Poslarina piaćena u golovu "*oc Cena Din ? SOKOLSKI GLASN№ GLASILO SAVEZA SOKOLA. KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« God. III. - BroJ 41 I^fUIfoljama, Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učiteljsko] tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, 13 oktobra uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 e Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaj u 1932 lit boi be ko j Kuraanova: srpske granate unišfavajti turske ba^rije nebo strše, tamo, gde je životario i znojio se za tuđina najmladi medu bra-čom ... I narod je razumeo neme pozdrave svoga vode i čekao je čas, kada če Beli orao raširiti svoja krila i obujmiti s njima sav taj svet, koji je Bog stvorio kao slobodnu zemlju, a kojoj je pak nametnuo kao iskušenje teško vekov-no ropstvo. Sve više su se gomilali trnasti oblači na politiekom nebu Evrope i počele su več da bleskaju prve munje. Dan nesreče srpskoga naroda nadošao je kao dan osvete i oslobodenja. Slava vam, mučeničke kosti Principove, koje ste nosile celoga muža unatoč mladosti njegovih leta! Teška iskušenja još su snašla južne Slovene tokom četiriju godina svetskoga rata, ali je konačno, iako iscrpljena i desetkovana, srpska vojska pod vodstvom Sokola Aleksandra Karađorđevića zadivila svet, pruživši dokaz največeg herojstva. Sivi soko široko je raskrilio svoja krila i prekrio s njima jugoslovcnsku zemlju, da je prvašnji rob odahnuvši sklonuo svoju glavu pod njegovo sigurno skrovište. Sa suzama u očima stari prokušani junači i mladi nadolazeči borci zablago-dariše svemogučem Usudu, što im je dosudio da dožive najlepše dane nji-hovog života. Tako je kralj Petar s voljom i verom u pobedu postigao to, što se je pred godinama činilo nemo-guče. Sezajuči sada svojim sečanjem u prošlost, u doba, kada je pred dvade-set godina prasak prve puške u balkanskem ratu bio tek početak krvave tragedije, koju je morao da proživi naš narod, da u njenom poslednjem činu ugleda apoteozovsko uskrsnuče svoje slobode i svoga ujedinjenja — Jugoslaviju — i jugoslovensko Sokolstvo pripaljuje voštanicu svim tada-njim i poznijim, znanim i neznanim, Sokolima-herojima i svim mučeničkim žrtvama, koji položiše svoje živote u ovo današnje, naše velebno zdanje, klanjajuči se njihovim senama i svom prvom blagopočivšem narodnom kralju Petru I Velikom Oslobodiocu! Dr. Rudolf Kropivnik, Ljubljana. Dr. Janez Ev. Krek Povodom 15 godišnjlce njegove smrti Dne 8 okt. pred 15 godina umro je dr. Janez Ev. Krek*, jedan od naj-večih širitelja i propovednika slovenač-ke misli u jugoslovenskom smeru, nc-ustrašivi borac za narodne ideale, koji se nije bojao da progovori reč za do-maču stvar takoder ni na najvišem mestu. Dr. Janez Ev. Krek Njegov pogreb** bio je prava manifestacija jugosloven. misli. Njegova oporuka postala je geslom u borbi za slobodu: »Vi svi, koji ste seme iskr-vavljenog naroda, mislite samo jedno: kako čete združeni svim svojim silama, svim svojim sposobnostima, svom svojom ljubavlju i svim svojim srcem moči da se posvetite našoj jugosloven-* skoj državi, za njen procvat i kulturno blagostanje.« Krekov narodni program dozrevao je zapravo još iz mladenačkih godina. Upoznavajuči se sa silnim patnjama balkanskih krščana pod vlašču polu-meseca, dolazio je do uverenja, da Turke treba isterati iz Evrope i na njihovo mesto podignuti državu samo-stalnih Jugoslovena. Ispočetka je mi-slio samo na ujedinjenje podjarmljenih balkanskih slovenskih plemena, ali se uskoro uverio, da i austrijski Jugo-sloveni takoder nisu jednakopravni * Dr. Janez Ev. Krek rodio se 27 novembra 1865 kod Sv. Gregora nad Sodražicom. Gimnaziju i teologiju svr-šio je u Ljubljani. Godine 1892 vratio se iz Beča kao doktor teologije, a 1895 postao je profesor teologije u Ljubljani. U slovenačkom javnom životu pripadala mu je važna uloga, te je bio pokrajinski i državni poslanik. Kao ta-kav bio je medu inicijatorima »majske deklaracije«. Odlikovao se je takoder i kao pisac-sociolog te kao organizator slovenačkog zadrugarstva. ** Policij, vlast iznimno je dozvo-lila Ljubljanskom Sokolu da jc uče-stvovao na njegovom pogrebu u odo-rama i sa starom zastavom »Južnog Sokola«. članovi u sklopu naroda monarhije, jer su razdeljeni na upravne jedinice, koje su posvuda stenjale pod austrijskom ili madžarskom vlašču. 1 tako mu je u zrelijim godinama bila prva misao borba za jednakopravnost austrijskih Ju-goslovena, jer je bio uveren, da bi pitanje o ujedinjenju svih Jugoslovena u jedmi državu postalo odmah aktuclno, kada bi se pružila mogučnost samo-stalnog političkog života bar jednome njihovom delu. Mislio je naime tada, da če austrijski Jugosloveni privuči sebi ostalu balkansku braču, jer je držao, da če u Austriji biti mnogo bol ji uslo-vi za razvoj nove države, te da bi na taj način bila Austrija sa svojom stra-rijom, zapadnom kultiirom pozvanija da ukaže put susednim narodima, koji se radi turskog petvekovnog gospod-stva nisu uopče mogli da razviju. Ali Austrija za te ideje nije imala nikako-va smisla. Put je dakle vodio u Beograd, ali — nije b:o kratak. Trebalo jc rešavati probleme, koje je zaplela istorija vekova. Trcbali su stoga da nadodu veliki istorijski doga-cfaji. Balkanski ih je rat 1912 pospešio. Krek se je tada odlučno zauzeo za prava balkanskih naroda, koji su se tada nalazili u borbi, i ostro je nastupao protiv austrijskih namera i ciljeva. Ko-načni odgovor pak na pitanje o ujedinjenju južnog Slovenstva doneo je svetski rat. Majska deklaracija 1917 godine bila je osnova za daljnji rad. Te godine Krek je napisao: »Zapamti, Slovencu, Srbine i Hrvatu, da si sin je-dnog slovcnskog naroda na jugu Evrope, i da ti svest o toj jednakosti ne može niko da uzme, ako sam to ne daš da ti uzmu. Zapamti: malen si, a separatizmom bivaš još manji, i taj separatizem ti je zapreka kulturnem i go-spodarskom razmahu u veliki beli svet.« Krek se nije bojao, da bi u demo-kratskoj državi moglo trajno da nadvlada bilo koje pleme. Imao je potpu-no jasan načrt: država da ima centralni parlament i dve komore, i da bude razdeljena na deset do dvanaest pokrajina; kulturni život da se decentra-lizuje, crkva da ima slobodan razvoj, a da vlada onaj, ko bude sposobniji. Na-glasio je: »Tri načela moraju da nas vode u budučnost: jedan narod, jedan vladar, jedna država od Beljaka do Soluna te mnogo, mnogo slobode.« I njegov nauk nije bila samo teorija. Bio je posve osvedočen, da nije do-voljno ako gledamo narod samo iz da-leka i da ga zovemo k sebi samo lepim rečima, več da treba stupiti medu narod, s njim živeti i trpeti, boriti se i raditi, brinuti se za nj svim sredstvima, da ostane veran sebi i svojoj zemlji. A dr. Janez Ev. Krek imao je i jasne poglede na zadatke i ciljeve Sokolstva. Tako u jednom svom pismu iž 191)6 godine, koje smo več objavili u celosti medu ostalim veli: »Nepamct-no je da telovežbačkim društvima izbi-remo nova imena i novu odoru. Budimo Sokoli (podvlači sam Krex); pravila i odelo i sve sokolsko! Čemu konkurenca? Ide ju sokolsku. kakova je uzrasla medu Slovenima, primarno čelu, kakova jesti« — S. T. že da je u opasnosti ravnotežje na Balkanu, ako Bugarska dobije slobodan izlaz na more, i Milan je ubrzo navalio na svoju istočnu susedu. Posledice toga žalosnoga i nepromišlje-noga koraka morao je da oseti takoder i kralj Petar, i to tim više, jer je tada vladao u Bugarskoj vladar nema-čko-nacionalnih načela. Takoder i odnošaji prema Grčkoj nisu bili najbolji. Pre svega je nedo-stajala krvna veza, veza Slovenstva, koja bi kao najmočnija mogla da združi oba suseda. Pored toga bi povečana Srbija, koja bi gravitirala po narav-nom putu reke Vardara na slovenski Solun, morala da kod Grka uzbudi ne-poverenje. I da je Mačedonija s izla-zom na Egejsko More davna srpska želja, toga su u Ateni bili dobro sve-sni, jer je izlaz Srbije na Jadran radi terenskih teškoča bio samo od sekun-darnog značaja. Solun s delom zaleda pak bio je takoder u grčkom progra-mu. Zato je i razumljivo, da Grčka nije mogla da stupi u Savez sa Srbijom bez prethodnog sporazuma. Istom tada, kada je došlo do kompromisa i kada se je Srbija zadovoljila traženjem Drača tc slobodnom prijateljskom sa-uporabom Soluna, Grčka je dala svoj pristanak te stupila u balkanski savez. Unatoč svih tih teškoča i skoro nepremostivih zapreka, kralj Petar je započeo svojom akcijom, koja mu je u kratkih osam godina potpuno uspela. Najpre je potražio prijateljske veze s Rusijom, osiguravši za slučaj konflikta na Balkanu njenu pomoč. Nato je s krajnom opreznošču i iskrcnošču raspršio sve magle, koje su ležale med Srbijom i ostalim balkanskim susedi-ma. Prcdočio im je sve grozote turske vladavine u krščanskim zemljama balkanskog poluotoka te svu sreču te bedne raje. kada se nade u svojim narodnim državama. Pored toga, i doba jo bilo povoljno, jer je Tursku ponovno zahvatila poštena »boletica«. Omla-dina naime nije bila zadovoljna sa starokovnim turskim režimom i stoga su se spremali usudni događaji. I godi-nc 1908 uistinu plane mladoturska revolucija, i Turska se i onako oslabljena jedva još održala na životu. Bugari, Črnogorci i Grči odmah su sc pridružili Srbiji, i Kralju Petru pošlo je za rukom da ostvari prvi deo svoga načrta. Zaključen je bio balkanski savez, koji je več u jeseni godine 1912 nave-stio Turskoi rat. Balkanski rat je čitav niz junaštva balkanskih saveznika, naročito pak srpske vojske. Nad dobro organizova-nom turskom vojskom, koju su obo-ružali Nemci i vodili njihovi oficiri, balkanski saveznici izvojevali su tako sjajnc pobede, kako ih malo pamti svetska istorija. Iz Kumanova i Mače-donije odagnaše Srbi hametom potu-čenc Turke; Črnogorci zauzeše svu zemlju do Skadra; Grči pak velik deo Albanije, a Bugari prodreše do Odrina i Čataldže. Koliko je tu bilo junaštva od celih odeljenja i pojedinaca, od za-povednika pa do najnižeg vojnika, koje je tada video krvavi Balkan! I medu svima njima, kročio je samosve-stan, pun vere u svoje ideje i mačeve svojih boraca, Kralj Oslobodilac, ini-cijator i pobednik. Time je bio ostvaren tek prvi deo njegovog programa. Njegovo oko je uvek gledalo tamo preko, gde su čeka-li kršni Bosanci i Hercegovci, gde se nadvijalo plavetno nebo nad sinjim Jadranom, tamo, gde se lelijalo zlatno žito po prostranim poljima bogate Vojvodine. Pa uz ubave krajeve Save i Drave, uspinjao se je njegov pogled tamo na snežne vrhove gora, koje pod 0 dvadeseigodlšnjlcl balkanskog rala Po nastupu vladanja kralja Petra I 1903 počelo je novo doba u istoriji Srba i svih južnih Slovena. To su dobro osetila sva narodnim duhom prometa srca s ove i s one Strane Drine J Save. Odmah u početku svoje vladavine kralj Petar imao je u osnovi dvostruki načrt, koji je hteo da privede u delo i koji je smatrao svojim životnim ciljem. Hteo je najpre da oslobodi sve Srbe, koji su još stenjali pod turskim jarmom i da proširi Srbi-ju do njenih nacionalnih granica, za-tim privuči na saradnju takoder i ostale južne Slovenc i dati im slobodu u vlastitoj narodnoj državi. Ipak političke prilike za junačkog unuka slavnog Karađorđa nisu bile po-voljne. Velike teškoče ukazivale su se tada u nutarnjoj i vanjskoj politici. A značajno je za njegovu veličinu, da sc toga nije ustrašio, več da je preko njih s največom samosvešču kročio svome postavljenom cilju. U Srbiji vladali su prod Petrom I oba Obrenoviča, Milan i Aleksandar. Njihova vlada ne spada medu srečne dane srpskog naroda. Apsolutizam i proganjanjc slobodomislečih Srba glavna su obeležja njihova doba. Pored toga, Srbija se je potpuno oslonila na susednu Austriju i nesrečna trgovinska pogodba, koja je s njom bila sklopljena, donela je Srbiji gospodarsko propadanje. Takovo postupanje izazvalo je u državi nezadovoljstvo i narod je dao oduška svojoj srdžbi krvavim otstranjenjem poslednjega Obrenoviča. Ipak je taj režim imao i svojih pristaša i svi ti naravno bili su protivni novome kursu, koji je zaveo kralj Petar. Istom njegove reforme morale su da fmkažu uspehe i da ot-strane nepoverenje prema njegovim uredbama. Ipak je kralj Petar odmah u početku svoje vladavine pokazao toliko dobre volje i vere u srečnu budučnost svoje države i svoga naroda, da je osečaj nesigurnosti uskoro išče-zao iz duša njegovih podanika. Još teža je bila vanjska situacija Srbije. Okolišena od samih neprijate-Ija i protivnika, bila je skoro izolirana u Evropi. Na zapadu imala je suseda Austro-Ugarsku, koja je zajednički s Nemačkom gradila svoj most prema istoku. Zato im je Srbija bila pogodan stup njihovog »Dranga nach Osten« sve dok se je klanjala svojim velikim ?usedima i bila poslušni vazal njihovog p^Perijalizma. Kada je pak zavladao cem i .p<)čcvši se odalečivati od obiju velevlasti te približavati se zila mn1 R.usij’> niJe v'še Srbija nala-n ‘ i„» ostj u Berlinu ni u Boču. Mala, biia- upravljana po želja-t i - i .l a> mogla je da bude u prija-teljskim vezama s mogučnicima u Au-,1J1 1 ..u Ncmačkoj, i zato je kada jc тлм! j za sv°Jom samostalnošču iih v<-t‘V u oset* sav ^es od Strane svojin velikih suseda. Pa takoder i odnosi prema Rusiji nisu bili prijateljski. Oba poslednja Obrenoviča prcviše su se javno osla-njali na zapadne susede, što dakako Rusiji nije moglo da bude ugodno. Ona Rusija, koja jc Srbima pomagala bamV,mi. oslobodilačkim bor- odrinškima ™ ]e konačno pomogla da nost?&iemL°m izvo->uju samostal-za ljubav Austril?F7Uta 1 zaboravljena tvovnost pobrala jetoTii svoju P0^' nosti, da se je od Srk;- nezahval- sr*' Kada je stupio na presto krali p. tar, do kraja je izmenio vanjsku ori jentaciju svoje države, ali su u Petrogradu ipak bili oprezni i nisu hteli odmah da poveruju u iskrenost njegovih namera. Podjednako jo bio nepovoljan položaj i na Balkanu samom. Sa sused-nom Crnom Gorom kralj Petar u po-cetku nije bio u najboljim odnošajima. 1 provišo je bio znan njegov iskreni i jasni program o saradnji južnih Slo-vena. Oficijelna Crna Gora skupa s knezom gledala je na taj pokret vrlo Po strani, iako jo za nj omladina bila odusevljena. LJsklioi »Živeo jugoslo-venski kralj!«, s kojima je slovenska omladina več u Boču dočekala kralja Petra, nisu naišli kod Nikito na najbolji odjek; jer ako se ispuni san srpskog Sokola, onda če Balkan biti jedna država s jednim kraljem, a taj kralj biče Potar Karađorđević. Iako kralj Petar sam nije dao ni-kada povoda za takove zaključke, ipak ih nije mogao da prepreči i stoga je razumljivo nepoverenje na crnogor-skom dvoru prema njegovom daleko-sežnom načrtu. Neprijateljstvo je išlo Iz doba balkanskog rala: Kralj Petar I Prestolonaslednik Aleksandar tako daleko, da su 1905 godine otkrili na Cetinju čak i zarotu, koja da je bila naperena protiv kneza i samostal-nos*i Crne Goro, ali koja se je pak u stvari pokazala kao puko niško pod-metanje. S bugarskom pak bila je Srbija u neprijatcljstvu več od nesrečnog bra-toubilačkog rata 1885 godine, koji je započeo Milan na pobudu Beča, te kao austrijski štitonoša vadio iz vatre ke-stenje za bečku i budimpeštansku gospodu. Naravno, povečanje Bugarske, koja jo bila ruska štičenica, nije bilo u prilog »Drangu nach Osten«, jer je Bugarska, kao povečana Rusija na Egejskom Moru, rušila most prema Indiji. Zato su i nahuškali Milana, tobo- /LoVEK/Ko /0K0L/TK0 Koliko je bilo takmičara na svesokolskom sletu u Pragu Tek sada utvrdio se tačan broj takmičara na ovogodišnjem svesokolskom sletu. Najviše je bilo članova, i to 4169, koji su takmičili u 66 disciplina. Vrsta je takmičilo od ovog broja 445. Članica je takmičilo 1579, vrsta 122 i to u 30 disciplina. Muškog nara-štaja takmičilo je 1079, a naraštajka 779, ukupno dakle 7597 lica. Ovo grandiozni broj, koji je premašio sve do-sadašnje sletove. Ako uzmemo, da od onih, koji su se prijavili za takmičenja, nije bilo pripuštenih nego polo-vina, onda je broj prijavljenih bio oko 15.000. Najslariji aktivni vežbač na praškom slelu Medu mladom bračom nastupio je u sletskim vežbama na svesokolskom sletu u Pragu kao najstariji od »mladih vežbača« brat Vratislav Očenašek iz Heržmanova, kojemu je več 75 go-dina. Interesantno je pri tome i to, da je brat Očenašek vežbao do sada na svim svesokolskim sletovima, dakle i na prvom pod vodstvom samog osni-vača dr. Miroslava Tirša. Spominjemo još i ovo, da je i njegova žena, kojoj je takoder več preko 50 godina, nastu-pila na sletu s članicama. Redak je to zaista primer, koji može da posluži kao uzor pre svega našoj mladoj brači i sestrama. Proslava 100 godišnjice Tirševog rodenja u Detroitu Ti lševu stogodišnjicu rodenja proslavilo je Sokolstvo na dostojan način i po vanevropskim zemljama, gde po-stoje sokolska društva, a naročito u Sever no j Americi. Tako je održana 21 avgusta lepa proslava u Detroitu, kojoj su učestvovali jugoslovenski i če-škoslovački Sokoli. Na ovoj proslavi bilo je preko 1200 učesnika. Nakon po-zdravnog govora starešine eeškog Sokola u Detroitu br. Skramskog, održali su lepe prigodne govore brača: dr. Be-rislav Andelinovič, generalni konzul Jugoslavije dr. Đuro Kolumbatovič, pro-svctar Jugoslovenskog Sokola u Detroitu br. Blažo Kalabič-Poleksič, koji jc održao glavni komemorativni govor, zatim Zorka Nikolac, Ignac Bazger, starosta slovačkih Sokola u Detroitu, dr. Bogat, Ivan Marohnič te Jovan Bokan iz Tolida. Nakon govora izveden je telovežbački program, koji se sa-stojao od skupnih ženskih vcžaba pra-škog sleta. Za ovima su nastupile kategorije naraštaja i dece, obojega spola, te odeljenja na spravama. Sa proslave odaslani su sledeči pozdravni ka-belogrami: »Starosti Jugoslovenskog sokolskog saveza bratu Prestolonasledniku Petru — Beograd: Sa velike manifestacije jugoslovenskog i češkoslo-vaokog Sokola, oduševljeno pozdravljamo bratski Jugoslovenski sokolski sa, vez, izjavljajuči i ovom prilikom ne-pokolebivu vernost i odanostTebi, Sa-vezu i zavetnoj sokolskoj misli, ideji jedinstva jugoslovenskc države i naroda s ovc i one Strane Okeana. Zdravo!« — Drugi kabelogram poslan jc u Prag: »Starosti ČOS br. dr. Bukovskom: Sa velike manifestacije češkoslovaekog i jugoslovenskog Sokolstva oduševljeno pozdravljamo bratski Ceškoslovački sokolski savez, izjavljujuči i ovom prilikom nepokolebivu vernost ideji jedinstva češkoslovačke države i naroda s ovc i one strane Okeana. Nazdar!« — Proslavi je učestvovao naročito lepi broj tamošnjih Hrvata sa svojim pevačkim društvom »Slavulj«. Moralni kao i materijalni uspeh ove komemo-rativne priredbe bio je odličan. Uspeh amerlčkog Sokolstva za vreme Olimpijade u Los Andelesu Dne 7, 8 i 9 avgusta priredila je Češka sokolska župa na Pacifiku uz saradnju jugoslovenskog i ostalog slo-venskog Sokolstva u Americi na sa- mom stadionu pred 50.000 gledalaca svoj slet, koji je nadasve uspeo. Češki i jugoslovenski Sokoli nastupili su za-jedno sa sletskim vežbama za Prag, pa su priredivači Olimpijade proglasili ove vežbe kao najlepšu tačku nastupa. Sve nastupe pratila jc glazba, koja je sudelovala i na samoj Olimpijadi. Slet je vodio načelnik br. Jirsak s načel-nicom s. Olišarovom, dok je organiza-ciju istog sproveo brat Mahovski. Time je u Americi stupilo Sokolstvo pred najširi medunarodni forum i po-stiglo zavidan uspeh, koji je opet pro-'slavio sokolsko ime. Veliki slet poljskog Sokolstva u Krakovu U Krakovu postoji i radi najsta-rije poljsko sokolsko društvo, pa če naredne godine tamo prirediti poljsko Sokolstvo veliki pokrajinski slet, za koji se več sada vrše pripreme, a na sletu očekuje se i učešče Jugoslovena i Čehoslovaka. Iz Iužičko - srpskog Sokolstva Lužičke »Sokolske Listi«, organ lužičko-srpskog Sokolstva, koji izlazi u Budišinu, donaša u svom 5 16 broju potanji izveštaj o učešču Lužičana na sletu u Pragu. U članku veli pisac, da su Lužičani svojim prilično brojnim učeščem, usprkos svih šikana i teškoča i izazivanja nemačkih novina, dokazali, da još ima svesnih Lužičana, koji žele da očuvaju svoj narod od potpunc propasti i denacionalizacije od navale germanstva. A svojim nastupom dokazali su, da su i dobri Sokoli. Uspeo izlet lužičke sokolske dece u Komorovu Usprkos kišovitog vremena, slet sokolske dece u Komorovu u Lužici uspeo je vrlo lepo. Pored dece i naraštaja. nastupili su i članovi te je kao prva tačka nastupa bilo vežbanje sta-rije brače. Za njima nastupili su mladi vežbači sa sletskim vežbama za Prag. Sledile su zatim ostale kategorije. Za vreme nastupa održao je brat Maks Mjcrčin Delnjovujedžanski oduševljen govor o značenju Tirša za Sokolstvo, pa i za mali lužički narod. Deca su pored vežaba izvodila i igre, pa i nateca-nja. u kojima su postigla srazmerno dobre rezultate, kao u skoku u daljinu 3.20 m, u skoku u vis 1.05 m i u trčanju na 75 m vreme od 12 sekundi. Tiršev zbor lužičkih Sokola u Hrodžiščo - Rakojdi Dne 17 septembra, na 100-godišnji-cu Tirševog rodenja, agilno sokolsko društvo u Hrodžiščo-Rakojdi održalo je svečan zbor u proslavil velikog genija i našeg osnivača Sokolstva. Zbor je bio odlično posečen i od članstva kao i od ostalog naroda. Odlično predavanje o značenju Tirša za Slovenstvo, a posebice za Lužičane, održao je br. Pavle Grojlih. Nakon predavanja razdelio je medu prisutne brat Kubla knjižicu »Naš zadatak, smer i cilj«, nakon čega se je povela debata o proslavi 10-godišnjice Sokolskog društva u Hrodžišču, koja če se obaviti naredne godine s večonv priredbom. Tirševa komemoracija u Bukecima I lužičko-srpsko Sokolsko društvo u Bukecima, po uzoru ostalih lužičkih d.ruštava, proslavilo je svečano stogodišnjicu rodenja dr. Miroslava Tirša osobito lepom večernjom priredbom, na kojoj je održao predavanje o Tiršu brat Pavle Lubjcnski, dok je ostali deo programa ispuvjio društveni pevački hor pevanjem narodnih pesama. Vidimo dakle po svemu, da je u maloj Lužici doduše malen broj Sokola, ali da su zato pravi, svesni Tirševi sledbeni-ci, koji su svom narodu jamstvo lepše budučnosti. Našoj Istri O trogodišnjici mučeničke smrti Vladimira Gortana 17 oktobra 1929. Ne tuguj zarobljena, ugnjetavana, potištena i ponižena sestro Istro! Jad ne jadi nova naša Bosno!... Tvoju divnu Učku s oslobodilačkom čežnjom gleda i pozdravlja svakog dana naš slo-bodni jugoslovenski Velebit. Tvoju Reku, Volosko, Opatiju i Lovranu za-pljuskuju neprestano vali, što dolaze iz našega plavoga Jadranskoga Mora, od naših kao biser nanizanih otoka i otočiča, i šalju Ti naše bratske pozdrave i tople želje i utehe naše. A ka-da suprotni vetar dune i s Tvojih stra-na donese nam šum i vale, mi u njima gledamo Tvoje boli i uzdisanje. Oseča-mo sve velike patnje i preteške muke Tvoje. Gledamo u duši svojoj uništene sokolane, popaljene domove i zatvore-ne škole Tvoje. Znamo, da ni pred Bogom — u erkvi — nikakova prava sada nemaš. Ti uvek nacionalna i svesna, ponos naših j ugoslo venskih sinova, najteže muke mučiš i najstrašnije patnje patiš samo radi toga, što duboko osečaš, da si deo naše Jugoslavije, koja za Tobom čezne i na Tebe uvek misli. Ti si naš Alzas! Nadaj se!... Čekaj!... Ne gubi vere!... Imaj strpljenja!... Tvoje če vreme doči. Pravedni su-dija izreči če pravednu presudu svoju. Jugoslavija još dovršena nije. Ona željno očekiva Tebe, zarobljena naša Istro. Več su spremljeni stubovi Tvoji, i na njima čc se sazidati divne odaje Tvoje, i onda čc se dovršiti velebni hram jugoslovenski. Mučenici Tvoji i naši, što mlade živote svoje položiče i daše za grudu Tvoju i jugoslovensku reč našu, stubovi su nedovršene zgra-de naše. Svete kosti, zalivenc toplom i mladom krvlju Gortana, Bidovca, Miloša, Marušiča, i mnogobrojnih drugih mučenika Tvojih, čvrsti su temelji onoga, što se dograditi mora. Suze njihovih majki, otaca, sestara, brače i rodbine, stalno če natapati te temelje divne, i iz tih temelja poniči če naša slobodna Istra i priključiče se velikom, divnom i lepom zdanju jugoslovenskom. U tome času radosti i sreče, more če osetiti, da je protivno svim prirod-nim zakonima bilo neprirodno, podeljeno. Učka če drukčije gledati svoga brata suseda — Velebit. Otvoriče se zatvorena vrata Tvojih domova, soko-lana i škola, a u hramu Božjem opet če se zaoriti hor naše pesme. Likovačc mučenici Tvoji, ponosni što su svoje kosti i živote za Tvoju slobodu dali. Nadaj se!... čekaj!... Ne gubi vere, divna naša Istro! Jad ne jadi, nova Bosno naša! Složna, slobodna i sokolska Jugoslavija je za Tobom. Ona uvek i neprestano na Tebe misli i s Tobom sve Tvoie muke i patnje deli, i za tvojim spasom i oslobodenjem čezne i neče biti mirna dok Te nc oslobodi i u svoj zagrljaj primi. Dr. Petar Jovič — Ruma. Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Prosvetni odbor Saveza SKJ po-činje opet sokolskim radio-predavanji-ma preko beogradske radio-stanice, od kojih če prva u jesenjem ciklusu odr-žati sledeča: dne 21 o. m. predaje br. E. Gangl o temi: »Sokolstvo kao ideja slovenske solidarnosti«; dne 28 o. m. predaje br. Svetislav Marič o temi: »Uloga Sokolstva pri vaspitanju omladine«. Predavanja održavaju se svakoga petka od 20 do 20.30 časova. Proglas Akcije Narodne odbrane za privredno unapredjenje i nezavisnost Jugosloveni! Ekonomska kriza, koja je zahvati-la ceo svet, nije mimoišla ni našu otadžbinu. Nastupio je težak čas za našu zemaljsku privredu — za našeg zemljoradnika, radnika, zanatliju, trgovca i industrijalca. Kriza se pooštrava još više zbog toga, što u ovim teškim danima svi narod!, pa i oni najbogatiji, vode računa samo o svojim užim interesima. Zbog toga je izvoz glavnih predmeta naše domače proizvodnje: žitarica, stoke, drveta i ostalih sirovina gotovo one-mogučen. Medutim uvoz stranil. proizvoda, pa vrlo često i nepotrebnih, preti da potpuno uništi našu narodnu privredu. Da li mi to smemo dopustiti? Gradani! Mi smo uvereni, da se pravi lek današnjoj privrednoj krizi može nači jedino u solidarnoj saradnji svih naroda. Ali kada bogatiji narodi od nas zatvaraju svoje granice za naše domače proizvode, šta je nama ostalo da ra-dimo. Po sili nužde moramo se braniti, jer ne smemo dozvoliti da postanemo plen drugih. U međunarodnim odnosima nema sentimentalnosti. Narodi čije je nacionalno bogatstvo veče više se cene i njihova reč više znači. Zbog toga se sv; narodi trude da svoju privredu osnaže i svoje nacionalno bogatstvo povečaj u. Stoga rodoljubi u našoj zemlji moraju nastojati, da se naša mlada pri-vreda ojača i da se nacionalno bogatstvo uveča. Isto tako kao što smo ne-kada dobrovoljno podnosili svaku žrt-vu za oslobodcnje i ujedinjenje našeg naroda, moramo i sada raditi da se naš narod ekonomski osnaži, te da može živeti u sreči i zadovoljstvu. U pitanju opstanka domače privrede mora i ovoga puta da pobedi svest našeg naroda. Rodoljubi! Narodna odbrana, u duhu svojih visokih zadataka, prihvatila je i u saradnji sa privrednim ustanovama osnovala Akciju za privredno unapredenje i nezavisnost sa zadatkom: Da organizovanim snagama jugoslovenskc privrede i svih slojeva našeg naroda zaštiti nacionalnu radinost, stvori uslove za jaču potrošnju domačih proizvoda i spreči oticanje nacio-nalnog bogatstva u inostranstvo. Da bi se obezbedio uspeh Akcije, vodiče se strogo računa o tome da se interes potrošača i proizvadača dovede u sklad sa višim interesima otadžbi-ne i naroda. Naša privreda mora dobiti potporu celog jugoslovenskog naroda, ali ona u isto vreme mora služiti samo njemu. Radi postignuča toga cilja Narodna odbrana, preko Akcije »Svoj svo-me« stavlja sebi u zadatak: 1) da živom i pisanom rečju i naj-širom al^cijom u narodu pojača potrošnju domačih proizvoda, vodeči strogo računa o interesima potrošača putem kontrole kakvoče i cena proizvoda; 2) da okupi oko sebe i ove Akcije sve jugoslovenske privrednike, koji bi pristupajuči Akciji imali njenu punu zaštitu, ali i preuzeli sve dužnosti prema domačem potrošaču u pogledu kakvoče domačih proizvoda; 3) da stvori jugoslovenske potro-šaeke legije »Svoj svome«, koje če kupovanjem isključivo domačih proizvoda pomagati razvoj domače privrede, osigurati opstanak domačeg radništva i produ proizvoda jugoslovenskog zemljoradnika. Bračo i sestre! Svi vi, koji osečate od kolike je važnosti ova Akcija, potrebno je da odmah prijavite svoj pristup ovoj akciji u stanu Narodne odbrane, Dositi-jeva ulica br. 4, Beograd. • Naš list »Narodna odbrana« posvečen je i ovoj Akciji, te čete u njemu nači sva obaveštenja i uputstva. Okupimo se svi na ovom koris-nom poslu za dobro naroda i otadžbi-ne — za procvat naše narodne privrede. Svaki pravi rodoljub treba da zna, da je ekonomska zavisnost teža od po-litičkc, da je ekonomsko ropstvo gore od političkog ropstva. Mislimo na budučnost naše dece i naše otadžbine j kupujmo samo robu domače proizvodnje. Svoj svome! NARODNA ODBRANA Akcija za privredno unapredenje i nezavisnost. /z telovežlbačKog sveta IZ MEDUNARODNE GIMNA-STIČKE FEDERACIJE Več smo spomenuli, da je glavna skupština MGF za vreme sleta u Pragu’ sasvim izmeniia ustrojstvo tehnič-kog rada u svakom pogledu, la ko su po prvi put izabrani jedan načelnik i dva podnačelnika Federacije. Danas možemo tome dodati i još nekoliko informacija. Načelniku i pocmačelniei-ma dodeljen je i jedan tehnički odbor od 7 lica i to: po jedan Belgijanac, Francuz, Italijan, Luksemburzanin, Če-hoslovak, Jugosloven in Madžar. Dalje je bilo usvojeno, da če se naredna me-dunarodna gimnastička takmičenja održati u 1934 godini u 1 csti. Madžar-skoj gimnastičkoj federaciji naloženo je da ona u sporazumu s načelništvom Medunarodne gimnastičke federacije spremi sve potrebno za ova takmičenja, koja če se vršiti po dosadašnjim načelima, t. j. propisače sc takmičenja i na spravama kao i iz pojedinih grana lake atletike. Novo je nadalje i to, da če medunarodnim takmičenjima biti pripuštene i žene i to pod njihovim vodstvom. Ako dakle jedna izmedu organizacija, učlanjenih u MGF, hoče da se takmiči, treba da dostavi takoder i potreban broj sudkinja i vodnica za svoja ženska odeljenja,_ jer muškarci kao sudije ili vode kod ženskih odeljenja načelno neče biti pripušteni. — Dalje je na ovoj sednici zaključeno, da se u buduče neče redovito održa\mti titkrničenja pojedinaca za svetsko prvenstvo, nego samo u iznimnirn sluči-jevima, kada savezno načelništvo to nade za shodno. NAJJAČA TELOVEŽBAČKA ORGANIZACIJA SVETA Primili smo 26 godište nemačkog turnerskog kalendara,- koji izdaje ne-mačko turnerstvo. Iz njega je razvidno, da je ova organizacija zapravo najjača telesnovaspitna organizacija na svetu, oošto broji svega 1,617.849 pripadnika. Izglcda prema tome, da se na drugom mestu nalazi ČOS sa svojih 650.000 pripadnika, dok sva zapadno evropska udruženja nemaju ni toliko pripadnika bez obzira na fakait, da njihove zemlje broje mnogo više Stanovnika nego Češkoslovačka. Prosečno uzevši dosta jako je i jugoslovcnsko Sokolstvo. Savez nemačkog turnerstva deli se na 18 velikih okruga, od kojih svaki broji po nekoliko župa. Župe sc dele opet na manja okružja i t. d. Sva-kako treba odmah podvuči, da nemač-ko turnerstvo nikako ne gaji samo te-lovežbu na spravama, kako to mnogi sasvim pogrešno misle, nego u izdašnoj meri i laku atletiku, igre, plivanje, veslanje, smučanje i t. d. — Ako samo istaknemo, da u čitavoj organizaciji ima oko pola milijuna plivača, te da preko 4000 društava ima svoja vlastita plivališta, vidi se onda, kako je u tur-nerstvu plivanje temeljito razvijeno. — Vcliku se važnost polaže i na vaspita-nje prednjaka. Savez sam ima u Berli- nu saveznu prednjačku školu pod vodstvom najboljih stručnjaka, a od god. 1927, kada jc ova škola osnovana, odr-žano je u n joj več 112 različitih pred-njačkih tečajeva sa 5862 polaznika. — Druga savezna škola nalazi se u Dortmundu, a treča u Lajpcigu. Najjači okrug je saski. ŽENSKA TELOVEŽBAČKA FEDERACIJA FRANCUSKE Ova federacija bila je osnovana pre 20 godina, ali kako je svetski rat sprečio njen redovni razvoj, to rriože-mo da govorimo o pravom radu te federacije tek posle rata. Federacija broji sada preko 800 jediniea s oko 25.000 članica. Poput Unije francuskih gim-nasta prireduje i ona svake godine svoje sletove. Ove godine održan je slet u poznatom lečilištu Viši, koji je lepo uspeo. Interesantno je kod ženskih telovežbački'h udruženja u Fran-cuskoj, da i njihov telesni uzgoj vode muškarci. Tako je i pretsednikom spo-menutc federacije Robert Ami, grado-načelnik somirski. Telesnouzgojni program ove federacije izražen je u reči-ma: »Mirno i razumno!«, kojim se ge-s ,m .otklanjaju sve teže vežbe i razna takmičenja koja nisu primerna za žene. BRIGA ZA TELESNI UZGOJ U ENGLESKOJ Za sistematski telesni uzgoj u En-gleskoj brinu se: škola, sportska društva i vojska. Tradicionalni engleski sportski duh vlada i u svim engleskim školama u kojima se pored sportskih igara i takmičenja gaji i prava telovež-ba u užem smislu reči. Mnogo se pak polaže pažnje i tome, da šport ne ostavlja u mladim dušama onih slabih moralnih posledica, koje često opažamo kod raznih sportista na kontinentu. Jednako je i u vojsei. I tu ima svaka jediniea svoj klub, a ponekad i više klubova, tako da su postale neke utakmice izmedu pojedinih vojnih je-dinica več i tradicionalne i opče poznate. Može se reči da se skoro sav engleski narod vaspitava u sportskom duhu, dok se prava telovežba, osim po školama, gaji vrlo retko gde, stoga je srazmerno i veoma malen broj telovež-bačkih društava, čemu je razlogom da engleski temperamenat ne podnosi razne telovežbačke sisteme, več samo takmičenja. TELOVEŽBAČKE SVEČANOSTI U ARAU I SLAVLJENJE POBEDNIKA Pobednieima na velikim telovež-bačkim svečanostima švajcarskih gim-nasta priredeni su kod njihpvog povratka u domovini lepi dočeci, u kojima su sudelovali i razni državni funk-cioneri. Potpretsednik državnog sa veta Lašenal nazvao je u svom govoru gimnaste: »braniocima demokratijc i nepobediva barijera porodice«. Rekao je nadalje, da se u redovima gimnasta vaspitavaju ljudi u patriotskom du'hu, u disciplini i medusobnoj ljubavi bez klasnih razlika. Ovako sude o značenju telovežbe u inostranstvu. DRŽAVNI ODBOR ZA TELESNI UZGOJ U NEMAČKOJ Nemcima je nakon dugih pregovora uspelo da ujedine sve telesnouz-gojne saveze (i radničke), 47 po broju, s ukupnim brojem od 70.537 društava i preko 7 milijuna i četvrt pripadnika u zajednički vrhovni savez, koji se zo-ve državni odbor za telesni uzgoj. — Ovaj odbor tek što je formiran več se postarao da je omogučeno učestvova-nje nemačkih takmičara na ovogodiš-njoj Olimpijadi. Sada sc več vrše prve pretpripreme za Olimpijadu u Berlinu, pa su u tom cilju več izradeni planovi velikog, modernog stadiona u Grinen-valdu kod Berlina. KAKO SE BRINU NEMCI ZA PREDNJAKE Dojče Turncajtung donosi interesantne podatke o brizi za prednjaštvo u Nemačkoj. Sami Turneri priredili su 33 tečaja za prednjake, koje je poseči-valo 1455 članova i 445 članica. Rad-nički telovežbački i sportski savez održao je u svojoj stalno j prednjačkoj školi u Berlinu 20 tečajeva s 899 učcinika, od kojih jc bilo 115 žena. Pored ovih tečaja priredio je ovaj Savez još 52 tečaja, koji su trajali od tri do šest dana sa skoro 1300 učesnika. Savez »Dojče Jugendkraft«, katolička organizacija, priredio je u Minsteru 24 tečaja s 477 učesnika. »Aj'henkrojc«, organizacija evangeličke omladine, priredio je osam duljih tečajeva, a pored toga 86 kračih. Tečajeve su priredili i ostali sportski savezi kao lakoatletski, pli-vački i t. d. Iz navedenog vidimo, koliko pažnje polažu veliki kulturni narodi uzgoju sposobnih prednjaka, pa je stoga i nastojanje Sokolstva posvc pravilno što uvida potrebu prednjač-kih tečajeva i škola? Produženje prijavnog roka za smučarske sudačke ispite Prijavni rok za smučarske sudačke ispite produžen je do 31 oktobra o. g. Kada sc saberu sve prijave, župska na-čelništva biče pravodobno obaveštena, kada če se i gile čc se ispiti održati. Načelništvo Saveza SKJ. Dvanaestgodišnjica koruškog plebiscita. Dne 10 o. m. prošlo je dvana-est godina, otkako je uslcd nesrečnog plebiscita otkinut od našeg narodnog tela jedan od najlepših predela, gde živi naš narod, naša lepa Koruška s Gosposvetskim Poljem, na kome su se ustoličavali ko ruški vojvode na vojvodski presto ii narodnom jeziku. Neka nam ovaj datum koruškog plebiscita uvek podržava sveže sećanje i bud-nu misao na našu korušku braću! 85-godišnjica dr. Jovanoviča-Batu-ta. Dne 10 o. m. navršio je u punom zdravlju i mladcnačkoj čilosti svoju 35 godišnjicu zaslužni i poznati naš naučenjak, univerzitetski profesor dr. Milan Jovanovič-Batut. Njegovo jc ime Brai dr. Milan Jovanovič-Balu J kao čuvenog bakteriologa poznato po njegovim znanstvenim radovma i van granica naše otadžbinc, što pokazuje i činjenica, da pored začasnog doktorata beogradskog i zagrebačkog univerzite-ta ima i začasni doktorat beekog sve-učilišta. U našem je narodu poznat zbog svojih brojnih popularnih knjiga, u kojima je u lakom stilu piše o zdravlju za priprosti narod. Jubilarac jc i SYest?.n stari Soko, pa je bio i jedan od starešina beogradskog Sokola-matice. Sedom bratu jubilarcu pridružuje svoje iskrene čestitke i čitavo naše Sokolstvo. Velike narodne svečanosti u Ljubljani, Grad Ljubljana proslaviče 22 i 23 oktobra vrlo svečano dvadesetgo-dišnjicu početka balkanskog rata koji je tada i kod slovenačkog dela našega naroda još jače uzdigao nacionalnu svest. i u narodnim masama utvrdio osečaj jedinstva Srba, Hrvata i Slove-naca. Več onda, usprkos svih poteško-ča i prepreka sa Strane austro-madžar-skih vlasti veliki je broj bio onih, koji su iz svih ovamošnjih krajeva preko Save pohrlili u Srbiju kao borci-dobro-voljci. Bili su to največim delom Sokoli. Tako medu lekarima vidimo i ta-danjeg starostu Slovenske sokolske zveze i prvog starešinu bivšeg Jugo-slovenskog sokolskog saveza pok. brata dr. Ivana Oražena. Ovim svečano-stima u Ljubljani učestvovače sva nacionalna društva, u prvom redu Sokolstvo Dravske banovine. Pevački kongres u Beogradu. U nedelju 9 o. m. održan je u Beogradu vanredni kongres Jugoslovenskog pe-vačkog udruženja. Na kongresu je bilo zaključeno da se za stalno sedište udruženja odredi Beograd. Uz veliko odobravanje primljena je vest, da je Nj. Vel. Kralj preuzeo protektorat nad sveslovenskim pevačkim kongresom, koji če se održati naredne godine na Vidovdan u Beogradu. 75-godišnjica smrti Josipa Resla. Pre 75 godina na dan 10 oktobra umro je u Ljubljani, gde je i sahranjen, veliki i genijalni izumitelj Josip Resi, rodom iz Hrudima u Češkoj. U našim je krajevima služio kao šumar, ali se je pored svoje službe mnogo bavio raznim izumima, kojih ima mnogo. Oso-bito se proslavio izumom vijka parnih brodova. U životu nije imao sreče, pa su njegove korisne izume iskoristili drugi. U Ljubljani nazvana je i jedna ulica njegovim imenom. 100-godišnjica Klarovog zavoda u Pragu. Prag slavi ove godine zbilja mnoge značajne jubileje pa se ne može mimoiči ni stogodišnjica zavoda za slepce koji je 4 oktobra 1932 osnovao profesor Karlovog univerziteta dr. Alojzije Klar. Uk'inuto ropstvo u Kini. I ako je Kina več od godine 1912 samostalna država, ipak je tek sada izišla naredba vlade, kojom se ukida ropstvo. Svaki vlasnik roba obavezan je da istog pusti na slobodu, u protivnom kažnjava s globom od 300 dolara. Kupujte zastave kod I. Nešfcudia, Ljubljana 2UPAI IZ UREDNIŠTVA Dopisnicitna Iz naših župa i društava U poslednje vreme prima uredni-j ^°v,0t? nekojih naših jedinica mnoge rnvif*J?,e ° ,raznim priredbama s neve-nriroHK ve zadocnjenjem, čak o n«r su se održale pred ■ • eci’ 1 sa zahtevom, da se • v,e u >!narednom broju«. Ovakovo zv4s f.YanJ<; ”ei?a nikakove svrhe, ni za doticnu jedmicu, ni za našu širu so-Kolsku javnost, a ješ man je za naš list, . °-4 lz z} svakoga tedna, jer su ova-ovi izvesta ji šušti i bezvredni anahronizmi. Istakh smo več nekoliko puta, a sada ponovno podvlačimo, da čemo objavljivati samo aktuelne i z v e š t a j e. Neopravdano je tražiti, da se objavljuju stari, davno zaostali’ ponajčešče kilometrični, izveštajii, a na štetu urednih i poslanih na vreme. — Nadalje ponovno molimo, da se s vi dopisi pišu samo na j e d n o j sad^žaiu ’ 4-to u sfvarnora 1 zbijenom u budžetnm s? ^аЈе mogučnost, da, sta. objavimoPruve\ld®nom ^rostoru H; broj izveštaja iz što^ Угег”е što veci župa i društava. Dopisan,?aših treba da su čitljivi ’ a опП^-Г1 •°m’ stroju da su pisani „ razmaknutim ret* cima, te da nam se salju na originalni* primerciina ih pak na jasnim, čitljivim kopijama. Svi dopisi treba da su potpi-sani. Priposlane slike pak, koje treba da su vrlo jasne i ostre, uredništvo če objavljivati po mogučnosti. Župa Ban/a Cuka IZVEŠTAJ I OCENA VEŽBI NA OKRUŽNOM SLETU U PRIJEDORU Tehničkom odboru župe podneo je brat Volk, župski prednjak, izveštaj o okružnom sletu u Prijedoru od 18 IX o. g. kao i ocenu vežbi, pošto na sletu nije bio prisutan župski načelnik or. U. Stefanovič, koji je u ostavci, a nijc mogao prisustvovati ni njegov zamenik br. Puhalo. Ovaj izveštaj Primljen je do znanja, a mi iz njega donosimo izvod radi obaveštenja sokolske javnosti i radi znanja onih kojih se tiče: Pripremni radovi. Sokolsko društvo Prijedor slavilo je prigodom ovoga sleta i svoju 25-go-dišnjicu rada, te je sletski odbor iz-dao lepo opremljenu »Spomenicu« i u svojoj nakladi raznovrsne sokolske dopisnice, koje su se prodavale na sletu. Društva na slet počela su dolaziti več u subotu 17 IX, a 18 IX oko 9 sati stigla su več sva društva. Ovako kasno stizanjc društava imalo je posledicu, da se probe na slctištu nisu mogle izvršiti na vreme, uslcd čega je bio i slabiji uspeh javne vežbe. Probe vež-bačkih kategorija ispale su dosta dobro, a kod nekojih kategorija bolje nego sama javna vežba. Kod javne vežbe skupile su se sve kategorije na vreme, ali je usled umora popustila disciplina i zavladao nered, tako da su vodnici odcljenja imali mnogo muke. Ocena javne vežbe i nastupa. 1 tačka: Članovi. Nastup u osme-rostupima prilično uspeo. Nastupilo svega 74 vežbača. Kod samog početka vežbe članstvo se pomelo i nije radilo u skladu s muzikom. Pokreti i stavo-vi površni i mlitavo izvodeni uslcd umora, lenosti i aljkavosti. Nckoji članovi društva Banja Luka nisu poneli sobom majice. Uspeh dakle slab. 2 tačka: Ženski naraštaj, nastupio u eetverostupima. Svega je nastupilo - naraštajka. Vežbe odredene za IX s\ esokolski slet u Pragu odvežbane su na brojenje. 3 tačka: Muška deca. Nastup u pe- s P” za zupske proste vežbe, i to po sredini tri reda muške dece iz so-kolskc cete Ornarska, i sa Strane po jedan red društvene dece. Svega je nastupilo 73 muske dece, i od toga 32 u narodnom odelu, deca iz Omarske. Vežbom su vladala najbolje ova seo-ska deca, što se ima upisati u dobro sestri Nati Jakovljevič, njihovoj pred-njačici. — Uspeh vežbe dobar. Izvo-denja ostra i u skladu s muzikom. 4 tačka: Članice. Nastup u četve-rostupima, svega 26 članica za vežbe za praški slet. Vežba je izvodena na brojanje, jer nije bilo nikako moguče složiti vežbe s vojnom muzikom. Uop-če vojna muzika na ovome sletu svi-rala je ispod svake kritike. 5 tačka: Članovi Sokolske čete Lu-šci-Palanka, nastupili su u dvojnim re-dovima u vežbi s puškama. Vežbe su izvedene oštro, precizno, lepo i složno, te je njihov nastup svestrano zadovo-Ijio. Vežbe su odvežbane na brojanje, jer za njih nije bilo muzike. Čctu je predvodio brat Jovo Radmanovič, a nastupilo je 48 članova. Ban g. Milosavljevič čestitao je na uspehu br. Rad-manoviču. 6 tačka: Vežbe na spravama. Brača su nastupila u vežbama na preči (vratilu) i razboju, a da nisu bili pot-puno spremni za vežbe koje su oda-brali, što je pokvarilo efekat vežbi. Nastupilo je 4 vežbača na vratilu i na razboju iz društva Banja Luka i Prijedor. Pošto je uspeh vežbi bio dosta slab, dat je znak trubom za otstup. 7 tačka: Muški naraštaj, nastupio je u šesterostupima s 48 vežbača, koji su odvežbali samo tri praške vežbe, jer četvrtc nisu svi znali. Vežbe uz muzi-ku izvođene su dosta dobro, samo je brat Posarič vežbače pomeo krivim brojanjem i izveo ih iz takta muzike. Kod vežbanja bilo je mnogo površnih stavova i labavih pokreta, inače bi vežba bolje uspela za 10%. 8 tačka: Ženska deca, nastupila su u dve struje po 3 za župske vežbe, svega 72 dece. Vežbe izvodene su uz mu-ziku vrlo dobro. 9 tačka: Vojniči 33 p. p. nastupaju za vežbe s puškama uz muziku, svega 9, a izveli su tri vežbe vrlo slabo. 10 tačka: Posebne tačke društava i gimnazije: a) Nastupilo 23 naraštaj-ca seljaka iz Bos. Petrovca s 3 vežbe sokolske čete iz god. 1931. Vežbe uz muziku izvedene su dosta dobro. — b) Dači realne gimnazije u Prijedoru u vežbama sa štapovima, svega 31 dak. Vežbe su vrlo lepe, ali slabo uvežbane i izvedene. — c) učenice real. gimnazije Prijedor u prostim \Težbama za školski đački dan 1932 god. Predvo-dila ih je sestra Nada Stupar. Nastupilo ih 28 s tri vežbe uz muziku. Uspeh vrlo dobar. U tačka: Članovi sokolskih četa. Dosta teške proste vežbe za IX sveso-kolski slet u Pragu izvele su naše sokolske čete uz sudelovanje članstva Sokolske čete iz Knina. Nastupilo 99 članova u šesterostupu u sve četiri vežbe uz muziku. Za čudo ove vežbe je uspelo složiti s muzikom, te su izvedene vrlo dobro; mnogo bolje od vežbi članova. 12 tačka: Zaključna skupina prije-dorskog društva u kojoj je sodelovalo sve muško i žensko članstvo, naraštaj i deca. Sastav skupine je dobro zamišljen, samo je trebalo pojedine sta-vove jače naglasiti, i da cela skupina dode do večeg izražaj a. Zaključak ocene. Da je bilo više vremena za probe pojedinih kategorija, javna vežba bi mnogo bolje uspela, a tako je razveseljiv uspeh samo kod nekih kategorija, a naročito kod četa, a kod drugih jedva zadovoljiv. Manifestacioni uspeh sleta obzirom na golem broj učesnika velik je i dostojan Sokolstva; tu je ponovno dokazana ustrajnost, sloga, bratstvo i ljubav, koju traži i pruža Sokolstvo. Saradnja odredenih pomagača-vod-nika pojedinih odeljenja bila je vrlo dobra, a njihova dužnost teška, jer su imali mnogo posla dok skupe kategorije, kako za probu tako i za javni čas. Slaba disciplina i neposlušnost kod članstva doprinela je mnogo neuspehu nastupa. U pogledu odela svečanog i vežbačkog zapažene su mnoge neured-nosti, što valja u buduče izbegavati. Na koncu valja istaknuti i to, da ne-koja društva, koja su bila obvezana prisustvovati sletu, nisu poslala ni delegata, i da nije bilo društava, koja nisu bila obvezana da prisustvuju sletu kao na pr. Drvar, Jajce, Bos. Petro-vac i Oštrelj, ovaj slet ne bi imao izgloda okružnog sleta. Javna vežba počela je tačno u 15 sati, a zaključena nešto pre 17. Akademija. Sve tačke na večernjoj akademiji izvedene su dosta dobro. Br. Stevo Ža-kula deklamovao je dve lepe pesme i to: »Ave Serbia« od Jovana Dučiča i »Na Gazu« od M. Rakiča. Obe deklamacije bile su od strane publike paž-ljivo saslušane i deklamator burno pozdravljen. Kako je ovaj slet prireden prili-kom 100-godišnjice rodenja dr. Miroslava Tirša, on je značio svakako ja-čanje sokolske misli u gradu, a naročito na selu, te je u tom pogledu posti-gao svoju svrhu. M. H. Župa Celje DVAJSETLETNI JUBILEJ DELA BR. LOJZA HOFBAUERJA V HRASTNIKU Kako kratek čas je 20 let v zgodovini naroda, kot bežen trenutek se nam zdi, vendar pomeni 20 let v življenju posameznika ogromno. Posebno mnogo pa pomeni v življenju našega jubilanta. Pred dvajsetimi leti, 15. X. 1912, se je prijavil k Sokolu, v času najhujšega terorja a.-o. oblasti m to v kraju, ki je bil popolnoma v oblasti podivjanih nemčurskih tolp. V Hrastniku je ponudil svojo pomoč Sokolu, torej v kraju, ki je bil nekdaj in je še danes eden najnevarnejših krajev nacionalnega in sokolskega dela. Ni se bal kot nacionalni učitelj jasno izraziti svojega mišljenja, ni se ustrašil borb in preganjanj, ni se ustrašil sovraštva in nehvaležnosti —- ne ni, ker mladina ne pozna strahu, ona hoče k cilju, k svobodi, k soncu. Ves svoj prosti čas, vse svoje organizatorične in fizične moči ter mnogo materialnih sredstev je žrtvoval nacionalni in socialni povzdigi Hrastnika. Pot, po kateri je hodil in še danes hodi, je bila trnjeva in težka. Toda naš Lojze ni poznal ovir, vsemu delu in napredku je utisnil svoj pečat, ponosna stavba Sokolskega doma je plod njegove marljivosti in ljubezni do Sokola, vsa je prepojena z njegovim znojem, zgrajena s trudom njegovih rok. Zato ne sme in ne more nikdar izginiti. Kot učitelj ni poznal počitnic, vse je dal, zahteval za to ni ničesar, saj je v njegovem srcu globoko vsajena Tir-ševa misel in beseda — ne časti ne slave, poedinec nič, celota vse. Mnogo jih je s svojo prijazno besedo, s svojim vzgledom in s svojim demokratskim in bratskim ponašanjem pripeljal v sokolski tabor, mnogo zapeljancev je rešil iz krempljev nasilnih potujčevalcev našega rodu. Nikdar ni omahoval, vedno neutrudljiv je čvrsto veroval v uspeh svojega rodu, v lepše dni našega ponižanega m teptanega ljudstva. Vsa narod, društva v Hrastniku ga imajo v svojih odborih, saj ga ni boljšega poznavalca in svetovalca kot je on v nacionalnih in socialnih ozirih. Za vse to delo je bil ravno v letošnjem letu odlikovan z denarno nagrado iz kraljevega fonda. Pač najlepše priznanje tudi z Najvišjega mesta. Zato, dragi Lojze, ne kloni, delaj tako naprej, saj končno bodo vsi, ki Ti z malenkostnih vzrokov nasprotujejo, spoznali svojo zmoto in umolknili. Z. Župa Karlovac PRVI ŽUPSKI PROSVETNI TEČAJ od 23—25 septembra 1932. Več od početka rada u ovoj župi osečala se potreba da se održi jedan čisto prosvetni tečaj, jer su nicala društva i čete u mestima, u kojima nikad nije bilo Sokolm. Tefcnički se počelo Župa Cefinfe PREDNJAČKI TEČAJ U TIVTU Sokolski rad ne može se zamisliti bez dobrih prednjaka, čiju potrebu osečaju sve župe, a pogotovo naša, u kojoj se Sokolstvo tek počelo da razvija. Naša je župa po svojoj teritoriji, jedna od največih, a po saobračajnim prilikama najteža. Ako župski načelnik ili prosvetar želi da obade društva, hoče se ne samo velikog napora i mnogo vremena, več i silnih materi-jalnih izdataka. Lakše je poči u Prag. nego u Kosovsku Mitroviču. Zato ovi funkcioneri trebaju dosta vrednih sa-radnika ako se želi da sokolski rad krene napred. Znaj uči to, uprle su se sve sile da se ovoga leta održi jedan prednja-čki tečaj. Pozvana su sva društva da pošalju jednoga brata na račun društva, a jednoga na račun župe. I hvale je vredno, što su se društva odazvala, pa i ona iz najudaljenijih krajeva, A Tivat je najpogodnije mesto da sc održi takav tečaj, jer pruža sve uslove. Ima sve potrebne sprave, lepa i udobna konačišta, divno vežbalište, oko ko-jeg je prostrani šumski park, pa more gde su se tečajnici kupali, dobru jef-tinu hranu, odličnu vodu i t. d. Tečaj je trajao 21 dan, od 7 do 28 avgusta. Trcbao je da traje još toliko, ali financijska sredstva nisu do-zvoljavala. Na tečaju je bilo 54 brače i sestara. Radilo se od ranog jutra do večeri. Pa ipak, iako su svi bili umorili, na večer sc orila skladna pesma u mladanih grla. Disciplina je bila uzor-na. Teoretski i praktično sokolski sistem predavala su brača: župski načelnik Žluva, prednjači Oblak Ivo, nast., Viskovič Vinko, Grubišič Ivo i sestra Padovan 90 časova. Brat dr. Tur-keto predavao je anatomiju, higijenu i prvu pomoč 12 časova. Ni na prosvetno delo nije se zaboravilo, pa su brača: Bendiš, Berne, Domančič, Hruš, prof. Marčič, dr. Pertot, Popovič, Se-kulovič, Rajčevič predavali 40 časova ideologiju, historju, organizaciju, ad-ministraciju i t. d. Tečaj je uspeo u svakom pogledu. — I. B. i Sokolstvo: br. dr. Grnjič; Sokolska štampa: br. prof. Sablič; Značaj teles-nog vežbanja i Tiršev sustav: s. Bla-škovič; Socijalno staranje članstva: br. Kubičck; Putevi i eiljevi: br. Nikšič; Pesma i muzika br. Katič (Samobor); Istorija Sokolstva: br. Nikšič; Govori pred vrstom: br. Sablič; Sokolstvo i selo: s. Trkulja-Vojnovič: Staranje o novom članstvu: br. jo (A O tn 3 o t CL industrija športskih proizvoda [Ш M. DRUCKER ZAGREB, ILIČA 3? BEOGRAD, KNEZ MIHAJLOVA35 (Pasaž Akademije Nauka) Lakoatletika! — Odbojka!_ Celokupna oprema za sve športove iliiiuimi SIRITE SOKOLSKU ! ! ŠTAMPU: ! ! I „SOKOLSKI GLASNIK" „SOKO", „SOKOLIC" i „N ASU RADOST" __ /oјмафаА ali шш) KUiAKNAfMHIf Iv. Brunžiž pleskar in ličar se toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON St. 347« Ljubljana Kolodvorska ulica 23 Oglašujte u »Sokolskom glasniku«! RUDE in KOVINE naaaasasMnBD. о.енаааав LJUBLJANA,MASARVKOV A CESTA 15 Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gr os: svinec, cink, cin, aluminij, baker, cinkova pločevina, svinčena pločevina, pocinkana železna pločevina, cinkovo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Celje), barve, žveplenokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, stara kovine, kovinasti ostanki, rude vseli vrst JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJA RECISTROVANA ZADRUGA S OGRANIČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma t za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i 0 muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 2S-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA• 13.831 ZAHTEVAJTE CENIK INDUSTRIJA SOKOLSKIH P OT R E P ŠT IN A Branko PaliKZa9reb’ Kra'ilce Mariie 8 Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Brzojavni naslov: „Trikotaža" Zagreb Зф- Telefon interurban 26-77 n lzradjujem sve vrsti sokolskih potrepštma za javni i izletni nastup svih kategorija našega članstva i to tačno prema propisu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Slike u originalnim bojama propisnih odijela nalaze se u knjiži .Organizacija Saveza SKJ“. — Zahtjevajte ejemke i prospekte. — Cijene jrrlo 11 ■■ umjerenc, a za točnu i solidnu izradbu jamčim. N Izradujemo propisno medicinske lopte: za članstvo: iz najbolje kože Din 495 iz impregniranog platna . . „ 415 — za članice i naraštaj: iz najbolje kože ..... Din 405 iz impregniranog platna . . „ 330 — oglase odgovara Mica Koščeva Za upravo Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar • Ureduje Redakcijski olsek Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani