OPSTANAK DRŽAVE, JEDNAKO KAO I NA SLOBODU I NA ČAST HRVATA. Odgovorni faktori treba zato, da pogleda ju istini u lice i da uoče, da je frankovluk, sem u redakcijama ,,HRVATSKOG NARODA“ i „NEZAVISNOSTl", našao polje rada i u „HRVATSKOJ ZAŠTITI'*, skrivajuči se vrlo lukavo pod autoritet g. Mačeka. Ni hrvatsko seljaštvo ni hrvatski interesi nemaju nikakve veze sa tom bandom bivših austrij-skih žandara, krčmarskih gulikoža i frankofur.tinaških razbijača, pa bi več krajnje vreme bilo, da i odgovorni faktori odlučno povuku crtu izmedu hrvatstva i razbijaštva! Брат Чеда Милић Седница пленума Савеза C. K. Ј. У суботу и недељу, 2 и 3 марта, одржаће се у Београду седница Пленума Сгвеза Сонз-ла Краљевине Југославије, на коју долазе делегати из чита-ве Југославије. На дневном реду седнице на-лази се извештај Старешинстеа и тајништва о раду Савеза, за-тим извештај појединих отсека о општим приликама у сокол-ству и о броЈном стању сокол-ства, са предлозима, кано да сз организација још више ојачг. Врло важна тачка дневног реда је преглед прихода и расхода за год. 1939/40, и предлог бу-џета за год, 1940/41. Раоправ-љаће се такођер о соколским по-вереништвима, о соколским сту* дентским нлубовима, о редов> ној годишњој скупштини Саве-за, а нарочито о проширењу акције на рад у селу. И конач-но fce Пленум узети у претрес припреме за свесонолски слет, године 1941 у Београду. Као што се види, дневни ред Пленума Савеза је од велике важности за сонолство. Раома-трање општих прилика у дана* шњим временима даће прилике пленуму, да поведе реч о прг-пренама, на које наш родољу-биви рад наилази, и о тешким непргвдама, иоје се соколстеу чине, а нојв се нажалост не у-мањују. Али баш то етавља пленум пред важгн задатак, да донесе сдлуке, којима he све те неправде настојати да онс-могући. Уверени смо, да ће рвч Пле-нума Савеза о свему томе би-ти достојна соколских тради-ција и да he наћи заолуженог одјена ксд наше 6pahe. Неправ-де и нсприлике могу само још јаче да збију соколске редове и да нас наведу на још интен-зивнији рад! Зато he нарочита важност бити поклољена првд-лозима о јачању организације, о проширењу сонслске акције у селу, о студентским сонол-ским клубовима итд. А посве је разумљиво, да fce, у садашњим међународним приликама, на-рочита брига сввезног плвнума бити посвећена народноодбрам-беном ргду, ксји данас прет-ставл>а највећу бригу југосло-венсног соколства. Завршетак течаја за чланице V суботу, 24 о. м., завршен je опцјти течај за чланице Савеза C. K. Ј. заједничком вечером ко-joj еу, поред учесница прису-ствовади претставници Управе Савеза. Начелништва и Просвет-ног одбора. Течајке је најпре поздравила сестра Олга Ско-врар, зам-, нач., лепим говором у коме ie. упозорила на дужности које мм претстоје у раду у н>и-ховим јединицама. Заблагодари-Sia je учесницама на преданом и пожртвованом раду а предава-чима на труду који су уложили да течај донесе пуног успеха. Зати.ч је течајке поздравио у име упрзве Савеза заменнк cta-решине, инг. Миливоје Смиља-ннћ, који је оиртао улогу жене у нашем националном животу. Указујући на светле примере на-ционалног прегалаштва наше жене у прошлости, он је пока-зао пут’ соколској жени којим треба да иде у служби сокол-ству и народу. Указао је на-рочитр из чињеницу, да на те-чају присуствују и сестре Бу-гарке и претставница руеког соколства, и са много вере ука-зао и на будућност Словенства. У име течајевкн је одговорила сестра Јовацка Андрејевић. Она је заблагодарила на пажњи ко-ја је цело време течаја укази-вана учесницима течаја и позва-Ла течајевке да своју захвал-ност 'искажу рздои у својнм је-диндцаиа. Сестра Јушченко као претставница руског соколства, заблагодарила је на сестрињској’ и брагској пажљи, која чини да се Руси, остављенн без отаџ-бчне, осеКају у Југославији као на свом. дому, У цме чланица буг-арског .вЈувакв“ врло дирљи-во је говорила сестра Виктори-ја Попова, која је подвукла се-стркнску н-ежност којом су она и шена другарииа биле обасуте за време боравка у Југослави-ји. После вечере дат је леп про-грам, а онда се развила срдач-иа забава. * Течај je водила прочелница Наставничког отсека Савеза Со-кола, Агата Жицова, а пре-'Фект је била савезна предња-чица, Јелка Банова, која је са течајкама бцла у сталној вези, надзирући њихов рад. На течају су предавали: Милена Груборо-ва, Агата Жнцова, Јелка Бано-ва, Олга Сковранова, Дана Пољ-шакова, Милица Чонић, Зденко Павић, Перица Млинарић, Слав-ка Вучковић, Иван Ковач, Др. Ђуровић, Живка Медентијевић, Драгана Ђорђевић, Душица Ра-дивојевић и др. У течају се радило свако-дневно, од 8 до 12 часова прак-тично, и од 14 до 20 чаеова тео-ретски. Велика пажња посвећи-вала се лрактичном воКељу са-мих течајки, одбрамбеном раду соколица, припремзма за lf Свесоколски слет у Београду 1941. Течајке су се храниле и становале у дому соколског друштва Београд—Матица. Ди-сциплина је билд увек на до-стојној висини, а воћство течаја дугује нарочиту захвалност предавачу Д-ру Ђуровићу, ше-фу хируршког одед,ен>а Окруж-ног уреда, који је предавао а-натомију, фнзиологију, и хиги-јену. Течајке су посетиле Хемијски Војни институт, где су разгле-дале ypebaje, за одбрану од на-пада из ваздуха, а приказивани су им филмови из соколског живота. Течајке су пошле на О-иленац, да се поклоне Сенима Краља Петра I и Крал>а Алек-сандра I, те на Авалу, да се по-клоне гробу Не.знаног Јунака. Течај су завршиле: Величко- вић Станислава из Крагујевца, Холц Марга из Загреба, Сендић Марија и Миленковић Наталија из Скопља, Илан>ак Анкииа и Миросављев Софија из Петров-града, Алексић Јулијана и Пу-штић Стојанка из Новог Сада, Цоиић Гаврила, Хоменко Ариан-да из Ниша, Мезе Франциска из Љубљане, Нешовић Алексан-дра из .Ужица, Белић Миланка, Андрејевић Јованка и Стефано-вић Офелија из Београда, Штеркеле Елза и Јуричић Ко-совка из Шибеиика, Шленц Ви-кииа и Супанц Стана из Цел>а, Кравања Злата из Осијека, Ка-чић Нада из Сплита, Маћерух Е-мила, Бадрић Меланнја и Ам-бријевиН Драгица из Карловца, I Da li je zemljoradnicima potrebno telesno vaspitanje? Za „Sokolski Glasnik"! Ljubljanska „Sokolska Volja" u broju od 16/II piše: „Sokolski Glasnik" od nedelje do nedelje šve više podiže zastavu odbrane sokolskog imena i poleta sokolskih masa. — U 6 br. čitamo mušku osudtt uskogrudnog i egoistitnog gledanja i raspravljanja nekih novotarija u Banovini Hrvatskoj, gde se iz-vesni krugovi zagrevaju za „vlastitu kožu i džep", kao da hočemo svakoga ograditi sa domačim plotom i zaprečiti mu pogled i put širom naših državnih meda. Takoder je i ostali sadržaj aktuelan i zanj-mljiv. Sama ta sadržina najbolje preporuča naše sa-vezno glasilo!4* * Organ sokolske župe Osijek, „Bratstvo" piše u poslednjem broju: ;,Jedan stariji brat rekao mi je neki dan: Neko se setio pa mi poslao „Sokolski Glasnik", koji odav-no ne čitam. Znaš, da je izvanredno dobar. Pročitao sam ga od početka do kraja. Odmah ču poslati pret-platn. — Potvrdio sam mu, da je to elitni sokolski list, koji je od broja do broja sve jači". „Čuvajmo Jugoslaviju", vesnik sokolske župe Karlo-vac, piše u broju za januar: „Interes za sokolsku štampu raste. „Sokolski Glasnik44 u novoj redakciji privlači sve više pažnju čitalaca. Jedinice koje mogu organizirati kolportažu, mogle bi pojačati produ „Sokolskog Glasnika". Jed-na ugledna jedinica je več tako uradila i ima uspjeha". Jedine organizacije za telesno vežbahje koje su danas u vellkom brojn prodrle na selo, jesu sokolske čete. Otkada se širi sokolstvo po selima, bilo je orga-nizovano oko 1.400 četa, sa preko ao hiljada članova. Zadatak sokolskih četa jeste telesno vež-banje* prosvečivanje i ekonomsko podizanje sela. F ako je seljak po ceo dan na svežem vazdtihu, t za njega le potrebno izvodenje telesnih vežbi, isto onako, kao i za ljude koji žive u gradovima. Zemljoradmk vrši ceo dan teške poslove: radi od jutra do mraka i u najviše slučajeva pokreče svoje telo jed-nim te istim pokretima. Ti jed-nolični 1 skoro isti telesni pokreti stvaraju -jednoličnost njegovog tela i duha. Kakve je pokrete iz-vodio otac, izvodi ih i sin. Pod težinom tih pokreta zemljoredni-kovo telo dobilo je tokom dece-nija izvesno nepravilno držanje, ono se iskrivilo na onu stranu, na koju su ga vukli pokreti sv3-kidašnjega telesnog rada. Ne samo da se zemljoradnikovo telo izobličuje svakidašnjim po- slom, več i telo čoveka u varoši-Ljudi koji rade po kancelarija-ma zgrbljeni su i imaju ugnuta prsa; stolari i kovači imaju iskriv-ljena ramena; obučari i krojači dobiju potpuno iskrivljena i grbava leda. Nema zanimanja u ljudskom pozivu, čiji svakodnev-ni, fizički i duševni rad, ne ostav-Ija vidnih i vrlo štetnih tragova na čovečjem telu. A ako se, pri svakidašnjem teikom poslu, ljudi ne brane obilno i dobro prema količini svoje potrošene snage, tada im telo strada, ono malakše, razbole se i umire pre vremena. Ljudi u varoši, koji su u stalnem dodjru s kulturnim životom, mnogo bolje su obavelteni o torne kako če popraviti svoje telo, upropaščeno radom, nego zem-Ijoradnici, koji žive na selu, slabo savetovani i još manje upu-čivani, kako imaju da žive, kako da se hrane itd. Da zemljorednici mnogo trpe od svoga svakidašnjeg posla i da njihovo telo postaje u više sluča-jeva nesposobno za naporniji rad, na pr. za vojničku službu, naj-bolji dokaz pružaju izveštaji voj- Божије и југословен-ске речи Дадматинош православци епи-скоп Иринеј је објавио свето-савсну посланицу, која. одише југооловенеким и хришћанским духом смириваша и братеке љу-бави, па вреда да, и ако мадо допкан, наведемо из ње ове ставке: „Ако СПОРАЗУМ ИЗМЕЂУ СР6А И ХРВАТА у оаим кра-јевима отаџбине буде значио уистину ВЕЋЕ БРАТСТВО ме-ђу браком, ако он танва осећа-ња и далом унесз у наше ме-ђусобне односе, na их изрази у зајадничком отваралачмом ра-ду, за заједничку ореку и бла-гостан,е у неподељеној л.убави, брнзи и старању за ЗАЈЕД-НИЧКУ НАМ МАЈКУ ЈУГО-СЛАВИЈУ, кзо збир свзга, што је у свим нама најлепше и нај-бољо, — онда би Српоно Пра-вославна Свзтосавсца Црква и н>езина деца порекла саме cede и своју најсветлију проад-лост, ако би једном таковом хисторијском делу стајали на путу”. Владнкз, дал>е к&же, да ће исто тако одлучно уотати на одбрану својо паетве, ако се покаже да стаари крећу обрну-тим путем. Осврће се и на na-ролу „Срби на ojcyn!”, па калке: „Ја имам ту своје молбе: Срби на посао, Орби будите сложни и Срби, у храм на молигву!” И нарочдто подвлачи: „Наши славнк Немањићи ни-су много србовали речима, на-ro неуморним радом и далима трајне вреднооти, која наш на-род држе на окупу више него што ми замидал^мо.” Посланица завршава. овим ју-гословеноким ретама: „Мслим са Богу и НАЈВЕ-ЋЕМ ЈУГОСЛОВЕНУ СВИХ ВРЕМЕНА, данашњам српсном светитељу и просввтитељу, св, Сави, да сви, и И ЦЕО НАРОД ЈУГОСЛОВЕНСКИ, на челу с нашим младим Крал»ем изолав-нога дома Карађорђевика бу-дете увек вођени духом Божјим, а молитвама и благослсвом св, Саве заириљени од свих зца-них и назнзних сила зла и та- »I СтаниН Милииа из Сушака, По-лансди Марија из Тузле, Јувд-ченко Алексаидра, Руски Сокол, ПопОва Внкгорија и Ласкова Горјана из Бугарске. И. Седлачек nih komisija, za regrutovanje mla diča dospelih za vojsku. — Te komisije svake godine odbiju od primanja u vojsku veliki broj se-oskih mladiča zbog telesnih nesposobnosti. Ljudi u varošima, da bi sačuva-li svoje telo od unakaženja raznim vrstama fizičkog rada, udru* žuju se u razna gimnastička i sportska udruženja, u kojima u-pražnjavaju razne telesne vežbe u naročitim dvoranama, na šport-skim igralištima i u slobodnoj prirodi, — u planini i na vodi. — U poslednje vreme nastao je pokret i medu fizičkim radnicima, oko udruženja u sportske klubove, dok su se ranije udruživali najviše intelektualci. Sva ova udruženja po varošima imaju u svojoj sredini i po jednog ili više lekara, koji daju upute članstvu. Na našem selu se osnivaju sokolske čete, koje imaju za zadatak telesno vežbanje i prosvečivanje sela, a počeli su se osnivati i sportski klubovi. Sokolske čete su organizovane u 1400 sela i u njima je učlanjeno preko 30.000 seljaka. Tako je sokolstvo, preko varoških sokolskih organizacija, svojim radom prodrlo i na selo. Te sokolske čete osriivaju se sa Strane sokolskih društava, u naj- IZ NAČELN1ŠTVA OTVORENJE SMUČARSKOG TEČAJA ŽUPE SARAJEVO NA JAHORiNI Dana 25 februara,, kod Planin-skog doma na Jahorini, otvoren je smučarski tečaj župe Sarajevo. Kod otvorenja tečaja prisutni Su bili, osim delegata župe i predstavnici vojske: div. general Miroslav Tomič, pomočnik komandanta II Arm. oblasti, brigadni general brat živorad Božič, komandant bosanske diviziske oblasti, majori g. g. Oton Čuša j Ignjat Kraljevič. Pre otvaranja tečaja, starešina župe, br. dr. Besarovič Vojislav, pozdravio je prisutne izngvši važnost srnučarstva u narodnoodbram-benom pogledu. Zatim je govorio general Tomič, iznevši nekoliko sličica iz prošlog svetskog rata te iz današnjeg slučaja maiog fin-skog naroda, koji, blagodareči svojoj smučarskoj spremi, prkosi daleko nadmočnijem protivniku. U ime Načelništva župe br. Ja-jatovič Salem je proglasio tečaj otvorenim i predao vodstvo br. Kandič Stevanu, sav. smuč. vodniku. Tečaj polaze 20 članova iz župe Sarajevo, a trajače do 3 marta. bližpj okolini i ona se o njima staraj u. Svugde gde su prodrle sokolske čete, nastao je pravi preporod na selu. — U higijenskom pogledu selo je unapredeno podizanjem vodovoda, bunara, modernih du-brišta, krečenjem kuča, uredenjem higijenskih nužnika i čistih kuč-nih dvorišta. Več samim tim po-čeo je zemljoradnik da se oseča zdravijim, a zemljoradniku, kome je potrebna dobra i zdrava radna snaga, potreben je i zdrav porod. I u telesnora pogledu sokolske čete unapredile su zdravlje svojih članova. — Mladiči koji preko dana rade naporne poslove na njivama, skupe se dva tri puta nedelj-no uveče, a nedeljom i praznikom i preko dana, u prostorijama svoje čete, obično u školi ili na škol-skom dvorištu, te izvode razne telesne vežbe, koje ispravljaju njihovo, od rada pognuto telo. Da je zetnijoradnikovo telo zaista a-kočeno i dosta iskrivljeno, od na-pornog rada u polju i na njivi, to možda sami zemljoradnici ne o-pažaju, ali mi varošani, Čim vidimo zemljoradnika medu nama u varoši, odmah opazimo kako njegovo telo nepravilno stoji, kako su mu grudi ugnute, kako »e teš-ko kreče, kako su mu udovi zgr- POSTAVLJENJE BR. R. RADULOVIČA Ukazom Kraljevskih Namesnika postavljen je za načelnika Sao-bračajnog odeljenja Generalne direkcije državnih žaljeznica, ing. Radivoje Radulovič, do sada viši savetnik Gradevjnskog odeljenja Generalne direkcije. Brat Radulovič, porgd svojjh stručnih sposobnosti, istakao se radom na nacfonalnom polju, u švima pravcima. Učestvovao je i u tatovima 1912 do 1918, kada je bio dva puta ranjen. Jttgosloven-sko sokolstvo je mnogo zadužjo gradnjont stadiona u Beogradu, za slet 1930 godine, koga je sa-gradio za dva meseca. Po njggo-vjm planovinja sagraden je veliki broj sokolskih domova. U sokolske redove stupio je još u deti-nje dane, pa od tada stalno sara-duje u sokolstvu. Bio je načelnik društva Beograd-Matica, a zatim podstarešina župe Skoplje, gde 1923 godine izvodi jedan od naj-* uspelijih sletova u Južnoj Srbiji, Danas je brat Radulovič član Sa-« vezne uprave. Našem vrednom i zaslužnem sokolskom bratu srdačno čestita-* mo na zasluženom unapredenju! čeni, i žalimo, što se medu na-* šim zemljoradnicima ne propagira upražnjavanje raznih telesnihi vežbi, koje če mu telo učiniti ot-porriijim prema mnogim bolešti-nama koje naše stanovništvo na selu napadaju. Selu bi trebalo posvetiti više pažnje sa strane sokolskih organizacija i sportsklh klubova, a i sa strane zdravstvenih zadruga. Ako im i nije zadatak, da medu zemljoradnicima propagiraju telesno vežbanje, taj bi zadatak po-menute zadruge mogle sebi da postave, jer bi time preduliitrile mnoge bolesti. Lekari zdravstvenih zadruga mogli bi biti najbo-Iji propagatori telesnog vežbanja i sokolstva na selu. Nesumnjivo je da bi od upraž-njavanja gimnastike i sportova bila tokom vremena koristi Te koristi ne bi še mogle odmah zapaziti, ali stalnim upražnjavanjem telesnih vežbi, koje su podeine za zemljoradnikovo telo, postiči če se tokom vremena dobri rezultati. Tim vežbanjem oplemenilo bi se zemljoradnikovo telo, isto onako kako to zemljoradnik sam radi sa svojom stokom i biljnim prolzvodima, gaječi ih na naročiti način, da dobljejsve bolje i bolje vrste. Otimačama sokolske iraovme u Varaždinu Савез Сонола H. J. o нападу на брата Чеду Милића на с-едници Извршног одбо- Но cv изазивачи* ра Сакеза Сокола Краљевине • 3 *r,» Ј угославије 1910 годинс од 26 фебруара издат је следећн „Sokolski Glasnik“ je već ranije doneo izveštaj o noć-norh napadu na Sokolsko društvo u Varaždinu, koji je 12 januara, oko 22 časova, izvr-šio odred ,,Hrvatske gradan-ske zaštitepod vodstvom d-ra čoniča, sekundarnog leč-nika gradske bolnice. Tadasu na razbojničik način zauzete prostorije Sokolskog društva i oteta sva njegova pokretna imovina, a starešina Sokolskog društva ugledni varaždinski gradanin, 58 godina star, sudija Okružnog suda, bio je na zgražavanje mnogih gradana, drsko i brutalno vu-caran po ulici i primoran da potpiše zapisnik „o primopre-daji“ sokolane. Iako Sokolsko društvo u Varaždinu ima gruntovno osigurano dugogo-dišnje pravo zakupa na soko-lanu, koja je vlasništvo grada, HGZ oglasila je sokolanu vlasništvom „Hrvatskog Junaka« i celu, razbojnički otetu sokolsku imovinu, u vrednosti od preko 100.000 dinara, predala „Junacima«. Starešina župe i starešina 'društva osobno su, kod pret-stojnika policije uložili protest protiv ove otimačine i zatražili energičnu zaštitu policije. Umesto zaštite, dobili su savet, da se čuvaju svakog su-koba sa HGS, što su oni i u-činili u uverenju, da če Banska vlast narediti da se ne-pravda popravi te da se prostorije i sokolski imetak vra-te župi i društvu. Pošto su pak brzojavni protesti, upučeni gospodinu banu i, drugim nadležnim vlastima, ostali bez odgovora, pa je tako uskračeno poštovanje najosnovnijih gradanskih prava, na ličnu i imovinsku sigurnost, Sokolsko društvo je podnelo protiv „Hrvatskog Junaka11 i glavnih aktera ovog „junačkog" dela, tužbu sudu, radi smetanja poseda, a pravni otsek Saveza SKJ dobio je nalog da protiv krivaca pod-nese krivičnu prijavil. I šta se posle toga dešava?! Banska vlast Banovine Hrvatske, umesto da, kao činilac javnog reda i poret- ka uspostavi zakonito sta- Sokolske čete trebale bi nasto-jati da u svoje redove uvuku i što više ženskog sveta, naročilo devojaka, jer i njiroa je telesno vežbanje korisno, a isto tako i deci narodnih škola. Tu če, u so-kolskoj četi nači ne samo koristi, za svoje telo, več i za svoju du-šu. Čitanjem sokolskih novina i knjiga proširiče svoje znanje. Za vaspitanje voda sokolskih četa održavaju se tečajevi u se-dištu sokolskih društava, sokolskih župa i sokolskog saveza. U-običajeno je da se ovakvi tečajevi, u obliku 6-mesečne škole, održavaju u sedištu Saveza Sokola. Tu Škotu posečuju seoski mladiči, koji su na odsluženju vojnog roka kod svojih pukova, a u tu svr-hu dobiju posebno odsustvo. Po povratku svojoj kuči, oni se posvete radu u sokolskoj četi. U toj školi pismeniji i okretniji seoski mladiči mogu da nauče sve ono što im je za sokolsku četu potrebno. Uprave sokolskih četa treba da nastoje da njihovi članovi upraž-njavaju propisano vežbanje i da se što vise prosvečuju, u higijen-skom i poljoprivrednom pogledu. Prof. Ante Tadič nje i da preduzme sve što je potrebno da se krivci kazne, čini od svoje Strane očiglednu, flagrantnu protizakonitost i, svojom od-lukom od 7. o. m., br. 11.011-1-2-1940. ništi puno-važni privatno-pravni, ze-mljišno-knjižno osigurani zakupni ugovor Sokolskog društva sa gradom Varaždinom, i nareduje Grad-skom poglavarstvu, da sokolanu („gradsku gombao-nu“) sa svim nameštajem (koji je svojina Sokolskog društva!!) preuzmu u posed i upravu, — a „sve to iz razloga, što je ukinuče citira-nog ugovora neopliodno potrebno, da se uščuva iav-ni mir i poredak na bliskim granicama države!!11 Još se na kraju veli, da „protiv ovog riješenja, u smislu čl. 10 Uredbe o Banovini Hrvatskoj, nema mjesta žal-bi.« Šta da se kaže na ovakav postupak Banske vlasti? I je | li onaj, koji je to rešenje pot-pisao, svestan kuda to vodi? Zna li on, u ko jim se državama na svetu još ovako gaze slečena prava i ruše temelji svakog pravnog poretka? Da-kle, — Sokolsko društvo, ko-je je član naj močni j e naše organizacije u zemlji, Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, koji svoj rad temelji na po-zitivnom državnom zakonu, još uvek u punoj važnosti, u-grožava javni mir i poredak „na bliskim granicama države«, time što u punom miru i, ne dirajuči ni u koga, vrši svoje zadatke, u prostorijama čiji posed mu osigurava dugo-godišnji, gruntovno uknjiže-ni privatnopravni zakupni u-govor! Da li je moralno do-zvoljeno, da se u rešenje državne vlasti, vrhovnog čuva-ra reda i zakona, unese toliko cinizma i toliko otvorenog gaženja osnovnih gradanskih prava? Mi možemo da razumemo da jedna teroristička organizacija, kao što je HGZ i HSZ, ubija i da pljačka, — iakonam nije jasno, da u jed-noj pravnoj zemlji koja se kočoperi režimom „slobode« i „demokrati j e«, može to da čini nekažnjeno. Ali nam je nesvatljivo, da državna vlast može da do-nese rešenje, koje nije nista drugo nego nasilno a-nuliranje stečenih prava i konfiskacija privatne imo-vine! Treba samo videti, kako je to „riješenje« izvršeno! Grad-sko poglavarstvo u Varaždinu dostavilo ga je Sokolskom društvu, svojim aktom od 13 o. m. br. 2032/1940, kojim je naredilo, da se „primopredaja« ima oba vi ti 15 o. m., u 4 sata pOsSle podne, a da Sokolsko društvo ima uknjižbu prava najma (zakupa) dati brisati u zemljišniin knjigama, putem nadležnog zemljišno-knjižnog suda. U zakazano vreme sakupilo se u soko-lani — radi demonstracije — preko 100 članova „Hrvatskog Junaka" i „Gra-danske zaštite11. Pretstav-nici Sokolskog društva pokušali da tom prilikom spasu barem onaj deo pokretne i- movine (sprave za vežbanje, nameštaj i dr.), koji je neo-sporno društvena imovina, ali kada su se uverili da im pret-stavnici grada ni to ne pri-znaju, izjavili su da se Sokolsko društvo momentalno ne nalazi u posedu gombane — sokolane — (pošto im je 12 , pr. m. nasilnim putem oteta), pa da je prema torne ne može gradu ni predati! Posle te izjave, a pre nego što se otpo-čeo sačinjenjem primopreda j-nog zapisnika, napustili su dvoranu, uz izjavu da nisu nista predali. Posle svega toga što se de-silo u Varaždinu, postavlja se pitanje: Na koji način i kojim sredstvima treba Sokoli da čuvaju i da brane svoju imovinu?! ODUZIMANJE SOKOLSKE IMO-VIN E U KOPRIVNICI Sokolsko društvo u Koprivnici vežbalo je preko 30 godina u gimnastičkoj dvorani, pored o-snovne škole, sve do g. 1934, kada je ta dvorana postala neupotreb-Ijivom, pa je inicijativom Sokolskog društva povedena akcija, da se na torne mestu podigne veliki dom, u koju je svrhu Sokolsko društvo dalo izraditi načrte i dalo prilog od 10.000 dinara, uz uslov, da gradsko poglavarstvo osigura društvu za uvek nesmeta-nu upotrebu prostorija, Što je So-koliraa i zajamčeno, rešenjem od 9 VII 1934 g., broj 6278. Na temelju svog prava, Sokolsko društvo je uredilo dom u sokolskom duhu, stavilo na pozorni-ci veliku sliku Nj. V. Kralja u sokolskoj odori, a na balkonu spo-menploču sa likom Kralja Ujedi-nitelja i raznim napisima. U domu su smeštene brojne vežbače sprave, koje je društvo nabavilo 0 svorn trosku, a u zajednici sa Crvenim Krstom nabavilo je i 320 modernih stolica. Medutim je novi gradski poverenik, g. I. Hirschl, 18 decembra prošle godi-ne, pod br. 11316, uputio društvu jedan akt, u kome se poziva Sokolsko društvo, da „najkasnije do 1. januara isprazni sve prostorije i otstrani svoje pokretnine u dogradnji gradske osnovne škole u Koprivnici." Uprava društva je blagovreme-no uložila žalbu protiv ove nepravilne odluke na Bansku vlast, ali do danas nije primila nikak-vog rešenja. Kroz to vreme, našim prostorijama i spravama slu-že se članovi drugih društava, o-štečujuči sokolsku imovinu. Medutim je Sokolsko društvo još uVek u posedu svojih prostorija, uprkos svima pretnjama, a naše članstvo čvrsto je rešeno da brani svoja prava na ovoj izloženoj tačci naše domovine! 1 ŠKOLA PROTIV SOKOLSTVA! Pišu nam iz Rogoznice: Ni svi progoni protiv naše brače i oti-manje sokolske imovine kao da nisu zadovoljili naše protivnike, pa su počeli da i u školi vrše propagandi! protiv sokolstva.- I-mamo „sreču" da je kod nas na-mještena kao učiteljica gdica Blaga Radič, sada gda Fintz, koja je,- nakon povratka sa otsus-tva, počela da govori djeci protiv sokolstva, tvrdeči da više nema u Jugoslaviji Sokola, da je Soko raspušten itd. Kada je u-čenik III razreda, Ivo Lovrič-Krnjola, Antin, kazao da on ne-če da govori protiv Sokola, zato što su mu i kod kuče svi Sokoli, učiteljica je dijete fizički na-pala, izudaravši ga šibom i viču-či: „Nema više Sokola, nemaš kome da se žališ!" Krajnje bi vreme bilo, da nadležne vlasti učine kraj ovakvim postupcima. воминике за ja-вност. „Извршни одбор Савеза Со-копа K. Ј,, на седници од 26 фебруара 1940 године, саолу-шао је са најдубљим узбуђе-њем извештзј о злочиначком нападу на живот старешинс Сснолске жупе Мостар, и јед-ног од најистакнутијих со-колских и националих прво-бораца, брата ЧЕДЕ МИЛИ-ЂА, извршеном у Имотоком дне 11 фебруара 1940, осуђу-јуНи са гнушан>ем овај бес-примеран акт јавног насиља и безаиоља, који Управа Са-веза Сокола Краљевине Ју-гославијо сматра, ке само у-дарцем на част целокупиог југооловенског соколства, не-ro и суроеом провокацијом читаве југословенсне нацио-напне јавности. Извршни од-бор je на својој седници од 26 о. м. донео прве одлуке, иоје одговарају и тежини слу-чаја и достојанству сокол-ства. 0 тим одлукама Изврш-ни одбор је извеотио одго-Еорна фгкторе и све своје с-рганизације. Свестгн великог замашаја овог злочиначмог гкта безакоња у Имотском, који је сгмо најгрубљи у ни-зу безакоња, која су изврше-на и врше се на соколским срганизацијама и појединци-ма у Бановини Хрватокој, под цену гажења свих грађансних права и најоснсвнијих прав-них принципа владајућег по-ретка, Извршни одбор оста-вио је да ксначне одпуке по овоме питању донесе Пленар-на седница Савеза Сокола, ксја је сгзвана за 2 и 3 мар-та ов8 године. * v Брату Чсди МилиИу упућен је у Мостар телеграм ове са-држине: „Са дубоким узбуђењем и гнушањем ооу(>ујемо злико-вачни напад у Имотском који сматрамо као ударац на част читаве соиолсне срганизације и упућујемо Ти са седнице Извршног одбора изразе брат ске симпатије и радости це-локупиог југословенског со-колства што је Божјом вољом сачуван ссколству и нацији један од њених најдсстојни-јих и најплеменитијих прет-ставнима. — Савез Сонола." * Ис.товремвно је г. др. Ивану Шубашићу, бану Бановине Хр-ватскв, упућеи овај телеграм: „Са седнице Извршног од-бора Савеза Сокола Краље-вине Југоолавије упуНујемо најенергичнији протест про-тнв зликовачког напада извр-шеног у Имотсном на живот старешине Сонолске жупе Моотар брата Чеду Милића, соколсиог и иационалног пр-еоборца и тражимо најодлуч-није у име целокупног сокол-ства строго и хитно кажња-вање кривЕцз који су власти-ма у Имотском познати." Најбољи доказ о дивл>ачк!Ш намера.ма нападаја на брата, Чеду Милића, у Имотском, да-је сам сплитски „Хрватски Глаокик”, који важи као зва-нични орган ХСС за Далмаци-ју. Тај лист отворено одобрава нападај и прети даљим напа* дајима. Ма да нн једног кон-кротног податка не може да, наведе, о неком гтротухрватекон раду брата Милића, он ra; у чи-тавом чланку назива „хрвато-ждером”, ,;великосриоким аги* тах-opdii”, човеком који водн „детператерске акцнје” н „ху-шкачке говоре", итд., — ма, да je опште познато да Чеда Мн* лић није никада прнпа.дао ни једној политнчкој партији, и да је радио искључиво на сокол-ству и на народној просввти, позивајући увек на највећу љу-бав из.међу Срба и Хрвата. Важно је, међутим, да „Хр-ватски Гласник” отворено name, да се „није могло очекн-вати, да ће Хрва.ти Имотскога, а, нарочито омладина, лака cp' ца прећи преко оваквог изазо-ва (долазак брата Милића)”; —1 да је „долазак Милића у хрват-ску кавану изазвао револт ме-ђу хрватским гостима у кава* ни, па је одмах настала туч-њава и услиједило шамарање, иоје је свршило ногометом"; — те да су „посјетиоцн кававе показали Чеди Милићу, да у Имотскоме нема пгга да тра-жи.” „Хрватски Гласник” зулу* кафски ликује, што су „сокола-ши излетили из каване, брже него што су ушли”; — nrro je кућа соколсвог старешнне, Ра-довиновића „била опсједнута од рвволтираник грађана", и тто је „почело бомбардирања каменицама на занлоништв со-колашних викача.” Коначно се прети за будућност, поручују-ћи Чеди Милићу, да будв сре-_ тан „што није другачије про-‘ шао”, па „нек му то буде опо-мееа за будућност!~ И онда ће нам још доћи „Хр* ватски Дневнин” да дели лек-цијв о „одмјереном” и „неод-мјереном” пиеању! — Као да’ нма још једног краја на свету, у коме се овако отворено поаи-ва на злостављање и убијства. icao што то чине листови, којк се приказују као органи ХСС? ДАР ДРЖАВНЕ ШТАМПАРИ-ЈЕ СОКОЛСТВУ Државна штампарија је наста* вила свој благотворни рад из-лавањем бесплатних књига за народ. Ценећи рад соколства на селу, Државна штампарија је послонила Савезу 1.200 приие-рака свог последњег издања за народ, које је Савез упутио преко својих жупа сокодским јединицама. Соколске јединице, које буду примиле овај лепи дар Државне штампарије, зна< he достојно оценити ова љенз племенита национално * кул-. турна настојања. Javni čas Sokolskog diuštva Gračanica, župa Tuzla Stran a '4 SOKOLSKI GLASNIK Prilike u Češke moravskem protektorate God. XI._— ^ro.f 9 Kratke vesti ix našeg sokolstva „Prag*r Zeitungsdlcnst", od 21 februara, objavljuje članke, u kome tvrdi, da Česi moraju da *c odreknu shvatanja, da stvaranje Protektorata znači njihovu na-cionalnu tragediju. Naprotiv, „to znači izlazak Češkog naroda iz tesnog prostora sopstvene zemlje, kojl ga je gušio, u široki prostor čitavog nemačkog Rajha1', i „najsretnije rešenje ogra-ničenosti češkog prostora". —-Dan ranije je i nemački praški list, „Der Neue Tag", objavio članak, u kome odlučno oporni-rije stranku „Narodni soueučen-stvi", da treba da izmeni svoje držanje, prema istorljskoj čin.ie-nici, da je Protektorat danas deo velikog nemačkog Rajha. Liet kaže, da se česi moraju o-kaniti romantičnih iluzija, koje proističu iz pojma samobitne kulture, kao i gajenje nacionalnih 51i porodlčnih tradicija. Sve to spada u muzej, i česi treba da se zanimaju samo praktičnim pita-njima svakidanjeg života. Alto stranka to ne uvaži, list opetuje pretnju, da bi umesto nje, mogla doči na vlast skupina fašista oko „Vlajke", koje, kao što je poz-nato, čitav češki narod smatra izdajnicima. * ’ »Srednjeevropski bilten", koji izlazi u Svajcarskoj dobiva zanim-ijive informacije iz češkomorav-skog Protektorata, o sadašnjem stanju i o nekim prognozama za budučnost. Prema tim informacijam*, nemački krugovi namerava-ju da na svaki način navedu češke faktore u protektoratu, da prema Berlinu uzmu stav, koji bi dezavuirao rad češkoslovačke e-migracije i koji bi parirao uzbu-denje što ga u svetu proizvode glasovi o lošem tretiranju Čeha i njihovom nezadovoljstvu u Protektoratu. Nemačkim odgovornim krugovima je naročito neprijetna Kulondrova knjiga, u kojoj se iznosi, da je nasilnim putem iznu-den pristanak prezidenta Hahe na akt od 15 marta prošle godine. Stoga se sada vrši pritisak na prezidenta Hahu, da bi objavio neki članak, ili brošuru, u kojoj bi, u formi memoara, tobože sam opi-sao, kako je dožlo do 15 marta, a koja bi stvarno pretstavljala nemačku verziju o torne. Haha se tome opire, ali pošto mu se stav-Ijaju u izgled nove oštre mere protiv češkog pučanstva, iflje i-sključeno da, bolesni i nervno slomljeni starac, ipak nežto u tom smislu učini. Za Hahu se tvrdi, da je nedavno, od protektora von Nojrata tražio, da nemačke .vlasti ne podupiru fašiste oko „Vlajke", gde se okupljaju obič-ni delinkventi, koji terorišu osta-lu češku javnost; ali d* mu je von Nojrat kazao, i ako priznaje da je „Vlajka" takva, da to ne može učiniti, pošto su to ipak jedini česi, koji otvorcno zagovaraju saradnju sa Nemcima. Prema istoj informaciji dobili su svi Češki krugovi stroge in-strukcije, kako da se ponašaju, u slučaju da izaslanik prežidenta Rumfta, g. Summer We11ea, no-seti i Prag. Da zbrlšu trag nasilnih mera, naredeno je, da se ski-nu svi plakati i naredbe, koje govore o ratnom stanju, strogim kaznama itd., a da neki od tih plakata ne bi ipak dospeo u ruke amerlčkog pratstavnika, šefovi op-ština če glavom Jamčiti za njihov tačan broj. Uto tako su i redaktor! Čeških novina dobili nalog, šta mo-ra da pišu tom prillkom. Da bi pari-rali veliki utisak, što je na Čehe u Protektoratu izvejo stvaranle češka legije u inozemstvu, Nemci se bave mišlju da, na bilo kojl način skalupe neku „brlgadu Čeha", koja bi se borila na nemač* koj strani. Za sada postojl tek projekat o tome, jer je taj plan računao u prvom redu na skuplnu „Vlajke", ali ti elementi, koji su uvek pripravni da tarorišu ostale Čehe, nisu nikako oduševljeni da žrtvuju i svoje glave za Nemačku. Inače se tvrdi, da se prat-sednik češke vlade u Protektoratu, Elijaš, nalazi pod Strogom pažnjom Gestapa, te da Nemci imaju daleko veče poverenje u njegovog zamenika, ministra Krej-či, koji bi, skupa sa „Vlajkom" trebao da preuzme vladu, ako prezident Haha i ostali ministri ne pristanu na nemačke planove. ♦ Švajcarski listov! doznaju, da je u poslednje vreme bilo mnogo uapšenih u češkoj unutrašnjostl, a naročito u varoŠI Kralovi Hra-dec. Uhapšeno je takoder 200 Članova omladinske organizacije stranke „Narodni souručenstvi". Pošto u praškim zatvorlma više nema mčsta, bio je 13 februara odveden transport od 90 uapšeni-ka iz Pankraca u Drezden. Od bivših ofieira čehoslovačke vojske, malo se ko još nalazi na slo-bodi. Uapšeno je oko 5.000 njih, od kojih jedan deo kao taoci Izmedu ostalih finausijskih mera, koje treba da pagode protektorat, navodi se i to, da nemački Rajh traži, da mu Protektorat 1-splau 13 miliona maraka za čuvanje Čeških železnica. Prema vasti „National Zeitunga", odlučila je nemačka vlada, da na svim Češkim ikolama u inozemstvu povu-če dosadašnje Češke učitelje, a da i|l zameni sa pouzdanim Nemci-ma, koji znaju Češki. Kao Što je poznato, tih Škola ima i u Jugoslaviji. „českosiovcnsky Boj" (Pariz) javlja, da je zgrada praškog prav ničkog fakulteta, 15 februara, definitivno pretvorena u kasarnu SS trupa, te da je Konrad Hen-lein prisiiio čuvepi strahovski manastir, da mu proda svoje i-manje za četvrtinu' od stvarne cene. Francuski listovi javfjaju, da su u Protektoratu zatvorene i sve osnovne i srednje škole, zbog nedostataka ugljena. Pro-fesorima univerziteta onemogu-čen je i privatni naučni rad, a rukopis čuvene Jakubcove „Isto-rje češke literature" je uništen. Sve knjige, koje govore o borbama Čeha protiv germanizacije, također su uništavane. ČESI I SLOVACI U INOZEMSTVU Čehoslovaci u inozemstvu se spremaju da i ove godine proslave rodendan Prezidenda oslobo-ditelja, T. G. Мавагука, koji pada 7 marta. Oksfordski univer-zitet prireduje toga dana veliku svečanost, na kojoj če, o Masary-kovoj ličnosti, govoriti sam bivši prezident Bcneš, te ministri; lord Halifaks i M. Macdonald. U Parizu prireduje proslavu Institut slovenskih nauka, na kojoj če govoriti Eduard Herriot, prof. Ma-son i poslanik Osu*ky. Drugu proslavu prireduje čehoslovačka kolonija, na kojoj če o Masaryku govoriti voda čeških katolika, Kanonik Šrumek. *. Pored „československog boja", koji izlazi u Parizu, postoji ta-mo i list „československe Zpra-vy", zatim časopis „Naša vojsko" 1 „VJestnlk pariškeho Sokola", koji več dve godine izlazi u Parizu. Sem toga, na slovačkom jeziku izlazi „Slovenski Chyrnik" i „Evangellcka hla*y“. — „Vjes-nlk Parlškeho Sokola' je vrlo le-po uredivan i, pored sopstvenih sokolskih vijesti i rodoljublvih članaka, prati takoder opšlrno život jugoslovenskog sokolstva. Iz lista se vidi, da je pariško Češko sokolstvo vrlo aktivno, ne samo u telovežbenom radu, nego I u saradnji sa češkoslovaškim legijama. Na Čelu češkog sokolstva u Parizu nalazi se brat Ju-raj Slavlk, koji je zamenik starešine ČOS i ujedno član Čeho- slovačkog narodnog odbora u i-nozemstvu, pa na taj način pret-stavlja sretnu kopču izmedu so-kolskog rada i zagraničnog odboja. SARAPNJA POLJAKA I CEHOSLOVAKA „Československy Boj" (Pariz) o-bjavljuje izjavu poljskog prima-sa, kardinala Hlonda, koji se nalazi u Vatikanu. Kardinal se naj-življe zanima za borbu Čeha i Slovaka za oslobodenje, te moli Boga za što užu saradnju izmedu Poljaka i čehoslovaka. Izrazuje uverenje, da če poljski i Čehoslo-vački narod biti nagraden za sve što sada trpe od Nemaca. List dodaje, da kardinal Hlond u Rimu mnogo radi za poljsku i če-hoslovačku stvar. — Poljski Ust „Free Europe", koji izlazj u Londonu, objavljuje članak Jana Ma-saryka, koji zagovara što užu sa-radnju Poljske i čehoslovačke, u ratu i u miru. Masaryk kaže, da treba da dode do politlčkog sa-veza, a po mogučnosti i do carinske unije, izmedu obe države. Treba takoder raditi i pa saradnji sa budučom Austrijom i Madžarskem. STANJE U OKUPIRANOJ POLJSKOJ Naročitom uredbom su konfis-kovana sva poljska poljoprivredna imanja na teritoriji zapadne Poljske, koju Su Nemci zvanjčno priključili nemačkom Rajhu. ZemUd je konfiskovana u korist nemačke države, i to, bez ikakve otštete za poljske seljake, koji je mogu obradivati Jedino kao kmetovi, na korist države. Prema Informacijama iz Berna, izmenjeni su svi nazivi ulica u Krakovu, a ulice su dobile nemačka imena. U Krakovu su otstranjenl takoder i spomenici Mickijeviča i Kosjuskog; zatvorena je Akademija znanosti i umetnosti, a Čuvena Jagelovska biblioteka prenesena je u Berlin. STANJE U SLOVAČKOJ „Československy Boj" (Pariz) piše, da vlastodršci tobožnje ne-zavisne slovaške države sami po-kazuju, koliko se narod ne slaže sa njihovim držanjem, jer ni o čem drugom ne govore u svojim proklamacijama i govorima, nego o radu emigracije, kušajuči da je pptuže zbog izdajstva itd. Kada bi se narod slagao sa njima, a ne sa emigracijom, ne bi uopšte bili potrebni ti govori. Medutira je nezadovoljstvo u narodu toliko, da Mach i čatloš traže, da se uvede potpun auto-rjtativni režim, samo da mogu Sto uspešnije pobijati to nezadovoljstvo. Isti list javlja, da su sve velike tekstilne fabrike u Slovač-koj obustavile posao i da je radništvo prisiljeno da pode na rad u Nemačku. U poslednjem trgovačkom ugovoru. Slovaška se obvezala poslati u Nemačku 55.000 radnika. Koliko je njihovo zadovoljstvo zbog toga, vidi se po pobuni radnika iz Horne Štrubne, od kojih su neki bili streljani. Dalje sc javlja, da se na svim slovaškim ladama u Bratislavi nalaze nemački vojnlci, koji Čuvaju mornare oa ne bi vr-Šili šabotažu. Slovaška je vlada morala zabraniti i najnedužnije dedje ili humorstičke listove, koji dolaze iz Protektorata, srna-trajuči ih kao „opasne za samo-stalnost Slovaške". •намапаммммАмммаммммавам&нш! IZJEDNAČENJE KALENDARA „Jutro" javlja, da patrijarb Gavrilo zajedno sa svetim Sinodom rešava pitanje izjednačenia pravoslavnog kalendara s državnim. Bude li patrijarh Gavrilo s tom svojom namerom uspio, kaže „Jutro" biče uvršten medu najzaslužnlje ljude našega naroda, Pišu nam iz Kraljeviče; Reše njem Banske vlasti u Zagrebu, a traženjem Zemljišne Zajednice u Kraljeviči, oduzeta nam je Soko-lana, koja se nalazi u prizem-nim prostorijama škole, u kojoj je Sokol radio 30 god. tj. od 1909 god. do sada, od nikoga smetan. Mislili su protivnici Sokola da če oduzevši nam dvora-nu likvidirati i Sokol, u Kraljeviči, a ne znaju da što veče zapreko se postavlja sokolskom radu, da pravi Sokoli sa više vol.je i ljubavi taj rad vrše. Susretljj-vošču „Ko|a jugoslavenskih sesta-ra" iz Ljubljane usfupljena nam je jedna veča soba u njihovom „Dječ-jem domu" za vježbanje. Tako smo 18 II priredili čajanku za sve vježbačkć kategorije. Prisotno je bilo preko 100 osoba. Brat načelnik pozdravio je prisutne i preporučio vježbačima da nasta-ve rad u novim prostorijama, po sokolskim načelima, a sve za za Kralja i Domovinu. Potom se razvila ugodna zabavica uz pje-vanje j igranje. — Ovaj tjedan počinju sve kategorije sa redovi-tim vježbanjem. * Uspelo koncertno veče priredilo je Sokolsko društvo Crvenka, na dan 24 februara. Na programu su bili; Mokranjac, Dvoržak, Čajkovski, Neruda, Paderevski, — te jugoslovenske i čehoslovačke narodne melodije. Ovo je bio prvi samoštalni nastop gudačkog orkestra društva Crvenka, i po-žnjeo je veoma lep uspeh. Svima Članovima orkestra mora se odati рцпо priznanje, a izuzetno dopa-danje izazvale su solo tačke br. ing. E. Koena na čelu i br. Jovana Raca na klaviru. Obzirom da ie ovo bila prva priredba ove vrste ovde, sokolska sala bila je ispu-njena priličnim brojem posetila-ca, ali ne onako, kako bi to bilo poželjno. Valja istači, da ovaj orkestar sačinjavaju brača raznolika po gradanskom pozivu, na-ime: pored intelektualaca vidite manuelne radnike, što odgovara našem opšte sokolskom shvatanju. Valja izraziti želju, da prosvetni odbor našeg društva istraje na svom putu. MuziČka sekcija, na čelu sa agilnim pročelnikom br. E. Koenom, je neumorna i stalno aktivna. ♦ Sokolsko društvo Travnik priredilo je propagandne smučarske utakmice na padinama planine VlaŠjča. U prisustvu velikog bro-ja gledalaca takmičile su se kategorije članstva u raznim disciplinama. Deca su učestvovala u slalomu, smuku i skoku. Pobedio je Asim Kejmakovjč, učenik III Sokolsko društvo Borovo priredilo je pretprošle nedelje tradicionalni „Sveslo venski ples", koji je ove godine premašio dosedanje, po neslučenom uspehu. UČestvovalo je preko 2.000 pose-tilaca, od kojih je više od trečine bilo odeveno u narodne nošnje, iz svih krajeva, gde žive slovenski narodi, sa svima mogučim narodnim muzičkim instrumenti-ma, čiji zvuci su odzvanjali divno urešenim prostorijama. Organiza-ciju plesa izvelo je Sokolsuo društvo, upravo savršeno. Medu brojnim gostima, napose srdačno su pozdravljeni brača Bugari i naši Slovaci. Sam ples je otvoren velikim defileom narodnih nošnji, koga je otvorio starešina, brat T. Maksimovič. Program je bio ispunjen večinom narodnim koli-ma i pevanjem Akademskog okteta iz Zemuna. Ples su otvorili Slovaci iz B. Petrovca, zatim su nastupili Ukrajinci iz Sida i Pe-trovaca, Slovenci, Bugari, gosti iz Subotice, domače Članstvo u raz- razreda osnovne škole, u smufcu i slalomu, a u skoku takoder jedan dak osnovne škole. Oba mata pobednika dobili su lepe nagrade. U takmičenju odraslih pobedio je br. Šalih Dautovič i g. M. Lice-mer, član planinskog društva „Bjelašnica", kojl je učestvovuo kao gost. Zanimljivo je, da je interes za smučarstvo u okoliui Travnika vrlo velik, naročito medu omladinom, pa če Sokolsko društvo nastojati, da taj šport jos više popularizira. * U Stražišču, kod Kranja, odr-žane su sokolske smučarske utakmice Sokolske župe Kranj, koja je jedna od najagilnijh u smučarskem športu izmedu župa u našoj zemlji. Po broju učesmka ovo je bila največa ovogodišnja smučarska priredba, jer je uče-stvovalo preko 600 takmičari, koji su bili podeljeni na kategorije prema starosti od 10 do 18 godina. Takmičari su pokazali izvanredne uspehe. * Sokolska četa Kelebija, društva Subotica-Matica, ovih dana je otvorila svoju čitaonicu, u prU sustvu delegata iz matjčnog društva, brače Tešič Lazara, Munjin Radivoja i Kujundžlč Josipa. Svečanost je otvorio starešina čete, Kmajski Laza, a brat Tešič je u kratkom govoru izneo značaj o-tvaranja čitaonice, na granici o-tadžbine. Čitaonica je vrlo lepo uredena, u njoj je inštaliran radio, koji je stajao 5.000 dinara, a koga te četa sama iz svojih sredstava nabavila. Ovu jedinicu je osnovao brat Njegovan Spasoje, još 1936 god. pod veoma teških okolnostima. Na samoj granici prema Madar-skoj prikupio je sav jugoslovanski svet i omladinu u jednu malu zajednicu, koja je kasnije posti-gla lepe rezultate, četa održava svake nedelje sokolska sela, gde se pored brače sokola i našeg življa, okupljaju i drugi seljaci, što daje nade na bolju i lepšu budučnost i ostvarenje sokolskog cilja. * Sokolsko društvo Rudnik Sšse-vac, kod čuprije, priredilo je društveno poselo, na kome su naročiti uspeh ubrali naraštajci sa skladnim ritmičkim vežbama, koje su izveli u ukusno dekori-sanoj saii i pred velikim brojem publike. Zatim je održano i poselo za decu, koje je takoder uspelo. Tom prilikom svirala je sokolska pleh-mužika. Aktivnost društva ogleda se i drugim prav-cima. novrsnim jugoslovenskim narodnim nošnjama itd. Sve tačke bile su pozdravljene gromkim aplau-zom, a Zemunci i brača Bugari morali su ponoviti 6voje tačke. U drugom delu programa izveli su članovi „Masaryka", iz Osijeka, „Češku Besedu", a nastupili su i članovi sokolske čete Borovo, Članovi društava Subotica i Borovo, bugarska grupa „Sredec", Akademski klub itd. Ovaj deo .programa, koji je takoder neobično uspeo, završen je „Maloruskim plesom" ruskog sokola iz Beograda. Birane su i najlepše narodne nošnje. Prvu nagradu dobila je sestra Bugarka, Marija Smočev-ska, iz Sofije, koja je bila ode-vena u narodni kostim iz okoline Plevne; druga nagrada pripala je sestri Blanki Galovlč, iz Vukova-ra, za lepu prizrenska narodnu nošnju, a trečom nagradom nagraden je slovački kostim Marte Čanjeve iz B. Petrovca. Sveslovenski ples sokolskog društva Borovo God XI. — Broi 9 farr-------- ---------- Поводом хапшења у Загребу Како ce третирају франковци, a како Југословенн! Ttiio разлог ЗА х&пшвн*в Др. Будама, Др. Byha и осталих Франковац*, у Загребу, наводн се, да су „радили против спо-разума”. Мислимо да je тиме мало квзано, поготово кад се звадо, да је из франковачких кругова изведен у последц.е време у Загребу чнтав низ твштсих терористичких дела, а циљ свега тога je упорен, не само против споразума, него и проив самог оиетанка Банови-ие Хрватске и југословеиске државе1 То врло добро знају, Н9 само мвродавни фавтори, не-го и читава наша јавноет, па је то требало и казати! Јер, ко-ликогод треба одлучно осудити овакл рад против опоразума, споразум је ипак политички акт, о коме је дозвољено имати н противно гледиште, па сам тај разлог не би довољно одрав-дао овако оштре мбре, да нцје бнло других разлога, који те мере потруно оправдавају. Износимо ао зато, што нам Зе иосве веехватл>иво да се, и након толиких тешких преступа, још увек оа толиво обазривости говори о франковачком раду. Истога дана, кад jf то хапшенк извршено и, врло вероватно у вези са њиме, донео 30 „Хрват-ски дневник” чланак, у коме кма врло исправних мисли, али који још убек Hehe дд назове стВар праввм пменом. Тако н.пр. мозке да ое прими, кад члаиак каже, да „онај ко руши споразум, рушн и Хрватску и државу”; — да „ниво не сме да миели, да је стварањем Бано-вине Хрватске дошло време ка-да свако може радити што му је воља”, и да „Хрвати морају показати много конструктивно-сти”. Врло je разборито, кад се у чланку кансе, да „свако дјело треба бити пролсето осјећајем одговорности”; да „сви морамо бити Свијесни озбиљностн врб-мена", да се „ништа у Хрват-ској нге емије догодити, што би могло дати повода било коме 'Да се умијоша у наше ствари”; те да би „споразум требао би-,ти темвљ сурадље и консоли-дације прилика, а не иалика за лепотробне спорове н раздор”. Чудно је, међутим, да се у чланку непрвстано позивају Ср-би, да мисле на државу, док се Хрвати позивају само на тч>, да мисле на Бановину Хрват-,ску. Тако се н.пр. каже, да „Хрват не смије иишта пропу-стити, што би могло послумси-ти добру Бановине и хрватског народа; да сваки Хрват треба баи свијестан овоје дужности лрема свбјој дбмовинн, а свакн Српил треба знати, да снага државне зајаднице овиси о сна-ли Хрватоке”. — Зашто се не би, мођутим, и Хрватима гово-рило о дузкности према држа-ви, н зашто ce не би извео н други тачан закључак, да је и снага Хрватсне зависна о сна-зи државне заједнице?!... Па, ако „Хрратски дневник” нала-зи, да „неки нехрватска листо* ви, аеодмјереним писаием ио-6ybyjy роакцпју на хрватској страни, наносбћи штету држав* иој идеји”, — ttaico ниЈе могао да се сети, да и нени хрватсни лиотови, свбјпм иеодмереним лиоањем, изазивају реамшју иа српскОј страни, и да наносе та-кође штоту државиој идеји 1 Доста јо улети у руке један јединн број „Хрватсног народа”, „Хрватска сгргже”, „Приморја" сплитског „Хрватског Гласни-ка", осјсчког „Хрватског листа” итд., па их упореднти са лп-отовима југос,Јгов4нске оријоп-тацнјо, који излазе у Бановини Хрпатсклј, — ди oe види, квло тамошљи одговорни фактори иајширокогруднијо толеригпу и Јцајноодмереннје нисање, па до- пуштају чак, да се оно прово-ди под именом ХСС, — док се на np. сваки одушввљенији pe-дак о Југославији и југословен-ству немилосрдно брише! Тре-ба иетаКи и то, да се у срп-ским листовима неодмерони тон може наћи у провинцијској, или у недељној вдтампи, док се на хрватској страни тај тон налази и у дневним листовима, од којих се неки приказују вао органи ХСС. Трвба само прочи-тата на какав хијеноки и ци-ннчки начин је пнсао злогласни Гот и Аустријанац, дон Керу-бнн Шегвић, у . Хрватској стра-жи” о мртвом ЈБуби Давндови-hy; како је без прикривања жа-лио, njfo će стварала Југосло-вонска држава, руше&ем ау-с1фоугарскб монархије; — тро-ба из дана у дан читати члан-ке у „Хрватсном народу” у ко-јтаа c© најциничкијб вређа све што је срлско и југословенско; — треба видети како „Хрватски лист” пише, да Чода Милнк треба да будб оретан, што није и горо прошао у Имотском, итд., — па да св види, какву нбжељону реакцију можо то да изазовб на српској страни. А зар и сам „Хрватски днев-ник" h© Иада, с врвмена на вре-ме, у тај тон, називајући све Југослов0Нб „гадом” и „морал-ним трулежом”?! Дон oe, дакле, у франно-вечној штампи не брише ни један ред сд сличних нала-даја, дотла се у југооловем-сцој штампи ревкосно ззбра-к.ују и најплеменитији напи-си, у којима нвма ни речи увредв ни за кога, сем оду-шевл>ења за Југославију! Имамо пред с-обом чланак, који је, у броју од 23 фобруара, шибенско „Нове Трибунв", био зебрак>ен, почевши од наслова па до оамог потписа, а у ксме нома ничег, сбм позитивног, што може да се види из овог најважнијег пасуса: „Medu svima Slovenima Srhi su i Hrvati sačuvali najviše od svega o-noga što se zove etni&ka, nacionalna srž, ili bilnost slavenskih plemena, kao što je identitet jezika, običaji, karakter, nazor na svijet, stremljenja k slobodi, junačke vrline, individualni ponos, pa i prkos prema tudoj nametljivosti, uza svetost obiteljskog života i prezir prema kukavicluku. Ako k torne uzmemo u obzir, da su nas Srbe i Hrvate umjetno rastavljale i razdvajale tude najezde, domači sta-rosjedioci, robovanje heterogenim zavojevačima, pa Bizant i Rim; vjerska netrpeijivost, injekcije 0-trova sa Zapada i Istoka, dom&ii izrodi, po javnom i tajnom programu Be£a i PeŠte, pa sv e to za-jedno nije moglo da ubije u nama b6žansku iskru vjere t volje, da se Srbi i Hrvati ujedine I da dodemo pod zajedniiki krov za-jednllke nam kuče — Jugoslavije! Clje i koje teorije mogu nas danas da zavedu u mračnjaštvi i bezum-nost nepriznavanja rodenog brata za brata? Mogu pojedinci, pa I pojedina sela i ponekojl čak i gra-ddvi da pokušaju metodama „di-vide 6t impera", ali cvljet Srpsko-hrvatske inteligencije i cvijet na-Šeg poštenog, I ako još neprosvi-jetljenog puka, ostače jedno, H-vjeie zajedniiki, a do potrebe i gi-nuti zajedno za slobodu i s pas naše domovine i ujedno države — Jugoslavije. Nenmte sile koja bi mogla više razjedlnltl Srbe i Hrvate." Боз обзира, који je н чији лист, у komo jo оаакав чланак изишао, ~ није ли скандал над скгндалима, да овакве речи, у независкој југословенској др-жгви могу да се забргне, док св у исто време слободно допу-шта нејциничкије вређање свих југословеноких светиња, са стране туђинсиих агената?! Ни* смо ми ти, који позивамо у no-моћ цензуру. Али када св го-спода у Бановини Хрватској не боје да се уважу реакционарни и наоилии према оваквим ре-чима југословонске штампе, он-да jo виш0 него лл смошно, ва-да хоке да co играју „слобо-дарства” према зликовачком пиоац>у фравдоовачко штампе! И то није свв. Знамо позитивно, да j© 4 јануара о. г. објааљен циркулар Бан&ке власти о цен-зурн у Бановини Хрватокој, у коме ее уопште не говори о спречавању нападаја на Југо-славију и на југословонство, али се зато каже, да се „осо-бито упозорава на шт-ампу т.зв. уиитаристичких група, .којаиод ллаштем општенародних инта-реоа покушава вријеђати част хрватског народа, Хрватску ce-љачку странку и народно вод-ство”. А знамо и то, да се у другим упутствима, ка,о нај-важнију бригу назначило, да ce не допусти кригиковање Хр-ватско С0љачв0 отранке, Хр-ватсЈсе заштитв итд, Ниоу ли то чисте тоталитар-но и фашнстичке метода, само с тбм разликом, што 00 у фа.-гаистичким збмљама забрањује вритиковање државо, док ова наша господа пуштају да о др> жави пише шта но xohe, а чу* вају само своју кожу и својв псртијснв афврв, од очију сло* боднв критине! Јо Ли то она „с.чобода”, о војој се толико при-чало, да со за њу боро? И и.ма ли то икакве везе са д&мовра-тијом, са правим интересима Хрвата, а нарочито хрватеког сел.аштва, и с-а интеросима др-жаве?! Крајње је, дакле, врвме, да С0 уочо погропже, на једној и на другој стјмни, па да се на обим странама обратн пажља на бригу према држ.авној коли-ни и љеној о0зб0дности! Сама „Српска штампа", која загова-ра политику СДК, пиоала је Н0-давио о потреби, да со одстра-Н0 разлози за злу крв на срп-ској страни. И нагласила јо да је „питребно, да Орби, no ра.ду хрватских претставника стевну нопорушиво убеЈ5еи.0, да на хрватекој страни постоји иста љубав за целину, кавва је у српском 1гароду”. „Српска. штам-na” jo врло тачно казала, да за fo ниј0 давољно држање хрватских претставника у влади, већ да „тај дух треба да прож-М0 цслу хрватску јавиост, Све установе н факторо, и да би ваепнтаљб најшприх хрватских слојова у то.м смислу, гребала да преузм0 Хрватска штампа”. Врло тачно, али добар део хрватско ттампо врши, нажа-лосл4, пбсве ббратну улогу. С. Sokolsko druStvo Kovačiča pro- slaviće 1940 god. desetgodišnjicu Svoga rada. Na godišnjoj skup-Stlni je re!eno da se ova proslava obavi na najsvefaniji način, manlfestacijort većeg stila. P6-zvače se sva društva iz župe Petrograd, pretstavnici Zupe i Sa-veza. Društvo Kovačiča namerava ove godine da pristupi gradnji doma. Ima preko 80.000 komada cigalja i zemljište, koje mu je ustupila politička opština. Formiran je i Gradevinski odbor, kome je na Čelu brat Mikuš Dura. Sumnjičenja protiv sokolstva U „Vremenu", od 23 februara, je objavljen napis, „Na adresu Sa-veza Sokola K. J.“, u kome se iznosi, da je u Sokolskem društvu Foča recitovana pesma „Slavija", koja je objavljena u časopisu „Soko", i da je tu pesmu tamoS-nji pretstavnik vlasti zabranto, kao komunističku. Zatim se traži, da i Savez Sokola „kaže koju reč po tom pitanju, naročito o tome, kako je ta pesma mogla da ude u glasnik Saveza, ako je njena sa-drjina zaista takva itd-“ Pesma „Slavija'' je za ista objavljena u januarskom broju „Sokola", a napisao ju je naš stari sa-radnik, St. O. Stankovič, nacionalist i Soko dušom i telom, koga kao takvog zna čitava naša rodo-ljubiva javnost i mnogi najodlič-niji pretstavnici naše vojske. U pesmi nema, naravno, ni traga o komunizmu, sem ako se za komu-nizam ne uzima sve što traži slogu i zajednicu svih Slovena i so-cijalnu pravdu, kao što to tvrde klerikalna „Hrvatska straža" i „Slovenec"... Završetak te pesme je pun borbenog nacionalističkog duha, u odbranu Jugoslavije, i glasi: „Cranice če naše, neprlkosnovene, Od krvnika starih zaštičene biti! No i ako put njih mrski satrap krene, Snaga če ga naša u prah razoriii!" Zar bi, uostalom, moglo da bu* de drugačije kod St. O. Stankoviča, koji je u poslednjih nekoliko meseci, u „Sokolskem Glasniku", objavio B^pis u počast generala Ljube Novakoviča, pa zatim pesme „Sokolska misao", „Jugoslavija" (u broju za Prvi decem-bar), „Na Oplencu" (na dan Kraljeve smrti); a koji je, i u poslednjem broju časopisa „Soko", za mesec februar, objavio pesmu „Mati", posvečenu Jugoslaviji, koja završava: „No, dode ii vreme, naša mila Mati, Na žrtvenik sebe da treba prinetl, Sinovi če zavet ispuniti sveti I živote svoje za te žrtvovati!“ Ako, dakle, ovakav pesnik i 0-vakvi stihovi mogu da se oglase za komunizam, onda su komunis-tički i stihovi naših najrodolju-bivijih pesnika, počevši od Vojislava Iliča i Alekse Šantiča, i onda je komunistička čitava rodoljubiva jugoslovenska javnost, — sem re-akcionaraca, koji mrze slovenstvo i napredek. Поздоави Савезу Сокола K. J. CA ГОДИШЊИХ СКУПШТИНА (Наставак) Соколска чета ОпсЈечко, жупа Бањалука: Чланство чете Оп- сјечко са своје десете годишње скупштиае шаље искрене и Срат ске поздраве братском Савезу. са молбом, да бр. Савез и у бу-дуће учини све како би сокол-ство и у овим тешким прилика-ма високо и поносно уздигло свој барјак, за добро Краља, до-мовине и соколства. Здраво! — Старешина чете. * Соколско друштво Вела Лука: Соколи окупл»ени на својој глав-ној скупштиии, на биланси namera годишњега пословаља, упу-ћујемо своје поздраве савезиом | старешинсТву са непоколебивим соколским здраво! •— Соколско друштво Вела Лука. ♦ Соколско друштво Бреза: Члан- ство Соколског друштва Бреза сакупл>ено на редевиој годиш-н.ој скупштиии, моли братски Савез, да ва највишем мјесту достави изразе поданичке вјер-ности. Живио Краљ Петар Дру-ги! Здраво! — Тајник, Стареши-на. * Соколска жуПа Карловац: Са главне годишње скупштине де-легати друвдтава и чата поздрав-љају Савез са покликом — Је-дан карод, једна држ^а, једвн Краљ, једно соколство! Здраво! — Старјешина жупе Саблић. * Соколска жупа Карловаи: Сви делвгати друштава и чета жупе Карловац, са свбјв скупштине, најенергичније протествују про-ти» наснља према брату Чеди Милићу. Молимо Савез да уло- ј жи наЈенергичније протесте код мјеродавних. — Старјешина жу* пе Саблић. Соколско друштво Шамац: Вјерии до поСледњег даха Југо-словенском братству и величи-пи отаџбине поздравл>амо са ре-довме скупштине свога узвише-иог старешину Њ. В. Краља Пе- соколских јединица Соколско друштво Тетово: Соколско друштво у Тетову, са своје годишње скупштине по-здравља братски Савез, са же- љом да истраје у раду за добро Краља и Отаџбине. Здраво! Управа. * Соколско друштво Охрид: Соколи града Охрида са годиш-ње скупштине шаљу изразе свО; је верности и оданости свом уз-вишеном Старешини клииајући: Да живи Њ. В, Крал. Петар Други и цео Краљевски домЈ — Старешина Вешовић. (Иаставак у идућем броју). rpa l! н кличемо адраво! — Ста решина Милан Марковић. 'I ŽUPNI DRAMSKI TEČAJ CELJSKE ŽUPE 2upni prosvetni odbor je priredil, od 2. do 4. februarja, tro-dnevni župni dramski tečaj, ki ga je omogočil bratski Savez s primerno podporo, predvsem pa sokolsko društvo Krško, ki je dalo vse prostore svojego doma na razpolago za internatsko urejen tečaj ter poleg še garantiralo kritje primanjkljaja. V tečaju je bilo 10 gojenk in 12 gojencev iz 9 edinic celjske župe. Vsekakor je bilo zastopano premalo društev in bi bilo želeti, da bi se prihodnjič društva bolj zanimala za tečaje, ki se prirejajo v korist društvenega razvoja. Strokovno vodstvo je prevzel brat Franjo Stlplovšek Iz Krškega, upravno vodstvo pa podpredsednik 2PO br. Zorko Tone. Poleg teh dveh so predavali v tečaju še bratje: Bratkovič, Česnik, Pahor in Vanič. Blagajnik tečaja je bil br. Burja Lujo, gospodinja pa s. Škerletova Tončka. Tečajniki So v 20 urah predelali vzorno podano snov od predavanja „Gledališče v službi sokolske misli", do vseh podrobnosti, ki jih mora poznati dober diletant Poleg teoretičnega znanja je tečaj nudil tudi dovolj praktične vežbe v šminkanju in v režiji. Gojenci 60 prisostvovali tudi generalki in predstavi „Matiček se ženi", ki jo je priredilo društvo Krško v okviru tečaja, čisti dobiček te igre je bil namenjen kritju stroškov tečaja. Enodušna sodba vseh udeležen« cev je bila: Lepo je bilol Godišnje skupštine naših jedinica Sokolsko društvo Čakovec, jed- no od najaktlvnijih na našem severu održalo je 21 glavnu godiš-nju skupštinu. Uza sve pretnje i nasilja poznatih elemenata, bila je dvorana Sokolskog doma dup-ke puna. Skupštinu otvorio je starešina 'društva brat dr. Albin Blašič. Iz izveštaja funkcionera vidljivo je, da je društvo bilo u minuloj godini vrlo aktivno. Sudelovalo je na sletovima u Sofiji, Zagrebu i Suša-ku, i kod javnih nastupa okolnih jedinica. Na župskim utakmicama društvo je sudelovalo sa sedam vrsta, odnosno 49 pojedinaca, o-svojivši gotovo sva prva mesta. Priređeno je više izleta i jedno krače logorovanje. Organizovani su naraštajski, smučarski, streljač-ki, plivački, biciklistički, konjički i lutkarski otseci. Priredena je vrlo uspela javna vežba, kao i .vrlo uspeli smučarski tečaj društva, na Pohorju. Otsek za SPP radi sa mnogo uspeha. Promet društvene blagajne u minuloj godi-ni bio je 105.000.— dinara. Vrednost društvenog doma iznosi dinara 850.000.—, a inventar dinara 148.000.—. Društvo imade 226 članova, 50 muškog i ženskog naraš-taja i 60 dece. Vežbača imade 136. Dosedanji starešina društva dr. 'Albin Blašič, koji je sa velikom ljubavi vodio tokom minulih 20 godina društvo, povukao se. Na skupštini izražena je bratu dr. Blašiču srdačna zahvalnost, a prednjački zbor mu je poklonio lep dar. Glavna skupština izabra-la je po tom brata Blašiča jedno-glasno začasnim i doživotnim starešinom društva. Izabrana je nova uprava sa bratom Majhen Josipom, industrialcem, kao starešinom na čelu, sa načelnikom bratom Kerec Julijem i tajnikom bratom Erler Hinkom. * Sokolsko društvo Konjic održalo je godišnju skupštinu u vla-stitim prostorijama, pod pretse-davanjem starešine brata Salerna Repovca. Posle podnešenih i is-crpnih izveštaja, razvila se je op-sežna debata o najvažnijim pita-njima društva, koja je donela vrlo korisne rezultate. Društvo ima sedam aktivnih sokolskih četa. Podiglo turistički dom na Bo-račkom jezeru. Postiglo u radu dobre uspehe; kako u tehnič-kom, tako i u prosvetnom pogledu. Kao delegat Sokolske Zupe Mostar prisustvovao je brat Fuad Slipčevič. Prisutni su bili jedno-dušni u sokolskom shvatanju današnjih teških prilika. U novu upravu ušli su najbolj! i najvredniji sokoli. Kako starešina izabran je po 11 puta brat Salem Repovac, a za podstareši-nu izabran je brat Jovan Rajkovič. * Sokolska četa Jablanica, društvo Konjic, održala je 18 o. m. godišnju skupštinu u punim prostorijama svoje i Gajretove či-taonice. U toku protekle godine četa je bila vrlo aktivna. Održa-la je javnu vežbu i zabavu, a u-čestvovala je u društvenim tan-mičenjima za venac Blaženopo-čivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i postigla !ep uspeh. Osim toga četa ima svoj streljački odsek, koji je vrlo dobro radio. Matično društvo za-stupali su brača Bešlagič Sefik i Svetec Vjekoslav, koji su tom prilikom održali tople patriotske govore. U novu upravu izabrat je ponovno brat Alija Hindič za starešinu, a za sekretara brat Zečo Hasan. * Sokolska četa Čelebiči, društvo Konjic, održala je 18 o. m. svo-ju redovnu godišnju skupštinu u svom vlastitom domu. U ime Sokolske župe Mostar prisustvovao je brat Pavičevič, a u ime matič- nog društva Konjic, Alikadič Atif. Nakon podnešenih izveštaja brat Pavičevič je održao lijepo predavanje: Zašto sam Soko, a nakon toga prešlo se je na biranje nove uprave, te je ponovno izbran brat Danilo Avramovič za starešinu. * Sokolsko društvo u Prilepu o- držalo je godišnju skupštinu pod pretsedanjem starešine br. S. Šumenkoviča, pretsednika Okruž-nog suda, koji je istakao rad društva u minuloj godini. U novu upravu birani su brača T. Petrovič, L. Đorđević, R. Popovič, J. Dimitrijevič, J. Antičevič, M. Pavličič, D. Najdovič i dr. Sokolsko društvo u Aleksincu održalo je godišnju skupštinu, na kojoj je sokolsku župu zastupao br. C. Grozdanovič iz Niša. Rad društva kretao se uspešno u svi-ma pravcima, a napose oko po-dizanja sokolskog doma, u koju svrhu je društvo dobilo, 50.000 dinara od Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda. U novu upravu izabrani su brača Z. Stefanovič, M. Jovanovič, R. Savič, B. Dordevič, D. Antonaukovič, R. Vasic, Leonida LisavOj, D. Jankovič i dr. * Sokolsko društvo u čapljini o- držalo je godišnju skupštinu u prisuču brojnog članstva i delegata župe Mostar, br. P. Kapur-sa. Iz podnetih izveštaja vidi se aktivnost na svima poljima, napose u tehničkom. Naročiti uspeh pokazan je na javnoj vežbi kao i na ostalim priredbama. Društvo svojski radi na podizanju svoga doma, u koju svrhu je več sakup-ljeno preko 100.000 dinara gotovine i nabavljeno zemljište. U novu upravu izabrani su br. D. Šotra, N. Oručevič, R. Radovič, dr. N. Princip, S. Tohalj, M. Ta-minidžič, M. Vitkovič, O. Ševčuk i dr. * U Veloj Lud 18 ov. mj. održa-na je godišnja skupština Sok. društva, koja je protekla u ne-videnom oduševljenju našeg Članstva. Sokoli su se zbili, te mirno promatraju mutnu situaciju u svijetu uvijek spremni da sve do-prinesu na oltar Domovine. Za starješinu izabran je brat Filip I. Gugič čestiti seljak i uzor soko, a svi člancr« odbora pokazuju punu volju za rad, pak smo uvje-reni, da če vrli starješina Gugič i ove godine imati agilne sarad-nike na sokolskoj njivi, iako je rad težak, ali se on ne plaši, zašto je najbolji dokaz njegov du-gogodišnji nesebični rad u sokolskom društvu kao i ostalim ustanovama u Veloj Luci. / * Sokolsko društvo Banatska Pa-lanka, župa Petrovgrad, održalo je godišnju skupštinu 18 febru-ara. Rad je bio zadovoljavajučl. Izabrana je nova uprava i to: za starešinu br. Cveja Jovič, opštin-ski blagajnik; prosvetar, br. Sekulič Stanislav, sveštenik; načelnik Milosavljevič Zivojin, učitelj; načelnica sestra Milosavljevič Ružiča, učiteljica; tajnik br. Stankovič Dragi, ratar i t. d. Novo izabrana uprava sa pri-sutnim članovima zavetovala se, da u okviru Petrove petoljetni-ce, podignu spomen česmu na glavnom trgu Banatske Palanke, a uz pripomoč opštine. * Sokolsko društvo Malinska o- držalo je svoju glavnu godišnju skupštinu 18 II. Odziv bio je tnnogobrojan, Sto u današnie vrijetne znači mnogo. Sama skup* ština je protekla u duhu bratske sloge i ljubavi, a društvo iz godine u godinu stalno napreduje. Izabrana je nova uprava, sa bra- čom u koju se može imati puno povjerenje da če oni jo? inten-zivnije poraditi za dobrobit svog Kralja, Jugoslavije i svega naroda. Svjesni teške zadače koju su preuzeli u ovo težko doba po sokolstvo u ovim krajevima članovi uprave nastaviti če nese-bičiiim radom za dobro svoga naroda. Pa ako nam se naš rad, za dobro Otadžbine upisuje u grijeh, budimo ponosni tim „gri-jehom“. * Sokolsko društvo u Ravnoj Reci održalo je X. redovnu godišnju skupštinu u prisustvu članstva svih kategorija i gradan-stva, pred delegatom župe Kragujevac br. Prohaskom. Izveš taji svih referenata uprave saslušani su sa največom pažnjom, te je nadzorni odbor dao razrešnicu staroj upravi, koja je ponovo bi-rana sa dopunama. Društvo je sazidalo svoj dom, u vrednosti od 200.000 dinara, ali nije još završen. Rešeno je da se otvori idejna škola za članstvo sa društvenim ispitom, koja če za nekoliko dana otpočeti sa radom. Na završetku skupštine, brat Prhaska, pozdravio je pri-sutne, a novoj upravi poželeo a-speha u radu, pa je skupština zaključena pevanjetn „Oj Slove-ni“— * Sokolsko društvo Pančevo o- držalo je brojno posečenu godišnju skupštinu, kojoj je, u ime župe Beograd, prisustvovao br. D. Bogdanovič. Rad društva bio je aktivan u svima pravcima. Društvena imovina iznosi preko mi-lion dinara. Delegat župe govo-rio je o današnjim problemima i stavu sokolstva prema njima, po-zivajuči članove da i dalje ustra-ju u sokolskom radu. Zamenik starešine, br. Vasa IsailOvič, za-hvalio se govorniku i predložio, da se dosadanji starešina, br. Dr. Nikola Dragičevič, koji je dvade-set godina bio na čelu društv3, izabere za doživotnog počasnog starešinu, jer je zbog bolesti dao ostavku. Prisutni predlog prircn-ju sa klicanjem br. Dragičeviču. Birana je nova uprava na čelu sa br. Vasom Isailovičem, u kojoj su i brača Mirko Skovran, ses. D. Ilič, Dr. Mihajlovič, P. Zivojnovič, August Banščak, D. Putnik, O. Skovran, D. Bondarenko, E. Ka-čura, V. Lukačev, Ivan Mijatovič, L. Zivkovič, A. Kolarov, D. Vlahovič, J. Bačič, i dr. * Sokolsko društvo u Knjaževcu održalo je godišnju skupštinu pred velikim brojem članstva i delegatima župe Niš, br. t. Jankovičem i D. Todorovičem- Rad društva bio je plodonosan, a na-staviče se i u ovoj godini, kada društvo namerava podiči sokolski dom, za koga su več uglavnom obezbedena sredstva. Birana je nova uprava, na čelu sa dosadaš-njim starešinom, br. Milisavom Boškovičem, trgovcem, koji je najmladi sokolski starešina u zemlji, a biran je več petu godinu redom za starešinu društva u Knjaževcu. * Sokolsko društvo Modriča. — župa Tuzla održalo je 18. febru- ara godišnju skupštinu, sa koje su bili poslati pozdravi Nj. V. Kralju, br. Savezu Sokola i župi. Zatim je starešina pomenuo u-mrle članove u toku ove godine, br. Čumuru, Nikoliča i Blagoje-vida, kojima je skupština odala poštu. Na skupštini su bili prisutni delegati br. četa: Vran jak, Koprivna i Tarevci. Posle prim-Ijenog izveštaja starešina Blago-jevič je apelovao na članove, ака из 18 со-колских чета, из сва четири о-кружја, који су завршили I и II део течаја на окружним течаје-вима у седишту окружја. У овом течају обрађено је све овогодишње такмичарско и слетско градиво, које је као Припрема đa Свесоколски слет 1941 у Београду. Такођер је о-брађено теоретски и практички с$е предвиђено градиво у сми-слу иародно-одбрамбеног васпи-taH»a, којем раду се нарочито сада; у овим тешким временима придаје велика важност и паж-н>а. Кзо наставнцци суделовали су сами стручшаци и ro: за тех-ничко стручни део орат Милош Волк, који је био уједно и во-ђа тога течаја, за опште теле-сно васпитање, организацију на-родно одбрамбеног рада и opra-низацију тбхничког рада брат Жлува Јосии, начелник жупе, за соколску мрсао и С. П. П. брат др. Лово Перенчевић, старешина жупе, за организаиију рада на селу, брат Др. Перо Трумић, прочелник СПП. жупе, за савре-мене задатке у соколству брат професор Ваљак Јурај, просве-тар друштва, за војнички део предмета пешадијски поручник Слободан Васић. Te*jaj био је заснован на ин-тернатској основи, у просторија-ма Соколског дома у Бан>ој Лу-ци, о трошку Жупе. На закључ-ку одржао је течајцима говор начелник жупс Јосип Жлува и старешина жупе, др. Јово Пе* ZAHTEVI NEMACA U JUGOSLAVIJI List „Ravnopravnost", koji izlazi u Pančevu piše u poslednjem broju o novim zahtevima nemaž-ke manjine u Jugoslaviji i zavr-šava: „Skoro ne prode nedelja da pretstavnici nemačke manjine u Jugoslaviji ne posete bar jednog od naših ministara. Predmet njihovih intervencija je uvek isti. Koncesije. Nemcima u Jugoslaviji su očevidno postigle maksimum i ministri . Kraljevske vlade, koji vode računa o interesima države i raspo-loženju naše javnosti, ne mogu više da ispune sve nove zahteve naših Nemaca. Mi moramo da se di-vimo vanrednOj strpljivosti našeg Pretsednika Ministarskog saveta i njegovih ministara, koji, i poreč/ ogromnih poslova, nadu vremena 'da primaju stalne posete nemač-kih političara. Ali Nemci ne popu-šitaju. Mi bi bili sretni, naprimer, kad naše manjine u inostranstvu ne. bi imale večih briga nego Nemci u Jugoslaviji. Pored osnovnih škola, Nemci imaju gradanske škole, zatira učiteljsku školu i nilu gimnazija. Oni imaju takoder Kulturbund sa preko 300 mesnih grupa i bez-brojnim sekcijama, bibliotekama, narodnim pozorištima, — jedan ogroman aparat kojim mogu da se služe u cilju vaspitanja nemačke omladine. Što bi ostalo od svih ne-mačkih škola i drugih nemačkih kulturnih ustanova kad bi se Jugoslavija pridržavala medu narodnih obaveza, t.j. odredaba Senžer-menskog ugovora, ili bi primenila princip reciprocitćta? СОКОЛСКЕ ЧЕТЕ МОГУ БИТИ КОЛЕКТИВНИ ЧЛАНОВИ СРП- CKOr ПОЉОПРИВРЕДНОГ ДРУШТВА , У вези ca акцијом коју води у цил>у проширења основице за соколски рад на селу, Савез СКЈ ступио је у разговоре са Српским пољопривредним дру-штвом у Београду, чија је де-латност на пољопривредном по-дизању села позната по сјајним резултатима. Постигнут је спо-разум no коме соколске чете могу бити колективни чланови Српског цољопривредног Дру-штва, плаћајући само индиви-дуалну чланарину од 30 дин. ренчевић, који су истакли по-жргвовање. и дисииплину течај-ника, пбзивајући их да истрају у соколском раду слул<ећи тиме народу и Краљу. М. В. годишње. За тај износ Соколска чета добива бесплатно месечни лист, „Тежак“, годшџњи кален-дар Српског пољопривредног друштва, а што је најважније, стиче право, да преко тога дру-штва набавља потребне пол>о-привредне справе, семења и друго. Кад се зна, колико Срп-ско пољопривредно друштво има искуства у овим набавка-ма и колико је успело да дође. јефтино до тих артикала, неок-ходно потребнпх селу, онда се може видети, од колике ће ко-ристи за соколске чете, иарочи-то у оним местима где нема по-љопривредних дружина бити о-вај споразум. Српско пољопривредно дру-штво ће, према том споразуму, снабдевати Савез и н>егове jei динице и пропагандним брошу-рама и летацима. Ова сарадњ« ће се свакако у даљим разго-ворима и проширити на корист и једне и друге организације, а шта је најглавније, на корист нашег народа на селу. Савез је обавестио соколске жупе о овом споразуму и упутио чековне у-платнице за упућивање члана-рине Српском пољопривредном друштву, na сад очекује- резул-тате, уверен, да ће и нашс жу-ne, а нарочито соколске једи-нице на селу, правилно схвати-ти корисност овог новог rioi • хвата у интересу соколског се-ла. Zanimljivosti iz doma i sveta Zagrebački i ljubljanski Ustovi javljaju da u vladi postoji namera, da se organizuju dva nova ministarstva, koja bi obuhvatila teritorij čitave Jugoslavije, i to ministarstvo propagande i mini-starstvo vera. Pod ministarstvo propagande spadao bi centralni presbiro, radio stanice, obavi-štajne agencije, turizam itd., a ministarstvo vera bi obulivatilo sve veroispovesti u državi. Govori se da su već izradeni načrti uredaba o ovim ministarstvima. Dolazak izaslanika prezidenta Ruzvelta, g. Sumnera Wellesa, u Evropu, i njegove posete zara-čenim i neutralnim državama, stoje u centru međunarođne po-litičke pažnje. Medutim, dok štampa zapadnih sila jednodušno i odlučno odbija svaku pomijao na „polovični mir“, koji ne bi od-govarao zahtevima saveznika, це-mačka štampa je n oči tog dola-ska sasvim izmenila ton prema Americi pa, ne samo što ne napada prezidenta Ruzvelta, več hvali njega i Ameriku, a za do-ček. g. \Vellesa izvršene su u Ber-> Tvomice P. Teslić, Sisak PROIZVODE rafinirani špirit, denaturisani špirit, sve vrste likera, hrandy-a ru-mova i domačih rakija, kvasac, ugljičnu kiselinu, potašu, umjetno gnojivo, kristalnu sodu i bukove spirale za tvornice sirčeta. 4 Firma je vlaSnik prirodnih vrela pitke i ljckovite vode poznate na tržištu pod imenom prirodna radioaktivna P i t k a SISACKA MINERALNA VODA (alkalno murijatsko jodno vrelo) L i j e č i ovapnjenje žila, visoki krvni tlak, iznemoglosti, trajne upale dišala, asthmu, bronchiale, očne i živčane bolesti, trajne kožne bolesti (akna, 1'urunkule, tireve). tubčrkulozu kostiju, čjanaka i živaca, reumatizam miSića i Članaka, ženske bolesti (upale, mijome, eksudate. trajna za-paljenia), trajne otekline žlijezda (gušu, pubertnu strumu), bolesti V L A S N I K P. FIRMA JE ODLIKOVANA NA SLIJEDEFIM IZLOŽBAMA: Trgovačka i obrtnička izložba u Osijeku 1925 godine zlatnom pla-ketom. — Medunarodni sajam i izložba u Novom Sadu 1929 godine zlatnom medaljom. — Exposition Internacional, Barcelona 1929 Me-dalla de Oro. — Foire Exposition de Nice 1930 Grand Prix avec Mu- sama, sa vinom, koje ona ne bojadiše, i ostalim alkoholnim pićima, mlijekom i voćnim sokovima. crijeva i želuca, bubrežni i žučn! kamenac, skrofulozu (članaka, ži-vača, kožnu skrofulozu, čireve), bolesti spolnih i mokračnih organa (trajno zapaljenje, kamenci), hemeroide, usporeni oporavak, zacje-Ijuje rane, nepravilnosti kod probave. Naročito povoljno djeluje kod pojave morske bolesti. E S L I Ć, SISAK dailla d’Or. — XII. Fiera Campionazia internacionale di Padova 1930 Grarid Premio e Medaglia Oro. — IH-e Exposition Internationale de 1'Enfant, Bruxelles 1940. — Grand Prix avec Mćdaille d’Or. — A naročito za „Sisačku mineralnu vodu“, na Exposition de Bien-Etre, Pariš 1930 pour Eaux Minerales: Grand Coup d Honneur avec Mćdaille d’Or. ^AČFKIVFE ' . ■' Za svaku priliku, za svačiji novčanik! Pored pisaće mašine OLYMPIA M 8 za kancelariju imate na izbor 5 raznih malih pisaćih mašina po raznim cenama. (F1LIA, SIMPLEX, PROGRESS, ELITE, PLANA), Imati jedntl OLYMPIA - mašinu na raspo-laganje, nije, dakle nedostupan ideal. Zatražite naš iscrpan prospekat sa uslovima plaćanja u ratama za onaj model ko ji Vam najviše odgovara. OLYMPIA BIRO MAŠINE шаПГшл^ A- D. BEOGRAD TELEFON 21-988 # -.-'-v',-*___________________• ‘i> 'J :*V Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M- Smiljanič, Alekse Ne aidoviča 6) — Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr. Vlad. Belnjčič) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Protič, Beograd, Prestolonaslednikov Trg 34 — Stamoarua ..Luč". Mitrovič i Lazarevič — Beogiad Kraljice Natalije ulica broj 100. Tel. 21-772. CAB МАТЕРИЈАЛ, ПРИБОР, ИНСТРУМЕН-ТИ И ПЛАНОВИ 3A JE-ДРИЛИЦЕ И ЛЕТЕЋЕ МОДЕЛЕ Р0ИВК0 Поштански фах 702 Sestre-Braćo! Upamtite da ćete so-kolsku odoru, vežba-će odelo i sve ostale sokolske potrepštine dobiti jedino, propis-no i jeftino u solid-noj i poznanj T r p o v i n i sokolskih potrepština Branko Palčic ZAGREB Kraljice Marije 6 BEOGRAD Balkanska 22 Tražife besplaini cenovnik linu velike pripreme. Iz toga se zaključuje, da Nemačka sprema ponovnu mirovnu ofanzivu, a iz-vesni listovi tvrde, da ie g. Hitler spremio za g. Wellesa neku vrstu načrta za mirovnu ponudu Sa nemačke strane se to deman-tuje, ali je nemačka mirovna kampanja več otvorena, pa je do neke mere podupire i Italija, i-stičuči formulu „mira bez pobe-denih i pobednika, sa uzajamnim žrtvama". Francuska i englesKa štampa odgovaraju, medutim, da je takav mir nemoguč, jer bi sva-ko održanje nacionalsocijalizma na vlasti, značilo nove ratove. U vezi sa time, mnogo se ras-pravlja o ratnim operacijama ve-čeg stila, koje bi trebale da za-počnu u mesecu martu. Listovi zapadnih sila tvrde, da če Nemač-ka otpočeti najpre sa mirovnom ofanzivom, pa da če tek onda pokušati neki jači vojni udar. Medutim, po izvesnim glasovima francuskih i engleskih listova, ko-ji traže jaču aktivnost, nije is-ključeno da inicijativa dode sa francuske i engleske strane. * „Times" donosi članak o Nem-cima koji se nalaze u Rusiji, i veli, da se sada u Moskvi nalazi više nemačkih agenata, koji vrše ulpgu kao i nemački agenti u Varšavi, pre rata sa Poljskom. Londonski list tvrdi da ruska vlada na te Nemce gleda kao na sumnjive elemente i da ih nika-ko ne pušta u unutrašnjost zemlje. U Moskvu je došlo više in-žinjera, koji žele da istražuju rude na Uralu itd., ali ih Sovjeti ne puštaju iz Moskve i drže ih pod strogim nadzorom. Londonski list tvrdi da Sovjeti zidaju u-tvrdenja prema Nemačkoj, koja če se zvati „Staljinova linija", jer da nisu zaboravili stari plan g. Hitlera o osvojenju Ukrajine. — Italijanski listovi takoder pišu o odnosima izmedu Nemačke i Rusije. Ovi smatraju, da obe države žele što tešnje privredne odnose, ali da nikako nije vero-vatno da dode do uske vojničke saradnje, ili do saveza izmedu Nemačke i sovjeta. PRVI DVOBROJ „PREDNJAČ-KOG ZBORNIKA” Kako smo več javili, izašao je iz štampe prvi broj „Prednjačkog Zbornika”, koga izdaje Načelniš-tvo Saveza SKJ u redakciji br. Dr. Alfreda Pihlera. List je izašao kao dvobroj, za januar i februar, na 40 stranica, sa velikim brojem slika i raznih crteža i skica uz vežbe. Sadržaj: 1940 (uvodnik od Načelništva SSKJ); — Op-šti deo: Odbrambeno vaspitanje (Na'čelništvo SSKJ); — II medu-župske utakmice u Osijeku (Josip Bogner); — Pokrajinske smučarske utakmice SSK.J u Bohinju (Nande Majnik); — Članovi: Vežbe n-a živom vratilu (Janko Kavčič); — Razni spomendani; — Članice: Proste vežbe za vežbovne časove žena (Joža Trdina); — Vaje na gredi (Elza Skalarjeva); — Muški naraštaj: Čas vežbanja muškog naraštaja (Slavko Poljšak); Samoodbrana (Paja Bran-dajs); — Uputstva za uvežbanje prostih vežbi muškog naraštaja za slet u Beogradu (Rafael Ban); — Zenski naraštaj: Uputstva za učenje „Narodnih motiva" (Olga Skovran); — Deca: Časovi vežbanja za mušku decu (Miloš Roksan dič); — Strunjača u dečijoj telo-vežbi /Slavko Poljšak). — „Pred-njački Zbornik" izlaziče mesečno. Pored redovnih brojeva izlaze i posebna izdanja sa vežbama. Do Tvornica TANINA Sisak D. D. E—B Proizvodi slijedeče ekstrakte: Kestenov ekstrakt Smrekov „ Hrastov „ Kveljačo „ Valonca „ Mimoza „ i razni miješani ekstrakti. Sirovina se nabavlja iz naše države, Afrike, Azije i Južne Amerike. sada je izašlo osam posebnih izda-1 nja, sa sletskim vežbama za II svesokolski slet u Beogradu 1941. I — Preporučamo svoj brači i se- j strama i svima jedinicama, da se pretplate na „Prednjački Zbornik" Pretplata je samo 2 dinara. USAVBŠEtiE SPRAVE NABAVLJAJTE U SPECIJALNOJ TVORN1C1 'J GIMNASTICKIH SPRAVA J, DRAŽENI /N BIIIMCA i uopče sjabog zdravlja, neka upotrebi najno-viji specijalitet „Ferrodovim" koji otvara van redan apetit i vrlo brzo opo-ravlja svaku o-sobu kojoj je bila kakva bolest narušila zdravlje. Za do-bar uspjeh dovoljne su f 2—3 flaše. Originalna flaša < Din 40.— franko. Proiz- < vada Mr. Ph. A. Mrkušič, f apotekar u Mostaru (Ba- < novina Hrvatska). Dobiva se i u apotekama. Reg. S. Br. 6682/32 t (Osnovana 1881. g,)