Zb. gozdarstva m lesarstva, L. 19, lit. 1, a.1253 - 272, Ljubljana 1981 
UDK 631.618163 
NEKA ISKUSTV,A NA REKULTIVACIJI LAPOROVITOG ODLAGALIŠTA RUDNIKA 
MRKOG UGLJA MDJURDJEVIK" U DJUROJEVIKU 
Husnija OMERČEHAJI<'.!*, Josip FABic!**, Bo!o PAVLOVI~*** 
IZVOD 
Omerčehaji6, H.P'abi6,J., Pavlovi6, B., (1981)1 Nelca iskustva na re-
kultivaciji laporovitog odlagalUtarudnika mrkog uglja "Djurdjev-
ik" u Djurdjeviku. IV.jugoslovanski aimpozijum OŠTE<!ENJE ZEMLJIŠTA 
I PROBLEMI NJEGOVE ZAŠTITE do 14. do 16.oktobra 198l~godine. 
Lipnice - Jugoslavija. 
Površinska eksploatacija uglja u rudniku "Djurdjevik", obavlja •• 
od 1949.godine. Radom površinskih kopova do sada je ošte6eno i uni-
šteno preko 300 ha plodnog tla, a do 1990. godine bi6e degradirano 
preko 600 ha. Radovi na rekultivaciji počinju 1979. godine i do sa-
da je rekultivirano oko 35 ha odlagališta. U ovom,radu prezentira-
ju se neki rezultati i naJa iskustva, kao i problematika vezana za 
rekultivaciju kao: 
- neposredna i brza rekultivacija i rekultibilnost geoloških 
materijala, 
- završno oblikovanje odlagalUta i ·problem oborinskih voda, 
- biološka rekultivacija i izbor kultura, 
- tehnologija privodjenja zemljišta kulturi, 
- dopunska istrdivanja itd. 
---------------~----
* 
** 
•••• 
Dipl.in!.agr., Institut za rudarska iatra!ivanja • Tuzla 
Dipl.in!.rud., Rudnici mrkog uglja "Djurdjevik" u Djurdjeviku 
Rud.tehn., Rudnici mrkog uglja "Djurdjevik" u Djurdjeviku 
253 
ABSTRACT 
Omerčehaji6, H. Fabi6, J.Pavlovit,B.,/1981/ SOME EXPERIENCES IN 
RECULTIVATION OF THE MARL WASTE DUMP OF TEH BROWN COAL MINE 
"DJURDJEVIK", DJURDJEVIK. IV Yugoslav Ssmposium SPOIL AREA AND 
TEH PROBLEMS OF IST PROTECTION,14.-16. 
Octobar 1981.Lipice, Yugoslavia. 
Surface exploitation of coal in the Coal Mine 
"Djurdjevik" has been performed since 1949. Over 300 hectares 
of fertile soil has been damaged and destroyed up to now,and 
till the 1990 the disturbed area will amount to 600 
hectares. The process of recultivation has started in 1979, 
and, up to now, about 35 hectares teh waste dump have been recu-
ltivated. In this paper, some of our results and experiences 
are presented, such as: 
- the direct and fast recultivation and recultibility of 
geologicai materials, 
- the final forming of the waste dumps and the problem of 
atmospheric waters, 
- the biological recultivation and the choice of plants, 
- the technology of the soil recultivation, 
- the additional research, etc. 
l,'/OD 
Područje Djurdjevika se nalazi u istočnom dijelu banovickog uglj-
cnog basena sa Seonom, u slivnom području rijeke Spreče, odnosno 
njenih pritoka Gostelje i Oskove. Duž pomenutih rijeka na čijem 
je basen području, prelaze osnovne komunikacije kao što su: Regi-
onalni put Županja-Kardeljevo, asa sjeveroistočne strane, dolinam 
Oskove, prelazi put Tuzla-Banovici 1 željeznička pruga Brčko-Bnno­
vici. Basen ima nadmorsku visinu od 236 do 340 m, U ležištu Djur-
djevika utvrdjene su geološke rezerve uglja od oko 80 miliona tona 
s;,1 oko I6MJ/kg DTE, (jedan od najkvalitetnijih ugljeva u SRBiH), 
254 
Ovdje je eksploatacija uglja vršena još prije II svjetskog rata. 
Površinska eksploatacija počinje 1949. godine sa vrlo primiti-
vnim sredstvima rada, tako da sve do perioda 1967-1971, godine, 
nije ni bilo značajnijeg narušavanja okolnog prostora, U ovom se 
periodu otkopavanje vrši sa manjim koeficijentom otkrivke (3,5 m3 
č.m. na l t.k,u.), da bi se od 1975. eksploatacija obavljala u ve-
6im dubinama sa skoro dvostruko ve6im koeficijentom otkrivke- (6,4 
m3 č,m. na l t.k.u.), kada dolazi do znatnijeg oitedenja zemljišta 
što je posljedica proširenja otkopnog prostora i zauzimanja sve 
vetih površina za odlagališta. 
Ve6 od 1982. godine počinje eksploatacija uglja na još ve6im dubi-
nama gdje koeficijent otkrivke rapidno raste i iznosi preko 11 ·m3 
č.m, na l t,k,u. Za kopanje i odvoz otkrivke i uglja sada se kori-
ste bageri velikih kapaciteta (zapremina kašike 17 m3)i kamioni 
kapaciteta 180 m3 , 
Na taj način dolazi do znatnog pomjeranja i premještanja geoloških 
materijala, pa dolazi do uništenja prirodnog agroekosistema, kako 
na otkopnom prostoru i odlagalištima, tako i na zemljištu u nepos-
rednoj blizini kopa, 
Pod uticajem rudarskih radova,u Djurdjeviku je do sada degradirano 
ukupno preko 300 ha zemljišta, da bi se za narednih 10, god, deg-
radiralo preko 600 ha, 
rr~tkični zahvati na rekultivaciji ovdje počinju 1979, godine izra-
do~ potrebne tehnološko-tehničke projektne dokumentacije da bi do 
sada ve6 priveli kulturi površinu odlagališta od oko 35 ha. 
Neposredno prije početka radova na rekultivaciji proučavali smo 
niz faktora od uticaja na rekultivaciju, a koristili smo i neka 
iskustva radova autora o. mogu6nosti rekultivacije laporovitih odla-
gališta kao što su: J,Shwaetek (1972), A,K.FoUJc!uk et al. (1977), 
Reaulovic!, H,et aZ. (1976), iJirJakovic!, N_et,al, (1978), Omerc!eha-
jic, H, (1978) i drugi, 
255 
Takodje smo obilato koristili iskustva i rezultate nekih naših 
ogleda iz rudnika "Banovidi". 
Na bazi svih ov!h saznanja, kao i dodatnih proučavanja, cilj nam 
je bio da se opredijelimo za najracionalnija rješenja rekultivac-
ije na ovom površinskom kopu, vodedi računa o svim relevantnim fa-
ktorima uticaja na uspjeh rekultivacije u širem smislu.Uvezi s 
tim, naša opredjeljenja nismo čvrsto postavili, jer smo rekultiva-
ciju svatili kao dinamičan dugoročni procesu kojem 6e se, na bazi 
planiranih dopunskih istraživanja (poljski ogledi 1 dr.), naša pre-
dhodna opredjeljenja korigovati u smislu novih racionalnijih sazn-
anja. 
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NJIHOVO TUMAČENJE 
a) Problematika opredjeljenja za posrednu 111 neposrednu 
rekultivaciju 
Posredna rekultivacija podrazumij.eva selektivno otkrivanje, skida-
nje, odvozi odlaganje oraničnog humusnog sloja, čime se ukupni 
troškovi rekultivacije znatno uvedavaju. Doronenko~ E.P, (1979), 
ističe samo dva slučaja, kada se obavezno primjenjuje posredna re-
kultivacija, i to1 
1) Ako je oranični sloj dubok najmanje SO cm i ako sumu agrofizi-
čke i agrohemijske osobine takve da ga svrstavaju u prvokl~sna 
tla. 
2} Ako je geololki materijal koji se odlaže na površinu odlagali-
šta fitotoksičan. 
3) U svim ostalim slučajevima opredjeljenje za posrednu rekultiva-
ciju mora biti u funkciji uvedanih troškova i rekultibilnosti 
geoloških tvorevina koje se odlažu na površinu odlagališta, 
Mi smo se opredjelili za neposrednu rekultivaciju uglavnom iz sli-
jedeta dva razloga: 
1) oranični sloj zonalnog tla koji dolazi pod uticaj rudarskih ra-
dova ima vrlo loša agrofizička i agrohemijska svojstva. 
256 
To su uglavnom podzola1to-pseudogl~jna tla sa svim njihovim ne• 
gativnim karakteristikama za uzgoj kulturnog bilja,kao što sur 
nepovoljna fizička svojatva, težak glineno-ilovaati mehani~ki 
sastav, stagnacija površinske vode u gornjem dijelu profila, 
nepovoljan vodno-vazdulni režim, visok hidrolitskih aciditet, 
niske pH vrijednosti, odsustvd caco3, mali procenat sadržaja 
humusa, nezadovoljavajuda opskrpljenost fiziolo.škim hranivima 
itd. Prema torne, ova tla su pretežno niske ili vrlo niska prod-
uktivne sposobnosti. 
Tla sa ovako niskom produktivnom sposobnolldu, nemaju nikakvog 
opravdanja da se selektivno odlažu a zatim naatiru, u odredjen-
oj močnosti, na površinu odlagalilta, Samim tim se isključuje 
posredna rekultivacija. 
2) Neosporno je da posredna rekultivacija uvedava ukupne troškove 
rekultivacije. Detaljnije ekonomske analize nismo obavljali, jr.r 
je dovoljan predhodni razlog (loše tlo) da bi smo se odlučili za 
neposrednu rekultivaciju. Ilustracije radi navodimo podatak da 
1m3 skidanja i odvo!enja humusa skreperom na udaljenost od 1200 
m, kollta 80 dinara. za minimalno nastiranje humusa po površini 
u modnosti od 0,5 m !znosilo bi 400.000 dinara, a da i ne gov-
orimo o trolkovima depol'IOvanja 1 čuvanja humusnog materijala. 
b) Rarakter1,t1ke geololkog materijala za nepo1r•dnu rekultivaciju 
s obzirom na to da 1mo se dpredjelili za metod nepo1redne rekulti• 
vacije, bilo je neoph<Jdno !stražiti i utvrditi rekultibilnoat geo-
loških tvorevina koje ·dolaze na površinu odlagali!lta i koje smo Ul"' 
slovno nazvali •zeml.jiltem". Znači da je sedimentna 1tijena, kao 
jedan od pedogenetakih faktora, pod uticajem rudar•kih radova, d~- ~ 
šla na površinu odlagališta, pa je bilo neophodno utvrdlti njene 
geološko-litololke karakteristike kao i njena pedološka ilvojstva. 
u geološkoj gradji Djllt'djevičkog basena učestvuje vi5e geololkih 
formacija različitih po sastavu, modnosti, a naročito po vremenu 
postanka, tako da•• na _relativno malom prostoru (400-500 ha) aua-
recu sve vt-ste stijena počev od paleozoika pa do kvartara, · 
257 
Ccološke formacije Djurdjevičkog basena podijelili emo utri grupe: 
kon,plcks stijena od. paleozoika do krede, 
lirnničko-terestrička serija sa ugljem i 
pliocenski konglomerati, 
U seologiji le1išta, najznačajniji kompleks sedimenata je mlada la-
r•orovito-glinovita serija sa ugljem, nazvana limničko-terestričkom 
:,<)J'.'ijom. Ova surija predstavljena je sa tri litololiki jasno izdvoj-
"Dn paketa: 
- podina, 
ugljeni sloji 
krovina 
Ova serija prikazana je na· slijede6em stratigrafskom stubu: 
STilATIGfl/lF'.:.111 STUB 
lO.l<Allftl: l't( "lič'A 
.- . ! - ! ·: 1-= 
l. .. J' 1 ·- ,: 
rzdroblj•n tamno ~Iv, t/.:"'Or.,'\C krcfo;:1!1,1 !"3 Dtlccima-
. b"r1" 1 •Jhnovlt 
1 -, ., •. _J. 1 
l ~~ ,:_·~---~ ,;.-:: i~,.n¼ -=-==-'-'---~~-------------,-
1 -----~-t----"-"_AL_i _______ L,._ 
1 · ·. :.~ . · - 1191JtVl1, ,.,,:ntan 1 
,~_'._;li~:'.7,--_'--,:::;;,;: :::~~,:,.::::.:: .. ,.~ '11~,:~-
. ., ,..,, C.Uti.It ... n;11,v11a nlva 
- ~.:::.,iZ,~--~-1-------------,-'·-·'~·"--l 
;j _;. ·' 1 :-',:"'- ILAPOAAC 
:~j ·,' · r j' ··:.! 
9Hnovll, krt tamun 
258 
Podina ugljenog sloja je od bazalnih konglomerata, čvrsto cementi-
ranih laporovitih krečnjaka i nešto glinovitog lapora. Medjutim, 
sa aspekta rekultivacije, ovi litološki materijali nisu interosan-
tni jer, kao 1 ugljeni sloj, ne učestuvju u izgradnji odlagališta 
koja se rekultiviraju. Prema torne se gotovo isključivo od geološk-
og materijala iz krovine uglja formiraju odlagališta. Modnost kra-
vine u ovom basenu se krede od 130 do 260 m. Upravo je zato bilo 
nužno utvrditi neke geološko-litološke karakteristike kravine sa 
aspekta rekultibilnosti stijena koje učestvuju u njenoj gradji. 
Osnovne komponente stijena u krovini su uglavnom slijededi lapara-
viti sastojci1 
- laporoviti krečnjak, 
- sivi laporci i 
- muljoviti laporci sa biljnim ostacima. 
Pored ovih stijena, sporadično se javljaju i drugi facijalni vari-
jateti kao što su: glinoviti laporci, bentonitska glina, proslajci 
laporca idr. 
Donje partije krovine su sastavljene od čvrstih krečnjačkih lapor-
aca sive i tamno-sive boje, bankovitog !zgleda sa ostacima faune. 
Sive partije krečnjačkog lapora su silifikovane i zonalno se smje-
njuju sa ostalim laporcima. 
Slojevitost je mjestimično dobro razvijena. Medjutim, u profilu kr-
avine karakteristična je zonalnost koja dolazi kao posljedica svje-
tlijih i tamnijih laporaca izrnedju kojih nema slojevitog prekida. 
Srednji dio krovine izgradjen je od sivih laporaca kaj! se naizmje-
nično i zonalno smjenjuju sa tarnnim glinovitim laporcima u kajima 
se sredu ostaci flore. 
Na prelazu iz donje u srednju krovinu javlja se sloj bentonitske 
gline sa najvedom modnol.ldu od O, 9 rn, koja se još nekoliko puta jav-
lja u vrlo tankim slojevima u krovini. 
259 
u završnom dijelu krovine preovladjuju nešto mekši laporci u čiji 
sastav, pored krečnjaka, ulaze još glinovite alumosilikatne kompon-
ente. Nekada su to glinoviti proslojci u laporovitoj seriji a naj-
češ6e su glinovite čestice intimno izmješane sa krečnjačkom masom 
tako da grade seriju glinovitih laporaca. 
Sve su ove laporovite mase nastale talOženjem materijala u jezersk-
oj depresiji. Taloženje je bilo dugo i relativno mirno. Inače, lapo-
roviti rnaterijali predstavljaju smješu Caco
3 
i gline u kojoj nijed-
na od ovih komponenata nije tako malo zastupljena da predstavlja 
"nečisto6u" za drugu komponentu, a pomješane su tako da se medjuso-
bno nemogu raspoznati. 
Završni sloj krovine predstavljen je žutom glinom i. ustvari je ·te-
rasni pseudoglej kod koga je mramoriranje jako izraženo i izrazito 
ima negativne fizičke karakteristike. 
Kako se iz ovog kra6eg prikaza vidi, kr.ovina ugljenog sloja je sas-
tavljena uglavnom od laporovitih qeoloških serija raznih varijate~ 
ta laporca. Gotovo je sigurno da svi ovi varijeteti nisu jcdnnko 
pogodni za rekultivaciju, pa bi se vjerovatno mogli svrstati u nek-
oliko klasa, od nerekultibilnih do veoma rekultibilnih. Medjutirn, 
istraživanja u tom smislu nisu obavljnna, jer selektivno odvnjnnjo 
pojedinih komponenti stijenskog materijala iz krovine i njihovo od-
voženje na završne slojeve odlagališta rudarskom tehnologijom je 
praktično onemogu6eno. Ovakav metod rada bi sa aspekta rudarske te-
hnologije bio neracionalan i ekonomski neopravdan. Otikrivka (krov-
ina) se uzirna bagerom, napredovanjem po frontu i odvoženjem dampe-
rirna na odlagalište gdjerse istresa po unaprijed utvrdjenoj tehno-
logij~. Na taj način se na površini odlagališta susre6u svi varije-
teti lapora kao i njegovi medjučlanovi. Nerijetko se u ovakvom sup-
stratu na odlagaliAtu primje6uje i prisustvo uglja. 
Dalja istra!ivanja rekultibilnosti odnosila su se na utvrdjivanje 
karakteristika odloženog geološkog materijala sa pedološkog aspek-
ta. U tom smislu iatra~ena su neka hernijska i fizička svojstva od-
lolena krovine. 
260 
Ova pedološka iatra!ivanja obavio je H.Roeulovtd (1979), Iste su go-
dine izvedeni i zavrini radovi na odlagaliltu. Dakle, iatra!ivanl. 
materija! predstavlja sasvim avjele deponovano odlagalište. Ako se 
uopšte mo!e govoriti o tlu, ono predstavlja početnu razvojnu fazu, 
pa je označeno kao depo-regosol,S ozbirom na to da se ovdje radi o 
mladem nerazvijenom zemljištu, horizonata na profilim uop~to nomn, 
Osnovna hemijaka svojstva ovog "zemljišta" prikazana su u tabeli 
br. l. 
~ab.1, - Neke hemijske osobine "zemljišta" 
,Some chemical properties of "Soils" 
pH Humus Caco3 Pristupačni(available) 
H2o KCl % 1 mg/100 g,tla (Soil) 
P2o5 _ K2o 
-------------------------------------------------------------------
7,5-8,2 7,4-7,9 0,34-1,ll 17,42-57,82 0,00-1,JO 4,00-14,00 
Sadržaj fiziološki aktivnog krača nalazio se u rasponu od J,88-
-17,16 %, odnosno koeficijent njegove aktivnosti je bio O,OJ-0,62, 
Neke od fizičkih karakteristika ovog "tla" prikazademo u slijede-
toj tabeli 1 • 
Pijesak 
Sand 
2-0,06 
3,45-22,42 
Tab,2. - Neke fizičke oaobine 
Some phusical properties 
Mehanički sastav (texturo) 
Prah 
Silt 
0,06-0,002 
Glina 
Clay 
0,002 mn 
Hg 
1 
Sadr!!aj skeleta 
'1be cxinteut of 
1 
---·------------------------
10,57-56,35 34,66-67,01 2,38-4,94 28,39-90,51 
Biološka svojstva "aemljiita" nisu posfbno proučavana. 
261 
Iz podataka o fizičkim i hemijskim osobinama se vidi da ovo "tlo" 
u početnoj fazi ne predstavlja zemljište kao sredstvo za proizvod-
nju ljudske i stočne hrane, 
Prije svega, ovdje se radi o supstratu gdje sadržaj skeleta prelazi 
i preko 90 % (apsolutno skeletno tlo) tako da predstavlja ogranič­
avajuci faktor za ma kakvu biljnu proizvodnju, Znači, da se radi o 
kserotermnom staništu, čija su svojstva retencije vode i hraniva 
znatno reducirana i ograničena. 
Iako se sadržaj fiziološki aktivnog krača krece u tolerantnim gran-
icama, što neznači da može doci do njegovog povecanja rastvaranjem 
Caco 3 i njegovim prelaskom u fiziološki aktivno stanje, čije je pr-
isustvo u ovom supstratu takodjer dosta visoko, Ohrabruje dosta po-
voljan teksturni sastav, jer ce znatno prisustvo čestica gline (35-
-67 %)ublažiti negativne efekte skeletnosti supstrata, 
c) Završno oblikovanje odlagališta 
Ovdje se radi o vanjskom tipu odlagališta koje je formirano damper-
skim deponovanjem 23 miliona m3 otkrivke iz krovine ugljenog sloja 
površinskog kopa "Višca". Na taj je način odlagalište formirano iz-
nad površine okolnog terena, koje nije narušeno neposredno rudars-
kim otkopavanjem. Time je stvoren novi prostor od oko 65 ha sa osn-
ovna dva elementa reljefa, planum i kosine. Geomorfologija odlagal-
išta je unaprijed projektnem dokumentacijom precizirana, gdje se u 
rudarsku tehnolgiju unose elementi i kriteriji tehničke rekultivac-
ije. Osnovni problem koji se na ovaj način rješava je zaštita odla-
gališta od oborinskih voda i borba protiv erozivnih procesa, kao i 
svi drugi štetni uticaji ovih voda koji se manifestuju na površi-
ni odlagališta, Zbog toga planum odlagališta ne smije biti apsolut-
no ravan, kako ne bi došlo do zabarivanja površine. Planum odlagal-
išta obično ima konkavan oblik, tako da osigurava gravitacijsko od-
vodnjavanje 1 odvodjenje vode prema unaprijed utvrdjenom vodnom pu-
tu ili akumulaciji na planumu odlagali~ta, Na ovaj način se climin-
iše uticaj oborinskih voda sa planurraodlagališta na erozivne proce-
se na kosinama, jer planum odlagališta dobiva minimalni pad od ruba 
kosine ka vodnom putu od 2 %. 
262 
, Prema našim iskustvima, ovi padovi mi mogli biti i vedi ali ne pre-
ko 4%, što ce u svakom slučaju zavisiti od količine i intenziteta 
padavina, kao i od supstrata od kojeg je odlagalište formirano. 
7.;:ivronlm oblikovanjem odlagalinta treba izbje6i sve zatvorene mik1·0 
i mezodepresije na površini, jer, kako na vodi lfiPjakovic e t al. (1978) 
rnikrodepresije slivne površine od samo 30 m2 negativno utiču na ra-
voj vocki, a ako je voca u centru ove mikrodepresije, u vecini slu-
čajeva potp~no-propada. Za zaštitu kosina od erozije, pored biološ-
-kih primjenili srno i neke tehničke mjere. Prije svega, generalni 
pad kosine se svodi na nagib le: 3 ( 33, 3 %) • Zatim se na .<>vako uredj-
enim kosinama formiraju terase - berme, koje služe za infiltraciju 
i odvodjenje suvišnih voda, a neke od njih služe za komunikacije i 
izlazak na planurn odlagališta. 
Morfološke karakteristike jednog odlagališta u Djurdjeviku prikaz~ 
ane su na slijedecoj skici: 
1· ,-
' , 
1 
----------------
SKICA RELJEFA OOLAGALIŠTA .KAŽALJ• 
P.K. ,VIŠCA U OUROEVIKU 
.,. . 
:.~·· 
\ '( ,-
···· ·L--.~ 
263 
I 
I 
( 
1 
\" 
1 
•J' 
r 
d) ·Biološka rekultivacija 
Pod ovim pojmom podrazumijevamo kompleks agrotehničkih i bioloških 
mjera sa zadatkom da se tehnički rekultivirano "zemlji§te" osposobi 
do takvog stepena da se na njemu, uz običajen& ulaganja, mogu dobi-
iti nadprosječni prinosi kultura koje 6e se kasnije uzgajati • . Potr-
ebno je dakle, ovim mjerama to "zemljište", taj depo-regosol, taj 
laporoviti detritus, tu tehnogenu drobin~, tu laporovitu stijenu i 
sl.,dovesti u stanje nekog zemljišnog individuuma sposobnog za uzg-
oj raznog bilja. Zna se da su to, u prirednim uslovima, dugi evelu-
cijski procesi stvaranja zemljišta (procesi pedogeneze) koji se mj~ 
ere stotinama pa i hiljadama godina. Cilj svih naših mjera u biolo-
škoj rekultivaciji je da ubrzamo pedogenetske procese, te da za vr-
lo kratko vrijeme (nekoliko godina) stvorimo relativno povoljnn su-
pstrat - "zemljište", koji 6e omogu6iti uzgoj bilja. Upravo zbog 
toga govorimo o neposrednoj i brnoj bioZolkoj rekuZtivaciji. 
Medjutim, postavlja se pitanje da 11 je to rekultivacija u pravom 
ami•lu. Možda je to sada .revoluciunarni proces produkcije tla u 
kojem je dominantan činilac čovjek, koji je u stanju da utiče na 
niz procesa formiranja zemljišta. 
Tako na primjer, u Djurdjeviku, čovjek djeluje na procese transfor-
macije mineralnog dijela zemljUta na bdu dezintegrnciju sUjona 
(upotrebom specijalnih mašina za usitnjavanje), zatim na procese 
migracije materija (primjenom tehničkih i bioloških protiv eroziv-
nih mjera) i sl. 
e) Pravci biololke rekultivacije 
Reljef odlagališta nakon završnog oblikovanja, ima jasno izdvojena 
dva elementa - ravne površine i kosine. Zbog toga smo se opredjel-
ili i •• dva pravca biološke rekultivacije - šumarska na kosinama, 
poljoprivredna na planumu. 
Prije aaanivanja ma kakvih kultura, obavili smo niz agrotehničkih 
mjera radi popravke ovog jalovinskog materijala. OVe mjere saetoj-
ale •u •e u slijededemr 
264 
1) Odmah nako~ finog završno9 oblikovanja dijelova povrline odlag-
ališta obavili amo ripovanje na 30-40 cm, uz predhodno rastura-
nje 1/2 od predvidjene doze mineralnih djubriva (P.JC.). Cilj ove 
mjere je da•• mineralna hraniva unesu na odredjenu dubinu i da 
se krupne frakcije skeleta dijelom izdrobe samim ripovanjem, a 
što je mnogo va!nije, izlo!e uticaju atmosferilija, čime se ubr-
zava proces raspadanja laporovitog materijala 1 akumuliranja si-
tnog tla. ova se mjera može izv'oditi praktično u toku cijele go-
dine, a, prema našim iskustvima, optimalni rok bi bio juli-avgu-
st, tako da se ve~ na prolje~e idude godine mogu obavljati pred-
sjetveni radovi. 
2) Nakon 6-7 mjeseci od predhodne operacije obavlja se tanjiranje 
iz ripovane površine, uz predhodno dodavanje druge polovine pre-
dvidjene količine P.I<. djubriva i 1/2 predvidjene norme N djubr-
iva. Na ovaj način dolazi do još vede akumulacije "sitnice" u 
površinskom sloju. 
3) Neposredno iza predhodne operacije vrši se freziranje, uz pred-
hodno rasturanje druge polovine N djubriva. Obično se ova opera-
cija izvodi 2 puta "unakrst". Radedi u ovakvim uslovima dola zi 
do enormnog habanja, trošenja i lomljenja radnih dijelova rotof-
reze, o čemu se mora voditi računa pri obezbjedjenju vedih koli-
čina rezervnih dijelova. 
Ovim de se mjerama smanjiti visok aadr!aj skeleta, a samim tim 
povedati aktivni dio profila, kao i sposobnosti za retenciju vo-
de i dodatih biogenih elemenata. Tako su stvoreni ualovi (iako 
ne u potpunosti) za klijanje sitnog sjemena 1 početnu penetrac-
iju korjena u supstrat. 
4) Radi povedanja retencije ovih materijala.za vodu 1 hraniva, kao 
1 radi njegovog biološkog aktiviranja izvodi se kompleks primar-
nih mjera poznatih u nauci i praksi kao humizacija tla, Sve ove 
mjere svode se uglavnom na povedanj• eadrlaja organske materije 
u zemljištu. Realne mogudnosti za ovo ostvarenje !mali smo u sl-
ijededim izvorima1 
-·obezbjedjenje stajnjaka, 
- korištenjem gradskog smetljilta, 
265 
- korištenjem fermentiranih fekalija, 
- sjetvom siderata za zeleno djubrenje i 
- korištenjem ugljene prašine. 
U uslovima odlagališta u Djurdjeviku koristili smo uglavnom kulture 
za zelenišno djubrenje i djelimično stajnjak (samo kod sadnje voca-
rskih kultura). Kako se ovdje radi o karbonatnem supstratu, za zel-
eno djubrenje koristili smo kalcifilne kulture. Kod ovih kultura 
smo odabrali dvije, pored ostalog i zbog toga što im je sjeme nešto 
krupnije, i to: 
- esparzeta ( Onobrychis nutiva) i 
- uljana repica (Brassica napus oleifera) 
Uoravanje ovih kultura u supstrat obavili smo u vrijeme njihovog 
maksimalnog porasta. 
5) Vrijeme i način unošenja N.P.K. mineralnih djubriva vec smo opi-
sali. S obzirom na izraženu deficitarnost ovih hraniva (naročite 
azota i fosfora) za meliorativno ctjubrenje, kao i za prednj<'tvc-
nu obradu, upotrijebili smo tzv. "udarne" doze ovih djubriva u 
slijedecim količinama čiste supstance: 
- P2o5 600 kg/ha 
- K2I = 300 kg/ha 
- N 200 kg/ha 
Ove doze su nešto korigovan rezultat pedološke analize, a i nek-
ih iskustava iz Poljske, gdje ,T„c;/,1,·aFtcl, iznosi da početnn dav-
&njn k0ja se vrše za iniciranje procesa stvaranja humusa prcla~e 
1000 kg/ha u čistom elementu. 
6) Zasnivanju ekonomski korisnih kultura na odlagalištima u Djurd-
jeviku prilazi se diferencirano. Nakon završene tehničke rekult~ 
ivacije i izvršenja nekih od opisanih agrotehničkih mjera, ocje-
njuje se stanje površine odlagališta, u kojem je stepenu došlo 
do dezintegracije stijenskog materijala na površini odlagališta. 
Tako se na površini odlagališta susrecu ·1okaliteti sa više ili 
manje raspadnutim materijalom. 
266 
Izmedju ostalog, i na bazi stanja supstrata utvrdjujemo organizac-
iju teritorije. Na površinama, opredjeljenim za vočarsku i šumsku 
rckultivaciju, kao i onim sa boljim fizičkim osobinama tla na pov-
ršini pristupamo odmah nakon 6-7 rr,jeseci neposrednoll) zasnivanju od-
redjcnih kultura dok na svim ostalim površinama predhodno obilvlja-
mo sjetvu siderata, pa tek nakon njihovog uoravanja u supntrat., ob-
avljamo sjetvu ekonomski korisnih kultura. Kod podizanja vočnjaka, 
koristili smo neka naša iskustva sa odlagališta rudnika iz Banovi-
ca. Iako je potreban životni prostor vocke 25-30 m2 , u početnoj fa-
zi pripremamo supstrat samo za sadna mjesta na površini nešto manj-
oj od 2 m2, stvarajuči tako "saksije" u supstratu u kojima uglavnom 
obezbjedjujemo sve uslove za razvoj korjenovog sistema za prvih ne-
koliko godina nakon sadnje. Ove ."saks_ije" obogačuju se i zmedju os-
talog, sa 40-50 kg stajnjaka. U medjuvremenu se medjuredni prostor 
u vočnjaku odgovarajučim mjerama priprema za izlazak korjenovog si-
stema iz "saksije", te njegovo "uvodjenje" u širi životni prostor. 
Slično smo postupili i kod šumarske rekultivacije, stim što se ov-
djc zadovoljavamo nešto skromnijim mjerama u priprem! supstrata. 
Sjctvu leguminoza i graminea obavljamo na uobičajeni način s tim 
što se norme sjem!!na za sjetvu uvečavaju za 50-100 % • 
f) Struktura rekultiviranih površina 
tovjekovom intervencijam na opisani način u vremenskem periodu 
ocl samo tri godine uspjeli smo ,mtropogenu pustinju - antropoqeni 
::0rcijarni e}:osistem odlagali?it11 otkrivke, preobraziti u z0lene 
površine, koje več sada !maju niz obilježja koji ga približavaju 
sekundarnim ekosistemirna. livada i pašnjaka ovoga kraja.' 
struktura novo nastalih kultura na odlagalištu u Djurdjeviku kraj-
em 1981. godine bila je slijedeča: 
l. Lucerišta 3 ha 
2. Smiljkita u čistoj kulturi 2 ha 
3. Livade - djetelinsko travna smjei'ia 8 ha 
4. Vočnjaci 15 ha 
267 
- šume (mješovite sastojine) 6.ha 
- Siderati za zelenišno djubrenje .6. ha 
S VEGA : 40 ha 
Za neposrednu sjetvu i sadnju u proljede 1982. godine pripremljeno 
je još oko 20 ha supstrata. 
Unutar ove strukture zasnovanih kultura izvršili smo izbor slijede-
dih vrsta1 
l. Djetelinsko-travne smješe i lucerišta, 
Lucerka (Medicago sativa), 
Smiljkita (Lotus corniculatus), 
bjela djetilina (Trifolijum repens), ježevica (Dactylis glomerata), 
livadski vijuk (Festuca pratensis), crveni vijuk (Festuca rubra) i 
francuski ljulj (Arthenothevum elatius). 
2. VodnjaciJ 
Šljiva, višnja, trešnja i jabuka, a u ogledu, pored ovih, još brcs-
kva, kruška i orah. 
3. šume, 
Crni bor (Pinu• nigra), bijeli bor (Pinus Sylvestris) ,Vajmutovac 
(Pinus Strobus), Smrča (Pioea exclsa),breza (Betula verucosa),bag-
rem (Robinia paaudoaeacia),lipa (Talia porvifolia), jesen (Fraxin-
us americana) joha (Alnus glutnoJa) i orah (Juqlans regia) • 
4. s1aerati1 
Uljana repica (Brasaica napus oleifera) i esparzeta (Onob~ychis· 
sativa). 
g) Dopunska istra!ivanja 
Period od 3 godine više je nego nedovoljan da bi se mogli dobiti 
konačni rezultati. Medjutim, možemo sa sigurnošdu tvrditi da luce-
rka (Medicago Batival pokazuje najbolje rezultate, jer smo ve6 prve 
268 
qodine nakon •jetve dobili dva otkota, • u drugoj čak četiri, Naj~• 
olji poaetni prijemi pora•t pokazuju orah i breskva kod vodar•kih 
kultura, • bagrem, juen, breza i H1rča od lumskih kultura.• 
I•to tako •niatra1110 da u•vojeni •i•t•m agrotehničkih mjera koji se 
primjenjuje u Djurdjeviku, nije •~TIien, ved ga • talno treba dopunj-
avati,istralivati i usavršavati. 
Da bi smo dobili odgovore na ova 1 niz drugih pitanja, koja se u :, 
rekultivaciji poatavljaju, neophodna su permanenta istra!ivanja, 
kao lito su1 
- pedološka istra!ivanja, 
- postavljanje raznih poljskih i "test" ogleda, 
- istraživanja mikro i mezofaune odlagališta idr. 
U tom smislu smo u Ojurdjeviku obavili pedološka istra!ivanja 
"nultog" stanja odlagališta, neposredno nakon završene tehničke re-
kultivacije. Ova demo istraživanja, po istoj metodologiji, obavit.i 
pet godina nakon prvih ispitivanja. Postavili •rno dva poljska ogl-
eda: 
- Vodarski ogled sa naučno istral!ivačkim zadatkom, "istraUvanje 
pogodnosti raznih vodnih podloga za n•po•rednu 1 brzu rekultivaciju 
jalovišta i utvrdjivanje •tepena medjusobnog uticaja ovih podloga 
1 supstrata", <>vaj 09led je•: vrlo složen jer tretira ukupno 22 varij-
ante sa 3 repeticije. J<ad se torne doda· da je elementarnom parcelom 
obuhvadeno 6 stabala, anači da je pod istraživačkim tretmanom ukUpno 
396 vo6nih stabala. Rezultate ovih istraHvanja bite rnogu6e saopš-
titi tek koncem 1983. Ui početkom I98•f. godine (ogled traje S.god.) 
- Ratarski ogled je po•tavljen sa zadatkom da se iatra!i mogudnost 
neposredne i brze rakultivacije odlagaliita laporovitog krovinskog 
materijala neposrednom • jetvom raranih vrst.a gram:lnea i leguminoza. 
u ovom su ogledu za•tupljena četiri tretmana sa četiri repeticije. 
Pored ovih ekzaktnih ogleda,vrlie se opa~anja, vezana za prijem i · 
porast pojedinih lumskih ·kultura. 
269 
Z A K L J U Č C I 
Rudarskim radovima u Djurdjcviku formiraju se odlagališta iz krov-
ine sedimentnih laporovitih stijena, damperskim !stresanjem otkriv-
ke, 0vaj materija! u početnoj razvojnoj fazi predstavlja deporegos- • 
ol izrazito loših agrohernijskih a naročito agrofizičkih osobina, 1 
prema nekim autorima spada u grupu "vrlo nepovoljnih materijala za 
poljoprivrednu proizvodnju i slabo povoljni za šumarsku ". 
Iako se ovaj materija! smatra vrlo nerekultibilnim, ipak smo nn o<l-
lučili za neposrednu rekultivaciju lz ekonomflklh rn:doqn i i'ito pon-
tojece zonalno tlo ima vrlo nepovoljne pedološke karakteristike. 
Uvezi stim, primjenom odgovarajucih tehničkih, biotehničkih i bio~ 
loških mjera, naša trogodišnja iskustva ukazuju na to da se i ovnk-
av supstrat može privesti kulturi. Primjenjenom tehnologijam rnznih 
mjcra, ubrzavamo prirodne procese pedogeneze, što je i osnovni cilj 
ovih postupaka na rekultivaciji, Znači, da se racionalnom int~rvcn-
cijom čovjeka od stijenskog laporovitog detritusa formira "tlo" i:p-
osobno za uzgoj kulturnog bilja, 
ibog toga ostavljamo otvoreno pitanje, da 11 se ovdje radi o rekul-
tivaciji zemljišta u pravom smislu, 111 je ovo skup radnih OfHi1·nc-
ija na proizvodnji zemljišta. Dali je ovo pedoprodukcijn, ili jo 
to samo i koliko antropopedoprodukcija, ili rno~da samo i koliko te-
r.nopedoprodukcija, ili je to mož da protokul tivacija. Odgovori na 
ova pitanja zahtjevace šire analize, 
270 
L I T E R- A T U R A 
l. tJirjakovid, M., Mujčinovic, M., Fakid, F. (1978): Uticaj de.pres-
ija na uspjeh neposredne vot'arske rekultivacije laporovitog rud-
' arskog odlagališta, Zemljište i biljka, vol.27, No 1-2. 
2. Chl,)astek, Jerzy, (1972): Ochrana i rekultiwacja powierchni w 
gornictwie odkrywkowym, Politehnika Wroclawska. 
J. Doronnenko, E,P,(1979): Rekultivacija zemelj narušenih otkritimi 
razrabotkami, "Nedra" Moskva. 
4. Filipovski, G.(1980): Mogut'nosti rekultivacije oštet'enog zomlj-
Hita površinskim kopom rudnika uglja "Oslomej" blizu Kičeva 
SRM, Zemljište i biljka, Vol,29, No.2, 
S. Inoti tut za rud araka istražlvanja - Tuzla, ( 19 72): Geološki el-
aborat o rezervama mrkog uglja u basenu Djurdjevik, tehnička 
dokumentacija Instituta. 
6. Onerc!cliajic, H.(1P7BJ: Neka opažanja o prirojeni neposredne rat-
arske rekultivacije odložene otkrivke, Zemljište i biljka 
Vol. 27 No, 1-2. 
7. PoliiJc!uk, A.K., f.!iliajlov, A.M., Zaudaljskij, I.I, 1'. dr.(1!J77): 
Tehnika i tehnologija rekultivacii na otkritih razrabotkah, 
"Ilcdra" - Moskva, 
8. RecuZovic!, H., t;il'jakovid, M. ( 1P 76): Neke karakteristike plodn-
osti i klasifikacije rekultiviranih zemljišta na području Bano-
vica.11adovi V kongresa JDZPZ.S.383-393, Sarajevo. 
9. Rcrulovic, H.(198C): Prijedlog klasifikacije deponija Ra aRpek-
ta njihove pogodnosti za rekultivaciju, Zemljište i biljka 
Vol.29. No,2. 
ID.Zavod za agropedoZogiju Sarajevo, (1973): Pedološka karta 
Jugoslavije 1:50,000, Bosna t Hercegovina, Tla sekcije 
Kladanj - 2, 
271 
SONE EXPERIENCES IN RECULTIVATION OF THE HARL WASTE 
DUMP OP' THE BROWN COAL MINE •oJURDJEVIIC",DJURDJEVIIC . 
H.Omerdehajid, Institut for mintnig reserches-Tusla 
H,Fabid,J.Pavlovid, Brown coal mine•-"Djur4jevik" in 
Djurdjevik 
SUMMARY 
The mining works in Djurdjevik cause the formation of waste dumps 
from the roof consisted of sediment marl rocks. Thi• material in ite 
initial phase of development represents a deporagasol of very bad 
agrochemical, and specially· agrophysical characteriatics, and accor-
ding to some authors, it belongs to the group of "very unfavourable 
materiala for agrtcultural production and forestry". 
Altough this material hosben considered asa very dificult for rec-
ultivation, we mede up our mind to try a direct recultivation for 
the economical reasons. The other problem was the foct that the or-
iginal zonal aoil had very unfavourable pedological characterist-
ics. 
By the application of the corresponding technical~ biotechnical, 
and biological meaaurea, aour three years old experiences show that 
even •uch 1ub1t:ratum can ba cultivized. By the application of diff-
erent maaeurea and technologiee, the natural pedoganic proceAses 
have been accelarated, and this is the fundamental aim of all recul• 
tivation treatmenta. 
The result ia the fact that, by the rational intervention of a man, 
the sediment marl detritus forma a "fertile soil" for growing plants, 
It is an open queation if all thi.s can be considered as a real 
recultivation of eoil, or a set of operations for soil prodnction. 
Is thi• a padoproduction, or only, and to which eytent, antropope-
doproduction, or anly, and to which extent, technopedoproduction, 
or perhapa protucaltivation. The answers on these questuins will 
provoke even more profound analyses. 
272