o =politifdjc fl it u i Td) c n $$ p v a d) e n ^ f. t- O-O *>/# ^ //. **<*~*W / Udit kr Commiffioit fur flimifdjt juribifit) • politike fcrminotoflit, -cQ Jltntf(i)-lin>nttfri)c, fcrbifdjt im# fUmtitifdjt Stparot-Jlusflobt. W t e n. 3luš bet fatfevltč^ =FontgXidt)en §of* unb ©taatžbrucferei. 1 8 5 3, C 1 S 4 691 7 3 /39 Predgovor. Jugoslavenski odsjek odbora sazvanog u Beč mjeseca srpnja godine 1849. po visokom c. k. ministarstvu pravosudja da sastavi sliodao pravoslovni i državnički nazovnik u svim slavenskim narječjima običnim u austrianskoj cesarevini i stupivšega tamo u život mjeseca kolovoza iste godine bio je sastavljen za slovensko narječje iz gg. doktora Matije Dolenca, dvorskog i sudnog odvjetnika, doktora Pranje Miklošiča, učitelja na bečkoin svcučilištu i činovnika kod c. k. dvorske knjižnice, a zatim iz g. Mateja Cigala iz Ljubljane, sada učrednika državozakonskoga lista, za brvatsko- srbsko narječje pako iz gg. Stjepana Čara, ondašnjega privremenog učrednika državozakonskoga lista, sada c. k. žu- panijskoga savjetnika u Požegi, doktora Vuka Stefanovič- Karadžiča, dopisujučega člana c. k. učenoga društva, Ivana Mažuraniča, ondašnjega banskoga savjetnika, sada namjest- noga glavnoga državnog odvjetnika za Hrvatsku i Slavoniu, i doktora Božidara Petranoviča, ondašnjeg učrednika državozakonskoga lista, a kad je napomenuti g. Ivan Mažu- ranič stupio iz rečenog odsjeka, što se več s početkom rujna iste godine dogodi uzrokom što mu pade u dio ino zvanje, napokon iz mene podpisanoga, kojega je po dovršenoj radnji i razpuštenju odbora visoko c. k. ministarstvo pravosudja na predlog napomenutog odbora s početkom prosinca godine 1849. imenovalo i učrednikom za štampanje hrvatske strane ovoga djela i koji daklc osječam , da sam dužan pred isto staviti IV nekoliko opazaka o načinu kako se je postupalo kod sastavlja- nja i štampanja imenovane Strane. Prije svega moram sa žalošču napomcnuti, da se nije mogla oživotvoriti želja da se barem za hrvatsko i srbsko narječje sastavi podpunoma jednak nazovnik, jer srbski knji- ževnici privikli su nekim crkvenim i ruskim izrazima več na- toliko, da se je bojati bilo, da bi se još za sada nagazilo na prevelik upor, ako bi ib sasvim odstranili, s druge strane pako buduči da su sasvim proti duhu živučega jugoslavenskoga jezika, nisu se mogli primiti u hrvatsko narječje, koje je stopram u novije vrijeme podignuto na pismeni jezik i zato se je večma uzdržalo u svojoj izvornoj i pučkoj prostoti. Držalo se je dakle za škodno sadašnjim okolnostima vremena, da se gospo- dinu doldoru Petranoviču, koji je osobito branio to mnijenje, ostavi na volju u srbsku stranu primiti sva ona odstupljenja od izraza nagjenih po svimkolicim članovima odbora za shodne hrvatskom narječju, koja bi se njemu kao osobitom poznatelju tako nazvanoga slavcno-srbskoga književnoga jezika činila za neobhodno potrebna. Način kako smo postupali kod ustanovljivanja izraza, bio je pako sljedeči: u obče koliko je najviše bilo moguče držali smo se čistog pučkog i obče razumljiva načina govorenja, gdje smo uzimali osobit obzir na opazke gospodina Vuka Stcfano- vič-Karadžiča, koji je po sveiri slavenskom učenom svijetu poznat kao prvi jezikoslovac našega naroda u tom pravcu. Ako za kakav izraz nismo podnipošto mogli nači shodne pučkc rijeci, utjecali smo se ostalim slavonskim narječima, a ako smo tamo zato našli kakvu riječ , koje je korijen razumljiv i Jugoslavenima, prhnili smo ju promijenivši ju polag duha jugo¬ slavenskoga jezika. No ako zato nismo našli u nijednom sla¬ venskom narječju shodila naznačenja, onda stopram hvatali smo se novoskovanih riječi uvedenih več u hrvatski poslovni slog, no prije nego sto smo ih primili izpitavali smo ih točno, da li su načinjene po duhu našega jezika. U protivnom slučaju bile su zabačene i zamijenjene drugim riječima shodnim ovo- v mu načelu. Tako smo zabacili riječ zapisnik, jer zapis znači kod našega puka legat i zato ne može zapisnik podnipošto značiti protokol u obče. Uslijed toga našli smo za shodnije , da se protokol imenuje napisnik. Tako- vib promjena naci če čitatelj više u ovoj knjiži, na što ga einimo pozornim , da znade da ih je odbor uklonio navlas nepriznavši takovih prenaglo primljenih riječi za dobro nači- n jene. U posljcdnjem slučaju i onda, kada nismo podnipošto mogli naci shodne riječi ni u pučkom, ni u pismenom jeziku, usudili smo se predložiti novu rijcč, i one samo pojme osta- vili smo neprevedene, kojib nije moguče bilo prevesti nepri- silujuci jezika na način cesto smiješan. Ostaje jošte nešto progovoriti o pravopisu upotrebljenom u ovom djelu. Mjeseca ožujka godine 1850. sazvaoje gospo- din Vuk Stefanovič - Karadžič nekoliko puta na prijateljske dogovore više jugoslavenskih književnika nalazecib se slu¬ čajno u ono vrijeme u Beču, da ustanove neka načela, polag kojib bi se jugoslavenski zvuci najshodnije mogli na- značivati slovima. Plod ovili dogovora nalazi se naštampan u 76. broju Narodnih Novina, godine 1850. i glasi kako slijedi: „Dolje podpisani znajuči da j e dan narod treba j e dnu književnost da ima, i po tom sa žalosti gledajuči, kako nam je književnost razkomadana, ne samo po bukvici, nego još • po jeziku i po pravopisu, sastajali smo se ovijeli dana, da se razgovorimo, kako bismo se, što se za sad više može u književnosti složili i ujedinili. I tako smo : 1. Jednoglasice priznali, da ne valja miješajuči narječja graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da hude književni jezik; a to sve a) zato , što nije moguče pisati tako , da bi svak mogao citati po svojem narječju, h) zato, što bi svaka ova- kova mješavina, kaono ti ljudsko djelo, bila gora od kojega mu drago narodnoga narječja, koja su djela božija, a c) i zato , što ni ostali narodi, kao n. p. Nijemci i Talijani, VI nijesu od svojijeh narječja gradili novijeh, nogo su jodno od narodnijeh izabrali, te njim knjige pišu. 2. Jednoglasice smo priznali, da je, najpravije i najbolje prhniti južno narječje, da bude književno, i to n) zato , sto najviše naroda tako govori, b) što je ono najbliže staromu slavenskom jeziku , a po torne i svjema ostalijem jezicima slavenskijem, e) što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane, d) što je sva stara dubrovacka književnost u njemu spisana , e) što najviše književnika i istočnoga i zapadnoga vjerozakona več tako piše (samo što svi ne paze na sva pravila). Po tom smo sc složili, da se na onijem mjestima, gdje su po ovomc narječju dva sloga (sillaba), piše rje, a §’ c U e j e jedan slog, ondje da se piše je ili e ili i, kako gdje treba, n. pr. bijelo, bjelina, mreža, donio. A da bi svak lakšc mogao saznati, gdje su po ovomc narječju dva sloga, gdje li je jedan i gdje treba pisati je, gdje li e, gdje li i, zamolili smo svi ostali g. Vuka Stel*. Karadžiča, da bi napi- sao o torne glavna pravila, koja su dolje priložena. (Vidi n istom broju Narodnih Novina odma za ovim člankom). Ako li kogod iz kojega mu drago uzroka ne bi htio pisati ovijem narječjem, mi mislimo, da bi i za narod i za književno jedinstvo najprobitačnije bilo, da piše jednijcm od ostala dva narodna narjecja, kojijem mu je volja, ali samo da ih ne miješa i ne gradi jezika, kojega u narodu nema. 3. Našli smo za dobro i za potrebno, da bi i književ- niei istočnoga vjerozakona pisali x (bjer) svuda, gdje mu je po etimologiji mjcsto, kao što oni vjerozakona zapadnoga pišu b, i kao što narod naš od obadva vjerozakona na mnogo mjesta po južnijem krajevima govori. 4. Svi smo priznali, da h u samostavnijch imena na kraju u rod. mn. ne treba pisati, jer mu ondje ni po etimologiji, ni po občcnome narodnom govoru, ni po starome slavenskom jeziku, ni po ostalijem današnjijem jezicima slavenskijem nije mjesta. Mi smo se opominjali, da če se nači književnika, ko ji če reči, da bi ovo h samo zato valjalo pisati, da se Vil (»vaj padež razlikuj« od ostalijeh, ili najposlije , da bi ove razlike radi mjesto h valjalo pisati kakav drugi znak. Ali jedno zato, sto se u mnogijeh rijoči ovaj padež po sebi razlikuje (n. pr. zemalja, otaca , lakata, trgovaca i t. d). a drugo što u nas ima i drugijeli padeža jednakijeli, pa ih u pisanju nikako ne razlikujemo, i što ovakovijeh stvari ima mnogo i u drugijeli naroda, — mi smo svi pristali na to, da se ni h niti ikakov drugi znak na pomenutome mjestu ne piše, osim samo kad se iz smisla ne bi moglo razumjeti, da riječ stoji u rod. mn., da se naznače akcenti (koje če nam valjati činiti i u ostalijem ovakovijem dogagjajima). 5. Svi smo jednoglasice pristali, da se pred r, gdje ono samo sobom slog čini, ne piše ni a ni e. več samo r neka stoji (na pr. prst), i to a) zato, što narod tako govori, b) što književnici istočnoga vjcrozakona svi tako pišu (osim jednoga, dvojice), c) što i Češi tako pišu, d) što su i mnoge slavonske knjige glagoljskijem slovima tako pisane, e) sto se sad dokazuje, da ni u starome slavenskom jeziku na ova- kijem mjestima nije trebalo pisati jerova ni kod r ni kod /, jer su ova oba slova na ovakijem mjestima bila samoglasna, kao i u Sanskritu *). Ovo smo dakle za sad svršili. Ako da Bog, te se ove misli naše u narodu prime, mi smo uvjereni, da če se velike *) Čitatelj bit če opazio, da se polag ovog načiua pisanja za zvuk, koji se u Kiriiici naznačuje slovom k upotrcbljava gj nijesto dj, kao što je do sada bilo u običaju, a to se čini zato, jer se u nekim riječima osobito u jugozapadnom , a gdje što i u južnom narječju jasno čuje d pred j i ne stapa se n glas, koji se nazna¬ čuje slovom 1); treba dakle da sc za isti u latinskom pisanju nagjc drugi znak, a za taj odredi se gj, nehteči kovati novih slova. Svigdje dakle gdje se u ovoj knjiži nalazi dj ima se jasno izgovoriti i jedno i drugo slovo, gdje se pako nabodi gj, ima se citati kao srbsko slovo b. — JJčrednih. Vlil smetnje književnosti našoj s puta ukloniti i da čemo se k pravome jedinstvu mnogo približiti. Zato molimo sve knji¬ ževnike, koji upravo žele sreču i napredak narodu svojemu, da bi na ove misli naše pristali, i po njima djela svoja pisali. “ U Beču 28. ožujka p. n. 1850. Ivan Kukuljevic, s. r. Dr. Dimitrija Demeter, s. r. /. Mažuranic, s. r. Vuk Stef. Karadžič, s. r. Vinko Paccl, s. r. Franje Miklošič , s. r. Sjepan Pejakovič, s. r. Gj. Daničic, s. r. Megju podpisanima nahodi se i moje ime, što dokazuje da sam i ja osvjedočen o istini načela izraženih u ovom očito- vanju. Naravna je dakle stvar, da nišam kasnio uvesti ih u djelo, koje učredovati bilo mi je dopušteno po volji, no znajuei kakvim je teškoeama podvrženo bezobzirno uvagjati novosti, odlueio sam se na neke promjene tim veema što sam želio pone- nešto ugoditi i onim, koji pišu polag izvoda riječi, buduči da sam osvjedoeen , da se u nikakvom knjižestvu ne nalazi pravopis, koji bi bio strogo izveden ili po izvodu ili po izgovoru, več da se je svigdje i to sa svim pravom baš i proti glavnom načelu, na kojem se osniva pravopis, popuštalo vladajueem običaju, nakoliko isti pospješuje razgovijetnost. Mislim da sam zadosla zadovoljio dužnosti podpisanika, ako sam odstupio od izgovora, na što sc upitni pravopis osniva, samo onda, kada bi se kod stroga paženja na isti bila mogla uvuči kakva dvoumnost, i da sam imao podpunoma pravo u takovim slučajevima hvatat se izvoda riječi, kao što mislim takogjer, da se samo ovim ili sličnim srednjim putem kod tolike razjarenosti stranaka može- mo nadati konačnom poravnanju u toj stvari. IX Uslijed loga črnile su mi se potrebne sljedeče promjene: 1. Da se u drugom padežu množine onih samostavnih rijoči, gdje se isti napisan po strogu izgovoru, ne ukazuje oku u ničem različan od nekih drugih padeža, stavi na njegovoj posljednoj slovki znak A , čim če ga oko dovolj no moči raz- lučiti od svakoga drugoga padeža, i tako neče hiti potrebno uteči se sasvim nepravilnomc slovu h. kojega naš narod nigdje ne izgovara na tom mjestu. Tako valja pisati glava, kosti i t. d. 2. Da se u riječima sastavljenim iz predloga, pišu pred¬ loži bez obzira na izgovor, kao sto se pišu kada stoje sami za sebe, na pr. izpovijedati, odpraviti, občili i t. d., a ne ispovije- dali, otpraviti, opciti it. d., izvan u onim slučaj evima, gdje se i u tako zvanom izvodnom pravopisu piše polag izgovora, na pr. olici, otrčati i t. d. S istog uzroka mogle bi se riječi sastavljene iz predloga s pisati po volji sa s ili sa z, n. p. sbor ili zbor, sgrada ili zgrada i t. d. kao što biva i u izvodnom pravopisu (vidi Drobničev rječnik). 3. Da se pred slovom ha u riječima izvedenim iz glagola ko rij en naznači svakako u onim slučajevima, gdje bi polag iz- vodnoga načina pisanja mogla nastati kakva dvoumnost, kao na pr. u riječi izvršba (£BoItp’et)ung) da se razluči od izvrzbe (2lu3fe|ung) i t. d., u onim slučajevima pako gdje ne može nastati nikakva dvoumnost, mogle bi se takove riječi pisati kako se kad uzvidi pisaocu. Isto pravilo valja i u obziru pri- djeva tako na primjer, da se piše srbski a ne srpski, hrvatski a ne hrvacki i t. d. 4. Da pisaocu stoji na volju u dokončaj ima i sprezanjima izlazečim u južnom narječju večom stranom na ije pisati i sa i, na pr. mjesto ovijem, dobrijem, nijesam i t. d., da se može pisati i očim, dobrim, nišam i t. d. jer se jedno i drugo kod naroda čuje. U ovoj knjiži zadržano je u ovim slučajevima posvud i, jer je to običnije u onim pokrajinama, za koje je ponajvišc odregjena ova knjiga. Ovu misao nastojao sam izvesti u tom djclu, što to nije sasvim potanko izvedeno, ima se pripisati okolnosti, da se nije X djelo štampalo neposredno pred mojim očima, i buduei da se je štampanje istoga protegnulo prijeko više godina, ustupljajuči koljem osvjedočenju promijenila mi se je ista misao u nekim nebitnostima, tako na pr. mislio sam s počctka, da bi razgovijet- nosti bilo na uštrb, ako se nebi u svim padežima samostavnib rijeci zadržao koreniti glas i toga radi pisao sam olca, sudca, dohodci i t, d., koji oprez našao sam zatim izlišnim i da je shodnije pisati po čistom izgovoru oca , suca, dohod i t. d., bu- duci da to ne može dati povoda baš nikakovoj ncrazgovijetnosti, o čemu meje osvjedočio osobito toli izvrstno pisani dalmatinski pravdonoša, koji ovom načinu pisanja nije za cijelo dao pred¬ nosti bcz temeljita razloga. Tako sam za štampanja ovc knjige našao takodjer za shodnije, da se riječ isprava, kada znači dokumenat piše sa s, kao što se nalazi u crkvenim i staro¬ ruskim pismima, iz kojih smo ju u tona znamenovanju uzeli s toga, što ju još dan danas od prilike u istom smislu upotreblja- va srbski narod (vidi Vukov rječnili). I riječ mujenje, kako se nalazi pisana s početka ovoga djcla, mora sc naznačiti kao pogrješka, buduči da ju naš puk izgovara na dugaeko , t. j. u tri slovke, kao što sam se osvjedočio stopram poslije , zbog čega se mora pisati sa ije (mnijcnjc), kao što i dolazi prema koncu djela, na suprot krijepost (ftmft) i krjepko (ftafftg itnb eitevgtfd)). kako je po blodnji na nekim mjestima naštampana, izgovara se na kratko i ima sc pisati krepost i krepko , na što se čitatclj čini pozornim, da to popravi. Konačno molim da se kod upotrebljavanja djela ne mimo- igju potrebnima nagjene poprave i doknade dodane na koncu. U Zagrebu dne 19. Veljače 1853. l»r. Dimitrija Demetcr. XI MfeCTO UPEArOBOPA. V npe/^ronopy ročnostma /^P a /^eivieTpa KaaaHo e očmiipHo h ahpHO, ihto ce h nauo ce pa/jnao npii oacTaujiHHio npaBOcaoBHO -no,iHTHMKora HasHBOcaoBiiorb pi^HHKa, t« ct. Tora ^pamivn. aa tojihiuho ^a ce to hcto OB/vl; cp6cKHM'B nHCMeHHivia nauiTaMna. A iio^t. mohmt. hmchomti ne6w Morao to hh jmhhhth, noieMb cxo/\ho naiejij mogmt> Ba.iaao e /\a ce y ukueiviT. j^ajibnivrb o/\t. Hanina, kohmt > ce e o/\t» ociajie rocno^e ‘uanona nocTj- naao Ko/yi> ycTaHOB^ir>nBana p r t«m h napaaa. H KaKO on/\a Tano n ^aHacr> e^nano mhc.ihmt., ^a e loamocjianeHCKOMe cp6-pBaTCK0Mi, Hapo^j o^t. Be^iHue Hyat,^e nao6paa;eHn KHhnaieBHH 63 bIKT>, KOH II0peAT> HpOCTOTe, TeiHOCTH H hchocth Tpeoa $a n ne cbmo ČMaror.iaeaHb ho h vmIjtho caoaieHT, ujtoho H/feiviu.bi Beae kun st voli. CBe obc K aiinocTH cKyna anue no iviobmt. MH-hmio ana^an hjh K apaxTepi. eabiKa, a Tora HMauHO ne rpe6a jpaamTH y nos/pmHMT, naphanima iiehT, y u,iuoMT> Hapo^HOMT. 63 hkj. Kao ihto nnuiTa Ha CB'liTy hhb nocToano Taao hh gsmkt.. Ako xoheMO fla HaMT> onan 6y^e HOCH^ai^T, — mcdium —- napo^He n3o6paatenocTH, BaJia HaMT, yHb npmviaTH H 3 t> cnaKora Hapbuia ihto e Hando.rh, — 6ncepb h ^paro iiaivieH'h. Tano e n,puoBHO-c.iaBeHCKH, Tauo cy no 3 ,^Hie KHbnateBHH esbiu,« KO/yb Taaiana h (I>paimj3a nocTajin. DIto e 63 bin,HMa thmt. y tohhomt. onpe/vh.rhiiio rpaMa- THiHbi T>opMH, y H3acH r tiHO HafiTeam noHaTia, y cnasn XII Hapaaa He^ocraaao, £o6h.ih c y CBe to o/jt> bcjihkh jMOBa, Koe e npoMHcao Ha Kopncri, a na^Ka^T. n na iuTerj jijo^- CTBa caao, h e^nauo maab. Obhmt. npaBu,eivrx. rpe6a /i,a H MM y,/l,apHMO. Of> OBHMTb p!>4Ma HeMHC.IHMT) dpaHHTH one cpocKe cnHcareah, koh ko^t> hhcth napo^HM pfeqn npuMaio 6e3i> neBojrb npKOBHO-caaBeHCKe h.ih pycne. 4y^am> e /johcto no-ioman y toh crBapu cp6cKon> nnc- n,a , epi. v nncanto Bajni r i,a ce >iecro oopu ci> yKopb- jiomt> crapoMT) HaBHKOM'5) h npeApa 3 cyflaMa na h cl jih i i- homT) y /vbrHHCTBj ioiiiT. 3a i ieTOMi> jno6aBH kt>h,pkobhpmt> 63MKy. Hero e 6pou t3kobm xnajia Eory cBane ro^HHP to MaHBH. CaMo He rpeoa naMi. y HaSupamo cpe^crBa npe- naMHTH, a to 6hi 0 H/\a 6mjio, na^a 6m ce cpScKH crmca- Te.it flpaiao naiejia /\a KHbHHteBHMMT> 63mkomt> 6£hho npocTH hjmkh roBopb BJia/^aTH Mopa. IIhujhmo eabinoMb roBopHMMi, napo^HMMT., ajui 3ae^H0 naaHMO na npn~ M-feTde e3MKocaoBau,a h na jpece h Hapa3e 6ojibh Hamu cnHcaTeaa. Ako 6m ce nain.io mTaMnapcKH norpl>mai;a, neua iHTarejib TaiiOBe Men h Henprniume, epi« Hajie3elm ce a na HamosKnieMT. apaio u,apeBHHe ime 6 mjio Moryhe ^a mh ce KoppeK^jpHH Ta6au,H H 3 T> Eeaa aMo iiihjho. Obo e h j3poKT>, Te cy HOBOAOAare pl; pa3pe^y H3ocraTH Mopajie, m io ce npn hobomt> n3/\aHio o»e npeBaaiHe KHbHie jiauo nonpaBHTH Moate. y KoTopy 2. Anpmia 1853. Ap* BOJKMAAPIj nETPAHOBM'11'fj, H, k, acMCKH oaiiln iTHi; !.. XIII Pristavek zastrmi slovenskega predelka . v tudi nazoču knjiga ne zadosti želji , leta '1840 tu in tam brez ozira na djanske razmere izrečeni, da bode plod komisije, v predgovoru za hervaško stran omenjene, ena in enaka pravoslovna terminologija ako ne vseh avslrijanskih Slavjanov, saj vseh južnih Slavjanov; se je, zlasti po krepkem prizadet ju gosp. doktorja Matija Dolenca, dvornega in sodnega pravdosrednika na Dunaju, vendar to doseglo, da so bile tri južno-slavjanske narečja v en zve¬ zek natisnjene, nekaj za to , da bi se s tim bližnja njih sr odnosi očitno kazalu, nekaj pa za to, da bi se tu na¬ svetovani pravoslovni izrazi in izreki vzajemno podpirali, opravičevali in dopolnovali. Upati je, da bode slovenski pisatelj v njej marsikako koristno mervico zapazil. Samo po sebi se pa razumeva, da velja, kakor vsak drug slovnik, tako tudi nazoČi pravdoznanski slovnik z umnim preudar¬ kom in v duhu slovenskega jezika rabiti, in ne sužno der- žati se ga- Tako najdeš v njem n. pr. mnogo nemških imen, kakor so: ber Sl&gang, bte $(6roefenf)eit, ber (štitgttff tu frernbe 9ted)te, bag 3uftanbefommert beg ©efe^eg, in enačili brez števila , ktere so v tem slocniku kjekod, da se je prostor prihranil, tudi s samostalnimi imeni poslovenjene, če prav se v pisanju (v stiku besed) po naravi slovenšine morajo st. Slbnnbern; preinačiti; npeiiHauiiTH, npeMkHHTH; premeniti. 2Xbdnberu»g; preinačenje, preinaka; npeHnanenk, npeMbHa, pie mena, prenareja. — bet offentltd)en (Svebttž=5(5apierc in cine tjo^eve @umnte; javnih \je- rovnih hartija u viša skupu, svotu ; hbhbi B - kpoBHW iiamipa y bu niy cjmiiv : javnih tipnih listov (vpopisov) v viksi znesek. Slbbrcdjeti, btc Unterl)anblnng; prekinuti pogagjanje; npeKHHjTii rio- rabank; prenehati pogajati se. Stbbtud); uštrb, kvar, šteta; yiirrp6 r b, KBapt, urreTa; škoda, kvat, zguba , utržek, Slbbanfett (entlaffen), 3 cman ^ en ’ odpustiti koga: ognycTHTH nora, slovo dati komu. — StU^ett; — vojsku; BokcKy; četam, vojski. — abgebcmfter ©olbat; odpnšteni vojnik; ognymTenbm bohhhkt.; po¬ slovljeni vojak. — (6tn 2lmt nieberlegen); ostaviti ured, zahvaliti se aa uredu; ocra- buth ypegTE>, 3axBa.uiTn ce na ypegy; službi sc odpovedati. Stbbrimjcn, etttiaž, etn ©ejianbntfj, SSetfptecfjen; natjerati koga na što, da što izpovjedi, obeca; na r repaTH nora na urro, ga ihto H3iiOB'kgH, o6eha; izsiliti komu kaj, izpovest, obet, obljubo. Slbbntcf (Slbformung) ; otisak; oracam; natisek. — (Sremiču:); prirojerak; eK3eMiiJiapT»; iztisek. 2lbbruetrag, nago (lili iznesak; naro A HLm nanocaiat; pogodilven znesek. =Žfrf!ein; nagodnica; narogmina; pogodilven list. Slbforberti, ton ^ctnanben etttaž; zahtijevati, od koga sto; 3axrtBaTH, ihto O/VH Kora ; zahtevati, tirjati od koga kaj. etne 2(eujjetung , da se tko ocituje o čemu; A a ce h3bchh 0 ueMy; mnenje, izjasnjcnje. Stbforntmig; obrazovanje; oopaaoBaiik; obra zovanje . Slbfti^v, bet ©teuer; plaeanje, odpravljanje poreže; luabank, o A npau- nfrnk nopcaa, plavanje , odpravljenje davka. Slbfuttren, ben ^tojejt (iteiter fu^rett); nastaviti parnicu; nacTaBUTii iiapimuj; nadaljevati pravdo. — (Jlt Gube fiif)ten); dovršiti — 5 ^oBpmHTH —; dognati , dovršiti — Slbfultrcn (abgeben), baš $ettatfyžgut; predati miraz; A a r m MHpa3i>, btc ©teuet, platiti porezu; luarimi iiopeaT.; plavati davek. junt SOillttar ; dati u vojnike; A aTH, oiipanuTH y noiiHiiuc; dati v vojake, Stbgabe (©tebigf ett); danak; /taiiam; davšina. etnež SBrtefež, predanje pisma; ripe^anb rmcMa; izročenje pisma , lista , prepodaja. tJSbflang (tfjeiltteifer) , ton (Stnnaljmen; nedostatak dohodaka; He A o- ctutuktj A oxo A aKa; pomanjkanje (nekoliko) dohodkov. “ (gan ? Kd)et); nestašica; Hec Taui „ua; pogrešanje. ~~ e ' m ’^ nI i e nnsljednika; na A a hchmu načakanima; ve ni dediča. ~~ auž Stbgang emcž SSetbtedljenž ton bet Untetfucfjung ablaffen; pre¬ stati iztraživati, odustati od iztraživanja zato, sto nema zločinstva ; npecTara narpaamnaTH, o^ctoth „ A t. narpaumBaim 3 aro, ihto H eiiMa 3.10'iHHCTBa; preiskavo popustiti, ker hudodelstva ni. ait$ Stbgcmg tecljtlidjct SSettetje; što nema pravnih dokaza ; uito nema npaism .1 ponaša; zato, ker ni pravnih dokazov. Sl&gctng. 3 5lbgang, toegen nid)t f)inlangltd)et ^ngid^ten, SSetneife ; šlo nema dovolj- nih znakova, dokaza; 3(5on> ne^ocraTKa 3nai;oBa, AOna3u; zavoljo ne zadostnih ovddlejev, dokazov. — (Idbttetung) ; us tu pij e nje, ustup; jCTjiukub, yCT}HT>; odstop. Slbgebcn, etn ^eugntfi i svjedočiti, dati svjedočanstvo; CBk^ouvrni, gara CBkgouaHCTBo; spričevali, dati spričevalo. — Sltjneien an ben^r anten; dati lijekove liolestniku; aa™ .vbuoBe 60- JiecTHHKy; bolniku zdravila (teke). — ettten Stužfpvud); izreci presudu; H3pehn ihto, npecygy; storili, oddati sodbo, izrek. — einen SSetrag an bie Saffe; predati novce kakve u pjeneznicu; npe- gimi HOBue y nkue3Hnny; vložili znesek v denarnico. — eine (SrHavung (ftd) aufjern); očitovati se; hshchhtii ce; izreči, mnenje razodeli, izjasnjenje dati. 3lbgct»en, o on fetnev SReinung, »on feinem 9 led)te, f. Stbgang; promije- niti misao, odreci se svoga prava; npoMbiiHTH Mbieao, ogpehu ee CBora npaBa ; premisliti se, misli spremeniti, odreči se svoji pravici. mit bent Sobe; umrijeti, preminuli, prestaviti se ; ysipeTii, npeMH- hjth, lipecraiiHTH ce; umreti. — abgc^enbe Sinic, f. abfteigenbe Sinic. ^ibfldctmtcr (Sfltdjtev), f. ableljnen. Stbgcorbnctcr ; odaslanik ; ogac-iamiKT.; poslanec , odposlanec. Slbgrdnjutig; ogranicenje, omegjašenje; ovpammenk, 0 Mel;aiueH’k. 5 tb&altcn, eine Sagfafcung; držati rocište; AP HtaTH poimirre; imeli pravdni dan, narok. ~~ bte Sagfaljrt tonnte nidjt abgeljalten toevben; nije se moglo držati ro¬ cište; n ne ce m or,v o ,i,p;KaTn pouinirre; pravdni dan se imeli, opravili ni mogel. — baž (£tanbved)t it 0 e c ^emanbett; suditi koga prijekimsudom; cjahth Kora npeKHMT cj agmi, ; soditi koga po nagli soji. 'lb()oubcIn, bte SBcrlaffenfdjaft; razpraviti zaostavštinu; paaiipaBHTii 3aocTaBUJTHHy ; obravnati zapuščino , razpraviti. 'ibbanblutig , bev SSerlaffenfd) cift; razprava zaostavštine; pa3npaiia aaocTaBiiiTHHe; obravnava, razprava zapuščine. ^tbbonblug^gcfc^fift; razpravni posao; pasupaBiiniii liocao ; obrav¬ navno opravilo, ~~ tagfaljrt; rocište za razpravni posao; poHHiirre 3a pa3npaBiu.ift nocao; dan odločen za obravnavo. -tbt)nngen; zavisiti; 3aBHcnm; natvezeno biti, opirati se na kaj, ležati na čem. 1 o 4 SfBljangen, Stbimtigen, ež fydngt Don ^emanbž SESifffur ab ; zavisi od cije samo¬ volje; aamicii o ga, ih e caMono.vb; je dano, pušeno komu na voljo. — bte ©acfye fiangt Don bcr (StntuiUigung einež $of)ern ab; stvar zavisi od dopuštenja više osobe; CTBapi. 3anncn ogi> can3B0.vbnH BHine o c od e; reč je natvezana na privoljenje višjega. 2lbl)angtg, Don cttoaž; zavisan, od cega; 3aBiicaHT>, ogi> nera , odvi¬ sen od česa, natvezen na kaj. — etwaž Don etner SSebtngung atdjdngtg madjen; načiniti da što zavisi od kakva uvjeta; homhhuth ga ihto 33bhch o ga. uaKBora vokra ; kaj na kak pogoj natvesti. — 4 cit ; zavisnost; 3aBHCH0CTB ; odvisnost. Slb^clfon, ben ©ebrecijen; uklonili mane; gocnouHTu MaHawa, ynjio- hhth aiane ; pomagati, v okom priti, mankljivosti odstraniti. Slb^ilfe; pomoč; noMohn; pomoč. Slbljbreii, ,3eugett; saslušati svjedoke; caenjiuarn , npecayniaTii cbI;- gone ; zaslišati, izpraševati priče, svedoke. 2lbfaufcn, ^cmanbcn etioaž; kupiti, što od koga; uyniiTn, ijito ogu nora; kupiti kaj od koga, Stbfommett, cb fyat Don etioaž abjufommen; prestati, ima prestati; upecTaTH, HMa npecTarn; nehati, oh moč djati, to ima nehali, se dene oh moč. Slbfommenfrfjnft, f. Stbftammung. , f. Stbftdmmling. Stblaffen, Don ettoag, bon bev $Iage, Don bet llnterfudjung ; od ostati od cega, od tužbe, od iztraživanja; ogycTa r rH ogi> 'i era, og b tvikoc, og-b H3TpaiKHBaHa ; odstopiti od česa , od tožbe, preiskavo popustiti. — , etma§ fflljten laffen; ostaviti što, proei se cega; octobhth ihto, npoba ce uera; popustiti kaj, znebiti se česa. 2tbtnffuiig6bcfd)luf}- odustajni zakljucak; ogycTaiiHb»i san.uciaiib; sklep popuščenja. 2lblttiif, einer grift; prošašee roka; ii3Te i ienb potia , pretek ob:oka. SIblaugncn, ettuaž; tajiti, zanijekati što; ogpehH, 3ainiKaTH (aaH- utaTH y g a. im.); tajiti, zanikati. — (tt5tberfprec[yen) ; protivosloviti ; iipothbocjiobhth ; protislovni, spodbijati. Slblaugttmtgšcib, f. Stbleinunggetb. Slbleben, baž; smrt; cvipTi,; smrt, umrtje. Slblcgett, cinen (Sib; zakleti se, priseči; 3aitJieTH ce, npiicehii; priseči. — etne Stužfage; izpodjedati; KaaaTH ihto na cygy, irinonbgaTH; izreči, povedati. — ctrte 3eugenfdtaft; svjedočiti; CBbgouHTH ; spričevali, svedočiti. Stfcfeactt. ° 5lblcgcn, cine ijJrufung; položiti izpit; iiojojkhth hciiutt.; opraviti izpraševanje , preskušajo. Stbtctjncn, einen Slntvag, ein Sirot; odbaciti, neprimiti, predlog, ured; ogdanHTH, uenpuMHTH, upegjiora, ypegTb; odklonili predlog , na¬ svet , ured izvreči. Slblcbmutflžredgt; pravo odbačenja, neprimljenja; lipaBO ogftauenji, nenpHM.vbn!!; pravica odklonitve (odkloniti). Slblcimmgžcib; očistna zakletva, prisega: ouHcrna 3aHJierBa,npiicera; očistna prisega. StbHcfer n; predati; u peg aru; oddati , izročiti. Slblicfcruttg; predaja; npegaa ; oddaja , izročitev. ■— bež ©tvafiingž an bie ©trafanftalt; predaja kažnjenika u kaznicu; upegaa ita3HtnHiia y naaim.uiiiire; kaznjenca v kaznivnico, kaz- novavnico. Slbložbar; odkupljiv; ogaviuamri), odkupljiv. ■— ablbžbate fagcn, 3 culan ^ en fine grijt; odkazati kome rok; o,i,KaaaTu komo p okt.; odreči, odbiti komu obrok. 2thfat5 (SSevfflttf); progja; npopau; spečanje, pospeševanje, poprodaja. — (9t6tf>etlnng) ; postojka; n o er o ima; odstavek. 2lbfofc=^oft(imt; odložna pošta; OA-iomna nonrra; odložna postnija. 2tbfc^iiffcn, ^entmtbcn aul einemiOrte, aitž bent Sanbe; odpraviti koga iz mjesta, iz zemlje; opiiparm-ni Kora nat, »ibcra, mri. 3 eM. 1 t; od¬ praviti koga iz kraja, iz dežele. — (befeittgen); ukloniti; yK.i0HHTii; odstraniti. — (aufijeben) etn ©efe|; ukinuti zakon; vkhhvth aaiioiri,; preklicali, ob moč djati postavo, moč odvzeli postavi. Sibgeji^afftet; odpravljenik ; o^npaiutum;'!.; odpravljenec. SCbf^c^ptcbett, ^emcmben Con £)rt ju £Dvt; goniti koga od mjesta do mjesta; rouu ru Kora o,yi> MhcTa ,1,o M r bcTa ; gnati iz kraja do kraja. StbfctHC&Iing ; odagnanac, gonjenac; o/tarnaHiiKi,, roHtHHKi. ; gnanec, odgnanec, 2(hfct)tcbutt«5; odgon ; o Aromi., odgon, od gnan je. sr&fdncb ((gntlaffung); odpust; oaujctt., slovo. — sgutfunbe (9t6fcl)teb) ber ©olbctten; odpustnica; OAiiycTHHU,a, po- slovivno pismo, odpustnica. 2Cbfcf)lrt(j; odbitak; OAOirrauT.; odbitek, odbitev, odštetelc, odketev. — 5Žja|lung ; placanje na odbitak; liJiahant Ha o^niam.; plavanje na odbitek , odplačilo. 2l&f<§lagcn. 7 Slbfrftlagcn, etwa«, etn c gtift ; odbiti što, neprimiti, ncpristati na rok; o^6hth nrro, nenpHMHTH, neripHCTani Ha pora; odreči kaj, odbiti, odreči obrok (doboj. — etll ©efltd); odredi neprimiti, molim ; o/tpehn iipouiHio, Mo.toj, zavrniti prošnjo. — ein ©efud) «lš abgefd)lagen bormetfen; zabiljeziti, da nije molba primljena; 3a6H.vbaiHTH,Ha3HaHHTH,^a hhb lipoimia iipHsoima; za¬ vrnjen j e prošnje zaznamovati. ~ (abredjnen), f. oben. 3lbfd)ttcf?cn , cine Sfledjnung; završi ti račun; 3 atut 04 HTH, sanpiumn pa'iyH r i>; z vršiti, skleniti račun (rajtingo). — ein ŠBud); — knjigu; khi.hcv; knjigo (bukve) dokončati, dovršiti. — etne Stnleiljc; ogovoriti zajam; jroBopnTH 3anM'j>; dogovoriti zajem. — eine @lje; sklopiti ženitbu; 3aiut0MHTH ateiiH/\6y; skleniti zakon. — abgefd)Ioffene @l)c; sklopljena zenitba; aaiuuonena H;eHH/t6a; skle¬ njeni zakon. Slbfd)lufj, bet (Saffe ; zakljue pjeneznice-, saiuioHb nkHesHHne; sklep dnarnice. — etnež Scrtragež; sklopljenje pogodbe-, aaiutoneHk noro^oe; sklep, sklenitev pogodbe. Slbfcbuttt (etne Unterabtfyeilung) ; prijesjek; lipectra; odloček. Slbfdjreiben (cojnten); prepisati; npermcaTH; prepisati. — (lbfd)en) etne Sftecdttiit itn ©runbbudje; izpisati nepokretnost iz zemljišnice; ubiihcoth HenoitpeTHOCTb H3i. 3eivubHiiiTHe KHbure , izbrisati posestvo iz zcmljišnih bukev, prepisati zemljišč. — eine ©teuer; odpisati porezu; ofliincaTH nopeab; odpisati davek. Slbfdjrift ((S*opie) ; prijepis; upeimcb; prepis, prepisek. v 2(bfef)uitiren (ben (šib ablegen); zakleti se; aaitAeTH ce, npncehn te, priseči, prisego storiti. — (eiblid) ttribettufen); odkleti se, zakletvom odreci se ccga; o^k.vc i h ce , 3aK.ieTi!0\n> o,i,pelin ce uera; prisegoma oporeči, odpriseti. 5lbfcnbung bež 2$cd)felž jur Stcceptation ; poslanje mjenice za prilivat; nocjiairfe Mkirane 3a iipnxnaT’b; poslanje menice k vzetju, prejetju- Slbfcnt=£abcUe; tablica, skrižaljka nepritomnih; Ta6.inna o^cjccbjio bbi; kazalo nepričujočih. Slbfc^cn, eine 9B etate; prodati robu; npogaTH ecnarrb (po6y); spe- čati blago. — ^etttanben bom Sllllte; izbaciti koga iz ureda; itadauHTH Kora H3b ype^a; odstaviti koga od službe. 2tbftet)t; namisao; Haivrfepa, naMiicao; namen. 2Cbftcf,tIi«*> ; navlašni; naBJiaurb; nalašni, nalaš. 8 5Mfid)t(icpett. 2lbficf>tItcT)f cit; navlašnost, navaličnost; naB-iaiiinocTt , ca. Hajai' ]H)mi. : nalašnost. 2Ibft£ctt, etnc , aaTBopa.; zavoljo dolga biti v zaporu (zaprl), prestati zaprtje. Stbfolutc Stimmcnmcbvbcit ; nadpolovicna večina glasova; iia^no- jioBHHiia BeliHHa r.vacona; nadpolovicna večina glasov. Slbfoltnrcit, bic ©tubien; svršiti nauke, izučiti škole; cspuniTH HayKe, H3y'iiiTH uiKOjie; dognati , dostati, zvrniti uke (šole). — abfolbirtet ©djiiler; izučeni gjak; n3yueHbiH , izučeni učenec. Slbfottbertt; razlueiti, odvojiti; pa3JiyunTH, o^boiith ; odločiti 5 oddeliti. — bte 23efd)Wetben, žaobe jednu od druge ; a;a.i6e ca 11 } °A'J* APF e ’ ločiti pritožbo od pritožbe. SJbfonfcenmgŠredjt; pravo razlucenja ; npano pa3.iyueHa ; pravica ločitve , odločenja. SlbfpredK«, ^"Mnben cttoaž; presuditi da tko što izgubi; npecygnTH A a tko ijito H3ry6n; odsoditi komu kaj. — etn ©Ut; — dobro kakvo; AodpoitaitBo; blago. — bflž Seben; osuditi koga na smrt; ocyAH r rn nora na ciupTi.; obso¬ diti koga k smrti. —■ iibet etiraž; izreci presudu o čemu; uspehu npecyAy o i ieMy ; so¬ diti, razsoditi čez kaj. — baruber tft beveitž in 1., 2., 3. Snftanj abgefprod)cn; vec je ta stvar presugjena u 1., 2.. 3. stupnju , Behu. e Ta CTBapn iipecy^eHa y l.,2., 3. cyAHUiTy; ta reč je bila že v 1., 23, stopnji razsojena. SCbftantmcu; proizlaziti; upoH3.ia3HTH; biti iz rodu. Slbftnmmung, etjelidjc; proizlaz, podrijetlo, zakonito, (zakonsko); npoH3.ia3 r B, nopeu.io, ujiauno; zarod zakonski. — (Snbegrtff ber 5(bftammlmge); potomstvo; iiotomctbo; potemstvo, zarod. Slbftamraling; omladak, potomak; noTOMaKt, OM.iaAaKB; potemck, zarojenec, mlajši. Sibftnttung (Sibfu^r); odpravljanje; oripaB.vbHk; oprcivljenje, od- rajtovanje. — ©ebidjr unb 91., dužnost i odpravljanje; aJuihocti. h onpaB.ikirb; dolžnost in opravljenjc. > — (Stbjfl^lung); placanje, izplata ; ruahanfe, H3n.iara ; poplačanje. 2lbftcl>en , bom ijJvocefje; odustati od parnice; 0 AycTaTH oab nap- nnne ; odstopiti od pravde , popustiti pravdo. — bom ©ebrctudje; od porabe ; OAB ynoTpe6.rbnH ; se odpovedati rabe. 9 2 lbftcf)cn, bont ©elbftmotbe; — odsamokrvi; o/po caMOKpnu; samomor opustiti., od samomora odjenjati. Slbftetgen, abfteigenbe Sinte; nizhodna loža; 11113x0,1, Ha .io 3 a,- navzdol - na vrsta, SlbfteUcn, jum SjJJtlltar; dali u vojiiike ; gaxn y BOHHHite; dati v vojake. — »a^rgenommcne ©efctedjeu : ukloniti opažene mane ; JK.10HHTH ona- Hiene mane; odpraviti , odstranili zapazene pomanjkljivosti. SlbfteUung; davanje u vojnike; ^anaiik, ogiipaB.iflHk v BoiiHHKe; du- vanje v vojake. SCbftiftcn, ^emanben Don bet 2 Btvtl)fd)aft; razseliti koga od kucanstva; pa3cejiHTH nora o,yi> KjhaHCTBa; odseliti koga iz kmetije. Stbfttftimg; razseljenje ; paace.ieirh ; odselitev. Slbfiimmctt; glasovati; r.iacoBarn; glasovati. Slbftimmung; glasovanje; r.iacoBaiik ; glasovanje. 'ilbfttafcn ; kazniti: Ka3HHTH; kazniti. »tbtcipfrunbc: opatovima ; apxHMaH£pnxcKa iipeden^a; opatstvo, opa¬ tijska prebenda. 2lbtt)cilu«g; razdio ; paagkn.; razdel, razdelitev. Stbt^un, bte SBetlaffenfd^aft; odpraviti zaostavštinu; oiipaBirm aao- cxamiixHHy; odpraviti zapuščino. 'Slbtlnuutg bet SBertaffenfcfjaft; odprava zaostavštine; OflnpaBa 3ao- CTaBiiiTHHe, odprava zapuščine. ^tbtrngcn , bte ©d)ttlb; izplatiti dug; H 3 iuarHXH ,tyri>; poplačali dolg. — etn ©ebdttbc; srušiti, porušiti zgradu; cpytUHTii, nopyuiHXH 3 rpa,a,y• podreti poslopje. Slbtcciben , ©etbdt mit ©etoalt; uzbiti šilu šilom; 3-36 hxh cnjiy ch- •'ovrfc ; silo s silo odbiti, odtirati., odgnati. bte Setbegfrud)t; usmrtiti utrobu; HadapuTH, nodanuru, H3Bpbu iuogx> H3’B yxpo6e; odgnati telesni plod. Slbtrcibung, bet 8etbežfrud)t; usmrcenje utrobe; lmdaueHk, no6a- l| eiib iuo,;a H 3 ’B yTpo6e; odgnanje telesnega ploda. Slbtreten, ^emcmben eitte <$ad)e; ustupiti kome što; ycTynHTH komc urro; prepustiti komu kaj, odstopiti komu kaj. — bom Slmte; izstupiti iz ureda; h 3 ct}’iihth H 3 'i> vpega; odstopiti, izstopiti iz ureda. bon fetnet Sketnung ; odustati od svoga mnjenja ; ogycxaxH o,yb cbo- ra Mirbuin ; odstopiti od svojega mnenja. -Itbtretung ; ustup ; ycxyrii>; odstop, prepušenje. 3 lbtretung$= ; ustupni; ycxynHMH ; odstopni, prepustni. Utfunbe; ustupnica; ycxynHO iihcmo ; prepustno, odstopno pismo. 10 9l6tteiung§* 21&trctu«g3=S8ettrag; ustupna pogodba; v enima uoro,t6a; odstopna, prepustna pogodba. Slburt^cilcn , ^entetnben; osuditi, koga; ocy^HTH , nora; soditi • obsoditi. 2tburt^eiluti(j; osuda; ocy^a; sodba , obsodba. SlbMcrfaufctt, etne (Sadje; prodati kakvu stvar; n požaru uaKny crBapa; prodati reč. 2(lmuirtcn; čekati, počekati; 'lenaril, uoueuaTH; čakati na kaj, počakati. 2lDt»cd)fctn; mijenjati se; mIihhth ce; vrstili, spremenjati se, menjali. — mtt aSeamten; premještati urednike; upeMkuiraiH y peturne, mh- HOBHHue; premenjati urednike. 2ttmieict)cn; razlikovati se; pas.umonarn ce; ločiti se, različen biti. — Don anbern tn ber Sletnung; neslagati se s drugima u mujenju; nec.iaraTH ce , necy t ;apaTH ce c'B,i,pyrnMa y Mirbnin); ločiti se od druzih v mnenju, različnih misli biti. 2ltmieid)»ng; razlika, neslaganje; pasjima, nec-iarank; razločnost, razlika. Slbtttcifctt, eine SSetttfung; odbaciti pozov; obdanimi no3BaHt; zavrniti, odbiti pozov, prošnjo za presojo. — etn ©efud); odreci molku; o,i,pebn mo.ujv, npotuHH*; odreči, od - biti prošnjo. ■— Semanben mtt bet $Iage; ueprimiti, odbiti ciju tužbu ; HeripuMHTH, °>t dur h 'lilo TyiKoy; zavreči tožbo komu. — ^emanben Don bem SSermogen; izključiti koga od imovine; h3k.ih>hh' th nora o,pr, H.uaim (iiMoiuiue); izkleniti kot/a od premoženja. Slbnicnbcn, etnen efc»l>cit, in ^emanb’ž SInbern; kad ga nije bilo; Ka^i. ra ime 6 buo; kadar koga v pričo, nazori ni. 5l6jnl)Iett, f. abtrcigen. Stbjcicbeu; znamenje; auaMeuli ; znamenje. 2lb}ei<$nung, einer (Sadje; načrt; nanpn.; načrtek, obris kake reči. 21bjlc^cn (entjieljen), etnen Sfjeil; odujmiti, oduzeti; oapeTii; odu- zeti , odbiti del. — (bom ©elbe); odbiti; 046HTH; odšteti, utrgati. — (abre^nen), bom Soljne; odkinuti, okrnjiti sto od plače; o^khhjih, OKpHbHTH ihto 0,1,'b iuahe ; utrgali komu od zaslužka, mezde. 2 (bjUQ, bom ©rbtl)eil; odbitak od dijela nasljedstva; o/piHTauij o^a> 4 r b.ia iiac.ii);Vfl; odbitek, odvzetje dedinskega dela. — bet ©teuer; odbijenje poreže; o^6ieH'b nope 3 a; odstetev davka. 2 lb;ur$Špoft; odbitna stavka; 04611'rHa CTaBKa; /lenek odbit, ali, ki je odbiti, odšteti. 2 lcccptnnt, etnež SBedjfelS; prihvatnik; iipHXuaTHHK'b; prejemnik menice. Stcccptntion; prilivat; npiivriavb; prejem. — per 1 ’onor di lettera; —po počasti podpisa; h3t> nonecTH 110411111 a, prejem v rast koga, v čast podpisa. 2lcccptatiDii$ « ; prihvatnina (prihvatna providba) , npn XBaxHiiHa; prejemna provizia, prejemnica. 2lcccptiren, ben SBedjfet; prihvatiti mjenicu; upimiaTHTii hUhuu.V 1 prejeti menico. 2lccibcnticn; pripadci; iipimagnm , pripadki, pripridki. 2tccrcbitircn, ^etnanben; povjeriti koga; iionLpimi nora, poveriti koga. accrebttirte btj)lomatifd)C ^etfott; povjerena diploma tičim osoba; 110 - nl-peHa ,i,ui[.io.MaTn i iiia ocooa; poverjena diplomalična osoba. 2ldjtcn ; poslovati, imati obzir, paziti na što ; noiHTOBara, hmoth 06 - 3bip’B., iia3HTH na IHTO ; spoštovali, čislati. 2lrf)tung, bor bem ©efe^e ; poštovanje zakona; noiHTonaHis 3ai;oHa; Spoštovanje postave. Slcclamotion ; uzklik; jskjihkt, ; zaklic, (22>aM burd) 9(nbcre); izbor uzklikom; ii 3 oop’b jsk.hiko.mI) ; volitev po zaklicu. (etne einjelne ^anb(ung), gettdjtlidjev; činjenje, srnino; gbao, uh- iikuli cj’ 4 ho ; djanje, čin, sodno djunje. ( 2 sic ux- ? • 2tctcn; spisi; chhch; spisi. 7~ ^tocef = 3Icten; parnični spisi; napHii>inn; pravdni spisi. »leten-; što se tiče spisa; ihto ce Tine cmica; spisni. 12 Stciert. 2lcteit=2tučjug; izvadak iz spisa: ii3B0g’i. h tl cimca; posnetek iz spisov • — 5 ©tud:; spis; cnHct; spis. — =S 8 er jeid)nijj ; kazalo spisa; Ka 3 ajio cimca; kazalo, zaznamek spisov- 2tctciunnfjigc SfjatUirtjlcitibe ; okolnosti ueinjenice po spisima; oko.iho- cth jBHHtHHne no cnHCHMa ; ( julijske okolnosti po spisih. Stctic ; dijelnica; gfejiHHua; delnica. 2 lctiengefeflfd)aft; dijelničko družtvo; gk.iHH 4 Ko ^pjhjctbo; dražba na delnice. 2lctit>c$ 2Bnl)lrccf)t; pravo izbirati; npauo naCiipaTu; pravica volili- 2tctit>=^orberung ; djelatno iskanje; gt.iaTHO iiCKanb; tirjava. = ©tanb (SSermogen) ; djelatno stanje (im o vi na); mviant, erairh (hm- OBHHa); imetje, stan premoženja. = 25crfleicf)ntjj ; kazalo imovine, — djelatnog stanja ; Ka 3 a.r 0 imami, gk.ia rnort erami; zaznamek, popis premoženju. Stctituriing , ber CKa CHrypmma; tožnikova varšina , zagotovšina. itctunr ((S(^viftfu()ver) ; spisnik (spisilac); aKTyapi> (cimciiBaTe.ib); zapisovavec. Slctucmftren ; spisivati; cimcuBaTH; zapisovati. SIcctfc; potrosnina; iioTpoimmua; porabnina. Hbnptirmtg; prilagogjenje , preragjenje prema potrebi; npncuogo- Cabub, upepabenb upeiia noTpeČH; pripravljenje, prilicenje. - Ž = ; prilagodni; iipncnogoGHbm; za pripravljenje. ž-21tlžlagen, bet ©ebduben ; troskovi za prilagogjenje zgrada; Tpoiu- kobu 3 a npnciiogo 6 .vbirb arpage; stroški za pripravljenje pri poslopjih. — Ž=23aute ; prilagodila zgrada; ripncnogoGiia srpana; pripravljavna stavba. Slbbircn; skupiti; ckjhhth; prištevati, soŠtevati. .J&bitional - SBeižartifel , dodatni dokazni članci ; gogaTHii gomiinni u.ianuM; dodatni dokazni členi. ' Sffieifung , dodatno dokazanje; gogarHo gOKa 3 anb; dodatni dokaz. mcU plemstvo, plemenština; iue M „hcTBo, n.ieMerno; plemenstvo, žlahtnost. ben 2lbe( tterlet^en; dati plemenštinu ; lueMiiherBO gaT v\\ žlahtnost podeliti. Stbefž* 13 3lbeI3=; što se tiče plemstva, plemenštine •, ihto ce Time n.ieftmhcTBa; žlahtnosti. 5 5(nniaifung; prisvojavanje plemstva, plemenštine; npiicBOHHb n.ie- MnhcTBa; polastitev žlahtnosti, plemenstva. 5 ©vab (Stbelžftltfe); stupanj plemstva; CTeuem. rueMnhcTBa; stop¬ nja žlahtnosti. 2tbelftnnb; stalež plemstva; cTa.ieiKT. H.ieMiihcTBa; stan žlahtnosti. Slbclžjcugnifj; svjedočanstvo plemenštine; CBbgouaHCTBo n.ieMiihcTBa; spričevalo žlahtnosti. ^tbjunct; pristav; ripiiCTam. ; pridružnik, adjunkt. 'tbjutticcn, ben ^to|tenuberfi^Iag, cin ©onto mit 30 fl.; priredititroškovne račune, priznati račun od 30 fr. ; iipiipe^HTii, npH3Hai'H TpouiKOB- ne paujne, iipimiiaTii pauym. o,yi, 30 . ; vgotoviti preudarek stroš¬ kov, priznali račun s .30 gold. ^bjiiftitung; priregjenje, priznanje; iipnpebeHb, ripimiianb ; vgolov- Ijenje, priznanje. »tbjutrtnt; pobočnik; iiooomhhkt.; pobočnik. Slbjutum ; poinocka; uoMohna ; pripomoček. -.fbntimftration; uprava; ynpaBa , ynpaBmmCTBO ; uprava, oskrb- stvo, oskrbovanje. 5lbmimftration$=; upravni; jripanmaii ; oskrbstveni. SSetjorbe; upravna oblast ; yiipaBHii'ina oO-iacTB ; oskrbnija. ' ©C|cbdft; upravni posao; yiipaijnii>ii;iii uocao ; oskrbstvcno opravilo. ' ^Ibetg, grana, struka uprave; rpaHa, crpyna ynpaBe, ynpaB- HHUCTna; veja oskrbstva. ■^bminittrcstit); upravni; yupaBHHtiefen) ; nadpis; Ha^mcT ; nadpis. ^ os,TU 'tno uživanje; gocaipTHO y;KiinaH , ii ; dosmrt¬ ni vzit ek. 14 5!lb«ocat. St&tujcat; odvjetnik ; o^bIjthhkt. , agiinna-n, ; pravdnih, odvetnik, advokat. 2tb»ocaten=; što se lice odvjetnika; ihto ce TH«e o^skraHKa; za pravdnike, pravdnikov , pravdniški. — = Orbnung; odvjetnički red ; o^BkTHHHiiH pegi; red za pravdnike■ — s©tanb; odvjetnički stalež; o.i.nliTinioiiiii CTa.iemT. ; stan pravd' nikov. Stbuocatur; odvjedništvo; o^b 1 ;thhmctbo, a^BOKaTCTBO ; pravdarstvo, advokatura. Slffitiation, etnež Slub’Ž ; razplogjenje shoda; pa3njiol>eHb cxoflona (K.ivCoona): razplodjenje kluba, ( političnega druživa). Slfter*; pod-, pa-, nadri-, lažni; uogt-, na-, uagpu-aaajHbiii; pod' nepristni. — - 33e|tanb; poduporaba ; nognaaMT>; podrabokup, podrabodaja. — etlnaž in 31. gebett; dati n poduporabu; a »tu y noAHaaivn,; dati v podrabo. — = 23eftanbgeber ; podporabodavac; noAHaftMOAaBaui., podrabodajnik . — «SSejianbneljmet; podporaboprimac; noAHaiiMOiipHMaivb; podrabo- jemnik. — = ©efe |5 ; lažni zakon, nadrizakon; .laaiHbiH aaKOHT, HaApnaatiOHb i nepristna postava. — = Se£>ett ; podfeud; noA«i>eyAT >, podfevd. — = 8efyenžmann ; podfeudnik; liOA^AHHKt; pod fevdnih. — ®itetl)er ; podnajmitelj ; noAKynai,iia; podnajemnik. — = ijlfanb; podzalog; noAsaaorT.; podzastava. — * SSafal ; podvazal; iioABa 3 aji'b ; podvazal. — = SSerpfanbung ; podzaloženje; nogan-iomeni;; podzastavljenje. atgcnt, offentlidjet; opravnik, javni; oripaBHHKTb, hbhmh; opravilnih javni. Slggrcffit!; napadni; HanaAUbiH ; napadni. — ©l)atafter; napadni značaj; uanaAHbin 3Ha l ian (xapaKTep-b); značaj- Slgio; prid; lipidi.; nadavek. to tagc; pridovanje; upnAOBairk; dobičkar jen je z na dav k o m ,adziotaža. Slbttbcn (ft ra fen); kazniti; KasHrnu; kazniti, pokoriti. 5 kazan; Ka 3 aHb; kazen , pohorcnje. — bet fonjitger 21.; inače bit ce kažnjen ; HHane dbiThe nasH-bm. ; ker bi sicer kazen sledila. 2 tl)n^erc; pradjed; npaAkAT.; preded. 2tfotl;olifcb; nekatolican ; nenaTOjiinaH^; nekatoliki. Sllfabctifcb , orbnen ; porediti po abecedi, po azbuci; ypeAtmi no adenegH, no as 6 ynbi; vrediti po abecedi {abecedno). Štdment. 15 §tlimcnt; hrana; pa Ha ; živež, hrana. Stlimcntation ; hranjenje ; pairliHk ; preživljenje. — ber ©attin unb bet Jlinbet; — žene i djece; cynpyre h A'kite; žene in otrok. 2lliquotcr iJdjeit ; odlomni tlijel , odlomna cestica; oa.iomhmh A&vb; o^.ioMna nacTHua ; nekoliki del, kolikoteri. 5lUatm ; uzhuna ; jadjHa ; hrup, sklicavanje pod orožje. — fd)tagen; na uzhunu udarati; na \aoyiiy y^apaTH ; bobnati pod orožje. SlUeinbeft^; samoposied; caMonpnTea;aHh ; samoposest. 5ttleittgcwalt; samosila; caMOCHJia; samooblast. 'illleinhcrtfcher; samovladac ; caMOBjiagaivt; samovladni.;. 3lUcin^crrfct)CJft; sainovladstvo; caMOB.ia^crno ; samovlad ar stvo. 5tUeinhanbel; samoprodaja; eaMoiipogas,; samoprodaja. s 2CUcin$at>lcr; samoplatac; caMon.iaTaufb; samoplačnik. 5lUethd4»ftbicfclbc«; njegovo veličanstvo; HhroBO ne.iHHecTBO; Njegovo Veličanstvo, svetli cesar, kralj. SlUer^ochft; najviši; naftna min, a, e; najvišji. atterlj. 23efel)I; najviša zapovijest; HaiiBiuiia 3 anoBkcTi n. v. povelje. 2lUccuntcrtt)anigft; najpokorniji; HafinoKopmH; najpokorniši. alientntevtl). SBovtvag; najpokorniji predlog; naiiiiOKopnin npe^Jior-b; najpokorniši nasvet, predlog. 'illlfdUig ; ako je tko ili što ; aito e tko h.ui luto; če je kdo, ali kaj. altfdlttger Jllager; tužitelj, ako je koji; Ty cb'iio ; pooblastenje vseh. 'ilUuoion ; naplav; nan.taBt; naplav, nanos. 'illmofcn ; milostinja ; mh.iocthhh ; milodar. -at (tnt ©egenfa^e JU „neu"); stari ; ciTapnift; star. 16 strt. 2llt, 25 alt fettt; biti 25 godina; 6bith 25 rogima; ogi 25 ro- gima ; 25 let star biti. 2ltter; starost, starina; CTapocTb, CTapima; starost. — (Sebenžaltev); vij ek , doba, godine života; nkat, goda, rogime; leta starosti. 2ltter3claffe; razred po godinama; paapegi, rio rogimaMa; razred (vrsta') starosti. Slelterlidic ©eiofllt; roditeljska vlast; pogHTe.itcKa a.iacTB , oblast staršev , rodivcov, roditeljska oblast. Sleltcrnttjeit; roditelj (otac ili mati) ; pogiiTeat, (oTaipt hjih msth) ; oče , mati, eden staršev. 2ltterfcf)ttJ(tcb; slab od starosti; c.iaGi o f i,i, crapocTH ; slab (zavoljo) starosti. Steltefte bev ©entctnbe; najstariji u občini; naiiCTapin odaiTHiiapi,: naj starši v občini. Stettefter (1. 23ovgefe|te) ; starješina občine; CTapetunHa oduiTHHe; starašina občine. bev 3uttft* —; starješina od ceha; CTapemmia ogi ijexa (ecHa*i>a); starašina ceha. Slluittnrtticum; pitomcevina; hhtomctbo; dača za duhovšnico. Sltumnuž; pitomac; iiHTOMauj,; rejenec. Stmtteflie; odrješba; onpocTHHna, aMneci-ia; prizanesba. Stmttcftirung; odriješenje; onpoiuTenb ; odpušenje, prizanesenje. Stmortiftren , eine Uvtunbe; usmrtiti izpravu ; jcmpthth nncMO; umrtviti pismo. (imortijtrter 0d)eitt; usmrčeno pismo; jcMpTbeno iihcmo ; umrtven list. Slmorttfitmtg, etttev Urfunbe; usmrcenje izprave; ycMpTheni; rmana; umrtvenje pisma. 2lmt; ured; ype^T. ; ured. — Ijtnfid)tlid) einer Sadje baž 9tmt (janbeltt ; izvršivati, opravljati ured, uredovati u obziru kakve stvari; H3BpuiHBaTH, on p a n .vit h ype,yr>, ypegoBara y o63wpy Kanne cTBapti; uredovati, ured opravljati zastran kake reči. 2temtlfdje3 ©ebfci; uredovno područje; ypegoBHO nogpyui rnsia nocTynaxn; uredsko djanje sc ima zgoditi, opraviti. ~~ baž ©efuc^j toirb jur Stmtž^anblung jugeftettt; molbenica se predaje nredovanja radi; upoiUHH n na ce upe, ram vpegonamo ; prošnja se v uredovanje poda, vroči. 5 S^bttttbuum; uredska osoba; v peg CK a ocoča; urednik, uredska oseba. = 8el)en; uredski feud ; v pegcKift ey g r t; uredski fevd. = Socale; uredionica; ypegioHm;a; uredvavnira. - 3 $1% uredište ; vpegmine; urediše. ' s $rotolOt(; uredski napisnik^pegcKiftHariHCHinit; uredski zapisnik. ' Sttttig; uredski cin; jpegc.Kin uhht.; častna stopnja urednika. * Sdaurrt; uredski prostor ; ypegcKiii upocropi ; uredski prostor. - 9iequifiten ; uredske potrebštine ; vpegeue norpedHOCT«; vred - g ke potrebšine. ~~ - @ac^e; uredska stvar, uredski posao ; ypegcKa cmapt, uocao ; uredska reč. 5 ©djranfeit; uredske pregrade; ypegcKenperpage; uredske pregrade. ~~~ bor ben Sfmtžfdjranfen (jlatt ,,©ertdjt"); pred sudom; npegi, cy- goMi>; pred sodnijo, sodnim stolom. = ©tegel; uredski pečat; ypegcKW rieuaT'!,; uredski pečat. ~~ 3 $«g; uredski dan ; ypegcniu gani.; uredski dan. ~~ = &Ijattgfett; uredska radinost; ypegcua paguHOCTs; uredska de¬ lavnost. = Heberga6e: uredska predaja; ypegcKa npegan ; prepodaja ureda. ~~ - SSerrtc^tung; uredsko opravljanje; ypegcno ynpaB.iank ; uredsko opravilo. = SSertt>efer (SSertreter); uredski zastopnik; vpegciiifi 3acTynHHKi; uredski namestnik. ~~ ' SSerluft; izgubljenje ureda ; U3ry6.iknk ypega , zguba ureda. ~~ - SBirffamteit; uredska djelatnost; ypegcna gk.iarnocTK; uredska djavnost. 2 18 ■Slmtžtoegen. Slmi^tvegcn, pon; po uredu, iz uredske dužnosti; no ype,jy> 3Bannino ; po uredil, iz uredske dolžnosti. Analog; nalik; Ha.iHKi.; podoben. ‘Httabogie ; nalika; Ha.uu;a ; podobnost. $tuatcf)ie; bezvladnost; 6e3B.iacxie; brezvladnost. ‘Httarcf)tfcf)cr SJuftmtb; bezvladno stanje; oeaB.ia.juo dank; brez- vladni stan. 2lnbcfct>Icn; zapovjediti; aauoBk^irrn; zapovedali , veleti. 'Httbcraumcn, eine $ti)l; odrediti rok; oApejpiTii poirb; dati, usta¬ noviti obrok. — etne £agfa|ung; odrediti rocišfce; . o^pe^imi poiuurre; dati, odlo¬ čili dan. ‘žlnbetrndjt, in 3(. einet 0cnf)e; glede, u obziru; rae^aioliH, y oo3bipy; s pogledom, glede na, kar sc tiče. 5lnbietcn, etlUCtŽ; nuditi, ponuditi koga cime; HVAurn , iiohjahth nora uhmi ; ponuditi komu kaj. — cinen gib, ji d) ju etnemgibe; nuditi, ponuditi koga prisjegom, za- kletvom; nuditi se, ponuditi se za zakletvu; hj^hth , iiohj^uth KoranpuceroH-b, 3 aK. 1 eTB 0 .vn>, hj/jhth ce, iiohjahth ce aa saitaerBV; ponuditi se k prisegi. — cine (Sidjerljeit; ponuditi sigurnošcu; nonyAuxn enrypnocTiio; po¬ nuditi varnost. Stnbietung, f. (tnbietett; ponuda; noHyAa; ponudba. ‘2tnbot, bet Sijitationen; ponudak kod dražbe; uony,jaK’b ko,jt> ^pa;u6e; ponudek pri dražbi. 3(itbrtttgen Oortmngen), j. 33. etn gactunt, cinen Umjtanb; predložiti, ucinjenicu, okolnost kakvu; iipeA-ionami v-iuukmiuj, oKo.mocrb KHKOBV ; povedati, predložili n. p. dogodek , okoljnosl. — (etnmct)en) ein©eju(fy; predati molbcuicu; »pekarn lipouiiuo, wo.ioy ; vložiti, podati prošnjo. — (anfucfien); tražiti, moliti; TpaiKHTU, mo.ihth; prositi. $(tibrinflung, f. anbringen. ‘ilnbcnfctt ; spomen; euoMem,; spomin. SfilbctfcitSi; s druge strane; ct> Apyre cTpaHe ; od druge strani , plati , ‘Hnbicbten, ^emctriben etn SBevbrccfjcn ; potvoriti na koga zločinstvo; iioTBopuTH Kora 3oorb 3.10'imicTBa; izmislili si od koga , laz- vjivo pritakniti, pripisali komu hudodelstvo. 'Hubrobcu; prijetiti; nperurn, rpo3HTH ce ; prelili, žugali, zažugati. 5tnbrol)ung, ©traf=; prijetnja kažnju ; npeiHH Kamioni,; zažuganje kazni. Slitetfcrn; polirati; liOTmjarii; nasrčiti, spodbosti. Slnevtictcn. 19 2lnctbicteit, baž; ponugjenje; iiOHj^en!;; ponudjcnje. 5lttcrfcmmt, CtimiS; priznati što; npn3HaTH lut o; priznati kuj. — etnc Utfunbe; priznati ispravu; lipimiaTii »nemo; priznali pismo. — cine gorbentng fur rid)tig; priznati dug; iipn3HUTH , priznati tirjavo za gotovo, obstojno. — etn.ftmb fur el)elid) geboren; priznati da je tlijete zakonito iipiiaiiaTH ga <3 gb re 6pa i mo •, priznali dele za zakonsko. »titcrfcnmmg •, priznanje; upiiaiiauh ; priznanje., — bem 91ngefd)ulbigten ettunS jur Sl. bovlegcn; predložili šlo okrivlje- niku da prizna; iipeg.unuHTH ihto OKpmukHHKj ga iipHSiia; obdol¬ ženca kaj v spoznanje predložili. — (©uvbtgung) 'oolle; podpuno cijenjenje; iiogujiio u,Uh1.hI;, juaiuanb; »Infati; napad; naiiago; napad. — gele alt fant cr gegett cine ?(5crfon; napad nasilni na osobu ; viaua,yb Haen.uibiH na oeo6y; napad nasilni na osebo. — eine§ SBcrmogenž an ^emanben ((grbžaufad); zapadak imovinc (nasljed- stva); upnUagam, ima na (nacMbgcrBa); pripad premoženja (dedine) ‘ilitfcd)tcn (fceftmten) ; naskočiti, pobijati; ocriopuni; spodbijati. — cin Urt^cil; naskočiti na presudu; ocuopimi upecygy, jeraru npo- niB'b npecyge; spodbijati sodbo. — eincu 9ted)t8titel; naskočiti na pravni naslov; ocuopimi upaBHUU nac.iOB'b (uMe); spodbijati pravno ime. »tnforbcruiig; zabtijevanje; 3ax'rkBaH'b; zahtevanje. — tted)t(icl)CV Stnfpvucl)) ; pravo na što; npaBO ua imo; lir jam. pra - sanje po vem. — bež ©tenjleS;- što ište služba; ihto huito e, nao ihto K aaiy; kakor pravijo, se pravi. ‘Mttgcborctt ; prirogjen; iipnpot)em>; prirojen, vrojen. Slitgegtiffcncr, f. angreifen. , ^ematiben itm etjuaž; zamoliti koga za što', 3aMo.mTn Kora aa ihto ; zaprositi koga za kaj, resa. — bett (Sdjulbnet jur Untetfd;)teibung ; zahtijevati podpis od dužnika; 3 axT'kBaTH Ho^nHCi, o,yh ^ya; nuna ; zahtevati podpis od dolžnika- ■— bie©adje geljt ^emanbenan; stvar se koga tiče: CTBapb ce nora tub?; reč se. tiče koga, zadeva, —je na kom. 9ltiftel)dttger, etnež Scmbeč, etnev ©emeittbe; prinadležnik kakve zemlje, kakve občine; npuHag.ieatHHKTbKaKBe 3eM.1t, Kanne odiimme; deže- lan, občinski vdruženec, medobčinec. 3tngclb; kapara; uaiiapa; ara. ‘žlngeftantmt; djedovski, prirogjeni: gtgHHCKiH , npHpoi>em>ift; pri- rodni, prirojeni, rodovinski. 5(ngtdn$en ; megjiti, graničiti; rpanH>inTH , Mel?aiiiHxn; mejiti. — attgvanjenb (nebenltegenb) ; susjedan, pograniean ; cyok^aHi>, rpaHH- uehiii; namejin, mejaš. $(ttgreifen , 3lemflnbeu burd) eirte ©djrift; napasti, naskočiti na koga pismom; HaiiacTH, HacKOiHrn na Kora nHCMOMt; prijeli koga s pisanjem. — gcmcdttljdttg; nasrnuti, napasti šilom na koga; HacpHyxH, iiana- cth ch.iomT) Ha Kora ; koga šiloma napasti. — (beftreiten), etn Urtljeil, f. anfedjten ; naskočiti na presudu, ustali prot' presadi; ociiopHTH npecyay, jct8th npoTHBi> npecyge; spodbijati sodbo. Slngegriffcncr ; naskočen, naskočenik, napaden, napadenik; Hana, v HyTbiii, Hana^eiiHKT.; naskočenec, napadeni. Slngtitf (mit SSortcn); naskočenje, napad riječju; Hana/pb (ptunra); napad, poprijetje. — (mit Sflffett) ; navala, napad, nasrt oružjem; Hana/yb, narprant ct> opyiKifijrb; napad, spopadenje. einen ©trafltng; ustaviti kažnjenika; ycraBHTH KaantHHKa' ustaviti, zasačiti, vjeli kaznjenca. dnljciltcn. 21 Slnfcalteii, Semanbenim Slmjt; držatikoga u zatvorn; AP« aTH Kora y 3aTBopy. držati koga v zaporu , zaprtega imeti. — Semanben jut 3eugenfd)Ctft; natjerati koga na svjedoeanstvo:i HaTe ' pai HKora Ha CBbgouaHCTao ; primorati koga k svedočbi, k pričanju. — etn ©ut, eine 2Baare.: ustaviti dobro kakvo, kakvu robu; ycTaBHTH gofipo uanBO, KaKaBi> ecnain, itaKBV po6y ; ustaviti, zadržati blago . — butd) SSetbot: uzaptiti; \ Ban rHTH; pod prepoved djati. 'Jlnbntt^punct, Oiegel; pravilo, držaj (ono,cega se valja držati), »pa BH.to, ApHta.uuuTe (oho, m era ce na.i« gpaiaTH); oportse, pravilo. — jut 9lad)fotfd)ttng (®tunb); uzrok za iztraživanje ; japotu, aa hc- rpaiKHBanb ; vzrok k zasledovanju, izsledovanju. 'ilntjnltung, f. ariljcdten. iHn^aug (93eifn^) , dodatak, prilog; gogaTain., npHJior-i.; pristavek. — (Slnbanget) ; privrženstvo; lipHBpmeHO.TBO ; sledi vri. — (9tebetilage) ; priklop; tipuKaom', priloga, dodatek. — im Stili) ang e; u priklopu: y upHKJiony; v prilogi, dokladi. — (9tad)trag), f. unten. Slnfjdngig metbett »Ot ®etid)t: doei pred sud (parnica, pravda je dosla pred sud); golot lipegacygi> (uapuHHaupaBAe e gom.ta npeg'b oyAi>); priti pred sodnijo (pravda je prišla pred sodnijo, je počela teii). — bet anf)dttgenbet ©treitfadje; dok traje parnica; aoki Tpae napHHna, dokler pravda teče, trpi. ~ eine Untetfudjung gegen Semanben mad)en; staviti koga pod iztrazi- vanje ; ct8bhth Kora nogi, HcrpaiKHBaHk; preiskavi podvreči koga, preiskavo začeti proti komu. — an|dug:ge Untetfud)ung; zametnuto(zapoc.eto) iztraživanje; aavieTiit - to (aanoneTo) H3Tpa; stan založbe, zatoženost. ■ ■— im ^tuflagejtcuifc fcitt; biti pod tužbom; (Skitu nogi. TvmooMT« ; biti v stanu zatožljivosti. 22 Slnlfagc. Slttflage, jgemanben in SinHageftanb berfejjen ; (.užili koga, stavili koga pod tnžbn tjhjhth Kora, ctohhth Kora nogi, Tyai6y: djat* koga v stan zatožljivosti. — SSevfat)ven; tužbenipostupak; Tyjn<5eiiMH noi-TjiiVKi.; s atožbcno rar- SluflnflSfanuner, f. Stnflagelammcv. [nanje. "JlnfHuMftUHfl ; oglas; oiuaci.; naznanilo, oznanilo 'HntnflC (SScitagc); prilog; iiprniopT,; priloga. — (cin 5fikvt); naprava; HanpaBa; naprava. 'Mnianflcn, um cine $agfa|ung; moliti za rocište; mo.uith »a po¬ mni ere; prositi, za pravdni dan. ^Inlangctt , baž; molba ; upornim, MO.iCa; prošnja. 'Jlnloff (SScranlaffung) ; povod; noBog-b; prilika. — gebeit ju einer ©ad)e; (lati povod stvari kakvoj ; gani nonogi, CTtfapd k;h;ii o ii; priložnost dati k čemu. — (UlfflC&e) ; uzrob ; y3poK*L ; uzrok. — aitS Stltlafj; uzrokom, povodom; yapoi;o»n>, nonogoivn,; ker se je primerilo. Jlttleflc«, cin ®cvt: zametnuli što; aaaieTHjTu ihto ; napraviti kaj. — Octb auf ^ntereffen; dati novec na kamate, n lož iti novec; g ar n hobuc na BOHate, y.ioa;uTn hobuc; naložili , dati dnarna obrest. — geuev; podmetnnti vatni; nogiueTnyTn BaTpy, yna.iHTn; zanetiti> zažgati. — beu attttltdjen 33crfdjlufj ; metnuti što pod uredovni pečat; mcthvth ihto noga, ypegoBHwn neuaTT,; djati pod uralski zaklep. 'Hulegung^art, bet' itapitalieu ; način ulaganja glavnice, davanja glav¬ nice na kamate ; namilil, y. tarami r.iamiora, ganami r.ia iihihiii na i;a- MaTe; nat in , kapitale nalagati na obrest. Slnlc^en; zajam; naturi,; zajem. 'iliucbenSocrfud); pokušaj zajma ; noKVinait satoma; poskus zajema. ‘Mnlcibe, f. Slnlefjeit. 'ilnlcibcit; zajmiti, uzajmiti, uzeti u zajam; 3 aiiiviHTii, y3afiivniTn, y3ern y aaavn,; na zajem, na up vzeti. ainlcibemStscrfiicb, f. 3Inlef>en«ttetfud). '>2ln(ciflčr ;„ zajmoprimac; 3aii,vioiipHMan , i>; zajmitel. 'ilnlcitunp ; naputak; pvaonolmirl-,, iianyTaK'i,; narod, napeljava. 'Hnmapctt, ftd) cine ®ad)e; prisvajati što sebi; iipHCBaam ihto cedilI polastiti sc česa. illnmclbcit, eiuegrfberung; prijaviti iskanje; iipiaBiiTn HCkanh; na - ' povedali tirjavo. — bie Sippcdntion; prijaviti pozovku; npinitiiTH H030BKy; napovedali pozor, prošnjo za presojo. Sfnmeftetr. 23 'Hnmelbcn, beu 9teeutž; prijaviti ute£aj; upiflBtmt yTk«aft; napove¬ dati pritožbo. — ben (Sib ; prijaviti se za prisjegu, zakletvu; npiflBHTii ce aa tipHcerv, aanjieiBj; oglasiti se k prisegi. ■*- ji dl bev .^ahluug : prijaviti se plavanja 1 ’adi: npiflBHTii ce rua- kami pagn; oglasiti se zaplačilo. 9lnmetber ; prijavila«?} iipiaiiin e.it>, npiflBHjiaipB ; napovednik. 'Hmnclbmip, (f. nnmelben) ; prijava, prijavljanje; npiflBa, npiflB.iknk; napoved, zg l as e n j e. 'Hunte!i>utuc?=; prijavni; upianni.iii; napovedni. 'gonnulav, prijavna pregledalica; npiaBHbiii očpašant; napovedni obrazec. ~ = prijavni rok; upiamiMii poKi>; obrok za napoved. 'Hnnievfen ; zabiljcziti; 3 a fin .rl; a; ht h , h a 311 n > i ht n ; zaznamovati,začrtati. 'HtutnbevungSnmfc; blizu, od prilike, okolo; d.uny, opfh iipH.uiKe, oiio.io; okoli, približcvaje, po priliki. — (švmittlung bel' Stužlageu ; pronagjenje troškova od prilike; npo- nal;eirb 'rpoiUKOBa o,yi> npu.itiKe ; iznajdenje stroškov po priliki, oblizno prerajtanje. 'Humit»mc cm ftinbcžjlatt (f. 9lboption). ($?OVaušfe|ung); u/.evši; y3eivuiiH; če se vzame, dene, predpoloženje. "Hnncbmcn, etmaž ju v SServfditung; uzeli što na se za izvršenje; vnem ihto na ce sa iianpiiieHb; kaj na se vzeli za opravijenje. — eine govbevung an 3 ab I mv g S ft a 11; primili iskanje na mjesto novaca ; npuMHTH iieiiani; na mIicto itnnai;a; vzeti tirjavo na mesto plačila, za plačilo. Hmtdimbar ; prihvatan; npHM.ii.tiBT,; prijemljiv. 'HnnetimUrJ); prihvatan; npuM.ii.iiBt.; prijemljiv. eiuc ©ictievt)eit ; prih vatna sigurnost; npttM.iBHBa' cHrypHOc r rt, ; pri¬ jemljiva varnost. "Hnotnolie (9(užnai)ine) ; nepravilnost; neupaBH.m«jcTi> ; nepravilnost. ■Hnontjme 5lnjetge; bezimeno prijavljenje; f)e3iiMeiio iipiiiK.ihtrh ; brez¬ imna ovada. r /S / / 'Hnorbticn; narediti; napeguTH; zapovedati, zavkazati. 'Hnorbuung ; naredba; napegda; zavkaz, zapoved. 'Hnrediiten (jurechnen); priraennati; npiipanviia th ; vračnniti, pri- račvniti. (eitivedmen); uraeunati; ypauyHaTH; vračnniti. ~~ bom ‘Berlaufe eiiter $riff an Jlt red)tien; računajoči od prošašca roka; pa i iyuatohH o/yr> HSTenemi, o-vi> npomncTia, poka; ako se računi od pretečenega obroka. 24 Štirn djnung. Sinredjttutig ; priraeunanje , uračunanje ; i[pHpanyHaH'k, ypawyHaHis j ; priračunjenje , vračunjenje. — in ben $PfKdjttljetI; računanje u zakoniti zapadak; ypauyHaHi y 3 no6y^HJa ce cyMHH; obudili, dvomba se je obudila, je vstala• ‘dlnrcguitg, etroaž in — bringett; pobudjenje, pobuditi što ; rio6ybeH't, no(iy,j l nTH ui to ; obudjerje, sprožiti kaj. 2lttrainer; megjar; Me^apt; mejaš. Sinrufen, bte >§>tlfe beš Slmtež; prizvali ured na pomoč; npnsBaTH ype/t'B Ha nosioht; ured za pomoč prositi. 'Jtnfage; narecenje , najava: napeueirb; napoved. 5tntogc-; narečni, najavili; HapeueHHti: napovedni. 1 ^> u Ren ; najavna straža: HapeieHo arfecTO, Hapenena CTpaaia; napo¬ vedno mesto, napovedna straža. ; nastanjen ; Katrani, ht,; naseljen. ntadjen ; nastaniti se ; HaCTauHTH ce ; naselili se. s 2lnfnipigFeit; nastanjenost; HacTaHiiHOCTb; stanovanje , domovanje, naselitev. 5lnfafc, tn etner 9iecfcttuttg ; stavka u računu; vrb CIO, era b na y pasviiv; nastavek, člen v računu. 2l»fctilag, bbjet; zlo namišljenje, zla namisao; a.io iia.vu.iiii.rl.ni., a.ia h ari uca o; naklep , hudobni , zli. Jbojfen 5 i urjena troškova ; vukna TpouiKOBa; preudarek, pre¬ met troskov. 28 er tl) = ; uejena vrijednosti; ynbna npegiiocrH; precenjenje, preudarek vrednosti. Jtcanjigfa^er; dvaesterostruka uejena; gBaecTepocTpyna yryiiHa ; dvajseternati znesek. — offentlidfjer (^imbmadjung); javni priboj; hbhmh npudoii; javni pri¬ lepili, nabiti Ust. $lnf<$Iagen, ettuaž ju ©elbe (fd)d^en); cijenili što u novcu; ipbuHTH ne ihto y HOBUy; ceniti , prerajtati kaj v dnarjih. einen Sdiaben; procijeniti štetu; upoirknimi nrrery; ceniti, preceniti škodo. ben .iagjettet anbte Sljut; udariti dnernu ceduljn na vrata; ygapn- th Ahcbhj negy.no na Bpara: pribiti , nabili dnevni list na vrata. etne .ftunbntadjung bffentltcl) ; javno pribiti oglas, obznanu; hbho npnoHTH, vgapHTH or.iaci,, oft3Hany ; javno nabiti razglas. Slnfc^tag§6ctrag. 25 'llnfdjIagSbctrag ; iznesak ucjene ; HSHOC.aieb yiytHe ; prevdarjeni znesek. 'ŠUnfdiliefjen , jtdj bem ©traftetfaljren ; pristupiti, pristati na kazne- no postupanje; ripHCTynHTH, lipncTaTH Ha Ka3HeHO iiocTynaH'b; pridružiti se kazenski pravdi. ~ cirte angefdjioffene SBeitage; priklopljeni prilog ; npHKaonakHbm upu •ion,; priložena doklada. ~ (in ^etten tegen) ben ©efangenen; okovati uhvaeenika; oKOBaiu y\BaheHHKa , vkleniti jetnika. Slnfcfiluft an ^tnanben ; pridruzenje ; npH^pyateHk ; pri¬ družen je. — (IBeilage) ; prilog; npHjion,; priloga, doklada. ~~ bie SBedagen folgen im 2t. mit; priloži su n priklopu; npH.io3ii cy y npHK.ioay; pridjane priloge se vrnejo. 'ilnfcfniitt; raboš, rovaš ; padourb, poBami; rovaš. 3 = 58eted)nung (^erb^olj); račun po rabošu, po rovašu; paijHi, no pa6oiny , no poBamy; račun po rovašu. 'ilttfdjteibcn, ^emanben an bie ©teuev; opisati koga za porez ; ynu- caTH nora y iiope3HHK'b ; vpisati koga za davek. ~ an bie ©ett>al)t; upisati na posjedslvo ; yuncarn na npHTemaHk; vpisati na posestvo. 'Infdjutbigen ; okriviti; okphbhth ; obdolžiti , okriviti. 'ilnfctnilbignng ; okrivljenje; oKpHB.ikuk; obdolzenje. l '2lnfd)ut&tQuttQ§ s ; okrivili; oi;pHBin.iii; obdolživni. ~~ = 33ei»eil; okrivili dokaz; OKpnBHbifi flOKasb; obdolživni dokaz. 'Infetjcii (tjalten); držati; flpmaTH; čislati, imeli. ettnažfur etnen SBemeil; držati što za dokaz; ^pmarii ihto 3a ^0Ka3T>, imeti kaj za dokaz. ~~ Semanben mit bet @ttafe; naložiti kome kazan; HaJioaumi Ko.vie na- aaiib ; naložiti komu kazen. 'lnfet>cn (SSMrbe); dostojanstvo, znatnost, važnost; ^octohhctbo , 3HaTH0CTb, BaiKHOCTb; dostojnost , važnost, veljava. ~~ (Stdjtung) ; poslovanje; noiHTOBairh ; spoštovanje. vtnfcfecn (beftimmen), ben &ag; odrediti dan; ogpegnru ; od¬ ločiti dan. (6enteffen) bie ©ebii^ren; odrediti pristojbine; ogpe^HTH upitcTOM- ”une; vstunoviti davšine. ~~ tal an etn Ufet angefefjte (angefpitfjlte) ©vbreid); na obali nakupljena zemlja ; na oda.iH no.iomeHa 3cm.ih ; na bregu nabrana zemlja , - ki se na. bregu nasede. ftdi ; sebi, na sebe; ceCm, Ha ce6e; na sebi. 2G Sin fid). >2lit ftd), ettrniž btingett; nabaviti sebi šlo: nafiaBimi. iipuoaniiTH ihto; pridobili si kaj. — to fon ; kopiti; kjiihtii , kupiti. — jiet)cn ; prisvojiti; npiicB0HTn; potegniti k sebi. 'Huftctit, ut 1 C V cine @cid)e; mnjenje, misao o kakvoj stvari; MHtfli«. Mitcao o KaKBOit CTBapo ; mnenje, misli rez. kako reč. 'Hnfic&lnno, f. (Solonie. ©olonijtvuttg. 'Jtnfpimtunfl, cincv tievbved;evifd)cn .fmtblung; snovanje /.ločinskogrinje¬ nja; ononaHl. 3.io,po nora, na irp. o.tt. odniTimo' vzeti koga v delež, zaprositi koga , n. p. občino. — bie ©emeinbecoffe rcitb 311 fefjv in 9 tnfpvud) genomnten, f. anfpvcd)en ; odviše se Iraži iz občinske pjcneznice; ogBi.ime ce t p a a; n ust. od- m 1 HHene nl.KesHHpe; iz občinske dnurni.ee se preveč jemlje, tir ju ) občinski dnarnici se preveč naklada, tJlnjptibfcn; nanosili, naplaviti; HaHOCHTn,Han.iaBHTH; naplavili , nanesli ■ 'Hnttott; zavod; aane^eirb, :iano,vi>; naprava, ustanovitev. 8 cbf = ; ucilište; y'ieniio aaBe^eiii;, vjn-tmiiTe ; učiliše. treffen ; prigotoviti; npnroTo bhth ; storiti, narediti. 'Iluftanb ( Jbuvbc) ; dostojanstvo , važnost; /ioctoiiiictbo, nnaaiocTi.; dostojnost. (gefdttčdmtddjer); smetnja, zapreka dohodarstv ena; emeTiin, upe- pena goxo,3apcTBCHa; ovir ek ureda državnih dohodkov. Semanben cinctt 9(njlanb tnad)en, gegen 3 c" ta "bcn cinett 91. ev^eben, 3 . 93. tucgen eittež Stempelgcbicdtcnč; smetati kome u čemu , radi cega, n. p. radi kakve biljegovne mane; cmeTaTH nora y 'ieiviy, pa- A 11 'iera, Ha np. pa ,311 Kanne diuhronne mane; ovire staviti, de¬ lati komu n. p. zavoljo pomanjkljivosti kolka. 27 9 lnfta»b, einen 9tnftanb £>efyeOeu, befeittgen *, nkinuti, uklonili smetnjn, zaprek«; jkhhjTh, jk.iohhth CMeTHio, npenpeny; odstranili ovi- rek, pomislih. ~ (.3 iueifcl , ©djlvievigfeit iiberljaupt); dvojka, neprilika, zapreka: ojmhh, nperipena, HeripHjinna; pomislih. — 9Injianbe tnad)cn; smetati, zamehmli smetnju v CMOTaTH , aaviebant npenpene; ovire staviti. ~ bet ftd) ergebenben Qlnftanben; ako bi sc kakove smelnje pojavile; ano 61.1 ce naKone cieTiik noannae; ako hi se ovirki namerili. — feinen 91 . neumen »eg en einev ©ad) e; nesmetali radi kakove stvari; HecMeTaTH pagii nanoBe CTnapu; sena kaki reci ne spotikati, vstavljati nad čem. »litftanbloS; bezoklevno, bez sinetnje, bez zapreke *, deaoK.ieRHo, dom. avienih (jeaa, npenpene ; brez ovirktt, zadrzlca. 'tnftccEintg (9lnjunbung), fetneš SBevmbgen-?; o puljenj e svoje imovine; jua.vbirb csora miann; zažganje svojega premoženja. (.ftvanfi)eitžfati) ; printljiva bolest: iipHM.u.una oo.iecTK : nalezen je bolezni, oknženje. 'žlnfteltcn, ^emauben ai§ SSeamten ; namjestiti, postaviti koga za ured¬ nika; HaivrliCTHTH, nocTaBHTH nora aa jpegmiKa, 'Ihhobhhko; po¬ stavili koga za urednika. beim 9lmtc angeffeflt; postavljen kod ureda; iiocraFtxl.m> noga. ype- Aa; je v službi pri. — 'ilnftcllung, etnet (Sommifjton ; poslavljenjc povjerenstva ; nocTaB.iknt. KOMMHccie ; postavljenje komisije. »ltiftclhutg$=; što se lice namještenja ili postavljenja kod ureda; ihto ce THMe HawbnrreHa h.ih iiocTan.vhitH Kogt .V P ega; sluzbodajni. ~~~ - 'Secret; postavnica; nogaBHMit genpe-n.; dekret za postavljenje v službo, službodajni dekret. = $at)ig!eit; sposobnost za službu, za ured; (“uocooiiocti, aa r.ivaidv, aa jpega,; prikladnost za službo. »tnftiftcr, eineb SBerbvedjcnž; potntkac kakova zločinstva; noryr- na'11) Kai;nora a.ioaimcTna; nasnovnik, vzročnih hudodelstva. 'tuftoffig ; spotican, sablaznjiv; cofuaaiiMtM,, ciioTH ; spotikljiv. »litUrebcu, einen ^tKCf: težili za cime; TCiKirrit a a 'm\n>; si priza¬ devati za namen. 'liMttcngett, eine ^iagc; dati tužbn; ga-m Tyn:dy ; tožbo podati. ~~ einen iprocejj: početi, zametnnti parnim; moooth, anvieTiivni nap- M,, uy; pravdo začeti. 'tnfuebcn, ^emanbett um ettlUitf ; zamoliti koga zašto, tražiti od koga što; aaMo.iHTH nora aaniTO, TpatnuTu ogo, nora ihto; zaprositi koga za kaj, kakšne reči. 28 2(nfucfjen. $tnfud)eir, tratenje, zamoljenje; TpameHk. Mo.ikuk ; prošnja. _ ein — fteltni um etroaž, f. anfuc^en. j Sintiči!, einer ©rbfdjaft; tlijel nasljedstva ; gk.vb iiacrokgcTBa; " e j delež dedine. — (X(jeUna1jme) Ijaben an einer ©adie; imati dijelničtvo, učešce u ka kvoj stvari; h m ar n yjacTie y KaKBOii rniapvi , delež, del imeti v cert' 'iluticipationbfdjcin: pred nj tirnica; iipegri.iaTHHna ;predplačilni lisU /• Slnticipircn; predujmi!i; iipegiuaTirrn, ga r ni, Juhiihth npe Bpe.viena predplačali, poprej storiti, dati. Slntibfltircn; datovati naprijed ; g aro 11 aru Haripegn ; naprej datirati) antidatirati. tUntvag; predlog: npeg.iorb: nasvet, pred lop. — einen 91 ntvag ftellen; predlog naeinili, predložiti šlo: upegjlorb Ha ihhhth, npeg.ioaiHTH ihto ; nasvetovati kaj. glntragcn (einen Stntrag ftellen); predložiti što; iipeg-ioaiHTH ui' 1 ’ 0 ’ predložiti kaj. — (ftčtj ju etroaž anbieten, 5.93. 511 eitiem SSeroeič, ©egenfceroeič); ponu dili se za šlo n. p. za dokaz, prolivudokaz: iiOHjgHTH ce aa 11110, h. np. 3a gotiaab, npoTHBgoK 83 b; se k temu ponuditi, n. p. k do kazu, proti-dokazu. — (etrociž tictlangen), auf bie (šrfttccfung bet £agia&ung; traziti d<> se roeište odgodi: TpaffiHTH ga uu ce poHiinrre ogrogn.io: ntt svetovati prelog pravdnega dneva. ‘ilntragftcOung ; predloženje ; ripeg.tonienk : nasvetovanje- 2tntrcten, etroaž (fid) ju etroaž melbeti), einen 93eroeiž, bie Grbfdjaft, prijaviti se, radi eega, radi dokaza, nasljedstva : hphhbhth ce, pag' 1 sera, pagu gouaaa, HaejikgcTBa; nastopiti, oglasiti se, nastopil 1 dokaz, dedino. — (ubernetgnen); primili; j.aeTH na ce, npnMHTH; prevzeli. — ein Stmt, bie Stegierung ; stopiti u ured, primiti vladanje ; ctjuhtU J jpeg-b, npHMHTH B.iagaHk ; stopiti v službo, nastopiti vlado. sintcetuitfl (f. antveten); primljcnje, stupljenje u; upuM.vhHb, cTjnrofe- rtk y ; nastop. Stntdeb; poticanje; lioTimaHk; nagon, spodbodilej. 'Hutiuort: odgovor: ogroBopi,; odgovor. — 9 !ebe unb 9 (ntroovt geben ; odgovarati; ogronapaTH; odgovarjati. — 5 @d)tet6en •, pismeni odgovor; micMeiii.iii ogroBopb: odpis. 5 tn»cvtraucn; povjerili; iionkpiiTH : zaupati, izročili. StnDcrtrauung: povjerenje: noBkpenk; zaupanje, izrocenje. rod; opogumil, y pogj; soroden, komu v rodu biti. (baž Uefcertjanbnebmeu), bež Sfiiibež; plogjenje, množenje, Stnkea^fen. 29 pačenje zvjeradi; naoljent, yMHO)KeHt iipeKOMbpHO , nahenb 0H- b.ihui ; namnoženje, razplodjenje, zareja zverin. 9Jntt>ad)fen ; rasti, ploditi, množiti se; pacrn , ii.io^hth, mhojkhth ce ; narasti , množiti se. —- cmwact)fenbe i množeče se kam ate ; MHomehe ce Kamrne ; pomnožene obresti. ‘itmualt (93ertreter), beS 93efcfyulbigteu ; odvjetnik obtuženika; ogBkr- hhkt> oiipHB.vbnHna ; zagovornik (odvetnik) obdolženca. — (Sermogenžberroalter) ciner ©emetnbe; kučanik občine; HacTOHnuin. o6uiTHHe; oskrbnik občine. — = fctjaft (SBertretuug); zastopstvo; 3acTynHH i icTB0; zagovorstvo, namestovanje. — (ber ©emeinbe); odvjetnik občine; oabUthhkTi ofiiimiHe ; oskrb- stvo občine. 2lmwartev; čekalac; cieKUBarejih, uena.iaiyf>; pričakovavec. '2fnumttfd)aft; čekanje; o ena ut; pričakovanje. Slmocifcn (befeljlett); naložiti, zapovjediti kome što; HaaoHiHTH, 3a- lioulcgaTH komo ihto; naložiti , zapovedati , napotili. — (ajjtgmven), ^emauben an etn e ^evfon, ober (Saffe ; uputiti koga na koga, na pjeneznicu; yny'rnTn Kora na nora , na nkHe3HHuy; na¬ potiti koga h kaki osebi, do denarnice. — Semcmben ben ©eljalt jal)lbat; odrediti da se kome plata izplati; ogpe^tmi p, a ce komo n.iara hcimuth; komu plačilo plače, mezde nakazati. — Coetroetfen) ; naložiti; Ha.io;unTii; napotiti h komu. — Scntanbcn jur SBerfjanblung butci) einen 5lb»ocateu antceifeu; nalo¬ žiti kome, da tjera parnicu po odvjetniku; Ha.ioauiTH komo , ja repa napiiHny npeno oga b nimi a; komu naložiti, da sc zavoljo obrav¬ nave k pravdniku obrne. uttieifer (Stfftguant); uputnik; ynyrnTe.ii.; nakaznik. Sttmjeifung (Slffiguattou) ; uputa; yuyheirb, yny r ra; nakaz. — ©djaltžcmftmfung; uputa na platu; ynyheHt na iuary; nakaz plače. 3al)lung3aniueifun0; uputa na izplatu; ynyheHb na ii3H.iary; na¬ kaz plačila. ' CSttftructiou); naputak ; Hauy raKT>; navad, poduk. 2lutoenJ>cn, ©lilije ju (Stroab, j. 93. jur .£>erbeifd)affung ber 93efjelfe; dati si truda, n. p. za pribavljenje dokaza; gara ce6n xpyga Ha up. aa npHoaB.ikHb gonapa; prizadevati si n.p. za pridobljenje dokazal. (cibbUcireit), cine 93etorbnung auf aubere Jalte; obratiti, uporaviti naredbu na druge sltičajeve; otipanim napegGy na gpyre c.iy'iaeBe; obrniti ukaz na druge primere. 30 itittoenfcbar. 2tnn>cnbbar, bie SSevorbnung ift aucf) auf anbeve gatte aim.; naredba se može uporaviti i ha druge slueajeve ; napegoa ce Moate ofipaTHTH h na Apyre Cjiy*ia<5Be; priteči se, ukaz se da obrnili tudi na druge primerleje. 2i»wcnbbar?ett, Umfang ber 2lnmcnbbar!eit bež ©efe&ež ; obratljivost, uporavljivost, obseg obratljivosti, uporavljivostizakona (dokle se zakon razprostrijeti može, na kalive scslvari zakon u po ra vi I i, n b ratit i m ož e) ; o6pai\ibHnocTb, oScerh odpaT.ir.HiiocTH (gon,ie ce aanoin, pa3iipo- crprn Mome , na Kanone ce črna p h aaiioHt o(5paxHXn uo;t;e); dokjer poslana seže, na ktere reči se poslana obrniti da. Hittucubung, i )0 n SSRiilje; da vanj e truda, trud ; xpy,tHXH ce , -vith ce6n T{iy r i,a ; trudenje. — ( 2 tpptidrung) ; obrata našto; odpabairb Ha i uro.upora va; obrnjenje — baž ©efe& ftnbet fetne 21., f. amuetibbat. — ctmaž tu 21. bringen, j. 33. ein ©cfejj; uporaviti što,uvesti što u život n. p. zakon; yneCTH ihto y hihbottj, Ha np. 3aiiOHi>; obrnili, rabiti kaj n. p. postavo. SllUtjerbcn (beveben); nagovarati; Haronapam; vabiti, nagovarjali, nabirati. — (bcjtellen); uarueiti; HapynHTn ; naročiti. — (bittgen) , najmiti; naHMHTH; najeli. 2lim>crbuitg, f. anluevbcn ; nagovaranje , naručivanje, najatn; naro- itapairb, Hapy i inBairk, iiaHMt ; nagovarjenje , naročite v, nabira najetje. Stmocfcnb ; pritomni; iipHcycxByiohiH ; pričujoč, nazoč. — im Sanbe a. fetn; biti u zemlji; outh y aenuhii; biti v deželi. ‘'HttjciflC, etner ©ad)e ati ^cntanbctt ; objava kakove stvari kome; odtisa o 63 iiana KaKoae c rnapii KOMe ; naznanilo reči. — (tttžbcfonbcre eineS SBcrftrecfjcnS) ; od a nje; o ( ;anl;, opna : ovada , naznanilo hudodelstvu. — = 2 (mt; objavnica; ooiibhi.ih ype ( vi., ofiHBHHua; naznanilnica. _ j 33 (att; objavili list ; 66 iibhi>ih .uictt.; naznanilnik, naznanil ni list. _ : ^anjlei; objavila pisara, paisarniea,; oduBiia iiHcapiuma, Kaime.tapia: naznanilna pisarnica. 'Jiitjcigcn , cine govbetuug }U ^Jvotofoll; priobčiti iskanje, da se u napisnik stavi; upiflBHTH KaitBO HCiiank y HariHCHHKU,; napovedali tirjavo v zapisnik. cin 9Setbred)en an baž ©cvicl)t; odati zločinstvo sudn ; ogarn, iibhth a.iouuiiCTBO cygy ; ovadili hudodelstvo sodnii. ‘ilttjcigcf , javilae, odajnik: aBHTe.tb , ogaiuiHKB, ovadnik. — (®enunciant); opovjednik; oiiob 1 ;,;hhk'i> ; ovaduh. Stnjcigung. 31 31n$ctgung (5njid)t), cincž 3Sevt>ved)cnž; znak zločinstva; anaua. a.io- iHHCTBa; ovadiej hudodelstva. — nafjerc unb cntfcrntete Stnjeigungeit; blizi i dalji znani; 6 .ui;kh h ga.ibti anania ; bližji in daljni ovadleji. ~ flegen Semanben !ontmen 91. »or; znaci su proti kome; 3nanbi cy iipo- ■jmibtj nora ; ovadleji so proti komu. 'žlnjcir&eit, etneš SBerkedienč, f. Stnjeigung, 9lnjcttcln, etnc 93erfd)tt>orung ; snovati okletvu; eHouaru oiuernj; nasnovati zaklelcv, zaroto. 3totfttgfeiten, zametnuti raspre; 3 a.MeTHyi’H paanpy; zatrositi pre¬ pir, razprtijo, razpor. »tnjiiglid) feitt, gegcn 3 eman ben; biti okosan proti kome, zadijevati u koga; 6 mth oiiocam, nponiBb nora, aagbnaTH y nora; zavjedetlr koga zavjcdali, zbadali, cikali na koga. cutjuglic^e ©djvift; okosno, zadjevno pismo; iihcmo okocho, aagkmio; zuvjedno pismo. 'Mnjiiglicbfcit; okosnost, zadjevnost; okocho ero , aagkmiocTb; za- vjednost , zbadljivost. 'Hpouogc; ueest; jaarrj,; oddeliina. »tpnnagtrcn; dati kome ueest; gani komo yiacTb; oddelimo dati komu. apcmagirt; koji ima ueest; Koii n.\ia juaeri.; z oddelimo previden. 'Hpot^cfcr; ljekarnik; anoreKapT), .vkiiapnniit ; lelear, zdruvilar. 'Ipotfjefc ; Ijekarnica; auoreiia, •'kuapHuna; lekarnica. 4pott)c£cr=; Ijckarnieki; anoTeKapciiiH, .ikiiapHHUKin; lekarsld. ~~ - ©eljilfe; Ijckarnieki pomočnik; anoTeKapciuii noMobmiKb; lo¬ kavski pomočnik. ~ @e|el(e, ©ubjcct; Ijckarnieki kalfa ; aiiaTeKapcuin Momaicb; lokav¬ ski družnih. - ©CtDerbe; Ijckarnieki obrt; anoTeKapciiiH ooprt.; lokavska obrtnija. ©tetnium ; Ijckarnieki zbor; aiioreunpcKiH aoopb, eenarb; tehar¬ ski zbor. ~~ il Ue; Ijekarniekaodredbina; auoreuapcKa ra k e a; lokavska taksa. 4ppcUnbititnt; pozovljivost; noaou.n»nnocTL ; presojljivost. 'PpcUnnt; pozovnik ; uoanuHiiur.; zazovnik, prositel za presojo. ~ Ppcllation ; pozov; noaoirb ; za’ov, prošnja za presojo. ~ bie 91. etgmfcn, f. appdltren. 4ppdtntion$-; pozovni; noaoBHi.iu ; zazovni. - sinmelbuitg; pozovno prijavljenjo, prijava; noaouHa »piana, upin B.vbHk; napoved zazova. - -8t|d)Wevbe; pozavna žaoba, prituzba; uoaouua muCa; zazovna pritožba. SlppeUationg« 32 SlppeUattond ©inrebe; pozovni prigovor; iio30bhmh nperoBop?.; »«*' zovni odgovor. — = $ttfl ; pozovni rok; iiosobhmh poni; zazovni obrok, doba. — = ©erirf)t: pozovni sud: iiosobhmh cj^t,: zazovnasodnija,presodni)# 1 — = ®eri(J)tŽ&cjirf ; podrueje pozovnoga suda ; iioApjnie no30BHora cyA a; okraj zazovne sodnije — = ©Ctidjtžptaftbtum; predsjeduištvo pozov. suda ; iipo^di^HHicTH« noaoBHora cy^a ; predsedstvo višje sodnije. — = ©dfjtift ; pozovka ; 11030 BHMH ciihcb, no30BKa; zazovni spis. — = Utreti ; pozovna presuda ; nosoBiia iipecyfla ; presodba. — = SBerber ; pozovnik ; iiosobhhkt. ; prošnik presoje. — 5 3 U 0 5 pozovni put ; iiosobhmh nynb; pot zazova. ‘Slppcll; pozovni; no30BHMH ; zazovni. — * ©eitcfjt; pozovni sud ; iio30bhhh cy^i>; zazovna sodnija. — * Mi pozovište; nosoBHiirre; zazovna sodnija. — = .^ofžfunction; službovanje pozovišta ; cjym6oBaHt ii030BHiiiT»i opravilo presodnije. — 5 Sttftanj ; pozovni stupanj, sud ; iiosobhmh creneHi; presodnije presodna stopnja. — = ©enat; pozovni odbor; noaoBHi.iii cenan. ; presodni odbor. Slppctlircn; pozvati se; ii 03 BarH ce; zazvati, prositi za presojo. ‘itpprobireit : odobriti, potvrditi; ojo6pnTH, iiotbp^hth; odobrili 1 potrditi. 2lcivt . — = §otbetung; traženje, iskanje nadnje; Tpanienb, HcaaH' P a A tirjanje dela. — = Seiftung; obava radnje, radnja; pagiia; delanje . — = So^tt; radnicka plata; pagmeiKa njurra; zaslužek, mezda za, e o. — ' Sotjnforberung-, iskanje, traženje radnicke plate, ncuaH \ r P aiK p a a h h a k e njurre; tirjava zaslužka. ~ - Stanu; radnik; pagmurs; delavec. — - Sag; težatnik, radni dan; Tercama**, P a Am>m delavnih-, delavni dan. — = SBcrbienft; zaradnica; 3 apagHiiu,a; zaslužek za delo. ~ ^ 'Urbeitšfobtg; sposoban za radnju; cnoco6aHT> 3a pagmo, " m0 k delu, dober za delo. 5lrbitragc (2fied)fel); mjenična procjena; Mbiiimna npoulma; me nična arbitraža. 'ilrd)iv; pisiuara; apšHBt; pismohraniše , arhiv. »trd) iv o v; pismar; apxiiBap r B; pismohranec, arhivar. Sirca; prostor ; npocTopi.; prostor. 'ilcrgcrnifj; sablazan, zni, f. ; ca6.ia.3aHT> ; pohujšanje. Slrgtift; lukavstvo; .ijKaBCTBo; zvijača, lcovarstvo. Slrgliftig; lukav; .iyi;anT>; zvijašk, zvit. Argument, f. SBetpctž. Slrgumcntatiou, f. 33ewetžfuljttmg. .. , „ , 3 . 5trgvuobn, 5-33. mel)vetet SSerbredjen; sumnja, n. p. zb o g vise zlom cjMHa h. ii. 3 6ort Bbime 3A0hhhctb5; sumnja, sumljivosi n. p. zastran več hudodelstev. Sltrtetgarbc; zadnja vojska, zadnja straža; 3agHH Boiicua, 3 a A Ha CT l a a;a; zadnja straža. Slttneebefct>l; zapovijest vojsci; 3anoBtgT> boiicuh ; armadno pove je. strmcu.; siromaški; cnpoMauiKm ; siromaski. — 1 (Faffe; siromaška pjeneznica; ntHe3HHU,a 3a cnpoMaxe; dnar niča za uboge, siromake. — = ^Jercent; siromaškanastotniea; capoMauiKa HacTOTHima; odst o za uboge. — = Spolijet; siromaško redarstvo; cnpoAiaumo pegapemo, n o.um policija siromaštva. 34 Strmcu 5lrmen * SSerfotguttg; oskrbljenje siromaka, sastaranje za siromake! cnaGgiBaiik cnpoiviaxa, caerapank 3a cnpoMaxe ; preskrbljen]* ubozih, pr cviljenj e. 2lrrcfi (Strrefttrung); zatvor, zatvorenje; 3axBop’i>, 3aTBopenk; zapor j voza„ zaprtje. — ben Slrrcjt gegen ^cmanberi \?crtt»ttltgen ; dopustiti da koga zatvorci Aony cthth ga nora aaiBope ; dovoliti zaprtje proti komu. — mer ben gemoljttlidjen St. permeiben miti; tko koce da se ukloni obic- nom zatvoru; tko xohe ga ce jk.iohh oObiuHOMt 3 aTBopjj ga iiaObrue o6. auTBopi,; kdor se navadnemu zaprtju ogniti kočo- 2 ltrcft=; zatvorni ; 3 axBopnMti ; zaporni. — = gournttur; zatvorne potrebštine; rioTpeduocTH 3a 3axBopT.; pO' trebšine za vozo. — = ©efud? (Strreftirungš) ; zatvorna molba ; aaTBopHa MO.i6a=; proš' nja za zaprtje. — = Socalitcit; zatvorna prostorija; 3axnopHO »lkcro, 3aTBopHa iipO' CTopia ; prostor za zapiranje. — = @trafe; zatvorna kazan; 3 axnopna Kaaaui.; kazen zapora, vozt- — = 2Berber; koji traži da koga zatvore ; ko h TpasKH ga Kora aaTBopei prošnik zaprtja. 2tr rcftnnt ; zatvorenik; 3aTnopenHKT> ; zaprt. Slrreftircit ; zatvoriti; 3axBopHTH 5 zapreti. — (im Slrreft i)0lten) ; držati u zatvoru ; gpataTH y aaTBopv ; imeti l ' vozi, zaprtega. Slrreftircnbcr ; zatvoritelj ; 3axB0puxe.11. ; kdor koga v vozo djati d d zapiravec. — ber JU arrcftirenbe ; koji se ima zatvoriti; koh ce mia 3aTBopHxU> tisti, ki se ima zapreti. Stvrcftirung, f. cittcjiiren; zatvorenje; 3 axBopenk; zaprtje. Strt; način; Hanini,; naiin, baza, pleme. — Strtcn ber ©trafen, ber Uebertrctungen; načini kažnjenja, načini prc' kršenja ; namilili KaanbHa , iiauHHH npecTynaKa; baze kazni- prestopkov. — in ber Strt; tim načinom; tmmt, iiaunuoMi., na Tati HaniHi; tako- 2trtiPct ; clanak; u.iaHaKT, ; člen, stvar, roba. SlrtiUcric; topništvo; toiihhhctbo; topništvo. 2lrtiftifct)C ©rjeugniffe; umjetnicki proizvodi; yMtxnH'iKii npoH3Bog»’ umetalni izdelki. — ©egenfiattbe; umjetnicki predmeti; ymI ithhtkh npegnieTH; umetd' ne reči. Slrjttci, falfd;e, unretne, au$ Perborbeuen Staterialien perfertigte; lij c ^ 5lt'jneitwe. 35 lažni, nečisti od p okvar enih stvari nacinjeni Hjek; •'bvb, jiaaiHMH, HeiHCTbiii o,yb rioiiBapeHM CTBapiii uaupaB.vbHbiH Jibut; lel*, z 1 rt vilo, nepristno, nečisto, iz spridenih reči narejeno. StrjncitttSe; odredbina za lijekove; o^pe^ima, Tanča aa abKose; zdravilska taksa. y 5lr$t; liječnik, ljekar; .vl.nap-b, .vt-nniK-b ; zdravnik, vrač, zdravitelj. 5lcrjtlid) , Ijekarski; JibKapcmit, a, o; zdraviteljski. — arjtic^c ©ebutjren; ljekarskaplata; jitnapciia lua-ra; zdravnma, pla¬ čilo zdravnika, za ozdravljanje. — (tounbatjtli$e ©rififom)? vidarska plata; npHCToiiduHa xH P ypra, panapHuna •, plačilo ranocelnika. — arjtlid}cS ©utacbtm (9fkme); ljekarsko mujenje-, abitapcno Mirbnia; zdraviteljsko mnenje. SlScen&entcn; predci; upesni; rodivci, zarodniki, sorodni v na- vzgorni vrsti. 5tjjecuraut; osiguratelj; ocnrypaTe.u>; zavarovanec. Sljjccurmtj; osigaranje ; ocnrvpanb ; zavarvanje. Slffccutanja; osigurni; ocHrjpHbik ; zavarvavni. — = atnftalt; osiguraonica; ocurvpaoimna, ocHrypa.iHUiTe ; — napra¬ va, zavarvavnica, — = dovttvact; osigurna pogodba; ocnrypHa noro^6a, uoro/i,6a oenr> paHa; pogodba čez zavarvanje. —■ = (Mnttit; osigurnina; iipncTOHoHHa 3a 0 CHrypaH’k; plačilo ->a zavarvanje. - 3 ®efeHfcfydft; osigurno družtvo ; ocHrypno APy* CTB0 > APy ,KcrB0 ocHrypana; zavarvavna družba. —• = 9|5oti$$e; osigurnica; ocnrypiiima; zavarvavni list. — = 9(kamie; osigurnina; Harpa^a aa ocHrypaHb; plačilo za zava¬ rovanje. ‘iljjccurirctt; osigurati; ocurvpaTH; zavurvati. Slffentfccn; prhniti u vojnike; npHMHTH y bohhhkc ; v vojake vzeti,jemati. 3-Mientirmtg; primanje u vojnike; npHMairb y BoiiHHKe; prejemanje, uzetje v vojake. 3ljjentirung$«; što se tiče primanja it vojnike; ihto ce 'tu'te »pHivtaii.i y BoiiHHKe; za jemanje v vojake. ~- 8 = SSejirf; kotar za printanje u vojnike; cpe3i> 3a iipimaiib y soit HHue; okraj za jemanje v vojake. — = (Sommifftctt; povjerenstvo za primanje u vojnike; KOMMttccia 3.1 itpHMatrb y BoiiHHKe; komisija zajemanje v vojake. '— » ; mjesto za primanje u vojnike ; aibcTO 3a npMManb y boh »Hue ; prostor, kraj zajemanje v vojake. 3 • 36 Slffeffor, Slffeffor; prisjednik; npHcipuHKt; asesor, prisednik. Slfftgnant; uputnik ; yrryTHHKT>; nakaznik. Slfftgnat; upučenik; ynjhemiKi; nakazanec. Stfffgnatar ; uputovnik ; jtijtobhhktei ; nakazojemnik. Slffignation ; uputa; ynyhenk, yriyxa : nakaz, nakazanje. Slffigniren, f. anl»etfett. 2lfftfent>of ; porotno sudište; nopoTiio cypHiiiTe; porotna sodnija. SlffiftcttJ ; pomoč ; rioMoht; pomoč. — etnež ©ertdjtž, beijufžbežSBottjugž etnež Sftedjtžfptudjež; sudna pomoč za izvršenje presude; cypna no mo h b 3a H3BpmeH r k npecype ; pomoč sodnije, razsodbo zvrŠiti. Stffociation ; druženje; ppy;Keirb ; združenje. — (9Seretn) ; družtvo ; ppy)KCTBO ; družtvo. 9Iffotirttto«§= ; sto sc tiče druženja ; ihto ce Time ppya;emi ; zastran združevanja. — = Sledit; pravo druženja; npaBO gpy;iieiiH; pravica do združevanja- StttiUfUe ; nasrt, navala ; nacpTT>, Haiia.ia ; napad , naskok. Slttentat, gcgert ^emanbcn; napad na koga; Hanami na nora; lotenje, lotiti se koga, napad. Slegmtg ; prehrana, prijepit; npexpaHa, iiperumin!;; preživljenje. — ž = ©ebii^r ; prehranina, prepitnarina; npiicTOHČnna 3a npenimmi; plačilo za preživljenje. 'Hitction ; dražba; ppaaitfa ; dražba. Slubienj; predpust ; npepnycTT,, aypieHiffa ; poslušanje, audiencia. — bitten unt 9t.; moliti za predpust; mojhith 3a npepnycTT>, aypienniio ; prositi za poslušanje. — ^emcmben 9f. gebeu; pustiti koga pred sebe; nycTHTH itora npept ce6e; pustiti koga pred sebe. Stubitor ; saslušnik (vojnički sudac); cacaytLtHHKT>, aypnTop'j, ; avditor , vojaški sodnik. SCubitotint; saslušništvo ; eac.iynnm'icTBO, avpirropcrno ; avditorstvo- SlnbttimrtteprartŠ ; vježba za saslušništvo; BkiKČa 3a cacayuiHH'icTBO, aypnxopei;a npaimma ; avditorska vadba. Slufbcljflltcit (jltrucf6tl)alten) ; zadržati; 3appa;axH ; zadržati. — (bettKtljten) i držati, čuvati; p p a; uti i, 'iynaTn, spaHHTH; hraniti. — bte 9lcten ttt Orbnung ; držati spise u redu; ppaiarH ciiHce y pepy 5 hraniti spise v redu. — (nieberlegcn); ostaviti, položiti; ocTamrni, nojioatHra; podath vložiti. — etne ©djtift bet ©eridjt; ostaviti, položili pismo kod suda; cnnci> Kopt cypa ocraBHTH, no.loiKHTH ; spi s pri sodnii shraniti, položit*• Sfitffcettaljrcn. 37 'hifbeiii«l)rett ; Čuvati; uvBarH, xpaHHTH; hraniti. ~~ eine (Scprift ju ©ericfjtžljanbeit; čuvati pismo kod suda; uyBaTH ciihci> I;, i r Va cy,),a; spis pri sodnii shraniti, v hranvi imeti. ^ufbcttjfltjrcr; čuvalac ; uyBaTe.u>, 'ivisa.iant, xpannTeai> ; hranivec. 'Jlufbouabruttjj; čuvanje; 'ivnairh, xpaniHi;; hranjenje, hramba. 5lufbietcn, alte SRittel; upotrebiti sva sredstva; ynoTpe6HTH CBa cpe^CTBa; napeti, pohasniti vse sredstva. ^lufbvtngctt, etrte ©umme; sastaviti svotu, skupu ; cacraBHTH cyMMy ; vkup spraviti znesek. Slufbiirbcn, ^emanbcn etwa§; oteretiti koga čim; orepeTHTH KorauHMT,, HaroBapaTH KOMe ihto ; naložiti komu kaj, obtežiti koga s čim. ^ufbiitgcn, etnen 8efytling ; najmiti šegrta; HafiMiiTH uierpTa; učen¬ ca v uk vzeti. ^ufbtucfett, baž ©edt^tŽftegel; udariti sudni pečat; ygapuTH cy^HbiH neuaTB ; pritisniti sodni pečat. 'Uufenttmtt; boravljenje ; CopaBJiiirk , Can.itH'k ; prebivanje , bivanje. -lufentbattš »; što se tiče boravljenja ; ihto ce Time 6aB.vtHn, 6opa- ; prebivanja. 5 žDrtj boravilište ; čopaim.imiiTe ; prebivalise, kraj prebivanja. ~~~ = ‘Scbcin; boravnica; .ihctt. čaiukiifi, 6opan.itna ; list prebivanja. ~~ = ©feitct (ber 3’uben); boravnina; 6opaBHHHa; dača od prebivanja. ^lufcrlcgcn (befe|len); naložiti ; Ha.iOffiHTH ; naložiti, zapovedati. ~~~ e t ,l e @trafe, ©teuer, f. auflegen. ^»ffallenbe ©cbl'ed)iTe, bh^- Ile i y nun ua^aiobe Mane; očitne, zavzetne mankljivosti, hibe. ^nffattgett, ŠBrtefe ; uhvatiti pisma; yxBaTHTH imcMa prestreči pisma (liste). ^ufftitbcit, bte Uebeltljater; nači zločince, zlikovce ; Hahu 3.io i iHHij;e, 3-ihkobho ; najti, izslediti hudodelce. ^ufforbetcr; zazvalac, zazovnik ; 3a3Ba.iaivb, aa30BHHKi> ; pozovnik. ' lll fforbcrit ; zazvati ; 3a3uaTH ; pozvati. l, tforbcruitg^= ; zazovni ; 3a30BHbiii ; pozvanja, pozoven. zazovni slučaj, dogagjaj ; 3a30BHbiH caviaii, yoral;aii; pri¬ mer lej pozvanja. ~~ - iblngc ; zazovna tužba ; aaaoBHa Ty®6a; pozvavna tožba. ~~ = precep; zazovna parnica; 3a30BHa iiapmma; pozvavna pravda. * u MUl)Vung ; vladanje ; B.ia^aHk ; vladanje, obnašanje, vedenje. ' ll f{l«be, ber S3rtefe (ctuf bte ^0|1) ; predavanje pisarna (na postu) ; "Pe^aBaHk imcaMa (Ha iioniTy) ; oddaja pisem ali listov na pošto. C^8e)ttntnumg) ; zadača, nalog ; sa^aTam., Ha-iorb ; naloga. 38 Stufgefcen. Slttfgcbeti, 33rtefe (auf bie 9(Soft) ; predati, pisma (na postu); upe^aTH iihcmo (Ha noiiiTy); oddati liste na 'pošto. — (juftcijen jur SSerrtc^turtg) ; zadati, naložiti; 3aflarH, HaaoaiHTH; naložiti. — (fctljren laffert); ostaviti što, proci se česa; octubhth ihto, ripo- Hh ce ueca ; znebiti se česa , popustiti. ■žlufgcber, etnež SSrtefeš, etrter Sabung ; predavalac pisma, tovara ; npe^aBaTe-io, npegaoa.ian'!), niicma, TOBapa; oddajnik lista, tovora. Slufgcbot (6f)e=) ; napovijed; HaBbuiTaH, nanoBbgt; oklic . — (Scmbfturm); podignuce; ofiinre opyataHi; črna vojska, občni sklic k orožju. Stuffldb; prid; npH/pi>; nadavek, nameček. Stufftaben, ctnStmt; imati uredovnu dužnost; imam ypeAOBHy hoctb ; imeti ured. — aufljabenbet (abgelegter) (gib; položena zakletva; nojioHceHa aa- H.ieTBa; storjena prisega. 3luf()altcit, fic() trt etnem ©rte; boraviti u kakovu mjestu; 6opaBHTH, Oubhth ce y Kaiiiiovn. Mkcry; prebivati , bivati v kakem kraju. — bie (gjcecutton bež (Srfcnutniffež; zaustaviti izvršbu (izvrhu) presude; 3aycTaBHTH H3Bpiuoy npecyge ; ustaviti izvršbo , izpeljavo sodbe. 2tuff)cbcn, bie ©evic()tžfoften, bie Unferjttdjung; ukinuti sudne troško- ve, iztraživanje; yiiHHyTn, cjgne ipoiUKOBe , H3TpaatHBaHk; vza¬ jemno obotanje sodnih stroškov, popustiti, nehati preiskavo. — bie bcibevfcittgen ©erid^tžfoften tnevbcn ctufgcljobcn; sudni troškovi obiju strana imaju se ukinuti; cygnn TpoiUKOBH oooik črpana HMaio ce yKHHyTH; sodni stroški obeh strani se obotajo. — bie Stobot, einen SBertrag; ukinuti robotu, tlaku, pogodbu; ynHny- th, po6oxy, T.iaKy, noro^6y; odpraviti tlako , raboto, razvezali pogodbo. — beti Sanbtag, bie ©eridjteft^ung; razpustiti zemaljski sabor, sudnu sjednicu ; pa3iiycTHTH 3eMaabCKift ca6op r f., cy,),ny cbgnHny; raz¬ pustiti deželni zbor, sodno sejo skleniti. — (tieiljaften ^emanten) ; zatvoriti; aaiBoptiTH; zapreti, zasačiti. 'Hurbebnug, f. aufljeben. 3luffjc£en, ^emanben gcgen einen Slnbent; poticati koga proti kome; liOTHuaTH, ,apaiiiHTH nora uporima /;pyrora; podšuntati, podhus- kati proti komu. 2luf{)t>rctt ; prestati; iipecram ; nehati, miniti. — etn ^linbeaip, etn šJledjt Ijort auf; prestaje smetnja, zapreka, pravo; upecrae cjvicthh, aaupena, lipano ; zadržek , pravica mine, neha. Stufffamt. 39 ^ufflaten, Scmanben itbet ettvaž; izjasniti kome što; hckchhth komo iuto ; razsvetliti, pojasniti komu kaj. ^Mfflarung; izjasnjenje; naueirhtit; pojasnjenje. nabere 91. itber ettuaž et^aUen ; dobiti o čemu bliže izjasnjenje ; go- t»HTn o n e:\ry 6.ina;e lisaciikni; natančneje pojasnjenje česa dobiti. ^ufEomtnctt, mit bent 33etnetfe; uspjeti s dokazom, dokazati što; JcribrH ca ,;oi;a:iOM'i>, goitaaaTH iuto ; dovršiti, dognati dokaz, iz¬ hajati z dokazom. ^»ffuubtgcit; odkazati; 0gKa3aTti ; odpovedati. fin habitat; — glavnicu; r.ianno, r.iannnuy ; kapital, glavnico. fine SSo^nung; — stan,konak ; ctuhtj, KOHain,, oČMTa.iHtuTe; staniše. ^tufEuubiguitg; odkaz; o^uaai.; odpoved. ~~ eine tjdbja^nge 9t.; polugodišnji odkaz ; no.iyTogmiiHi,MH ognaai. ; polletna odpoved. fcfyvtftlid)e 9t.; pismeni odkaz; nHCMeHbiii o^Ka3T>; pismena odpoved. ' gertd)tltd)e St.; sudni odkaz; cy/tHMit ogitastb; sodna odpoved. 'fnfHitibifluitflSftfjetn; odkaznica; ogi;a;unuta; odpovedni list. 3dt; odkazni rok ; 0flKa3m>M poni.; odpovedni čas. 3n^tungž= ; namet placanja ; h omoti* iuahana; naloga pla¬ čila, plačilni zavkaz. einee! SfietfeČ; izdanje pismotvora; H34aHk iiHCMOTBopa, KHtHHieB- Hora ,yl;.ia ; izdaja pisateljskega dela, bukev. ~~ bet 98aljttijten jur (ginftd^t ; položenje izbornih listova na ugled ; no- JiOiKenk Ha yrjiefl'b H36opnw .uicxona ; razpoložba volitnih imeni¬ kov na pregled. ^tuflaffcn , etn SBergtuetf ; zapustiti rudnik ; 3anycTHTH pygHHKT>; za¬ pustiti rudnik. ~~ bte SRobot, bte ©ertd)tžjt^ung u. f. tt>., f. aufljeben. ^luflauf; steka ; cTeita ; rabuka. ^tufloufen; nakupiti se ; HanynHTH ce; nabrati se. au fgelaufene Unfoften ; nakupljeni troškovi; HaiijntrbtiH tpouikobh; stroški, ki se nabero. 'tuftcbcn (mtebet tn jbraft treten) ; oživjcti; ojkhbuth; oživeti. 'tuftcgcn (ctoffnen), etn Satleljett; otvoriti zajam ; otbophth 3aa»n>; odpreti zajem, upojem. ~~~ eine ©teuet; nametnuti porczu; HaMexiiyxH nopeai.; naložiti davek. etn 28evf ; izdati pismotvor ; H3gaTH nncMoxBopT>, luibHHieBHO /vk^o; izdati pisateljsko delo. ' bte SKkljlltften jut ©tnfidjt; položiti izborne listove na ugled; ihmo, JKhth na yr.ie ( yn H36opite .ihctobc ; razpoložiti volitne imenike v pregled. 40 2lufWnmi. 2{uflcf>ticn , jtcf) gegen baž ©efe^; opirati se proti zakonu ; onupara ce, ycraTH npoTHBi. 3aKona 5 vpreti se zoper postavo. Sluflofcn, cine (gommifjum, ben 9teid)žtag; razpustiti povjerenstvo, državni sabor ; pa3nycrHTH KOMMUcciio, ^prnaBUbiH cadopi; razpu¬ stiti komisijo, državni zbor. — bdž @t)ebanb; razdriješiti ženitbenu svezu; pa3^p'biuHTH JKemi r r6eHy CBe3y ; razvezati zakon , razzakoniti. — einen SBcrtrag ; uništiti pogodbu; yHHiiiTHTH iioro ( t(5y ; razvezati pogodbo , razdreti. — etnc (g£}e, einc ®efettfd)aft; razženiti, razpustiti družtvo; paaaieHHTH, pa3nycTHTH $pyjKCTBO; razvezati zakon, razdružiti. — ber SScrtrag, bte @fye, ®efettfd)aft ložt ftd) auf; prestaje, ukida se pogodba, ženitba, družtvo; npecTae, vniiga ce uoro,;6a, memrrda, ,Hpy;KCTBO; pogodba ugasne , zakon se razdre „ družba se razide. Sluflofcttbc SScbittguitg ; uništni, razpustni uvjet; yHniuTiui, pa3iiycT- hh yB - bTH; razvezni pogoj. Sluflefung, f. attflofen. Stufna^mc, bež ®ibež; zaklece, priseganje; 3aiuehe, lipuceraHt; pre¬ jem prisege , vzetje v prisego. — (23orncdjme) bež ffievprž; preduzeee sasluška; upe^ebe cac.iyuiKa; zapisovanje izpraševanja. — ber Siotf^burftcn; zabilježenje parničkih govora; 3a6Hxk;neH'k nap- hhukm roBopa ; zapisovanje pravnih govorov. — (fdiriftttdje ) etner jr tpvotofoM ; stavljenje ustme¬ ne tužbe u napisnik ; eraB.vkirb ycriueHe Tyat6e y aaniiciniKi); na- reja zapisnika čez ustno tožbo. — etnež t$roteftež bom Stotar; prosvjedovanje po bilježniku; npoTe- CTHpanb Kpo3T> 6 e.vi; a; h h k a; nareja protesta po notarju. — in eine Stnffatt, in bte ® omembe ; primanje u zavod, u obcinu; nprnuairb y 3aBe/;eHi , nprnuanb y o6mTHny; prejetje v na¬ pravo, v občino. — ju etnem Slmte; primanje u ured; opuMaub y ype,yb; prejetje, vzetje v ured. — ber ©tubierenben (mittetft (gtnfdjret&ung) ; upis djaka, učenika; yiinei> /Jana, yaennKa ; vpisovanje učencov. — bte St. ber ©tubierenben ftrtbct am.... ©taft; djaci ce se upisivati, primati dne ...; .japu, yaeHnpbi he ce 3anucHBaTH; upuMaru ,jHe ....; vpisovanje učencov bode dne .... 2lufnatpnŽ=; što se tiče primanja, upisivanja; urro ce Time npiiMana, ynncnBana; prejemni. — »SBcbtngung; uvjeti primanja; vbIth npiiMaiia ; pogoj prejetja. Slufnaljmžs 41 ^ufnaljmS = SSogen; upisni list, tabak; jiihchuh .ihctt>, radam,; vpis¬ ni, zapisni list, pola. " - ©ebiltjr; upisna; yiiHCHa; vpisnina. | list. ~~ - ©djctn; primitnica, upisnica ; yriHCHHU(a, npHMHMii jihcti. ; sprejemni ^Ufttc^mctt, cincn (gib; zakleti koga; saiuern nora; v prisego vzeti koga. ~~ 9ied)nungen; preduzeti, nacinili račune; npegy3eTH, H34HHHTH pa- 'iVHe; račun obravnavati. ~~ ^scmanbctt tn bte ©emctltbe ; primiti koga u občinu; npruuHTH Kora y o6iUTHHy ; prejeti, vzeti koga v občino. ~~~ (an^oren) bie 9totijbttrften ber ^arteien; saslušati parnicke govore stranaka; cac.ivmaTii iiapiiH i me roBope črpan ana ; zaslišati pravd¬ ne govore strani. (fdjttftltci) anfnefymen) etne munblt^e .(blage 5 « gJJrotofotl; staviti u napisnik ustmenu tužbu ; ctobuth y aanncnnK r f> ycTMeny Tyar 6 y; zapisati, v zapisnik vzeti ustno tožbo. bag S5ert)br; napisati saslušak; HaimcaTH cac.iyi.uani, ; zapisovati izpraševanje. (anneljmtcn) etnen (precep, etne Slrbett; na sebe uzeti parnicu, radnju; Ha cede y3era napHHuty, pagmo; na se vzeti pravdo, delo. ^liifredmett, ^^ntanben bte ©urfoffen; uracunati (metnuti u račun kome) Ijekarinu; vpaajnuTH (MeTHyxu y panvirn novie) .rbi;apnny; naraj- tati, zaračuniti vračnino, stroške zdravljenja. tn 9(. brtngen, f. aufred)nen. ^uftcrftt, bletben; ostati u moči, sili, krjeposti, valjanosti, valjati; o era t h y c h a i' m , k pi> n o c t n, CH.ui.BaaiHOCTH. Ba.ianocrH, isa.urrH; ostativ moči. ~~~ et^alten, 5 . 33. etn Urt^eti; održati u moči presudu ; ogpmaTH y CHarn, y itpknocTH npecygy; v moči obdržati, n. p. sodbo. Ijatten bte £>rbmtng; držati red, poredak ; gpsnaTH pegi., nopegani.; obdrževati red. Sluftcijen; razdraživati; paagpaHiiiBaTH ; razdražiti. flll fret$enbe 9leben; razdražni govori; paagpaamsi ronopri ; razdraživni govori, podpihovavne besede. ^Ufrupr; buna; 6yHa, no6yHa; punt. ~~~ btefcigen; pobudjivati na bunu ; 6vhuth ; k puntu nagovarjati. ^Hfriiljrct i bunovnik ; 6 yHOBHHiti,; puntar. ^nffanbung; dopuštenje za upis na posjedstvo ; gonytuTeH'k 3a ynHd. Ha nprneJKairk; dovoljenje vpisa na posestvo. (fdjrtftlid)et); sastavak ; cacTanam,; sostavek, spis. 5luffct)ieben; odgoditi; ogrogtrrH, og.ioMHTH ; odložiti, odkladati. fllt fi^tebenbc$ 8 ebtngung, SESirtung; odgodni nvjet, odgodnasila ; ogrogHHH, og.iOrKHbiii yBbri>, ogrogna cit.ia; odkladni pogoj, odloživna moč. 42 Stuffcf/iefien. Stuffe^icbcit, eine auffdjdebenbe SSirtung aujjern; imati odgodnu šilu; hmuth ogroguj' CHJiy ; imeti odloživno moč. — cine ©ctdje tft aufgcfdjoben; stvar je odgogjcna; cmaps e ogrožena, og-ioaieiia; reč je odložena. Stutfidtlug, 33ier=; pridavak na pivo; npuganam, Ha hubo; priklad na ol, nadača od ola. Sluffdjluft getjen ; razjasniti što; paancHirrn uito; razjasniti kaj. Stuffcljrift; nadpis ; nagnHctb; nadpis. — unb Untetfdjrift ; nadpis i podpis; Hagnucb h nogmici; nadpis in podpis. 2tnffcl)ub; odgoda; ogroga, og,iaranb ; odlog, odkladanje. — bte ©ctd)e lafšt fetnen St. ju; stvar se ne da odgoditi; cmapt ce nega ogroguTti, ogao;KHTn; reč se ne da odlagati, ne dopusti, trpi odloga. Stuffc&cit crregen; pozornost pobuditi; noaopHOCTb uo6ygnTH; sun- der, sum, govorico napraviti. Sluffe&tt; nadglednik ; nagaopnuKt , nagr.iegnnKT> ; nadglednik, opazovanec. Stuffc^cn, fdiriftltd); sastaviti šlo pismeno ; ctubhth iuto iincMeHo; sostaviti kaj pismeno, spisati, nap sati. Slufftdjt; nadgled; nagaops, Hagruegt; opazvanje, nadgled, skrb. SluffidjtSpcrfonalc ; nadgledno osoblje ; nag3opHO,nagr.iegHO ocod.vb, nepcoKtuT,; opazovavno, nadgledno osoblje. 9lufftnn& ; ustanak; jcvranain.; ustaja. Slufttcigcn, ciufftcigenbe State; uzbodno koljeno; y 3 XogHO k o. ib h o; navgorna vrsta. Slufftctlcn, eittcn SSertveter, ©equefter, etnc ŽBrieffanimtung; postaviti zastupnika, zaptitelja, ustanoviti pismober ; nocraBHTH aacT^iiiiHna, aaiiTHTCviH, yci aHOBHTH iiHCMoaoiijtKV; postaviti namestovavca, sekveslra, ustanoviti nabero listov. — etne 2Bad)e; postaviti stražu; nocTaBimi črpani)’; postaviti stražo. — (anfuf)ren) 3 eu g^b 23etcetfe ; navesti svjedoke, dokaze, pozivati sc na svjedoke ; Hasecra CBbgoKe, goiiaae, noaHBam ce na CBbgoKe; navesti priče, dokaze, opirali se na dokaze. Sluftlgcilcn, bte @ntfd)abigung ; razrezati naknadu; paapeaa-ni naKna- gy ; razdeliti odskodo na posamezne. 2(itftv«8, gettcf)tticEjCl*; sudni nalog; cjgmaii na.iori.; sodnijska nalo¬ ga, naročilo. — (grmad) tigung) ©efd)aftžfuf)rcr ol)tte Stuftvag; poslovogia bcz ovlaštenja; uocjioBolja deaa. Hajtora; opravilnik brez naročila. Sluftrrtflcii (befeljten); naložili, zapovijedati; iia.voaunu, aanouligimi ; naložiti , zapovedati. Stufiragen, 43 ^iiftragctt, bem ©egentljetl ben ©tb ubet etfaaš; zaiskati, da so proiiv- nik zakune na što; aaiiciumi /\a ce npoTHBHHKi> 3 ai»yHe na ihto; naložiti nasprotniku prisego čez kaj. ^uftrctcn im ^Jrcceffe ctlž $lagct obet ©eftagter; pojaviti se u parnici kao tužitelj ili tuženik; hohbhtii ce y napHHHH Kao Tvaurre.ii. h.hi T jiiiemiKT.; poprijeti se pravde kot tožnik ali tožene. (Portreten) alž Siebner; stopiti, izidi kao govornik; CTyiiHTH, Hanini Kao roBopHHKT.; ustali kakor govornik, prijeti besedo. ~~ (entgegentreten) ertecgtfc^ ; postupati krjepko proti komu; noc'ryna- th k plin ko npoTH nora; krepko na noge se postaviti. ^Mftiiflitb; trošak; Tpoiuaut; stroški, potrošek, potrata, strate. 'Hufmei-fcn fic^> felbft al£ ©ommtffar; naraetnuti se za povjerenika; na- MeTHyTH ce 3 a noBkpeHHKa ; postaviti se samolastno komisarja. 'htftutcfldn, bie Untettljanen; buniti podanike, podložnike; 6 jhhth no^aiiHKe, no^.ioatHHKe; podpihovati, šuntati podložnike. ^Uftuicglct* ; bunitelj, bunilac ; f>yiiHTe.n>, 6yHHJiaiyi, ; podpihovavec, šuntavec. 'liifnmJjtcn, bte offentlidje Otbnung; podkopavati javni red; 11041:0- nanaTH hbhmh peg/n; podkopavati javni red. ^ufnjiiljlung; podkopavanje ; no^iioiiaiiiiHk; podkopavanje. ^Wf$eic^nctt; naznaciti, ubilježiti; Haanauimi, y( 5 n.vk«KHTii; zaznamo¬ vati, zapisati. 'Huficictimnu';; naznačenje, ubilježenje; nasKauenk, y6n.rbuienk; za¬ znamovanje, zaznamek. (SSerjug) ; odlaganje, zatezanje; okarani, pa3Te3aHt; od¬ laganje, odlašanje, zatezanje. feterlid)er (Umgattg); svečani obhod; BeTuaHbift o6xo/;t>; slo¬ vesno obhajanje. ~~ (SBegtctturtg); sprovogjenje, provod; cnpoiioljeHb, npoBog’i>; spre¬ vod, spremstvo. ^Mgcnfd^cin ; razgled; paaiviegu.; ogled. ~~~ bte ©trettfa^e tn 3 (. neumen ; parnicnu stvar razgledati; napHHUHj CTnaph paar.iepaan; prepir no, pravdno reč ogledati. ~~~ etnen St. borneljmen taffen ; uciniti da se što razgleda; yiHnnTn a ce ihto paarnega; zaukazati, da se ogled stori, napraviti ogled. ^lugcnfdjcinltcljc ©efctbr; oeevidna pogibelj, opasnost; oieBiigua onacHOCTb, noriifie.n.; očitna nevarnost. ^Ugenfdtetn^s; razgledni; pa3r.1egm.rn : ogledni. = iProtofoH; razgl. napisnik; paar.i. 3 aiiHCHHUT.; ogl. zapisnik. ~~~ = £agffl|ung; razgl. rocište; pasrn. pounuiTe; dan ogleda. ^•igcnjcugc;; oeevidac; oueBHgaipb; očevidcc, neposrednja priča. H Sfii?arbeitc!!. SluSarbeitCtt; izraditi; H3pa r ^Hxn; izdelati. — (6eantworten) cine Srage, f. abfaffen; pismeno odgovoriti, spisati, sastaviti odgovor; micivieHO ogroBopHTH, cnacaTH, cacraBHTH og- vonop i.; spisati odgovor na vprašanje. Siuštirbcituug; izragjenje, izradak; ii.ipabenh. napadani,; izdelunje, spisanje. Slubbebittgcn (vejerbiren) ; priuzdržati; yroBopnxn; izgovoriti, pogo¬ diti, staviti pogoj. 2lu0bcutc (beirn šBergbau) ; rudni d o bi lak; py f i,ut.iii ^ofiHTaKt; pri - dobek, dobiček. 2lu0bilt>cn, ^entanben; izučiti, izobraziti koga; H3yiHXH, H3o6pa3irrB Kora; izučiti, izobraziti koga. 3lu0bleibeit bei obev bon ber 2agfa|ung ; izostati od rocišta ; « 30 cxa- th o,yi> poHHiiiTa ; izostati, ne priti na odločeni dan, — ber aužgebltebene i£fyeil; izostavša stranka; n 30 CTaBiua cTpaHKa; izostala stran , stranka, ki ni prišla. — (nidjt jurncKeljren) ; ne vratiti se ; neBpaxHXH ee; ne vrniti se. — »enn etnja^mež 2tyer anžbleibt; ako se pitoni a živina ne vrati; auo ce miTO mu naiBiiiia HeBparn; ako pitovna, pitama žival nazaj ne pride- Slubblctbcn, baž, bon ber Sagfajjnng; izostanak od rocišta; naocra- naKi. oftb poMHiura ; izoslanje na odločeni dan. 5lu0borgcn (bon ^emanben ettraž) ; uzeti na pocek, na veresiju; y3ei’H na nonema, na nepeciio; na zajem , upanje vzeti, vsoditi se pri kom. — (einem Stnbcrn); dati na pocek, na veresiju; aaxn na noueirb, na Bepeciio; na upanje dati komu. — (©d)itlben mad)cn) ; zadužitise; 3a^yjKnxn ce; vdolžiti se. 3 lu 0 brect)cn (bom ©oncurfe) ; nastati; naexaxn; ustali , odpreti se, razglasiti se. — aužgebrod)enet (Eoncurž ; nastali stečaj; nacxaBHi>m crtian; odprti, razglašeni konkurs, kant. — baž Scucr °k er etne Unruije ift aužgebrodjcn; vatra je bnknula, poja- vio se nemir; BaTpa e 6yKHy.ua, uofiuio ce neimpt; ogenj, nepo- koj, nemir seje vnel, nepokoj je vstal. — aitž einem Slrrefte ; provaliti iz zatvora ; npoBa.inxH H3X> aamopa, predreti iz zapirališa. 2tu0brittgcn, dmtiidie ©etjeimnitfe; pronijeti uredovne tajne; pa3Hex'n vpe^oBiie xaitiie ; raznesti uredske skrivnosti. 2 tu 0 brueb bež (Soncurfež; nastanak stečaja; HacraHaui, paar.iacb cxt- 'ian; razglas , odpretje konkurza. — bež^cnerž; buknuče vatre; narpa e 6yKny.ia ; unetje ognja. &užln-ucf). 45 ^ušbrudj, auž etnem ©efangniffe; provala iz zatvora; npoBana H3B 3aTBopa; predor iz ječe. ~~~ ber Unru^cn; pojava, početak nemira: no/ma, noieTauB HeMHpa; početek nepokoja. ^ušfcfmiig; Osvjetin : OcBtTHHt; Osvetim. >£>erjogt!jum 9t.; vojvodstvo Osvjetinsko; bohbo^ctbo OcBkTiiHcuo ; vojvodstvo Osvetimsko. ^tugcuttont; prislušnik; npHC.ivmniiKT.; avskultant. ^luštic&ncu, etne SSerorbttltng; protegnuti, razprostrijti narcdbu ; pa3- npocTphTH, npoTerHyTH napeg6y; razširiti, razprostreti ukaz. (antoenben) ; obratiti, uporaviti što na što; o6paTHTii, ynopaBHTii Uito Ha ihto ; obrniti na kaj. ^uSbcfjnuug; protegnuce, razprostranjene; paanpocTpairbub, npo- 'rernyhe; razširjenje. ~~~ (SSBeitlauftgfett) ; obširnost; o6iuhphocti> : obširnost. (5lmocnbung) ; obrata, uporava; oSpahaft, ynopaBa; obrnjenje. ^ušbrutf (2Bort) be§ ©efejjež ; izraz zakona; H3pa3B 3ai;ona ; izraz, beseda postave. ~~~ bte Slttžjagen fttib in ben 2J[u§bru; izrekoma, izrecno. ^ušeimin&ergettcit bon ber £agfa|ung; razici se sa rocišta; pa3HhH ce ca poMmirra ; raziti se od sodnije na pravdni dan. (Stbgang) bei ctner Steucr; manjak u poreži; MaHHUB y nope- 3y, ihto negocTae y nope3y ; upad, pomankljej pri davku. ~~~ (Stužmajj); izmjera, što komu zapadnc; H3Mkpa, uito KOMy aanagc ; izmera, izmerek. ^luSfalten (jufaCett) ; zapasti komu ; aanacTH uoMy ; pripasti komu. ~~ bie ©ttmmen fatfen mtf ;gemanben auž; glasovi su za koga; rjiaconn cy 3a Kora; glasi so za koga. —• bei ber aSeratljfd^agung aitčgefalfene Sbctnungen; kod vijecanja izašla mujenja; Kogt nihaiia aana.ia Miihmi; mnenja, ki so se pri po¬ svetovanju pokazale. 46 Služfaftcit. 2luf fntlcit, bev SSeroeiž fatlt ntdjt redjtšbcfianbtg auž ; nije doka/, po zakonu; uho /tona3T> no 3aitohy; dokaz ne obvelja po postavi. 2lu$fcrtigcn (ucrfaffcn), eine Urtttnbe; sastaviti izpravu; cacTaBimi ncnpaBy : sostaviti, izdelati , narediti pismo. — (bon ftc£) gcben), ein diplom; izdati diplomu; mnarn AmuoMy; izdati diplom. — .etne £butttung; dati namirnicu ; ^ara navuipmiuv ; dati pohotni list. — (fdiriftlid}) ; dati pismo o čemu; ^uth iiiicmo o 4C.wy ; čez kaj pismo izdati. StuSfertiguitfl etner <3d)ttft; opravak , sastavljenje, izdanje pisma; onpaBaii’i), cacTaBalmk, ua^ank iihcmu ; izdelanje, izdanje pisma , spisa. — (fdjrtftlidje) CtneS Uttljeilž; pismeni opravak ili pismeno izdanje pre- sude ; micMeiibiii onpauaKT. hjih uhcmoho H3AaH't npecyAe; spisek sodbe. — 51 t)cifac()e 21. etner ©djrift ; dvostruki opravak pisma, izdanje u dva spisa ; ABocipjutiH onpaBaKi, tiHCMa, H 3 /taH'b y <\ba cntica ; dvojni spisek, dvojno izdanje pisma. Slušftnbig mad)en pomemben ober etwaž; naci koga ili što; iiahit Kora h.ui iuto ; najti, izslediti koga ali kaj. SluSfolgcn etne (šntfdjabtgung, einen SBetrag, etne 2Baarc; izplatiti na- knadu, iznesak, izdati robu; mn.iaTHTH Haitna^ , ,v»tii po(5y, eciiaiia,; izročiti, izdali odškodnino, znesek, blago. 2lu$forbcrn pomemben jtun Biueifatnpf, f. (etaubforbern; zazvati koga na dvoboj, na mejdan ; imasuaTH nora na abočoh, na Merčam. ; po¬ zvali, izpoklicati koga na dvoboj. SluSfraflctt; izpitnti ; H3UbiTaTH; izpraševati. Stu^fu^r; izvoz; n3B03’i>; izvolnja. ^1 Ue tub t' e -; izvozni ; H3B03Iimu ; izvozni. — - -jpanbel; izvozna trgovina ; H3B03Ha rproBiiHa : izvozna kupčija. = §Setbotfy; zabrana izvoza ; aaftpana nanosa ; prepoved izvoznje. “ 5 30d; izvozua carina; H3B03ita napima: izvožnjina, col ali mito od izvoznje. ^lužfuftrcn (etud betn Sanbe); izvoziti(iz zemlje) 5 H3B0311TH (II31J 3eivub); izvažvati iz dežele. («eI[}tU;ven) etn SB c r b v e cf) e ti; učiniti zločinstvo; y i iHHHTH 3ao4iin- ctbo ; doprinesti , dovršiti hudodelstvo. — (in Slntnenbnng bringen); uvesti što u život, izvršiti; yBecra ihto y atHHOTT, H3BpilIHTH; vporUbiti, izpeljati. ■— (ctužeinanbetfe&en) eine SSevtljeibigung; razložiti, raztumaciti obranu; paa.tOiKHTH, pa3TyMa4HTH o6pa:iy ; razložiti zagovor, hranitev. SluSfitfjrtn. 47 ^uefu^vcn (etmetfen) ; dokazati; A 0Ka3aTH 5 dokazati. ^»Šfubtuttg (Služfu^t) ; izvoz; nanosi. ; izvoinja. ~~ (jfiollfuljtung) ctneS S3etbte$enž; ucinjenje zločinstva; vurnik m; a-10'iinicTJia ; doprinesenje, dovršenje hudodelstva. ~~ (2lmoenbung); uvedenje u život, izvršenje; yBe^eHt y ikhbott., H3Bpiuent; izpeljauje, izpotnjenje. ~~~ ettoaž ut 21. brtngen; uvesli što u život, izvršiti; jbccth ihto y »khbotT), H3BpaiHTH; izpeljati, dognati kaj. einet SSetrtctbtgitng; razložcnjc obrane; pa3.ioii;eirb odpane; raz- loženje zagovora. (23etuet3); dokazanje, dokaz; ^oiiaaanb, AOKa3T> ; dokaz. etne 21. bet !3ltd)ttg(eit§&efdjmetbe iiberretd)en; predati dokaz uništne žaobe; npe/jaTii /;oiia3’Jb viimuTne a;aa6e; podati pritozbni zpis zavoljo ničnosti. bet SStiefe auf bet 9(5 0 ft; izdavanje pisarna na pošti; ns/i.auairh niicaMa Ha iioiiith ; izročitev , izdajanje listov, pisem na pošti. (bom ©elbe); razhodak; pa3X0/jaKT. ; stroški. ■ etttmž in 21. ftelten; uracunati što u razhodak; ypaiynaTH ihto y pa3xo/jaiiT>; kaj med stroške postaviti. ^116^01)?=; razhodili; pa3xo/jHbiH; stroškov, za stroške. ' = (Saffc, razliodna pjcnezuica; pa3X0^na irljHcanima; dnarnica za stroške. ~~~ = ipoft (j. 23. in etnent ^)anb(ungžbud)e); razliodna stavka; pa3xo/jH a CTaBKa ; izdajna pošta. ■— = SRubtif; razhodni stupac; pa3X0^HMii CTvnaivi.; rubrika, prede¬ lek stroškov, potroškov. ~~~ - ©ttmme (jut 2tučgabe befttmmt); razhodna skupa, svota; pa3xo/jna cyMMa; znesek namenjen za stroške, potroŠke. (anžgegebcne) ; izdana skupa, svota; 113/jaHa cjMiia; potrošen znesek. (21užfuljt) einet 3Bnare; izvoz robe; h3B03t> ecnana, po6e; izvoz robe. ~~~ (Stefultat), f. unten. izvozni; H3B03Hi>ifi; izvozni. ~~~ = ©e6iti)t (2(nžfu^tžgebuf)r); izvoznina ; H3B03HHHa ; izvoznjina. ~~~ - SSetbotI); zabraua izvoza; saopana H3ii03a ; prepoved izvoznje. ~~~ = ,3oII; carina za izvoz; itapnua aa H3B03T.; col od izvožnje. ^uSgcbett ftd) fitr ctnen offentlidjen 23eamten obet 3Mener; graditi se javni urednik i!i službenik; rpa/jHTH ce hbhbih ype^nnnT» hjih nocjiy- atHTejit; delali se javnega urednika ali služabnika. 'tučgcbingc; pridržaj; yroBopa>; izgovorjeni vzit ek, osebujek, pridržek. hS 5tu?getin|jev. Stučgebinger; priuzdržnik ; jtobophhkt. ; pr idr Zn ik -izg o v o riv ec vzitktt■ Slučgleidicn ; nagoditi ; nopannaTH, Haro^iiTH ; poravnati. — ftdfj mit ^sntatlben; nagoditi se skime; iiopaBHaTH ce, HaroflHTH ce ckhm/l ; poravnati, pogoditi se s kom. Slušgtcicfnmg; nagodba; nopanHanb, naro/tda ; poravnava. 2Cu$t>aften, rine bet 3>emcmbcn aužljaftenbe ©umme; što tko duguje ; iuto tko Ayrye ; znesek pri kom na dolgu ostali, — kar kdo dolguje. — alž Slucfjianb; preostatak; npeocTaTSKt : znesek zastali. 'ilu^baiibigeit ; predati što ; npe^aTH ihto; izročiti. 5lu^i)nngfct»ilb ; čimer ; nn.\iep r t; izveska, viseči kazavnik. SluSlicbctt (Sftecruten); kupiti, popisivati novake; kjithth, nonHCHBarn noBiu;e ; naberati novince. SlušJjilfc; pomoč; iiomoKb ; pomoč. 2lu3&tlfč*; pomocni; tiomoKhmu ; pomočmi. — = Strbeiter; pomagač, pomocni radnik; iiOMaram, noMohubift paA" hhkt> ; pomočnik, pripomočni delavec. — pomocni dan; riOMohubifi ^aiiT> : pomocni dan. 2 tu6fimbfcl)rtftcn ; razaznati za koga ilizašto; paaasiiaTH 3a nora n .in 3 a ihto ; zrediti. SluSfunft; ubavijest ; odankcTB, }Bb,V)M.vbiib ; izjasnjenje, naznanilo■ — geben; ubavijestiti ; ooaBkcTimi, jb^omuth Kora ; rediti dati> izjasniti. SUtšfunfte etnljoleti; ubavijestiti se; odankcTHTH ce, vbI.^omuth ce; iskati izjasnjenja, popraševati po čem. — (Stuffl&rung), f. obeti. 5lužtunftt=; (što se tiče ubavijesti) ; ihto ce odasbcTH, vBb^oM.rbHii Tine ; naznanilni, izjasnivni. — 5 šButecut; ubavjestnica ; odaBicTiiaHurre; naznanovavnica. — s ^atijlet ; ubavjestna pisara; odanbcTiia nncapHHina ; naznano - ravna pisar niča. — = £dbefte; ubavjestna skrižaljka; oCanbcTiia Ta6.iiin,a ; razkazek obsojenca, naznanilni, poročilni razkazek. Slučlnbung etnef SEBaate; stovarenje, raztovarenje robe; CTOBapeirb, pa3TOBapeHk pode, ecuana; raztovarenje, odkladanje blaga. Slušlnge; trošak; TpoiuaKi,; potroŠelc, stroški. SluSIflttb ; inozemstvo, inostranstvo, tugja zemlja; mioaeMCTBO, hho- CTpaHCTBO, Tyija 3 e m. in ; tuja, zunajna dežela , tuje. Stjičldnber; inozemac, inostranac, tugjozemac ; mioaeMaivb, HHocTpa- naivi>, Tyt»03eManT,; zunajnik, tujec. 2lli$Id'ttbifcl); inostran, inostranski, inozemski; HHOCTpairn, HtiocTpaH* citifi; stran , tvjodezelni. Stužfaffen. 49 ehte ©tette ciuš einer ©djtift; izostaviti što, kakvo mjesto iz pisma; H30cxaBHTH uito, uaiiOBO Mkcro H3'b nacaia; izpustiti kaj, kako mesto iz pisma. ~~~ (entlaffen) ^emattfcen auž bev .§aft; pustiti koga iz zatvora; nycTH- th Kora H3T> 3aTBopa; izpustiti koga iz zapora. ^tuSIcge«, bie SSBa^ltifien 5ur Gsinftdjt; staviti izborne listove na ugled; <"raBn rn H3(5opne jihctobc na jrjiegb; razpoložiti volivske imeni- ' Ce na pregled. ~~ ©tnn etnež ©efe&cž, etrter Utfunbe; tuinačiti, iztumaeiti smisao zakona, isprave; TO-iKonarH, H3'ronKOBaTH cMbicao 3anona, ncripaBe razlagali, zmisel postave, pisma. s; što se tiče tumacenja; ihto ce THue To.utoBaHn; raz laganje. ; pravilo tumacenja; npaBH.io tojikobhhh ; pravilo razlaganja. etne tetpfimbete ©adje; odkupiti založenu stvar; oguyriHTH 3 a«ioa;eny camaph; odkupiti, rešiti zastavljeno reč. ~~ etnett ©efctngenen; izmijeniti, odkupiti uhvacenika; h 3 m 1 ;hhth, og- K Vnn r j’u yxBabeHHi;a ; odkupiti jetnika, zajetega. stnen ©djulbbtief; izvaditi zadužnicu; h3bb^hth 3agyn;HHity; izpla¬ vati dolžno pismo, rešiti s plačilom. ; odkup; o,tKyn r b; odkup, rešenje, izplačanje. ^uštitadictt (ctučgletdjett), etne jltetttge ©a$e bet etnet £agfa&itng; na¬ hoditi se o parnicnoj stvari na ročištu; HarogHTH ce o riapHHiHOH CTBapa Ha po i inuiTy; poravnati pravdo na odločeni dan. ~~~ (betuirfen) etnen Ijalben 93eweiž; činiti polovinu dokaza; hhhhth iio- gona3a ; storiti pol dokaza. mjera, izmjera; Mipa, H3Mbpa ; mera, izmera. •USttteffett etn ©ebaube; izmjeriti sgradu; H3 m1>phth 3rpagy; preme- •tOBHHV ^ug maf? . ~~ = Stlegel ^tugtofen, riti poslopje. bie auf aužfallenbe ©umme; porezati koliko novaca na koga pada; nope3aTH, kojihko nonana Ha nora naga; izmeriti zne¬ sek, ki na koga pride. ~~ e 'tte 3eit fitt brci Sagjdfcttngen; odrediti vrijeme za tri ročišta; og- pegHTH BpeMe 3a r rpn pouHurra; odločiti čas za tri pravdne dni. ^“šmittcln (etfotf^en), ben CpretS etnet ©a$c; pronaci cijcnu stvari; •ipoiiaiiH ni;ny CTiiapn; najti ceno reči. fbemeffen); izmjeriti; H3MkpHTH; izmeriti. ^InStttuftmmg, bet stcten; prijebor spisa; npedopi, cnnca; prebi¬ ranje spisov, zbiranje. ^ u $nn^nte (Exceptio) ton etnet ©ct$e; iznimka od kakve stvari; H3- HHMKa ogi, itaitBe crnapu; izjema• 4 50 StuSnaljnte. SluSitaljme, mit St. Bon Jtoei gallen; izuzevši dva slučaja; aapeMUJfl ABa cjijmaa; razun dveh primerlejev. 3lu$ttaf)m3tt>eife, f". Služncdjntc; iznimice; H3HHMHije; izjemno , izjemomdj 2lu3»almt$}Mftnnh ; iznimno slanje; H3 hhmho cTani ; izjemni stan. Služttc^ittctl (Oebtttgen) jtdj ettoaž; priuzdržati, ugovoriti sto za sebe; jTOBopiiTH ihto aa ceoe : izgovoriti si kaj. [uzeti- (aužfdjltejjen) ; izuzeti, izključiti ; najacrn, hsk.iiouhth ; izkleniti, iz - auSgenomnten, jtoct §dffe aužgenomnten; izuzevši, izvan, osim; izuzevši dva slučaja; H3y3eMiuH, Hanam., ochmi, H 3 y 3 eMLUH a b8 c.ijMan ; razim dveh primerlejev. — ež fotfen letne neuen Untjianbe angefiiljvt tnerben, aužgenomtnen jut SBibetlegung bež §actunt§; nikakve druge okolnosti neraaju se na¬ vesti osim onih, koje sluze na oprovrgnuče ucinjenice; HHKaKOB® Apyre oko.uiooth nemalo ce h a rt e ct h ochmi. ohu, koo cjyjne » a onpoBp.Keiil, y'inHi,Hnne; nove okolnosti se nimajo vpeljevati razun k ovrženju dogodka. 21u3refce; izgovor; H3roBopi; izgovor. oljne 21. , bez izgovora; oe.rt H3roBopa; brez izgovora. Stučrufen bte 9tamen ; klicati imena, zvati poiinence; 3 BaTii rioriMeime? oklicati imena. — CburcO Stufcn betannt geben); ličiti; jihuhth; Služrufer; ličnik; jihuhhki; oklicovavec, izklicovavec, izklicuj. Slučtufdptetš ; ličbena cijena; .mudeHa ni h a; izklicna cena. StuSfogc bet 3«ugen ; izpovijedka svjedoka; H3HOBiAKa cntAOKa; po' vedba prič. 2Iužf(i()cn, liber ettoaž; izpovijedat što o čemu; n 3 noniAaTH uito o nem ; povedati kaj. »ibet ^entanben; izpovijedati što proti k omu; H3iiOBiAaTH uito npOTHBi) Kora ; spricevati proti komu. bte 3Salji:l)ett; izpovijedati istinu; H 3 noBiAaTH HCTHHy; resnico povedati. [pijače- ; krčmarenje, krčmljenje; upuMapeni, npuMnini ; točenje 21 u 3 f 4 )eibett cine Sadje; razlučiti, izključiti kakvu stvar; pa3.iy4HTH> hsk.iiouhth KUKBy CTBapB ; razodločiti, ločiti kako reč. 2lu$1djcnfett ; krčmiti, krčmariti; KpiMHTH, KpiMapHTH ; točiti. 2lu3fcf)Irtg, in etnet Sadje ben 21. geben; prevaga, pretega u kakvoj stvari, prevagnuti, pretegnuti; npeBara, npeTera y nauBOH CTBapM; npeBarHyrn, npeTernyTH ; razločiti.prevagati v kaki reči. ben ©ergleidj; uepristati na poravnanje, nebtjeti se po¬ ravnati s kime; HenpocraTH na nopaBHarri, nexTiTH nopaBHaTii ce ci> khmtj ; zavreči , odbiti poravnavo , ne privolili v poravnavo. StuSfdjliefien. 51 ^“Sfdjticfjen (ničf)t julaffen) ^emanben »on einer ©acfte, »on einent Stmte; izključiti koga od česa, od ureda; hbkjuohhth nora ogB neca, °Ai> ypega: izkleniti koga od česa, od ureda. ~~ (augfiofen); izbaciti; H36aqiiTn; odpraviti. ben 3lb»ocaten »on bet: Stbtiocatur; odvjetniku zabraniti odvjetovati; °AniTHnny 3a6paHHTH ognbTonairb; odstaviti odvokata od advo¬ kature. s itu0fct)ticf5enb; izključni; H3KJioHHLifi; izkleniven. ^fdjltejjenbež ^5ri»ilegtuin; izključna povlastica; H3K.uouHa noB.iacTH- ua; izklen. privilegija. ^»Sfcblicfjlicb ; izključiv; h3KJIK> 1 jhbb; iztočni. ~~~ (einjtg unb afletn) ; samo, jedino , ciglo; canio , egimo ; edino. ^ugjc^lie$uttQ (51uenal)nte); izključenje, iznimka; uaii.uouenb, h3hhm- na; izklenitev, izjema. " bon ber 3eugenjcfyaft, »om Stmte, f. aužfc^Itejkn; izključiti od svjedo- čenja, od ureda ; h3K.ieo 1 ihth ogB CBtgouenfj, ogB ypega ; izkleniti od pričevanja, ureda. ^u$f<$Iicf$u«8$gruttb ; uzrok, razlog izključenja, iznimke ; y3poiiB, pa34onj H 3 i;.uo'ieim, H3HHMKe; uzrok izklenitve, izjeme. ^W0fd)feiben etne ©teuer, etnen Soncurž ; razpisati porezu, natečaj ; Pa3nncaTH nope3B, iiaTeuaii; razpisati davek, službo. ^ušfdjreibung ; razpis ; pa3iiHCT>; razpis. odbor; ogčopB ;. odbor. ber ©ldutnger im goncurfe; odbor vjerovnika kod stečaja; ogtiopB atpiiTe.iii uogB crbnaji ; odbor upnikov v konkursu. ^W8fcf)uf?=; odborni; og6opni>iii; odborni. " 5 Stann; odbornik; ogčopHHKB ; odbornik. " ber ©emetnbe ; odbornik občine; og6opnnKB očiirraHe ; očftirnik občine. " - SJtitglteb ; Član odbora; u.iaHB ogčopa ; ud odbora, odbdtnik. "" = ©i|ung ; odborna sjednica; ogdopna cbgHHi.;a; odbc^/M sftja. ^UŠfcnblittg ; izaslanac; usac.iaiiauB; izposlanec. Vs(J ^ugfenbcn; izaslati; naacaarH; izposlati, poslati. 1 ^'Šfeitbung ; izaslanje ; imac.iank ; poslanje. 'insfegc, (bcfttmmen) eine grtft; staviti, odred P egu x n p o r.'i>; postaviti, odločiti dobo. Semanben ber ©efal)r bež Sobež; starti ' l 1 Pogibelj ; CTanuTH nora y cMprny du^iiocTt, ri< djati koga v smrtno nevarnost. smrtnu opasnosl, iioniOe.in; postaviti, 52 Služfefceit. Stužfc^cn (»etfc£>te6en), bte §attung bež Urtljeilž; odgoditi izreku pr e' sude; ogrogura H3peity ripecv^e; odložiti izrek sodbe. Stužfonbecn (aužfcpliefšen) einen Ort; razluoiti kakvo mjesto ; pa3^y mhth uaKBo aikcTO; izločiti kraj od kraja. SluSfpo^er (©pion); uho da; yxo/;a; ogleduh. 3lu3fpal)ung (©ptonerte); uhodstvo; yxogcTBO; ogleduhvanje. 2tu0fptelung ; izigranje ; i« Krpani ; izigranje. stužfprucl), ridjteritdjer; izreka sudacka; uspeua cy r i,na; izrek sodnh sodnikov. Stužftflttb (SfHicfftanb) ; preostatak; npeocTaraKT.; zastanek. — ^TtterefTctlsStltžftanbe; kamatni preostatci; iiaMUTHU npeocTaTir«; zastale obresti. Stugftanbig ; neizplaceno, što je preostalo neizplaceno; HeH3iuaheH0, uit o e npeocTa.io Heu3n.iaheHO; zastalo, na dolgu ostalo. aužftčmbtge 3infen; preostale kamate; npeocTa.ie uaMaTe; na dolgu ostale obresti. Služftattung (etner šperfon) ; oprema; onpeivia; delilna. — aufjerc Stužftattung t>on 3)rucffd)riften; izvanjski izkit tiskotvorine; HOBaubCKH hskhtti TucuoTBopHHe; vunajna oprava tiskopisov. 2tu6fte; prestati, pretrpeti kazen. aužfteljenbe ^orberuttgett; neizplaceni dugovi, neizplačena iskanja; HeuaruiaheHH /tyroBH, neH3iuahena iicuaiia; neizplačani dolgovi (tirjave). — aužftepenbež Kapital; neizplaceno glavno, —na glavnica; Hen3ijua- heHO rjiaBHO, —Ha luanmiua; neplačan kapital. 2lu$ftetlett (aužfertigen), etne Urtunbe; opraviti, sastaviti, isdati izpravu; onpaBHTH, cacTaBHTH, H3 f ;axH HcnpaBy; izdelali, izdati pismo. — (»on fttp geben) einen ©cpetn, 9te»erž, SBecpfel; dati pismo, uzpisje, mjenicu; /;aTH iihcmo , penepcj., MkHHigj'; dati list, protipis, menico. — (rugen); koriti; Kopirni; očitati. — ^entanben auf ber ©cfjanbbupne; staviti koga na sramotište; c r raBH- th itora na cpaMOTiiuiTe ; izpostaviti na sramotni oder. StužfteHcr eineš SBetpfelž, etner Urfunbe; izdavalac, izdatelj mjenice, isprave ; H3^aTejib , nui^aBajiaipi, MkiiHije, ncnpaBe ; izdavec me¬ nice, pisma. Sfitžflettung. 53 3lužftetfmt(j (Služfertignng); sastavljenje , opravak; cacTaB.rkuk, onpaBaKi); izdanje , izdelanje. ~~ (|)inau§gabe); izdanje; H3^aHb; izdanje. —* (S^uge); ukor; ynop'b ; očitanje. [ grajati. ~~ maketi; ukoravati; yHopaitaTH, Ha.ia3HTH MaHe; pogreške očitati, (tuf bet ©cfjanbbufjne; stavljenje na sramotište; CTaB.iinik Ha cpaMO- THLUTe ; izpostavljenje na sramotni oder. 'htšftcucr (.peiratt)žgut); miraz; Mupaaa.; dota. 5tugftreucn, S3r(tnbbttefe; razasuti požarne prijetnice; pa3acyTH no- JRapHe iiphriiHne; raztrošati požarne pisma. ^UStreteit auž bet ©ettcfytgft|ung; izstupiti iz sudne sjednice; H3CTy- iihth h3 3 » cy,vie ctp,Hnne; izstopiti iz sodne seje. ftttž bem 3(mte; izstupiti iz ureda; H3CTynHTH H3t> ype^a; stopiti iz službe. ^UStcitt (Stužfuljt) etnet 2Baare; izvoz robe; H3B03x. po(5e, ecnana; izvožnja robe. (SlušfuljržO; izvozni; H3B03HHH ; izvozni. =5tmt; izvozni ured; H3B03Hbrii ype^'B ; izvozni ured. =S8otCete; izvozna pokazka; H3B03Ha noKa3Ka; izvozni listek , boleta. izvozna carina; H3B03Ha irapiina; izvoznimi. =3ott(iUtt; izvozna earinara ; n3B03Ha u,apnnapa; izvozna colnija. ^užubcit, bte SRecfjtžpflege; izvršivati pravosudje; H3npuiHBaTH npaBO- cy/;ie; pravosodje oskrbovati. ~~ sin Sfiec^t; izvršivati pravo; H3npniHBaTH npano; rabiti , vživati pravico, poslužiti se pravice. bie ^agbbarfctt, ettt ©efdjaft; izvršivati pravo lova, voditi, tjerati kakav posao; H3BptuHBaTH npano JioBa, boauth Kanom, nocao ; vživati lovsko pravico , opravljati, oskrbovati opravila. ~~ attžiibenber ^itnftler; izvršni umjetnik; H3BpiiiHbiH yM'tTHHK r h (xy- AOHiMHKt) ; svojo umetnost opravljajoč umetnik. "" aužu6enbet Sttaocat; izvršni odvjetnik ; H3BpuiHHH oabIithhkt. ; ad¬ vokaturo opravljajoči advokat (pravdnih). ^UStiftuitg; izvršivanje , vogjenje , tjeranje; H.BBpniHBaiii, Bot;eHb; raba, vživanje, opravljanje, oskrbovanje. etn ©efe| in St. bvtngen; uvodili zakon u život, izvršivati zakon; Jboahth 3aKOHT> y ;khboti>, n3BpaiHBaTH aaKOtii.; postavo spol- novati, v moč djati. ^UStual)!; izbor; n 3 C o p b ; izbor, volitev izvolitev. Semanben ffeljt bie S(. etnet ©adje ju, f. aučtnitljten ; imati pravo iz¬ birati; hmuth npaBO H36npaxn ; reč je komu na izbor, ima pravi¬ co izbrati. 54 2tu§n?d^Ien. 2lušt»d'f)Icn; izabrati, izbrati; imčpaTH, H36paTH ; izbrati> izvoliti, 2lu^t»flitbcrct; izseljenik; imce.vtHHKt; izselnik. 2lu3lttanbern ; izselili se ; H3cejiiiTH ce ; izseliti se, 2tu6ttmnberuttg; izseljenje; imce.iiHb; izseljenje, izselitev. 2tw3ttmnbmmg3=®efeb; zakon o izseljenju; aaKoiri o H3ceatmo; postava čez izselovanje. Slušntcdtfcltt bie ©efattgenen; izmijeniti uhvačenike; h3m1>hhth yxna- h e h m; e ; izmenjati vjnte. — bie (grfldtungen bet SEraclatett; izmijeniti dogovorne listove; H3!Vit' hhth ( ],oroBopiie .iHCTone ; izmenjati izrečenja pri pogodbah df' žavniti, dogovorne liste. SluStoeič (Segitimation); izkaz; H3Ka3ii; izkaz, izkazalo, izkazek. — (SSoIlete) ; pokazka ; noi;a3ita ; boleta. — (SSeržetdjnijj) ; kazalo ; Kaaa.io ; kazalo. — (gttrdgni^=31užtceiS (SBerjetcbttijj bei ©rtrdgniffe); kazalo dohodaka ; ua3a.to ^oxo^ua ; kazalo dohodkov. 2lu3n?ei$gut im (Stttgcutge; izkazna roba na ulazku; ii3i;a3na po6a Ha y.ia3i;y ; izkazna roba pri vvožnji. Utifštttcifcn bie (šhtbringitng ber ^lage; izkazati predaju tužbe; H 3 Ka- 38 th ripe/iaio Tyn;6e ; izkazati vložitev tožbe, — jtd) mit bem ©dietne uber etftaž; izkazati se pismom o čemu; h3K3" 33th ce n h cm o m a, o 'ie\iy; list čez kaj pokazati. — bie Umfoften (ein SSerjetdtitiji batuber betbrittgen); izkazati troškove; H3i;a3aTH TpouiKOBe; izkazati stroške. — ^etttctnbett ai1 ^ eittem ©rte; odpraviti koga iz kakvog mjesta; oA' npaBHTH nora mi> nauBora arkera; izgnati koga iz kraja. 2luŽtt)et3Io$ ; bez izkaza; 6e3T> H3Ka3a; brez izkaza. 2t«ši)t»ei§Ioftgfcit; bezizkaznost; 6e3H3ita3HOCTt>; brezizkaznost. — megen 31. ^rocittben berljaften; zatvorili koga što nemože dokazati tko je i odkuda je; saTBopii™ itora iuto iieMOKe AonasaTH tko e H OAKJ'A a e 5 koga zavoljo brezizkaznosti zapreti. 2lu6tt)cifmig (Segitimatton); izkaz; H3Ka3i>; izkazanje. — (ŠBoHete); pokazka; nouaaKa; boleta. — ( Beugni^) ; svjedočanstvo ; CBkAouanCTBO; spričevalo, izkazal j, — (SSet'jei(|nip) ; kazalo; na3a.io ; zaznamek, kazalo. — (auž eittem iDrte) ; odprava; oAnpaaa; izgnanje. 2lu3ttjcrfen (beftimmen); odrediti; oapcahth, onpeA'kJtHTn; odločiti. — aužgetcovfene ©efolbttng ; odregjena plata; OApeljeHa n.iara; odlo- cena, odmerjena plača. 21učS«bler; izplatnik; naiuaTHHio.; izplačnik, plačnik. STuSjci^ten. 55 ^«8jal)tcn an S^anben etnc ©umrne; izplatiti kome kakve novce kakvu svotu; iron.iaTHTH KOMe naiiBe HOBite, itaKBy cyMMy; izplačati komu znesek. ^HSjeidnictt etrcaž tn bett offentltdien SSudjenr, naznaeiti što u javnim knjigama; Ha3HauHTH iuto y aBtte KHbure; zaznamovati kaj u javnih hukvali. ftd); odlikovati se; ogamtOBarH ce; se slavno obnesti, postaviti se. ~~ etne ^Serfott bor 2tnbern; odlikovali koga pred drugima; o^anKOBaTH nora npe^i. gpyrwvia ; komu predstvo pred drugimi dati, postaviti kooa pred druge. ^Ugjefcfjtiuttg (tn benSBudjent) ; naznačenje u javnim knjigama; Hastia- 'teH-fe y jibhhvvb KHtnraMa ; zaznamovanje. "* (cincr (jSerfon) ; odlikovanje; oganiiOBaHi; poslavjenje. (auž enter SSJoljnnng); izseliti se iz stana, konaka; iroce- -ihth ce H3i> oSHTaamiiTa, KOHaiia; preseliti se. ^«3}ic()filtdtfacljcn ; razpre o izseljivanju iz stana, konaka; pa3npe o H3ce.iFHBaHio H3t o6HTaanniTa, KOnana; preselitve pravde. ~~ ©erfaliren tn 21.; postupak u razprama o izseljivanju iz stana; no- CTynaK , B y pasnpaaia o H3ce.u>HBamo H3i> oČHTaanuiTa; ravnava pri pravdah zavoljo preseljenja. ^w$$ug (ctne abgefcfjrtebene ©tefte auč ber flfage); izvadak iz tužbe; Hana^aKt) H3i> Tyai6e ; izpisek. (furjgefajjter 3>nfyalt ber S an 3 en -^ a 3 e ); jezgra tužbe; esrpa Tj-mCe; povzetek. ®t«$jug§njcifc, f. 21ltčjug ; u izvadku, u jezgri; y H3Ba,y;y, y eorpii: v, po izpiskih. s ilufjcn ttnb tntten, bon nitfjcn unb tnnen; van i unulra, s polja, s dvora i unutra; nam, h yH)’Tpa, ct, nona, ci> ^Bopa h yHyTpa; od zunaj in od znotraj, zunaj in znotraj. 'hiftctarf)tlapcn etne SSerorbnttng ; zanemarili naredbu; upene6per- HyTH na]ie,i,Cy ; zanemariti ukaz. 2tcufjercr §ctnb: izvanjski, spoljašnji neprijatelj; tjsu aiif.cuiii, cno.i/un- hhh nenpiaTe.iL; zunaj ni sovražnik. ~~ aufjete ©efaljr ; izvanjska opasnost, pogibelj ; HSBaiiBcita onacHoert ; -unajna nevarnost. 'hifjergcrid)tlict) ; izvansudni; H3nancygiiHH; zunaj sodnije. ~~ etn attjterger. ©cffanbnijj; izvansudno priznanje; H3Bancy/(H0 rrpn- 3HaH'b ; izpovest dana zunaj sodnije. 2tufj cr m cf? tt» edtfel; izvansajmena, izvanvašarska rojenica; H3BaHcaii* MeHa, nsBaunamapCKa lubiiHua; ncsemenjska menica. ^IcMficrn jtdj (fttf) jeigen); pojaviti se; iiohbhth ce; pokazati se. 56 Sleuf ern. 2tcuf?er»t (entfteljen); nastati; HacTarn; ustati. — (angeben) ; objaviti; očhbhth , o/jaTH ; razodeti svoje miših •povedati, izreci kaj. Slcufjeruttg (CšrKdtung); očitovanje ; naacnbub ; izrečenje. — unb ©egettdujjerung; ocitovanje i protivuočitovanje; HsacHkirk h n p o t h b y h .3 h c h '1; irl;; izrečenje in proti-izrečenje. — ^emanbett etroaž jut Stcujjerung jujtetlen ; priobčiti kome što, da se o tom očituje; npio6uiTHTH komjuito, /ja ce o tomt, h3hchh; komu kaj uročiti v razodenje misli. — (Stngabe); objava; očima; povedba, razodetev. 2tutt)cntif(^ j dostovjerni; /jocTOBbpHHH; polnoverni, vere vredni > pristni. — gteidj autljenttfčf) ; jednako dostovjerni; e/jHauo /jocTOBl;pni>m; enako vere vredni. Slut^cuticitat ; dostovjernost; /jocTOBbpHOCTt; polnovernost. — ((gdjtljett) ; pravota ; npaBora; pristnost. 2twtofrat; samodržac; caMogpaiaivi,: samovladar. 2tutofratic; samo država; caMo^piKaBa; samovlada. Slutonomic bet ©emettlben; samouprava občina; caMonpana očuiTHHa; samovladnost občin, samooskrbstvo 2tMtoritat (©eltung), gefe|ltdje; zakonita valjanost; 3anoHHTa Ba.iH- hoctb ; veljava postave. — etne 21. ftcl) attmcijjeti; prisvajati sebi vlast; npucBaHTH ce6u B.iacTb; prilastovati si veljavo, oblast. — (9lnfeljcn); važnost; BaatHOCTi,; važnost, dostojnost. — (93eglaubtgtmg), etne untet offentltčfje 2t. oužgeftellte Utfuttbe; pod javnom svjcdočbom izdana isprava; iio^i hbhomtj cb1;a o ' i 6 om ' i > H3* /jan a Hcnpana; pod javnim poverjenjem izdano pismo. — (aSe^otbeD ; oblast; oč.tacTi,; oblast, oblastnija. Sttml, f. 9Bed)feIbutgfd)aft ; mjenieno poručanstvo ; Mbrniino nopjuaH- ctbo; menično poroštvo. 2lt)fliiccmcnt; povis; robucl; napredovanje, povikšanje v službi. SltJOttCtrett; biti povišen; 6 ut h nommieHi, ; napredovati, povikšan biti v uredu. j 1’tnici (prednja vojska); pTirmjH (npe^HH Boucita); prednja straža. 21tn3/ SlBtfobrtef; objava, objavno pismo; očima, o6hbho iihcmo ; na~ znanilni list. 2lt)ifitcn (bet ^flubelžleuten); objaviti što, dati kome što na znanje ; očhbhth iiito, /jaTH KOMe ihto Ha 3HaH r b; naznaniti kaj. 93 aar. 57 58 . gotov j ugotovu; roTOBT>, y roToey; gotov, v gotovini. ~~ baar jatjlen; platiti u gotovu; n.ia-rHTH y ro'ro«y ; plačati v gotovini. gotovina; roTOBHHa ; gotovina. ^aatjo^Iung; plačanje u gotovu; luahaHh y totobv; plavanje v ^ n d) rt ali (tpfa^I); kolje; iiojib; kol, soha. gotovini. ; prtljag; npTJinrb; (popotnikova) roba. ^alEcntei^t; pravo trama, grede; npaBO rpe^e; pravica trama. ^aitfec (Sftotte); četa; uera; četa. 5)ietj$= — ; četa kradljivaca (tatska četa); 'ie r ra Kpag.u.Hnana; četa tatov. ^anbig, eirt= obet jrceibanbtgc 33tubet ober ©djmeftetn; krača ili sestre samo po ocu ili materi, ili po ocu i materi; Spaha h.ih cecTpe caMo no 0Tijy jh.ih MaTepn,njiH no OTUiy n Marepn; pravi bratje ali sestre, po poli bratje ali sestre. ®anf (^nftitut); novčara, banka; HOBiapa, Saima; banka. ^«nf=; novčarski, banački; HOBuapcKin, 6aHa i iKiii; banke, bankin. = 3tnftalt; novčarski, banački zavod; HOBuapcKin. SanauKin 3aB0/vb j naprave banke. ~~ = Sbivectot; ravnatelj novčare, banke; ^npeiiTopt HOBuape, Samie; vodja banke. ~~~ - §onb; novčarska, banačka zaklada; HOBuapcMH, SauauKin ton/tt; zalog banke. ~~~ = ©oubettteut; nastojnik novčare , banke; HacTOHHHKt HOB'iape, Samte; poglavar banke. = ©ebaube=.£jcutž; novčarska, banačka kuča; iioBaapcKa , SaHaana Kyha, ^omte.; hiša, poslopje banke. ~~~ = 9lote; novčarska, banačka bilježka, banknota; HOBuapcue, SaHaiKe HOTe, SanKHOTe; bankovec. ~~~ - aBčifjrung ; novčarska, banačka vrjednoča; HOBuapcKa, SanauKa epeguoha; bankina vrednost. ^ftnfecott f. Srtba. ^ttitttbrtcf; prokletka, progonka; npoiueTna , riporoinia; list pre¬ kletstva, list izgnanja. ^<*ttquier; mjenar; luhnapi., Saimiepi. ; menjar. ^«tiquierlniu3 ; mjenarska kuča; Mknapcua, čaintiepcKa iijha; men- jarnica. ^ttttiere; pregrada, zagrada ; nperpaga, aarpaga; pregrada. ^oftct; bastija ; 6acTia; bastija, gradba. ^tttaiUon ; tisučnija, batalijun ; oaTa.iioiit ; bataljon. gragjenje, gragja; rpaljeids, rpal)a ; stavba, zidanje. 58 ©ctu. 93 ou, eram S3cm BOtljatien; namjeravati graditi, pripravljati se za gra- gjenje; HaMbpasaTH rpa^HTH, npunpaB.iaTH ce aa rpaljeHi; na¬ meniti, nameriti stavljenje, zidanje. 93OU'; gragjevni, što se tiče gragjevina ; rpa^eiinaifi , ihto ce Time rpaliCBHHa; stavbni stdviteljski. — = 9 tmt; gradjevni ured ; rpaljemiMu ypegB ; stdviteljski ured. — 5 SSeititKtgung; dopuštenje za gragjenje; flonymTeH’h 3 a rpa^ent; dopušenje zidanja. — = G£apttal; gragjevna glavnica, glavno; rpatjemio rAaBHO, iviaBHHaa; kapital za stavljenje. — * (Somittiffton ; gragjevno povjerenstvo ; rpaljemia KOMMHCcia; sta- viteljska komisija. — = (gonfenš, f- SSaubeailttgimg. — * SDepavtement; gragjevni odsjck; rpatjennbiH opckuB ; staviteljski odsek. — * ©irectton; gragjevno ravnateljstvo; rpaljenna /ipipeKnia ; stavitelj- sko vodstvo. — s gufirer; gradilac ; rpa/ra-iaipi. ; stavitelj, zidavec. — 5 ©et>rec^)en ; gragjevne mane; rpaljeBHe MaHe; stavbne hibe, man- liljivosti. — = ©egenftanb; predmet gragjenja, gragja; npegMeTt rpatjeHfl, rpal)a ; stavba, poslopje, predmet stavbe. — * $etr; gospodar gragje; rocno^apB rpal>e ; gospodar stavbe. ■— s ^oftenu&erfdjtcig; proračun gragjevnih troškova; npopa’iyHB rpa- l)eBHMH TpouiKOBa ; prevdarek stroškov stavbe. — sSajt; teret, dužnost gragjenja; Tepert , AyHiiiocTt rpaljen«; breme stavbe, zidanja. — = SJlatenal; gradivo; rpapimo ; zgraja, roba zazidanje, priprava■ — =SJletfter; najmar, neimar, graditelj; Hafoiapt, HeftMepB, rpapin- Te.if. ; zidarski mojster. — = žDbject; gragja, predmet gragjevni; rpal)a, npe f 'y\ieTB rpaljeBumfl; predmet stavbe. — *sOrbmtng; red gragjenja; pega. rpakeun ; stavbni red. — s 9p[cm (Sflteji); gragjevna osnova; rpal)eBHa ocHOBa; stavbni očrtek. — s gragjevno redarstvo; rpaljesno pe^apcaBO (no.iA'^ia); stavbna policija. — « ©tatte; gradilište; rpagn.unirre ; staviliše, zidališc. — = ©treitigfett; gragjevne razpre ; rpaljesne paanpe; stavbni prepir, razpor. — = Untentefpmmg ; gragjevno predufceee ; rpaljeBHO npegy3ehe; stav¬ bno započetje. £3ortutt(j eineš Untftanbež; odgovor, odpis na kakvu okolnost; ogroBopti, oguHCi. Ha i;aKny oko.ihoctb; odgovor zastran okolnosti. ©conjcigctt, ^etnanben tcegen etneS ©erbtedjenž; po znacima okriviti koga radi kakvog zločinstva; no 3HaitHMa okphbhth Kora pa/jn naK- nora 330uHHCTBa; koga iz ovadlejev obdolžiti hudodelstva. JBcanjeiguttg, re$tltcE)e; pravna okriva po znacima; npaBHO oupH- u.vhuh no 3naqnMa; pravni ovadlej , pravno obdolženje iz ovadlejev. SBcarbeitcn, etn ©efc^aftžftucE; izraditi kakav poslovni spis; H 3 pa/\HTH nanairb n o c.ton hhh cnncij ; izdelovati kak opravilni spis. — etn bearbeitetež ©efdjaftčftutf; izragjeni poslovni spis; H3pal;enbifi nocnoBHbin criHc/i.; izdelan spis. — ben 93 ob en; težati, uraditi zemlju; reataTH, ypagHTH 3eM.uo; ob¬ delovati zemljo. 93cnufftct)tigen ; nadgledati; nagr.iegaTii; nadgledovali. nadčuvati. SBcnuftragcn, ^emanben mit einet @ad)e ; naložiti, naručiti kome šlo ; na.ioiKiiTH, Hapy uhth Koaie uito ; naročiti komu kaj. 23cflMgettfc0cinigctt; razgledati; pa3iviegaTH ; ogledati. 93cangcnfcbeiniijung; razgled; pa.ar.ieg/b; ogled. S3efeud)t» °P az ) pomnja, oprez; ona3i>, iiomhh, onpe3'B ; mar. ajebadtt l)aben obev neumen auf ettnaž, f. berucfftd)tigen; paziti na što , imati obzir na što; naaHTH na iuto, hmuth o63bipi> Ha uito; paziti , gledati na kaj , v mar vzeli kaj. 23 cad)tnrtbnte, f. 93ebadjt. etrcač jur 93eac(jtnat)nie jufertigen, f. 93eru4ptd;ttgung. 93cbncbtfitm; pazljiv, smotren, oprezan; uaiKatHBT., cMOTpeHt, onpe- aani.; pazljiv. 93cbarf; potreba; no'rpe6a; potreba. — gcuerI5fcfygeratf)e nad) SBebarf ntac^en taffen; dati načiniti polag po¬ trebe sprave vatrogasne; ^uth HauiiHHTH no norpe6H cnpaBe Barpo- racHe; dati narediti gasivno napravo po potrebi. SJcbecfcit ; osigurati, zadovoljiti; ocHrypaxn , 3agoB0.n>HTH ; založili, zalog dati, zagotoviti. — bie ©Idubtger mit betn ^fanbredjte bebeden; osigurati vjerovnike za¬ ložnim pravom ; ocnrypaTH BkpHTejrb aaao/KHMMii npaBOMT«; upni¬ ke zagotoviti s zastavno pravico. Sebečfung. 61 (©tdietbett); osiguranje, sigurnost; ocHrvpanI;, cnryp- hoctb; zalog, zagotovijerije. ^ebenFcjt (bet Utfunbcn), f, Slnfiattb; sumnjati (o ispravama); cjmhhth ( o HcnpaBaiua); sumrtja (pri pismih). ^ebcnKtdi; sumljiv; cyMHbHBT.; sumljiv. ~~ bebmflidje Uttunben ; sumnjive isprave ; cyi\iHbHBe HcnpaBe ; sumlji¬ ve pisma. ~~ bebenfltdjer ,3ettge; sumnjivi svjedok; cyMHbHBbiti CB'tA°BT>; sum¬ ljive priče. ^ebettFjcit; vrijeme za promišljavanje; Bpeiue 3a MpoMbniuflBant; čas za premislili, pomislih. ~~ 24 ©tutlben 93ebenfjett Ijaben; imati 24 sata za promišljavanje; HaiaTH 24 caTa aa npoMbim.iHBaul;; imeti 2£ ur za pomišljenje. ■ficbcutctt (melbeu), ^cntanben etioaž; obznaniti, javiti, dati na znanje; o63HaHHTH, hbiith, g ar h Ha gnani;; dati vediti komu kaj. (ju toetfte^en geben) ; dati razumjeti; gara paavirbTH; dati komu razumeti. ^cbcuteit, ettoctS mit bem 9S. jur jbenntntfj bttngen, baf- ; opazka, dati na znanje, obznaniti kome što s opazkom, da; onacna, gara Ha 3HaH r k , o63H8hhth Kowe uito ct> onaaitoarb, /ja ....; opazka, dati kaj vediti s to opazko. ^cbcutlicti; razgovijetno; pasroBerao; razločno. — ettoaž beb. Betlteljmen; čuti što razgovijetno; uyra neuiTO pa3ro- neTHO; kaj razločno slišati. ^cbeututtg (SEBicJjtigFeit) ; važnost, znatnost; BaaiHocTb, 3HaraocTb; znamenitost, važnost, pomenljivost. cine ©adje uon SSebeutung; stvar znatna, važna, stvar od važnosti, znatnosti; cTBapb 3HaTHa, namna, cTBapb ogi> bujkhocth, 3Harao- Cth ; znamenita, važna, pomenljiva reč. Bon SSeb- fetn; biti važan; čbira BaiKanT.; važno, pomenljivo biti. ^ebienftcter; službenik; c^aiSeHHirb; službnilc. ^cbicttftung, bet etner ©eijorbe; služba kod kakve oblasti; c.iyat6a Kog r i. uauBe oGaacra; služba pri kaki oblastmi. ^ebienung (93efd)afttgung); način življenja, služba; HautiHt ikhb.vLhh, C3ya;6a ; opravilo, način življenja. ^ebingctt (BotbeljaUen), ftd) etioač; priuzdržati, odrediti što ugovorom za sebe; yronopHTH uito 3a cede, ogpegura uito jroBopoMT. 3a ce6e; pogodili, izgovoriti si kaj. ~~ (Berabreben) ; ugovoriti; yr0B0pHTH; dogovoriti se zastran. ^ebingt; uvjelno ; ynkrao; pogojno. ~~~ unbfbingt; bezuvjetno; oesjBtTHo; brezpogojno. 62 ©efetngt. 33ebingt, etitert bebingfen S3ergleid) botfdjlagen; predložiti uvjetno po¬ ravnanje ; npe^.\OHiHTn }b];tiio nopauHairb, ■predložiti poravnavo s pogojem. _ P) bebingt ertžetllaren*, oeilovati se pod uvjetima za nasljednika; H3acHHTH ce 110,1,t> vnljTHMa 3a nac.ik^iiHKa; se s pogojem k dedi - ni, za dediča oglasiti. — etn bebingteš SSertnptntf emet <$ac(je; uvjetni zapis kakve stvari; yB'bTHbiii aaclimraii itauoBe CTBapti; sporočilo reči s pogojem. ©ebinguttg; uvjet; jBkTt; pogoj. £BebiJtgtttf?«JCtfe; uvjetno, po uvjetu, po ugovora; yBkTHO, no yBk r ry, no yroBopy; s pogojem. SJetmaugnif-f (bebtangte Sage) ; nezgoda; ne3ro,ta; nadloga, stiska. — jun ctner atlgemeirteti SS. 5 u vrijeme oboe nezgode; y BpeMe odurre nesrope; o času občne stiske. SBebto&ett, ^emanben mit ©tanblegung ; prijetiti kome, da ce mu tko štogod upalili; ripeTimi komo, he »iy tko uiToro^t ynaauTn; žugati, pretiti komu s požigom. 33 e&rDl)uttg, gefdpttdje; prijetnja, opasna, pogibeljna; npeTun, onac- Ha; žuganje, pretenje, nevarno. ©ceibiocn ^Ctttanben; zakleti koga; saiuera uora; v prisego vzeti, zapriseči koga. . — beetbigt; zaklet; 3aiu.eTT,; v prisego vzet, priseŽin. 33 cetbigung; zaklece; 3 aK.iehe; zaprisežba , prisega. ©ecintrad»tigctt 3ctttanben in einer Sadje; okrnjiti kome što , nanijeti komu štetu; oiipnumi KOMe uito, naHern komo uiTeTy; kratiti komu kako reč, oškodovati koga v kaki reči. SJecintrnctstigung; okrnja, nanos štete; OKpHkni, nanocii uiTeTe ; Škoda, kvar, kratenje. — ot)ne 33- ber £RecT)te emet: perjem; bez okrnje eijega prava; 6 e 3T> OKpiikHH uigra npaBa; brez da bi se komu pravice kratile. 99eettbt0cn, etoaž, 5 . 33. ben (Scncutž; svršiti, dovršiti što, n. pr. ste-, čaj; CBptuuTH, ponpuiHTH uito, Ha np. creuaii; dokončati, dovr¬ šiti kaj , n. pr. kant. $ 8 eenbtgutt <5 ; svršetak, dovršetak; cBpuieTaKT>, goBpmeTairb; do¬ končanje, dovršenje. SJectbett, ^stnanben; naslijediti koga; nac./i'b/tHTH,Kora; dedovatizalcom. SBccrtmng ; liasljegjenje; nac.vbl)eHt; dedovanje za kom. ©ccrbiguttg; pogreb; norpeCo.; pogreb , pokop. $?ceri>iflung6=; pogrebni; norpedHbrii; pogrebni. — * 33 U(f), f. Sobtenbud); pogrebna knjiga; norpe6Ha KHbnra; po¬ grebna knjiga, knjiga mrtvih. S3eerbtgutig§» 63 ^cetfcignitgS = Stojiču ; pogrebni troškovi; norpefinbiii TpouiKOBH; stroški za pogreb. ® e fot»gen ftdj (ftcfj etne gaijigfett aneignen) ; usposobiti se; ycnoco6 H- th ce; prikladnega se storiti k čemu. ~~ (fut fa£)tg erfennen) ^emanben 3- ©• 5« eirtent SImte; priznati koga sposobnim za što, n. p. za ured; npn3Hara Kora 3a cnocofino 3a uit o, Ha np. 3a ypeg'b ; za prikladnega n. p. h kaki službi koga spoznati. sposoban; cnocodaHt; prikladen. ^cfdfngjutg; sposobnost; cnocodnocrb; prikladnost. ^fattfjcn; pristran, priuzet; npHcrpacTaHT., npHy3erb; vmotan, pristranski. (betlegen); smeten, zabunjen; CMeTeHT>, 3a6yHkHT>; zmoten, v za¬ drgi zapleten, zmešan. ^efungenljeit; pristranost, priuzetnost, smetenost, zabuna; iipa- CTpacTHOCTb, upHy3eTiiocTi>, CMeTeHOCTb, 3a6yHa; vmotanost, pri¬ stranost, zapletnost, zadrega. ^cfaffen, jid) mit etmaž; zabavljat se, zanimat se cime; 3a6aiMHTH ce, 3aHHMarn ce 'ume ; pečati se s čim. ^cfcbt; zapovijcst; aarionkcrb, povelje, zapoved. ^efelbett; tko ima polja, zemalja; tko HMa no.iii, 3eMa.ifl; s poljem, s Zemljiči. ^efeftiflen > eittett ŠBertrag ; utvrditi, pogodbu; yTBpAHTH, noro/;6y; vtrditi pogodbo. ^cfeftigung bet S^edjfe unb SSerbinbltdjfeiten ; utvrda prava i obveza¬ nosti ; yrBpi)enk upasa n o6Be3aHOCTiii; vtrjenje pravic in dolž¬ nosti. ^efmben (cmerfennen), etite ©efc^tuerbe unftattljaft; naci da je tužba bezputna; Hahn ^a e tv a; 6 a 6e3MkcTna; najti pritožbo nedo¬ pustljivo. ~~ eitte ©nd)e JUtvb fur not^ig £>efunben; naci dajekakva stvar potreb¬ na ; Hahw e cmapt itaKOBa norpedHa; najti, daje reč potrebna. ~~ (jtdj bepnben) an etnem sOrte; nalaziti se u kakvom mjestu; Haaa3H- Th ce y iiaiiBOMB aitcry ; biti v kakem kraju. ; nalazan ; Haaa3aHT>; bivajoč. ^cfolgett, bte Stnorbnungen (SSerotbuurtgen) ; držati se naredba; AP*a- th ce Hape/;6a; držati se zavkazov. ^cfdrbcrtt (befifjlamigen), eitte ©acfye ; uskoriti, uspješiti kakvu stvar ; J cuopuTH, ycnbiunTH r.anBy CTBapb ; pohitriti , pospešiti kako reč-, igemanben im 2lmte; povisiti koga u ured« ; rioBbicuTii nora y ype- Ay; povišati koga v službi. 64 ®efotfeetit. SBeforfccrtt, bic SRetfenben (burcb ctne ^a^vanfta(t) ; odpremiti putnike; OAnpeMHTH njTHHKe; odpravoi, odpeljevanje popotnikov. ©cforbetuttg (33efcfylenntgung); uskorenje , uspješenje; ycKopeHt, ycntmeHi ; pospešenje, pohitrenje. — (im 2Imte); povis ; nonbici,; povišanje. — (ga^rgelegen^ett); odprema; onpeiua; odpeljevanje. — §' .Kojten; odpremni troškovi; tpouikobh OAnpeMHH; stroški zd odpeljano. 33cft*ad)tc«, etn naupna rH .taby, 6po,yf»; obtovariti ladjo. — etn befra^fetež §al)tjeug; natovarena, nakrcaua Iagja, brod; HaTO- BapeHa, HaHpnatta .ial>a, 6 poA 7 >; obtovarjena ladja. ©efvcicbtcit) krcatelj, lovaritelj ; TOBapirre.u,. KpnartMi>; tovorodajnik- 93cfrt»ng ; krcanje, tovarenje; TonapeHt, K puaHt; obtovorenje. ž = SScrtrag; tovarna pogodba; 'ronapna noro^ča; pogodba čez ob- tovorjenje. ©cfragcn, Semanbett it6ec etrnaž; zapitati, pitati koga /a šlo, o centu; 3aribi raTH, ubi ra i h Kora 3a ihto, o 'ie\iy; poprašati koga čez kaj. 23cfrtiflctt, b(tž; pitanje, zapit; nbrrairk, aanbm; popruševanje. 23cfrcicn, Semanbenbon etma«; osloboditi koga od česa; ocjio6oahth Kora o a 7» n e ca; oprostiti , osloboditi koga česa. 93cfrciuit(j; oslobogjenje; oc.io6obent; oprostjenje, oslobodjenje. etne 93. gentejjcn, 3. 33. $ct£=($tctnipe(=93.; biti prost, oslobogjen od česa, n. p. od odredbina ili biljegovnih pristojbina; 6 mth npocrn, ocAo6obeH7> neca, Ha up. 041 TaKcenu čn.iiroBHbi npHCTOH- 6hh§; prost biti n. p. taks, kolka. SBcfnebigctt, bie ©Idubtget; namiriti vjerovnike; hbmhphth BbpHTe.it; zadovoliti, splačati upnike. ©cfricbigung ; namira; naimpa; zadovoljenje, splačanje. ©cfUflttift (9ied)t); pravo; npaBo; pravica. — ((grlctubntfi); dopuštenje; AonymxeHt; dovoljenje. 23cfuflt (6ered;tigt) fetn; imati pravo; hmbth npaBo ; imeti pravico. — ((Štlaubntjj Ijciben); imati dopuštenje; hmbth AonyujTeHt; imeti dovoljenje. SBefmtb (etn (Starten); mnjenje; MHtme; mnenje, najdek. — (©utac^ten) bev ^unftberftdnbigen ; mnjenje vještaka; MHtHie Bturra- k§; mnenje zvedenih mož. — (a3etidjt iiber ben »orgefunbenen^uflanb einer @adje); nahz; Ha.ia3t; poročilo čez najdeni stan kake reči. SBegebett, ftd) etnež 9led)te6, etncS Strntež; odreci se prava, ureda; oApetH ce lipana, jpeAa; odreči se, odpovedati kaki pravici, kakemu uredu. s? s? ©egeteii. 65 'tegoben, ficf) an etticu Ort; otiči kamo; othHh KyA r B ; podali se ltam, ® c 8c^ctt (fjeftdjttgert) ; obilazili, razgledati; oon.ia3HTii, paar.iegaTu ; obhodili, obglodati. ~~ (berfd)ulben); skriviti; ckphbhth ; zakriviti se s čim. (bom 33erbred;en); učiniti zločinstvo; jihhhth 3-iohhhctbo ; storiti, doprinesti hudodelstvo. '®cgef)tcn; zahtijevati; 3axTtBa.ru; prašati po čem, tirjali, zahte¬ vati kaj. ~~ ben Unterijalt toiber ^entanben; zahtijevati uzdržanje od koga; 3a- STtBaTH y3Apa;an'l; oa'b itora ; lirjati zdržanje, živež od koga. ® c (lct)rcit, bab; zalitijevanje ; 3axTiBaHt; zahtevanje, tirjanje, prošnja. fetn 58 . fo beftimmt alb mogltd) ftettcu, f. begeljtcn; što se razgovjet- "ije može razložiti svoje zahtjevanje; urro ce pasroBernie Motne paaaoauiTH oboo 3axxtBani; svojo prošnjo kar je moč razločno postaviti. ^ c 9c(mng6 ; biti po¬ verjen za svojo službo. ~~ cine Utfunbe; udostovjeriti ispravu ; ygocTontpHTH iienpanj; po¬ veriti pismo. «ne beglaubtgte 2ibfd)ttft; dostovjerni prijepis; AoeTontpHMH npe- iihct,; poverjeni prepis. ^cglaubiguttgeurEutibc; vjerodajna uprava ; vgocrontpiia, Btpogaii- Ha HenpaBa; verodajno pismo. ^Cftitrtbtgcn, ^emanbcn; pomilovati koga; ii0MH40Baxn nora; pomi¬ lostiti koga, milost komu podeliti. ^ c 0nabi(jmtgb=2(ntrag; predlog za pomilovanje; npegjiorT. 3a domu a ob an t; nasvet gomilostjcnja. = (Sefu d); molba za pomilovanje; m o ji 6 a 3a iiomjijlo naivk; prošnja ~a podeljenje milosti. - Sledit; pravo pomilovanja; lipaBO HOMiuonaHn; pravica pomi- lostjcnja. ^cgnebmigcit; potvrditi, odobriti; iiotbpahth, ogoSpneH; potrdili , odobriti, pohvaliti kaj. Cfifnbnifj; pogreb; norpe6x>; pogreb. cgtdbttifn; pogrebni; uorpeoHbiii; pogrebni. 5 66 ©egtabnifj« ©cgtnbttiff^oilten; pogrebni troškovi; norpeomi rpouiKOBit; stroški za pogreb. — = Ort, *©tatte; groblje: rpoo.vk; pokopališč. ©egteifett (urnfaffen), in ftd) faffeit, sadrzavati što u sebi; ca^prnaBarn ihto y ce6n ; obseči kaj, imeti kaj v sebi. — (einfet)en, tierjtcben) ; pojmiti, razumjeti, uvidjeti ; iiohhth, pa3>" m1;th, jBiijVliTH ; razumeli, razviditi, ©egttff; pojam; noHHTie, iiohmt> ; razumele, zapopadelc, pojem. — bež (štgentljumž, berOrtžgemetnbe; pojam vlastničtva, injestue občine ; iionHTie coocTnenocTH, MbcTHe ooumiHe; za,popadek, obsežek lasti, krajne občine. ©egrtffen (entljalten) fetn, f. begtetfett. — auf ber §(ud)t begriffen fetn ; biti u bježanju; omth y obatamo ; biti v begu, bezati. ©egtunbett, eitteit 2(ntrag, eitte SJlettutng; pokrijepiti razlozima pred' log, tnnjenje ; rioKjvbiiHTH pa3jio3HMa iipe^.tori,, Miiiim ; vtrdith podpreti predlog. — etn Eftec^t (eriretfen); dokazati pravo; goitasa™ iipaBo; dokazati pravico. ©egrunbmtg (Oerricijtung) eitter Stnffalt, f. begriinben; utemeljenje za- voda; jTeMe.vliirl;, ocnoBanb aanoga ; ustanovljenje kake na¬ prave. ©egiitifiigen, 3t m Ctnben bor Otnbcrn; pogodovali koga , davati kotne prednost; noro^onaTH Kora, gaBara turne npeAHoert; dati koma prednost pred drugimi. — bte 3ufammeni:uttfte ber SBerbredjer; pogodovati zločinske sastanke, davati zločincima priliku da se sastanu; ^ a bot n ;u o'tu n n iim a tipHJiH- Ky ga ce cacraHy, iiOAiiOMaram 3.10 -ihhckc caci-arnie; dali prilož¬ nost k shodom hudodelnikov. — (pribilegtren), begiinftigte le&tlciUtge -Sittorbnung, begitnftigtc ^Jerfon; povlaštena oporuka, povlaštena osoba; HOB.iacTbeHa onopyKa, no- B.iacTbeHa oco6a ; privilegirano razodetje poslednje volje , osobci-, kteri se prednost daje.. ©egtinfttgung; pogodovanje, davanje prednosti; .taBank upe/tHocTtt; vgodjenje, dajanje prednosti. — etne 23. 5entanben ert^etlen, f. beguttfttgen. ©egiitert fein; imatidobara; imam ^očapa ; imeti posestva. — begiiterte Sanbffiinbe; staleži zemaljski, što imadu dobara, posjedo- vanja; CTa.ietKH aeMa.ibCKH, uito n mo, tv go6apa; deželni stanovi, stališi, s posetsvi. — ein begiiterter Sanbftanb; elan zemaljskih staleža, koji imade kakvo ©cgtoalten. 67 dobro, posjedovanje; «uaHB 3eina.ii>cKiH cxa.iejKa, koh HMa^e k3kbo A o6po; u d deželnih Slanov s posestvi. ^emanben; dati kome moč, vlast, ovlastiti koga; flaxH KOMe Mohb, B.iacTt, OB.iacTHTH Kora; pooblastiti koga, dati oblast komu. ^bonbcln, etnjaž; postupati u čemu, baviti se oko česa ; nocxynaxH y ueMy, 6aBHTH ce oko ueca; ravnati s cim, imeti kaj za... . ~~ Semanben gefefcltdj; postupati s kim po zakonu; nocTynaxH f 'i> khmb no aaKony ; ravnati s kom po postavi. ~~ cine Slugfertigung ftempelfrei; izdati što bez biljega; H3flaxH urro oeai, ou.vtra; imeti spis za prost kolka. ~~~ Semanben mit @d)lagen; izbiti koga ; h3ohxh Kora; tepsti koga. ^cbnnblmtg noraužgegangener gatle, f. beljanbeln; postupak, postupanje u predtečnini, predhodnim slučajevima; riocxynaKB, iiocxynaHk y Hpe4xo4HHMB c.ijuaeBHMa; ravnanje v poprej trnih primerlejih. ~~ ber ©Idubigev; pogagjanje s vjerovnicima; iiorai)airfc cb BipHre.ibH- Ma ; pogajanje z upniki. ^djnuptcit (tiotgeben); tvrditi; uoxBpl)HBaxH, tbp^hth ; trditi. ~~ Cgeminnen) ben *)Jiocef; dobiti parnicu; aoomxh napHHijy; dobiti pravdo. ^c&cbett, cin .fiinbemif ; ukinuti, ukloniti zapreku ; yKHHyxn, yKaoHH- xh 3anpeKy ; odpraviti , napotek. ^c&df (.f)ii(fe); sredstvo, pomoč; q>egcxBO , iioMohb; pripomogljej, sredstvo, poslužek. (SBemeižmittel im ^Jroceffe); dokaz u parnici; ^onaaB y napHHun; , dokazalo v pravdi. ^cbeHigcn, Scmanben; dosagjivati kome; ^ocabuBarH KOMe; nadle¬ govati koga. ^cftclligung; dosada; ^oca^a; nadlegovanje, nadlega. ^ebcrbergctt; primati na konak; iipwviaxH Ha kohokb ; vzeti pod streho koga. aužmeidofe ^rtbtt>ibuen; primati na konak osobe, koje nemogu doka¬ zati, tko su i odkuda su; iipHMaxH na kohukb ocoče, koo HeMory tOKaaarH uixo cy h ognvga cy; vzeti pod streho osobe brez dokazal. ^djinbcrit; priječiti; npeiHXH; ovcrati, zadrževati. ^ e b6rbc; oblast; o6.iacxi>; oblastnija. ~~~~ unterfte^enbe SSe^brbe; niža, podčinjena oblast; Huma, no,viimina o6.iacxi>; nižja oblastnija. " " Uttb Slmt; oblast i ured ; oo.iacrb h ype,;B; oblastnija in ared. 68 Set. !©ei ©tvafe ettnaž tiOVttrfjmeu; preduzeti što pod kazati 5 iipo^y 3 en' ihto uo/pj Kaaain>; pod kaznijo, v o(jib kazni kaj storiti. — SSetmetbung bet atfer^odjftcn Ungnabe; inače izgubit ce cesarsku >»*' Iost; HHane H3ry6HThe napcKy mhaocti.; v o gib cesarske nemilo' sti ; sicer pride ob milost Njegovega Veličanstva. SBeibttitgc«/ bte S3el)etfe; douijeti dokaze; goHern gonaaei predložit 1 ) prinesti dokazalo. ©eifrtU ; pohvala; uoxita.ia ; pohvala. ©etgabc ; dodatak; go/taTaiii,; pridatek, pridevek. SBcigchcit, 3> cman ken; pridružiti koga; iipngpy«KHTii Kora; pridati j pridružiti koga. SDeitcige; prilog, priklop; npn.ior%, upiHuont; priloga, doklada. — in ber SBeitage (betltcgenb) ; u priklopu; y npiuiory, npnn.iony 1 v prilogi , priležeč, ©cilflf? bei etnet SBittljfcljaft u. bgh (f. fundus instructus) ; kucanska potrebnina ; i;yhanci;a norpedmiHa; k gospodarstvu potrebno reči. iBeilnffctt, Semcmben ben Untet^alt; pustiti komu uzdržanje; uycTH’r« KOMe H3gpHiaHb; pustili komu živež. aSeilcgci«, ettnaž ben Slcten; priložiti što spisima; npnaoaumi iut° cnncHsia; priložiti kaj spisom. — beiliegcnbe ©djrift ; priloženo pismo ; nprnumeHO iihcmo ; prilo¬ ženi spis, pismo. — ben £anblungšbud)ern etnen fjalben 23ei»etž ; uzeti trgovacke knjige za polovieu dokaza; y3e r rn rpronaune tunaire 3a ixo.iOBHHy gonasa; dovoliti, dati moč polovičnega dokaza kupčijskim knjigam. — einen ©treit; umiriti, dokončati, utažiti svagju, razpru; jMnpHTn, gOKOHuain CBal;y, pa3ixpy; pomirili, vgasili prepir, svudo, razpor■ — cine U titul) e; utaložiti nemir; jra.iotKHTii iieMHpt; vlolažiti nemir. 93 ettitcffcn, l^emanben ©laubett miter etnen Stnbern; vjerovtiti konte proti drugomu; irhponarji nora npoTHB-n ,tpyrora; dati vero, vero¬ vali komu proti drugemu. — 3 entanben eine ©djulb ; kriviti koga; kphbhth nora; kriviti koga česa, krivega imeli koga česa. — (jufditetben) ; pripisati; npmmcaTH; pripisali komu kuj. 93cipfli6ilfe) ; aredovni pomočnik; ypegoBHi.tfi no- nobiiHKo; uredski pomočnik. ~~~ (jur 3cugenf(^aft, ©cntroffe); svjedoci, priglednici uredovni; csfe- AOHi.i, npni\ic,viHUi.i ypegoBHH ; priče, svedoki, nasledniki. ^eiftatiMlctfhmg ; pomaganje; noMaranb; pomaganje. Socalitaten; pribaviti prostorija, mjestnosti; upnoana npo- CTopa, MbcTiiocTin; omiUjenje prostorov. -Jul) ven ; davati vožnja; ganam noauno; omisliti, dati vozove. ^eiftcKuttg bon gneten, SSorfpann, f. betffetten; davanje vožnje, pred- prega; /taiiaid; bo a; ni; , npegripera; omiUjenje , danje vozov, priprege. ^eiffcticr, f. SSeitrag. (9tebenfteuer); priplatak, nuzporezak ; nprnuaTam., ny3iiope3aK r r. ; pridavek, prikladek, pripomoč. '^eiftcMcrn, f. bettiagen. ^ciftimmcu; pristati; npucraTH ; privoliti, pristopiti. "" (ttt bcr ®teimuig); biti istog mujenja; omth HCTora Mukm«; pri¬ stopiti mnenju, biti enacega mnenja. ^eitrag ; prinesak; ripimecaKT.; prinesek, pripomoček. ©ettrage ju beti ©taatžbeburfmffen; prinosci za državne potrebe; upmiecni.i 3a gpniaBHe norpeGe ; priveski, pripomočki za. državne potrebe. (Eoncuvenj^Beitrage, f. unten. '■^ettrogcn, mit etner ©umttte; prinositi što; nprniocuTH ihto; pripo¬ moči s kakim zneskom. ^eitretben; traziti, kupiti; rpaJKHTH, nyriHTH; iztirjati , pritirjali ^riurtbcil; presuda megjutim ; npecyga medsodba. ^eiumgcu; dodana kola; gogana uo.ia; dodani voz. 70 Scilco^ncn. t8ett»i>|ine«, eitter ©ommiffion; biti kot) povjerenstva; <5 mth ko/v*> KOMMHCcie ; biti pri hornisti. — ffeifdjlid) ^snianben; puteno občiti, živiti s kim ; rfcjiecHO o6ihtb th, /KHiiHTii cb KHMb: telesno združiti, se s kom. tBrtjic^ett, ^Utanben 5 pridružiti koga; npH^pyjKHTn nora; pridru- žiti koga, zraven poklicati. sKcja^Ctt (affirmare) ; potvrditi; hotbp^hth ; potrditi, pritrditi. — im bejaljenbcn galte; u slučaju , ako bi potvrdio, ako je, ako bude; y c^jaaio, aao 6a noTBp/jio, aao e, ano 6jge; v primeru, da pri¬ trdi, če se zgodi. — eincu SBeižarttfel; potvrditi dokazni članak; ootbp^hth flOKaaHbib ■uaiiaitb; potrditi dokazni člen. $Befamtt; poznat; no3HaTb; znano. — ^emanbenetroažbefamttgeben, befannt ntadjen; na znanje dati, oglasiti komešto; Ha anani. or-tacurit komo ihto ; naznanje dati komu kaj. 'šBeFoHtitmrtctjung ; oglas; oivtacr.; razglašenje, razglas. SJefetutett (etngefte^en), ettcaž; priznati što; upHSHarH ihto: izpove¬ dati kaj. — ftdj JU etnet Steligion; biti kakova vjerozakona; Cibmt nanosa Btpo- aaitOHa; biti kake vere. SSefenner (©efteljer); priznalac; npn3HaTe.tr., npHSHa.tanT.; izpo- vestnik. — SReligionžbefennet:; elan vjerozakona; ‘i.iam. BkptmnoHa; vernik. ®efemttnifj (^affton); spoznanje (valovanje); cnosHaHk (; obsedni okrog. — = ©tflnb , — = 3uftcmb; obsadno stanje, pod obsadom; odca/jHO CTaHk, no/pb o6ca,joivnj; stan obsede. SSelang. 71 ; važnost; BaiKHOCTt; važnost, pomenljivost. ~~~ fine emanben iibev eine Sadje; poučavati koga u čemu; nojaa- »aTH nora y ueMy; podučiti koga v čem. '^rtet)riuig; poučavanje; nojnauanb; poduk. ^eleifcigcn, Siemanbeit mit SSBort obet Xljat; uvrijediti koga riječju ili djelom; jBpegHTH nora pkaiio hjih /yluoi\n>; žaliti, razžaliti koga z besedo ali djanjem. ^clcibigung ; uvreda; ynpega ; razžaljenje, žalitev. 72 žSeleifciguttg, ©eleibigung, tljatlldjie; uvreda djelom, nikostavna uvreda; japega gt- jom%, pyKOcraBHa jBpega; danjska razžalitev, žalitev z djatijem- — WortItd)e: uvreda rijeeju ; jnpega ph'iiio; besedna razžalitev , ža¬ litev s besedo. — ber (šljre, f, (gljrenbcleibigung. šBctcnc^tmirt » razsvjeta; oarbTAiirb,patent/ra ; razsvetljenje, svečava- — 33efd)abigung ber offentlidjen 33eleuc(jtung; ošteta javne razsvjete • oiiiTeTa HBHora ocBkT.il; hh ; oškodvanje javne svečave. — (Srlauterunp) ; izjašnjenje; h3hchIih1; ; pojasnjenje. 'Bclolnutg; pohvala; noxBajia; pohvala. ®eIobMng§= ; pohvalni; noxBaAHbii) ; pohvaliti. — * ©ecret ; pohvalnica; noxBa.iHHna; pohvalni odlok. — 5 ©ctjretben ; pohvalno pismo; uoxna.ino iihcmo ; pohvalno pismo- ; nagrada, naplata; Harpaga, naruaTa; pomezdjenje, ob- darjenje. 'Bemdcbtigeii; preuzeti ; npeyaeTH, 3ay3eTn; polastiti se česa, pri¬ svojiti si kaj. iBetnaitgelit, eine SRedjttung; zabaviti računu; sa danimi paujHj ; oči¬ tati pomote, zgreške računa. 'Bemangluttg ; zabavljenje čemu; 3 a 6 aB.xt.Hb 'ie\Ty; očitanje z graš¬ kov računa. SBcmcitgctt (befaffen), ftd) mit etroaš, mit ber ŠBe^anblung ber tonfen, atž Strjt ober (Sfjtrurg; zanimati se cime, lijeccnjem bolestnika, kao Ijekar ili vidar; 3aHHiwaTH ce umne, .vhueirhiri, oo.ieeTmiKa, nao at- Kapt hah panapiiiiKi. (xHpypn»); pečati se s Hm, z zdravljenjem bolnikov, kakor zdravnik ali ranocelnik. — (ftet; in ettuaž cinmengen) ; miješati se, plesti se u što; 'vrkmaTu ee, HAecTH ce y ihto ; vtikati sc v kaj. SBemcrBen (ftnben), bei ^emanben eine offenbare 9&iberfcj}licl)feit, 9tad?= Idfjtgfeit; opaziti, naci da je tko ocifo uporan, nemarljiv; onasHTH, nahH ga e tko obuto ynopaiiT>, neMap.ii.nB'j. ; zapaziti, najti pri kom očitno protipostavnost, nemarnost. — (erinnern), ob ber 3 e uge ettoaž ju bemerfen l)abe; ako ima svjedok štogod napomenuti; ano mua CBkgoKb uiTorogb naiioivieHyTH; opomniti, ali ima pričo kaj omeniti. — (bejeidjnen) fetne Služfage mit bem ^reujjeic^en; pod svoju izpovijed- ku staviti znamenje krsta; nogi. cboio H3iioB'bgKy ctobhth 3HaMeHt KpcTa; podkrižati svoje povedbe. ©emerfuttg ((Srtnnerting) ; napomena ; liauoMena ; opomba. — (©rtoagung) ; uvaženje; j-nameuh; pretehtanje. tiJcmittelt; imucan, mogucan; HMyhaHi>, MorjhaHii; premožen. žSeniuftmtg. 73 •■^emu^ung ; trud; Tpy/vo; trud. ^ntcftcium; zadnšbina za svečenstvo; CBemTeHHiKO fi.iaroflkflHb; prebenda, beneficija. ~~ ^fctrv s SSeneftcium; zadušbina za župnike, paroke; napoxiajiHo 6jia- ro/vbntrh; farna prebenda. ^ettefmieti, ftd) gegen ^emant); vladati se prema kome; Bjia/tarn ce npavia Kora; obnašati se komu nasproti. ftd) nacfy bet ©ertd)t3;£)rbnung; postupati po sudovnikn; nooTvnaTu no cyflope,ty, cy^ 0 BHHuy ; držati se pravdnega reda. ftd) tttotnad) JU beneljnten triffctt ; znati eega se ima držati; marn 'tera ce mua /jprnaTH; cediti , resa se je držati. ^ene&men, 5 um ttmtern ŠBenetjmen, f. ®arnad)ad)tuttg. ^ettemten ; imenovati; mvienoBaTH; imenovati. [imenu. ~~ namentltd); /.vati, navesti poimence; aiiaTii noniueHne; klicati po ^enennung ; imenovanje ; mučno n a h); ; imenovanje , ime. ^ettu^cn, etmaž; upotrebiti što; yriOTpe6nTH, ymnBaTH ; porabiti, kaj pohasniti. ^euiiftiing ; upotreba, poraba ; y rfOTpeCubiil, , y;Knnairl; ; poraba , pohasnjenje. '^eobncfjteH; motriti; motphth, namera; opazovati, gledati na kaj. ~~ 9{u(fftd)t beobad)ten; imati obzir na što; hmqth ofobipt na ihto; ozir imeti na kaj. ^eobadjtung, bte 93. auf etroaž rictjten, f. beobad)ten. ^evattten, ettttaž, f. betatljfdjlagen. ^ctatljcnb ; savjetni,savjetovni; canliTHi.iii, casfeTOBUbiH; nasvetovavni. bcratfienben Onnflufš auf ctroaž attžuben; imati u što savjetni, savje¬ tovni upliv; aiuaTH Ha ihto canh-ruMu, casfcTOBHbiH yn.imn,; z na- svetovanjem svojo moč na kako reč razodevati. ~~ betat^enbe ©timrne; savjetni, savjetovni glas ; cantmibiH , caB-hTOB- tibift luaci.; nasvetovavni glas. berdt^enbež ^nftitut; savjetni, savjetovni zavod; caBimibiH, canhron- nHii 3ano ( yb; posvetovavna naprava. ^erat^fcf)tagcn; vijecati, savjetovati; nlihara , caBbTOBaTu; po¬ svetovati se. '^erntt)fcf)tngung ; vijeeanje, savjetovanje; obhanb, caBbTOBaHfc; po¬ svetovanje. cttoaž ut 33 eratljfd)lagung neumen; štogod uzeti n vijeeanje; hito- ro^b yaeTH y nbhairb, caBbTOBairi;; v posvetovanje vzeti kaj. S : ^rotofoll; napisnik vijecanja; buiihchiiki, BbhanB, caBbTOBami; zapisnik posvetovanja. ^etnttumg ; vijeeanje; nkhairh, caBkronaHl;; posvetovanje. 74 S&eratbfdjtagung, ©erotbmig, etwaž in 33 , jidjett; štogod ujseti u vijecanje; uiToroga V.ieTH y Bbhanii. cankTOBank; kaj v posvet vzeti. 33eratfnm$&’; što se tiče vijeeanja, savjetovanja; ihto ce thmh »b haHH, caB-bTOBaHii; — * ©egetiftanb; predmet vijeeanja; npe^ivieTT. nbkaHH, caabroBaH«; reč, predmet posvetovanja. — = 3 '^mer ; vijedaonica, caal.TaoHHna ; Bkkaoimua; posvetovavnica- ©erouben, ^ettianbeti; porobiti, oplijeniti, pobarati koga; nopoČHTH nora, on.ibHHTH, uoxapaTH ; obropati, opleniti kot/a, z silo kaj vzeti komu. — ein ©rab; pobarati grob ; noxapaTH rpodn ; opleniti grob. ©eraubung, einež ©vabeč; pobara groba; noxapa rpo6a; oplenjenje groba. ©eraufrfjuttg; pijanstvo; ihhhctbo; pijanost. — etne Xt)at tn bev©eraufcbung beiuben; u pijanstvu učiniti što; > iiiHH' ctbjt jfHHHHTH IHTO ; djunje doprinesti v pijanosti. ©ereetMien > preračunati ; npopauvHaTH ; izračimiti. — ettoač 311 ©elbe; proradunati što na novce; lipopaHjHaTH ihto Ha HOBi;e ; kaj na dnarje preračuniti. — bet cmf ben ©laubigev bctedjnefe ©etvag; iznesak, što je izračunan na vjerovnika; naHecaKi., ihto e H3paq) h1;ht> Ha B l.pin eaH ; znesek, ki po računu na upnika pride. ©erecfjmntg ; proracunanje ; npopauv nauk ; izračunjenje. ©erecbmmg3=; što se proraeunanja tiče; ihto ce npopaujHaHH thuc; izračunski. — = ©otnmtffton ; povjerenstvo za proracunanje ; KOMMHecia aa npopa- •ijHanb ; komisija za izračunjenje. ©erecbtigett, ^emaJtben; dati kome pravo, ovlastiti koga ; gam novie upano, OB.iacTHTH nora ; dati komu pravico, pooblastiti koga. •— eine etgettč bevedjttgte ^erfon; osobito ovlaštena osoba; ocofiHTa OB.iacrheHa oco6a ; nalaš pooblastjena osoba. — bered)figt fetn; imati pravo, biti vlastan; hmbth npaBO, 6 hth B.ia crairh ; imeti pravo, pravico. ©erecfttigtcr; vlastan, koi ima pravo; HMaiokift npaeo, on.iaeTH- 'i'e.iL, oii.iacTH.ian'1. ; pooblastjenec, pravoimnik, ©erectrtiguttg (bte SSerlei^ung etneč SHeditcž); ovlaštenje; oB-iacTkeHk; pooblastjenje, pravodaja. — (Slect^t); pravo; npaBO ; pravo, pravica. ©ereicbt etner ©ctcalt; okrugvlasti; 0Kpyn. B.iacm; obsežek oblasti. ©eteifen, b. $vetč; obilaziti okružje ; odH^aanTH OKpya;ie; obhoditi okrog. ©ereifung, b.ltveifeč; obilaz okružja; of>n.iaa;eHboapjaiiti; obhodokroga. SJmlfung«* 75 ^ereifutjgga; obilazni; ofiH-iaaHMfi, = 39etid)t ; izvješče o obiiazu ; H3BbcTiti o o6H.ia3y ; poročilo čez obhod. — = ^often; troškovi za obilaz; TpoiiiKOBit 3a o6H.ia3t: stroški obhoda ^eteit Ejalten ettt>ač; imati što gotovo, prigotovljeno ; HMam ihto fo¬ to bo, npm oTOH.iliHo ; pripravljeno kaj imeti. ^etcitfdjflft; pripravnost; npunpaBHOCTb; pripravljenost. ~~ ettoaS in ŠBereitft^aft (jalten, f. brnit. ^erg= ; što se tiče ruda ; ihto ce THne pyfla ; rudarijski. —- =9lmt: rudarski ured; py^apcKiii ypeflb; rudarijski vred. ~~ (bflž Stmtšlocale); rutlarnica; py^apnnna; rudarnica. — - 5ltnt (3Bein=); gorni, vinogradski ured; ropHuii, BHHorpa/;cKiH vpe.vb ; (jornski ured. = Stmtbbud); rudarnicka knjiga; pj^apHHHua KHi.nra; knjiga ru- darijskega ured a. •— = SimtžEanjiei; rudarnicka piša ra, pisarnica : pj^apHHiKa imcapa, micapHHna ; pisarnica. rudarijskega ureda. = 'itvbciter; rudar; pj^apa.; rudar, rudokop. - 33aU; rudarstvo; pj^apcTBo; rudarija. * SBauserbot; zabrana rudarstva: aa6parni py/*apcTBa: prepoved rudarjenja. — = SSele^nung: davanje rudarske zemlje; ^anaHk pj^apcKe seaurb; podejenje , podelitev rudnika. — = Sud); rudarska knjiga; pj^apcua KHinira; rudarijska. knjiga. -- = (3Bcin6.) ; gorno, vinogradski danak; ropeKO-BiiHorpa^eKift flaHaKt; gorna. — - (grforberntf; potreba rudarska; noTpeda pv^apeiia ; potrebki k rudarjenju. , gabrtfentner!; proizvod, djelo rudarske tvornice; npoiMBO^b, flkjio pvgapcKe TBopiiHHe ; naprava rudarijske fabrike. ■— = §abrtfeiUuerČČ=9lrlKtter; radnik u rudarskoj tvornici; pagHHKi, y pj^apcKofl TBopHHHH ; delavec v napravi rudarijske fabrike. - (§erid)t; rudarski sud; pj/^apcmii t:y/pi>; rudarijska sodnija. — = Cpertcttžbavfeit; rudarska oblast; pj^apeisa odaacTi.; rudarijska sodna oblast. '— = ©ertcfytž6udj; knjiga rudarskog suda ; KHhiira py^apcKora cy/;a ; knjiga rudarijske sodnije. — s ©efcfjrcorner ; rudarski porotnik; py^apcKiii nopoTHHKb ; rudarij¬ ski prisežencc. — = 8efyen, f, ŠBele^nung. ■— = SRcmn ; rudar; pyAapi>; rudar. 76 ®erg» Š8erg=9ied)nung; rudarski račun; py^apcKift paujHi; rudarijski račun. — J SRec^t (©etitf); gorno, gornica; npano ropHo; gorna. — - SBerf; rudnik; pj^HHKt; rudnik. — s SBcvfžCinftjeM; rudarski tli j el; pjgaponiii ,yl,.n>; delež, kos rudnika — s SJBetfžptobuften« Serfd)letfi=!J)frectton ; uprava prodaje rudarskih proizvoda; jiipaiia npo^ae py/;apcKH nponsBOfla; vodstvo pro¬ daje rudarijskih pridelkov. — SSerffteucr; rudarina; py^nHfl nope3t, py^apnHa; davek od rud¬ nika, rudarnina. — * SBefen; rudarstvo; py^apcTBo; rudarijstvo, rudarstvo. — - 5 rudni desetak, rudna desetina; pygm»iH ^eceraKT.; rit- darijska desetina. SBmdjt (SSortrag); predlog; npeflJiorb; predlog, razlozba. — (9tad)ridit); izvješee; H3B r bcTie; poročilo, nazvcstje. — erftatten; izvijestiti, dati izvješee; HsirbcTHTii, ,v’>'rn H3nkcTio dali poročilo. — (9lt)iš bei 3Bed)felfmefen); glas; raact; naznanilo. — 33aluta nad) 93cricfyf; vrjednoča po glasu; ripeguoha no rjiacy; vred¬ nost po naznanilu. (Sieferettt); izvjestnik; nanhcTUTejn., uaBkcTHHKb; poročilnik, nazvestnik, razložbnik. 'i3erict)tliefi bi e Stnjoigc erftatten; objaviti što izvješčem; oChbhth ihto H3BhcTievii>; po poročilu, naznaniti. — ftd) bertd)t(td) uitt 2ibt)ltfc u. bgl. toeubett; izvješčem moliti za pomoč; u3B'bcTieiviT> mojihth 3a HOMohr>; s poročilom za pomoč prosili. 5$cttd)t3s; što se tiče predloga, izvješea, glasa; ihto ce Tnue upe/;- jiora, H3B’bcTiH, r.iaca. — s 33ctfage; prilog izvješeu; npiuori. nanboTiio; priloga poročila, ■©erictitigcn (berbeffern); popraviti što; noripaiiHTH ihto; popraviti. — (bcjcdjleti); platiti; njiaTHTH; plačati, opraviti. — (ovbnenj ; porediti ;■ uopegiiTH; sporediti, v red spraviti. 'Bcriditigung, SSeibcffertmg bež ©atafferž; poprava katastra; nonpa- na KaTacrpa ; poprava katastra. — (ŠBejcdjlung); placanje; Ii.iabanb; plačanje. a$erittcite5SRannfd)aft; momčad na konju; MOM'ia,yi. na Konr.ivia; konjiki. — 3Bad)e; straža na konju; CTpama Ha kohio; straža na konjih. Itcrucfittgen, ^emanb; ozloglasiti koga; os.ior.iacuTii nora; vgrajati koga, ob dobro ime koga pripraviti. bcrudjtigt; zloglasan; 3JiorjiacaHTb; slabega imena, glasa. SJerutffMttiflen, eftoaž; uzeti obzir na što, uzeti što u obzir; y3eTii oo3Lip'b Ha ihto, y3CTH IHTO y o63bip K',gledati, obzirati se na kaj. SSerudfidjiiguttg. 77 fieljtiguun, in — bet iuelfad)t’n SSetbienfie; obzir, obiranje, uzevši obzir na mnogovrstne zasluge; odsupt, ooabipank, yaeMiiiH o63wpi> na MHoroBpcTue aac.ijre ; ozir, gledaje na mnogovrstne zasluge. ~~ in 33. bet Uuiftflnbc; uzevši obzir na okolnosli; yaeMtuH ooaupi) Ha oko.ihocth ; gledaje na okolnosti. ■®crH(tf<(^tigung^n»HrbtQ; vrijedan, dostojan obzira; ispegain,, /jo* CTonin, o 6 a hipa ; ozira vreden. $$ctuf j zvanje; 3Banb, iiosnant ; poklic. ^ctufcit, ^cmanben jum Seljvamte, jur SMitdrnnbmung; pozvati koga na učiteljstvo, u vojnike ; nossaTH Kora na yiHTe.ibCTBO, y noii- HHue ; poklicali koga k učiteljstvu, k vojašnji. cine 93erfammtung, ben 9tcicf)čtag; sazvati skupštinu, sabor državni; casnaTH cuynumiHy, caoopi. /jpsKaBHbiii; sklicali zbor, držav¬ ni zbor. — itd) auf 3 eu 9 e >t obet ttrfuttben ; pozvati se na svjedoke, isprave; uo- 3BaTH ce na CBkgone, nciipane ; pozvati se, nanašati se na priče ali pisma. ~~ itd; jur jnmten ^nftanž, f, nppetliren. ^crnfenber (Stppcllant); pozovuik; iio3MBaTe.it, noauua.iaivb ; po- zvavcc, prošnik presoje. zvanicni, što se tiče zvanja; 3Bann i iHMii, ihto ce Time 3BaHn; poklica. ~~ = StrGeit ; zvanicni posao; aitatiicjHMU nocao ; delo poklica. ~~ = Strt; zvanje; anaiit ; poklic. ^crufuitg, f. berufen. •®criifung«t= (Stfrpellatiou&O; pozovui; iiosobhmh. = 33cljbrbe; pozovna oblast; noaoBiia ofi.iacTt; presojna oblastuija = ^llftanj; pozovni sud ; u o3onnMii cy7jt ; presojna stopnja. ~~~ - <2>d)ttft; pozovka; iioaonna; pozovni spis. = 2Beg ; pozovni put; noaoBHtiii nyTT.; pozovni pot. ~~ = 23erbet; pozovuik; no3MBaTe.ib, iioabma.iaipb ; pozovnik. ^cttibca auf ettuaž; osnivati se na čemu; ocinmaTH ce Ha uejviy; opi¬ rati sc na kaj, vlrjen biti v čem. cine .£>anblung, ioorauf bie (gntfd;eibung ber @ad;e berut;t; činjenje, na kojem se osniva odluka stvari; /jt.iaHk, na itosrt ce ornima o,j- •iyKa crnapii ; djanje, na klerem stoji razsodba reči. cine @ad;c auf fidj berut)en laffen ; ostaviti stvar, kao što je bila; ocTannTH CTnapb itao ihto o 6biJia; pustili reč, kakor je. ^crubijjcn, ^emanben; umiriti, ufješiti koga; yMnplmi, yTtuinTu Kora ; vmiriti, potolažiti koga. bon einer ©ad;e fid; cine betulfigenbe tteberjeugung berfd;affen; umi- 78 SBetuljigtijif). riti se, uvjerivši se o stvari ; jviupuTH ce, jBipuBiun ce o CTBapH; prepričati se kake reči v s e oj e potolaženje. SBeruljtgiutg bež Sattbcž; umirenje zemlje; jivinpeni 3 eM. 1 t ; vmirjenje dežele. Q3mif)tmutg ; hvastanje, hvalisanje, veličanje, hvaljenje; XBacxaHt, Be.iHMant, xBa.itHt; hvaljenje, bahanje. &ertifytuitg, mit ^emanben in 93. fomnten ; imati posla s kimc ; »Mar h uoc.ia c r b k h. vi e; imeti s kom kaj opraviti. SBefchnbtgen; oštetiti; ouitcthth; oškodovati, poškodovati, pokvariti' 33cfd>abtQcr ; oštetilac; oiuTeTnre.ii>, oiirreTH.ianT,; oškodovanec. 33efd)abtfltcr; oštecenik; ouiTehemurb; poškodovanec. 33cf(^nbiflimg, f.bef(^abigen; ošteta; omrera; poškodovanje, poškodba• ®cfcf>affcn, etiuaž; ueiniti što; jhhhhth ihto; storiti, opraviti. — fofort ju Oefcfjaffenbe ©tljebungen; iztrazivanja, koja se imaju odmah ueiniti ; H3Tpa ocoča; stan osebe . — 8 etbež= unb ©entiitl)žf>efcljaffenljeit; kakvoca tijela i naravi; rkiecH** n ^jureBna npupo^a; kakovost telesa in duše, srca. — ber ©tmtfadjen, ber Umftanbe; stanje parnica, okolnosti; craHt napHHiia, oko.ihoctih ; kakovost pravd, okolnosti. SBefcijafttguttg (Sltbeit); zabavak, radnja; Bananam., pa^im; delo, s komur se kdo peča. — (©etoerbe, $anbel) i obrt, trgovina; o6pthocti>, rproBHHa; obrt- nija, kupčija. — ž = Slnffalt; radiouiea; pa^ioHupa; delavnica. — žlož; bez radnje; 6 e.m, pa ( ;nt; brez dela. <8ef(h««/ f. 93cfld)tt0ung. — 8 etd)Ctt = 93efd)au; mrtvački razgled; MprnaiuiH pa3r.ie4T>; ogled mrličev. — 5 3dtcI; razglednica; paar.ieAHnpa; ogledni list. SBefchc^c«, f. gefd)ef)en. 33cfrf)eib ; odluka; o^.ijKa ; odlok , odpis. — (2lntwor0; odgovor; o^roBopT,; odgovor. 93efd»ctben, ^emanben (oorlaben), f. ootbefcbeiben. ©cfcbcibenljctt bež 9itd)terž (©rmeffen); razsuda suca, sudije; pas- cy^a cygie, cyapa ; razsodnost, sprevid sodnika. 58efcf)eibenl)eit. 79 ^efdjctftcn&eit (fieibeufdjaftčlojtgfeit); nepristrauost, smjerenost; He- ripacTpacTHOcrt: brezstrastnost. ®efrf(citttgcn, etmaž; pismeno potvrditi; iiHCMemi hotbpahth : pis¬ meno potrditi. ^cfc^einiguno ; pismena potvrda ; iihcmcho nompijeHt , iiompga ; pismena potrdba. ~~~ ((šmpfangfdjeitl); namirnica , primka ; HaMHpmma, npuMKa; pre- jemni list. urtb 0?emonttrungž=®ommiff[on; orgelsko i konjodostavno po- vjerenstvo; epre.icita h KOHto^oci aBHa, iipnoanna KOMMHecia; ko¬ misija za plemenjenje in dopolnovanje konj. ^cfctjenCen ; darovati koga; odgaprn-H, ^apoBarn Kora ; obdarili koga. ^cfdjcnftcr; darovanik; oo^apeHHKTb ; obdarjenec. ® c frf»cnfung ; darovanje; oogapeirb, gaponani; obdaritev. eit; poslati koga na...; nocaani nora Ha; poslati koga na... ^cfcfitcfung; pošiljanje na ...; noiniijiHHfc Ha ... ; poslanje na . ■ . ^cfd)tmpfc>t, ^emanben ; opsovati, grditi koga; oncoaaiTi, rp^urn Kora; opsovati, osramotiti koga. ^efdntnpfmtfl ; psovka, pogrda, grgjenje; lieoBKa, norpga, rpbeHi; psuja, osromotjenje. ^efdjlog ; uzapta; y3anra; zudrzba. ~~~ etmaž mit 99efd)tag belegeit; uzaptiti što; y3anrHTH ihto; zadr¬ žati, ustaviti, zapečatiti. ~~~ (SBerbot); zabrana, obustava; 3a6paHa, oojcrana; prepoved. Ulit 93efd)lag belegen; zabraniti, obustaviti; 3a6pannrn, o6yera- bhth; pod prepoved djati. '^efcblagnabme ber ^Sapiece; uzapcenje bartija; jsanibeiib apria, naiiiipa; zadržbu, zapečatjenje listov. ^efcblaflšbottctc; uzaptnica; >' 3 aimiima; zadržbna , prepovedna boleta. ^cfcf)Icuntgcn ; uskoriti, uspješiti; jcKopmn, ycnbmnTH; pospešiti, pohitriti. ^cfcfileuniguMg, mit ntogltdjer 93.; što je moguce brže; luto e mo- ryhe 6pme; kolikor, kar je mogoče hitro, nar brže ko je moč. ^cfdjlicfjcn; zaključiti; aaK.iiouiirH; skleniti kaj, sklep storiti. bte (aitf bent Sieidjžtage) 6efd)(offene .£ilfe; na državnom saboru za¬ ključena pomoč; na ^piKUBiioMi. eaoopy 3aK.uo'iena iiomoIo. : v državnem zboru sklenjena pomoč. ~~~ auf bent SHeidjŽtage mutbe befdjloffen itnb beiriHigt; na državnom sa¬ boru bi zaključeno i dopušteno; Ha ,i,pa;aunoM'i> caoopy 6w 3 aK.u 0 - ‘icho h AOiiyuireHO ; v državnem zboru se je sklenilo in dovolilo. 80 ; zakljueak ; 3aK.iK>*iaK’i): sklep, sklenitev, dokonček.. ‘©efcljlufjfnljtfl ; sposoban, kailar, vlastan riniti zakljueak, zaključiti šlo ; ciiocofiamb, Kappi,, B.iaeTaHT, uhhhth aaiuioiKe, 3aK.uonnTH iuto ; prikladen, zmožen, sklepati, zklepe delali. sposobnost, vlastnost zaključivanja; cuocoČHoeTb) n.iacTHocTb aaK.uoumiaHfi; prikladnost, sklepe delati. Sttefcbtufjfrtffung, f. bcfchliejjen ; zakljueak; saK.iiouaKb: sklep. ®cfcf)itcibmt(jetmcl) ; knjiga obrezanih ; KHbnra oopeaaHbi; knjigi obrezanih, obrezanske bukve. iBcfcljtdnFcrt; omegjiti, ograniciti; orpainianTH; omejiti, vtesniti. 33cfcf)td’nFutt(j ; ogranieenje ; orpannienb ; omejenjc, vtesnjenje. 33efcf»rcibctt, etmač> (fcijtiftlidj beleudjten); opisali; onncaTn; popisali- — (tnbentiren) ; popisati nagjene stvari (načiniti nagjevnik); uonnea- th; popisati. — (auffe&en); spisati, sastaviti; enneam, cacraBHTH; spisati, sostaviti- SBefdtrcUmitg; opis; oiihcb, oiincnBanb; popisanje. — bet'©ranjen; opis granica; oijhcb rpainma; popisanje mej. — (^ntentut) ; popis nagjenib stvari (nagjevnik) ; nouncb, hoiihch- naHb; popisek. SBcfctiulbtgcit, ^emanben einet (Sadje; kriviti koga za što; kphbhth nora; dolžili, krivili, obdolževati koga česa. ‘Bcfctjutbigtci:; okrivljenik; OKpHB.itiiHK r b; obdolženec. SBcfcbuIbtjjuttg ; okriva; oupuna; dolženje, dbdolzevanje. ‘ŠBefcJjrocr&c; žaoba, žalba; a;ao6a, aia.ioa; pritožba. — (t'ud)Cvlidie 8aft); uknjiženi dug; yKHbniKeHMH,iyn>; vknjiženobreme. ( ©cfcf>ttterbc=; što se tiče žaobc, žalbe; iuto ce -rune iKaode, aia.ide; pritožben. — = $itf)ter ; žalitelj,žaliIac,utocnik ; aia.MTe.ib, jtouhhkb; pritožbnik- — = $u()tung (Sflccutč) ; uteeaj; yxe l iaii; pritoževanje. — 5 Sdjtift; zalbenica; aia.ioennua; pritožben spis. — 3 3 u G i vogjenje žaobe, žalbe ; nobeirb Hiaaoe ; <8cfctm»cmi, Semaitbcn (befdjmetltdj fatlen); dosagjivati kome; ,\oca- JjHBaTH KOMe; težili, nadležno, teiko biti. — mer butdj eine SSerfugung befdjroert ju fein gtaubt; tko misli, da mu se je po kakovoj naredbi nepravda ucinila; tko mhcjih , my ce e no KaKBoii uapegoii y>niniua nenpanga; kdor misli, da se mu je s kako navedbo krivica zgodila. — ber befdjtcerte Sljetl; tužena strana; TymeHa črpana : obtežena stran. — ftdj miber Sfntanb ober mtber ctmaž (beflagen); žaliti se na što, ili na koga; aia.umi ce na urro, n.ui na Kora; pritožili se zoper koga, ali zavoljo česa. $8ef$tt>mn. 81 ^ c fd;H)ccctt, fid) mtebet etn (grfenntttip befdjtocrm; žaliti se na presudu; *ajHTH ce Ha npecyay; pritožiti se zoper kako razsodbo. ^cfrfnoeteitber Umjianb (bet einem SSerbrecfjen) ; otegotna, otežna okolnost kod kakova zločinstva; oTeroTiia oko.ihoctb ko^b naK- Bora 3J04HMCTBa; obteživna okolnost, obtežava. (h 7 7 <5c fd)tt>erun{}Swmflanb, f. befc^merenber Umfianb. ^efdjtuoren, etmad (im etgenen 3>ntereffe aiž €JSarteO ! priseči, zakleti se za što; iipHcehu, aaiueTH ce 3a uito ; priseči na kaj. ~~~ bie žJHc^tfgfeit feiner Slttgabe, feinett @$aben, fet«e Untoerntogltc^fett bte actortfdje ©aution ju leiften; zakleti se za istinost svoga prokaza, za svoju štetu, — da nemože položiti tužiteljsku sigurnicu; 3aiueTH ce 3a hcthhhtoctb CBora noKa3a, 3a cboio uiTeTy, — ^a iieMOHie rio.voiKHTH TyHurre.iLciiy cnrypnnny ; priseči za resničnost svo¬ jih povedb, s prisego potrditi svojo škodo, — da ne zamore za- gotovšine tožniku dati. ~~ (im ^ntercffc ehted §tnbern alž 3euge) i posvjedočiti prisegom, za- kletvom što; nornpgHTH iipnceroMB, aaii.ieTBOM'!. ihto; pričati zastran česa pod prisego. fetlt ^eugtttjj befdjmoten; potvrditi svoje svjedočanstvo prisegom, zakletvom; HOTBpgiiTH cBoe CBt^onaHCTBO ripuceroMi., 3aiue- Tbomb ; potrditi svoje spričevanje s prisego, priseči na svojo spričbo. (auf ettpaž fd^njoven); priseči, zakleti se na što; ripncehn, 3aiueTH ce Ha ihto ; priseči na kaj. bie 3ieic(i)$i>erfaffimg; priseči, zakleti se na državni ustav; npHcehu, 3aiueTH ce Ha gpaiaBHMH ycTaBT>; priseči na državno ustavo. befdjmorette Sirene; vjernost prisegom, zakletvom potvrgjena; Bip- hoctb npHceroMB, aaiueTBOMT. iioTnpbena; s prisego potrjena zvestoba. ^ c fd)U)drmtQ ber 3cugntffe; polvrda svjedocanstva prisegom, zaklet¬ vom; iioTnpga ckgouanCTBa npHceroMB, aaK.ieTBOMB; potrjenje spričb s prisego. [ kaj. ^efcitigcit, etlttaž; ukloniti što; jkjiohhtii ihto; odpravili, odstraniti "" (entfenten), ben ®runb ber 33efd)werbe; ukloniti uzrok žalbe ; yiuo- hhth y3poitT> ma.ide ; uzrok pritožbe odpraviti. ^ e fc; napolniti ured, podeliti ured, službo. (milttatifdj), eine ©tabt; zauzeti varoš, grad; 3ay3era nap o uti., rpa^B; posesti mesto. ein gelb mit ippanjen; zasaditi polje; aaca/igiTii no.it ; obsaditi P Ij zeljšcm, zasaditi rastlinje na polju. G 82 ©efeljmig. SBcfefcintg eineS Stmtež; popunjenje ureda; norijirtnb jpe^a; pode - Ijcnje ureda. S8cft’l;uttg3»; što se tiče popunjcnja; ihto ce xn'ie nonjHiHH; slu*' bodajni. — = SSorfdjlcig; predlog o popunjenju službe; npeg.iorB o nonyHtHio c.ijiKoe : službodajni nasvet, predlog. SBeficbtigcn (bifttiten); pregledali; uperjena™; ogledali, pregledati- — (6cnugcnfd)eintgen); razgledati; paaiueflaTH; ogledali, razgledati- 93cfid)tigmtg ; razgled ; pasme^i. ; razgled, ogled. — neu erbautet .§aufer; razgled novosazidanih kuca; paaraegB hobo caangaubi Kjha ; pregled nov o s ozi dani h hiš. SBcfiiJ ; posjcd ; iipuTeHianb, nocigi,; posest. — (SBeft^ftanb); posjedništvo; CTairb npnTe;«aHa; stan posesti. 95cftg=; posjedui, što še tiče posjedstva; npHreiKaBHUH, uito ce tub® npHTeaiaHa ; posestni. — ; Slnffltt ; zapadak posjeda; a a n a g a kb n p ur e a; a h a; pripad posesti- — = 51nfd)tetbung; upis na posjed ; yriHCB hu npHTeaiank; vpis posesti- — s (grgreifung; nastup posjeda; nacTynB npHTeaiaHa; vzetje v po¬ sest, vposestjenje. — = ^iifjigfett; sposobnost za posjedovanje; cnocočnocTb aa npHTB' aiaHk; prikladnost k posesti. ■— = 91djnte; uziraanje čega u posjedovanje; vsHMank qera y ripnre' iKank ; vzetje v posest. — = 9led)t; pravo posjeda; npHTemanHo npano ; posestna pravica. — ;HniTe; posestvati domačijo, zcmljiše. — (j)aben); imati; hm3th ; imeti. — etne gal)tgfeit beft^en ; imati sposobnost za što; HMara ciiocoohoctb 3 a ihto; prikladen, zmožen, pripraven biti za kaj. ffiefij}er. 83 ^efijjer; posjednik; npHTea;aTe.u,; posestni!:. ; posjedstvo ; npuTeaiaHb; posestvo. ^cfolfeen, 3«wanben; davati komu pl atu, plačati koga za službu; ka¬ sarn KOMe iuarv, maham nora 3a c.i_y;ufij ; dajati komu plačo. ~~ befolbetež 2lmt; služba, ured s platom ; cjy®6a, ypegT> ct> nuaTOivn.; ured s plačo. ^efol&tmg; službena plata ; cajiKdena ruaTa ; plača. ; što se tiče službene plate ; jduto ce THue, c.iya»6ene n.ia r re; plačni. ~~ =St6jug; odbitak od službene plate; ogdHTaKt ogi c4y;n(>eHe ruaTe; utržek na plači. [plačni stan. '»(Stat; stanje placanja za službu; CTanb iuabana aa c.iy»6y; ~~ * .Kategorie; red po službenoj plati; pegi no cjiya;6eHOH ruaT«; plačna vrsta. 5 11,; raboprodaja, rabokup. — ^emanbett etwaž tn SSeftanb geben; dati što na uporabu ; /;a'rn ihto 110,1,1. HasMT. ; dati kaj v najem , ali zakup. 33eftanb=; što se tiče sastojanja, trajanja, uporabe; ihto ce tub e ca- ctohhh, TpaaHH HaiiMa; rabokupen. — = Siveti; sastojni dijel; caeToiaii.iii skladni del. — ber SJtonavdjie; sastojni dijel jednovladovine; cacToiiiibiii mo- napxie ; skladni del monarhije. — = ©eber ; porabodavac (koji daje što na uporabu); HaiiMogaBapTi raboprodajnik. — = 3 nl}a 6 er; poraboimac (gospodar stvari dane na uporabu); HaiiMO- miai^T.; rabokupnik. — = Sle^mer; poraboprimac (koji prima što na uporabu) ; naiiMonpH' m a ut. ; rabokupnik. — = cStucE; porabština; HaHMOBiiiTima ; v najem ali zakup dana reč- — = SBertrag ; uporabna pogodba; iioropoa iiaiiua; raboprodajna , ra- bokupna pogodba. — = ,3tnž; uporabnina; HaiiMOBHHHa; rabokupnina. 23 cftdnbig ; stalan , postojan , vazdašnji, neprestani; cTa.iaHT> , no- ctoiiht., Henpecraubift, Baagamubiii; stanovitni, nenehavni. 33c(iarfett, fettte stngabe eibltclj ; pokrijepiti svoj prokaz prisegom, za- kletvom; HOTBpguTii cboh noitaaT. iipiicerovrb, 3 aKJieTB 0 MT>; potr¬ diti svoje povedbe s prisego. ©eftotigen ; potvrditi; riOTBp^HTH ; potrditi, zakrepiti. — (geneljntigen) ; odobriti; ogoCpimi; odobriti , pritrditi. 33eftdtigung, f. beffattgen; potvrda ; iiorsp^a, noTBpbeni; potrjenje. $8eftatii)UttgŽ=; potvrdni; noTBp^Hbm ; potrdni. — s @($e in; potvrdnica; noTBpflHHua; potrdbni , potrdivni spis. 33 efteetjen, etnen SScauiten ; podmititi urednika, cinovnika; iio^mhthth UHHOBHHKa, jpegmina; podkupiti urednika. —• beftodjettet Sftt(^)ter ; podmieeni sudija, sudac ; no^MabeHi cy/u fl ‘1 podkupljeni sodnik. 93cftcef)Iid;cr 33camfe; podmitni urednik, einovnik; iioamhthmh bh- hobhhkT), jpe^HHKT.; podkupljiv urednik. ©cffcdjTicljfeit, 85 ^cfledjlidjfcit; podmilnost; nogMiiTHOCTi,; podkupljivost. ^cftcdjun j ; podmičenje ; lio^Miiheirh ; podkupljenje. ~~ SC0en ©eftcc^ung fttoaž tljuu; uraditi što za mit; ypa^imi ihto 3a mhto ; za podkupnino kaj storiti. ^cftc()cn (fetn) ; bili, obstojati; 6mth, očctohth ; biti. (fortbaucrit) ; trajati ; Tpanrn ; trpeti. ~~ ettuaž foll beffeljen, mie ež btžljer beftanben l)at; ima ostati, kao šlo , je dosad bilo; iiao ocTaTH, Kao ihto e gocaga 6tuo; ima biti, ka¬ kor mo j c doslej bilo. beffe^enbe ©teuern; sadašnje, obstoječe poreže; cagaiuutH, očcToe- Ihi nope3H ; sedanji, obstoječi davki. beffeljenbe 93ovfcf)riftcn (erlaffeite); obstoječi, dani, izdani propisi; oScToehu, gaHH, H3^aHH iiponncn; dani predpisi. (btžljerige) ; dosadašnji propisi; goca^aiHHBH nponncn; dosedanji predpisi. ~~ auš etroač; sastojati iz česa ; cacToara ce H3t ueca; sostavljen biti iz česa. baž icorauž tmntet befte^enbe ©Ut; dobro , sastojalo ono ma iz česa ; go6po, cacToaao ce oho Ma h3t> o e ca ; blago, naj obstoji, iz česa koli (si bodi, hoče). Qufammengefe|t fein) ; biti složen, sastavljen; 6hth c.ioaieirb; so¬ stavljen, zložen biti, ~~~ (etiuaš in jid) faffcrt); sadržavati što u sebi; cagpaiaBaTH ihto y cc6h ; kaj v sebi imeti. ~~~ auf etwa§ (tuovauf berljamn); ostati na čemu, nehtjeti popustiti; ocTaTH na 'le.viv, nexT'bTH nonycTHTH; ostati pri čem, od česa ne odstopiti. auf fetnev SDietnutig feefte^en; ostati kod svoga mnjenja; ocTaTH KogT, cnora MiibiiH ; ostati pri svojem mnenju. ^eftcblcn, ^jčtnanbeu; pokrasti koga; noKpacTH nora; okrasti koga. ■^eftcbtcr; kradljivac (tat); KpagjibHBaipb; tat. ^cftcUcit (emt^ten), etnen 9tecf)tžfrcunb; postaviti, staviti odvjctnika; nocTaBHTH, CTaBHTH ogBdiTHHiia; postaviti odvetnika. ^emauben alž SSornumb; staviti koga za tutora, zakrilnika; CTa- bhth nora 3a TyTopa; postaviti koga za varita. bcftelftet DtidjtCV; odregjcni sudija, sudac ; ogpel;em.iH cygin, cygaui, ; postavljeni sodnik. — (btngen) , etrte ipetfon ; najmiti koga; ikihmuth nora; najeti koga. — etne ©ačf)e obet Slvbetf; naručitišto; iiapyunTfi ihto; naročiti kaj. ~~ beftctttcr SJIorb; nagovoreno krvno djelo, krvništvo ; HaroBopeHo KpBiio /ph.io, upu hhuctbo ; naročeni umor. ffiefhUen. 86 SBejkltctt (6efe$en), etn ©eridjt; popuniti sud; nonyHHTH cj’^; na¬ polniti službne mesta pri sodnii. — (perfdjaffen) etne ©idjerljett fiir ©ertdjtžunfojten; dati sigurnost za sudne troškove; gaTU cnrypnocTb aa cygne TpoiuKone; dati var¬ nost, varšino za sodne stroške. — (bebctuen) ein gelb ; uraditi, težati polje; ypa^HTH, očgt.ioBaTH rio.it ; obdelovati njive, kmetovati, pokmetovati. SBeftellcc (Singer), f. bejteffcn; uajmitelj, naruenik, uradnik; HaiiMH" Te.it, napy l iHHK r B, ypa^HHKt ; najemavec , naroinik. SScftctttcr (jum 2Imte); odregjenik; ogpebeHHKt; postavljcnec. — SSeamten unb S3eftettten; urednicii odregjenici; l iHHOBHnqti,ype^HH- Ubi h ypebemmti; uredniki in postavfjenci. — ber ©eroetbltrei6enben; obrtnički odregjenik; o6pTHHui>ift ogpel;e- hhkt. ; odbranci obrtnikov. — (©ebungener) ; najmljenik; HaHMJiiHHKt; najemnik. aScftcltung, f. beffelfen. — bež ©eridjtež jurn SBerljor; odred suda na saslnšak; o/;peg6a cyga na Hcntirt; sostavjenje sodnije za izpraševanje. S8eftcUuugž&c$ir£ etner žBrieffammlitng; okrug pismobera; onpyrt c6npne; okraj pismobire. ©cfteuertt, i^emanben; metnuti porezu na koga; MeTHyxn nopeat na nora; obdaciti koga. — etne<2ctd)e; udarili porezu na što; ygapHrn nopeaa. na iuto; da¬ vek naložiti na kaj. ©cftcnertcr; porezka glava; nopeaua r.iana; obda-enec. SJeftcucrung ; udarenje poreže ; y,iapenb nope3a ; obdačenje. — birecte, tnbtrecte S3e(ieuctung; upravo, neupravo, pravaeko, nepra- vačko udaranje poreže; pamro , Hepanno yAapanb nopeaa; nepo- srednje, posreduje obdačevanjc. _ (©teuer); poreza; nope3t; davek, dača. — ber 33efteuerung unterltegen; pod porezom biti; no,vb nope30Mt 6 mth; dai podvržen biti. S3cftcuetunG$=; porezni, što se tiče poreže; nope3Htiii, ihto ce Tnue nope3a; dahni. — = Stužfdjretbung; razpis poreže; pa3nnct nope3a; razpis davka, dače. _ = Urntage; razregjenje poreže ; pa 3 pebeHt nope3a; razredba davka. — 5 asert^eiiung; razrez poreže ; pa3pe3i> nope3a; razdelitev davka. ©cftimmcn; odrediti, ustanoviti, označiti, naznaciti; onpegt.iHTH, oApe/tuTH , ycTaHOBHTH, 03Ha'iHTH, Ha3naHHTH; odločili , usta¬ noviti. fflcflinimtn. 87 '® c ftimmcn, etlten Ort; odrediti, naznačiti mjesto; onpe^t.uiTH, o,j- pe^HTu, HaaHaiHTH MbcTo ; odločiti kraj. ~~ bie grijten jur 3afylung beftimmen ; odrediti rokove za izplatu; oripe- A'b.iHTH poKOBe 3a HC.ii.iaTy: odločiti, postaviti obroke za plačilo. (feftfefcen), f. unten. (betuegen); navoditi, navesti koga na što; HaBO/jHTH, hubccth nora Ha uito ; napravili, nagniti, pregovoriti koga k čemu. " bic ©rihtbe, bie beti 9Udjter jur Stbfafiung bež Urtljeilž befthnmt Jjaben; razlozi, koji suca navedoše da izreče kakvu presudu; pa3.i03H, koh cyAiio naise,jouie ga H3pe>ie i:ai;By npeey,i,y : uzroki, kteri so sod¬ nika k izreku kake sodbe napravili. ^cftimmmtg, f. beftimmen ; odredba, ustanovljenje, naznaka; onpegb- Jkub, ycTanoB.ibH'b, na3HaueHb; odločba, vstanovljenje. ^cftimnutng3=; što se tiče odredbe; ihto ce Time onpe,yb.vbHH; odločni. = ©runb ; uzrok; y3poKT.; nagiblej. = Ort (beftimmter Ort); odredjeno mjesto; oripegb.ibno, oApel;eno MkcTo; odločen kraj, kraj, kamor je kaj namenjeno. ^cftotjlcner ; pokradenik; noKpaijeHHKT.; okradene c. ^cftrnfeu; kazniti; Ka3iiHTH; kazniti, kaznovati. Semanben mit Strreft, mit betu Sobe beftrafen; kazniti koga zatvo- rom, smrču; iia3HHTH nora 3aTBopoMt, CHprhy; kazniti koga z zaporom, smrtjo. ^cfttrtfunrj; kaznjenje; iiaairbirb; kaznjenje, kaznovanje. (©trafe); kazan; Ka3iib; kazen. ^rftrcbuttij; težnja ; Teama ; prizadelje, prizadevanje. ~~ berbred)erifd)e 23.; težnja zločinstvena; Teama 3.ioiHHCTBeHa ; hu¬ dodelsko prizadevanje. ^3cftrcttcn ; pobijati, pravdati se, podiči pravdu proti čemu; protivno tvrditi, kazivati da nije tako; nodiaTH, npaBgaTH ce, nognlm npaB- gy npoTHBT. uera, naaiiBaTH ga hhb Tano, ocnopusaTH; spodbijati, ovrzevati, opravljati. ^emanben etn SBorrer^t fceffreiten; podiči pravdu proti čijem prc- imučtvu; iiognhH npaBgy npoTHBt uieri, npeHMyhcTBa; spodbijati komu kako predpravico. — eine ©ad) e ; tvrditi da nije tako ocnopura KauoBy CTBapb; spod¬ bijati kaj. — bie ©iltigtett ber ©je, ben tehten SBilten beftreiten; podiči pravdu proti valjanosti ženitbe, proti posljednjoj volji, oporuci ; ocnopiiTH Ba.iHHOCTb Cpaiia, noc.vbgut bo. ib; veljavnost zakona, poslednjo voljo spodbijati. 88 SBejkeilett. ©eflreiten (bejaljlen) ; platiti ; im&thth ; plačati, opraviti. — bte $often befttetten; platiti troškove ; n.iaTHTH TponmoBe ; pici' čati stroške. Scftmtung (SBtbetfptudj); protivurječje, protivuslovje, pravdanje proti čemu; npoTHByc.ioBr6, npangaHt npoTHBi uera; spodbijanje. — (©ejflljlung) bet (Steuer; placanje poreže; njahaHt nope3a; opravljenje , poplačanje davka. ©efucfižjeugnifj; svjedocanstvo o polazu; CBfcflouaHCTBO o nojia3y; spričevalo obiskovanja. ©ctaubctt ; onesvijestiti; ohccbIicthth ; omamiti. — betcutbettbe ©ettctnfe, ©tft; oncsvjestljivo pice, otrov; onecBbcT- •ibhbo mihe, o r rpoBT>; omamljiva pijača , strup. — (butci) etnen ©djlctg); onesvijestiti udarom koga ; OHecBtcTHTH yga- poMT> Kora ; z vdarcom (vdaršij ob svest pripraviti. 93et(>ciltf)en , {Id) bet ettoctž; učestvovati, udioništvovati u ili pri čemu ; y h e ct b o b a t h y h. m upa natnn /tocTofiiiora /yb.ia; deležnik kaznjivcga djanja. ©ctljcUwng; ucešče, dioništvo ; yHecTie ; vdeleženje. ©ctlmuž; bogomolja; fioroMOJia ; molilnica. ©ettag tu bet .Kteujtoodje; molitveni dan u križevoj nedjelji ; mo- .iHTBenbiii flaHTi y KpcTHoii He/tejitn ; prošni dan v križevem tednu. ©ctračflt, ©ettadjtung ; obzir; oGaup-b; ozir. tu ©etradljt etnet @U(^e; glede, u obziru, imnjuči obzir na stvar kakovu; y 0Č3bipy, HMaiohu o63Lipi, na crnapa KanoBy; glede na kaj. ©etrag ; iznesak ; hshoci, H3HocaKi> ; znesek. — ton ©ulben ; skupa, svota od forinti ; cyMMa og’i, topnimi! ; zne¬ sek, toliko goldinarjev. — 3 ur »ejhetoma bet Unfoflen etnen tier^altntfmaptgen ©ettag befftm^ men ; odrediti razmjernu skupu novaca za izplacivanje troškova; onpeAb^HTH, o^pegHTH pa3M'kpHy cyMMy HOBaija aa Hcn.iahHBaHb rpouiKona; za opravljenje stroškov porazmeren znesek odločiti. — (ipteiž); cijena'; ifbHa; cena. bet 3Mebftat)I tottb jum 93etbredjen auž bem SSettag bež entjogencn ©Utež ; cijena ukradene stvari cini kragju zločinstvom ; ifkHa yi;pa- ^ eHe cTBapn uhhh Kpal;y aaouHHCTBOMt ; tatvina postane hudo¬ delstvo zavoljo zneska vzete reči. SBeiragen. 89 ^etrngen (attžmacfjen etne ©umme); iznijeti, isnositi; H3Hera, hsho- chth ; znesti. — fo biel alž bte $orbetung betragt; toliko, koliko iznosi iskanje; To¬ nimo, ko.ihko H3H03H ncKaH'1;; toUho , kolikor tirjava (dolg) znese. ~~ ff<$ (beneljmen) ; vladati se; B.ia/;aTH ce; obnašati se, vladati se, vesti se. w ^erfonen, bte fictj unattffanbig bettagen; osobe, koje se vladaju ne¬ pristojno; oco6e, koc ce Bjia^aio HenpiiCToiiHo; osobe, ki se ne¬ spodobno vedejo. ®etragen, baS (33ene^mcn); vladanje ; naa^aul; ; obnašanje, vedenje. ^cttauen, ^cmattben mit etnem 2lntte; povjeriti kome ured; noBipHTH KOMe ypeflT.; zaupati, izročiti komu ured. $3etrefir, in 35. etner Sadje (ba§ lat. de); o stvari ; o cTsapu ; zastran kakšne reči, kar zadene kako reč. ~~ (auž Stnlajj) ; povodom ; iiobo^omi ; o priliki ~~~ (bon ©eite) ; od strane ; CTpane ; zastran. ioenn in SBetveff etner Sadje Streit entftiinbe; ako bi nastala razpra o kakovoj stvari; aito 6bi pa3npa HacTana o KaitOBOH CTBapn; ako bi se zastran kake reči razpor vnel. ~~ loentt ftdj bte ©laubtger ttber etrte Sadje nidjt eintgen fbmten; ako se vjerovnici nemogu sjediniti u kakvoj stvari; ano ce BkpHTe.ibii He- Mory ck^HHHTH y KaitoBoii CTBapii ; če se upniki zastran kake reči "jediniti ne morejo. ^ctreffenb, ber betreffenbe £Ijett; dotični; ^OTiHiHbiH ; dotični. ^ctreibctt, ^entanben (urgtren); uskorivati; ycKopHsaTH; pognati, poganjati, spodbosti. ~~~ etn .§>anbwerf; raditi, tjerati zanat; pa,i,HTH ftanaTT. ; oskrbovati, opravljati rokodelstvo. ^ctreilmttg, bte; uskorivanje ; ycKopnBaHt; pogon, spodbod. ~~~ (Utgettj); skrajnja sila ; CTBapb o^'b CKpaitHe ciuie; silno, kitno, silna, mudna reč. tm SSetretbungŽfdlle; u skrajnjoj sili; y CKpaiiHoii ch.ih; v primer- leju pogona. ^ettcibmtfjŠJ ; što sc tiče nskorivanja; ihto ce Tune ycKopHBatifl; pognavni. ~~~ = ©ejndj ; molba za uskorivanje ; Mon6a ce iuto ycKopH; proš¬ nja za pogon, ali spodbod. ^etrcten, ^emanben bet eirter $ljat; zateci, zastati; 3aTelm, 3acTaTii; zalesti, zateči koga pri djanju. ~~~ bcn 0iedjtŠWeg; udariti putem pravde; y/;apHTH nyTeMT> npaB/;e; pravdni pot nastopiti, pravdo začeti. 90 SSfiticS. SSetricb etneŽ ©ettetbcž; obrtanje; odpTaHb; oskrbovanje obrtnije, obrtovanje. — etrteg ©ergmerfež, einec Gtfenbafm; držanje rudnika, željeznice; ApiKairb pj^Hima, jKe.vbaiiune ; rudar en je. djavnost železnice. Š8etticb6=; što se tiče cbrtanja, držanja; ihto ce TH'ie o6p'rana, flp- ata h a ; kar sc tiče obrtovanja, opravljanja. ■— = (Sapital; glavno za obrtanje, držanje ; raanno 3a odpraHk ; ka¬ pital za — [doba. — * spertobe; doba obrtanja; goda očpTana; doba obrtovanja, dolska — rod^renb beŠ žBetriebŽ ; za obrtanja ; 3a odpraHH ; med delanjem, obrtovanjem. — s ©tatte; obrlalište; odpraaMUJTe ; o brtniše, delavniše. 93etrug ; prijevara; npeBapa; goljufija, kan. SBetrugen ; prevariti, varati; npeBapuTH, Bapara ; goljufati, okaniti- SBctrugcr; varalica; uapa.mna ; goljuf. SBctriigcfci; varanje; napanb; goljufija. S3cttcl=; što se tiče prošenja, prosjačenja; ihto ce th ae npocaieHa; beraški , beraiijski. — »ffirief; prosnica; npocHHH«; beraški list. — 5 Siond); kalugjer prosjak; i;a.iyt)ep'B upornim; mnili prosjak. — s ijjap ; prosjački putni list; npocaaiUH riyTHuii jiHCTt, nacoMt; beraški potni list. — = SBogt; prosjački nadglednik; ripocaumii nagraegHHKB; nadgted¬ nik b račev. SBcttctn 5 prosjačiti, prositi; npocaiHTH, npocHTH; beračiti. SScttclci; prosjačenje, prošenje; npocaieirb, npomeHt; beračija. — (Settelftanb) ; prosjaštvo ; npocaucTBo; beraštvo. — ©trajjenbettelei; prosjačenje po drumovima, ulicama; ripocaueHt no ^pvMOBHMa, y.iHnana; beračija po cestah. — bte 23ettelei ift »erboten; prosjačenje je zabranjeno ; iipocHuent e aafipaiikno; beračija je prepovedana. SBcttfjcljct; posteljaš ; nocTe^aun.; prenočevavec. — Stnmelbung ber 23ettge£>er bet bet cpotijei; prijava posteljaša kod redarstva; npiaBa nocTeaama koat. pegapcrna, noaagie ; nazna- njenje prenočevavcov pri policii. SJcttlctj prosjak; npoca im; berač, prošnjah. ©Cttrlauben , ^emanben; odpustiti koga privremeno; ognje™™ Kora npHBpeMeHO; začasno odpustiti koga od službe, pustiti koga na odlog. šBeurlflitbtcr; privremeni odpuštenik; npuBpeMeHbm ognymTeHniiT.; odpušenec. SeuttauBung. 91 ^curlaubmtg; privremeno odpušlenje; npHBpeneno o^njmTenb; za¬ časno odpusenje od službe, dovoljenje odloga. ^cuttl)cikn, etraaž; razsudili, prcsuditi; pa3cygHTH , npecyAHTH • presoditi kaj, preudariti, ceniti. *8cute (tm Griege); plijen, pljacka; n.ibnT., n.ialiiia; plen. ^c&olBcrung (Snbcgriff bet ©truuo^nev); stanovništvo; jKHTe.u -ctbo ; obljudenje, ljudstvo, prebivavci. ^ciJDlEmutgšncrfmlimfj; razmjer stanovništva; pa3Mbpx, iKHre.ib- CTsa; razmera obljudenja, primera. ^ct»oUntad)tigcn j opunovlastiti, opunomoeiti; onjHOB.iacTHTH, ony- HOMohuTH; pooblastiti. (ermacf)t!gen); ovlastiti; OB.iacTHTH; oblast dati, moč podeliti. ^eUollmdcJjtigtcr; punovlaslnik, punomoenik; nyHOB.iacTHHKi,, ny- Ho.MohuHKT.; pooblastjencc. ^CHoUmddjtiguitg ; opunovlascenje , opunomocenje ; onyHOB.iacx- heiit;, onynoMoheHb; pooblastjenjc. ^CDt>l(mncI)tigungŽ=; opunovlastni, opunomocni; onyHOB.iacTHHH, oriynoiioh!ibiH; pooblastni, pooblastivni. * (Slciufel; opunovlastna, opunomoena zaporka ; onyHOB.iacTna, ony- Hoviohna 3anopua (u.iay3y.in); pooblastivni pristavek. — = SSertrag; opunovlastna, opunomoena pogodba; onynoB.iacTHa, onyHOMohna norog6a; pooblastivna pogodba. ^ctJormutibcn , 3 eman ben ; biti kome lulor, zakrilnik, tutorovati nad kim ; 6 mth KOMe Ty'Top b, TyTOponaxH naga, khmt. ; koga imeti pod. varstvom. ®ct>crftcf)cit (obltegen) ; biti dužan ; 6mth flyH;aiiT>; imeli dolžnost, iti koma — bem ©eflagfen brbot; tuženik je dužan, da ; TymeHHKT> e Tjašam, /i,a . . . ; dolžniku gre. ~~ (erroarten); očekivati, izglodati; onennuaTH, H3r.iegaTH; čakati koga, pretili komu. ^euortbcilctt, ^emanben; zakinuti koga; 3aKHHyTH Kora; prekaniti, osleparili koga. ^CBortftcituitg; zakid; 3aKnna ; osleparjenjc. $Jcwor$ugcn, ^emanbett ; dali kome prednost; gaxn iiojue npegnocxb; dati komu prednost. *8ettmffuctc 93iacfyt; oružana moc; opyaiana Mohb ; oborožana moč. mit bcwaffneter $anb etnbrmgen; prodrijeti oružjem ; npogpTH opy- Hiie.Mi. ; z t.rožjem v roki vdreti, vriniti se. etne ©adjje; čuvati, saeuvatišto; HyBaxn, caxyBaTH uito; hranili, varovati. 92 59eit)fi^ren. 93ettmf>tett, ftdfj at$ nu&licfj ; potvrgjivati se, da je što koristno ; no- TBpl>ye ce, 6 CTfiapi) noaeana; skazati se dobro, koristno. — al§ roa^r; potvrgjivati se, da je istina; noTBpl;ye ce, ^aencraHa; pokazali se, daje res, resnično. — cin bctua^ttež SJltttel ; prokušano sredstvo; npoKjmaHO cpe/tcTBo; preslcušeno sredstvo. f©cumt>rt)cite«, f. fceludijven ftd) al$ tualjr; uzistiniti, obistiniti se; o 6 h- cthhhth; se resnično skazati. S8ett>al)nntg etnež Stcdjtž (©ttbdfung) ; dokazanje prava; flOKa 3 airb npana; dokaz pravice. 2$ettmjjermtg$ = Stnftfltt ; navodionica ; HaBo^iomina ; vodovodna naprava. SSctucggrunb ; uzrok; y3poKi,; nagib, nagibljej. 2}ctucflltct)c3 ©ut; pokretno dobro; nonpeTHO /\o 6 po ; premakljivo blago. 33ctuc(}UUQ, ©emutt)Ž=; duše.no ganuce; /;ynjeBin,iii Heiuiipt; kipenje, obvzetje, prevzetje srca, ganjenje duše. — (frcter ©ntfdjlujj); svojevoljna nakana; CBoeBo.itna o^jiyi;a, iianana; nagon (lastni nagon, sklep). Ii8ctuci$; dokaz; Jonasi.; dokaz. — ©ettmfe fur unb tutber ^emanbcn ; dokazi za koga i proti kome; p,o- Ka3H 3a Kora h npOTHBt nora; dokazi za koga in proti komu. — (Settmžmtttel) ; dokazno sredstvo; £OKa3iio cpe^CTBO; dokazalo. ■— 33emet3 unb ©egenbemetž; dokaz i protivudokaz; ^okost. h npoTH- By^0Ka.3'B; dokaz in protidokaz. 33ct»ci$=; dokazni (što se tiče dokazivanja); Aoua.anMH (ihto ce THie ^0Ka3HBaHn); dokazni. — = Strt; način dokazivanja; iiaumn. 40 Ka 3 HBaHH; način, vrsta doka¬ za, dokazovanje. — anbere šBeluetŽarten; drugi načini dokazivanja; APjrn Hannun floua- 3 HiiaiiH; druge vrste dokazov. — * ©ocument (=SKittcI) ; dokaznica, dokazno sredstvo, dokaz; ^oua 3 - imua, ,i, 0 Ka 3 H 0 cpe^CTBO, ^oiia3'h; dokazalo. — 5 Urlunbe, f. Socutnent; dokazna isprava, dokaznica; ^onaana H3npaBa, flona3HHna; dokazavno pismo. .— sgmrebe; dokazni prigovor; flOKa3Hi>iii npHroBopt; dokazni odgovor. — 5 $ut)rer; dokazivalac; Aona3HBaTe.M>, flOKa3HBajiaiv&; dolcazovavec. — * $ufytuttg; dokazivanje; A0Ka3HBaHk; dokazovanje. — s ©egenjtanb; dokazni predmet; Aoita3Hi>iii npe^Mena; reč dokaza. — ?^raft; dokazna moc; ^oiia 3 na Mohi.; dokazna moč. 58ci»eiž:» 93 ®ett)ct$=£aff; dužnost dokazivanja , dokazanja; ^jHJHOCTb ^OKa3HBanH, AOKa3aHH 5 dolžnost, breme dokazovanja, dokaza. = SJiittel; dokazno sredstvo, dokaz; A 0Ka3H0 cpeACTBO, A 0Ka3 ’ 1, 5 dokazalo, dokazno sredstvo. ~~ • f. 8ajt. ' = Stegel ; dokazno pravilo ; A° Ka3H0 npaBHJio ; dokazno pravilo. ~~ * ©djttft; dokazno pismo; AonasHO iihcmo ; dokazni spis. ~~ - <3 tud ; dokaz, dokazni clanak; a 01 * 33 ^ A 0Ea3HH ** ujtaHaKi; do¬ kaz, dokazni pripomoček. = SBetffl^teu; dokazno postupanje; A 0Ka3H0 nocTjnaHi; dokazna ravnava. ^ctMctfcn (SSemetž fiifjren), f. e v tret fon; dokazati; AouaaaTH; dokazovati. (bejeugen) ; posvjedočiti; iiociik ( ;o'inTH ; posvedočiti, spričevali. ^ciuetSt^um; dokazstvo ; A° Ea3CTBO i dokazalo. ^eiucn&ett laffen, ež bet ettnaž; ostaviti što pri cem; octubhth uito npn oe.Mi.; kaj pustiti kakoršrio je. ^cnjcttbcu, ež foff babet fetn SBemenben fyaben ; neka ostane tako, pri tom ; neKa ocxaHe rano, npn tomt>; naj ostane pri tem., kar je. e§ folt bet ber Stnorbnung btž auf tcettereS fetn SSetoenben Ijaben; neka ostane kako je naregjeno, dok se drugacije ne naredi; Heita ocTaHe Kauo e Hapei)eHO, aoktb ce Apjranio He HapeAn; naj ostane pri tem zavkazu, dokler ni drugega. ^ctucrbcit, ft$ um etne @te£(e; tražiti službu; TpaatHTH cayiK(>y; iskati kako službo, praŠati po službi. ^etucrbcr; tražilac; TpaatHTeat, TpanuuaLtT.; promili, iskavec službe. ^etuctttuitg ; traženje ; TpaateHi ; iskanje, prošenje. fl<$ tn SSetcerbuttg fe^en, f. bemerben. ^eUietbuttgŽ*; što se tiee traženja; ulito ce THie Tpanieitn; prošni, za iskanje. - $ttft; rok za traženje ; poKT> 3 a Tpanteub; obrok za iskanje. ^eu>etft^ati(jen; djeloin dokazati; ^k.ioMT, ^oKaaaTH ; z delom po¬ kazati, v djanju — ^etueft^cn, etmab; procijeniti što; npoukmiTn uito ; ceniti kaj. ^eUnUigen (etlauben); dopustiti, dozvoliti; AonycTHTH, ao 330 ** 11 ' 1 ' 11 5 dovoliti. bflž @efu$, bte (gintragung bcicilttgen; uslišati molbu, dopustiti da se što upiše; ycjumiaTH M0^6y, AO»ycTHTH A a ce uito ynmiie; privoliti v prošnjo, dovoliti vpis. ^etutllifluttg (©rlaubntfi) ; dopuštenje, dozvoljenje; Aonyurmrt; do¬ voljenje. 94 ©etoilligung. SJettrittigung(©utljetfen); odobrenje; o^o 6 peHi; odobrenje, potrjenje■ 33ettrittf>fcfwften, etn ©Ut; upravljati dobrom ili dobro, kuriti dobro, yripaB.iHTH f yj 6 poM r r, hjih ( -) l o 6 po, kjIiuth /\o 6 po; gospodarili sposestvom- SSsnrirt^fdmftung ; upravljanje dobra, kucenje; ynpau,ianb /;o6pa> Kjhenk; gospodarjenje. 9ScUJt»()nbar ; stanovljiv, gdje se može stanovati; iuto e 3a o 6 w r ra* Bank ; r,yl; ce MOiKe odbiTaBaTii; k stanovanju prikladni. S8enJt»t»ubarfcit; stanovljivost; oCbiTa.ibiiBOCTb; prikladnost k sta - novanju, pripravnost — 93cttJol)»cr; Stanovnik; 06 biTaTc. 1 t; stanovavec. ŠBcjnljIcnfetne ©tunine) ; platiti, izplatiti kakve novce; n.iaTHTH, iicn.ia- thth KaitBe HOBne; plačali. — (fur eine ©ctdje) ; platiti za što; n.iaTHTH aa ihto ; plačati za kako reč. — (fiir etne Slrbett); platiti za radnju; nuaraTii 3a patino, pa6oTy, plačati za kako delo. — etnen 9Sotcn fur len Sfficg bejcdjlen; platiti glasninu ; n.iaTHTH r.iac' nHiiy ; za delo, za pot. [Čanje, plačilo- SJejatjIunij , f. bejaljlen; plaeanje , izplata ; n.iahani, H3n.ia'ra; pla - S33c$ctcl)ttcn (^ftttanbcuuameutltcf)); naznaniti koga po imenu, poimence ; na3HaiHTH Kora no HMeHy, nonweime; zaznamovati koga po imenu- — bte S^atfaien tm ^Srotofoll befftntmt bcjetdjnen ; ucinjenice u napis' nik torno zabiljez.it i; yuHHiiiHu,e y 3anHCHHKT> touho 3 a 6 e.iiiKHTH j zgorlke v zapisniku odločno zapisati. ©ejetcljiiung (baž 3 f l f l) Tien )i naznačenje; iiasnaneH-b; zaznamovanje. — (3etd)cn); znamenje; 3naMCnb; znamnje. — amtfid)e (©tempdung); udarcnje biljega; j^apani neaaTa; uredsko zaznamvanje. 33c$cugctt, efroctS (etn 3eugnif abgeben); posvjedoeiti što; nočni,^o- uhth ihto; pričati , svcdoči/i. 23cjicl;cti, etteaž trn SScrfcpr; dobaviti, nabaviti, uzimati što putem prometa ; AodaBHTH, nadanuTH, y3UMaTH iuto nyTe.viT> npoviera i dobili , prejeti kaj v kupni. [blago- ■— bejogene 3Baa e; nabavljena roba; na 6 an.iiHi.iii e ena m.; prejeto — ©infuttfte »on ettter ©atije, bon ^etrtanben; potezati, vuci dohodke od kakove stvari, od koga; noTe3aTH, bvIih /toxo,y;e o^t Kanone cTna- pii, o,yb nora; dohodke od kake reli prejeti. — ftd) fluf cttnaž (fidi er|trec?en) ; protezati se na što; npocTnpaTii c® na uito; razprostirati se do česa. — ftd) auf steten (berttfen); pozivati se na spise; nosHBaTii ce na c n H' cone; nanašati se na spise. ©eji^ung. 95 etnet@ačf)e JUf anbern ; odnošenje stvari knkve prema drugoj ; o^HoiueHk naftne CTsapu npema /;pyre; razmera med eno in drugo rečjo, nanašanje ene reči na drugo. Robert, neumen auf etroaS, f. ftdj auf etroaž bejteljen (erflteifen). ~~ (SRiicf jt(f)t) ; obzir; o63bipi.; ozir. — btc SSerlfanblung ift m etnec SBejte^ung unPottftanbig geblteben; raz¬ prava je ostala nedovršena u nekom obziru; pa3npaBa e ocra.ia ne^OBpiiieHa y neKOMT> o63bipy; obravnava je v nekem oziru ostala nedovršena. — mtt 93ejteljung auf etrtett erftaltenen Stuftrag; s obzirom na primljeni nalog; cb o63bipo:vi , b na ripnMxbnbiH nagona; s pogledom na pre¬ jeto naročilo. mit SBcjteljmtg auf ben fruljeren SSertd^t; s obzirom na prijašnje iz- vješce ; cb odabipoMt Ha npeljatUHb n3B'tcTie; nanašaje se na poprejšno poročilo. ' (93etreff), tn SSejie^ung auf ba§ Setmogen; što se tiče imovine; ihto ce Time HMaiiH ; glede na premoženje. (SSerufuug), Sejte^ung auf 9lcten im ^roceffe; pozivanje na spise u parnici ; nosHBanb na cnnce y napiiHijH ; nanašanje na pravdne spise. [ oziroma. ^ejiefiungŠttJctfc (respective); dotično, odnosno; aothuho, o/;hocho ; ©atte unb bejtetjuugžtuetfe SBater; muz i dotično, odnosno otac; MyHTfc h flOTHUHO crapt; zakonski mož in oziroma oče. '— (in Porfommenben §atteu) ; po potrebi; no noTpe6n; po pri¬ mer jejih. 33e$i(fcrtt (mtt aužbrutfert) ; izraziti, naznaniti što brojem; H3- paairrii, HasnauHTH ihto 6poeMt ; vštevilkahkajizreči,zaznamovati. bejtfferter Stucfffanb; brojem naznačeni preostatak; čpoeivrb na3iia- ueubitt npeocTjaTaKi.; v številu izrečen zastanek. ; kotar, podžupanija; cpe3 r b ; okraj. (©ifirtet) ; srez; KOTapi.; okrajna. — (Umfang uberfmupt, 5 . 93. etnet ©emeinbe, fflrteffammluug); okrug, občine, pismobera; OKpyrjb, o6uiTHiie, nuciviočepa ; okolija. ^c$irfg= (geridj)fltc£)e ©tntl).) ; kotarski; cpe3Kiii ; okrajni. ~~~ (politifdje ©int^eilung in ©roatien unb ©laponten); podžupanski; ~~ = 33ef)i3rbe; kotarska oblast; cpe3Ka oSaacTb; okrajna oblastnija. ~~ = ©f)ef ; kotarski načelnik; cpe3itiii iiaue.minrb; okrajni glavar. = ©ttUljetlung ; razdjeljenjenakotare; cpe3uo pa3gt.rink; razdelitev okraja, v okraje. ~~ ©tujelnricfttet' ; inokosni kotarski sudac, sudija; HiiouocHUk cpe3itifi cy,;ia, cj^aivb; okrajni samezni sodnik. 96 SSejirI?? 2$e$it’f3 = ©evtdd; kotarski sud; cpe3itiH cy^T.; okrajna sodnija , okraj - ■ ni sod. [ sodnik• — = Sftidjtet; kotarski sudac, sudija; cpe3iun cy^iH, cy/;aiv&; okrajni — = 3tuŠfd)Up; kotarski odbor ; cpe3Kift o^opi,; okrajni odbor. — =■ 2IuŽfcfyujjtttCUtn; kotarski odbornik; cpe3Kifi ofldopHiiKTi; okrajni odbornik. — = StužfdlUpmitgKeb; elan kotarsk. odbora; SLiain. cpe3K. o^6opa; od okrajnega odbora. [ komisar. — sgommtffdr; kotarski povjerenik; cpesKin KOMMiiccapi; okrajni — = (Scmmiffartat; kotarsko povjereništvo; cpe3Kui KOMMaccapiaTt; okrajno komisarstvo. — = (vommtftton; kotarsko povjerenstvo ; cpe3Ka KOMMnccifl; okrajna komisija. — = ©emetttbe; kotarska občina; cpeana oduiTima; okrajna občina. — 5 ©enteutbeberfaffitttg ; ustav kotarskih občina; ycTaB , B cpe3KH o(5- uiTHHa,; uredba okrajne občine. — 5 Hauptmann; kotarski satnik, podžupan; epeaniu KaneTam.} nog;Kyiian r i>; okrajni g-avar. — = .gjauptmaiutfdjaft; kotarsko safništvo, podžupanstvo; cpe3Ko narie- TancTBO, noflHtynaHCTBO: okrajno glavarstvo. — = 3 n f fl j5 5 kota ranili; cpe3niii ;KHTe.u> (cpe) : okrajnjan. 2Jejogenet etnež 2fied)fel3; tezovnik; TeaoBHnKn.; napoteznjene menice. 93 cjug etnež (ginfommettS , 3 . ž 8 . emež ©eljaltž; dizanje, potezanje službene plate; Rimani, noTesairk e.iya;6eHe n.iare; potegovanje dohodkov , plače. —. dne -Kadre tm SBerf djt-žtregc; nabava, uzimanje robe putem prometa, po prometu; HadaB.imrb, y3HMaHk po6e nyTeivrB npoMe r ra, no npo> MeTy; prejetje blaga po kupčii , v kupčii. — ((gtnnaf)me); dohodak; ^o^ani.; prejem. — auf etroaž, f. SBejte^ung. SJcjuflltcbe rccl>t (ber eljemaligeu Dbrigteiten tn Cefterreid)) ; pravo paše po strnjiei i ledini; upaBO name no CTpHbHKH h Jie/jmiH? pravica, pasti po Strniših in ledini. SBIutfdtnttbc; rodoskvrnost, krvomješnja ; po^ocKBpHocTb, iipnoMkui- mi; krvosramnost. ©litt^Stcunbfdjaft; rodbina; cpo^rmo, po^omia; sorodstvo. — = 23 ei'tvanbter; srodnik, jedan od roda; cpopmiia.; sorodnik, žlahtnile. SBobett; pod (površje zemlje) ; ho^t, (uoBpuiie seM.ili) ; tla. — ©runb unb SSoben; zcmljište i pod (zemlja i njezino površje) ; 3 e M" jibHtiiTe h ii0A r b ( 3 eM,ia n n-kaiuio noBpniie); tla, zemlja. SSofccn= 99 ^obcit=; što sc poda tiče; iuto ce THie rio^a; zemeljski. = $rudjte; Ijetina; JibTHHa; zemeljski plodi, sadeži. ~~ = SPtobuffe, f. gtudjte; 5 3iu§; podovina; no^oBHHa (^aha cb noBpmia 3e.\ub) : obrest od zemeljskega površja, površnima. = 3tnžbertrag; pogodba o podovini; norogča o ^ahn cb noBpmia a e m. ib ; pogodba zastran obresti od zemeljskega površja. ■^obmcrcit»erti'(Jfj; pogodba pomorskoga zajma ; iioro,i,6a noMopcKora 3afiMa; bodmerijska pogodba, p. čez namorski zajem. ^bbntcit; Češka; 9ecna; Češko ~~ bag ^ontgtetd) 33o§nten; kraljevina češka; Kpa.vbBCTBO ‘iecno ; kra¬ ljestvo češko. ■^oltctc ; pokazka; iioKasna ; bolela. ' 3fiaaren= ; pokazka od robe; noKa3na o^b ecnana; bolela od blaga. poček, vjeresija ; iiohckb, Bepecia ; upanje, poček. ' auf 23org geben; davati na poček, navjeresiju; .^anaTH Ha noueiiB, na nepeciio ; na upanje dati. ’ auf SSorg berfaufeu; prodavati na pocek, vjeresiju; npo^anaTH na noueKB, Ha Bepeciio ; na upanje prodati. auf SBorg ue^ntou; uzimati, kupovati na pocek, na vjeresiju ; y3H- MaTH, KynoBaxH na noueiri., na Bepeciio; na upanje vzeti. ^or^= ; što se tiče počeka, vjeresije; ihto ce noiena, Bepecie THie; upodajni. = ©ebev; davalac na poček, navjeresiju; gana.ianB na noueKB, Ha nhpy; upodajnik, upnik. = ©efdjaft; posao na poček, vjeresiju; nocao na noueKB, Bepeciio; opravilo na upanje. = 9iefimer; uzimalac na poček, na vjeresiju ; janMa.iaiiB Ha noueKB, na Bepeciio ; upojemnili. "• - SSettvag; pogodba počeka, vjeresije; noro^oa noneua, Bepecie; upodajna pogodba. Lorger, f. SSorggeberj davalac na poček , na vjeresiju; /;aBaaau(B Ha noueiiB, na nepeciio ; upodajnik. [nnuiTe; borsa. ^brfe; burza, trgovara, trgovačko sastanište; 6yp3a, TproBauito cacTa- ; što se burze tiče ; ihto ce 6yp3e THue ; borsni. = 6 uv 8 ; hod burze; xo£B 6ypce; borsna cena. = 3bttel; burznica; fiyp3HHna ; borsni listek. P° burzi; no 6ypsH; na bor si. ^»Savttg; zno, zločudan; 3ao, 3Jiohy/;aHB; hudoben, hud. Ijaugltdfe Štifte mit božartigen (štgenfdjaften; domače živine zle čudi; ,40 m ah o HiHBHHe 3.ie liy,(n ; domače živali hudih lastnosti, zlobnih. 100 ©ožartig. 5B»3artigc ^ranfljett; zla bolest; 3.ia 6ojiecTb; huda bolezen. SBofe Stbfieljt; zla namisao; 3 ji a naaitpa,HaMLicao; hudobni, zli namen. SBoSfjaft; pakosni; naiiocTHtift ; hudoben. — božfjafte Š8efd)dbtgung fremben @igentf)umg; pakosna ošleta tugje svojine, vlastništva; naKOCTHo oniTeheH-k xyi)e coocTneiiocrH; hudobno poskodvanje tuje lastine. — boSljafte Unterlafjung ber 'Sletljmbmuig; pakosni propust zapreke; iiaiiOCTHuii nponjcTi, 3anpeKe; hudobno opušenje, kaj ubraniti. Sončit bež S^dterž; pakost krivca; naKOCTB iipunna; hudobija storivca. ‘BoŠltnlligEeit; pakost; nanocTb; zlovoljnost, zlobnost. ŽBotc ; glasnik, glasonoša ; raacmm-B, rjiacoHoma; sel (sla), posel. £Botcn=; glasnicki, što se lice glasnika; raacuHuiUH, ihto ce th ve r.iacimna; selski. ■— = ©ang; glasonošje pješice; rjiaconomie nimnije ; pot sla. — etnctt ffioten unterfjalten ; držati glasnika, glasonošu pješaka; gp;Ka- th raacHHKa, r.iacoHomy rrhotaKa ; držati sla. — s 8ot)n; glasnina; rjiacmma ; selninu. — s Olitt; glasonošje na konju; raacoHomie Ha kohio; ježa sla. SBotfctmft; veliko poslanstvo, veleposlanstvo ; ne.uiKo nocjiaHCTBO ; veliko poslanstvo. 93otfd»aftcr (Slmbaffabeur); veliki poslanik, veleposlanik; Bejunrifi nocJiaHHKt; veliki poslanec , 93t‘(ld)Wcibe ; paša po ugarnicama, po ledini; nama no yrapHHU,aMa, no .ie t i,Hi!H ; paša po ledini. 23trtttb=; pozami, što se požara tiče; noiKapnuft, ihto ce uoa;apa Tone; požarski. — = ŠBltef; požarna prijetnica; iihcmo ogx> noa;apa; požarski list. — SUtšftreuen »on 33vanbbricfen; razsuce požarnih prijetnica; pa 3 cyhe noiuapHbi nperHH ; raztrošanjc požarskili pisem. — = ©affe; pogorelačka pjeneznica; norope.urtita nfcHe 3 HHiJ(a, Hacca; pogorelska dnarnica. — == Scger; palikoea, požega; na.iHKyha, noiKera ; zaiigavec. — s grgung; palitba, paliknctvo; na.nigtfa, na.niKjhcTBo; zažig. — s SJlarfung; žigosanje; žKHrocank ; vžganje znamnja, sramotni vžig. — S 0$aben; šteta od vatre; inxeTa oj^h naTpe; požarna škoda. — 5 ©djabenberfic^erungžanflalt; osigurnica proti šteti od vatre; och- rypnuna npoTHBT, mr ere ogt Barpe; zavarovavnica proti po¬ žarni škodi , — 5 @tdtte; garište, pogorelište; rapnuiTe, noropeanniTe; pogo- riše, požariše. S3raiifc> 101 ^tftnb s @Hfter ; palikuča, požega; najiHuyha, nomera ; zazigavec. ~~ ' 3sugnt|t; pogorelačko svjedočanstvo ; rioropejiauuo CBtgouau- ctbo ; pogorelsko spričevalo. ; što se tiče rakije ; ihto ce THve panie ; od žganja. ~~~ ' 2luffd}Iag ; pridavak otl rakije; iipuganaKT, opt paiiie; priklad od žganja. = -fuiuž ; rakidzijnica ; pamu.iiHHima ; zganjanja. = SJegal; kraljevština od rakije; KpajiBiuTHHa ogT, parne; samo- pravnost žganja. — = 3w> all 0 j naraetanje rakije; naMCTani; paiiie; vsiljeno jemanje žganega vina. ^tnubcrccfjtigt; koji ima pravo variti pivo; koh HMa irpano napiiTH iihbo ; k olarii opravičen. ^toucr ; pivar ; nnBap'i> ; olar. '^tnnl)auč ; pivara ; nunapa ; olarnica , olarija. 53rief; pismo ; riHCMO; nocaanHpa ; list, pismo. ~~ (3ufd)Vift); dopis; gonnc^; dopis. ; što se tiče pisma ; ihto ce Time nncMa ; = stufgabe ; predavanje pisarna; iipe.a,anaiih nncaivia; oddaja lista, pisma na pošto. — = Stufgabe, (5imt); pismopredajnica; miCMonpegaBHHna ; ured za oddajo listov. — (bciž 2Xufgefeen) ; predavanje pisarna ; npegaBank nncaiMa; oddaja. ~~~ - Siužgabe, f. 2t6ga6e. — = ©efjetmntp ; tajna pisarna; Taft h a iinca\ia; skrivnost listov. — = £)rbonanj ,* odregjenik za nošenje pisarna; ogpeijeHHKt 3a HomeHb linearna ; pismonosec, listonosec. ■— = ©ainmlung ; pismober ; iiHCM036HpKa; pismobera, nabera listov. — = ©temnel; biljeg za pisma; neuaTt 3a nacMa ; štempelj za liste, za pisma. — = Jtaget; pismonoša; nncMOHorua; listonosec, pismonosec. ^tingctt, ettnaž Jtt ©nbe; dovršiti što ; goBpmuTH ihto; dognati, do¬ končati kaj. etne ©djltib jur ŠBejaljlung ; naeiniti da se dog izpluti ; HavHHHTH ga ce gyrt H3n.ia r rn; napraviti, da se dolg izplača. etffiaž JU $aptcr, inž ^rotofott; napisati što, opisati u napisnik; HanocaTH ihto, yi ih c ar n y 3anHCHiiKi> ; napisati kaj, zapisati v zapisnik. •— ettcaž in ©tfuffung ; izpuniti što; H3nyHHTH ihto; spolniti kaj. ~~ (iibertragen), etiuaž bon einem Slnbern an ; prenijeti što na sebe od koga; npeHeTH uito Ha ce6e ogi, Kora; pridobiti si kaj od koga. 102 žBvingen. Sringcn, ^entanben um etmaž, 3 . 33. um einen 33ejtf}, um etn 2tmt; li- šiti koga posjeda, ureda, uzeti kome posjed, ured; .ihihhth nora nock/ta, ype^a, y3eTH KOMe nock/pb, ypega,; koga ob posest,ured pripraviti, uzeti komu kaj. — Ssemanbeit an baž ©tgentljum, an bte ©etudljr; načiniti koga vlastni- kom kakve stvari, dati kome sigurnost, osigurati koga; na i iHHHTU nora co6cTneHHKOMb k a kb o CTBapu , gaTH KOMe cnrypnocTb, ocHi'ypaTH k oi'a; postaviti, pripraviti koga v last, v knjižno posest. — ^emanben »or baž ©eridjt, tud ©efdngntjj, ju ©djaben; biti uzrok, da tko dogje pod sud, u tamnicu, uciniti kome štetu; 6 mth yapoK’b, ,^a tko A°i) e npegb cygi>, y TaMHnu,y, yiHHHTH KOMe ihto ; pri¬ praviti koga pred sodnijo, v škodo, v ječo- — ettcaž unter Seute, 3 . 83. ©elb, etn ©erudjt; razdati novce, razgla¬ siti sto; paa^aTH nonne, paar.iacHTH ihto; razdali dnarje, raz¬ glasiti kaj. — ettuaž 5U ©tanbe; uciniti što, dovršiti što, uvesti što u život, doku- citi svrhu, dotjerati do svrhe; y umi urn iijto, goBpimiTH uito, yBe- cth ihto y jkiibotT), ^ 0 KyiHTH i;km>, ^OTepani ^o uk.iii; napraviti, dognati kaj. — e ut e Sffiaate an ©lanu; prodati robu; npo^aTH ecnanib; prodati robo. — ettoaž ttt SSovfc^tag, f. novfdjlagen. SJrphSSefdjau; razgled hljeba; paar.iep/b x.il; 6 a; ogledovanje kruha. — (2tufft$t liber bte SSdtfer) ; nadgledanje pekara ; na^rae^aHi; ne- Kapa; nadgledovanje pekov. — = ©riuetb; način življenja, bljeb; naiiim. iKHB.vbuH, xjik6T»; pre- življenje, kruh. — s lož; bez hljeba ; 6 e 3 b xxk 6 a; brez kruha. — (btenjHož); bez službe ; 6 ea’b cjiy.K(je ; brez službe. — 5 SJlangel, luuftltdjer; naeinjeni nedostatak hljeba; HaiHHkHbin ne- gocTaraKb xxk 6 a; nalaš napravljeno pomanjkanje kruha. — = ©tubtunt ; hljebna nauka; xxkGna nayKa; uk za kruh , poklic , stan. SBructi, etnež SBertragž; prijelom pogodbe; lipenonrb norogGe; prelom pogodbe. SBrucfengebuttr, 33tMenmautij; mostovina; MocroBHHa; mostnina. ©cutier=; bratinski; GpaTHHCKift; bratovski. _ s ©elb (tm 33ergtt>.); bratovski novci; 6paT0BCKH hobiji; brato- ■vinski dnarji. _ s Sabe, * Sabžcafje; bratinski kovčežic, bratinska pjeneznica; 6pa- THHCKin KOBueiKiilrb, opaTHHCKa nbHe3HHna ; rudarska skladnica, ekladnična dnarnica. ©rufceržlinb. 103 ®tut»er$Jinb; bratovo dijete, sinovac, sinovica; čpaTOBO ^bre, cbi- nouan'h, cbiHOBHna; bratov otrok, [ bratrič, bratrična, braternik, braternica. ; neočiščen ; HeouHCThem. ; sirov, grob. ~~ - ©rttcig ; neočiščeni dohodak; Heo i iHCTheHbiH ^oso^airb; sirov prinesek. = ©etmdjt; vaga s darom ; Bara c r b ^apoivrb ; sirova, groba vaga. ^ l, d)=; što se tiče knjige ; iiito ce Tinie KHbure; knjižen. = $ltl)tung; knjigovodstvo; KHbHroBOflCTBO ; pisanje knjig, knji¬ govodstvo. ~~ - Salter; knjigovogja; KHbiirOBol;a ; knjigopisec, knjigovodja. ^udicrltct) (tabular.) ; što se tiče uknjižbe ; iuto ce Time yKHbim6e; knjižen. ~~~ etmaž fytel)er ftetten, f. Sa6utar=; osigurati što uknjizbom ; ocurjpa- th iuto y k h b h iii 6 o vrb ; zavarovati kaj z vknjižbo, z vpisom v gruntne bukve. ^••vbbftltcret; računarstvo; pa i iyHapa; računarstvo. = SSeamte; računarski urednik; pauyHapcitiH bhhobhhkT), ype^HHK'b; računarski urednik. = ©rlebtguttg; računarsko riješenje ; pa*iyHapcKO pkiueirb; rešenje, odpis računarstva. "■ » 3?wgntp ; računarsko svjedočanstvo; pa i iynapcKO CBtflouaHCTBO; računarsko spričevalo. ^Ucb^alterifct); računarski; pauyHCKift; računarski. ^uebtmttung (Siccbnuugžfu^rung) ; računarstvo; pavyHapcTBO ; ra¬ čunarstvo. ~~ einfa^e, bo^^ette ober itattenifcOe SBu^altung ; prosto, talijansko računarstvo; npocTO, TajiiaHciio pauvHapcTBO; prosto računarstvo, laško računarstvo. ; računarski; paujnapcKiii; računarski. = 33eamte; računarski urednik; pauyHapcKiii mhhobhhktj, ypeAHHKi>; računarski urednik. ^•cbtjanbel (©efdjaft); knjižarstvo ; KHbHHiapcTBo; kupčija s bukva¬ mi, knjigami. ^Ucbbnnbler ; knjižar; i;nbHii;ap7i ; knjigar. ^ucbbatibtung ; knjižara ; mibHfiiapa ; knjigarnica. ^Uebfenpfcitnig (im SSergm.); aaštegjevina ; 3aurrel;eBHHa ; sklad- ničen penez. ^udjftabc bež ©efejjež ; slovo zakona; c^obo 3auoHa ; črka postave. ^ucfiftablid) baž ©efe£ aužlegen; po slovu zakon tumačiti; no c.iOBy aaKOHi. To.iiiOBaTH ; po črki postavo razlagati. 104 SSubget. 58ubjjct ; proračun; npepa'iyin>; 'preudarek, premet. 58ufott*ttta ; Bukovina; ByKOBHHa ; Bukovina. ,< 0 etj 0 gtl)um ŠBufoitritta; vojvodstvo Bukovina; bohboactbo EjKOBiina; Bukovinsko vojvodstvo. <8«ttb, f. šBunbni^, bet beutfdje SSunb. 33unbe6=93e|otbe; oblast saveza ; oo.iacxi> caBe3a ; zavezna oblastnija ■ — = 33efd)Utp, beutfcfjet; zaključak njemačkoga saveza ; aaK.uouairt H’b- MauKora caBe3a ; sklep nemške zaveze. — = S3tU$ ; prijelom saveza; upe.iOMi caBe3a ; prelom zaveze. ■— = ©enoffe; saveznik; caBeariiiKT, ; zaveznik. — s (St Cel f ; savezna država; caneana gpaiaaa ; zavezna država. — s £ag ; savezni sabor; case3HbiH ca6opi>; zavezni zbor. — (^nBegrtff bet jum SSuttbe geljottgen 9perfonen); savezni sbor; caBe3- Hbiii c6opi ; zavezni zbor. — (bet beutfclje Sunb) ; sbor saveza njemačkoga; cčopi canesa uk- MauKora ; zbor nemške zaveze. 2Jun&ttij? (SSetttag); pogodba; norog6a; pogodba. [ zaveza■ — (^nbegrfff bet berfmnbenen ijJetfonen) ; savez; caBeat; edinstvo, — etn ŽBunbmp etnge^en; učiniti pogodbu, stupiti u savez; y uh m uti i norog6y, crytiHTH y eases^ ; skleniti pogodbo, dogovor, zavezo. $3urg=; dvorski; /tBopcKi«; gradski. — s §t'tebe ; okrug dvora; oi;pyrT, ,inopa; obsežje, okolica grada. — ittnerJjalb bež SSutgfriebenž; u okrugu dvora; y 0 itpyry flBopa; v ob- sežju grada. — ((Stabtbejtlf); okrug, okolina grada ; oi;pyr'i> rpa,t,a ; obsežje mesta. — * ©t(tf ; nadvornik ; HagBopuHirB ; purkgrof. — = ©rifenamt ; nadvorništvo ; HagBopimucTBO ; purkgrof'stvo. — = 3Scnf)e ; dvorska straža ; gnopcKa CTpama ; dvorska straža. 93urge; poruk; nopjKt; porok. 23urgeit, fut ^entanben; biti poruk; 6mth nopyK’b; porok biti za koga. SBurgcr (oi)net) ; gragjanin ; rpaljaHHHi ; meščan, občinjan. 93urger=; državljanski, gragjanski ; ,t,p;KaiU!THCKiu, rpabaHCMH ; dr¬ žavljanski , meščanski. — = SSrtef; pismo, list od gragjanstva; iihcmo ogT. rpaljaHcrna ; pismo meščanstva. — = gotpž ; kor gragjanke vojske ; Kopt rpal)aHcne Boficite ; kardelo mestne straže. — = 35ecret, f. SSurgetbttef. — s $tteg ; domači, megjusobni rat; ^OMahiii, Mel)yco6HHH paTi,; do~ mača vojska. ^Burger* 105 ^Utgcr:SJJeiftct'; čeonik (gragjanski občinski načelnik); rpal)aHCKiH Ha- fejiHHKT.; mestni župan, starešina. = sjjjdtj; gragjanska vojska; rpabaricna nobena ; meščanska straža. ~~ ' Sledit (fabt s ) ; pravo gragjanstva; ripaso rpa]?aHCTBa; pravica me¬ ščanstva. ~~ - tecfjtžnrfunbe, f. 33urgetbrtef. ■— = fdjaft (®taatž=) ; državljanstvo ; gpuiiuuHHCTBo ; državljanstvo. — (aHCTBo; meščanstvo, občinjanstvo. ~~ = ©pttal (=$ranfenljauž); gragjanska bolnica; rpaljancna Sojinnua; mestna bolnišnica. ~~' = ©tanb ; gragjanski stalež ; rpajjancirift cra.iearn; meščanski slan. - 26eE)t; gragjanska vojska ; naporna Boiicna; meščanska narodna straža. ^utgcrltdj (gi«ii): gragjanski; rpal)aHCKiu; civilni. ~~ Sitdjter ; gragjanski sudac, sudija; rpal;ancniH cy^in, cy,;anB; ci¬ vilni sodnik. 9iecl)t; gragjansko pravo; rpaljaHCKO npano; državljansko pravo. (®efe|); gragjanski zakon; rpal)aHCKiH 3anonTj; državljanska postava. allgemetnež feurgcrltcOeS ©efejjbucf); obči gragjanski zakonik; oGnrrift rpa';aiici;iii aanoinurii; občni državljanski zakonik. '®urgfcf)aft; poručanstvo ; nopynaHCTBO ; poroštvo. fur 3eittanben 33urgfdjaft let ji en; biti poruk komu; 6 bith iiopyi;i> KOMy; bili za koga porok. — ^emanben buvdj feine SSurgfd^aft bon einer .jpaftung befreien; skiuuti s koga odgovornost svojim porucanstvom; ckhhjth ct> Kora ogro- nopHOCTb cnoinrL n o py ua h ct bom r f>; koga odgovornosti s svojini poroštvom odvezati, oprostiti. fut SBedjfel; poručanstvo za mjenice; iiopyn ; stolno-crkveni zbor. Gopitulation (milit. iStenffjeit); vrijeme vojničke službe ; BpeMe Boii- mmne c.iy;u 6 e; čas vojaške službe. —■ (eiitcr ^eftuug^ ; predaja tvrgjave sa ugovorom; npe^aa TBpbaBe ca jroBopoMT.; predaja, vdaja terdnjave. ©offa; pjeneznica; HiHe3Hima, nacca; dnarnica. ©offa=; što se tiče pjeneznice; iiito ce THie nbHe3HHiiie ; denarnični, denarnice. — 5 Stbfc^Iup; zakljuc pjeneznice; saiuiorb nkHe3HHiJ(e; denarnice sklenitev. — = 21nroetfung; uputnica, doznaka pjeneznicka; ynyTHHU,a nkHe3HHiHa ; nakaz na denarnico. Caffa« 107 = SBeamte; pjeneznički urednik; nbHe3HH'iHi>iH vhhobhhkt. ; urednik pri denarnici. = ©ebaljtung; pjenezničko rukovanje; ntHeaHHrao pjKOBaHk ; ve¬ denje z denarnico. ~~~ 'Journal; pjeneznički dnevnik; niiHe3HH l iHMH gHeBHHKi.; denar- nični dnevnik. = Sitpubation; pjenezničko razjasnjenje, pjcnezka razbistra; nkne.i- hhuso pa3HCHknk, ukiieaiia pa36ncTpa; denarnično vgotovljenje. ~~ = ©contrtrung ; pjeneznieko preračunanje; CKOHTpoBairk nbHe3HHne; skrontriranje dnarnice. * ©tanb ; stanje pjeneznice; CTank ulineaiinne; stan denarnice. ©ofjtttioit; nkid; yKu,; r b; ovr&enje. ^rtVfattoit^s ; što se ukida lice; ihto co jKH,;a Time; ovržen. ~~ ' ukidno sudište ; jKn,i,iii,iii /ipiopb, cy,yb; ovržna sodnija. ‘ = Stecurž ; utečaj za ukid ; jTenaii aa jkii^t.; rekurz, prošnja za ovrzenje. ®ftfftet; pjeneznik; nkHe.iHiiKL : denarnicar. [sodbo. ^nffiten, ein ©rfcnntnip ; ukinuti presudn; jkuhjth npecyfly; ovreči ^Semanbert (abfefjeu), 3. 33 . cine n Seantten; izbaciti, izvrči n. p. ured¬ nika iz službe; ačamrni; urednika odstaviti. ©nffivnitg bež l!rti)eilž; ukid presude; npecyAe ; ovrzenje sodbe. ©nfutfttp, in cine juvtbtfdje Gafuifttf etngetjen; slučoslovlje, pustiti se u pravničko slucoslovlje; c.iy*iocjiOBie, iijtthth ce y npaBHHUKO cjiy- nocjiOBie (Ka3yHCTHKy) ; nakjucnija, spustiti se v nakljuenijo. ^nttaro, bon — ; Kotor , gospodar od Kotora; lio-ropT., rocno- Aapa. o,yi> KoTopa ; Kotor, gospodar Kotorski. ®nufa ( 9 tebengebu^fen); pobočne pristojbine, nuzpristojbine; nodou- iie npHCTOH6uHe,Hy3iipncTofl6HHe ; dotične, postranske, drugotne odrajtvila. ©aufat=(i}crtd)t; parničkisud; napnuuHbitt cyp,i>; predmetna, pravd¬ na sodnija. ©ttutton ; sigurnica; cni'ypnnna; zagotovilo, zagotovšina. ®ttutii)tt8=; što se sigurnice tiče; ihto ce cnrypHHne Time; zagolo- vilni, zagotovšinski. ~~~ - 23etrag ; iznesak sigurnice; H3H0cau'i» o,HrypHHne ; zagotovšinski znesek, zagotovšina. = (Stlag; polaganje, davanje sigurnice; no.iarank, ( yananl; cHrypHH- i;e; polozenjc zagotovšine. ~~~ - @i)ftcin 5 sigurnička pravila, sigurnička sustava; cnrvpHHUHa npa- BHJia; zagotovšinske pravila. 108 GautionS* ©auti0tt$=93erfall; propad sigurnice; npona/i/b cnrjpHHne; zapad zagotovila. — = SBotfdmft; sigurnički prepis: CHrvpHHOHtifi nponnct; predpis z (t zagotovila. ©atmUcttc; konjištvo, konjaništvo; kohbhuctbo, kohhhhuctbo; konjištvo, konjiki. ©attaltccicfoienft; konjička, konjanička služba; KOHMiKa, KOHHHHUKa CAya»6a; konjiška služba, služba pri komikih. ©e&cnt; ustupnik ; jctviihhkt, : odstopnik, prepustnik. ©c&trctt; ustupiti; jctjiihth ; odstopiti, prepustiti. ©eitfot; cenzor (prosudnik) ; neiiaopa, (npocj^HHKT.) ; cenzor, pred- sojevavec. ©eafur (39ud)Ct=); cenzura (prosuda); neuavpa (npocy^a); predsoja rokopisov, cenzura. — (ŽBeurt^eilung); razsud, razsugjenje ; pa3cyAT>, pa3cyljen , L; pre¬ soja, presojevanje, pretehtavanje, presojenje, pretehtanjc. ©enfuriren (beurtfjetlen) ein ©efdjaftSflM; razsuditi posao; pa3cy yiiTH nocao ; presojevati, pretelitovati, presoditi, pretehtati spis- ©ctiti'«I=; sredinski; cpe^HHCKifi ; osrednji, sredinski. — s ©etnalt; sredinska vlast; ep e,; muck a naacTi.; osrednja , sredinska oblast. — » 3 n fNctt0tt; sredinski nadgled; epe,i,Hi!ci;iii nakopa.; osrednji > sredinski nadgled. — * 3ttj>ector; sredinski nadglednik; cpe/;HHCKiH Ha^aopHHKt, nag- r.iepHiuri); osrednji, sredinski nadglednik. — = Settltng ; sredinska uprava; cpe,|HHCi;a ynpana; osrednje , sre¬ dinsko vodstvo. ©eittraltftttton , (Senftalt jtrttng; sredinstvo, sredinjanje, posredinjenje; cpe,;HHOTBO, epe,;nmrak ; vsredenje, vsredovanje. ©crtificat (23eglaubtgungžfcf)etn) ; vjerodajnica; Bipo^anHiipa; po- verivni list. \list. — (23eftaftgungžfd)ein); potvrdnica, potvrdka; noTBp^irana; potrdni ©effiott ; ustup ; ycTyrn>; prepust, prepušenje, odstop. ©effionar; ustupovnik; ycTynoBHHKT»; tirjavojemnilc, prevzevec, na- ©effuS ; ustupljenik ; ycTyii.vhiim;7,; prepušenec. [, stopnik. ©IjaraJtcr (33efdjaffen§ett einer petjem); značaj, narav; 3nauaH, npn- popa ; značaj, karakter. — (einer ©adje) ; kakvoea stvari; itaiiBoba CTBapu; — (3Buvbe); dostojanstvo; aoctohiictbo ; dostojnost. ©{jange ; čast, stupanj časti, čin ; uaert, CTeneHT. uacTH, uhht, ; čast, častna stopnja. SIjargen. 109 ®f>at?gen (^etfonen); častnici, častništvo ; uacTHHijbi, uacTHHucTno ; častniki. ®l)nrlatan; glamaza; r.ia.viaaa; mazar, pačuh. ^arlatanerie; glamaštvo; r.iaMan;cTBO ; mazarstvo, pacuharija. llliirla Itlanca; bijela hartija; 6 ki a apna, nanupi, ; prazni list. ~~~ in bianco ; na bijela ; Ha 6kjiy ; prazno, prazno pušeno, na belo. ' etiUflž in bianco laffen ; ostaviti što na bijela ; ocxaBHTH ihto na 6luy 5 prazno, nenapolnjeno pustiti. ^hausec; drum; gpprn; cesta (velika). ; vid ar; sugapa,, panapHHKTb; ranocelnik. ^iturgie; vidarstvo; BHgapcTBo; ranocelstvo. ^btturgifd); vidarski; BugapcKiii ; ranocelni, ranocelski. ®f>urgelber (tm SBergtU.) ; rudarina; pvgapnua ; rudarnina. ^itcularc ; okružnica ; OKpysKHHiia ; okolnica, okolni razpis. ®ttcular=; okružni; oKOJUiHUKifi, oupjiKUHHKUi ; okoln, okolnični. - 9tefcrtj)t; okružna naredbenica; OKpy;nH.Hapeg6eiuma; okolni odpis. ~~~ = ©tjjretfoen ; okružno pismo ; okpj jkh. iihcmo ; okolno pismo, okolnik. ^itculatipn ; okolovanje; OKOJiOBairb; krogotok, oblek, tek. ®elb=; okolovanje novaca (hod novaca od ruke do ruke) ; npo.ia3B noBauia (xo^i> Honaiga ogi pyite go pyi;e); tek, hod denarja (od roke do roke). ®tfterne; nakapnica, čatrnja; pncTepna, uarpna; rupa. ~~~ SBeranmntgung ber SSntrmen ober ©iftetnen ; osmrada studenaca ili nakapnica; ociupaga, ocMpal)eH'b 6yHapa h.ih qHCTepne; onečiš- čenje vodnjakov ali rup. ^■ittttion (Sbict) ; izrok, zakaz ; 3aKa3t, H 3 poi;b; povaba. ~~~ (35otIabung) ; poziv; noabiBi,; pripovaba. ~~~ (SSetufung auf etluaž) ; pozovak; ri03biBaiiT>; pozov na kaj. ®itirett, ^emanbetl (ttorlabertj); pozvati koga pred koga ; n03BaTH Kora ii p ega- Kora; poklicati, pozvati, povabiti. ~~ ein ©efe& (auf etn ®efe| ftdj berufen); pozvati se na zakon ; no3Ba- th ce na aaiiOHi.; navesti, (pozvati, nanašati se na dekret). ; gragjanski; rpaljaHCKiii ; civilni. = strreft; gragjanski zatvor ; rpabancKiu aa-rnopa ; civilni zapor. = 33et)6rbe ; gragjanska oblast; rpaljaHcua oč.iacib; civilna (nevo¬ jaška) oblastnija. = ©oI[egtaIge;td)t; gragjanski sborni sud; rpal^aHciim cčopHbift cyga; nevojaška zborna sodnija. = ©eridjt&Jerfaljren; gragjansko sudno postupanje ; rpal;aHcuo cygHo nocTjiianb; civilna sodna ravnava. 110 ®tnf= ©tt)iI=©OUUerneur; gragjanski nastojnik; rpal)ancKm jnpaBiiTejib, i'T 6cpnaTop'i>; civilni poglavar. — = 9lec£>t; gragjansko pravo ; rpal^aiicKo ripaBo; državljansko pravo < — = £Recf;tžtt)eg ; po gragjanskome pravu; no rpa^aHciionrb npaBy ; d" vilna pravda. — = DUdjter; gragj. sudac, sudija; rpalj. cygin, cygaivi>; civilni sodnik - — = 91id)teramt; gragj. sudstvo, sudijstvo; rpal). cygcTBO ; c ivil' no sodništvo. — = ©taatžbiener; gragj. državni urednik; rpal}. gpjKaBHbiii ypegHHK'i>> uhhobhhkT) ; civilni (nevojaškij državni služabnik. — = (ggtanbregifter ; kazalo gragjanskog slaleža; Kasaao rpal>aHCKora CTa.iea;a; kazalo , zaznamek civilnega stanu. — = ©trčit; gragj. razpra; rpal}. paarrpa; civilni razpor. — = SGerfaljrett; gragj. postupanje ; rpal). nocTjnaui;; civilna ravnava- ©imlliftc ; dvorovina (plata vladarskom dvoru); umiH.ina jiHCTa; dvo- rovina (plača za najvišji dvor). Glrtffc ; razred; paape/pB, K.iacca; razred. — ber ©laubtger; razred vjerovnika; paspegt BkpnTeja; razred upnikov. (£Iaffctt=; što se razreda tiče; mro ce paapega Tinje; razredni. — * .§nnb(ung (©efcfjčift); jednovrstna trgovina; egiioBpcTiia rproBHHa; enovrstna kupčija. — = Segret; razredni 'učitelj ; pa 3 pegHBii 1 yuare.il>; razredni učenik. — * Sottcrte; razredna lutrija; paitpegna JiyTpia ; razredna loterija. — =©teucr; poreza po razredu; nopea-B 110 pa3pegy; davek po razredu. (SlaffcmtiafHfjer ©temnel; biljeg po razredu; neuan. 110 pa3pegy5 kolek, štempej po razredu. ©Iflffiftcatton; razregjivanje; paapelpHBairk; razredjenje, razverst- jenje. 6IaffifiCftttoitž=; što se razregjivanja tiče; urro ce pa.ipeljHiiaiia THue, — 5 Siffe; razrednica; pa3pegnnu,a; razrednica. — = ©t;ffem ; pravila o razredjivanju ; npaBH.ia o paapel^HBaino ; pra¬ vila razredjenja. [rediti- Crlafftftctrcn; razrediti, razregjivati; pa3pegnTH, paapelpiuaTH; raz- (šdafftftciruttfj; razregjivanje; paapeljHisani.; razredovanje. (Slaffttung ber ©runbe; razregjivanje zemljišta; pa3pel)HBaHk 3ejvuBH' urra; razredjenje zemljiš. ©lanfcl; zaporka; 3anopKa, iuay3y.ia; pristavek. — ^ntabulntionž^ — ; uknjižna zaporka ; yKHj>n!Kiia 3anopna ; uknjiž- bni pristavek. čtaufeL 111 ®loufd, 93erneinunqž= — ; odrična zaporka; ogpH'ina 3anopKa; za- nikavni, odvečni pristavek. ®Iaufurarbctt ; zatvorna radnja ; aaTBOpna pagna; delo pod zaporom. shod; cxo/ti; klub. ®obtci(l; zapisje, dodatak k oporuci; /to^aTam ki onopynn, kožu¬ hu.ut, ; kodicil. ®ognitton in ©ntnbbudjšfadjen; presuda, presugjivanje u stvarima zemljišuice; npecy^a, npecyl)HBaH'b y CTBapnMa 3eM.u,HniTiinne; razsoja v rečeh zemljisne knjige. ^ottotion, f. Stnredjnmtg. ~~ fitter cpfrunbe, f. ©etietijung. ®ollotiontrctt, ba§ koncept mit ber Steinfd&rift; usporediti sastavak sa čistopisom; ycnopeflHTH cacTaBam ci uhctoiihcomi; pri¬ merjati sostavek s čistopisom. ®otttttiottiruttg ; usporeda, usporegjivanje; ycnopega, ycnopel)HBairb; primerjanje. ®oHattontrungS = ©cbnljt; usporednina; jciiope/tnua; davsina za primerjanje. ®oKntor, f. Jttvd) en^) at ton. ®oUatur, f. ^farrfprenget. ~~ einež SSeneftctumč, f. SSerlei^ung. ®oUcctur=, Sotto- ; lutrijski saber ; ay rpiHCKa cftHpKa; loterijina nabera. ®ollegtaI=; skočni; edopiibiii ; zboren. ~~ ' ©evid)t; sbornisud; coopHbiii cy ( j,i; zborna sodnija. = S3ejitf3ffrafgeticpt; sborni kotarski kazneni sud; c6op. cpe3i;iii na- 3neHMft cygi; zborno-okrajna kazenska sodnija. ®DlIcgtaIifrf>; u sboru; y c6opy ; v zboru, zborni. etmaž cottegtaltfd) tierljanbeln; razpravljati što u sboru; pa3iipaBjia- th kito y c6opy; obravnavati kaj v zboru. ®oHcgicn = ©elbet (SScrlefungžgdbet) ; predavnina; npe/taBHUHa; po- slumina. ®oHcgium; sbor ; <;6opi; zbor. (Sottefung); predavanje; npe/taBairb ; niha, kolegija. ®olttbircn; sukljati se; cjoinrH ce; vskriz si biti, eno drugemu nasproti bili. —~ tnenn gorberungen mitfammen cottibiten; ako se subijaju iskanja; ano ce cy6imo Hcnana ; kadar si tirjavc med sabo nasproti stoje. ®otlifion ; suboj ; cy6on ; nasprotje. ~~~ mit ^eutanben in (Soltijion getatijen; doei s kime do sakoja; ^obn ci k h mi fl,o cy6on; sitom nasprotje, navskriž priti. 112 tšottifton. Gollifiim, tm (SoHifionSfaUe; u slučaju suboja ; y cjiy i iaK> cy6oa; pri nasprotju. Gotonte ; naseoba, naselje ; naceoda, nace.rt ; naselbina. Gotonifircn ; naseliti; Hace.iirrn; naseliti. Golottifitmtg ; naseljivanje, naseljenje ; HaceabiiBaHk, iiacejbub 5 naseljenje , naselitev. Golonift ; naselnik ; HaceJimiKTb ; naselnik. Goltmttc (Eftubrif) ; stupac ; py6pnna ; predelek. Gomitat (©efpatmfc^aft); županija; varmegja; a>yuaHia , napivtel^a ; županija. Gotnitat3= ; županij.s ki; a;ynaHiHci;iii, BapMel)cidii: županij ski. Goinite; odbor; o^dopa.; odbor. Gomman&ant; zapovjednik; aanoBbflHHiiTE.; poveljnik, zapovednik. Gomntanbcur ; komandjer; Kouan^Hpi; komand er, Icomendnik. — = J?reitS; komaudjerski krst; KOMaH^npcidii npcTi; komati - derski kriz. Gontmcnbe (geifHtdje ^Pfriinbe) ; crkvenština; ijpKBeHiimiHa; ko- menda. Gontnientar ; tumaonica; KOMMeHTapa.; razlagavec. Gomtnctttirett; tumaeiti; to^kobuth ; razlagati. Gmrnttercial= ; što se trgovine, prometa lice ; ihto ce Time TproBime, npoMe r ra; kupčij ski. — = SSrteftrager, f. grac^tenmafler. — * ©eiuerbe; trgovacki obrt ; TproBauidd o6p r ri>; kupčijska obrtnija. — 5 ©trape; trgovinska cesta; Tpaummia pecra; kupčijska cesta. — s trgovinska carinara; tpjkmuthmh ijaprnicidii ype/Vb; kupčijska colnija. Gtmttnevj (^anbel); trgovina, promet; TproBHHa, nponcrb; kupčija , Ir živ o, trgovina. — (©efdjaft) ; posao; nocao; kupčija. Gonimcrjtclf; prometni, trgovinski; npoMeTHbiii, TproBimcidii; kup¬ čij ski. ©onttttiS } trgovacki k alfa ; TproBauKid Ka.w>a; kupčij ski služabnik. — - voyageur; trgovacki poslanik; TproBauidd nocjiamiKT.; potujoči kupčijski služabnik. Gotmniffflr ; povjerenik ; noMunccapu,; komisar. Gfitttmtffion; povjerenstvo ; KOMMHecia; komisija. — pon SommiffiottžttJegen; od povjerenstva; o/pb KOMMHecie; od komisije. Gcmmifficiialiter etttflž etljeben; po povjerenstvu što izvidjeti; no KO.MMHcein uito hbbhahth; po komisii kaj pozvediti. Gommifftoiiar. 113 ®ommtfftonor; povjerovnik; noBipeHHKi, KOMMHCcioHepi; komisioner, što se tiče povjerovanja; iuto ce tub e KOMMnccie; komisijni. = ©Iteb; elan povjerenstva; 'mam KOMMiiccie; ud komisije. ~~~ ' $anbel; trgovina s povjerenom robom, povjerovna trgovina; xp- romiHa ct. iiOBkpeubiMi) ecnariOMi, noskpoBHa Tpromma: naroče¬ na kupčija , kupčija z zaupano robo. * $often; troškovi za povjerenstvo; noBipcTBeHH TpoiiiKOBH, TpoaiKOBH 3a nontpeHCTBO, KOMMHCciio; stroški komisije. ~~~ = SBSanre; povjerovina, povjerena roba; nonkpoBHHa, noBtpeHbift ecnam ; blago za zaupano prodajo. f, S5ottmad)tgeber. f. SSemtugtmg. ®»WmunaI=; (što se tiče občine) občinski; (iuto ce TH'ie očnrrHne) očuiTHHCKm ; občinski. ~~~ = SSeamte; občinski urednik ; o6mTHHCKift jpe^HHKi , bhhobhhki ; občinski urednik. ~~~ = ©ebaube; občinska sgrada; ooiirniHCKa črpala; občinsko poslopje. ~~ - SSefetl; občinstvo; ooiiithhctbo ; občinske reči, občinstvo. ®Wttttnuttc ; občina ; ooumuia ; občina, soseska. ^oiiuituntcation (93erf>tnbung) ; sveža; CBe3a; zveza. (3n= Uttb 2tužgange); ulazi i izlazi; yjia3H h H3Jia3H; prihodiša in izhodiša. (3utl - ltt); pristop; iipncTym; pristop. (®ememfč£)aft) ber ©efangetien; občcnje uhvačenika; očuiTeirb y- XBaheHHKa; občenje jetnikov. ^ommuniftifcb ; komunistieki; k o My h n ca 1 h n k i h; komunistni. ^ontmunitat (©cfellfcbaff); družina, društvo; gpy;nmia, 4 pyjKTBo; družina , društvo. geift(ic(e; duhovna družina; ^yxoBiia gpvainna, ypy;KTBO ; duhov¬ na skupšina. (©emetnbe); občina; oduiTHua; občina. ^ompojjmc (©efefffdjcift); ortakluk, ortaštvo; opranem; družba. ~~~ (-SHIttctt); satnija, kumpanija; carma, nyMiiaHiH; kompanija. ®otnpagntc= (@efellfd)aftž=); ortački; opTaumii; družbni. 1 ©djmlben etrter .§attblung$gefellfi()aft; ortački dugovi trgovačkoga društva; oprauiiH AyroBH 'rpronaonora gpya;TBa: vkupni dolgovi kupčijske družbe. ^-ompagitDit; ortak ; oprani; družbnik. ^otttpcnbirctt, gegenfeitige $orberuttgen; prebiti dug za dug; npečuiH Ayn 3a gvn; obotati,poravnali, obotati dolg z dolgom. 8 114 ©ompenfation. ©OtttpCttfattmt; prijeboj ; npečoii; ohol, poravnanje dolga z dolgom- ©pmpettfatioužtedjt; pravo prebijanja, prebojno pravo; npaBO npe- 6i ji na; pravica obota. ©ompctcnt; nadležni, šfco kome pristoji; Ha^-iesKHbui, ihto novie upncTOH; pristojni. [sodnijo- — bctž competente ©eridjt; nadležni sud; HafljieatHMii cv ; pristojna — jur aSeurt^eitung etner Sadje comfcetente SJianner betjie^en; pozvati ljude, kojima pristoji razsuditi kakvu stvar; ii03Barn .nogo, koiim* 1 npHCTOH pa3cyA«TH naKB} cTiiapt; za razsojo kake reči zvedena može poklicati. ©oinpetent, bel' (Skltbetceibei); sutražilac, (onaj k oj 1 s drugima zajed' no što traži) ; cyTpajKHTe.ii, (koh ct, gp\ nrvia aaegno iiito TpajKiO? soprošnik, prosilcij. — (SSetPetber); tražilac; TpanuiTe.ib; iskavec službe. — (Sompetententa&ette ; tablica, skrižaljka sutražilaca, tražilaca; Ta6.ni- Ha, TpaaiHaama, cyrpaa;u Le.ia; tabela soprošnikov. ©etnpetenj, f. contpetent ; nadležnost; ea.vieiKHOCTij; pristojnost. ~ bie Sftedjtžmoljltljat ber ©ompetenj (§§. 947, 1354 a. b. @.33.); pravno dobrocinstvo nadležnosti; iipanno godpoimiCTBo nagjioiK' hocth; pravna dobrota živeža, ki komu gre. ■— (©iitbemerbung um etn Stmt); sutražba, traženje; Tpaaienk, cj" TpaKteirk; soprošenje za ured. — (3af)l ber (Som^etenten); broj sutražilaca, tražilaca; 6poii cyTpa;KU- Tena; število prašnikov za ured. (£ontpd:cii}= ; nadležni; iia,vn:a;iii>iii; pristojni. — = ©onfltct; prepirka o nadležnosti; upeimpua o iiag.ieaiHOCTii; prc' pir , razpor za pristojnost. ■— * ©efe|; zakon o nadležnosti; 3aK0in> o uag.ieaniocTH ; postava od pristojnosti. — = Ukrljattnifi (Sejteljung) ; odnošenje nadležnosti; o/\Hoiuenb na r V jiejKHOCTH; razmera pristojnosti. — (9JKt&e»eti6wngžO; Što se tiče sutražbe, traženja; uito ce tiiic cyTpaHieim; — = ©efud); sutražna (tražiočka) molbenica ; Moaoa ogt cyTpa nkpoocTaua ; celost , vkupek fidejkomisnega imetka. — dkuttb-; ukup zemljišta; vKvirr, aesubinuTa; vkupek, obsežjv zemljiš. (šomp(icfti$cit. 115 ®omplicirtl)eit ; zamršenost; aaMpnieiiocTi, ; zamotanost. ; kovarstvo ; KOBapcTBO ; zarota. ®ompIottftiftcr; zametnik kovarstva; 3 aivieTHHK'B KonapcTna ; začet¬ nik zarote. [muzikalna. ^omppfition, muftfaUfdje; skladak; My 3 HKajiHMH cacTaBant ; skladba ^ompromtf?; pristatak; KOMnpoMHCB5 kompromis, pogodba za (po¬ ljubnega) razsodnika. ®ontptomittircn, auf^emanben; pristati na čiji sud; opnci-aTH Ha iHiii cy ( vi»; izbrati si dogovorno koga za razsodnika. — jtdj (pd) betfangen); zaplesti se u što; aanaecTH ce y ihto; za¬ plesti se v kaj. ®omptnt>iIitdt (9ted)nungžtt>efen); računstvo; pauyHCTBo ; računstvo. (SBemdjnungSpfttdjt); računska odgovornost, dužnost polagati račune ; pauyHcna o, ;r o n o pu o ct b , ,a,V a; 1 1 o CTb nojiararH pauyne; dolžnost ra¬ čun podati, odgovornost za račun. (93aavjcd)lung); plača nje u gotovu; njiahairb y totobv; v gotovini. gegen 2Bed)feI; — namjeuicu; naivibHHHy; na menico. ^omptoir; računana, pisara; pa*iynapa, micapa ; računarnica, pi- sarnica. ^omttuir; komtur; bomtjpi; komtur, komendnik. ^onccpift ; perovogja ; neponolja, KoupiniHCTa ; koncipist. koncept (Stuffci^); sastavak; cac r raBain> ; sostavek, načrtek. (Sntmurf) ; osnova; ocHOBa; nasnutek, načrt. (alg ©efdjdftžfadj) ; perovodstvo ; nepoBo^cTEO; sostavljava. ®oitccpt=, ©onceptž*; što se tiče pero vodstva; ihto ce Tiiue nepoBo^- CTna; sostavljavni, lconceptni. ' = SBeamte; perovodni urednik, urednik kod perovodstva; nepoBO,v HMHype/\HHii , B, uhhobhhktj KO/pB uepoBO^CTBa; sostavljavni urednik. perovodska struka, struka perovodstva; nepouoflCKa erpy- Ka, cTpyna nepoBo^crna; sostavljava. ®ouccptum etnež ®efe|ež ; prvopočetni sastavak zakona ; npBOiiouer- Hi.iii cac/raBaiti. 3aKOHa; prva sostava postave. ®oncIufum eineš ©eridjtež, f. SSefdjtuf. ®ottcurrcttj (Seifteuer) ; prinesak, pomoč; nprniocaiit, noMohn; pri- nesek, pripomoč, sklad. aud beti Sanbežmtttein; pomoč iz zemaljskih dohodaka ; noMolu. H3B 3e\ia.vi.cKfi ,i,oxo/;ana; pomoč iz deželnih dohodkov. (SBetcerbung um @tmaž)r f- d&ett. (Bufammentreffen); skupljanje, mnoštvo; cnyn.iHHb, mhojktbo ; skupljanje, množtvo. 8 • 116 Goncurrenj. CTtmcurrenj bet Taufer unb ©erfaufet; mnoštvo kupaca i prodavalaca; mhosktbo Kjnana h ii pogan a.ianu ; mnoštvo kupcov in prodajavcov- — bet ©etbtedjjett; nagomilanje zločinstva; iiaroMHJiaHt 3.io'ihhctb2 ; kadar je (zadene) več hudodelstev skup. ©Dttcumnj=©ettrage; prinesci ; nprniocH ; doneski v sklad. — - (Saffa; prinosna pjeneznica; npmiocHa nkneaiiiinu; skladnica, denarnica doneskov. — = 2Befett; prinošanstvo ; upHHOiuaHCTBO ; reči udeleževanja, reči sklada. Goncumrcn mit etnet S um m e (betttagen)'; prinositi čemu kakvu skup« novaca; npuHocuTH neMy K3KBy cjmmj nosana; k čemu kak zne¬ sek dnarja dali, pripomoči k čemu s toliko dnarja. — (jufammetttreffen) j. £3. etne SBaate auf bem SJlarJte; skupiti se n. p- skupila se roba na sajmu (vašaru) ; ckviihth ce, h. ri. cKynio ee eciiairi, Ha caiiiviy (Bamapy); skup priti, se nabrati. — bet bet ©efejjung etnet ®ienftftetfe (ft ; konkurzni dolžnik, prezadolžene c. Goncurž* 117 ^oitcurž^enntn; natečni rok; iiaTeuHbiH pom; konkurzni obrok. ~~ = SSerljanbluttg; stečajna razprava; CTeuainia pa3npaBa; konkurz- na ravnava. ®o«&uct, f. ©egvabtttjj. ®onbuct*; sto se pogreba tiče; iiito ce norpe6a mue; pogrebni, kar se pogreba tiče. = Jtoftett; pogrebni troškovi; uorpeoHHTponiKonn; pogrebni stroški. ~~ 3 Cutartat; pogrebna četvrtnica; uorpeČHa HeTBpTHHija; pogreb¬ na četertina. ®onb»ctto, f. SJHctljbertrag. ©onbuitc (SScr^alten); vladanje; B.ia,;aiih; obnašanje, vedenje. ®onbuitc=33cnd)t; izvješce o vladanju; H3B'bcxie o BJia^amo; poročilo zastran obnašanja. ~~ = Sifte; listina o vladanju; jihcttj o n.ia^amo; sprieba, izkaz obna¬ šanja. ^onft^cation; ubeglucenje, ublagarenjo, uzece za državo; y6erjiy4eHk, p.ehe 3a gpa;aity ; vzetje v državni zaklad. ^-onft^circti; ubegluciti, ublagariti, uzeti za državu; y6er.iyuHTH, y3eTH 3a gpa»aBy ; vzeti v državni zaklad. ®onftict; prepirka; npenupisa; spor, razpor. ^onfrontotitm, f. ©egenftellung, ^onfronttrcn, f. gegenuberfteffen. ~~ beti SSefdjuIbigten mit ben 3eugen obet: S07itfcf)utbigen confrontiten; okrivljenika suočiti sa svjedocima ili sa sukrivcem ; onpHn.vliHHua cjohhth ca CBhfloniHMa hjih ca cyKpHBueMT> ; obdolženca pričam ali, sokrivcom pr otip o staviti, nazociti koga s kom. ©ottfroittmutg ; suocitba, suocivanje ; cyo i iHT6a, cyo'iHBairb ; proti- postavljenje, nazočba. ^ottgrua ber ©eiftltcl)en, ber Segret; popovina, ucevina; nonoBHHa, jmemma; plača duhovnih, plača učenikov. ©onfctibtrcu; popisati; iioiiHcaTu; popisati. militavtfct) COttfcrtbtrfev Sejtrf; po vojnički popisani kotar; no boh- hhukh nonncaHBiH epeaa. ; popisan za vojašino. tSonfcription ; popis; natrnci. ; popis. ®onfmption$= ; popisni; hoiihchbih; popisni. — = &0)ten; popisni troškovi ; nonncHH TponiKOBH; popisni stroški. — = Sifte ; popisna listina; nonncHa .uicTHHa ; popisni list. — = tkttmmee; popisni broj ; noiiHCHMH Spon; popisno število. — = Cfftjict; popisni častnik; nonHCHu« uacTHHirb, ouotHiiHpi; po¬ pisni oficir. ©onfett^ ; privoljenje, privolja; can3B0.ii;irb ; privoljenje, dovoljenje. 118 <£onfequenj. ©pnfc^ncnj; dosljednost; flocjrbAHOCTB; doslednost. ©oitfignation; naznačivanje, naznaka; HaaiKuimtairk: skazalo. — (SInmetfung) ; upu la, d oznaka; ynyTa, go amina; napotek, odkaz, odkazanje. — (Stužnmž); izkaz; H3Ka3T>; izkaz. (?onftgtitt?cit, bie 31 c ten; naznačiti spise ; nasnaMimi crince; zazna¬ movati, popisati spise. (Sonftatimt; obstanoviti (sudno dokazati); cygHO ponaša™; doka¬ zati, na gotovo postaviti. — (ber SBeffanb ctuer ©ac{)e); obstanoviti stanje stvari (sudno doka¬ zati kako se je dogodila stvar); cygiio ponaša™ nano ce e poro¬ gu.i a CTiiapn ; obstoj, stan reci. — (bie giifngfett einer $Pcrfon); sposobnost osobe kakve ; ciiocoShocti. ocooe KauBe; prikladnost kake osebe. ©onftatmmg ber uerbrecljertfcljeu 3:f>at unb bež £f)aterž; obstanovljenje zlocirskoga čina i tko je zloeinac ; gonaamiair]; 3Jio i inncKora nuna h tko e 3Jiounuaivi>; dokaz obstanka hudodelskega djanju in kdo ga je storil. ©onftitucnt, (examinator); izpitnik; hciimthhivb; izpraševavec. ©onftituirctt (jufcimmenftelfen) 3. 33. etne ©efeflfdjaft; složiti, sastaviti n. p. društvo; cjioskhth , cuctobh™ na n p. ppy;KTBO ; ustanoviti, sostaviti družtvo. [ urediti . — (orbnen) ; dati ustav, urediti; para ycTani>, ypepHTH; ustanoviti, — conftttutrenber 9ieid)žtag; ustavodajni sabor; ycTaBogaBHHH cadopt; ustavodajni državni zbor. — ein ©erid)t (beffcffen); urediti sud; y p e/; n tu cygT. ; ustanoviti, urediti sodnijo. •— (4>ert)oren) ; saslušati; cac.ijinarn: zaslišauati. ©oitftituiruitg ber ©emeinbe; uregjenje občine; ypeI;HBaH'h ooiiith- He; vstanovljenjc občine. GtmfUtut (ber); saslušanac, saslušanik; cacajinamiKi,; zasliseuancc, zaslišancc, izprasevanec. — (bflž) ; saslušak ; cacAyniaK% ; zuslišavanjc , zaslišanje , izpra¬ ševanje. , (Sonftttution (SBcrfaffmig); ustav; ycTaBT>; vstava. — (33efd)affenfyett) 3. 35. bež 8et6ež; kakvoča n. p. tijela; KaKBoha h. 11. 'rkjia; kakovost telesa (telesna), života, oft uur život. ©onftitutiouell; ustavni; ycTaiini.ni ; ustaven. CSoHftitutionŽnrt(einež©ebaubež); način gragjenja; namiiiT. opažena; način stavljenja, zidanja. Gonful; konzul (zaklonik) ; K0n3y.iT. ; konzul. (Sonfulat. 119 konfulnt; konzulat (zaklonstvo) 5 KOH3y.iarx>; konzulstvo, konzulat. koitfu(at3=; što se tiče konzulata (zaklonstva) ; turo ce xnxe koh- 3yaaxa; konzulstveni. konteftiren, ettnaž; priznati što; npn3iiaxn mxo; priznati , potrditi. kontcfticung; priznanje; npusnairb ; potrjenje. 8 eri d) tli cf) e 6- bet @d)ulbur!unte; priznanje zadužnice pred sudom; iipnnHairk 3agyn«HHne ijpeg'i> cjgoirb; potrjenje dolga pri sodnii. kontingent (jur ©rgimjung ber Slrrnee) ; dotičak, doticni dijel (za do- punjivanje vojske) ; goxn«iHHH /vl'>.n> (3a gonjtir.iinaHb isoiicue) ; dotično število vojakov (za dopolnjenje armade). konto ; račun; paxymi; račun. corrent; tekuči račun; xeuaniibiH pa L iym>; tečajni račun, konto- kurrent. kontrabanb; zabranjevina; MadpatrknuHa; kontrabant, potnima kup¬ čija, premitna kupčija. ~~ etn 2Baaten=(Sontrabanb ntac^en ; oteli zabranjevinu; oxexn 3a6paHh- BHHy ; oduzeti komu kontrabantno blago. kontrnct; pogodba; riorogča; pogodba. ~~~ einen Sontract abfdjltejjen ; sklopiti, načiniti pogodba; 3aKJiio>mxH norog6y; skleniti pogodbo. kontractntnfjig ; po pogodbi; no norogdn; po pogodbi. kontvamflnbtrcn ettoač; poreči što; uopehn uiro; oporeči, pre- reči, preklicati kaj. kontrnmnnbitnng beč 28cd)felž; poreka mjenice ; nopena MiHnige ; preklic menice. koittrnorbrc, f. Ufitbmutf; poreka; nopeua; oporeka,prereka, preklic. kontrnfignirnng, f. ©egenjeidjnung; uzpodpisak; y3no,jimcaKx.; pro- tipodpis. kontrnnenient, f. Ucbertreter; prekršnik; ripecxyriHHK , i>; prestopnik. kontfibniren ; plačati porezu; naaham uope3X.; plačati dačo. kontribution ; poreza; nopeaa.; davek , dača. kontributiotmle ; porezni poslovi, porezne stvari; nope3Hn noc^OBH, nope3He cxBapn; dačne reči. ©ontribution£S= ; što se tiče poreže; uiro ee rune nope3a ; dačni. — = §onb ; porezna zaklada; nopesna aaiuaga; dačni zalog, skladnica. — = ©duittboben; zajednička žitnica; 3aegHtwKa aurmniga; skladne žitnice. ©ontribuent ; porezka glava; uopeHiciia iviana; obdačenec. ©onttolle ; prigled; iipnr.ie/yi>; prigled, kontrola , občuvanje. ©otroltenr ; priglednik; npnr.iepHHKb; priglednik , kontrolnik. ©ontrollircn ; prigledati; npnr.iegaxn ; prigledovati, kontrolirati. 120 dunitoHa (SonttotU; prigledni; npurjiegHbiH; kontrolni. — = pfltcfjtig ; prigledu podvržen; npnr.ie^y nogBpateirb; občuvanju •podvržen. — = Sfficictre; prigledu potvržena roba; npmviegy nogBpu;eHbiH ecnair*» po6a ; obcuvanju podvrženo blago. — 5 SScrfaljren; priglcdno postopanje; ripurjie/tHO nocTjriaHi; kon¬ trolno, prigledno ravnanje. — = 3Befeu ; prigledstvo; npmvLegHHUCTBO ; kontrolstvo, prigledstvo- Gontumn; (tltt ^voceffc); okornost (nedolazak pred sud); onopnocri) (He/tojiaaaiia. npegt cvp/i.); neprihod, nepokornost , kontumacija. — ob contumaciam obfkgett; nadvladati zbog okornosti druge stranke, što nije došla pred sud druga stranka; HagB.iagaTH a6on. oiiop* hocth gpyre c/rpainte, itito uho ,;ouua npega. 0371/1. gpyre cTpaH- ue; pravdo vdobiti zavoljo neprihoda (nepokornosti) druge strani, po kontumacii. — (3lnftctlt gegen bte iJScft); lazaret; aasapen.; kontumacija. Gotttumnj; što se tiče okornosti (nedolazka pred sud), što se tiče lazareta ; iiito ce Tiiue okophocth (Hegojia3ua npegt cyga>) , ihto ce THue .lauapera ; kontumacijni. — = ©rfenntntp ; presuda zbog okornosti; npecyga 36on. OKopHOCTH, razsodba zavoljo nepokornosti, kontumacije. — sUrtljetl; presuda zbog okornosti; npecyga 36orB OKopHoc r rH; sodba zavoljo nepokornosti, zaočna sodba.. — j ; lazaretski putni list; jmapeTCKifi njTHbiii jihctte. ; kontu¬ macijni potni list. — s ^votofott; lazaretski napisnik; .laaapeTCiiiii 3aiiHCHHK r b; kontu¬ macijni zapisnik. Gonucntionalftrafe, f. SSergutungžbetwg ; naknadbina; iiaunagdHna; pogodbna kazen, povračilnina. ©OrtBentionŠ = ©tlbetmuttge; dogovorni srebrni novae; goroBopubin cpe6pnbiii HOBaipb; dogovorni, lconvencijni sreberni dnar. (Soorfcinirt; uzpostavljen ; y3iiocTar(.ikn7>; vštric postavljen, s or e dj en. ©opic, f. 2(6fd)rtft; prijepis; npemicb; prepisek. ©opireit, f. Stbfdjtetben; prepisati; upenucaTH; prepisati • Corboit, @amtatž= ; stega zdravstvena; Kopini. 3/;paBCTBeHwii ; — bett GŠotbon jteljett; postaviti Stegu; nocxaBHTH kop/^hu.; posta¬ viti kordon. Gorp£, 9Mitdt=; kor vojnički; KOP'b bohhhukih ; oddelek, kor vojaški- Corpus delicti; predmet zločinstva; npe/pien. 3aouHHCTBa; reč hudodelstvo zadevajoča. (Somatitdt. 121 ^otrcatitat; suobvezanost za cijelu stvar; cjcBeaaHOCTb 3a ijtuy CTBapa ; nerazdelna sozavezanost, sodolžnost. ®ortcctimicU ; popravni ; nonpaBHbiii; pokoriven, strahovaven. ' ©etitfjt; popravni sud; nonpaBHbiii cyfl r B 5 strahovavna, pokor iv- na sodnija. ^orrcctiončs> popravni; nonpaBHbiii; strahovavni. ~~ * Sfnjlalt fur ©etftltdje; popravnica za svečenike ; noripaBHinuTe 3a CBeniTeHHKe: pokorise. = •Sau§ ; popravnica; nonpaBHJinuiTe; pokorivnica. ^orrcctur ttt etnet ©d)Vtft; popravak u pismu; lionpaBa y nncMy; poprava v pišu. ®otrcntgclb, f. (Sumntgelb. ^orrefponbcitt; dopisnik; ,i,oiihchhk’l; dopisnik, dopisovavec. ~~ ©djjiffgs; dopisnik lagjni; ^orincHnii'b .ial)Hbiii; dopisnik ladjin. ~~ ('^anblungžfreunb) ; trgovacki, prometni prijatelj’; TproBauniii, npo- MeTHuii npiiiTe.ir.; kupčijski, trgovski prijatel. ®ortcfpimbcttj amtlidje; dopisivanje uredovno; ^omiciiBaHk ype^OBHo, •'inaiiHMuo ; dopisovanje uredslto. ^otrefponbtrcn mtt ^finanben; dopisivati kome; AonncHBaTH KOMe; dopisovati komu. [kupon. ^oupoit, š odrezak kamatni; o^peaanb KaMaTHbiii; odrezek, ©Durict; ulak, brzoteča; yjiaK r b, 6p30Teua ; jadernik, liitrosel. ®ourtage, f. 9Jiaf(erge6uf)i‘; samsarina ; caHcapnHa; mešctarnina. kramola ; npaMOJia ; kramola. vjerovanje, vjerivo; ntpoBaHk, BkpiiBo; up, vera. ®tcbtt£$=; vjerovni ; BkpoBHbiii ; upni, ~~ = atnftatt; vjerovni zavod, vjerovaonica; nkpoBHi.iii 3aBO,vb, B-bpo- Ba.iniiiTe; upna naprava. = 33ucf); vjerovna knjiga ; ni.[)OBiia inibura; upna knjiga. = ©Ciffa; vjerovna pjeneznica; ntpoBna likHesunna; upna dnarniča. ~~ = £)petatlon; vjerovno poslovanje; BipoBHo iioc.ionaHk; upno zapo- 5 SEfiefen ; ijerovanstvo ; BbpoBHiiucTBO; up, upne reci. [vetje. ®tcbttircit etroaž an 3emanben; dati kome što na vjeresiu, pocek; ^a- th noMe iuto na Bepeciio, noueirb; dati komu kaj na up, na vero, na pocek. ^tcbttbricf ; vjerovno pismo ; BbpoBHO iihcmo; upni list. offenet ©rebitblief; otvoreno vjerovno pismo; omopeHO BkpoBiio nncMO; odprti upni list. Prebitor, f. ©iaubtget; vjerovnik ; nhpHTe.ii.; upnik. ®rcbitDrcn=2tužfct)uj?, f. ©lauf>iget=; odbor vjerovnika; o^oopi BipH- Tejia; odbor upnikov. 122 CSvifca. ©riba; propaostvo; nponaocTBO: kant, sk ic upnikov, krida. — tn ©riba gerafljen ; propasti; riponacTH ; na kant priti. — liber ben .£>anbe(3mamt ift bie ©riba au8gebrocfyen; propao je trgovac; liponao e TpronanT,; kupčevavec je na kant prišel. ©ribafaU ; slučaj propaostva ; cjiy>iaft nponaocTBa; primerlej kanta- CSrtbtttor ; propalica; npoua.uiua j kridatar, prezadolženec. ©riminat=; zlocinstveni; 3.iounHCTBeiibiH; hudodelstveni. — 5 fatf; zlocinstveni slučaj; 3.1 o u h h ctb c h bi h cjiy i iaii; primerlej hu¬ dodelstva. — *©ertd}t; zlocinstveni sud; saoHHHCTBeHtm cyn% : kriminalna sodnija. — s^ojien; zlocinstveni troškovi; aaouHHCTBeiiH tpoiukobh; kri¬ minalni stroški. — = 91icf)tet; zlocinstveni sudac; 3ao i iHHCTBeHLiii cygia; kriminalni sodnik. — = 9(icf)teramt 5 zlocinstveno sudstvo ; s.iouHHCTBeno evgcTno; krimi¬ nalno sodništvo. — flatiflif^e iDuetlen; izvori zločinstvene statistike; H3Bopu 3 jio i ihh- CTseHe urraTHCTHKe ; izviri kriminalne statistike. ©ulprt, f. SBerf(f)ttlbett; krivnja (krivica); iipuBiiiia; krivnja. ©ultur; zemljodjelstvo (obragjivanje zemlje); of>pal)HBaiii; 3 eM. 1 l>; obdelovanje, izobraženje. ©utturš=; što se tiče obragjivanje zemlje; ihto ce Time o6pal)Hitaiin 3eM.ib; — 5 5tufwaitb ; troškovi za obragjivanje zemlje ; rpouiKOBH 3 a o 6 pal;ii- nauk aeM.rh; stroški za obdelovanje (zemlje), za izomiko. — = ©attung; način obragjivanja zemlje ; HauHirn odpal^HBanH 3 e.v 1 . 1 b ; način, vrsta obdelovanja. ©ultu§ ; bogoštovje ; (SorouecTie ; bogočastje. — (žReltgioilžubung); bogoslužnost; bogoslužje; 6orocjiyjKHOCTb; bo¬ goslužje. — SJtintjter bež ©ultUŽ; ininistar (doglavnik) duhovnih poslova; mhiih- c/repB /iyxoBHbi iioc.iona ; minister bogočastja. ©ultu3= j bogoštovni; dorouecTHbin; bogočastni. — = ©egenftanb; bogoštovni predmet; dorouecTHbifi iipegvierT,; bogo¬ častni predmet. — s bogoštovna svrha; oorouecrHa nbjib; bogočastni na¬ men, konec. ©nmulotio ; nakupni; HaiiyriHbiH ; skupni, nakupni. — 5 ©affa; nakupna pjeneznica; naitynHa nbHesHBpa; skupna dnarnica. Sumuliten. 123 ®«mulircit bte ©tMfess; više kazni zajedno naložiti; BHine Kasni« 3a- o najiosiHTH; več kazni ob enem naložiti. ^ittaub ; skrbstvenik (koji je pod skrbstvom); CTapairhHHKfc; skr- bljenec, oskrbovanec. kurate! ; skrbstvo; crapa rejibCTBO; skrbstvo. ®Uratel$=; skrbstveni (što se tiče skrbstva); crapaTeJibciiiH (iuto ce rune craparejibCTBa); skrbstveni. 5 ©ntt)ebung , ukinuče skrbstva; yKHHyhe craparejibCTBa; odprava odvzetje skrbstva. = Secret; skrbstvena odluenica; CTapaTeaiiCKiii ^eupeTt; skrb¬ stveni dekret. ' = ©cgcnftanb ; skrbstveni predmet; crapaTe.ibCKiii i ipe g.ucrb; skrb¬ stvena reč. ~~ * SR e d) nun g ; skrbstveni račun; CTapaTejibCKiii paujiri.; skrbstveni račun. — = Stabette (SluštneiS); skrbstveni izkaz; CTapaTejiacKift H3i;asi; skrbstveni izkazek. ~~ = SBev^attgung ; stavljenje pod skrbstvo ; eramifnib nogr. craparejib- ctbo ; stavljenje , djanje pod skrbstvo. urntor ; skrbnik ; craparejib ; skrbnik. ®urotoi'g=9pflid)t; skrbnička dužnost; crapareabcita AyjKHoerb ; dolž¬ nost skrbnika. ®ur=^often (avjtltdje); Ijekarina; .rbKapnna ; stroški za zdravljenje. f nutnbar.Ulidjf); vidarina; ungapinia; stroški za celjenje. — = SjSfitfdjeret; nadriljekarstvo, nadrividarstvo; nagpnjikKapcTBO, Ha- ApHBHgapcTBO; brezoblastno ozdravljanje. ~~ =$pfufd)er; nadriljekar, nadrividar ; HaApn.djKapr , Ha^piiBHgapi); brezoblaslen ozdravljavec. ®«rrcttbc ; obtečnica; odreunuua; okolnica. ^urrcitt; tečajni, tekuči; reuaniihiH, TeKyhiii; tekoč. ®urtcnte Stcten; tekuči spisi; reuannu, TeKyhH ermen ; tekoči spisi. ~~ 2trbeiten (®efd>afte) ; tekuči poslovi; TeKyhH, TeuaiiHH iiocjiobh; tekoči opravki. ~~~ Služlagett; tekuči troškovi; TeuaiiHH, reKy h n rponiKOBii; tekoči stroški. ^Utrctitgclb ; tekuči, hodni novac ; reityhiH , x«AHbiii HOBaqb ; tekoči dnar. ~~ auf (Surrentgelb accepttrter SSBedjfel; mjenica prihvačena u hodnom novcu; ivitHHiia npiara y vopifOM-b HOBny; menica za tekoči dnar prejeta (vzeta). ®»r§, ©elb=; hod, tečaj, novčani hod, tečaj ; xoat,, revah, iioBva- Hbiii xop r b, Teuaft; hod, kurz dnar ja, zmenitna cena. 124 Gut'3* Gut$=; što se tiče tečaja; ihto ce TH l ie Teuaa ; lcurzni. — = 3ettet; tečajnica; 'reuaiina ne4y.n1 ; list zmenilne cene, kurznica- ®rtd)traufcntc(^t; pravo kapnice; npaBO Kaimui;e, uariaHa crpeei pravica kapa. ®ttfur^aften; jemciti se, dobar stojati; cmiht’ ce, 4o6ap r B ctoath; zavezan , odgovoren, dober biti za kaj. — (Pcrcmttuorten) ; odgovarati; o^roBapaTH ; odgovoren biti. ®afurt>aftung ; jemstvo, odgovornost; omctbo, o,;roBopHOCTi.; za¬ vezanost, odgovornost. — unter etgener 3)afM)aftung; pod vlastitim jemstvom, pod vlastitom odgovornosti; 1104B coficTBeHbiMB omctbomt. , rio^t co6c r rBeHOM't o,;i’onopHOCTi[o ; pod lastno odgovornostjo. ®oIntatieti; Dalmacija; /Ipuviania; Dalmacija. — bctš ^ontgretcf) ©almatien; kraljevina Dalmacjie; KpajikBinia /J.ajuvia' nie ; Dalmatinsko kraljestvo. ®rtinpffd;ijf; paroplov , parobrod; riapoiuoBT,, napočpo/VL ; paro - brad, parna ladja. ®atnpffcbiff«t>rt; paroplovstvo, parobrodarstvo; naponJiOBCTBO, na- po6po r ;apcTBO ; parobrodslvo, vožnja s parobrodi. * ©efettfdjnft ; paroplovstveno , parobrodarstveno društvo; napoiuoBCTBeHO , iiapodpo^apcTneno ,i,pva;TBo; družba parobrodstva. ®aranflat»c; kapara; Kanapa; ara, kapar a. ®oroufgabc, f. Slgio ; prid ; iipH/VB; nadavek. ®rtrOictcn, etttaš, — ettie <2i$etl)ett; davati što, — sigurnost; /jana- th ihto, — CHryj)HOCTf>; dati, ponuditi kaj, — varnost. ^Darbietuttfj ; davanje; ^aBank; ponuda. $>rtrlcgctt (aužcinanberfefjcn) ; razložiti; pa3JionttiTH ; razložiti. — (betoeifen); dokazati; Aoita3aTn; dokazati. [s enje. ®artcgnitfl ; razloženje, dokazanje; paa.ioaienb, $0Ka3ant; razlo- ®atlct>en, f. ©arlet^ett. ®arlcibcit 5 uzajmiti kome što; y3aftMHTH KOMe ihto; na zajem, dati komu kaj. ®orIei^CH, bflž ; zajam; 3 a a M r i,; zajem. [godba- SDarIct&ert3=93ertrag; pogodba zajma; noro^ba 3aiiMa; zajemna po- ®rtrleil>et; zajmodavac; aaHMo^anau,!.; zajemodavec. ©arnadjadjttmg. 125 ^arnacfmdjtung ; vladanje'; B-iagairl;; ravnanje po čem. ~~~ ettcag bem Slmte sur unb ®amadja$tung jufteffen ; dati što uredu na znanje, da se polag toga vlada; ihto ype/;y Ha 3HaH'b, ga ce no TOMe it.ia.ga; vročiti kaj uredu na znanje, in da se bode po tem ravnal. ^ttrftellcn; prikazati, predstaviti, opisati što; lipnuasaTH, npe,i,("ra¬ nimi, oiiHcaTH uito; razložiti, popisati. bie ^atfai^en im ^Si - oje^; prikazati, predstaviti, opisati cinjenice u parnici; npnKa3aTH, npegcraBHTH, ormcarH unHhHHne y napHHijH; razložiti zgodke v pravdi. ^rttftcUuiuj; opis, prikazanje, predstavljanje; oiihct., iipHKa3aH'b, npe^CTaBJiHHb; razložba. btlbltdje; predstavljanje u slici; npegcTaBjairk y c.iiimi; podoba, predstavljenje v podobi. ^att^un ettcaž (mit Utdunben); dokazati što ispravama; ^oua3aTH ihto HcripasaMa; dokazati kaj (s pismi). ^utitcn etne Urlunbc; datovati ispravu; gaTOBaTH ncnpaBy; datirati pismo. ^nto, ffie^feladato; mjenica od ilate; Mkniina ogi. gare; menica a dato, oddnevna menica. Saturn; datovanje, data; gaTOBamk, gara; datum. ^njtmfdgcnfmtft, f. 3 n iftbentton; umješak; yM'kiuaKT>; vtik, po¬ sredovanje, ■^ecPcn; namiriti; iianuipiiTH ; založiti, zagrinjati. bte Stubiage butci) bte GinnaBmc; namiriti trošak primutkom; humh- Phth TpoiuaK'ii ijpnxogoMT>; založiti, zagrniti stroške s prihodki. ~~ (ftdjetftelltm); osigurati što cime; ocnrypaTH ihto umne; zavarovati. ben SSegug einer 28aatc; osigurati nabavu robe; ocnrypaTH Ha6aBy ecnaiia, po6e; zavarovati dobivanje blaga. = Urfitnbe; osigurna isprava; ocnrypHa HcupaBa ; zavaro- vavno pismo, ^ccrct; odlucnica; geiiperi.; dekret. 3tnftellungž=; postavna, odlucnica postavnica ; nocTaBHiuga, nocTaB- hhh geapeTT,; službodajni dekret ♦ ^ccuffiuc 9late; potonji rok placanja ; noTantift poKT. ruahaHn; po¬ temni znesek odplačila, znesek po obroku odplačevani. ^cbtcrttton; posveta; iiocBera; posveta. ^efieicnt (ftanfet ©eiftltdjtev); nemočni svečenik; HeMohHHH CBeuiTe- hhkt. ; bolehni duhovnik. ®cfictcntcit=; što se tiče nemočnih svečenika; ihto ce Tnue Heiuohubi CBeuiTeHHKa. 126 Seficienteio ®eftctcntcn=®el)alt; plata nemočnih svečenika; ujma HeMohimi cb«" iiiTemma; 'plača bolehnih duhovnov. — = $CtUŽ; kuča za nemočne svečenike; n\h a a a iieMohtie cneurreHHKe; hiša za bolne duhovne. ®cftcit; manjak; He^ocraHaKt, MannK' 1 ,; manjek, primanjkava. ®cfinitit); konaeni; Konaniii.iH; dokončni. — (gntfdjetbung; konačno riješenje; nonanno piiuenk; dokončna razsodba. — (pr); stalni; cra.uiMH ; stanoviten, stalen. — SScfefcung etrteš Slilltež; stalno popunjenje ur e tla; cra-ino iionvniurt’ jpe^a; dokončno, zatrdno podeljenjc službe. ®cIcgation; odreti; o^pe^t; prezročba, odred, odbranje. — trrt SBege bet 35elegntion; putein odreda; njTevn, ogpe^a; po od- redu, odbranju. — (@ertd)t, Sinit); odredni sud, umi; o^pe^Hufl cy/;B, ype/vi>; od¬ re dna, odbrana sodnija. ®elegircrt ; odrediti ; o.vpegirrH; odrediti, odbrali, odpraviti. — etn ©ertdjt jur SSetljanblung unb ©ntfdjetbung; odrediti sud za raz- pravu i riješenje; ogpe.pHTH cy,yf> 3a pa3npaBy h ogjyny; rečprezro- čiti sodnii v obravnavo in razsodbo, odbrati sodnijo za obravnavo■ — etn ©eriept jur Unterfucfjung; odrediti sud za iztraživanje; ogpe/turH cy/vn 3a H3TpajKHnairk ; preiskavo prezročiti (odkazali) sodnii. — Senianben (abjenben) ; odrediti koga kamo ; opestmi nora naMO j koga poslati (odpraviti). ®clict; prestupak; npecTyiiaK'B ; hudodelstvo ali pregrešek. SDcItctcmStegiftei - ; kazalo prestupaka; na3a.io npecTyriaKa ; kazal 0 hudodelstev ali pregreškov. 3DcItqucnt; prestupnik; npccTViinHKT, ; hudodelnik ali pregrešnih. SDcIirium, f. 2£itl)ttftnn. ®dogircn ^entanben; izkučiti koga; H3nyhHTH nora; koga iz stano¬ vanja spravili (razstaviti). ®cntavcatt 0 »g = Stnte; megjašni potez; Mel^auina .iHHia, Mepanmud noTe3tb; mejna poteza. ®ctnoltfett, ettt ©ebitube; razoriti sgradu, razgraditi što ; cpymnTH 3rpa ; ;y; podreti, razrušiti poslopje. = 9leberS; razgradilo uzpisje; paarpa^no y3»Hcie, pe- nepc/n; protipis za podiranje. ®cmonftrtttion (Sctceiž); dokaz; A 0Ka3 ' I >; dokaz. — (93erbeutlidjung); razjasnjenje; pa3acHbHBant; razjasnjenje. — (jur ©č^redung U. bgl.); javnokaz ; HBHona3'B; javnokuz. SDcttfntrtl; spomenik; chomchhkb; spominek. ©enlmitiije. 127 ^ettfmunje; spomenica, kolajna za spomen; cuosieHHita, Ko.iaiiHa 3a ciio.MeHT); spomenica, svetinja v spomin- spomenopis; cnoMeHonacb; spis v spomin. ®cnuitctttJtt; opovidnik; ononb/tHiuiT., o/taitHUKT.; ovadnik. ^cpattemcnt (2t£>tt)etlung); odsjek; osebica: odsek, razdelile. ~~ (ArctS) ; okružje ; oitpyaiie ; okrog, okrožje. ^cpcfc^c ((Stlbotpd^aft); pospješnica; riocribuiimpa ; berzo naznanilo. ~~ (Slmtžberidjt); nredsko izvješce; ype,i,ci;o, auanunno H3B'bcTie; uredsko poročilo. deponent; ostavilac, ostavodavac, pokladodavac; oeTaBo/taBaipt, ocTaB.iiiTL; položnih, shranivcc. ~~~ (Sliižfagcr) ; svjedok, izpovjedalac; cBb/toKT>, HanoBb^ajiaui; po¬ vednih , svedok. [dati spise. ^eponitett, 2(cten ; položiti spise; y.ionnmi cmice; položiti, vkla- (Ijinterlegen) efroaž bet ©ericfjt; ostaviti što kod suda; ocTaBum iuto Ko,yi> cy,;a; pri sodnii kuj položiti, shranili. ~~ ctroag bet 2>emanbeit ; ostaviti što kod koga; ocraBHTH uito K ora; pri komu kaj položiti, shranili. (attžfagen) ettcaž; izpovijedati što; uauoBb/taTu iuto; povedati kaj. ®cportifcn ; poslati u prognalište; noejtaru y aaronenb; odpeljati koga (tje, kamor je izgnan). '^eportirung ; poslanje u prognalište; 3aT0'jeub; odpeljana. ^epofttar (Uebeme^met); ostavoprimac, pokladoprimac; ocTanoupu- iviapT, ; prevzevec, hranivec, hranitelj (položene reči). ®cpofitctt=; što se ostava tiče; iuto ce ocraBa Tute; položni,hranilni. - 21 mt; ostavni ured; ocTaiutMii ype t yi>; položnija, položni, hra¬ nilni ured. ~~ = SBatt!; ostavnica, pokladnica; o oran mina : položna,hranilna banka. — = (Sciffci; ostavna pjeneznica; oceanna nbneaiuiua: položna, hranil¬ na dnarnica. [hranilni komisar. ~~ s (Sommtffar; ostavni povjerenik; ocTaBHbiu KOMMucapt.; položni, = ©ebttljr; ostavnina, pokladninai ocTanuniia ; hranitnina, položnina. —• = ©elbet; ostavni novci; ocTaBHH hobiju; položni, hranilni dnar. ~~ - 3'tfttuctton; ostavni naputak; octobho ynyrcTBo ; navod, nauk za vložitev. — * <2>cf)ettt; ostavno pismo ; ocTaBHO iihcmo ; potrdilo položbe. ~~~ = SSetmbgen; ostavbina, pokladbina; ocTaBuiTHHa; položno pre¬ moženje. ®cpoftttou (Slttžfage) ; izpovijedka; U3riOBb/jKa ; povedba, besede. geugttijj; svjedočanstvo ; cnb/tonaHCTBO ; svedočba, spričevalo. ^epofttum; ostava, poklad; ocTaBa; pologa, hranilo, hranjena reč. 128 Sepurireit ®cpurirctt etne fRealitdf; skinuti terete s nepokretnosti kakve; ckhhJ'- th TepeTe ci> HerioupeTHocTH Kaiine; očistiti posestvo dolgov , spraviti dolge raz posestvo, razdolziti. deputat; plata u stvarima; iuaha y CTuapima; dodajva plača v blagu, dodajek, deputat. ®eputat3mrtim; koji prima platu u stvarima; koh nprnua njiahj J CTBapHMa; deputatnik. ®eputatum ; odaslanstvo ; aenjTauiia ; poslanstvo. — (®eftuttrte) ; odaslaništvo; o^acjiaHHHCTBO ; poslanstvo. ®cputircit 3^nanben ; odaslati koga; o^acjiaTH nora: poslati koga. ®cputtrtcr f. SIbgeorbnetev; odaslanik; o/tac-ianmo,; poslanec. 2DereIictc ; pustolina; iiycTO.iniia ; zapustiti. ®cSccnbctttcn; natražje, natražci; H3xo^iiHqH, naTpai; s lakta v navzdolni vrsti, navzdolniki. — (Sftadjfommen) ; potomstvo, potomci; hotomctbo, hotomum; za- rojenci, zarod. iCefmpttott, f. 93efd)tei6ung. ®cfcrtcur; odbjeg; o,;6kn,; uhajavec, pobegnjenc. SDcfettiott; odbještvo; o^dtiKCTBO ; pobeg, uhajanje. ®cfcrt)it ber stbbofaten ; odvjetnina; o/tBliTUHna ; prislužekadvokatov- letati; podrobnost, potankost; iio^po6hoctb, noTaHKOCTb; po¬ drobnost. — tn§ ®etail etngefjen ; upustiti se u podrobnosti, potankosti; yny cthth ce y noflpočnocTH, HOTanKOCTH; spustili se v podrobnostii natančno razlozbo. — tn S)etati berfattfen ; trgovati na sitno; TproBaTH Ha chtho; proda¬ jati na drobno. ®etait$=; podrobni, potanki; rioApodHMH, noTanidn; podrobni. — = 2tužfuf)rung ; potanko razloženje, izvršenje; uoTaHKo pa340HieH'k> iiaspuient; natančna razlozba. — 5 ©efttmntung; potanka odredba, potanko ustanovljenje; noiaHKO onpe/pLrljHk, ycTaHOB.itirt; natančna odločba. — » .guinbhntg ; trgovina na sitno; TproBima Ha chtho; kupčija na drobno. — = 3 n fdnctton; potanki naputak; noraHito ynyTCTBo; natančni na¬ potek, navod. — = Sftecfjnung ; potanki račun ; noTanKifi paiyHT>; natančni račun. ®etentu>it3Imu§ ; zadržnica; aa/tpaumere; zadržnica. iCetmoration, f. SSerfc^tec^terung; pogoršaj , pogoršanje ; noropmaii> noropiuairk; spridba, spridenje. iCetcrtorircn etne ©adje; pogoršati stvar; noropiuara cTBapn; spriditi• ©futfdjer. 129 ®cutfd)ct iDrbeti; njemacki red; HkiHauitift pe^i ; nemški red. ®eutfd>meifter; poglavar njemaekoga reda; nor.iauapi ukiviaiKora pe^a; veliki mojster nemškega reda. (SofutigŽKOrt); priča; ripim, gonima; posloviva, geslo. ®tat(xl=5trttfel; saborni elanci; cačopHH H.iaimi.i; zborni ilcni. ^icitcn; nadnevnice; Ha,i,neaHnii I a; dnine, diete. $Haten=; nadnevnički; iia^HcnmiMidii ; dninski. [razred■ —■ = SIflffe; nadnevnički razred; Ha^neBHHUiiiii paape^t; dninski ~~~ - spaufc^alc; nadnevnička cdsječnica; na^HeBHH^iKa o^cbnuima; dninski načezek. narječje; Hapiiie; narečje. ^tctircn Qum 9iadjfd?retben borfagen); diktovati; AMtTonaTH; na- rekati. (juerfennen eine ©tvafe) ; naložiti kome kazan ; Ha.ioiKHTH nosie na- 3am>; naložiti, prisoditi komu kazen. ^ibaftiE ; naukoslovlje; Hajnocjionie; podukoznanstvo, didaktika. ^ibaftifrbc §at)tgfeit; naukoslovna sposobnost; HaynocjOBiia cnoco6- hoctl ; didaktična, učiteljska prikladnost. ^icb ; kradljivae (tat); npa^.u.HBaivi), ayuean>; tal. ■^irbtn; kradljivica (tatica); Kpa^jibHBHi^a, jijneainua; tatica. ^tcbž=; kradljivski (tatski); Kpa^ibHBCKiii, jiyueaiCKm; tatovski. ~~ = SBanbe; društvo kradljivaca (tata); ApyjKCTBO upa^anuBana, .iy- nea>a; kardelo latov. " = ©enoffe; sukradljivac (sutat); ejKpa^.iBHBaLi/i,; tatovski tovarš, sotat. = $anbwetl; kradljivski (tatski) zanat; Kpag.ibHBcniii, jiynejKKiH aaHart; tatovsko rokodelstvo, mojstrija. = .£>ef)let; jatak; araiib; slcrivavec tatov. * .§etfer; kradljivski (tatski) pomočnik; Kpa^abHBCKin, ajneaiCRin noMobHHKt; tatovski pomagač. ~~~ - ©djlitffel; kradljivski (tatski) ključ; KpaA.iBHBCKiH, jijneniCKik 11 . 110 'it; tatovski ključ, vetrili. ®icbfta(»I; kragja (tatbina) ; Kpal)a, .ijneaiCTBO; tatvina. ^icttcii (3Mcttffe leiften) ; služiti; c.iya;nTH ; služiti. ~~~ etnen .g>mn um j?oft; služiti gospodara za hranu ; cjjikhth rocno- Aapa 3a xpauy ; služiti gospoda (uj za hrano. ~~ (taugltcfy fetn) jur SKHberlegung ber ©tnmenbuitgen; služiti za opro- vrgavanje prigovora; cjiya;HTH 3a onpoBpraBaHk upiiroBopa, npe- Koe.iouiii ; služiti, biti za ovrženje vgovorov. ~~~ aUiu SBetcetfe iutbev ^cnuuiben; služiti za dokaz proti kome; cjiya>n- th 3a AOKa3Tb npoTHB ib Kora ; biti v dokaz proti komu. 9 130 ®ictier. ®ictter, 2lmtž=; uredski sluga; jpegcKiii, 3BaHuuHbiii cjiyra ; uredski služabnik. ®icitfl; služba ; cjyai6a ; služba. — (3(mt); ured; ypegt : vred. ®icnft=; sto se službe tiče; iuto ce Tune c^yHi6e; službni. — = abtragltdj ; na uštrb službe ; ; na yiurp6'b c.iyjKoe; službi v ško' do, škodljivo. — = 2tlter; godine, ljeta službe; rogmie, .lira c.iyn;6e; leta službe. — 5 Slngelegenljett ; posao od službe ; nocao ogi cjiym(3e ; službni opravek, službna reč. ■— s 3Sefel)I; službenazapovijest; cjiyjK6eHa 3anoBierb; službno povelje ■ — = Oefllffett; gorljiv u službi; ropjibHBi, ripHaimanrb y cjiyjK6H; g°' reč za službo, službe rnaren. \posel — = 33Ote ; služinče, sluga, sluškinja ; cayra, ejijiKumra ; družinče, — = 33otenoi*bnung; služavnik (red za sluge i sluškinje); cjiyjKaBHHK® (pegi 3a cjiyre h cjtyiKKHHt); red, postava za družino, posle. — = (šautton; sigurnica za službu; CHrypHHuia 3a c.iysK6y; službuj varšina, zagotovšina. — * (Sldffe; razred službe ; p as p ega. c.iyai6e ; službni razred. — s @tb; zakletva od službe ; 3aKJieTBa o grb c.iya;6e, npHcera; službni prisega. — = @tfet; gorljivost u službi; peBHoeTb y cJiyni6H , rop.ibHBOcTb; službna gorečnost, marnost. — = ©intntt; stupanje u službu ; CTynaiit y cjiynt6y ; nastop službe. — = (Sntlaffung; odpust iz službe; ognycTi> H3B cjiya;6e; odpravljenje iz službe. — = etfa^ten; izkušan u službi; HcnycaHU> y cjiyai6H; skušen v službi ■ — = (štnemtung; postavljanje u službu; nocTaBJiatri y e,jiyHs6y; po' stavljenje v službo. — = gad); struka službe ; CTpyna c.iya;6e ; predel službe. — 5 ga^tgfett; sposobnost za službu; cnocoČHOcrb aa c.iyai6y ; pri' kladnost za službo. ~ [o službi■ — = gleip; marljivost u službi; npn.iiiUHOCTb y c.iya;6n; marljivost — sgrau; gospodarica; rocnogapnqa; gospodinja. — = greunbfd)aft; službeno prijateljstvo; c.iyHt6eHO npiflre.ibcrBOj službno prijatelslvo. — * freunbltd? ; U službenom prijateljstvu ; y c.iyiK6eHOM'b npiHTe.ii>' CTBy; v službnem prijatelstvu. — ež JOtrb btenftfreunbltd) etfudjt; moli se u službenom prijateljstvu; mojih ce y c.ijHioeHO.vrb upuiTejucTBj; prosi se v (po) službnem prijatelstvu. 131 ®ienfts©eber ; službodavac ; cjiy}K6ogaBa4B; službodajnik, gospodar. = ©rf>re$en; službeni nedostatak; c.ijaideHbiii ue,\0CTa'ianT,; službni pogrešek. ~~ - ©eljalt; plata za službu; ruara 3a cayai6y ; plača za službo. ~~ - ®e^etmmjš; uredska tajna; ype/;eKa, aBamiuna Talina; službna skrivnost. [h c.iyn;KHiih; družina. = ©efittbe; služina, služinčad (sluge i služkinje); c.iymHHaAB, c.iyre = ©efltd) ; molba za službu ; m o ji 6 a 3a cjiyt!ioy ; prošnja za službo. 5 (Srattale; plata za službu iz milosti ; naaTa 3a caym6y H3 B mm.io cth ; plača iz milosti. ~~ = err; gospodar; rocno^ap-B ; gospodar. ~~ - 5afyr; godina službe; ro^HHa cjtyni6e; leto službe. ~~ - ^ategorte; razred službe; paspe^B cayat6e ; vrsta službe. * &(etbtmg ; službeno odijelo ; e.iya;6eno o,yhao ; službna obleka. ~~ * Setjhing ; usluga; ycjiyra; služba , oprava službe. = Soljn; služinska plata; c.iyiK(5eHnuKa miaTa; mezda za službo. ~~ - Soljnjlmtigfettm; razpre o služinskoj plati; pa3npe o cjiyai6eHHi- Koii lijiarH ; prepiri zastran službne mezde. ~~ * log; bez službe; 6e3B eayai6e; brez službe. ~~ = £)tbnung; službeni red ; cjyHi6eHbitt pe^B; službni red. = sOtt; mjesto službe; mIjcto c.iya»6e; mesto službe. ~~~ = 1)3 er fon; službena osoba ; c.iy ;u6ena oco6a ; služabnik, službnaoseba. ~~~ = ^fltcfet ; službena dužnost; cjiya»6eHa Ay;iiH 0 CTB ; službna dolžnost. ~~~ = fifltdjtig; dužan služili, po službenoj dužnosti; /ivatain. c.ivikhth, no e.iya;uenoii ^y n; h o cth ; dolžan služiti. etioag bienft))flii$ttg tlfun, embertcljten; riniti, javiti što po službenoj dužnosti; mhhhth, hbhth ihto 110 c.ijrKoenoH ajikhocth; storiti kaj po službni dolžnosti. ~~~ - ipiafj, =$often, f. iDrf. ~~ = ^ragmatif; zakon za službu; 3auonB sa cjiyai6y; red, predpis , pragmatika za službo. [ pravilnik. * Steglentent; pravilnik za službu; npaBiuHHKB 3a ejiyin6y; službni ~~~ = Steife; put u službi; nyTB y cavaiGn; pot v službi. ' = ©adfe; službena stvar; c.iya;GeHa cTBapt; službna rek. ■ = ©d)Vetbcn (Stote); službeno pismo; e.iya;6eno iihcmo ; službni dopis , pisanje. - 6a ; služba. = Sauglicfdeit; sposobnost za službu; chocoohoctu aa c.iy;u6y; pri¬ kladnost za službo- ~~ * Sveite; vjernost u službi; BbpHOCTB y caya;6n ; zvestoba v službi. 9 * 132 ®ienfU ®ičnfl=Unfafytgfett; nesposobnost za službu; HeciiocoonocTb 3 a c.ij*' 6y; neprikladnost za službo. — = 9Setlet|uttg; davanje službe, postavljanje u službu; gaBank CJiy*' 6e, iiocTaii.iaHli y o.ty;b6y; podelitev službe. — = SSetluft; izgubitak službe; H 3 ry ohtukij c.ijnme; zguba službe. — miter Stenji =25erluft; pod izgubitak službe; nogi. H 3 rj 6 HTKO«l’ c.t)ii;6e; pod zgubo službe. — = S 8 etricf)timg; opravljanje službe ; H 3 upuinnant cjiyat 6 e ; opravijo-' nje službe. [godbo- — = SSertrag ; pogodba za službu ; uorog 6 a 3 a C 4 yai 6 y; službna po' — = SGertoenbuttg ; upotrebljavanje u službi; ynoTpe6jibHBaHi y cjiya>6Hi potrebovanje koga v službi. — (=SBerfyaUeu); vladanje u službi; Baa^ank y e.iy:i; 6 n; vedenje, ob' našanje v službi. — = SEBalten; uredovanje, opravljanje službe; onpaBJLHHk cjiya;6e ? uredovanje, opravljanje službe. — = vrijeme službe, služenja; Bpeiue c4y;Koe , e.iymeHa i službni čas. — = ,3lt>ang; natjera, prisiljenje, primoranje na službu; iipHCH.rluib; npHMopairb Ha c.iy;j; 6 y; prisiljenje , primoranje, nuja v službo- — 'Bftetg; struka službe; crpjKa cjiyffi(5e; veja službe. ®icttftbar; služni; cjijhjhuh; služni. ®icnftbarer ©tunb; služno zemljište ; ovhiho, c^yuiehe 3 eivMbnuiTe; služno zemljiše. ®tcttftbatfcit ; služnost ; c.iya;6eHOCTi>; služnost. ®tettid)C itnb 2tuffbettfyačfett; lažni kljueevi i kuke za otvoranje; Jiasfi' hh iuiomckh h KyKe 3a OTBopau li ; ponarejeni , tatinski kiju& (vetrila) in odperavne kljuke. ®iffcreitj (9SerfcI)ieben^ett); razlika, neslaganje; pasoma, necaaraiib5 razlika, razloček. — lit Stecfjnmigen; neslaganje u raeunima; nee.iarank y paujHHM® razloček , neujemanje v računih. — in beti Sftetmtngen; neslaganje u mnjenju; Hec.iarairk y Hutniio 5 različnost v mnenju , mislih. — bet ftcf) ergebenber SKeimmgž^iffetenj; ako nebi bili svi istoga mnje' nja; a ko He 6 bi 6 mjh cbh Hcrora Mirbnia; ako bi ne bili vsi (enih) edinih misli, ako bi se različno mnenje pokazalo. — (©trett) ; razpra; pa3npa; razpor, razpra. ®ttt(itcrifebc ŽBebmgtttigen, f. cmffdjtebenbe; odgodni uvijeti; ogrc/tH® yB'k r rH; odložni pogoji. iDitigence ; poštarska kola ; nomxapcKa Koaa ; poštni voz. iSiltjjettce. 133 ^itigettce ((gtfyo|T) ; brzovoz ; 6p30B03b ; brzovoz. ; najmiti ; HaiiMHTH: najeti. gebltngenet SMettet; najamnik, najemnik, najmljeni radnik; HaaM- hhkb, HaeMHHKii, HafiMJibuMH paSoTHHKi., pa^HHKi.; najemnik, najeti delavec. ~~ gebltngette 2Mmt; najmljena radnja; nanM.rkHa pa6oTa, pa,yta ; delo po najemniku. [stvarna pravica. ^ingltdjcž Sliedjt; stvarno pravo; crnapHO npano ; stvarno pravo, ^ioccS ; kiskupija, eparbija; enap\ia ; škofija. ; diploma (pravulja, pravolist) ; ,;mi.io\ia ; diplom. ; diplomat (pravuljar, pravolistnik) ; ^nnjioMaTi. ; diplomat. ^iplomntie; diplomacija (pravuljarstvo, pravolistništvo); AHnjiOMaijia; diplomacija. ; diplomaticki (pravuljarski, pravolistnicki); ^Hir.iOMa- THSKin ; diplomatki, diplomacijski. [skupnost diplomatov. Sotpe!; skup diplomaticki, pravolistnicki; Kop'b ^HnjioiviaTHUKiH; ~~ $j?erfon; osoba diplomatička; ocotia ^HnjiOMaTHUisa; diplomatka oseba. | trjenec. ~~ (etne ^erfon bte etn SMplom beftfct); potvrgjenik; noTBpl^eHHKb; po- ®itect; napravac, pravački, upravo ; HaripaBaipt., ynpaBHO; ncpo- srednji, na ravnost. — bivecte unb tnbtrecle @teuevn ; pravačke i nepravačke (uprave i ne- uprave?) poreže; viipamivi h neynpaBHH nope3H ; neposrednji in posrednji davki, nespremenljivi in spremenljivi davki. 35oIfžlca^l; pravacki pnčki izbor; ynpaBHbi& Hapo^HMti H36opt; neposrednja volitev ljudstva. ~~ (a drittura) luecbfeln, etnen birect ftellcn; izdati mjenicu ne¬ posredno; H3^aTH mI.hhuv HeriocpepHO ; izdati menico neposredoma. ^trcction ; uprava (ravnateljstvo), pravac; ynpaBa (paBHa r re.rbCTBo), npaBauib; vodstvo. ^ttectittc; pravilo ; npaBH.ro ; pravilo , vodilo. ^išciptin (M)t=) ; učenje ; yueHt ; učenje, učenost, znanstvo. — ber ©efangntffe; tamnički zapt ; TaiviHHUKiH 3anTb; disciplina, strahovanjski red ječ. •— .fbtrd)v'n; crkveui zapt; upniieHhiii aaiiTb; strahovanjski red crkveni. ~~ milttdrifd)e; vojnički zapt ; bohhhuki'h aaiiTb ; vojaški straho¬ vanjski red. ^tžctpltnrtt= ; sto se zapta tiče ; ihto ce 3anTa mue ; disciplinarni. - ©eiBCilt; zaptna sila, moč; aanraa cn.ia, Mohb; disciplinarna oblast. — = iH upornici.; discipli¬ narni predpis. ®t$ctpltitatifčf); što se tiče zapta; uit« ce Time aairra; disciplinarni. — im btšctpltncittfdjeu ©epe; putem zapta; nyTe*n> aairra ; po disci¬ plinarni poti. ®i 0 compttreit, f. ebcompttteu. ®t6co«tD, f. ©žconto. ®i^ci*ction (žBefdjetbenfjett); skromnost, krotkoča; cnpoMHOcTb, KpoTKOCTb; pomiselnost. — volja, samovolja; boja, caMono.m ; samovolnost. — (©nabej ; milost; mm.ioctb ; milost. — (SSortljeil); probitak, korist; iipoČHTaKt, Kopnem ; dobiček. ®t$cretton$trtg , f. Sllefpecttag; dan oduhe, počeka; ^amii iioueiiai prizanesni dnevi. ®i§CUfftOtt; prijetres; uperpecTb ; pretres, razgovor. ®t3locatšoit bet Stuppen; razmještaj vojske; pa3M'bniTaH Bokcne; razpostavljenje vojaških čet. — ettter 3Badie; razmještaj straže ; paanrbiiiTaH crpame; razpostav¬ ljenje straže. ®i 6 pcttS ; oprost ; onpocrb, ogpbuienk ; oprostjenje. ®i$pcnfation tiom Stufgebot; oprost od napovijedi; oupocTi op/b na B'bniTafl, nanoBbgn; oprostjenje, spregled oklica. — (Sluflbfung); razvez; pa 3 Be 3 i,, paagpkineHb ; razveza. ®t&pettftrcit; oprostiti, osloboditi koga od česa ; onpocTHTH, ocaoOo P,hth Kora o/fb ‘ieca ; oprostili, odvezati koga česa. — bon bev Sjkiifung; oprostiti, osloboditi od izpita; onpocTHTH, oc.io’ 6ognxH o t vb HcnbiTa ; oprostiti preskušnje. ®išponirett ; razlagati čime; pa3iiojiaraTH umie ; gospodariti, rav¬ nali s čim. ®i§pofttion (SScfcJjaffert^eitJ ; narav, čud; napaBb, hy/yb ; kakovost- — (SSerfugung) ; razložba; pa3tio.iaraH'l;; navedba. ®i$pofttiim6faf)i0Fcit (Jltžpontbtlitat); razloživost; cnocofotocTb a® pa3iiojiaraH'b; pripravljenost. razstoj ; pa.tcToii; dalja, oddaljenost, daljava. ®ift«ct; srez; cpeaTb, Kcrap* ; distrikt. ®titrict6= ; srezki ; cpc3Kiii, uorapcKm ; distriktni. — ; ©omnu|[atint; srezko povjereništvo ; cpe 3 Kiii, KOTapcKin koM’ MHCcapiaT'B ; distriktno komisarstvo. ®iftrict«rtt; srezki; cpe3Kib, KOTapcKiu ; distriktualni. Siurne. 135 ®iut*itc; nadnevnica; Ha^HeBHHqa; nadnema plača. fciimrift; nadnevniear, nadnevnik; Ha£HeBHH i iap r b , dnevni pisar, nadnevnik. ^Uiibenbe; razdjelka, razdjelni zapadak; pa3,yLn;a. pa3^kjiHMH 3ana- Aairb ; dividenda . delež. ®it)i&ireit; dijeliti; aIuhth; razštevati, deliti. ^ilufion ; dioba , dijeljenje ; /vbo6a, ^k.vkirh ; razštcva, delitev. — (.ftcerežab^eifunp); odijel vojske; o^'bjn> Bohote; oddelek armade. ^octovat; nauetvo, naučanstvo; ^oitTopanb; doklorstvo. ®ccumeitt (SSeroetž); dokaz; AOitaai.; dokaz. (Ulfunbe) ; isprava ; HcnpaBa ; dokazno pismo. ®ocumctttimt, etipaž: podkrijepiti što prilozimai[0,p;pliiiHTH ihto n p iu o 3 iim a ; pisma , dokaze čemu priložiti. (betttetfen); dokazati; ^oiiasaTH; dokazati. ^oltneifft); tumac; To.maub ; tolmač. ®»lmctfd)e» j tumaeiti; TOJtMaiHTH ; tolmačiti. ^omatten (n. 6, ©. 33. §. 1472) ; državna dobra ; ApntaBna ^odpa ; državne posestva. = §of6u($^altmi0; dvorsko racunarstvo od državnih dobara; ,jBop- cko panjuapcTito ^p;KaBnw ^ooapa; dvorno računarstvo od državnih posestev. ^omcapitcl; kaptol, kapital; K;uinTy.rb; kapitola, zbor stolne cerkve. ^omefticolfonb; domača zaklada; /;oMaha 3anjia/;a, oh/vl; dome- stikalni zalog. ^omefticalfcn&Č*; što se tiče domače zaklade; ihto ce TH*te ^oinabe 3aKjia/\e; ■— = 3ufd)Up; doplatak iz domače zaklade; flonjiaTaio. nat flOMahe 3a- Kaa^e; doplaček , priplaček iz domestiltalnega zaklada. domicil einež 28ed)felž; obit, i; oSbiTaaHiiiTe MbHHije; domovanje menice. ~~ (Sfioijnort); prebivalište; iipedbiBajmuiTe; domovališe. ^omiciltrett, etnen 2Bed;feI; obitovati mjenicu; odbiTOBa™ MbHHuy; vdomiti, dati domovanje menici. ^otnictltruuG ; obitovanje; ohbiTOBaHt; vdomljenje. ^omtcilant; obitovnik; oobiroBHinrb; vdomitel. ^onticilat; obitovanac; ohbiroBaHairb; domovavec. ^0tninical=; gospodski; rocno^cKm; dominikalni, gosposki. = ©nmb; gosp. zemljište; roču. aeM.ibHuire ; dominikalno, gospo¬ sko Zemljiče. [tlaka. -- Srobot; gosp. robota, tlaka; rocn. po6oTa, T^ana; dominikalna ^ominium ; gospoština, vlastelovina; rocnoarritHa ; gosposka. 136 ®o)5pet» 3Doppcl=; dvogubi, d vojaki; flBory(5r>iH, /gBOHKifi; dvojnati. — = 5tb(ei', oftettet$tfcl)et; dvoglavni austrijanski orao; f Vior.utnnHH aycTpiftcKitt opao ; dvojoglavni avstrianski orel. — z Stntrag ; d vojaki predlog ; AEtoauiH npe/gjiori.; dvojnati nasvet. — = SBctIjI; d vojaki izbor ; ^oonuiii H36opi>; dvojnata volitev. ®ot‘f=; seoski; ceocKm ; vasni, selski. — z $errltc§fett; seoska gospoština; ceocKa rocnoiuTHHa; vasna gosposka. — « 9fJteater, =<£c^ufjc: seoski sudac, sudija; ceocKiii cy^ia, cy^auT>; vasni sodnik. ®otrttion ; oskrba ; ^OTaijia, cHa6,ybnb ; založba. — (SSerlag, SSerlagžborfcIjujj); predujara troska ; npe^HMi. TpouiKa ; predplačilo stroškov. 2? o tir cit, cine ^tvd;e; oskrbiti crkvu; cnafi^bTu (^OTapara) hpkbv; nadati, založiti cerkev. — (borfibtejjcit); predujmiti; Hanpe,:i, r i> f ;a r rn; naprej plačati. — ettten SBeamten (bic (šmMnfte aužtrerfen) ; ustanoviti dohodak ured¬ niku; ycTaHOBHTH ^oxo^ait r B i iHHOBHHKy, ype^HHKy ; ustanoviti dohodke (plačo) urednika. (3oIIamt tn Ungar«); tridesetnica; Tpa^eceTHHtta; tridesetnica. — z 3tuŠl«Cij3; tridesetnička izmjera; , j’pH,i 1 eceTHii l n;a H3Mkpa; tride- setninska izmera. — z DSeamte ; tridesetnicki urednik; Tpu^eceTH ruk! h vpe^HHKB, bh- hobhhkb ; tridesetniški urednik. — = (Mutf)t ; tridesetnina; Tpn^eceTHnna; tridesetnina. — = $arif; tridesetnicki ejenik; TpHflereTHHBKift ivkrnun.; trideset - ninska tarifa. ®rcfd)=?probe; mlatbeni ogled; M.iaToeiii.iti orjie/pt; mlatvend preskušnja. — z Kegtffer; mlatbeno kazalo ; m a ar 6 en o Kaaaao ; kazalo mlatve. !©tefcI)cr=8oljn ; mlatnina; M.iaTinina; mlatnina. — (menn er tn etnem Cutantum bež 3tužgebrofd)enen befteljt, ®refd)er= map); izmlatak; H3MjiaTan r b; mlatičevska merica. ®rttiflcn; prinugjivati koga; upumpHnaTH nora; siliti. — an bte ^Jarteien gum SSetgletdj; prinugjivati stranke da se pomire; npHnyl)HBaTn CTpaime /ga ce noviepe; nuditi, siliti stranke k poravnavi. — auf ^aljlung brtngen; navaljivati na koga, da plati; Ha»aai>nnaTH Ha Kora , p, a n.iaTH; na to siliti, da se plača, silno tirjati plačilo- ®tingcnbc S*lotl)Wenb!gfett; silnapotreba; cHjiHanoTpe6a; silna potreba- Sringtnb«. 137 ^ringcitic ®efafjt; velika opasnost; Be.iHKa onacnocTb; velika, sil¬ na nevarnost. — bringenber 9SevbacJ>t einež 23etbreč(jenž ; velika sumnja zločinstva; Be- .iHKa cjmhh a.io l inHCTBa ; silna sumnja (sum) hudodelstva. ~~ bvingenb tnaljtft^etnlidj ; jako vjerojatno; hko BbpoaTHo; sila. jako verjetno. Orittura, a, f. bitect; neposredno, naprava«, uprav; HenocpeAHO, jupaBHO, nanpaBanT.; neposrednja menica. ^roljett ^emanben mit etroaš; prijetiti kome cime; nperurH KOMe UHMe ; pretiti, žugati komu s čim. ~~ ež broljt 3f"i a ^ben eine ©efafjr ; prijeli mu opasnost ; npeTH My onacHOCTb; preti mu nevarnost. ®rol)ung; prijetnja ; npeTH«; žaganje , pretenje. ~~ gef&fjvlidje ©votjung; opasna prijetnja; onacHa npeTH«; nevarno zunanje. Srucf (SSebvucfimg); tlačenje; ygpy>ieni;, rjiaueHb; tlačenje, za¬ tiranje. '— eutež SBudjež; štampa, tisak: neuaTH«, uiTaMiia ; natis knjige. ^fucf= (t?on 33ud)evn); štamparni, tiskarni; neuarHbiH, niTaMiiapHbiH; tiskarni. ~~ - 33ogen; št. tis. tabak, arak ; neu. TadaKT. ; natisna pola. ~~ = ftefllei' : št. tis. pogrješka; nei. norpkiime; natisni pogrešek. = ^boften; št. tis. troškovi; neu. TpoiuiiOBH; natisni ('tiskarni) stroški. " = Ort; mjesto štampe, tiska; .vrh ero neuaTnh, uiTaMne; kraj, mesto natisa. ~~ - ijkclk ; št. tis. ogled ; neu. or.iegT.; izgledek tiska. = ©djrift ; tiskopis ; lieMa roimc/b ; tiskopis. ^rucFcr; Štampar, tiskar; neuaTaTeab, uiTaMiiapi. ; tiskar. ^tud?ctlofm; štamparina , tiskarina; iieuaTapuHa , nrraMiiapuHa; tiskarina. ^tučfctibc Stbgaben; tegotni, težki danci; TeroTHH, TeiuKH ^aHijbi; tišeči, obtežavajoii davki. ®ucll, f. dvoboj; gBOČOH ; dvoboj. fcucU = iShnbat; zakon proti dvoboju; aaKOHi o abo6oio ; postava zastran dvoboja. ^ucltircn, ftd) mit 3^ ! tt an ben ; imati dvoboj s kime ; hmoth /;bo6oh et KHMe; imeti dvoboj s kom. ®ulbe«, einen §remben in ber ©emetnbe; snositi, trpiti tugjinca, ino- stranca u občini; chochth, rpiiHTH Tyl)HHua y o6iuthhh; trpeti tujca v občini. $>ulbung; snosba,trpljenje; Tpii.ikHb; potrpnost. trpljenje,prenesenje. 138 Shilbung. S?u(t»mg, religiofe (Jiofevctnj); vjerozakonska snosba, vjerozakonsko trpljenje; rpiutuf. pe.mrio 3 HO, B'bpo 3 aKOHCKO; verska potrpnost. ®HttfeIttrreft; tamnica; TaMHima; temnica, '©unFelljeit, etner ©efe^ftcffe; tamnost] najesta kakova u zakonu; TaM- hoctb iviliCTa nanBora v aanonj ; temnost, nejasnost kakega mesta v postavi. ®upJtfat; sugubka; cyry6Ka; dvojnik. ®uplif; drngotnica (drugi odgovor tuženika); 4pyroi’HHUia (4pyrifi ogronop-b TyaseHHKa); duplika. [ duplike. — griften ber SDu!pW; rokovi drugotnice; ponosu 4pyroTHHne; obroki Hupio. in ; dvogubo ; 4001760 ; dvojnato. — bte jblctge in Duplo riureidjen ; dvogubo dati tužbu; 4B01760 4arH 'rysK6y; tožbo v dvojnem spisu podati. ein SSermogen; potepsti imovinu; pa3TouHTH, pa3cyTH, noTeiiCTH n [natri;; zadjati, zaprav iti premoženje. ■Curetjfufor ? provoz : npoBosb ; prevoz , prevožnja (skozna vožnja). ®urdtfu^r{S=; provozni; upoB 03 HMft; prevozni. — = <§>anbel; provozna trgovina; upoBoaHa 'rproBHHa; prevozna, skozna kupčija. — 5 SSevfa^rett; postopanje s provoznim stvarima; uocTynaHk cfc npoB 03 Hn\i'ii cTBapHMa; ravnanje pri prevožnji. — = 2 fi(Ulte; provozna roba ; npoBoana po6a; prevozne robe. — s 3off , provozna carina ; upoB 03 Ha napima ; prevoznina. — cjenik provozne carine; ukuHKb ttpoBOSHe inaprnie; prevožninska tarifa. ®urc!)fuJ)ven, etne ffictare; provesti robu; nponecra po6y; prevoziti, skozi voziti, peljati robo. — (tnž 2Berf fejjen), bte©i'unbfa|je; oživotvoriti, upotrebiti,izvesti načela; OJKHBOTBopuTH, yriOTpe6HTn, H3BecrH nane-ja ; izpeljati vodila. ®urcbQ(»»t 9 j prolaz; npo.ia 3 T>; prehod. — etn nttt S 5 utcbgang; kuea s prolazom ; ttyha ct lipojiaaoMt; hiša s prehodišem. ®urd)0cl)en, 5. 23 - etnen §Bertd?t (burdjlefen, bur$fel)enj; pročitati, pregledati n. p. izvješce; upouHTarH, nperjie/taTH h. h. n3Bterie; prebrati, pregledati, n. p. poročilo. — (entflic^en) ; pobjeci; uoSehu; pobegniti, uiti. — (attgenommen inetben) ; biti primljen; 6hth iipnM.vbtrb; biti prejet. — ber Slntrag tff burdjgegangen; predlog je primljen; npe^onb e lipuMJikH O; nasvet je bil prejet. iCurdtgreifcnbc SSeftimmung ; ostra odredba; omrpa 04pe46a, yc r ra- non.rbH' 1 ;; krepka odločba. $>iJT$gtetfenb<. 139 ®urd>gmfcttfcc fSRa^reflefn gebraudjen; služiti se ostrim naredbama; cajHiHTH ce oiUTpHM'b Hapegfiaiua ; poshditi se trdnih , krepkih naredi. ^utctilaffeu ; propustiti koga, što; nponycTHTH Kora, ihto; izpu¬ stiti koga. ^urddfiitdjt; Jasnost; Cb^t-iocti. ; Svetlost. ®l»rd)laud)ti(j; jasni; cBkrjibifi; svetel. ^urd)Iaud)tigfter gitrft; prejasni knez; npecBiiT.ibiH KHfiab; pre¬ svetli knez. ^urdtlrtuf »011 SBaavfcfjaften ; prebod gotovine ; npexo/pb roroBHHe ; prehod gotovin. ^utddaufcnbc $off (tnbcr i>i edjrtung); prehodno mjesto, stavka n računu; npexoAHO ivrbcTO, craBua y pauyHy ; prehodni členek v računu. ®urd)tnarfcb; prolaz vojske ; iipo.ia;rb BoiicKe ; prehod armade. £>urcbfdjnitt; odsjek ; ogdjK'i> ; poprečnih, odsek, poprečni znesek. ~~~ im ®itvcl)fct)nitt; odsjekom, s jednoga na drugo, jedno s drugim; OAciiKOMT., eb e^Hora Ha flpyro, «A H0 cl * APyrH!H'b; poprek , eno z drugim , na čez. ^urcbfdmittš;; s jednoga na drugo, odsjekom; e/b e^Hora Ha Apyro, 0AcbK0MT>; = £8em1)uutu]; izracunak odsjekom, s jednoga na drugo; napaujHaKi ogni, bomb cb e^Hora Ha Apyro; poprečni , sredni izračunek. = 3at)U: godina s jedne na drugu ; roguna c r b e^He Ha Apyry; sred¬ nje leto. ~~~ = Sptetž ; cijena s jednoga na drugo ; ui>Ha cb eA HOI ’ a Ha APy r0 5 načezna, poprečna , sredna cena. ~~~ = SBevtJ); vrijednost odsjekom , uzevši s jednoga na drugo; BpeA- hoctb o cb n o m r b - j 3 e m i u h ct> 0,1,110 ra Ha £pyro i načezna , sredna vrednost. ^»tdjfc^cn, etioaž ; izposlovati što ; Hanoc.»OBaTH, napa^HTn ihto ; speljati kaj, obveljavo komu zadobiti. ^urdifiidjeii, cine SBofjnung; premetati kuču; upeMeraTH nyhy; pre¬ iskati staniše. ^Utd)fud)uttg ; premetanje kuce; iipeMeraHb Kyhe; preiskava, raz¬ iskava hiše. •^UrdtUJCfl, f. SMtfdjgang; prolaz; npoAa3b; prehod. ^utcbjug »on ®lenjcf?en; prolaz ljudstva; iipo.iaaB .uo^iii; prehod ljudstva. ~~ etner SPBaare; provoz robe; np0B03’b ecnana; prevoz blaga. ^urdijugžgut; provozbina; npoB036HHa ; prevozno blago. &«rfttg; oskudan, ubog; ocKyA a HT>, y6or , b ; reven, ubozen. no $urftigfeit. ®urftigfcit; oskudnost; ockj^hoctb ; ubožnost, revšina, potreba. ®t)ttafitc; vladarska porodica; Bjta/vkTejibcisa nopognua, ^HHacTia; vladarska rodovina. pravi; npaBbifi; pristni. (Sd)H)eit ; pravota; upaBora; pristnost. ©bel (im niora(tfd)cn ©tune); plemeniti; njieMeHHTHfi; žlahten, blagi■ — (abeltdi); plemieki; luevrnhcKifi; žlahten, plemenit, — (foffbav); drago rje ni; gparoivkHbiii; drag, dragocen. — eblež Sftef alf: dragoejena, draga kovovina; gparoijkHa KOBOBHHa, MeTajbVb; žlahtna, draga kovina, metal. ©bcl=@cfteiit; drago kamenje; gparo KauieHb; žlahtno, drago kamenje. ■— = Set) C n ; plemieki feud ; ii.ie\iiihcKiit •revp.T.; žlahtni fevd. — - SOiann; plemič ; ii.te.viulrb; žlahtni, plcmenitnik. — = ©tein; dragi kamen ; gparifi Kanem,; žlahtni, dragi kamtn. ©bict; izrok, zakaz; sanasTi, H3poKT>; oglas. — etn (gbict ergel)en laffen; izdati izrok, zakaz; H 3 gaTH aaKasfc, H 3 poK'L; oglas izdati. ©bictal=; izrocni, zakazni, po izrokn, zakazu; 3aKa3Hbin, H3poHHbiti, rio aaKa 3 j, no H 3 poKy; oglasni, po oglasu. — = Sluffovbevung ; izrocni, zakazni zazov, zazov po izrok«, zakaz«; 3ana3Hbin, H3po«HbiH aaaoBib, 3a30BTi no 3ana3y, no H3poKy; iz- klic, naročilo po oglasu, — = Sabltng; izroono, zakazno pozvanje, pozvanje po izrok«, zakazu j 3aKa3HO, napoMHO uo3BaHk, no3BaHk no 3ana3y, no H3poi;y; poziv, pozvavni oglas. Gfemere (nid)t fire) Gcinlunfte; nestalni dohoci; HecTa^HH 40 x 041 *«; nestanovitni dohodki. ©ffect (3Bttfltng); učinak, uspjeh; 4 I 5 HCTB 0 ; uspeh, učinek. ©ffecten (Sftofntten); pokretnosti; noKpeTHOcrn ; roba, oprava. — (©taatžpapiere) ; državne hartije; 4 p 3 taBHH nannpn , aprie; državni upopisi. — = ^anbel; trgovina s državnim hartijama; TproBHHa cb AprnasiiHMi’ nannpHMa; kupčija z državnimi upopisi. ©ffecttn; opravo ; jripaso ; pravo, resnično, gotovo. — jafjlbar in oftermefjtfc^en ©ufaten effectitt ; ima se platiti upravo « austrijanskim cekinima; hm« ce njararn ynpaBo y ayc’rpincKHM , i’ 4yKarHMa ; je plačati v avstrijanskih gotovih cekinih. ©ffeciuiten. 141 ®ffcctuitcn, f. realtjttcn; obistiniti ; oohcthhhth, y gk.io iipoHaBkcm; uresničiti. ©t)c; ženitba, udatba, zakonski stalež, kucni zakon; 6pan'i.; zakon. ©fce=; što se ženitbe, udatbe tiče; uito ce opana tubo : zakonski. — = Stufgebof; napovijed; nait biuTaii; HanoBk^t; oklic. — = šganb; ženitbena sveža ; 6pa, neoiKeHkHT,, HeyflaTa; brezzakonski, neoženjen, neomožena. '— = loftgfett; neoženjenost, neudatost; 6e3opa4HOCTb; brezzakonstvo. = 3Jiann; muž; MyjKT>; mož, zakonski druze, soprug. — = ^Jaeten; ženitbeni ugovori; dpaumi yroBopn; ženitna popodba , dogovor, ženitvanska pogodba. — s 9ied)t; ženitbeno pravo; 6pa i iHo npaBo ; zakonsko pravo. - Slegtfter; kazalo oženjenih, udatili; knjiga vjenčanih; KHbiira Bkn- 'iani. 1 ; zakonsko kazalo, register, zenitni vpisek. — = ©d;cibung ; rastava; paacrana; ločitev zakona, zakonskih. — = ©djetbimgžflage ($lage auf ©Ijefdjetbung) ; rastavna tužba; paa- CTaBHa TyJK6a; ločitna tožba. — (Mage fngolge ber (gfjefi^efburtg) ; tužba zbog rastave; Tyas6a 36ori. pa3CTaBe; tožba po ločitvi. — = ©djeibunggftmttgfetfett; rastavne razpre ; pa3CTaBHe pa3iipe ; pravde zastran ločitve zakona. 142 @I)C = ©tcinb; ženitbeni, zakonski stalež; 6pa>iHbiH ciajieao,; za¬ konski stan. — s ©ttettfadjeit; ženitbene pravde, parnice; 6pa i me napHHije; za¬ konske pravde. — = S^rauung; vjenčanje; BtunaHt; poroka. — = Sremumg; razpust; pa3nycxv; razveza zakona. — = Ungiiltigfett; nevaljanost , nezakonitost ženitbe ; HeBa.iaHocTt Cpaua; neveljavnost zakona. — = Ungutttgfettžerflanmg; izreka nevaljanosti, nezakonitosti ženitbe; inpcienb , iipor.iaijienb neBajiaHOCTH 6paua ; izrečcnje neveljav¬ nosti zakona. — = SBetabtebung, f. (g^epacten. — = SScrbtnbung ; ženitbena sveža ; 6pa ta, KHMe , y3exH sneny, liohn sa My;Ka; vzeti koga; oženiti se (»om Sftanne), omožiti se (pon ber gtau) s kom. — ftd) mtt 3emanben; uzcti se; yaexn ce; vzeti se. ©^elictjerfldruttg (Segtttmation); pozakonjenje; y3anoHkHli, no3a- Koirbut; vzakonjenje. ©(jrbar ; pošten ; riomrem,, m e era n r b ; posten. ©tirbacfcit; poštenost; noiuxeHocxb, uecxHocxb; poštenost. ©brbcgter&c; castobleplje, pohlepa za čašeu; uecxojito6ie; častižel- n ost, castilakomnost, hlepenje po časti (slavi). ©&«; čast; 'iecTb; čast, poštenje. ©Ijrett« *, pocastni (što se tiče časti); uouecrHbiii (mxo ee rane ne- cxn); častni, zastran časti obet poštenja. — t Slcceptation, =5tnnaljme, f. .§onoratton. _ ; 5tmt; počastili ured ; nouecxHMH ype$ r B; častni ured. @ljreit» 143 ®brcn = SBeletbtgurtg ; uvreda časti; yBpe/ja necm ■ žalitev, žaljenje, razžalcnje časti, poštenja. ~~ = ^Burger ; počastili gragjanin ; iioiecrHMii rpa];annHx>: častni meščan, občinjan. '— = ®ecoratton; častni ures; 3naK'b hccth, '1 a ct h m it vpeeb : častni kinč. — 5 Seljen ; počastni feuct; noHecTHbiii eHk necTti; žaljenje časti. — = SBacfee; počastila straža ; noiecTiia cxpaa;a ; častna straža. — = einež sffiec^)felž ; pocastna izplata mjenice; ncjecrna H3- u.iara tvrbuHne ; častno izp'ačanje menice. — = znak časti; anaiit necm; častno znamenje. ©tjrerbictung ; poštovanje ; iioiHTanh; spoštovanje. ®l)rfutct)t; strahopoštovanje ; CTpaxoiio4HTaH'b ; spoštovanje. ©btfutd)t3tH)ll; pun strahopoštovanja, s podpunim strahopoštovanjcm; nyn r b CTpaxono>iurami, en iio.vivni.nrh CTpasoiiciHTanliMb; poln spoštovanja , s posebnim, s spodobnim spoštovanjem. — ež ttntb bte djrfuvdjtšttotte 5Xrtjetge evftattet; s podpunim strahopošto- vanjem prijavljuje se; eb uo^iijubiMb CTpavononuTaHliMTb upiaB.iiot-. ce; s posebnim, s spodobnim spoštovanjem se naznanuje. ®J)rgefuI)l; čučelije poštenja, časti; nviierBOBairk iecTH, iioiirrena; občut časti. ^§brgct$; lakomost na čast: cuaBoato 6 i«; častit'akomnost, časti- zeljnost. ; pošten; liouirenb; pošten. ®f)vtict)e; častoljublje; Meero-iiodie (v.ubpeHO) ; ljubezen do časti, častoljubje, slavoljubje. ®t)rIp{S; bez poštenja; deai noiiiTena, deauecTHbiii; brezpošteni, brez poštenja. ®t>£loftgfeit; bezpoštenost; deSnoiuTeHocrb, CeauecTuocTb ; bresfy/ poštenost , nepoštenje. jj/ ^Itrttcrgcffen ; zaboravivši na svoje poštenje ; sadopaBHBiuiii tjpjmoe iiourreirb, 'tecTb, dearecriibiii: nepošten, nesramen. *> Y\* ®fii'tt>urbcn; častnost; npeieerHoerb; prečastnost, čt ®l>rit*urbtg; častodostojni; iiciiirana pocToinibiii: čqJsiitij(vi, stivredni. ®tb; prisega, zakletva; upiicera, 3 aK.ieTB;y ~~ etnen gib baljtrt afelegen, bafš . . ; zaklep Se, ^iseci/a . . ; 'aaiuera ce, npucehti pfl. . . • ; priseči, da .. . etrtett gib ju ©etidjt abfegen ; zakleti se^pmeči pred sudom: samic- 144 ©ib. th ce, npaceha upe^ij cjaomi; prisegati, priseči pri sodnii, prisego opraviti, storiti (§ifc=, @tfce6=; sto se tiče zakletve, prisege ; ulito ce Taee 3 aK.ieTBe, upacere; prisezni, kar se tiče prisege. — = Sttdegmig; prisizanje, polaganje zakletve; nojiaratri aaK.ieTBe; priseganje, prisega. — s Sl&teljnung; neprimanje zakletve, prisege; HenpaMaHk 3 aoeTBe, npacere ; odklon prisege. — ; Stnfcietuug; nugjenje prisegom, zakletvom; Hj^enk npaceroarb, aa- K.ierBo.vrt; ponudba prisege. — - Stntretung; javljenje za prisegu, zakletvu ; mukah 3a iipacerv, 3 aK«\eTBj ; oglaŠenje za prisego. — = Stud); prijelom prisege; zakletve, vjerolomstvo; HJieTBonpecTjn- ctbo, Bkpo.iOMCTBO ; prelomljen}e prisege. — = 33rud)lget; prelomnik prisege, zakletve, vjerolomnik; KaerBO- ripeoTvmiHirs, BkpoaoMHHKt; prelomnik prisege. — ; gonite!; prisežna, zakletna izrazka, rijeei od zakletve; npace®- Hbift, aaH.teTHbiit o6pa3atp, ( ripacera; razodetna prisega. (gi&fcfmntt, f. @tb. Grtfttg ; gorljiv; peBuocxaa r b; goreč, vnet, prizadetljiv, marljiv• (§tgeu (^emanben geljimg); vlastit; codcTBeHbiii; lasten, vlasten. ©igen. 145 ©tgcu , mit eigcner .§>anb etroaž unterfdjvei&en ; svojom rukom sto podpisati; cuoioMt pjuomt. ihto nogimcaTu; s lastno roko podpisati. [pis. eigenet 28ecl)fel; vlastita mjenica; coScTBeHa »rkiiuga; lastni menjo- — (abjtd)tlid) ju efumS beftimmt); osobit, poseban; ocoChtte,, uoce6- hbih, HapoiHTbiii; posebni , nulami. — bie munbiid)en jdagen in etn eigenež €pv*otofoU aufneljmen laffcn; ust¬ mene tužbe učiniti da se u posebni zapisnik zabilježe ; vcTMeHe TyHi6e yuuHHTH ga ce y noce6m>m (HaponuTBifi) aaimcHHicB 3a- 6 mikate ; ustne tožbe v poseben zapisnik zapisati dati. ®igcnbcvcd)ttgt, f. sni juriš; svoj, koji ima pravo na sebe; cboh, CBoenpaBHmfi ; sam svoj , samosvojni, svojopravni. ^igcnbcrccljtigung ; pravo na sebe ; cbos npano ; svojopravnost, sa- mosoojnost. ®tgcnl)«Jt&cI; vlastita trgovina; co6cTBena TproBHHa; vlastnakupčija. ®tflcnl)Ort&ifl; svojeruean, svojom rukom; cBoepjuno , CBoioMt py- komb; lastnoročni , s svojo (lastno) roko. ~~ etmaž unterfdjteiben ; svojcrucno, svojom rukom što podpisati; cboo* Pjhho, CBoioMB pvito.vrB iiiTO nogiiHcaTii ; lastnoročno , s svojo (lastno) roko kaj podpisati. eigenfjgnbige Unterfc^nft; svojerucni podpis; cBoepyoHbiii nognuct; lastnoročni , svojoročni podpis. ®tgcnf>eit; posebnost; nocednocTB; posebnost. ®igcnmad)tt(j; samosilan, svojom šilom, sam; caMOB-iacraicB; svo- jovojcn, samooblastcn. ~~ bet eigenmadjtigen .fuifc )tcfy bebienen; pomoči sebi samosilno, — svojom šilom, sam; caMon.iacrno ceču iioMobu; svojovoljno si pomagati , pomoli. ^igenmdVbtigfcit; samosilnost; caMOB jiucthoctb ; svojovoljnost. cine (gtgenmdd^ttgfeit ttstbcr ^emntiben ftd) erlauben; samosilno vla¬ dati se proti kome; caMOBJiacTHO B.iagaTH ce iipoTHB’B Kora; sro- jovoljno se proti komu obnesli. ®tgcntmmcit; vlastito ime; co6cxBeHo mue; lastno ime. ®»genmt£ ; k o ris tol j u b Ij e; KopHcm«o6ie ; samopridnost , samogolt- nost, samopašnost. ^igcnnutjig, fycrnbeln; raditi za svoju korist; pagarn 3a cboio ko- Phctb ; samopridno, samogollno, samopašno ravnati. j osobito, naročilo ; ocoCbito, napomrro ; poseben, nalašč. bet ijlevfon, bet <2ad)e; vlastitost, svojstvo osobe, stvari; cbohctbo ocooe, cTBapti; lastnost osebe, revi. (33efd;affenf>eit) ; kakvoea ; KauBoha; kakost, kakšnost. 10 146 ©igenfdjaft. Gtgcnfdjnft (2Mtbe) ; dostojanstvo; aoctohhctbo ; dostojnost, veljava. — bte ©tgenfd)aft einež SSeantten; dostojanstvo urednika ; gocTonncTBO jpegnuita, 'jUHOBUHita ; lastnost urednika. ©tgcnfdjaftžtabdlc, f. i&ualiftcattonžtabette. ©igcutfmm; vlastništvo, svojina; coScTBeHocrb, cBoitna; last (fubjec* ttb), lastnina, lastina (objectib). Gigctttfmmcr, ©tgentljumctin; vlastnik, vlastnica; codcTBetmiiTi, co6- CTBeHHna;’ lastnik, lastnica. ©igenttjumliti) > vlastnieki, vlastit; co6cTBenbin; lastni. — etn etgentljumltdjež ©ut bon bet SEftaffa fotbetn; vlastito dobro tražiti od mase; codcnseno go 6 po HCuaTti ogi aiacce; lastno blago i* sklade iirjati. — (befonbetž); osobit; oco6mtmh ; posebni. ©igent¨idjfdt, j.33. ctttež SBcrttagž; osobitost n. p. pogodbe kakve; oco6birocTb h. n. noro/to e uaitBe; posebnost n. p. kakšne pogodbe. ©jgcntlid) (befonbevS); osobit; oeoGbira.; posebni. — (ttntflidj); pravo, djelotvorno; yiipano, zares, prav za prav. — tnal bet ^laget etgentltd) 6eget)te; što tužitelj djelotvorno traži; luto TyiKH'rejib yupaBO r rpaa;n; kar tožnik zares zahteva . — (bitect); napravac, upravo; naupaBaitb, ynpano; na ravnost. — bte SBeiSarttfcI finb auf jenež, fo ju etttmfeu ift, etgentltd) ju ridjten; dokazni clanci imaju se upraviti napravac na ono, što treba dokazati; gona3HH ‘j.taiutbi nuaio ce y»paBHTH HaiipaBaivn na ono, iiito xpe- 6a /tOKaaa™ ; dokazni členi naj merijo na ravnost na to, kurje (treba) dokazali. ©ignen, ftd), bte X£)at eignet ftd) juitt Sgetbicdjcn; bili podoban za što, cin je podoban za zločinstvo ; fibirn ^rogairn aa ujto, uhhx> e aro- gain> 3a 3 .iouhhctbo ; pristojen, pripraven, prikladen biti za¬ kaj ; djanjc je (tako, da se mora) hudodelstvo imenovati. — (taugen); biti sposoban za što; <5 mth cnocočam. aa ihto; pri' stojni, pripravni, prikladni, zmožni. ©tl = 33otc (Sottrtetj; ulak, skoroteča; y.tam>, cKopoTeua ; naglosel , posel, jader nik. — s ©ut; brzovozno dobro ; 6paoB03HO gočpo; naglovožnina. — = Sffiagen; brzovoz; Cpaonoat; spesni voz, brzovoz. ©inantrooeten, 3femanben bie SBetlaffenfdjaft; predati kome zaostav- štinu ; npegaTH, iipney,tUTH itoMe 3aocTaBuiTHHy; prireci (priso¬ diti) komu zapuščino. Ginantroortung ; predaja, predavanje; upegaa, npegatianb, iipncyi;H' sank; prireka, prisodba. (šittcutltroriuttg. 147 — cmuttbe (S. etnet ©fidje; ravršbena predaja stvari kakve ; H3BpH;6eiia iipe^aa CTsapn namie ; izpel javna (eksekucij- na) izročitev kake reči. \čitni. ®inatttttJ0*tutt(j3=; prodajni; npe/tanubrii ; priročni, prisodni, izro- — = Utfrtnbe ; predajna isprava; npe^aitHa iicupaBa; priročno pismo. = Serorbnung; predajna naredba; ope/jainta napela; prirečni vkaz. ^tuboitbigc ©cfc^ictjter ; polubraca, polusestre (braca i sestre samo po ocu ili po materi) ; Spaha h cecrpe čarno no OTny hjih no ivia- 'repn ; spolovni, popolibrat, popolisestra. ®tnbe(jmfett; sadržavati, uzcti skupa sa — u; ca/tpatanarn, y3eTH cnyna ca —- y ; skup vzeli, vzeti v, všteti, obsegati. ©inbeglcitcn (etn ©efucl)); provoditi, propratiti (molbenicn); cnpo- bo^hth, cnposecTH ; nponpaTnrn (MOJi6eHnpy); s svojim poroči¬ lom previditi. (štnbcglcitutig; provod, proprat; cnpoBo^i, ctipoBo^enb; predlo- ženje s poročilom. ®ittbeglcttunfl3 = 23evtd)t; provodno, propratno izvješee; cnpoBO^HO H3B'teTie; predložno poročilo. [vštetje. ®tnbcgrtff; uzevši skupa, skupa sa; jaeMutn cKyna, cKyna ca; ' rntt ©tnbegriff ber ^often; skupa sa troškovima; cajna ca rpouiKO- BHMa ; vštevši stroške, s stroški vred. ^tnbrfciutcn; pripoznati; npinioanaTn; obstati, napovedati. etnen SSejttg, etne ©iebtgfeit; pripoznati dohodak, danak; npnuo- 3HaTH npHMOBHHy, /taBank; napovedati prejemšino. ®tnbcfcnutnifj ; pripoznanje ; npnno3HaHi; napoved. ^inbcrufcit (cine ^crfon) ; pozvati; no3Barn; poklicati, pozvati. (nud)veve ^crfoncn) ; sazvati; ca3BaT«; sklicali. ®tttbcrufung; poziv, saziv; noabiBi., ca3biBi,; poklic, poziv. cin btž jut ©inbctufung ©eutlciubter; odpuštenik do poziva; o^ny- uiTeHHKij /to rio3Lina; do poklica poslovljeni. ~~ ber ©Idubtger; saziv vjerovnika; c as bi bi, iihpuTe.iii ; sklic upnikov. ®tnbcrufmtg^ebict, f. einberufen; pozivni, sazivni izrok, zakaz ; no 3biBHbiii, ca3b)BHbiii H3poK3>, 3ai;a3'b ; pozivni, klicavni oglas. ®ittbcjicbcn ; uzeti, uzeli u, — k tomu; y3eTH, y3exn y, — ki, xoMe; všteti, vrajtati. ~~~ bte $offen ntd)t etnbejogen; neuzevši k lomu troškove; Hey3eMuin kt, xoMe TpoioiiOBO: stroškov ne vštevši, stroškov ne vštevajo, brez stroškov. ®t«bted)C», $, 33 . ttt etne ^anuitet; prodrijeli n. p. u komoru kakvu; npo/tpeTH na np. y co6y Kaitny; vlomiti v čumnato. 10 * 148 (ŠinBringeit. ©infrnitgen (einteidjen) etne $Iage bet ©ericljt gegen ^emanben; predati sudu tužbu proti kome ; npe^arn cyAy r ryiK(3y npoTHBi nora; J>°' dati, vložiti tožbo pri sodnii zoper koga. — (()Cl'eint)rtngen); unijeti, uvoza ti; jhoth ; prinesti kaj v —. — emgcbrad)te §af>rniffe; unesene, uvožene pokretnosti; jHemene no- KpeTHOCTH ; seboj prinesena premakljina. — (ftelfen) etnen SSert>red)er; dovesti, dopratiti zločinca ; gOBecim ^onpaTHTii 3-iounHna; pripeljati (vjcti) hudodelnika. — etne gotbetung, ©ntfd)abtgung; naplatiti, iztjerati iskanje, naknadu; iianaaTH i H ncnairk, naKua^y ; potirjati, iztirjali , dobili plačilo■ ©ittbriitglicfj ; naplalljiv , iztjeriv; Haiiaar.ii>iiBijiH , H3TepHBt>iii ; i®' tirljiv, dobljiv. ©inttrincjttct)Peit; naplatljivost, iztjerivost; HannaTnbHBOCTb , H 3 Te- pHBOCTB; iztirljivost. ©ittbrmguitg ber .Ulage; predaja lužbe; iipe/taa Ty;it(5e; podanje tožbe• — tierbotgener SSerbtedjen ; polivata, pohvaeenje sakrivenili zlocinaca; yxBahenk canpunenu a.ioamiana ; polovljenje skritih hudodelnikov■ — etne Baljlung, f- etnbttngen; naplata; Hannara ; dobljenje plačila. (Sinburgcrn JSemanben; pogragjaniti koga; a ar h Kovie rpal>aHCTBO, norpa b aH hth nora; komu državljanstvo, meščanstvo dali. — eingebutgett fettt ; biti pogragjanjen ; 6uth iiorpal;airkirb; meščan biti. ©inburgcrung ; pogragjanstvo; norpabancrBO; pomeščanjenje. — um bte ©tnbutgerung attfuc^en; tražiti pogragjanstvo ; TpasKHTtt rio- rpabancTBO ; prositi za meščanstvo. ©tttbufjctt, baž SBevmogen, baž Seben; izgubiti imovinu, život; H 3 rydW' th mviairb, skhbotTi ; izgubiti premoženje, življenje. Giucafftrctt, etne ©teuer; pobirati porezu ; no6npaTH nopeaa. ; pobi' rati davek. — (eintrei&en); naplatiti; Haii-ianmi ; potirjevati. — etnen 3Bed)fel; primiti za mjenicu novce ; npHMHTH 3a MkHimy nos' ne; prejeti dnar za menico. Cfiitcafftriing bež £8ecl)fe[ž ; primanje novaca za mjenicu; npmviaHb HOBana aa M'knnuy ; prejetje dnara za menico. ©in&ranfjen, jict) in cin ?(mt; utisnuti se, urinuti se u ured; jtiichv^ 11 ce y ype,VB ; vsiliti se v ured , — in etnen 23ep£; — u posjed; — y iipHTeataHb; v posest. ©iit&riitgctt tn etnen Ott; prodrijeti u kakvo mjesto; up odporu y nat*' bo jvrlicTO ; predreti v kaki kraj. — mit bern ^eete tn etn Sanb; prodrijeti s vojskoin u Zemlju ; npo/tp e ' TH CT. uoiicKOMB y 3eM.uo ; pridreti z vojsko v kako deželo. ©InfcringlicJ;, 149 ©tubringliet) ; živo ; ;khbo ; živo. ■— etnbttngltdje SSorfteKung; živa predstava; iHtina npe/tCTaBa, npe/;cTa- n.vhirk; živo opominjanje. ©tttbvnc? m a d) C n ; dirnnti; f yipnyTH ; mor imeti na kaj, ganiti koga. ©tner fitt Stile unb Sltte fur (ginen; jedan za sve i svi za jednoga ; e^aHTi ca CBe h cbh aa e^nora; eden za vse in vsi za enega. ©inetfettš , . . cittbeterfettž; sjedne strane ... s druge Strane; cu. e^- ne cTpaHe . . . c r i, gpvre cTpane; na eni strani . . . na dragi strani. ©tufcicfl ; jednostavan; e/tnocTaBanB ; enojni, prost. einfadje Uebertretung; jednoslavni prekršaj ; e/tHOCTaBiiuH npe- CTjnainb; prosti prestop. ©infaftren in bte ©rube (bet 23evgteuten); uljesti u rudnik; y.rbcTn y pv^nuKT); v jamo se spustiti. ©infatjrt etttež .§aufe3; veža; Kanin, Bpara; veža. ©tnfall ; napad; naria/teHi;; napad, lomast. gemattfanter ©mfatt in frembež, unbercegttcfjež ©ut; nasilni napad na tugje nepokretno dobro ; nacH.uio naua^eirb na Tyl>e HenoitpeTno Ao6po ; posilili napad na tuje nepremakljivo blago. ©tnfoUctt tn bte 9tebe; presjeei kome govor; upe cbh n KOMe roBop r B; seči komu v besedo, presekati komu besedo, govor. ®tnftnbcn, ftdj bet ©ertc(>t ; doci pred sud; /toliH npe^B cy/pt; priti pred sodnijo. ®tnflicfjen (etnge^en) til eitte ©affe; dolaziti u pjeneznicu; go.iamrni y nbHe3tinny ; prihajati, priti v dnarnico. ©tnpufj Ijaben attf etroaž; imati upliv na što ; mviaTH ynuHBt na ihto 5 moč imeti do česa, na kaj, nagibali kaj. bet ^cnuanben grefett ©inflitj} etububert ; mnogo moči kod koga ; miio- ro Mohn KO/pt nora ; mnogo veljali, za- Ob. premoči pri kom. (SBivfuttg) ; ueinak ; /pbiicTBo ; včinek. ^iitforbmt, cine ^atjlmig (ctmttafjnen) ; opomenuti koga da plati; ono- MenyTH nora /ta ii.iarn; opomnili koga na plačilo. ~~~ (gertd)tltd)) ; iztjerivati dug po sudu; H3TepHBa r ru fl,yrb uo cy/ty, cy/tOMB ; iztirjati dolg po sodnii. ^infricbcn ; ograditi; orpa/timi; ogradili. etngefrtebete SBafburtg; ogragjena šuma; orpabena myMa; ogra¬ jeni gojzd. ®inft*icbi(junf}5=(Stt:etttg!ctt; razpra o ogragjivanju; pacnpa o orpat>n- Bamo ; razpor zastran, ograje. ^tnfuJjr etner SBctctre; uvoz robe ; yB03u> ecnana, po6e; vvožnja blaga. ^ittful)r3=; uvozni (što se tiče uvoza); yB03HMH (iiito ce Tnue yno3a); vvožni. 150 @infu§rž* ®infut)t6=©Ut ; uvozbina; yB036ima ; vvozno blago, vvozevina. — * £flttbel; uvozna trgovina; vnosna Tpronuna ; uvozna kupčija. — = =<2>(f;e tn; uvoznica, uvozno svjedocanstvo ; yB03uo cBtflO- uancTBO ; uvozni Ust, potni list za uvozi jo. ■— s SScvbot; zabrana uvoza; saCipana yB03a; prepoved mošnje. — = uvozna carina; yB03Ha papirna; uvozni col, mita. (Sinfufjtcn, etwaž; uvesti što; yBecTH ihto; vpeljati, uvoziti kaj. — ^emanben in ben 33eft|; uvesti koga u posjed ; yBecTu nora y np«‘ Tematik ; vpeljati koga v posest. — 3etttanben in etn 9tmt; uvesti koga u ured; yBecTii Kora y ype,yi> j vpeljati koga v ured. ©infu^rmtg m ben žBeft|j ; uvedba n posjed ; jBe^fia y upuTeiKant 5 vpeljava, uvodba v posest. — in etn 9tmt; uvedba u ured; yBe/;6a y ypegT>; vpeljava v ured. — bet* ©Utjelnljaft; uvedenje inokosništva (inokosnog zatvora) ; jBegenk HHOKOCHHicTBa (uHOKOCHora aaTBopa); vpeljava , uvodba ječe, samotne ječe. @iitful)ruttg6=; uvedbeni; yBe/t6euwH; uvodni, vpeljavni. — = 93efftmmung ; uvedbena odredba ; yBe/;6eHO onpegkakuk, o^pe/\6a; ideaz zastran vpeljave. — = ©Otnnttfjton ; uvedbeno povjerenslvo; yBe/;6eHa KOMMiiccia; vpel' javna komisija. — = ©efe| ; uvedbeni zakon ; jBegbenMii aaiioHT.; uvodna postava. — * SScrorbmtug; uvedbena naredba; yBe^6eHa napela; uvodni ukaz- ©iitgube; predatak, podnesak; lipe/T.aTairb, iio^Hecaivb ; vloga. ©tttgong etnev SBactre; uvoz robe; jbost. ecuaria, po6e; uvožnjf' blaga. — (Stnfang) ; pocetak; noueTaieb; začetek. ©iitgang3= ; uvozni; yB03Hwii; uvozni. — = ©ut; uvozbina; jBoaomia; uvozno blago. — = SSetjottung; placanje uvozne carine; ii.iahairt yB03iie papirne i plačanje uvoznine, zacolanje pri uvožnji. \nina- — = 3otf; uvoznina, uvozna carina ; yso3na papmia, yB03Hima ; uvoz- — (9tnfangž=) ; početni; iioucthmh ; začetni, uvodni. —■ = @a|; početne riječi; noucnie pl.uii; začetni, uvozni stavek. ©iitgcnltctc Snumfenljett; zastarjelo pjanstvo; 3acTapkao iiiaHCTOi zastarano pijanstvo. ©ingeliraeftte gafjtniffe, f. etnbnngcn; uvožene pokretnosti; yBo;iieiie iioKperHOCTH; seboj prinesena premakljina. ©ingeborener (©tn()dmtfd;er); tuzemac ; Ty3eiviag'f,; deželam, d orno- rodeč, rojak. ©iitgeSoveitfr, 151 ©ittgeborcncc, Sattbešetngefcorenet; zemljak; 3eM.iHKT.; deželam. ©iugdmrt; tuzemstvo; tj 3 Cmctbo ; deželanstvo. ©ingcfccn (etnfommen) ; dohoditi; ,ioxo, 1 hth ; priti, prihajati. — bte eingeljenben ©uninten; dohodbina; ,1,0x0,1611113; dohodni zneski. ~~ ettoaž obet auf etroaS; sklopiti što, pristati na šlo; 3ai;.iio l iHTH juto, iipHcrarn Ha ihto; privoliti v kaj, k čemu. — cinett SSertfag; sklopiti, učiniti pogodim; sait-itcni™ noro/j6y; skleniti pogodbo. — auf getotffe 33ebtnguttgen; pristati na neke uvjete ; npHeraTH Ha H't- Ke vnk re ; podvreči se kakim, pogojem. -- (untetneljmett), 5 . £3. etn ©efcpaft; preduzeti što, n. p. posao kakov; upe,iy3eTH ihto h. n. nocao nanaira ; poprijeti se opravila , dogo¬ voriti. — (ju ©nmbe geti en) ; propadati; npona^aTH ; podreti se, minuti, nehati, pod. zlo iti. — etn ©ettetbe gef)t etn; obrt propada ; o6pTB npona/ia ; obrtnija mine, gre pod zlo. ©ittgefaufte SSaucrngtunbe; kupljena seljačka zemljišta; KynjiiHa cena uk a 3ev1.U1 11 m Ta; vkup jene kmetiške zemljiša. — uneingefaufte; nekupljena; HeKyrul>Ha; nevkupljene. ©ingefeffen, f. anfaffig ®ingcftanbntfn priznanje; upimiank; izpovest, obstanje. ©ingcftcljcit, etiuaž; priznati što; npiianaTH ihto; priznati kaj. — emgacfum; priznati neinjenicu ; npH3HaTH y i iHH , kHnny , izpovedati zgodek , dogodek. — etne gerit^flid) eiugeftaubene @d)ulb; pred sudom priznani dug; npe,iB cy^ 0 MT> npH 3 HaTH /;yrB; pred sodnijo priznani ob. spoznani dolg. — etn bie ©djulb eingeftanbeuer ©djulbner; dnžnik priznavši dug; /;yn>- tihkt. npH3naBiiiH ijtb ; dolžnik spoznav si dolg. — (jugeffeben); pristati na što; npHcrarH na ihto; privoliti, dovoliti. — ben Sfiadjlnjj ber gotbetattg; pristati na odpust iskanja; npHCTaTH Ha o,iriycTT» Hcuana; dovoliti odpust tir j av e. ©titgmfen jn ^cmanbž 9ted)te; dirati u cija prava; ^iiparn y ni a upaBa; segati v pravico drugega. ©ingrctfcnb ; oštar; crpons, ouiTapt; ojster, živ. — ctngtetfenbe ©lafregeln; oštre naredbe ; crpore nape/jOe ; ojstra naredba. — — ©trafe; oštra kazan ; cTpora na 3 a h n; ojstra kazin. Stngrtff tu ba§ ©igenttjum etnež SInbetn; diranje u tugje vlastništvo; AHpaufc y Tyl;y coCcTBenocTi. ; seganje v lastnino drugega, vsega, zahod. 152 (Singriffe. Gtttgriffc tt)un, f. etngretfen. Gintjalt tl)un etner ©ac|e; ustaviti, zaustaviti kakvu stvar; jcTaBUTH, 3aycTaunTH i;anBy cTBapb ; vstaviti reč, v olcom priti reči, meje staviti reči. — ben Unorbmtngett, bent Griege; dokinuti nemire, l-at ; npenpeuHTH neMiipe, pan; vstaviti nered, vojsko. Gintmlteit, ettDflŽ ; držati; ^piKani ; držati. '] — bte SSertragžbebmgungen, bte držali pogodbene uvjete, rok; ApjKaTH noro/tčeHe yB'kre, poKt ; držati pogodbine pogoje, obrok- Gtntjon&igcn, ettoaž; predati što u ruke; npe^ara ihto y pyKe; vro¬ čiti, izročiti. (StuliduJnguitg ; predaja u ruke ; npe^an y pyi;e ; vročitev, izročitev. Gittttebcn, etrte ©ebuljt; brati, kupiti, potegnuti pristojbinu; KyrinTH, noitynnTH MpneT0H0HHy ; pobirati davšino. Giitl)cbuu(|; kupljenje, pokop, hiranje, potegnucc ; nyu. vinih, iiouviib; hira, pobira. (Sintjcimifcl) ; domači; ^OMabifl ; domač. Gtnljcit; jedinstvo ; egiiHcmo ; edinost. Gtn^eit^prciS ; jedinstvena cijena; egimcTiieHa pbHa; cena enojne mere, edinična cena. Gintjcttlid) ; j edinstven ; e^HHCTBen t; edin. — einfyettlitf)CŽ £5cftemidj; jedinstvena Austrija; e.^HHCTBeiia Aycrpia edina, zedinjena Avstrija. GittljcUtfl ; jedooglasan ; e^nor.iaeairL ; enoglasen. GtnfMjIcn (ftd) evtfjetlen (ciffett); zapitati, razpitati, dobaviti; 3 am»ira- th, pa3nwTaTii, flofiaBimi ; p o prače v ati, priskrbeti si. •— etn ©utad)ten, etne £iuaItftcation, bie jollamtltctjc ©effattung; zapi¬ tati za mnjenje, razpitati za sposobnost čiju, dobaviti earinarsko dopuštenje; aaiibiraTH 3 a Mubiiin, paam.rraTH 3a ciiocooiiocto uiio, ^oCaBHTH uapiuiapciio ,i,miyiHTeii'h ; mnenje prositi, doseči, pri¬ skrbeti si, dobiti potrjenje prikladnosti, colnijslco dovoljenje, pripusenje. — ftdj eliten Slfltlj; posavjetovati se; nocaBiroBaTH ce; posvetovati se s kom, za svet prositi, svet si izprositi. — (atifucfjctl); tražiti, moliti što ; TpanutTH, mouhth ihto; prosili- Giiiig ; složan ; cb,;iinkin» ; edini. — tuevben ubet etioaž; sjediniti se o čemu; ck^HHHTH ee o >ieiviy; ze¬ diniti se, dogovoriti se. — fettt; slagati se; cuararn ce; enih, edinih misli, zložin biti. ©infflufcit, cine SBaare; kupovati robu ; iijnoBarii ecnarrt, po6y vkupiti, pokupiti blago. ©intaufen. 153 ®tttFaufeit, fictj (j. 5B. in etn 9Imt); kupiti što, dobiti što za novce (n.p. kupiti ured); kjiihth ihto, ^o 6 hth iuto (h. n. ityriHTH ypefl'&); vkupiti si (n. p. ured). ®tttfauf3=; kupovni; KynoBHMH ; kupni. ~~ = ©elber; kupovni novci; KynOBHH Honqt>i; kupnina, kupni dnar. = Saje 5 kupovina; nviiomma; kupna taksa. ®infetfcrit ^emcmbeil; utamniciti koga, baciti koga u tamnicu; yTavi- hh 4 hth nora, oanuTH nora y TaMHnqy ; v ječo djati (deti) koga. ®tnftnbfdjaft; pojednacenje , izjednacenje djece; noegiiaueirk, H3- eguaueiii; gkpe; s enačenje, enakost otrok. fein 91ed)t mibec ^emanben; tražiti tužbom svoje pravo proti kome ; TpaiKu rn Ty}K()OMT. cnoe npaBO npoTHBi. nora ; s tož¬ bo tirjati, iztožiti svojo pravico od, koga. ~~~ bic ©d)ulb, ben jugefiigten @d)flben; tražiti tužbom izplatu duga, naknadu za ucinjenu štetu; TpasKHTH TyHt6oM r b H3iuary gyra, na- nnagy 3a y4HH'kny niTeTy; tirjati s tožbo, tožiti za dolg, povra¬ čilo škode. ®tttflmtf}; sklad; ci;.ia t yr.; soglasje. ~~ im ©infiang einet @ad)e; u skladu s cime; y cnjiagy ch umne; v so¬ glasju s čim, skladaje ob. vjemaje se s čim. ®t»tFommc» (bitten) um etloaž ; moliti što ; mo.ihth hito ; prositi kaj, za kaj, česa, prošnjo vložiti za kaj. fd)riftlid); moliti pismeno, dati pismenu molbu za što; mojihth nnc- Meno, gani nncMeny \io.ioy 3a ihto ; prositi pismeno. ®titFommert, bab ; dohod; goxo,yb, npiocogt; dohodek, dohodki. = ©tcuer; dobodovina; goxogonmia; dohodnina. ®inFunfte; dohodi; goxogn, npnxogn ; dohodki. ^tnlnbcn cine Sfiaare; ukrcati, natovarili robu ; naTonapuTH ecnant; nakladali, nalagati, naložiti, natovoriti blago, robo. ®inlnbuitft ber SKkave; krcanje, tovarenje robe; TOBapeHk ecnana; nakladanje, nalaganje, naloženje blaga. ®inlngc , j. 93. bei einer .fmnbelžgefeftfdjcift ; uložak; j.ioataiiT. ; vlož- ba,, vložek. im ©:ptele, in ber Sottcrie ; stavka; cTaBita ; stava. ^'iitfrtgbbogcit; uložni list; yjiojKHMH .ihctt, ; vložni list. ®inlng3fcbcin (bei einer ®efellfd)aftbuntcraeljmung); nložnica; y.io;K- Hnqa; vložni list. (beirn ©j)iele); stavnica; craBimna; stavni, vložni listek loterijski. ®tnlrtttgen ; doci; gohn; priti, doiti, pri- ob. dospeti. eine ©djrtft ift etngelangt; pismo je došlo ; nncMo e goiu.io ; pismo je prišlo, došlo, do- ob. prispelo. 154 ©inlaf. (Sia^lajj); popust; hohjcti,; v pustek, odpušček. (šittlafTen, ftd) m etne ed^feln) ; promijeniti što ; nposriuiHTH ihto; zrn en j ati. za¬ menjali, zmenili, zameniti.. ® ilildfiuifl^vcclit ; pravo odkupa; iipauo o^Kjna ; pravica rešili (kaj), odkupiti, odkupna pravica. — = @tf)ein; odkupka , odkupna cedtilja; o^njiiHa negy.ia; izkupni, zam.enja.vni list. ®'i»mnt)Jtcn ; opomenuti ; oiiomoujth ; opominjati, opomniti. — etne ©cfjltlb; opomenuti koga radi doga; oiiomchjth uora pagii Ajra; dolg tirjati, zastran dolga opominjati (koga). ©inmoljmintj ; opomena; onoMena; tirjanje, opominjanje, opomin. ©inmnrfctjirung »on Sntppen in etne@tabt; ulazak vojske u grad; y.ia 3aK r t BoiicKe y rpa^t; prihod vojakov v mesto. ©inincngcit ftd) in ctroad; miješati se u što; tvrkiuaTH ce y iiito; vti¬ kati, mešati se v kaj. ®tnmut^ig ; jednodušno; o^iio^ynnio ; enoglasni. — einmutfjiget: Služfptudj; jednodušna izreka; e^HO^juina iiapeiia; eno¬ glasen razsodek, izrek, —sna razsodba. ®imml)tne eined ((Majjed; uzece, osvojenje kakova mjesta; npej^eraiiT.; o en o mrli uaKBora vrli era; premaga kakega, mesta, vzetje, otetje. (atu ©elfce); dohodak; ^oxo^aiiT,; prejemek, dohodek. ©tnna^mšfuminc; iznesak dohodka; H3HocaKT> ^oso^Ka; skupni, ves znezek prejemkov. ®innet)mcn, ©elber ; vuci, potezati novce ; bjHh, ncresaTH noBne; prejemati, dobivati dnar. ' (eincafftrcn), bte 0teuern; pobirati poreže; noSupaTH nope3e; po¬ birati davke. ©Utnchmci' ; pobiran ; noonpam.; pobiravec, prejemavec. ^'tnpfarretl; užupiti, opisali u župu, u parokiju ; ynncaTH y aapoxiio ; vfuriti, f'uri prišteti. ~~ tooI)in eingepfarft fein ; biti u z u pij en ; 6mth ynncanT> y Hapoxiio ; v kako faro bili. ®*nquorttcrejt, bad .ipeet ; nastanjivati (naniještati vojsko na kvartire ili konak) ; nawkniTaTH Boiicny na Knapinpe h. 111 Konaut; vkvartirati , nastanili vojsko. ®i«quarttcti|ng bed.fteeved; nastanjivanje vojske jHaurkniTairk Boricne Ha Knapnipe ; vkvartiranje vojske. ®i«trnt5cn; savjetovati; cankroBaTii; nasvet, svet. ^inratt)en bed SJttntftetrnf^ed; savjelovanje ministarskoga vijeca; canl;- 'roBarik MHHHCTepcKora olika; nasvet ministerskega zbora. 156 (Sintdumen. ©ititdumett (jugefteljeiO bem SfHdjtcr etnc 3ftad)t; dati sucu moč, vlast; gaxn cygin Mohb ; dati , -podeliti, pripustiti , dovoliti sodniku oblast. — (etfauben) ^etnanbcn eine ©erbitut auf fetn ©ut ; dati kome služnost na svoje dobro ; gaTH HOMe ejijffidenocTi. na cnoe godpo; dati služnost komu na svojem posestvu. — (abtreten, bon ©eite bež ©djutbnerž) bem jblaget etn Itegenbež ©ut; ustupiti tužitelju nepokretno dobro; ycTynHTH TyjKHTejiio neuo- npeTHO godpo; izročiti tožniku nepremakljivo blago, odstopiti nepremakljivo blago. — (etnfut>ren in etroaž bon ©eite bež 5Ktd)tev8) bem Singer tu ben 33eft§ bež ©utež; uvesti tužitelja u posjed dobra; yBecTn Tytung (2>nftitUtion) ; uredba; ypeg6a; naprava, vstanova, naredba, vredba. — ber Sanbtafel ; uredba vlastovnica (knjiga vlasteoskih dobara) ; ypeg- 6a rocnogcKH (BJiacTejicKfi) kiii, ura; vredba deželne knjige. — £auž=; pokučstvo; noKybcTBO; pohišje, pohišna oprava. ©ttttidjtiingžftucfc ; pokuenice , stvari od pokucstva; noKyhHHge, crsapu o/Vb nouyhcTBa; potniki , pohima oprava. ©inruefett (bon ©olbaten) jur $tubb e 1 stopili u vojsku; ctjuhth y BoftcKy ; dohod , prihod vojakov v četo. — ben 0olbatcn etnruden rnadjen; načiniti, da vojnik u vojsku stopi; iiaomiHTH ga bohhhkt. y Boiiciiy ctjiih ; vojaka v četo spraviti. — (bon ^tub^en) in eine ©tabt, f. etnmarfe^tren, Gintudcrt. 157 ©intucfcn (einfc^alten) etmaž in bie Beitung ; metnuti što u novine; MeTHy r rn urro y hobhiio ; kaj v časnik dati, postavili, vvrsliti, vložiti. Gintucfuit^eigebutjr; umetnina; iipncTOH6nna aa jMeraKi, y noBiiHe, y»ieTHHiia; natisnina, dača za uvr stenj e. ®tnfammclit bie ŠBeitrage ; kupiti prineske; kjiihth, cadupa-rH iipn- Hecite; nabirati prineske. ©tnfafc (itn ©ptele); stavka; danita; slava. ©infdialtctt etroaž in bie Beitung, f. etntutfen. ©infd;attungžgebu{)f, f. ©inrucfungžgetmljr. ®infd)drfctt, etnent ettnaž; ostro kome što naložiti; ourrpo itoivie uito ua.ioiKHTH ; ostro komu kaj naročiti. ©tnfdjldgtg, baš cinfc^Iagige SJtinifterium ; dolično ministarstvo; aothh- ho MHHHCTepcTno; zadevni , dolični , zadevno ministerstvo. — bie einfdjlagigen §§. bež ©efefceč, f. betreffenbe; doticni §§. zakona; Aothhhh §§. saKOHa; doticni, zadevni postave. ©tttfddetdteit, ftei) in ben 33ejt|; uvuci se, prikrasti se u posjed ; yByha ce, upHKpacTH ce y npuTemaiik ; vlezti, prikrasti se v posest. ®tttfd;Iieffcn (Octlegen) bie (Sibežformel ju ben ©djtiften; dodati, pri¬ ložiti rijeci (izrazku) prisege pismima ; flo^ara, npnjiOHiHTH ptiH (o6paany) iipncere nHCMHMa; priložiti besede ( formulo ) prisege spisom. — • (umftellen) etnen ©rt ; obkoliti; o6kojihth ; obdati, obstaviti kraj. ~~ (etnbegreifen etnen Ort in baž Bollgebiet); uzeli mjesto kakvo u podrueje carinsko; y3ern mIscto kurbo y nogpyxi6 uapmtCKO; kraj v volno okolijo djati, vzeti. ®tnfd)licf?lief); uključno, uzevši, uzimajuci i —; jk.iiohho ; s čim vred, vštevši. ®t»fd)lufj, mit ©tnfdjtujj etner ©ctdje; skupa, zajedno s kakvom stvari, uzimajuci i kakvu stvar; CKyna, 3aegHo cx> i; a k is o mi. crBapu y3H- Maiobn h naKBy cmapn; s kako rečjo vred. ©titfdirdufcn (©djtemfen fejjen) ; ogranieiti; orpanmiinn; omejiti , vtesniti. bett ©ttčifling auf SISaffet' unb SSfOt; neduti kazneniku nego liljeba i vode; ne/tam RaairkmiKv nero x.rl;6a h uo,\e; ne dati kaznjencu kakor kruha in vode. (tierturjen) etn Sledit; ukratiti kome pravo; yKpaxHTH uoMe npano; kratiti kako pravico. ®infdtrnnFun(j ; ogranicenje, ukrata; orpaHHuenk, yupaTa; prikrat- ba, kratenje, vtesnjava, vtcsnjcnje, omejenje. ~~ unbefugte (štnfrprdnfung bet petfonlidjen gteiljeit; nezakonito ograni- 158 (Stnfdjtei&en. čenje osobae s lob od c; orpaiiHueirk He3anoHHTO ocodne (.urine) CJiodoge ; nepravično kratenje osebne slobode. CSinfdjictbcit ; opisati; yuHcarn; vpisati. (Stitfdimbebud) ; upisnica; vmiennna; vpisna knjiga. ©infd)mt>c$et>ul)r; opisna; ynncHa npHcrondnHa; vpisnina. ©tufcfracitctt fitc eram (3cmcmben bettreten) ; zastopati koga; 3 acry- naTH Kora; namcstovati koga. — in etnet ©ad)e (interbentren) ; biti posrednik u čemu; 6 hth nocpe,v hhkt, y 'ie\iy ; delo imeti, srednik bili v čem. — um einen 2)tenfi (etn ©efud) ubemtdjen) ; dati molbu za kakvu slnž- bu; gara nponmio aa uamiv c.iya;6y; prositi za službo, iskati službe. ©infdnopfett, bem SSerfjvedjet cin SDietfmal; udariti zločincu žig; yga- puTH 3JiouiiHny ou.vhn,, a; o ra., jnnrocara 3.i0UHHU,a; vtisniti, vbo¬ sti hudodelniku znam,nje. @tnfd)u3>tcr», ^emanben, beu ^5nq u iftten ; poplašiti koga, izpitanika; nonjiaiiiHTH, 3acrpauiHM nora, n:)m,naniii;a; osir ošili, vkrotith preplašiti koga, preiskovanca. — butdj ©efdjrei; poplašiti koga vikom; non.iauiHTH nora bhkomi«; ostrašiti koga z vpitjem. ©iufdmmrscit, etne SBaave ; uvesti kradom zabranjenu robu; yBec/rH npagoMi. aadpairknr.iii ecnani,, po6y ; potu lino, po konlrabantu prinesti blago. Ginfcgitcrt; blagosloviti; dnarocaoBimi; blagoslovili. — ©toiagebittjb fur bač ©infegnen etnet Seidje, eineš ©rat>ež, eirter 2Bbd^ nerin; pristojbina za opijelo, za blagoslivljanje groba, porodilje ; npucroudHna napoxoBa 3a oirLio, aa djiarocjiiiBaant rpoda, nopo- gnjrb; plačilo za blago slovi jen j c mrliča, groba, porodnice. ©infeltctt, bie SSettljciftmg ber Sftaffe; pogledati u diobu u razdjeljenje mase; nor.iegara y gbo6y y pas.vb.vlaib marce; pregledati raz- deljenje sklade. ©infetti^; jednostran, samo odjedne strane, što se tiče jedne strane; e,i,n o črpana,, caMO o gr, c.,; ne črpane, ihto ce rune ogne črpane; enostransko. — Ctne einfeitig evttdltete Utdunbe ; od jedne strane načilijena isprava ; ogr, egne črpane nauinikna ncnpaBa; od ene strani narejeno pismo- — etn einfeitig berbrabfidjet SSettrag; pogodba, koja veže samo jedil' 1 stranu, —obvezna s jedne strane; uorogda, noa Betne caiio egny crpany, odseana cb egHe črpane ; eno stran vezajoča pogodba , V za eno stran vezavna. — einfeitige ©efdimtfier, bgl, eiubanbtg, I)alb6urtig ; braea i sestre samo (Sinfejen. 159 po ocu ili po materi, polubraca, polusestre; 6paha h cecrpe ca\io no oxuy h.ih no Marepii; popolibrat ali sestra. ®infc£eit (toerovbnen), einen (Srben ; postaviti nasijednika ; iioctobhth Hacjit^nnKa; postaviti dediča. ^emctnbm junt (Srbeti etnfe|cn; postaviti koga za nasijednika; uo- c r raBn r m nora 3a iiac.vt/igniKa; postaviti koga za dediča. — ^emanben in etn Stmt ; postaviti koga u ured; riocraBHXH Kora y ype,yi>; postaviti koga v ured. ettoaž (trn ©ptele) ; staviti š to (u igri); CT3BHTH ihto (y nrpii); staviti kaj (v igri). — ^etnanben ttueber in fctit (Sigentljitm; povratiti kome vlastništvo; no- BpaTHTH KOMe codcTBeiiocTb ; koga zopet v njegovo last djati. — in beti »ortgetl @tanb ; staviti, povratiti u prvašnje stanje ; craBjirn, iioBparuTH y npeljdiHHb cTanb ; postavili v prejšnji slan. (šinfeguttg in beti ttortgm y n3BopnnKe; pre¬ gled izvirnih pisem, prvopisov. ~~~ bon etnem ŠBlatte ftd) ticrfdjaffen; pribaviti si list za pregled; npnoa- bhth ch jincTt 3a uper.ie/VB; list si za pregled dobili. ^‘titfprfldjc (exeeptio) gertd)tlicl)e gegen ettuaž; branjenje proti čemu; Opankih npoxnBb uera ; vgovor pri sodnii proti čemu. •— (blojjter ©tttnturf), bgl. (šimrenbung ; prigovor; upHroBopT., upeivo- c.ionie ; vgovor , odgovor. ^tnfpructi (exceptio) ; branjenje proti čemu; (ipauliHk npoTHBb nera; vgovor, odvrnjenje. citiett (Stnfpritd) gegen cin Urtljetl erljeben ; braniti se proti presudi; SpaiiHTH ce npoTHB r i> npecvgc ; ogovoriti proti sodbi. ®iitftrtn&3rcd)t; pravo prvenstva kod kupovanja; upaBO npBeHCTBa KO r yx> KynoBanfl; pravica uleže. ®i«ftel)cn, ftir cinen SRann ; dobar stajati, odgovarati, jemciti se za covjeka; ,;o6ap’i> ctohth, ogrOBopaxH, 6 m i ihth ce 3a ')oiitna; stati za moža, dober porok biti za moža. ^infteUcn, cfmctž, j. 35. ben ©rud, cine ©t|ung, Itntcrfudjung, 93er= bartblung ; ustaviti što n. pr. štampanjc, sjednicu, iztraživanje, raz¬ prav« ; ycxaBHTH mro, h. np. nrraMiiank, c , b,;nnny, H 3 xpa;KHBank, pa3iipany; vstavili kaj n p. tisk, sejo. preiskavo, obravnavo. 160 ©iiifielten. Giuftdlen (Sinljalt tl)un) ; dokinuti što ; o6yexaBHxH ihto; vslavith ■pretrgati kaj. — (ablaffen »on etfttaž); odstupiti od čega ; o^ctjhhth o^t. h era , popustiti kaj, odstopili od česa. — (eintragen) etsoaž in btc ŽRedjmtng; opisati što u račun, uraeunati; y mi car h ihto y paujut, ypauyHaxn ; vpisati, djati kaj v račun. Ginftitnttug , jednoglasno; e^nor.iacHO ; enoglasno. Gtnfturj (»on fcaufalltgen ©ebauben); rušenje; pymeiit ; razpad, podrtje. — ben ©tnftutj bronen ; gotovo srušiti se, pasti; totobo cpyniHXH ce, nacTH; razpadu se bližati, gotovo, sc podreti. Gintaufc^en etne ©adje gegen etne anbere, f. taufdjen. Gtittbcilcit ; razdij eliti; paagii.umi ; razdeliti. Gittt6eiluug6grunb; razlog razdjeljivanja, razdjelbe; yspoK% pa3/yb* jibHBaHH ; vzrok razdeljcnja, vodilo. Ginttag, f. SRadjtljeil; Šteta ; iirreTa ; škoda, kvar. Gintrogcn (einfdjreifcen) ; opisati, ubiljeziti; ynncarn, yBecxn, y6e- xtiKHXH; vpisati. — ettoaš tn btc offentlidjen S3udycr; upisati što u javne knjige; ynncaxH, yBecxn uixo y n ime Kiinure; vpisati kaj v javne bukve. — (etnlegen) ; metnuti što u javne knjige ; MexnyxH ihto y aBHe khbh- re ; vpisati , vknjižiti. — (etnbrtngen an ©ei»tntt); donositi, nositi, davati dobitak; aohochth, hochth, ^anaxn ^odbrraKt; nesti, vreči, dati dobiček. Gintrogung; npis ; yiiHCb; vpis, vpisanje. Gintrcffcn an etnetn Ort (»on einer perjem); doči kamo ; ^ohn namo; priti, dospeti v kraj. — (jufammenfotnmen) ; sastati se, skupiti se ; cacxaTH ce, ciiynnrH ce ; sniti se. — (jttfammenftimmen); slagati se; caaraTH ce; zlagati se, vjemali se, primeriti se, vezati se s čim. — feine Slngaben teeffen nid)t etn ; neslažu se njegove riječi ; Hec.ia«Hy ce rrkroBe phan ; povedbe njegove se ne vežejo same sabo. — (tlt ©rfutlung gc^en) ; izpuniti se; H3nyiiHXH ce; spolniti se, do¬ polniti sc. — toetin btc S3ebingung ctntrifft ; kada se uvjet izpuni, kada se izpuni? što je ugovoreno bilo; Ka^a ce ynbxx. H3iiynH, i;a/ta ce H3iiyHH ibt° e yroBopeHO Caiao; ce se pogoj spolni. Gintrcibcit cine ©d)ulb, etne ©trafe ; iztjerati, naplatili dug, globu od koga; H3xepaxH , nanaaxnxn , r.io6y o,yb Kora; iztirjati> poberati dolg, kazin. (StntteiBung. 161 @t!ttm&ung; iztjerivanje, naplata ; H3TepHBaH't, nari.iaTa; iztirjanje. ©intrctcn ut bte ; stupiti u prava; cryiiHTn y npaBa; stopiti v pravice. — (entftefjen) ; nastati; HacTaTH, nocTara; nastopiti, postati. — 33ebenfen treten ettt ,* nastaju sumnje ; Hac r raio cyMnb; vstati, sum- nje vstanejo. — (@tatt ijaben) bte Stmt^anblung, baž 9Setfat)ren fyat etnjutreten; uredovanje, postupanje ima se zapooeti; jpegonant;. uocTjriairl; n\ia ce aanoaerH ; uredovanje, obravnava se ima zgoditi, pričeti. ®tntritt trt etn Sattb ; ulaz u zemlju; yjia3aKi> y 3eM.iio ; vstop v ka¬ ko deželo. bet ©etate; uvoz robe; yB03t> ecnana, po6e ; vstop, vvožnja blaga. ©imjcrlctbcit tn bte offentltdjen SBitdjer (itttabultren); uknjižiti što; yriHcaTH ihto y nBne mn.ure, yi;m,niKHTn iuto; vpisati v javne knjige, vknjižiti. ©tntjcrlctbuttg, budjerlidje (^utabulation); uknjižba; yiincB y KHbury, yiiHi.HiKenli; vpisanje v knjige, vknjižba. ©tnt»crleibung3=; uknjizbeni; yriHCHMH , jKHbHHideHbiu; vknjižni, vpisni. — = (Haitfel; uknjižbena zaporka", y imena, vKiibHinoena 3anopKa (i%aay3yjia); dovoljenje vpisa v zemljiške knjige , vknjižbni pristavek. — =©efitdj; molba za uknjižbu; ynncHa npoaitta, npoiuHa 3a yKHbn- JKeHb ; prošnja za vknjižbo. ©tmjcrlcibungčfdbtg ; sposoban za uknjižbu, uknjižni; cnocodairb 3a yriHC r b, yj;Hbn;ii6y ; k vpisanju prikladni, vknjižijiv, vpisljiv. ®itU)crttd)men, 3 cinan b; saslušati koga; cacjiymaTH nora; izpra¬ šati, zaslišati koga. ©tttt)ctnc6ntc»/ baž ; saslušak; cac.tyuiaHb; zaslišanje. — ((Štnberftanbnijj) ; sporazumljenjc; cnopa3yivukirb ; porazumljenje , dogovor, soglasje. — mit ^emanben tm (gtnberne^men fetn; biti u sporazumljenju s kime; 6 mth y ciiopa3yMJibHio ct Kiivie; v porazumljenju biti s kom. ©tnucrnebtunng etncr tperfon; saslušanje osobe; cac.iymaHt oco6e; zaslišanje, izprašanje osebe. ©tntjerftonbnifj ; sporaznmljenje; cnopaajM.vhirb ; porazumljenje, so¬ glasje. ©inucrftcbctt, ftd) mit 3cmattben; sporazumjeti se s kime; cnopa3y- M'bTu ee c'j> KHMe; porazumiti, pogovoriti se s kom. •— ftc^) JU CttOdŽ ; pristati na što; upucrarn na urro; privoliti v kaj. n 162 ©intoantming. GtnttJanfoerimg ; nasoljenje; naceoda, iiace.rbub; vselitev (tujca), naseljenje, ©imucnbcn ((gtntttuvfe mCKpen) ; prigovarati; npnroBapa'rn, iipeuoc.H)- bhth 5 vgovarjati, vrekati. — gegen etne ©aipe ntdjfž etnjurnenben paben; neimati nišla proti kakvoj stvari; neviaTH Hnurra npoTHBt n a ime CTBapii; proti kaki reci nič ne imeti. — (etctjuten) ; braniti se proti čemu; 6 paHHTn ce npoTHBt l iera; bra¬ niti se proti komu, vgovarjati, vrekati. nag.ieHiavri); ogovor nepristojnosti sodnije. ©trtsucnbuttgcn gegen bte gegentpetligen 33emet3mUteI; branjenje proti dokaznim sredstvima protivne stranke; dpairbuk npoTHBTb goKaaHia cpegerna npoTHmie CTpaime; vgovori zoper nasprotnikove do¬ kazala. — auf bie SSetjaptung, opne ©intnenbung ber $partei, fcin 23ebad;t n&' men; negledati na zastaru (zastarjeiost) ako se sama stranka time nebrani; nerjiega r rn na 3acTapl;jiocTb a ko ce čarna CTpanua thm 6 nedpanH ; ne gledati na zastaranje , zastaranju ne v mar jemati, ako stranka ne vgovorja. ■— (33efcpmetbe) nnbct bie 3$ettpetlung bet (Soucuržmaffa ; žal Im proti razdjclbi stečajne mase; a;a.i 6 a upoTHutpaagk.ibiifl CTeaaiiiie Maccej vgovor proti razdeljenju konkurzne sklade. — ((Stntnutf) ; prigovor; npuroBopt, upeKOCJionie.; vgovor. ©ttttuilltgcn j pristati na što; lipHCTarn na mro, caasBOjiHTu; pri¬ voliti v kaj. ©tnnnttiguttg ; pristanjc; sipue/rau!;, caH3B0.ikni;; privoljenje. ©ittuntEctt ftitf ettoaž; utirati u što; jthuoth y iuto, gkiicTnonaTO Ha ujto ; nagibati kaj, včinjat * (delati) na kaj. ©tmnopncr ; Stanovnik; JKHTe.ii>; prebivavec , stanovavcc. @itttt»urf; prigovor; npHroBopt, upeKoojioBi«; protigovor, vgovor. ©tnjflftlcn ettnaž; plat iti što; u.iaTUTH ilito; plačati kaj. ©injcplmifj bott ©ctte bet SSetpflid)teten; plavanje od strane obveza- nika (držanika); ruabaHk ogs cTpane o6Be3aiiHKa; plavanje dolžnika, zavezanca. [posebej. Gittjeln ; pojedini, inokosni ; HoagHHbiii, h:'Okochmh ; posamezni @injc(rt. 163 bie 95oHmacI)t ift bon febcr ctnjclnm t^artei p unierfd)tet6en; punomocje ima podpisati svaka pojedina stranka; iijHosiohie mia no/igiHcaTH cBaita noe/pHa crpaHKa ; vsak vdeleienec posebej mora oblastno pismo podpisati . ®tttjcln= ; pojedini, inokosni; noe^HHHH , hhokochmh ; samezni , posebni. — = šBefftmmung ; pojedina odredba; iioeguno onpegb.vhiii;; posebna odločba. — * 33ejtrfžttcl)fet; inokosni kotarski sudac, sudija; hhokochmh cpe3Kiii cy^ia; samezni okrajni sodnik. — = ©erictjt; inokosni sud ; hhokochmh ; samezna sodnija. ~~~ = §aft (SSer^aftung) ; inokosni zatvor ; hhokochmh 3aTBopx, ; sa¬ motna ječa, samotni zapor. ~~ = ^erfet; inokosna Jamnica; HHonocHa TaMHHi;a; samotna ječa (temnica). — = ^ntereffen bet SJienge ; pojedinske koristi množine; noe/;HHCKe ko- Phcth MHOHinne; posamezne zadeve , koristi množine. = 9itd)ter; inokosni sudac, sudija; hhokochmh cjgifi ; samezni sodnik. " = SBeifcfet, f. @oIatte$feI. uitb altetn ; jedino ; e/pno; edino. ©htjtcfjcn, ^emaubž 93evmogen (conftžcirat) ; uzeti kome imovinu u državnu blagajnicu, ubegluciti kome imovinu ; yaeTH komi: jim ant y flpa;aBiiy S.iaraiiHHUj ; vzeti komu premoženje za državo. — in cine SEBoljnung ; doseliti se; floce.uiTH ce ; vseliti se v stano- valisc. ^ifcn=2Setgtoerf ; željeznik, gvozdenik; aie.rliainiKb ; železni rudnik. —- = ©etucrlfdjaft; gvozdokopno društvo, društvo za kopanje željeza; Apvauno 3 a Kouairt a; cvrta a; železokopno družtvo. ~~ = .fiantmer; gvožgjara, željeznara ; rnoapapa, aie.rhanapa ; železna fužina. = .ipctnbel ; željeznarstvo , gvožgjarstvo; nuvrtaiiupcTco , njoadpp- ctbo ; kupčija z železom. — = SBSaate; željeznina; ;Kejrk3HMH ecnairb; železnina, železno blago. ®ifcnba()» ; željeznica ; aie./rb3HHU,a ; železna cesta. ®ifcn6o^ils j željeznicki; a;'e.rb:)HH>n;iM; železno cestni. — = 9 poIijci; željeznicko redarstvo; a; e.i 1 ; 3 mi 'i k o p e g a p er n o, no.umia; policija železnoceslna. — = Untentei>mung; željeznicko preduzece ; aie.rfc3HHiKO npe^jsehe; započetba železne ceste. ®ifctne $tcme, Otben bet etfernen Sterne; željezna kruna, red ždjezne 11 “ 164 (Štemenfar« krnne; n;ejit3Ha KpyHa, pega. (op^eHt) aie.iksHe KpyHe ; železna krona, red železne krone. @Icmcntar=; živaljni; cthxihhmh 5 elementarni. [škoda. — s ©djobeit; živaljna šteta; CTnxmna urreTa; ujma, elementarna — = 3 ufa(t; živaljni slučaj; CTHxiftHMH cajnait; elementarni prigodek• ©Itertt; roditelji; po^HTejibH ; starši, rodivci. ©Iterntljctt, etn; roditelj, otacilimati; po/tHTeab, OTaivb hjih Marn; eden staršev, rodivcov. ©iufimt, f. Utngef)ung. (Smrtitciprttiott; razvez ; pa3Be3T,; oslobodjenje. — bet ©f^ltlen; razvez zidova, škola; pa3Be3t jnn^OBa, yin- jiHmra ; oslobodjenje judov, učilnic. ©tnballagc ; zavoj; 3aBoft; zavoj, zavitek. ©mcrittrt; izslužni; H 3 CJiyiKHbM; doslužni. ©migrant; izseljenik; imce.ikHHKi,; izselnik. ©migrircn, f. aužmanbern. ©minetttc SJiajorttat bet ©ttmmen; znamenita večina glasova; sname- HHTa setoma r.iacoita; znamenita večina glasov. ©mittenj; uznositost; y 3 h o cht o ctb ; prevzvišenost. ©mmiffat’; izaslanac; Haac.iamurb, n;iacaaiian r i>; izposlanec. ©mmiffton (Služfenbung); izaslanje; imcjiaHk; izposlatev,razposlani^- — bet SBcmfnoten ; izdavanje banačkih bilježaka (banknota) ; n3,i,anaii) ; 6aHKnora; izdavanje bankonot (bankovcov). ©molumcntc, f, (gtgopdjleiten. ©mpfattg (@rfyalt) ; dobivanje, primanje; /to6biBank , nprnuanb ; do' bilev, prejem, prejetje. — ( 5 tnnat)me); prihvat; npnxBaT'B; prejem, vzetje. — ((Stnunbme); dohodak; ^0x0/^111; dohodek. — einen 33 ettag tm ©ntpfang neumen; prhniti kakov iznesak; ripuMirtit KaKOBTi H3Hocatrb; kak znesek prevzeti, vzeti. ©mpfangšitatjmc bet Stente; primutak prihoda; npmviHTH iipnxo/l e (peHTe); prejem prinesita, prihodka, dohodka. @mpfattg$=; sto se primanja tiče; ihto ce lipnMaiia thuo ; prejemni. — = SBeftatigung, dlieceptffe, =(2>djetn; primka; npicMiiHna; prejemal list, poterdilo prejetja. — = Sflubttf; stupac za primanja; npiiMHa py6pHKa, py6pniia 3 a npd" MaHk; predelek, rubrika prejemkov. — ; SBetfd)tetfeung; zabilježenjeprimanja; .'iaon.doKeid; iipiiviann; zazna¬ mek, zapis prejemkov. ©mpfattgctt; dobiti, primiti, docekati ; ao 6 mth, npHMHTH, /tonenaTti j dobiti , prejeti. @m)jfaitgen. 165 ©mpfangett, etnen ©efanbten; primiti, dočekati poslanika; npnMHTH, 4 o o eaaTH iioc.iaHiii;a ; sprejeti poslanca. ©ntpfattgcr ; dobivalac, primalac, docekalac; nprnuatji; prejemnik. ©ntpfcljluugž=; preporucni; npenopyuHMH: priporocni. — = SBttef; preporueno pismo ; npenopy*iHO iihcmo; priporocni list. ©mpftnbltcfj; osjetni, veliki; ocIsthhh, Be.umiu ; občutljiv. — empfmbltdjet ŠJladjtljeil; velika šteta; neamia iuTera; občutljiva škoda. ; nasljedni zakup; HacjrkgHMH saujirh ; dedni zakup, emfitevtika. [kupnik. ^mpbtjteiit; nasljedni zakupnik; HacJikflHHft aaivvriHHiri.; dedni za- ©mp 66 tcwtifd); nasljedozakupni; Hacak^oaanjnHMu ; dednozakupni, emfitevtski. — Skvtrag; nasljedozaknpna pogodba; nac.tk,;o3aKynna iiorogda; ded- nozakupna, emfitevtska pogodba. ©mporbrittgeti ; uzdiei, podiei; y 34 nhn, uo^hIih; povzdignili, po¬ spešiti. — ben #anbel, SSetgbau; uzdiei, podiei trgovinu, rudarstvo; jagubu, ho,;h1ih r rproBHiiy, py^apcrBO; povzdignili, pospešiti kupčijo, rudarijo. ©ntpdtct;; buntovnik; Ojhobhhki ; puntar. ®tttpimutg ; buna ; 6 yHa; spuntanje. ©ttb=; konacni; KOnaiHMH ; končni, dokončni. —- = (šntfdjeibung; konacna odluka; itonauna o/;jiyna; končna razsodba. — = ©rgebntji, — = Stefultat bež ©trafberfa^rettž ; konacni proiztok kaznenoga postupanja; KonaunniH pe3yaTaT'B Ka3Henora nocTynaHHj končni izid, nasledek kazenske ravnave. — = (Srlebtgitng ; konačno riješenje; KOHauHo piment;; dokončno rešenje. = UtHjeil ; konacna presuda; KOHauHa npecy^a; končna sodba. — s 3 it' ec!; konacna svrha; k ona uh a ukan; cilj in konc. ©nbgiiltig ; konacno valjani; Konauno Baaam,iH; končno-veljavni. — enbgiitttger SBetgletd); konacno valjana pogodba; KOnauHO najuma norogda; končno-v el javna poravnava. ©nboffircit, f. tnboffirert. ®ttcrgifd) ; krjepko; Kpkrmo ; krepko, srčno. — energtfdjež Sluftteten; krjepko postupanje ; Kpknno nocTyiiaH'b ; krepko, srčno obnašanje ob. mit bettl 3cttt0. se obnesti, na noge stopiti, vzdigniti se. ©ngcigcmcitt (3Jnitetbung); najmljenje u službu ; HauMJilmi y cjiyHidy; najetje v službo. 166 (Sijgageitienf. ©ngagcmcttt (3Menft) ; služba ; c.tya;6a ; služba. — (Slmt) ; ured ; ype/t r i>; ured. ©ngagircn etnen ; naj m iti, uzeti koga u službu ; huhmhtHj ja ut h no¬ ra y cjiyHi(5y ; najeti, vslužbiti koga. — ftdfy; najmili se, iči u vojnike, primiti službu; h&hmhth ce, tthu J' BOHnane, npHMHTH cayai6y ; se v službo zavezati, obljubiti. ©nge SSetfdjltefiung ; tijesni zatvor; TfccHbui aaTBopi, tesni zapor, ozki zapor. ©tiger; tješnji; TbiuHHii ; tesneji, ožji. ©nfel; unuk; ynyK'B ; vnuk. ©itfclin; unuka; ynyna: vnukinja. ©ntaufjctn ftci; einev <2>fld)e; lišiti se, odreci sc cega; .ihiiihth ce, oA" peku ce uera ; znebiti se stvari. ©ntbettrlid); bez cega se može biti; 6e3'b l iera ce Moate 6bith; po- i'/rešljivo, vtrpljivo. ©ntbieten, 2jt mni ’b JU ftd); poručiti po koga; nopy uhth no nora; poklicali, povabiti koga k sebi. — etnen ©ntfš; pozdraviti koga; nosApaBHTH nora; koga pozdraviti dati, pozdravljanje komu poročiti. ©ntbin&cn, ^^Utnnb einec $PfM)t; oprostili koga od kakve dužnosti; onpocTHTH nora o,vf> n a a a e ^hshocth ; odvezati koga dolžnosti. ©ntbeefen etn SSetbtedjen; odkriti zločinstvo; ognpHTH 3 .io i ihhctbo; odkriti, razodeti hudodelstvo. — etn SSerbvccfjctt hnttbe entbeeft; došlo je zločinstvo na vidjelo; gouuo e 3JIOUHHCTBO na BHgb.io ; hudodelstvo je prišlo na dan. — 2> entfl nbett c > 11 ©e^etmntjj; priobčiti kome tajna; npio6iimmi KO«y TaiiHy; skrivnost razodeti. — (Uerrat^en) ; odati; ogarn; izdati, ovaditi hudodelstvo. ©nte^ren cine tcetbltcfje ^Jerfon unter 3itfage bet @()e; oskvrnuti žen- sku obecavši joj , da ce ju uzeti; ocKBpnyTH iHettcKy obehaBiiiH iob, A a he io y3ern; onečastiti, oskruniti žensko, obetajo ji, da j° bo vzel. — (benmef)t'en); osramotiti; ocpaMOTHTu; osramotiti, onečastiti. — entel)tenbe§ SSergeljen ; sramotni prestupak; cpaMOTHMH upeapuiait i srarnotivni pregresek. ©ttterben, etnen; iznasljediti koga; Hsnac.it^HTH nora; izdediniti koga, dedino odtegniti, odreči komu. ©ttterbuttg ; iznasljegjenje; Hanacjit^eiik; izdedinjenje. ©ntcrbuttg^urfrtebc ; uzrok iznasljegjenja; yapoK r b nauacab^eita i uzrok izdedinjenja. [minuti, odpasti- ©tttfallcn fattf^oren) ; prestati, minuti; npecraTH, MHHyTH; nehati, ©nifcilfett. 167 ®ntf«Ueit, etn ©tuttb entfatlt; prestaje uzrok; ripecrae y3poub; vzrok jcnja, odpade, neha hiti. — (aužfa(Ien); zapasti, doci; 3anacrn, , 1,0 h h ; priti, odpasti. — bie auf 3eitWttb entfaftenbe ©umme; što na koga dogje, što komu zapadne ; uito Ha nora /toi>e, ihto Kora aauage; znesek, ki pride, pade na kopa. ©ntfcrimt, ettnaž; udaljiti što; yga.u>HTH ihto; oddaliti, odmakniti, odstraniti kaj. — ftc£) ; udaljiti se; ygaju>HTH ce; oddaliti, odmaknili se, oditi, pročiti, ©ntfernung ; udaljenje; ygajikH'b; oddaljenje. — (SSBette) ; daljina; ,i,a.u>nna; dalja, delja, daljava. ®ntfrcmbc», ^emcmben ettnaž; uzeti kome što; pera i;oMe ihto; uzeti, izmaknili komu kaj. — (jW)len); ukrasti; yiipacHn; ukrasti. ©ntfutpcn eine gtauenžpetfott ; odvesti žensku; opeč™ atencKj-, oco6y; odpeljati žensko. ©ntfuljfung ; odvedba ; ogBe/tda ; odpeljana. — (g e tt? att fairt e) ; otmica; OTMHita ; odpeljana silna. ©ntgotig bež ©emtnnež ; izmak dobitka; H3MaK r b godnima; odid, zguba dobička. — am ©eroerbe; šteta u tecevini; uiTera y TeueBHHH; škoda na pri¬ dobivanju. ®nhjcQcn fetn eiuet ©adje ; biti proti čemu ; <5 mth npoTHBb 'tera; biti proti čemu. — ntcfttž entgegen Ijaben, bajj. . .; nebiti protivan, ako . . .; nedami iipoTiiBanb, aito . . . ; ne braniti, ne biti proti temu, da . . . — - fotmm-n etnet S5ttte; uslišati molbu; yc.iHUiaTH mo.i6y; uslišati prošnjo. — = neumen, etnen 93etid)t; uzeti izvješee k sebi, primiti izvješee; y3GTH H3B'kcTie. kte> cedu, npHMHTH HSBbcTie ; sprejeti poročilo. = fef)en bet' ©rlebigung omet cjiyai6e; odstaviti koga od ureda. ©ntl)cbung3=Urfunbe bom SDMlttarbtenffe; odpustnica (vojnička) ; o g - nycxHHna (BoiiiiHUKa); odpustni list (odpustnica vojaška). ©ntljctligcn (berunefjven) etnen gottežbicnftlicfjen £)rt; oskvrnuti po¬ svečeno mjesto; ocKBpHyxn nocBeheno Mkcro; oskruniti kraj za službo božjo namenjen. ©ntfommen (entflieljcn) ; uteci, pobjeci; yxehn, iioGklm; uteči, uUh zbežati, pobegniti. ©ntfommen, ba£ ; pobjeg; riočkri.; pobeg, beg. — ber an bent (SntEotnmen etnež ©efangenen ©cfjulb tragt; tko je kriv, što je utekao uhvacenik; xko e upom, mxo e yxeKao yxBabeHHKX> i kriv, da je jetnik pobegnil, ušel. ©ntien, ©ntnb£>udjž= ; zeinljišnične stvarnosti ; 3eMJibHiniiH i iHe cxBap' hocxh; predmeti zemljišne knjige, stvari vpisane v zemljišno knjigo. ©ntftttftigctt, ettcaS, etnen 93etbetž; uzeti šilu. jakost čemu, oprovrči dokaz; o6e3CHjuixH, oc^adniH uuxo, oupoBphn ^oiiaai; ob moč djati, pripraviti kaj, dokaz ovreči. (SntMftfgen. 169 ©ntftoftigctt, bet SBetnetž tnutbe entftaftigt; dokaz je oprovržen ; 40- ttaat e onpoBpiKeirb; dokaz je bil ovržen. — ben ŠBemeiž but$ etnen ©egenbetnetž entMfttgen; oprovrci dokaz protivnim dokazom; ^onaai. npoTHBy40Ka30ivrb o6e3cruHTn, onpo- BpliH Aona 3 'B npoTHBHbiMt 40 Ka 30 .\n>; dokaz je bil ovrzen po nasprotnem dokazu. — bie SBetbadjtžgtunbe gegen jtd) entCrafttgen, f. etculptten; oprovrci razloge sumnje proti sebi, opravdati se; oiipoBphH pa 3 Jiore 110.10- meHH (cyMH'b) npoTHBt cede, onpaBjara ce; vzroke s uma (sumnje') proti sebi ob moč pripraviti, razkriviti se. ©ntfroftt0Mtt0S=©runb (©egettbetneiž); dokaz, protivudokaz ; npoTH- ByAOKa3TE.; vzrok, iz liter ega se kaj ob moč dene, ovrže, na¬ sprotni dokaz. — (©rculpatton) ; opravda; onpasga; opravičenje, razkrivljcnje. ©ntlaffcn, etnen feinež S)tenftež, fetner SSerpfltcijtung; odpustiti koga iz službe, oprostiti koga od dužnosti; o^nycTHTn nora H31 cjiyat6e, onpocTHTH Kora o ga, ^jkhocth ; koga iz službe izpustiti, komu dolžnost odpustiti. ©tttlnffcner; odpuštenik; o^njurreHHKt; izpušenec. ©ntlafi=@cfyetn; f. @ntlctffungž=©cljetn. ©nttaffung ; odpust; ogiiycT'i> ; izpušenje. ©ntlafjungž= ; odpustni; ogiijcTUhin ; izpustni. — s ©efud; ; odpustna molba, molbenica ; 04nycTna MOjida, MOji6e HHi;a ; prošnja za izpušenje. — @c()etn, =Urfttnbe ; odpustnica; ognycTno iihcmo, ognycTHHtta; iz¬ pustni list, izpustno pismo. ®nttaftcn, etnen ©tunb ; razteretiti zemljište, skinuti teret sa zemljišta ; pa 3 'repeTHTH 3 e»MbHurre, CKHHyTH Tepeii, ca aCM.ibHiirra; raz- ob. odbremeniti, odvezati bremen, oprostiti zemljiše. — enttaftetež ©ut; raztereceno dobro; pa3'repeheno godpo ; odbre- menjeno, odvezano posestvo. ©ntlaftmtg (©epuvtrung) bež @tunbbeft|ež; razterecenje zemljišnoga posjeda, skinuce tereta sa zemljišnoga posjeda; pa 3 TepeheHk, ocao- doljeirk 3 eMjibnuiTHora upniejKaHA, ciiHHyhe Tepera ca 3eM.ibHiiiT- Hora npHTejKaHH; odbremenjenje, odveza zemljiškega posestva. — ($ebung bež SGetbadljtež); opravda; oiipangaH-b; odprava suma. — SSeluetžmtttel jur ©ntlaftung bež Stngefdjulbigten; dokazi za opravdu okrivljenika ; 401:0311 3a onpanganb OKpHBjrbHHua ; dokazi za opra¬ vičenje, očiščuje obdolženca- ®nttrtftungž= (3)e!putttungž=); razteretni; pa3TepeTHbiii; odvezni, oprostivni. 170 (Stttfafiungž* @»Ulflfhitt(j3=(Sapttaf; razteretno glavno, glavnica; paaTepeTHO r.ianiio, r.iaBHHima; odvezni kapital. — 5 .‘oanbtung; razterecivanje; pajtTepeliHBUHi;; odvezno djanje. — = £)pernt; za razterecivanje zemljišta izradak ; napadana, aa parne- pehuBairk aeMJLBHiriTa; delo, izdelek za odvezo zemljiš. — = ©d)tiften ; razteretna pisma; pa3 r repe r rna uhcmo; oprostivni spisi. — (<ŠtCuIpCttion&=); opravilni; oxipaB^n!,m; opravičevavni. — = ©ntttb ; opravilni razlog ; onpaBAHbiii paa.ionb; vzrok opravičenja- — 5 3 elt S e 5 opravdni svjedok; onpaB^Hbift cnk^onb; opravieevavni, razdolživni svedok , — na priča; — (cpp. 33elafhtng§$eugc; okrivni svjedok; oKpuBHbiii, OTeroTHbiii cBk^OKt; okrivna, ob - dolina priča). (Snttefcigcn; osloboditi, riješiti, izpuniti; oc.ioCo^hth , ptuiHTH, H3- ny h hth ; odpraviti. — ftdj; osloboditi se, riješiti se cegn, izpuniti što; ocjio6ogHTH ce, ptmHTH ce nera, iiarijiuiTH ihto; znebiti se. — jt(jj etttež OtuftragS; izpuniti nalog; n;iimiuTn, iianpimrni najtom'> opraviti naročilo. (S;ntlct)ncu etUKIŽ ; uzeti u naruc, posaditi što od koga ; jacrn y Ha- pyTb, iiocvahtu ihto o,vb nora; na posodo, na zajem vzeti kaj. GntlctMicr ; posadovnik, tko što uzima u naruc ; y3HMajiaiVb y nocY" AJ > nocyAOBHHK'b; prejemnik posojila, zajema. (SntloljJieit (eine ©elofjitung geben); nagraditi; narpuAHTii; povrniti , plačali. — (etnett Sofjtt geben) ; dati platu ; a^m njiaTy; mezdo dati. (Suito!) It utig ; nagrada ; narpaAa, u.urra ; povračilo, danje mezde. ©ntncljmcn (eV'fe()Cli) ettvaž; razumjeti; pa3yivrkTH, noaHUTH ; vviditi> razviditi kuj. — emen 28ecf)fel auf ,3cmanb, f. trafftren. ©«ir«?c (©tntrtft); ulaz; vjiaaa. ; vhod, vstop. — (©intiittSgdb); ulazna; y.ia;siimia; vhodnina, vstopnina. @niricl)teit etne ®ebul)t; platiti pristojbinu; n ji ara™ upiicToii6nny i odrujtati, opravili, plačati davnino. — etne ©fldje; dati, predati kakvu stvar; A aTtI > npeA®TH KaitBy CTBapb; dati , opraviti, odrajtati stvar. (§ntrtc!)ttmg; placanje, davanje, predavanje; tuahairk, Aanairb, upe- AaisaHb ; danje, plavanje. — gegett @ntncf)tung etnet ©ebu[)t ettnaž ueranlafjen; učiniti što » a platu; yunHnrn ihto a a ii.iutj ; proti plačilu davšine kaj na- praviti. (Sittfagcii; odreci se; OApehu ce; odreči sc, odpovedati se. ©ntfagcn. 171 ©tttfogcn (entauf evn jt.dj); ostaviti se, odreci se eega; octbbhth ce, o/l, p e h h ce nera, o/vb ce6e iuto ; znebiti se resa, odsvojiti, oddati kaj. ©ntfogung ; odreeenje ; o^peueni;; odreka, odpoved. @ntfd)CX&igen ; naknaditi; naKna,^HTH ; odškodovati. ®»tfchabtg«ng ; naknada; naaiia^a; odškoda , odškodovanje. (Sntfd)flfciguitg3=; naknadni (što se tiče naknade); HaKHa^HbiH (uito ce TH'ie iiaKiia^e) ; odškodni. — * Slnfprud) f-'3iecf)t) ; pravo na naknada ; npaBO Ha nauHa^j; iska¬ na, pravica odškodovanja. — = (brtž SlufprecJjen); zahtijevanje naknade; aasTknaHt iiai;Hap,e; zahtevanje, terjanje odškode. — s 3ttt; način naknade; HauHH-b naiiHa^e; način odškode. — = Stušmtttlung; izmjera, izračunanje, proiznagjenje naknade; napa¬ čna h!;, iipoH3Hai)enb naKHa^e; izvedba , vstanovljenje, preračun odškode. — * SSctrag ; naknadbina ; naKna^dnua ; znesek odškodnine. — s SBurge; naknadni jemac ; HaiiHa^HbiH 6Mam>; odškodni porok. — * Capital ; naknadno glavno , naknadna glavnica, naknadni novci; Hamia^Ho r.ianno, namia^iia rjiaBHHga; odškodni kapital. — (tietjtdjettež); naknadna sigurnost; HaKna^Ha enrypHOCTb; zavar- van, zagotovljen odškodni kapital. — = (grfenhtntfj ; presuda naknade; iipecyfla HaiiHa^e ; sodba, sklep odškode. [ odškode. — s §tage; naknadna stvar; Hai.Ha^na crnapn; vprašanje zastran — = jbloge; tu zb a za naknada; xyni6a 3a iiai;na,;y; tožba za odškodo. —- = SJtapffab ; mjerilo naknade; MbpHJio iiauHa^e ; merilo za odškodo. — = ^3auf(d)ate; naknada odsjekom ; naiuia,;a o f ;cki;oM , b; načezni zne¬ sek odškodnine. — s $vetž; naknadna cijena; naiiHa^na ivlma; odškodna cena. — = 9iente; naknadni prihod; Haiuja/jubiH npnxo/yb; odškodninski prihodki , obresti. — 5 ©umme; naknadbina; 11 a i; h a /i f> uh a, n ai; 11 a ( i, na cy mm a; skupni zne¬ sek odškodnine. s Si^etlbetrag ; dijel, dijo raknadbine, dijoni iznesaknaknade; /pko na KHaA^HHe, /piiOHbiii hshoc' 6 naiuia^e ; del odškodbe. — « SSerpanbluitg ; razprava o naknadi; paanpaBa o nanna/pi; pretres, obravnava zastran odškodovanja. ©tttfctjet&en dllC @trdtfcuf)e; riješiti parnicu, izreči presudu vrhu par- nice; pkmuTH, o^cv/mith itapnnnv, napeliH npecy^y CBpxy nap- HHqe; razsoditi pravdo. 172 ©nifdjeibert. ©ntfdjcifcen it&er etibCtŽ; riješiti što, izreči presudu vrhu čega; pbnin- th, ogcygHTH ihto , H3pehu npecygy cBpxy uera; razsoditi kaj. — jtDtfc^en ^arteien: izreči presudu megju strankama; uspehu npecygy Meliy CTpaHKaMa; razsoditi med vdeleženci, strankami. — ettfdjtebeit toetben; riješiti; pkuiHTH; rešiti, odločiti. ©ntfcf>eifeung3=; što se tiče riješenja ; ihto ce THue pkmeHfl ; raz- sodivni, razsodni. — s Strt; način riješenja; iiauiiHt pl; ih en a ; način razsodbe. — * ©runb; razlog riješenja ; pas.ion, phmeHfl; vzrok razsodbe. ©ittfchic&eii (gefajjt); odvažan, gotov; ogBaiueHT,, roroBTb ; krepek, trden, srčen. — (befttmmt) ; odlučan; pi.iiinTe.iairb ; trden, gotov. ©ntfctiic&cn^eit; odvažnost, odlučnost; ogBamHOCTb, piiuHTe.i- hoctb ; trdnost, srčnost, krepkost. — mit @ntfd)iebenljeit; odvažno, odlučno; ogBamHo , ptuiHTeJiHo; trdno , srčno, krepko. ©tttfcfilagcn, einer @ad)e (im SSorauž) ; odbiti što, neprimiti na se; oghHTH ihto , HenpiiMHTH Ha ce; znebiti se, odreči se kake stvari. — einež ^ugntffcž; nehtjeti svjedočiti; HexrkTH cBkgouHTH; odteg¬ niti sc, ogniti se svedočbi. — (ftd) entlebigen), f. entlebigen. — jtd) eiblid) etnet ih goitaai,; oddolživen dokaz. — (@ntlafiungž=0 , f. ©etbetž ; opravdni dokaz; onpaB/;Hwft 40Ka3i>; oddolživen dokaz. — = ©tttnb ; izgovorni, izprični razlog; H3roBopnbift, H3BHHHTe.iHMii paajiorT. ; vzrok oddolžbe, izgovora. ©ntfejjcit, etrten bež 9lmtež ; izbaciti, smetnuti koga iz ureda; CMeT- hjth, c6aqnTH nora er. vpega ; koga iz službe djati, odstaviti. — etrten Ort; osloboditi od obsade; ocjioSo^hth 041, očca^e, 4ohH y noMohb rpa.Tj ; oteti, rešiti mesto , obsede osloboditi. ©ntfegung Dom Simte; izbačenje, smetnuce iz ureda; civieTHjhe, c6a- 'tenk h.stj ype,;a; odstavljanje, djanje iz ureda. ©ntfkgclit ; razpečatiti; paaneuaTirm ; odpečatiti, razpečatiti. ©ntfpredien, etnem 3Buttfd)e, Slttfudjen; izpuniti zelju, molbu; ncny- hhth a; e v io, jvio.i6y ; spolniti, vslišati prošnjo, pristati na kaj. — (entfpredjenb fetn) ; biti shodan, odgovarati; 6 ur h cxo/;aH r b, o^ro- itaparH; priteči se, primerjen biti čemu. (Sntfprccbcnb ; shodan; cvogairb ; primerjen , priležen, primeren, dogovoren. — (attgettteffen) ; primjeren ; npHMkpem, ; primeren. — entfpre($enbe 93erfuguitg, sffietfuttg ; shodna, primjerena naredba, uputa; cxogna, npiiMhpeHa nape,;6a, yiiyTCTBO ; dotičen, priležen, primeren ukaz, naredba. ©ntfpmfjen, auž bemfelben ©lute entfprofjen; izlaziti, izhoditi, izhod- nik iz iste krvi, tko izhodi iz iste krvi; H3Jia3HTH, h 3 X 04 hth, H3- xo4hhk , b H3Tb HCTe upBH, tko H3xofln H3T. HCTe itpBH ; priti iz česa, biti iz ravno tiste krvi, ravno tiste krvi. ©tttfpringen (entftefjen); postati, nastati, poroditi se; nocTam, Ha- ctoth, n op 04111 h ce ; izvirati , priti iz česa. — (lerfommen) ; dolaziti ; 40 Jia 3 HTH ; priti iz česa. — (entlaufen) auž bem ©efangtitffe ; uskočiti, pobjeci iz tamnice; no- 6khn, yiehn, ii3MahH n si, TaMHHue ; pobegniti, uiti iz ječe. ©tttfte^en ; postati, nastati, poroditi se ; nocTam, nacraTH, uopo- 4 hth ce; izvirati, začeti se. — ber burd) Sfladjlaffigfett an ettter ©ad)e entftanbene @$abcn; iz ne¬ marnosti porodivša se šteta stvari kakvoj ; H3i> He6peaiJibHB0CTH, neMapHOCTH nopo^HBiua ce unera CTBapii kokboh ; škoda na kaki stvari (izvirajoča) iz nemarnosti. — bte bittd) ©ranbfftfter entjlnnbencn gcuetžMttffe; podmetnuti požari; noAMeTHjTH uorKapn; požar po zažigu, po zažigu storjen požar. 174 ©ntjJetjen. ©ntfteticn, entfte^enbe ttnru^en ; nemiri koji nastaju; HeMiipti koh iia- CTato; nemiri, ki se začno. — bet entfte^enben ttnru^en; kad nastanu nemiri; HacTato neMiipn; kadar se nemir začne. (SitfftcfjCH, bctS; nastanak; HacTaHaitt; izvir. — (5tnfang) ; poeetak ; noieTatfB; začetek. — etner Set^atlblung ; poeetak razprave; noterairB paanpaue ; pove- tek obravnave. ©nžftelten; nagrditi; HarpflHTH, napya;HTH ; popačiti. — (perfekten) 5 izvrnuti; h,3bphjth ; preobrniti, na robe d j ati. — eine 5££>atfac£>e ; izvrnuii učinjenicu; irinpuvjH yTHnknHny ; popa¬ čiti prigode!:. ©nfumffncn, 3f ltlfll 'b; razorožati koga; paaopjiKaiH, ode.TopvmaTH nora, o f ty 3 eTii opjatie ; orožje komu uzeti, razorožiti koga. ©nt»»cicl)cn ; uskooiti, pobjeci, izmaci, uteci; ycKOTHTH , n3Mabn» no6khn, y r rehH; izmakniti se, pobegnili , uiti. ©ntiBCttfecti; uzeti kradom, ukrasti; yaeTH upa^OMi, yi;pacTH ; okra¬ sti, izmakniti. ©ntttmibuttg ; uzimanje kradom; y3HMatrk itpa^oMt; izmaknjenjc. — (3Mef>ftaI)I) ; kragja; npal)a; tatvina, kradež. (Snttncrfcn; nacrlati, osnovati što; nauprarH, oCHonaTH ihto; na¬ vrtati, osnovali kaj. — (bevfaffen) ; sastaviti; cacranimi, cauHHHTH; sostaviti. — baž ©ertd)t foll bte gvagen an bte 3eugett fclbft entmerfen; sud sam neka sastavi pitanja za svjedoke; cy,pi> ca\ri, neua cacrauH riHTaHH aa cBk^oue; sodnija mora suma sostaviti prašanja za svedoke. ©ttttucrt&en, etne' Sadje (gum Svetle), j. 93. bte SBanfnoten; umaliti vrijednost n. p. od banaka; ywajinTH Bpe^HOCTb h. np. damtin j zmanjšati vrednost kake stvari n. p. banknot. — (bottig); uništiti, ukinuti vrijednost; ynmiiTHTH npegiiocTh; v nič djati, ob veljavo pripraviti, razveljaviti. ©iltjictteu |tcfy etner ukloniti se od dužnosti ; yKJiOHHTH ce, dk' ataTH ogi> /tjiKHOCTH ; umakniti, ogniti se svoji dolžnosti. — ftd) ber ©crecfjttgfett, bet ©trafe; ukloniti se od suda, od kazni j yn.iOHHTM ce, dtiiiaiH o, po cy,ga, o/pn naami; odtegniti , ogniti, izviti se roki pravice. — 3eilKinben ettcnž; uztegnuti, uzkrati kome što; y3 r rernyTH, japaTHT 11 KOMe juto , JiHiiiHTH Tera ; izmakniti komu, kaj. — Ijetntltd); uzeti kome što tajno, kradom; vtcth no Me ihto TaitH°> Kpa^OMT); — skrivaje, skrivoma. ©'pifcemie. 175 ©jn&cntte; pošast, rednja; noinacTb, pegHfi, enrigeMia, 3apa3a; pomor, podeželna bolezen. ©guipngc ; gospodska prilika, hintov s konjma; eminami., Konie h koii f,h ; voz in konji , ekvipaza. etloaž jur gut, fuv not()ioe-nbig; držati šlo za dobro, za po- trebno ; gpjKarH uito ga e go 6 po , ga e HVHiguo ; kaj za dobro, potrebno imeti , — si kaj dobro misliti. — id) erad)te ež fut not^iuenbtg, f. ftnben ; cini mi se, vidi mi se da je potrebno ; hhhh mh ce, migu mu ce ga (5 uvaigHO ; vidi, zdi se mi potrebno , — mislim, menim, da je potrebno. ©metjten, gef)orfdme§ ; pokorno, ponižno miljenje ; iiOKOpno, hohh 3HO Miiknie ; ponižno, pohlevno mnenje. —■ nac^ @rad)ten; po čijem miljenju; no uieMt mh1>hio ; po čigar mnenju. ®rb=, @rbš=; nasljedni (što se tiče nasljedstva); iiac.ikgHbiii (ihto ce THie iiac.ikgcTBa); dedni. — = Slmt; nasljedni ured ; nac.vbgni.ni ypegb; dedni ured. — = Stnfall; nasljedni zapadak; iiac.vhgHbin sanagaKt; pripad dedine. — = dlntretung; primanje nasljedstva, stopanje u nasljedstvo; nprnuani nacxbgcxBa, cTjiiank y iiac.ikgcTBO ; nastop dedine. = beredjtigt; tko ima pravo na nasljedstvo ; HMaiobin npaBO na iia- cjikgcTBO ; vpravičen dedovali, ki ima pravico dedovati , — = etgen; vlastit po nasljedstvu; codcTBeiii. no Hac.ibgcTBy; lasten po dedinstvu , dedinsko lasten, dedično lasten. = (gtgentfjum; nasljedno vlastništvo; nac.rbgna co6cTBenocTt; dc- dinska , dedična lastnina. "— = ctgendumltd); Što je nasljedno vlastništo.; HacjikgoajiogHbiH, ihto e Hac.rfegna codcTBeHocTb; prostolastni. ■— = @iltanttt)Ortung; predaja, predavanje nasljedstva; upegaa, H3py- o e uk nae.rkgcTua; prireka, prisoja dedine. = ©intgung, f. (grbbertrag. = etfldvetl ftd) (ftd) alž (Srbe melben); prijaviti se za nasljedstvo; ripiaBHTH ce aa nacjikgcTBO ; ta dediča se priglasiti, izreči. ~~ = (SrHdrung ; prijava za nasljedstvo; iiancH-bul; aa HacjibgcTBO; priglascnje za dediča. s fčit)tg ; sposoban za nasljedstvo; cuocodani, aa nacjikgcTBO; pri¬ kladen, zmožin dedovali. - gdljtgfett; sposobnost za nasljedstvo; criocodHOCTb 3a HacakgcTBO; prikladnost, zmožnost dedovati. ^ gad; slučaj nasljegjenja; c.ivoan iiac.ikgcrBa; primerlej dedo¬ vanja. Gfb=, (Srb 8 s $fetttb; dušmanin, glavni stari neprijatelj; gyiii\iaHHH r b ) TJiaBHbiH crapniH HeripinTe.u,; glavni, stari sovražnik. — = $olge; nasljedovanje; Hac.vkgoBairb: dedna nasledka , dedno nasledstvo. — = golgeotbrtung ; red nasljedovanja; pegi. HacjrbgoBaHH ; red dedne nasledke, dednega nasledstva. — = golger, f. Srbe. — = ©etber (behtt SBetgbciu) ; rudnička nasljednina; pygHHina h ac.it A" HHHa; dedni dnar. — = gefeffen, f. anfafftg. — = ©enofj; sunasljednik; evHac.itgmiKi,; sodedič, sodednik. — * ©enoffenfdjaft ; sunasljedništvo ; cyHac.itgnnicTBO; sodedstvo, sodediči. — = ©ut; nasljedno dobro; iiac.vbgHO gotipo ; dedina, dedinsko klago- — s ©Utžntann; imalac nasljednoga dobra; gpjKarejib nacjitgHora go - 6pa; imetnik dedinskcga klaga. — s^ulbtgung; ocitovanje nasljedne vjernosti; H.surutHt nac.itgn e BbpHOCTH; okljuka dedne zvestoke. — * 3ntfreffent; ueastnik, dijonik nasljedstva; y lacTHHKi. nac.itgcTBa i dedinski deležnik. [kraljestvo■ — = ^oritgretdj; nasljedno kraljevstvo ; nac.itgno upajitscTso ; dedno — s Satib ; nasljedna zemlja; iiac.itgiia 3eMjiH; dedna dežela. — = Idttbtjif); što se tiče nasljednih zemalja; ihto ce Tine HacjtgHb* ae.ua.ifj; dednodeželski. — * Idnbtfdje Untbetfttdt; sveučilište u nasljednim zemljama; cney I itf' .ih n ir e y Hac.rhgmiMi, aen-uiMa ; \dednodeželsko vseučilise, vsC' učili.i e dednih dežel. — = lajjer ; ostavnik ; oiiopyvnTC.il, ; zapustnik. — 5 lafferifd); ostavnikov; onopviiiHKOBi,, onopyiHHiKiii; zapast' nikov. — = Sedeti; nasljedni feud ; Hac.ikgubiH •acjgi,; dedni fevd. — = Slionartflte; nasljedna jednovladovina ; nac.itgna MOHapxia; dednd monarhija. — s Sldjmer; nasljedoprimac ; HacjitgonpHMaigi. ; prejemnik dedin■ — s *$acf)t; nasljedni zakup ; HacjitgnHH aaujiri,; dedni zakup. — 5 €pad)ter ; nasljedni zakupnik; iiac.vbgiiMH 3aKyriHHKi,; dedni * a ' kupnih. — ; spac^tgut; nasljedna zakupština; HacjrbgHa 3aKynutTHHa; dedno' zakupno klago. _ s^ac(jtl)OT; nasljedni zakupodavac ; Hac.ibgHi.iii 3 aKyuogaBaH' 1 ’ ’ adjavec dednega zakupa. 177 (Srt, ®tb=, (grbž s $pacf)tmcmn, f. (grbpacfjter. ■— = ^Jacf)tDectrag; pogodba o nasljednom zakupu*, norogda o nac.vbg- homt> 3anyny, norogoa HacjrkgHora 3aKyna; dedno-zakupna po¬ godba. — = 5f5ad)tjinž; nasljedna zakupnina; uacjrkgHa aaiijiiHnna; dedna zakupnina. — = 9ie$t (tm objectitten ©tnne); nasljedno pravo, pravo nasljedstva; HacjiigHO npaBO, npaBO HacjrkgcTBa; dedinsko pravo. — (trn fubjectttien ©trme) ; nasljedničko pravo ; HacjrkgHHUKO npano; dediska pravica. — = ©taat; nasljedna država; načakana gpaiaBa; dedna država. — bie ofterreidjtfl^ett (Srbftaaten; austrijanske nasljedne zemlje ; aycTpiii- cne nac.rkgiie aeM.vk; avstrijanske dedne dežele. — = ©teitet; nasljednina; HacjrbgHHHa, nope3i. ct nacjrkgcTBa; de- dovnina, davek od dedine. — = ©teuercguibdlent; naknada za nasljedninu; naiiHaga 3a HaekgHHny; enakovrednost, zamenilo, namestek dedovnine (davka od dedine). — ©teuerauŽtDetŽ; izkaz nasljednine; iriKaab nača kan ime; izkaz dedovnine. — = ©toKen ; glavna sd o nja; raanna cgoHH; glavni, dedni rov. —■ = ©tottengeM^r; pristojbina od glavne sdonje ; dpnciofiČHHa ogi> raaBHe cgoH'1;; davšina od dednega rova. — s ©toltenneuntel; devetak od glavne sdonje; geBeTairh ogt r.iaBHe cgoHb; devetina od dednega rova. s ©tbttnec; glavni sdonjar; raaBUbin cgonapt; glavni rovnik. — = ©tucfi; nasljedbina; Hac.vkgomia; reč dedini prišteta. — = £|jetl (objectb); nasljedui dijel, dijo; Hac.ikguMH gko, gl;o na* c.vkgcTBa ; dedinski del , del dedine, delšina. (fubjecttt)); nasljednicki dijel, dijo; HacjikgHHUKift gko; dediski delež. - ©etfjanblung ; razprava o nasljedstvu ; pa3npaBa o Hac.vbgcTBy ; dedna razprava, obravnava. = SSertrag; nasljedna pogodba; Hac.vkgHa liorogda; dedna, dedin- ska pogodba. '[rajtvilo. = 3ttlž; nasljedna dača ; HacjiigHMft nogaraKt; dedna obrest, od- ~~~ = 3M3gut; nasljedna dacevina; Hac.vbgno nogaTHO godpo; dedno- obrestno blago. - 3tttž§etr; gospodar nasljedne dače; rocnogapi. Hac.vhgnora ito- garKa ; dedno-obrestni vlustnik, dedni obrestnjak. ~~~ - 3tnžmatm; nasljedni dacnik; Hac.rkgm.iu riogaTHHKt; dedno- obrestni vžitnik. n 178 (Srb. (Srb = , 0 faSberh:ag 5 pogodba o nasljednoj dači: iioro^oa o nac.vbg,Hou r b no^aTKj; dedno-obrestna pogodba. (Srbe, bet; nasljednik; nae.rk/^iHKi.; dedič, dedni!:. (Stbitt; nasljednica; iiac.ik^iivina; dedična. (Srbeti; naslijediti; nac.vh^nTn ; dedovati, podedovati. (Srbešerbc; nasljednikov nasljednik ; Hac-ib/^HiiKOBi Hac-ib^HHKT. 5 de¬ dičev dedič. (Srbeteiter 3 euge; zamoljeni svjedok; 3aMO.vbHT.1ii CBbflOtvb; napi'o- šena priča, naprošen svedok. (Srbcitten ; zaplijeniti, zapij aekati; aan.vliti hth, oitjiauKaTH, aagočbiTH y paTy ; pr ir opati, pripleniti. — erbeittcteč @df)tff; zaplijenjena lagja, zaplijenjeni brod; 3aiubH'bHa .iai)a, 3aii.vbHi>H[>iH 6po,Vb 5 priropanu, priplenjena ladja. (Srbietcn ftct) , JU etioaž; ponuditi se na što; iioiij^hth ce Ha turo; ponuditi se k čemu. — ftdj, u fci) iv it ve n; ponuditi se na zakletvu, prisega; hohj^iith ce Ha ;taK.ieTBy, tipncer} ; ponuditi se k prisegi ('priseči). (Srbtetig fetn ju ettrmS, f. ertneteu. (Srbitterung, ber ^Javteteti; razdraženost stranaka; oropuenb, pa3- apajKeitocTb CTpanaKa ; razdraženost strani, strank. (Stblid; (objectiti); nasljedni; Hac.vlt^Hbtii; dedinski, dedni. — (fubjectitt) ; nasljednicki; tiacJib^HHHKiii; dediški. (SrblofeŽ ©Ut; dobro bez nasljednika; floftpo fteirt. nacjib^tiHKa; bla¬ go brez dediča, brezdedično. [posestvo- — (Ijetmfalltgež ©ut); ošastno dobro ; oiitacmo /;o6po ; nazaj padlo (Srbrccbett, ettte 2 ^ur ; obiti, razbiti vrata; o6hth, paiifomi npaTa : razbiti, vlomiti, zlomiti vrata. — etn ©tegel; razpecatiti. odpečatiti što ; paaneuaTHTH, o^neuaTHfH ihto ; odpreti, od- ob. razpecatiti. (Srbredjiuttg gericfytltcf)et @iegel; otvor sudnih pečata; oTBopaH'fcj oTitopi. cy/jHU netaTa ; odpret j e, razpečatenje sodnih zaklepov•, pečatov. (Srbfettaft; nasljedstvo ; Hacjtb^cTBo; dedinu. (Srbfcbnft 3 =; što se tiče nasljedstva; ihto ce thho Hacnb^CTna; kat se dedine tiče. — s Stntretuug ; primanje nasljedstva; npHMBHb iiac.vb^cTBa, CTynaH'i> y Hac.vb^CTBO; nastop dedine. — 5 gtučeittanberfe&ung ( 31 )et(ungj; dijeljenje nasljedstva; .vb.vtHb Hac.vb/i,cTBa; deljenje, razdeljenje dedine. — 5 aSenu|Utig; uživanje nasljedstva; yjKHBUHb Hac.vb^cTBa; vživaaj e dedine. Srifd)aftž= 179 = (ginantmortung; predaja nasljedstva; ripegaa Hae-rk/tcrna; priteka, prisodba dedine. * ®l(tubiger; nasljedstveni vjerovnik; Bl;pnxe.ib Hae.vfe^CTBeHbiH, Hae.ii.^cTBa B'l;pnTeai>; upnik dedine. * .ftituf; kupnja nasljedstva; kviihh, KjnoBank Hacjiigcraa; kup dedine. = Jtaufer: kupac nasljedstva; KynapTb Hacjit^cma ; kupec dedine. ~~ = .ftlctge; liasljedstvena tužba; xyat6a o Hac.'ik^cTBy, Hacjik^CTBeHa 'ryiK6a; dedinska tožba. = SJidffe ; masa nasljedstva ; Macca HacjikgcTBa ; dedinska sklada. = @ad)e; nasljedbina; nach-vlinia; dedinska reč. = @d)ulbm*; nasljedstveni dužnik; ^jm;hhk'i> Hac.vkgcTBa, iiae.ihg- CTBeHbiii 4y;KHHj; r b; dedinski, dedine dolžnik. ~~ - ©tucf, f, @ad?e. ~~ = Sljetlung, f. 9tužetnanberfe|jung. ®tbenflidj; in ogne; Moryhb; mogoč, izmislit). ctuf maž tmmev fiir etbenfltdje strt; svakim mogucim načinom; ima- khmi MoryhHM , b HaiHHOMTb ; kakorkoli je le mogoče, kakorkoli si je le moč izmisliti. ~~ unter feinetn erbenfltd;en 33otmattbe; ni pod kojim izgovorom; hh nogi! HKaKBhiMb H3roBopoMT>, H3Bl>T0MTb; s nikakšnim izgovorom, s nikakoršno pretvezo. stoje u zemlji utvrgjeno; turo e y aesmo caoieno ; v zemlji vt er j eni. ®tbicbtcn ettOflŽ ; izmisliti sto; H3MbicJiHXH ihto ; izmislili kaj. ~~~~ 3$atfadjen; izmisliti učinjenice; h3mmcjihxh ymH r bHHqe ; izmisliti si dogodke. ^nbidjtuitg falfd)er Uinftdnbe; izmišljenje lažnih okolnosti; H3MWUUfi- H'l> .iaauibi OKOjmocriii; izmišljenje lažnjivih okolnosti. ®reti}itif{; dogagjaj ; /toral;au; primerek, pripetilo. ®rcrbctt; naslijediti što ; nac.vbgHTH ihto ; pri- ob. podedovati. ® r faf)ten, bie 3Baf)r^ett; saznati, doznati istinu ; ca3HaxH, ^03iiaxH ncxHHy ; zrediti, soznati resnico. ~~ (ftuž (grfa^rung tennen) ; izkusiti što ; h3k}-chth mxo; skusiti. ®i‘fnt)ruitg; izkustvo ; n3nycTBO ; skušnja, skušenost, zvedenost. in (Srfa^rung bringeit (erforfdjen); propitati, saznati ; nponbixaxH, ca3HaxH; zrediti, soznati, dozvediti. bie Uebelt^atev, mo ne tmmer in ©rfaljtung gebvadjt mevben fonnten, fe|tne^men; pohvatati zločince, gdje god hi za njih saznati mogli; noxnaxaxn ,'j.iounnne, r/yb 6bi ce rogb 3a iibbi ca.3iiaxn Mor.io ; ču¬ dodelnike, kjer koli se za nje zve (sozna), zasačiti, prijeti. n * 180 (SiefKtefien. ©rfticfjcn; izici; H3Hhn; iziti , na dan priti, na svetlo dan biti. — etn ©efdjlujj erflojj; izišao je zaključak ; hshumo e 3aKJiio l ieH'b, 3a- K.iionan ; sklep je bil na svetlo dan. (Sjtffolg etner (Sadje; svrha stvari kakve; ul, .n. CTBapn KaKBe ; izid, vspeh, nasledek kake reci. — (guter), tx>elc£)en (šrfolg etne (Sadje Ijaben tuerbe ; uspjeh, kakov ce uspjeli imati stvar; ycnixi>, KaitaBT, he ycirfexT. umsth crnapt; vspeh, kakoršnega bo reč imela (kakor se bo reč ročila). — (SfiMtfung); učinak; gliitcrno; nasledek, učinek. ©rfolgett (ergeljen), f. oben, (oužfolgen), f. oben. ©tfolglnffung etner @ntfd;abtgung ; izplata naknade ; naruara naitna- /te; izplača odškodnine. ©rfoIgIaffung^=9Sertnt{Itgung ; dopuštenje za izdanje, izplatu; gonjiuTe- ul 3a H3iuaTy ; dovoljenje izročitve. ©rforbetlicf) ; potreban; noipečaHt; potreben. — evforberltc^en gallž ; ako bi kada potrebno bilo; ano d m Ka/ta otuo noTpedHO ; če je potrebno, ako je treba. ©rf»rbertt ; potrebovati, tražiti; norpedoBarn, a-pedam, TpaatHTH • potrebovati, — treba, potrebno biti, — tirjati kaj. — bte etn etner Urfuttbe erforberltdjen ^terltc^fetten ; spoljašnosti, koje treba da ima isprava; ciiojihiiihocth, Koe Tpeda /\a niua ncnpaBa; pri spisu potrebne spodobnosti. ©rfor&crni^ (IJiotf) tttenbtgf eit) ; potreba; uorpeda; potreba. — nad) (Srfotberntfj ber Umftiinbe ; po potrebovanju okolnosti; no no- TpedoBamo okojihoctm; po okolnostih , kakor okolnosti tirjajo. ©rfor&etntfje ber £anblungžbud)er (erforbertfdje 3terlidjbetten); spoljaš¬ nosti, koje treba da imaju trgovacke knjige; ciiojihiuhocth, kob Tpeda p, a mviaio rproBamte KHbnre; potrebne svojstva kupčijskil' bukev. — etne grtft nad) (Srforberntjj ber Sfrbett befttmmen ; odrediti rok p° potrebi radnje; onpepkjnmi pout no norpedn paprik, podoTei odločiti obrok, ki je za delo potreben. @rft>rfcl)en ettuaž, 5. 3S. eine Sd)ttlb; saznati za krivnju (krivicu); ca- 3 Ham 3a KpiiBHny; iskati, izbarati, izgledovati, soznati. — etne gejioljlene Sadje, etttett 9Berbred)er; saznati za ukradbinu (ukra- denu stvar), za zločinca ; eaanaTH 3 a yitpapeHy CTBapr, 3a 3 jomhh- ipa; ukradeno stvar, hudodelnika. (Stforfcbung *, saznanje, izvigjenje; caanaiib, n3Bnl)eH'b; iskanje, i%‘ prašanje, izsledovanje. ©tfragett, ettnaš; propitati, razpitati što ; uporneram, paanMTarn ihto ; po popraševanju kaj zvediti, izprašati kaj. ©tfitlten. 181 ®l‘fuUcn; izpuniti; h3iijhhth; izpolniti. ~~ eine SSebtngung; izpuniti uvjet; h3hvhhth yB'kTT; pogoj spolniti. izpunjenje; Hauvnkirl;; z vršenje, spolnenje. ~~~ (©rganjung); dopunjenje, dopunitba, doknada; gonyHfcH r k, goKHaga; dopolnitev. ®tfullung^=(gtb; dopunitbeua, doknadna zakletva, prisega; goiiyHHTe.i- Ha, goKiiagna 3aKjieTBa, ripHcera ; dopolnilna prisega. ~~ - Stempel; dopunitbeui, doknadni biljeg; gonynHTe.uibiH, goKHag- Hbiii 6n.d;r'i>; dopolnilni kolek. \šenju. - ; vrijeme izpunjenja; BpeMe HaiijHtna ; čas izpolnjenja, zvr- ®i‘gdtt$ctt; dopuniti, doknaditi, dovršiti; gonyHHTH, goKHagiiTH, AOBpuiHTH ; dopolniti, zvrsiti. dne abgefuljtte SBetfung ; dopuniti svršeno dokazivanje; gonjuimi CBpmeno goita3HBaH'k ; dopolniti izpeljan dokaz, ® r 9ottjung (@rfullnng); dopunjenje, doknada; gor^HtHt, goKHaga; dopolnitev. ~~~ fcfS ©ntnbbudješ; dopunjenje zemljišnice; goii^H-buk aeiubrnimie KHbHre; dopolnitev zemljišne knjige. ~~~ ^et (Sautton; dopunjenje sigurnice; gonvHhirl; cnevpunue; dopol¬ njenje kavcije , zagolovisine. [ mestenje. ((Srfe|ung) ; nadomještaj, zamjena; HagoMbiiiTaft, 3aM'bHa; nado- ®i'0dttjung5«= ((Svfuliung0=); što se dopunjenja, doknade tiče; ihto c e goiiyirk«a, goiiHage raie; dopolnilni. ; S3eftimnutng; dopunitbena, doknadna odredba; gonyHHTejiHO, go- l; Hagno oiipegb.vbHt ; dopolnilna odločba. ~~~ = 33ewetž; dopunitbeui, doknadni dokaz; goiiyHHTeJiHbiH, goKHagHbiii Aoi;a3T.; dopolnilni dokaz. ~~~ ' ©tb; dopunitbena, doknadna prisega, zakletva; goiiyHHTejiHa, go* K Hagna lipucera, aaiueTiia; dopolnilna prisega. ~ (©Vfe^ungžs); nadomjestni; liagoMkcTUbiii; nadomestni , nastopni. "" = ©efdjmorenef; nadomjestni porotnik; nagoMi;cTHhiii iiopothhkt. ; dopolnilni, nastopni porotnik. ~ ~ ' 'Ktd)tei‘; nadomjestni sudac, sudija; nagomkerubiii eygia ; dopol- n it/ni, nastopni sodnik. r 8cbntfj (93egebenl)eit) ; dogagjaj; goratjaž, npHKJiioieHb; primerek. Oiefultat) etnet Untevfudjung ; proiztok, plod iztraživanja ; H3xogT> (PecjjiraTT.), luogi H 3 TparKHBana ; izid, nasledek , znajdek pre- fl c f>eti; iziei ; H3h1ih ; priti na dan , izdan biti. \iskave. e ttte ergangene SSerorbmtng; izašla naredba; H3Hiujia Hapegda; iz¬ dani zavkaz. 'n biefer žBejieljitng tft an etn ®efret evgangen; u tom obziru ©t 182 ©rge^en, izašla je na koga odlučnica; y toucb o63bipy H3Hiuao e ^enperb H;a Kora ; v tej zadevi seje komu dekret dal. @t*<}d>eit lajfen ; izdati šlo ; i«AaTn iiito; izdati kaj. — etnen izdati zapovijest; n 3 ,],a th aaiiOBkcTb: izdati povelje. — bctŽ Sftedjt lutber učiniti pravica; j*ihhhth iipasHUJ @rgii^Iicf>fcit (SHobot*) ; uhar robote, tlake; yxap , b po6oTe, Tjiaue; razveselica (od tlake). ©rgrcifcn etnen SSerbredjet ; nhvatiti zločinca; yxBarHTH 340 HHiuia; zasačiti , zgrabiti hudodelnika. — Siemanb an bet ; zateci koga kod čina; aaTehu nora koa* i iHna; prijeli koga pri djanju. — etnen Sftecuvš; uteči se višjoj oblasti; yTehu ce buuiuioh odjiacTit; vložiti rekurs (pritožbo). — etne ©elegen^ett; poslužiti se prilikom; nocjiyatHTH ce ripmiHKOMl yrioTpeCHTH npHJiHKy ; poprijeti se, poslužiti se prilike. — bi e gludjt; uteči, pobječi; yTehH, no6bhn; podati se, spustiti se v beg, pobegniti. (šcgveifung bež SSetbte^etč, f. etgvetfen ; uhvata, uhvačenje zločinca; yxBabenk 3.1 o o mina ; zasačenje hudodelnika. @t^abcn, =e s $etjbn; uznesena osoba; y3HemeHa oco6a; velika oseba. ©rljalten (erlangen); dobiti; ao6mth; dobiti, doseči. — bet 33efd)tt>erbefufyrer er^dlt baš 2Bott ; tužitelj dobiva dopuštenje govoriti; TyjKHTejib godusa AoiiyinTeirl; a a ronopu; pritožnik dobi besedo, dovoljenje govoriti. — (betna^ten); čuvati, pričuvati, sačuvati, uzdržati; 'iyBaxn, npH- ojnaTH, ca'iyBaTn, y3AP»axH ce; ohraniti, vdržati, varvati. — trn ®ebtau($e etnež SlečljteS et&alten tnerben; uzdržati se u uživanju kakova pniva; yaApataTH ce y y)KHBaHio KauoBa lipaBa; varovan biti v vlivanju kake pravice. — (untetljalten) ; držati, uzdržavati koga; ApntaTH, H3ApataBaxH itora; vzdržati. — etnen Slrbettžbejug ; držati jaram volova ili dvoje konja; Apn jaTtI apaivrn Bo.iona hjih a bo e kohh ; držali vprego dvoje žvinčet. ©rfjflltung, f. erbaUett; dobivanje, čuvanje, uzdržavanje, držanje; A° (ibnmrk, 'ijnairb, H3ApJKaBank, Apaiant, pank h k; dobivanje. @rf»altun 06 = (ttnterl)altungž=); uzdržni; h3APJkhmh; vzdržavanje , držanje. — * jboften; uzdržni troško vi; H3ApiKHH TpoiiiKOBu; stroški zadržanje. — 5 Sfietti); uzdržna cijena; H3Apa»Ha u/hna; cena, vrednost vzdr- zanju. (Starten. 183 ®fl)drtcn; ettoaž; dokazati, otvrditi što; AonaaaTH, otbpahth ihto; dokazati, dotrditi kaj. cbe» (einljeben), bie ©tcuern; kupiti, pobirati porezu; kjiihth, no- dopaTH nopesTi; pobirati davek. ~~ ©elb au§ etner Saffe; potegnuti, diei novce iz pjeneznice; /;nbH, no- TerHjTH h ob po usTj irbHe3Hnne ; vzdigniti dnar iz dnarnice. ~~ 516f(f)riften bon etner (Sdjrtft; uzeti prijepise od kakova pisma; y3eTH ‘ipeiiHce o^T> KauBora iiHCMa; vzeli prepise od kakega pisma. ~~ eitie Jltage gecien ^emanb; podici tužbu proti kome; no/tnhn Tyas- 6y npoTHBt uora ; podali tožbo zoper koga, proti komu. eine SRente j um Sapital; prihod pretvoriti u glavnicu; npHX 0 /Vb npeTBopHTH y r.iaBHiiny ; preobrniti dohodek v kapital. ~~~ ben Sffiettlj etner (Sadje; pronači vrijcdnost stvari kakve; npoHahii opernoci i) CTBapH Kauiie; pozvediti vrednost kake reči. " ben Sljatbeffanb; razvidjeti stanje ueinjenice; pa3BH^irrH cTaHk yiH- HbiiHue ; pozvediti zgodelc, okolnosti dogodka- ~~ ben sjkoteft, f. lebtven. (bcbcutenb); znatni, znameniti; 3H ar Hbiii, 3 HaMeHHTbiu; znameniti, imenitni. " Oid)ttg) ; važni; Baiiuibiii; važni. (tbefendtdj); bitni, sueni, glavni; cyhaHCTBenbiH, obirubiii, r.iaBHbiii; bistveni. ® c bcbmtg bon SlGfdfjrtften; uzimanje prijepisa; y3HMaH’k npermca; Jemanje prepisov. e tnež ©apitnlš; dizanje, potezanje glavnice; /tH3anb, nore3aHl; r -ianii[|[j(e ; vzdignjenjc, potegnjenje kapitala. [tožbe. ~~ e ltU’f Mage; podignuče tužbe; no^imanb Tyat6e; vloga, početek bež ©et'ttp'0; pronagjenje vrijednosti; iipoH3Hal;enb npe^nocTH; tzvedba, pozvedbu vrednosti. bet |tattftifd)eu ®aten; skupljanje državopisnih data; ci;yiunul; 0'ra’rncTH'iKH /tara ; nabira statističnih dat. bež &t)atbeftaubež; izvigjenje ucinjenice; H3Bnbenk y i niHkHHne; lz sledovunje, izsledka, pozvedba dogodke, okolnosti djanja. c bcbtittflen pflegen; izvigjavati, izpitivati; H3Bid;aBaTH, H 3 nHTHBaTii; lz vcdovati, izšledovati , j- erfotbetn, r b»f)cit, etn ©ebiiube; povisiti, podignuti zgradu; hobuchth, iio- Ahthjth 3rpa/ty ; povikšati poslopje. [šali davek. e tue Steuet; povečali porezu; noBehami nope3'b; povišati, zvi- ’ t bolcn ( pd;) Pet ;3emanben SRatljž; posvjetovati seskime; nocaBtTo- 4a ' r H ce cb n hm o; praša ti koga za svet, posvetvati se s kom. 184 (štfjolen. ©tljolctt, tnibet 3entanb feinen ©djaben, ober jtcfy bet S fman ^ en f^ ne ^ ©djabenž foegen enoten; tražiti od koga naknadu štete; TpaaiHTH o j\,% nora HaBHagy ui r reTe; iskati odškodo, povračilo škode pri kom■ — auž ben ©iitern fetne 93efrtebtgitng ; naplatiti se iz dobara; naiuarH- th ce h si, godapa; iskati, vzeti si plavanje iz posestev. ©tftoluitg, fetne ©rljolitng tntber ^ernanb fudjen; tražiti od koga Ha- knadu štete; TpaaiHTH ogH uoranaiiHagv rnreTe ; iskanje povračila- ©rhtncrn, 2 >emanb etner ©ad)e (befannt geben); dati kome što na znanje, oznaniti kome što; garn KOMe ihto Ha 3HaHk, 03nanHTH KOMe uito ; spomnili koga na kaj, opomniti česa- — bte ©laubtger bet SSertljetlung bež SBermogenž ; vjerovnicima dati na znanje, da ce se dijeliti imovina; b!, p h t e .1 r> u it a gara Ha snank ga He ce gijiHTH H.Mairb ; upnikom naznaniti razdelitev premoženja. — betn ©egnet fetne SSSoIjnung ertnnetn laffen; protivniku svoje prebiva- lište na znanje dati; npoTHBHHKy cnoe ooHTa.iHiHTe Ka33TH; na¬ sprotniku svoje stanovališe naznaniti dati. — (tnž ©ebacfjtntjj guritdrufen) ; napomenuti kome što ; HanoMeHyTH KOMe ihto ; opomniti koga česa. — bte ^unftoerftanbtgen tljtež aufljabenben @ibež ; napomenuti vještaci- ma da su se zakleli; onoMeHyTH BiuiTaKe Ha HbioBy 3aK.ieTBy i opomniti zvedene može njihove prisege. — (etmctljnen) ; opomenuti koga zbog česa ili na što ; onoMeHyTH Kora 36 or l ne ca hjih Ha ihto ; svariti, opominjati. ©turnem, baž, fetnež SBtffenž nnb (gttnnernž; po svome znanju i sje- canju, koliko zna i sjeca se ; no CBOMe 3HaHio h ckhaHio, kojihko 3iia h ctha ce; po svojem znanju in spominu, kolikor ve in pomni- ©tiniterung; opomena, napomena, danje na znanje; HanoMeHa, ono- MHiunrb; spomin. ©rinnetuttgcn betm Sfiedjnungžbvojefi; napomene kod računske parnice; nanoMeHe nogi, paTjTicne riapHHige ; opombe pri računski pravdi- — ettnaž tn ©rtnnetung bringen ; spomenuti, napomenuti što; cnoMe- Hy'TH, HanoMeHyTH ihto; opomniti kaj, spomniti koga na kaj. ©rfaufcit, et»až; kupiti što; KynHTH ihto; kupiti kaj. — ^etnanb (beftetfjen); podkupiti, podinititi koga; nogKjHHTH, nog" mhthth Kora ; podkupiti koga. ©tfcmtcn, itber ettuaž, f. entfdjetben; riješiti što ; pkuiHTH ihto ; raz¬ soditi kaj. — auf ettnaž 5 . 93. ctuf etnen (Etb; presuditi na zakletvu; npecygiiTH Ha 3 aKJierBy; obsoditi k čemu, soditi na kaj n. p. na prisego. — ftir žftedjt erfennen; naci za pravo; HahH 3a npano; 3« pravo sodilh spoznati- (Stfemten. 185 ®*femtett, Semanb ftit' fdjttlbtg; naci daje tko kriv; Habii ga e tko Kpurrb ; koga krivega izreči, spoznati. ~~ (avtetfenuenj etne Utfunbe fur rtcfjttg erfennen; priznati, priznati is- Pravu za istinitu, pravu; da je istinita, prava; npH3HaTH ncnpaBy •ta HCTHHHry, upany ; ga e HCTHHirra, lipana ; priznati pismo za pravo. ~~~ ettoaš fur ttOtf)Wenbtg ; priznati da je sto potrebno; npH3Haxn ga « 'uto nyn;gno ; spoznati kaj za potrebno , — daje kaj treba. ~~ erfanrtte !5lotf)tpenbtgfett; priznana potreba ; npH3HaHa HyiKga; spo¬ znana potreba. ^tEettntnifj; nalazak , nalaz, presuda ; Hajiasanu., Hajia3i>, npecyga; razpoznava, razsodba. ® c Etareit fetnen SGBttten; oeitovati svoju volju; h3hchhxh, h3bbhxh cboio bojuo ; izreči, izustiti, razodeti svojo voljo. ~~~ etn ©efejj, etne bunfle @tet(e; raztumačiti, razjasniti zakon, tamno mjesto ; H3xoaitOBaxH, npoxojiKOBaxH , pa3HCHHXH tbmho M'kcxo ; razkladati, razjasniti postavo, nejasne besede. ~~ etnen JU fetnent (šrben ; proglasiti, naimenovati koga za svoga na¬ slednika; upor^acHTH, namvieHOBarH Kora 3a CBora Hae.vtgHHKa; imenovati, postaviti koga za svojega dediča. ~~ einen fur 2&a|nftnntg, fur fdutlbtg; proglasiti koga da je lud (bez- tttnan), krivac; lipor.iacHTH Kora ga e jiygx> (6e3yMeH r b), ga e upu- ttnivn; izreči koga za blaznega, za krivega. [Zch/. ft(f) liber ettoaž; oeitovati se o čemu; K3hchhth ce o >ieMy ; izreči ~~~~ |td) erbžerKiiren; prijaviti se za nasljedstvo; hshchhth ce 3a Ha- c.rkgHHKa ; se izreči za dediča, se priglasiti k dedini ob. s« dediča. t flarmtg ; ocitovanje, razjasnjenje, naimenovanje, proglašenje; H3- ucukuk, H3HB.vkHk, iipor.vameH'1;; izrek, izustjenje, razkladanje, razjasnjenje. ~~~ ©rbž= ; prijava za nasljedstvo; H3HCH'tHt 3a nac.ibgmiKa; izrečenje, pri glajenj c za dediča. ~~~ Sltniftertfll= ; ministarstveno ocitovanje; MiuniCTepia.iiio H3HCH'kHt; Prečenje ministersko. “ffentlid)e (grEarung; javno ocitovanje; hbho H3ficn'i;nb; očitno, zrečenje. fetn ; dosta, dovoljno biti; gocra, goBo.itHo 6 i>ith; za- dostni biti. l ‘r«itbi(jcn ; razpitivati, ubavjestiti se; paaiiUTHBani, h3b1jcxhxh ce, paaaopaTH; popraševati, pozvedovati. ^imbigung, f. etfunbigen; razpit, ubavijest; pa3nwxHBaHi, H3Bt- IJ rxeHk, y6aBkcTB; popraševanje, pozvedba. javno i 186 (gtJunbigimgžteeife. weife mefjrere ^erfonen »erncf)men; radi ubavijesti sa- slušati više osoba; pagn y6airkcxH cacjijmara Bbiiue cstflOKa; pozvedovaje veh oseb izprašati. ©rlag bet ©aution; danje, polaganje sigurnice; 4aH'k. no.iarairk en- rypHnqe; vložba kavcije, zagotovšine. — (baž ®e£o|ttum) ; ostava, poklad ; ocTaBa; pologu, hranilo. ©rlng3=; što se danja, polaganja tiče ; iuxo ce gami, no.iarana XH l ie• vložbni. — * Sln&ttngen, f. aauona ; izdanje postave. ©rlaubcit , dopustiti; 4oiiycximr, dopustili, pripustiti. — (Urlauf) geben) ; odpustiti; oguycxHXn; začasno odpustiti. ©rlaubnifj ; dopuštenje; 4ouymxenk, go 3 BO.vl.Hb, goiiycxb; do- pušenje. — ol)ne (Srlaubntjj jtd) bom Slmte entfernen; l>ez dopuštenja udaljiti se od ureda; 6 e 3 ’b 40113 mrena yga.ibHTH ce 041. ypega; brez do¬ voljenja od ureda iti. ©rlaubnifjfcbcitt; dopustnica; gonycxno iihcmo, 4oiiycxHnna ; doi) 0 - livni list. ©vlaubt; dopusten; 40113111x011^, goaiio.vkirb; pripušeni, dopušenit dovoljeni. — unetlctubt; nedopusten; HegonymxeHi., Hego 3 BOvvbHX>; nedopušenu ©tlmicfjt ; sjajnost; CB’bx.iocxb; svetlost. (Mati tern. 187 ®flnutcrit etn ©efe|; razjasniti, tumaciti zakon; pa3acHHTit aaitoHt; razlagati zakon. ®*tdutmutg ; razjasnjenje , tumačenje ; pa3acH'kHk , To.iKOBairk; razlaganje, razlaga. ~~ (im 9led}ttttng&projeffe) ; odgovor ; o^roBopt; odgovor. ®rlci»igcn etnen Siertc^t, etn ©efttd), etne $lage; riješiti izvješce, mol¬ ku, tužbu; pbiUHTH H3BbcTie, lipoiiiHio, Ty ut 6y; rešiti poročilo, prošnjo, tožbo. ~~ etne erlebtgte ©adie; riješena stvar; pkuiena CTBapb; rešena stvar. etlebigt (leet); prazno, izpraznjeno; ripa3HO, H3npa3H r hHO; prazni, izpraznjeni. ~~~ cin erlebtgtež Stmt, etne erlebtgte Seljtfanjel; izpraznjeni ured, iz¬ praznjena učiteljska stolica; H3iipa3Hkutin jpe^t, H3iipa3HkHa yun- 'reatCKa cro.imia ; izpraznjen ured, izpraznjena učiteljska stolica. "" PW>atted)tlid)C SltlfpTUdte; riješiti posebničkopravna zahtijevanja; pk- utHTn upHBamoiipaBHa 3axrkBaHa ; razsojene, rešene privatno- pravne tirjave, iskave. ^tebigung ; riješenje; pkiueHk ; rešenjc, izpraznjenje. ~~ cttnaž jur ©rlebtgung juffeftett; predati što za riješenje; npe/jara tUTo aa pkiuetik; kaj podati za rešenje. Očrnit er|iilt ber SSertc^t fetne enbltdje ©rlebtgung ; time je izvješce konaeno riješeno ; Ttnvrt e H3Bkcrie KOHauHO pkiueno; s tem se to poročilo skončno reši. ® l '^gen etne ©autioit, etne (Strafe ; položiti, dati sigurnicu, globu ; 11 o.i o a; ht n , ^aTH ciirypHniJty, r.io6y ; dati, položiti zagotovilo, kavcijo, kazen. ~~~ CttUftž ju ©erid)t^anben ; položiti u ruke suca ili kod suda ; noao- tKHTH y pyi;e cyyie h.ih KO,yt cyya; vložiti kaj pri sodnii. Ctne @umme ttt bte ©Ctffn ; položiti, dati novce u pjeneznicu ; no.io- ‘itHTu, flara HOBne y nkiie 3 iiHuy; plačati , položiti znesek v dnarnico. j^Icger; položilac, davalac; iiojiarareut, ,i,aTe.\i,; vložnik, položnik. r IcQUng JU ©eridjtžfjanben; položenje u ruke suca ili kod suda; rlo- -'OiKenk y pyKe cy^it; mm i;o,yi. cy,ta ; položenje, vlaženje k sodnii. Clctben ettten <2>d)Ctben; imati štetu; n m aru, Tpinmi uiTeTy; trpeti, ^neti škodo, kvar. e tlttten er @djciben; šteta, koju je tko imao ; urreTa, koki e tko ' iMao; škodo , ki jo je kdo imel. ^iegen, bie Urfunben erltegett bettn ©erid)te; isprave leže u sudu; J1 onpaue .iea;e y cyyy; ležati, biti, pisma pri sodnii leže. kie ketrn ©eridjt erltegenben ©elber, f. bepontren. 188 OMofdjett. GtIofcf)CH (auf£)oretl); prestati, minuti, gasnuti; iipecram , MHny'rn, racHyx’H; minuti, ugasniti. — ber 33ewetž, baž 9te$t, baž 93evbted)en erltfdjt; prestaje, gasne dokaz, pravo, zločinstvo; upecTae, racHe ^oKast, npano, bjiouhhctbo; do¬ kaz, pravica , hudodelstvo mine, ugasne. — ein etlofdjeneŽ ; prestalo, minulo, ugaslo pravo ; npecTajio, MHiiyao, y raca o npaBo; pravica , ki je minula. — (ausfterben); umrijeti; y\ipeTn; pomreti. — etn etlofdjeneš ©efdjled)!; izumrlo pleme ; H3ywpao, aaTpTo lueiue; — (»erfallenj: izteči; H3TehH; minuti, izteči se, moč zgubiti. — etlofd)enet $ettttatžfd)etn; iztekla zavičajnica; H3Tenjio saBnuaiiHO nncMO, H3Teuaa saBHtaHHHi^a; domovnica, ki je moč zgubila. ©rlofdtung; prestanak, minuče, gasnuče, iztečaj; npecTattairB, ii 3 Te- ■iaH, yraiueHk; minutje, vgasnjenje. — bet 95etbted)en unb Strafen; prestanak zločinstva i kazni; ripecTa- h ant aaooHHCTBa h Ka3Hiii; vgasnjenje hudodelstev in kazni. ©rlofdEmttgČort; način prestanka, minuča, gasnuča; HaiHHT, np e ' CTaHKa, racHyha, MHHyha; način vgastjenja, minutja. (Srmddtttgcn, fttoač, f. bebollmddjttgen; ovlastiti, opunonio- čiti koga k čemu, dati kome vlast na što ; ouyHOMohHTH Kora Kt> 'ie.viy, ,],aTH komo B.iacrb na ihto ; dati oblast komu, poobla¬ stiti koga. ©rmafmen, einen jut (Drbnung; opomenuti koga na red; oiioMeHy'i’» Kora Ha pe,yb; opomniti koga k redu , na red. — (rufen) jur Otbnung; pozivati u red; 11030133™ v pe/yi>; pozvati koga k redu. (Stmaltttung ; opomena; ouoMena; svaritev, opomin. (šfcmatigeltt (untetlaffen); propustiti što ; npoiiycTHTn ihto ; opustiti ■ — baš ©ettdjt nritb nidjt ettnangeln; sud neče propustiti; cy ( ^ r b neke nponycTHTH; sodnija ne bo opustila. — (feljlen) ; pomanjkati, pofaliti; iiorpkuiHTH, iio*i>a.uiTH; pomanj' kati, primanjkati. — an ttttt tutrb ež tttdjt ermangeln; ja neču pimpustiti; a Hehy nonycrH* th ; jez ne bom opustil. ©rmattgluttg; propuštanje, pomanjkanje, nestašica; npoiiyuiTaH&> negocTaTaKTi, HeeTaiiiHija; pomanjkanje, opušenje. — tn ©rmanglung einet (Sadje; kad neima stvari kakve; Ka,g r b HeiiM 3 KaKBe CTBapn; kadar kake stvari ni, če kake stvari manjka. Gtmcffctt (beutt^etleti; razsuditi); pa3cygnTH ; spreviditi, razsoditi soditi. ©cmeffeit, baž; razsuda; paacyg,a; previdnost, sprevid. ©rmeffen. 189 ®ttneffett, nad) bem ©tmeffen bež 9ltd)tet$; po razsudi sudije, suca; no paacj^H cy,gie; po sprevidu sodnika. ~~ etne ©a$e rcttb ^emanbž (Svmeffen anljetmgefteflt; stvar kakvu kome na razsudu dati, dati mu da ju razsudi ; CTBapb uaKBy itOMe ^arii na paacy^y, gara iwy ga k> pa 3 cygn; reč se previdnosti kakega 'ioveka prepusti. (aužforfdjen); iznaci, pronaci; H3Hahu, npoHahu; zrediti, znajti, izslediti. (bemeffen); izračunati, izmjeriti; H3pauyHara, n3M r kpuTH; izra- čuniti, izrajtati. ' kie (Sntfdjiibtgung; izračunati, izmjeriti naknadu; H3pauyHara, H3- MiipuTH naiuiagy; izmeriti, izrajtati odškodnino. ^mittlung; iznagjenje, pronagjenje, izracunanje, izmjerenje; H3Ha- beHli, npoHatieHk, H3[)a'iyHant,, h mm k p e uk; izračunenje, zvedba. ; hraniti koga, davati kome hranu ; paHHTH nora, gaBara KOMe pany; živ iti, rediti, hraniti. ~ hraniti se; paHHTH ce; živili se. ^nd^rer; hranodavac; panogaBaivb; reditelj, rejnik. _ t nd^rertit; hranodavalica; panogana.iHna; rediteljka, rejnica. 'htenttett, etnen Seamten, etnen 5 um 9lad)foIger; naimenovati, posta- v iti urednika, — koga za nasljednika; HanMeHOBara, octobuth jpegmma, — Kora m a Hac.rkgHHKa; postaviti, imenovati urednika, koga za nastopnika. SRtc^ter foll etnen attbern ^unfttierftanbigen etnennen; sudac neka naimenuje drugog vještaka; cygia HMa hiiott. BhiiiTaiia naiiMeHO- BaTH; sodnik naj druzega zvedenca izvoli, imenuje. ttc nnung; naimenovanje; iiaHMeHOBairJ;; imenovanje. (SSeftttnmung); odredba, ustanovljenje ; onpegk.vliHh, ycTaH0B3l;H'l;, ^ °dpei)eH'b; odločba. Bcnnuitgš*; što se naimenovanja, postavljanja tiče; ihto ce Hanine- noBaHa, iiocTaBjiaHa 'rune ; kar se tiče imenovanja. = 3>ctet; postavnica ; nocraBHMH geKpeTi, geiipeTT., kohmt. e tko BaHMeHOBaHT.; dekret naimenovanja, službodajni dekret. 3icc{)t; pravo postavljanja; upaBO iiocraB.iHiia; pravica imc- ^ n °vanja. [no. ^ Urfunbe; postavna isprava ; nocTasHa HcnpaBa; pismo službodaj- ttt cuern, etnen 35ertrag; ponoviti pogodbu; iiohobhth norog6y; ob- n ° v iti, ponoviti pogodbo. e "le Uvfuitbe; ponoviti ispravu; iiohobhth HCiipaBy; obnoviti, po- (S loviti tnett pismo. \novljenje. etilni}; ponova; noHOBa, HOHOB.vtHk, odnoB^hHk; obnova, po- .190 (Scitjl. (Sritft, evnjHtcf) (geit)id)ttg) ; važni; BajKHMH; resnobni, imenitni. — ernfter Stugentdicf; važni čas; BamHMft 'rpeujTant, i iact; resnoben čas, trenutik. — (ffteng) ; strog; cTpori.; oster. — ernfter šBefe^I; stroga zapovijest ; CTpora 3anoB'kcTi>; ostro porcije- — 3 £ flWnb ernff erimtern; strogo opomenuti koga; CTporo onouie- HyTH Kora ; koga ostro opomniti. — (mitfltdf) ; zbiljski, ozbiljni ; 36h.ii.ckh, 036h.ii.hh ; resni, djanjski• — ernfter SDBitte ; ozbiljna volja; 036H.ii.Ha bo.ib ; resna volja. — (etfrtg) ; gorljivi; peBHOCTHMH ; goreči , vneti, iskreni. — mit (Srnft nuf etroaž fefjen; strogo na što gledati; CTporo Ha uit° i'.ie,;aTH; resnoba ,, ostro, resnobno na kaj gledati. (Sjtrdffncit, etnen SSvicf, etn @tegel; otvoriti pismo, pečat; oTBOpni’ 11 iiHCMo, iieaaTi., paaueiaTHTH ; odpreti, razpečatiti pismo , pečat- — (befannt metdjen); obznaniti,javiti, dati na znanje; o63HaHHTH, m*M' th, ,;aTii na 3HaH'b; na- ob. oznaniti , razodeti. — ben ^arteten etnen 33 e fdf(uf; : javiti, dati na znanje strankama zaklj u ' cak kakov ; hbhtii, ^ara Ha 3Hank crpaHKaMa saiuionaiii. KaKOBt; razodeti vdeležencom sklep. — ben ©oncurž eroffnen (ftir eitte fietjrfanjel u. f. to.); obznaniti natečaj’ OTBopHTH, noieTH nare'iaH; razglasiti konkurs. — erbffneter (Soncurž; obznanjeni natečaj ; oTBopeubiii naTCiaii; glašeni konkurs. (SribffmtHg; otvor, obznana; orno p a., oTBopaH-k, o6sHaHa; razoddj 6 ’ odpretje. — bež ©oncurfež; obznana natečaja; OTBopatsk HaTeaaa; razglas ko 1 * 1 ' kursa. (Scottcrn; pretresati; upeTpecaTH; pretresati. — (aužetnanberfe|cn); protumaeiti, razjasniti; nporo-iKOBa™, pa3» c ' hhth, paaaoparH ; razkladati. (Srdrtcrtmg bež $ fl£ Oimž; razjasnjivanje nčinjenice; pa3H3iii>HBaHk J"" 1 uk ti n pe ; pretres dogodka. — politi fd) e (Srbrterung; državnički pretres; iio.ihthhhmh upeTpect’ politični razgovor. Grprcffcit, ©elb; globiti; i’.io6hth; izsilovati dnar. (Srptcffunfl; globljenje; r.io6.iknk; izsilovanje. — (Uefcerfmrbung) ; tlačenje; T.iauenk; tlačenje. ©rprobcit; izkusiti, pokusiti, dokazati; H3KycHTH , iiviuaiohn ,to3H‘ l th ; poskusiti , dokazati. — erprobte gaf)igleit; dokazana sposobnost; ^oKaaana ciioco6hoc*' 1 ’ 1 dokazana, preskočena prikladnost , zmožnost. (SrproMe. 191 ®tJ>tobte ©eftnttUUg; dokazani način mišljenja; gOKa3aHbiH HaMHHt MMin.iiiHn; skušeni način mišljenja, skušene misli. ^btobt&eit; izkušenost, prokušenost, dokazanost; H3KyiueH0CTb, AOKaaaHOCTb; skušenost. ®ttecttonž»Ur!unbe, f. @ttid)fungž=lUfunfce. ®ttetebcn; dostiei; gocTiiliH; doseči, dospeli. ~~ etn 3tltev eitetdmt ; doei u godine; gobn y roflHHe; doseči starost, priti v leta. ®ttid)ten (betfflfien) etne Urhtnbe; sestaviti, načiniti ispravu; cacTa- hhth, nauHHHTH Hciipai!); narediti pismo. " e in Seftament, eiuen aSergletd;; načiniti oporuku, nagodbu ; nanmiH- ,f H onopyny, iiorog6y; narediti, napraviti oporoko, paravnavo. ~ Uftmvtmu: načiniti urbar ; nauHHHTH jpfiapb ; narediti urbar. (fc^ltepen); sklopiti n. pr. pogodim; 3aK.uouHTH Ha np. noro^čv; skleniti, ustanoviti. ( fl ufri$ten, gtunben) dne ©efeCfcljaft, dne Stnftalt; utemeljiti, za- •netnuti društvo, zavod; ocnoBaTH, 3aMCTHyTH flpysKTBO, 3aso/;T.; ustanoviti, napraviti druztvo. ~~ (dntid^ten, conftttuiren) ; urediti; vpegm-H, ycTpoHTH; urediti. entcbtuttgek; uredbeni; jCTpoHHbiii, vstanovitni , uredbni. 5 Snftrument, Itvfunbe; uredbenica, uredbena isprava; jCTpoHHa ucnpaea; vstanovitno pismo. 5 naknada, nadomještaj, zamjena« nauHa^a, HagovrbniTan , 3a- Mlina; povračilo, nadomestilo. I fl l5=; naknadni, nadomjestni; naiinagiiian . nagoviliCTHiaH; povra¬ tni, nadomestni. " »ed&t; pravo naknade; npano Hamia^e; pravica do povračila. ®ddjtDOtenet ; nadomjestni porotnik ; HaflOivrbcTHMft nopoTHHirb; n astopni porotnik. ^ 5 ®ianit (6eim SJiilttat); zamjenik; aavTl.nnirn; namestnik, nastopnih. r i c beiiten (fommcn) ; doei; gohu , priti. [ločeni dan. bet £agfa|ung; doei na ročište; ^ohu na poumirre; priti na od- *®enn ein Siveti nfd^t evfcljetnt; akojedna stranka nedogje; ano t^Ha CT PanKa He^obe; če en udeleženec, ena stran ne pride. l'd ben ©t|ungen jut befttmmten ©tunbe etfcbetnen ; dolaziti u sjed- l1lce na odregjeni sat; go.ia.iHTH y ek^Hune Ha onpe/yfc.vkHbiH caTt: k sejam, ob odločeni uri priti. 1 Segenmdtttg fein), bot ©ettdjt; biti nazočan pred sudom; 6 wth ripe/fb 7 Aom-b ; vpričo biti pri sodnii. tttte etfctjetnenbe ^Jartet; nazorna stranka ; crpaHKa, kos e iipe,yB ''.VAOMti; stranka, ki pride. 192 ©tf<§etnen. ©rfdjetnett, tm Dtetdjžtage etfcfjetnen; biti na državnom saboru 5 6 mth Ha ca6opy /tpmaBHOivrb; priti v državni zbor. — (erfnffen metben); izici, biti izdan ; HSHhn, <5 mth nitkam. ; izdani na svetlo dan biti, na dan priti. ©tfdjeilten, baž; dohod, dolaz, pritomnost, nazornost,izlazak; 40x0/^» AO-maKi., npiicjTCTBo, HSJiaaaKTb; prihod. — bom &«ge bež Cštfdjetttettž etnež @efe|ež; od dana, kada je zakon izišao ; o^t /t aHa ? Ka A a e aaKOHTi H 3 Huiao ; od dneva , ko je bd a postava izdana. ©rfdjlddjeit ettoaž; steci što lukavštinom; creh« uito jiyKaBCTBOM'i> > s podlezvanjcm prigoljufati, po zvijači kaj dobiti. — ein ipttbtleguun, etne CSrbfcC^aft; steci lukavštinom povlasticu, » a ' sljedstvo; CTehn .iyuaBCTBovri, noiuacTHi(y, nacjik^CTBO ; po zvi¬ jači dobiti, zviti privilegijo. — etfcblicfjette @rbfd)aft, —než ifkttitlegutin; lukavštinom stečeno na- sljedstvo, 1. stecena povlastica ; .iyKaBCTBOMi> cTeueHO Hacxk^cTOO) ji. CTeueiia noBJiacTHija; po zvijači dobljena dedina, privilegija• ©rfcbdpfctt ; izprazniti, razgrabiti; Hsnpa.aHHTH, ncnpriHTH; izpraz¬ niti, poiti. — bte ©emetttbecaffa tft erfcf)0^ft; izpraznjena je občinska pjenezniča i HsiipaMuhiia e oSniTHHCKa lrhneannna; občinska dnarnica je iz¬ praznjena. — bte StJlaffe ob. bte SSerlaffenfdfaft tft buvd) bte ©Idubtget ob. erfcjjujoft; masu ili ostavštinu razgrabili su vjerovnici ili nasljc^' niči; Macey hjih 3aocTaBurrHHy H3npa3HHjiu cy BkpHTeatH hjih H a ' cjrfeflHHUbi; masa ali zapuščina je izpraznjena s plačanjem upnik 0 ® ali dedičev, je pošla. — (bollftdttbtg etlfeben) bte Uttterfttdjuttg; podpuno iztraživati kak^ 1 ’ stvar ; no^nyno nsTpaiKHna ru KaKBy crBapi,; preiskavo popolni 1 ' ma, dovršeno, do dobrega dognati. ©rfdjopfenfe (Soltftanbig) ; podpunoma; noflnyHO; polni, popolnost dovršeni. — evftfjopfenbe Uttterfucf)itng; podpuno iztrazivanje; no^nyHo H3'rp a ' muBairk; dovršna preiskava. ©rfdtuttern, ben (Srebtt; uzdrmati vjerivo; noTpecTH, y3,\pMaxn B 'k' pHBO; omajati up. ©tfefttueten ; otegotiti; oxeroxHTH; obtežiti. — etfdfrcerettbet Umftanb ; otegotna okolnost; oTero™a okojihoct 1 ” obležna okolnost, obtežava. ©rfdtroeruttgš = Umftanb *, otegotna okolnost 5 OTeroraa oko.ihocxi> ’ obtežna okolnost. (Scfefsett. 193 ; naknaditi; HaKHa,^nTn ; nadomestiti, povrniti. ®*fcfeUII(J bež ©djabenž; liaknada štele; naHim,i,a lurere; povračilo škode. ; vidno, što se vidjeti može, šlo sc vidi; bu^ho, ihto ee bhahth mojih:, ihto ce bh^h ; očitno, vidno, razvidno. ~~ (offenbat) ; oeevidno; oieBugHO ; očitno. ~~~ cine etftd)tM)C ©djulbtgfett; očevidna dužnost; o'ienn,yia ,\ya;imcn>; očitna dolžnost. ~~ nuidjen etinaž; razjasniti što; pa3HCHHTH uito ; razložiti, pred °či postaviti kaj. ~~~ >n bte bffentlti^en Š8iid;er ctmciž evfid;tttct; nuni)en (anmetfen); ubilje- a iti, opisati što u javne knjige; Ha 3 Ha i iHTH, aaoe.ikaiiiin, jinicarH uito y hbhc KHBnre; razvidno storili, zaznamovati kaj v javnih knjigah. ® l ’flnitcn; izmisliti što ; H3 MMCJihtii uito ; izmisliti kaj. ; dosjesti; flocicTH ; priposestvati. erfeffenež Sfiecljt; dosjegjeno pravo ; gochbeiio iipaBo ; priposestva- n a pravica. ; dosjelost; goe/t.iocTi,; priposestvanje. l '1*t5ungeSjcit; vrijeme dosjelosti; npeMc gocb.iocTH; čas, doba pri- Posestvanja. ^friegclnbe ©trafe ; ugledna kazan ; yr.ie,;Ha iukiiii. ; izgledna ka- z en, kazen za izgled. l 'U«ttcn (etfeljen) ^onnnben cine ©acfje ; vratiti, povraliti kome što; upaTHTH, iionpaTHTH KOMe uito ; povrniti koma reč. ~~ (eiuretdjen) bfe (štnrebe; dati odgovor ; ,;uth ogronopi, ; podati, vložiti odgovor. etnen Sortrag ; predložiti što, dati predlog; ripeA-ioiUHTH iuto, ga- TH npegjiori.; podati razložbo, predlog. eil > ©utadjten; dati svoje mnjenje ; gaTH en o e MHfiiiie; dati, pove¬ dati svoje mnenje. ^Uattung; vračanje, povracaj, danje; Bpahaub, ncBpahafi , /lau!;; Povračilo, povrnitev, podaja. ^‘*ftct)en etne Sadje bet bet Sicitation; dostati (kupiti što na dražbi) ; K ynHTH (gocraTn) iuto Ha /jpaiKon ; kupiti reč na dražbi. dostatnik (kupac na dražbi); Kjiiaipb na gpain6n ; kupec dražbi. ^ftefmitfi^tetž; dostatna,dražbena cijena; KjnoBna gpam6ena ukiia kupna cena. ^ftfleborcnct; prvorogjenik, prvenac; upneHaiii., ripBopoljeHHnT. ; Prvorojenec. 13 194 (SrjlgeBitrt. (Štftgebuvt ; prvorogjenstvo ; npBopcgCTBO 5 prvorojenslvo. (SrfticEcn , ^enutnb ; ugasiti koga; yryimiTH nora ; zadušiti koga. — (evtuutgcn) ; zadaviti koga; aagaBicrn Kora; zadavili koga. — ftd); ugasiti se; yrymnTH ce ; zadaviti se. (Stftrccfen, cine §ttft; produžiti rok; npogyjKHTH pom, ; zdaljšati obrok. — cine $agfa|ung; odgoditi roeište; ogrogHTH poumirre; odloždh preložiti dan. — (fletfen) fotoeit [id) bač ©ermogett evftrecft; dok bmle imovine; g o k* Gyge hmuhh ; dokjer premoženje seže, dokler bode premoženja■ — (jtdj bejtefjen); protezati, prostirati se ; upocTnpaTu ce ; seči. — [o »cit ftd) cine gorbevttng crftrerft; dokle se iskanje proteze, pr«" stire ; goKJie ce ncKanh npoempe ; dokjer tirjava seže. — betž Urt&etl fott ]t(^) nietjt ttettet erfftetfen; preseda nema se dalj e protegnuti, prostrijeti; npecyga nemna ce gajrfc npocTpeTH ; sodbi 1 naj dalje ne seže. ©rftrecEungš* (S8etlcgungž=) ; odgodni ; ogvogmaft , npogymHi>ii* • odložni, preložili. — = 3Se|d)eib; odgodna odloka; ogromna ogayi;a; preložni odpis, odlok ■ — = ftoftett; odgodni troškovi; ogrogHH rpomiiomi; odložni stroškh stroški preloženja. (Stftridjtcrlicb ; prvosudni ; npnocygHMH ; prvosodni, prvega sodniku • — erjlri<$tetlt$ež Urtljeil; prvosudna presuda; ripnooygHa npecy/t a ’ sodba prvega sodnika. (ftfucftcn ; zamotiti; aaMOjiHTH; prosili, poprosili. — ctgenž etfucl)te ,3eugen; naročilo zamoljeni svjedoci; napouHTO 3 a ’ mo.vLhh CBbgoigM ; priče, ki so bile nalaš prošene. ©rfud)$fcbmbcn an etne ©eljdtbe (Pon etner anbetn 33efybtbe) ; zamol"‘ dopis na oblast kakvu ; Mo.rknnua na BJiacTh nanBy; prosimo p' ,s ' mo na kako oblastnijo. (Srtttppctt ; zateci; aaTekii; zalezli , zasačili. — ^ernanb auf ber Sljctt; zateci koga kod cina; aaTehH nora k opp ■jHHa ; zasačiti, zalezti koga pri (samem j djanju. Grtfjcilen ; dati, odrediti; ga™, ogpegnTH ; dati , podeliti. — Scmanbcn etnen $af; dati kome potni list; gam KOMe riyTHi>i |1 jihctu,; dati komu potni list. — bet Mattel etne gttft; odrediti Stranci rok ; onpegkjiHTH cTpaiiK 11 pom,; dati stranki rok, obrok. — (ciusfolgen) Slbfdjtiften ; predati, dati prijepise ; npegam, gam np e ' unče ; dali, izročiti prepise. Grtrng j dohodak; goxogaKT,; prinese!:, dohodek. ©rtrog. 195 9Sertfyetfung bež ©rtragež utiter bic ^betlljabet; razdjelba do¬ hodka megju učestnicima, dijonicima; uo/vLiliHk floxoflna Meljy J H a ct hh n h m a; razdelitev prinesita med deležnike. ® l ‘tl*agS=; što se dohodka tiče ; iuto ce ^oxo/\ua Tune ; kar se pri¬ nesita tiče. = Slttfdjlag; preračun dohodka; ripepa'iyHT> floxoflna ; preudarek 'prineska. ~~~ = ©djiijjung ; proejena dohodka; npoipliHa $oxoflKa; cenitev pri¬ nesita. "" - 3tt>etg; grana dohodaka ; rpana floxoflna; vrsta, baza dohodkov. ((Siufunfte); dohodci; /;oxoAm»i ; dohodki. ~~~ (3lu|uugen) ; užitci ; vhuitum ; vžitek. ~~ - 9Iužireiž; izkaz dohodaka ; n sita 3 t> goxo$Ka; izkazalo prihodkov. . = Cluetfe ; izvor dohodaka ; H3Bop'B /;oxo/;Ka; vir prineskov. ®tU>achfctt, tn Sledjtžfraft; dobiti zakonnu sila; aočuth aaKOHHy cnjiy ; doseči , dobiti pravno moč. (entftetjen) ; nastati, postati; nocTaTii, HacTaTu; postati. ~ bem Singer evmadjjl etn 3ted)t; nastaje pravo za tužioca; Hacrae 'ipano 3a Ty;KHTejia ; tožnik dobi pravico. far ^emanben etmadbfene @d)abett; nastala šteta za koga ; HacTa.ia niTera 3a nora ; škoda, ki jo kdo ima, ki se je komu storila, zgodila. " (tnt pfjl;ftfcbett @mne) ; odrasti, narasti; o^pacra, iiapacTn ; dora- s ti, odrasti. e tne ettrncbfene epevfon ; odrasla osoba; o^pacjia ocoda; odrašena. odrasla oseba, ®t»Uogen, etroaž; razmišljavati, uvažavati; paaMMiiuanaTH, yBaa;a- 'oriH; pomisliti, pretehtali, premišljevati. ^Uingung ; razmišljavanje, uvaža vanje, obzir; paaMHiiuaBaHb, yBa- } KaBairk, ooaupa. ; premišljevanje. ht (grtndgung etner @ad)e; razmišljavajuci, uvažavajuci što, uzima- jači obzir na šlo ; paaMHuuiHBaiohii, yBaa;aBaiohn ihto, y3mviaiohH na iuto ; pomislivši na kaj, premišljevaje kaj. ^ l, i»ohIcn ; izabrati; Haadparn ; izbrati, izvoliti. ^Umttctt, ctroaž; cekati, ocekivati, izgledati što ; 'leitaTii, oueiiu- r! a r rn, H3raegarH iuto; pričakovati, čakati. etnen Stuftrag bott bei' SSe^brbc ermatfen ; ocekivati nalog od oblasti; °'ieKnuaTH iia.iorT. o,vf> odaacTH; pričakovati naročila oblastnije. ' (faffett): nadati se čemu; na/taTii ce ueivxy; nadjati se česa. f. žBetretž; dokaz; $oi;a3T>; dokaz. (Sl »»cifen, etmctž mit bem (šibe; dokazati što prisegom , zakletvom; AOKaaaTH iuto npuceroMT., aaiueTBOivrB; dokazati kaj s prisego. 13 * 196 ©rtneifeit. ©rtueifett (SSctoeižmtttel betbtingen); dokazati sto, navesti dokaze, *l°' kazna sredstva; goaaaaTH ihto, HanecTH gonaae, g o k ari h a cpe/t' CTsa ; dokazala podati. — fettte $fot - bermtg gegen ^cittcmb ettuctfen; dokazati svoje iskanje p 1 ’ 0 * 1 kome ; goKaaaTii ciioe HCKanI; upornim nora ; dokazati tirjav° zoper koga. — eftte S8ef(^utbtgurtg ettueifeu; dokazati okrivljenje, potvoru; gonaaaTH OKpHB.itink. noTBopj; dokazati okrivljenje, obdolženje. — ftdj (jeigen) gttabtg gegen ^enianb; pokazati se kome milostivim j nonaaaTH ce KOMe mhjiocthbhmi ; se komu milostljivega skazati- ©rtueišltclj; dokazan, što se može dokazati; gonasaHT, ihto c e MOHie floKa3aTn; dokazljiv. — ber ertnetčltcf) oerurfacbte ©cfjaben; šteta, o kojoj se može dokazati; daje kome učinjena; ruTera o Koiofi ce ioaie gouaaaTH, ga e KoM fi y hh ukua; škoda, ki se zamore skazati, daje komu storjena. — madjen, etincič ; dokazati što ; goK33aTH ihto : dokazati kaj. (St tu citer n etne §rtff, f. erjtrccfen, — etn ®efe|, etn sptttttlegtum, f. aužbeljnen. ©rtucrb ; tečevina , zaslužba; TeieBHHa , ihto tko 3acjiyniH, p? 1 ' dobit ev. — (©etvtnn); dobitak; godbirairb; pridobitek, prislužek. — (©etuerbe); obrt; oCprtb; obrtnija. (Srtuctb3=; teeevni, dobitni, obrtni (što se tiče točenja, dobivanja 1 obrta); TeueBHbiii, godbiTHbiii, ofiprHbiii (ihto ce Tune reieH#; goSbiBaHH h odpTa); kar se tiče zaslužka, dobička , obrtnije. — = fdljtg; sposoban steci; cnocodaHt CTefan ; prikladen , si kaj }> rl ' služiti, pridobiti. [delo- — = ©efcfidft; teeevni posao ; TeneBHbiii nocao; pridobitno opravi!°i — (©etnerbe); obrt; oSpn; obrtnija. — = ©efellfctjnft; tečevno društvo, društvo za točenje ; Tenemio gpy }K ' tbo, 4pyatTBo 3a reneH-b; pridobitna družba. — * SJMttel; način zaslužbe, teeenja; iiauiiHT, 3acjiya;()e , TeueHfl * sredstva pridobil ja., zaslužka. — = :D tt e tl e; izvor zaslužbe, teeenja; imnopt 3acjiyatf)e, rcieiifi; pridobitja , zaslužka. — = ©teuev; tečevnina, zaslnžnina, obrtnina; nopesi Ha Teueirb, f,a o6pT'h; pridobnina. — = 3Befl)d(tnifi; razmjer teeenja, zaslužbe, obrta; paaintpT. reueHU) :;ae.iye, odpra; razmera pridobivanja , zaslužka. — ' ^eugni^; svjedočanstvo o tečevini, zaslužili; CBbgonancTBo o 'i' e ' neBHHH, 3acayin6H; svedocba, spričevalo pridobitja. ErtretM* 197 ®‘‘UJctbg=3metg; grana, vrsta tecevine, zaslužbe; rpaHa, Bpcaa reue- bhho, aac.iy;iide ; vrsta , način pridobitha, zaslužbe. ®ttMerben, etlDCiš; steci što; CTehu ihto; pridobiti , zadobiti, zaslu¬ ziti kuj. ein 5)led)t; steci pravo; crehH upaBo; pridobiti, zadohiti pravico. ®micrbcr; tekalac, zaslužilac; xeijHTe.ii., 3 ac. 1 yaiH. 1 auT.; pridobivec. ®rittcrbIog; bez zaslužbe; oe3T» 3ae.iy;Kde; brez zaslužka. ®*U>ctbnng; točenje, zasluži vanje; Teueuk, aac-ivainuairl; : pridobitjc , pridobitev. ^ttucrbung^rtrt; način tecenja, zasluživanja ; HaiHHT. TeueHH, sac.iv- ‘•iimanH; način pridobljcnja. ®*n)etbung$ = Itrfunbe; tecevnica; nciipana o renemo \ pridobitno pismo. ®ttDitf cu . izposlovati; H3pagHTH, H3iioc.iOBaxn ; opraviti, sprositi, izdelati. f. erfticfen. nadbiskupija; apxieiiHCKOiiia ; nadškofija. ^icugcu, Sftetnfle; proizvesti kovovine; npoH3BecTH kobobiihc ; pri¬ delati. etjeugte SJletaHe; proizvedene kovovine; iipoH3Begene kobobhhc; pridelana , dobljena kovina. ~~ (betferttgen) eineSSBanre; praviti robu; npaBHTH ecnams, pooy; 'zdelati, narediti. * a et^eugte SBaare; pravljena roba; upaB.ikHbiii ecnant, poda; izde- iana roba. ' Setttanb (jeugcn) ; roditi koga; pogum Kora ; roditi, zaroditi koga. ^ieugcr bon SSJtetallen; proizvoditelj kovovine; iipoH3BogHTe.ib kobo- Bnne; pridelovavcc kovine. bonffiaaren; pravitelj robe; upaBHTejib ecnana, pode; kdor iz¬ deluje robo, blago, izdelovavcc robe. "" ftnež jbinbež; roditelj djeteta; pogHxe,ib gka-era; rodivec deteta. ® c }eilgniffc; proizvodi, napravci, plodovi; upoH3BogH, HaiipnBiu>i, n.iogoBu ; pridelki, plodi. ~~~ 3 Scben=; ljetina, plod zemlje; .ikmHa, iuogi. aeu.ik; pridelki, plod zemlje. "" ^nbtotrt^fctjaftli^e @rjeugntffe; poljodjelski, zemlodjelski proizvodi; Ho.ihogk.iCKH, 3eM.1bgk.1cKH iiponsBogu; kmetijski pridelki, plodi ^ r lgang ; rudna žila; pygna mii.ia ; rudna žila. ® r 5 berjog ; nadvojvoda ; nagnoHBoga ; nadvojvoda. ^ibcrjDgtbum ; nadvojvodstvo ; HagBofiBogcTBO; nadvojvodstvo 198 ©rjtdjung ; odgoj, odgojenje; noeiuiTank; izreja, odgojenje. ©r$tct>ung3= ; odgojni (sto se tiče odgoja) ; BocimraBHMH (ihto ce THHe BociiHTaH«) ; kar se tiče izreje , odgoja. — = Stttftfllt; odgojnica ; BOCiiHTa.uiiirre; odgojivnica, naprava izvejo. — = $attž( odgojnakuča; BOCiurraBHa Kjha ; odg oj n a. hiša. — = .Rofteit; odgojni troškovi ; BOCHHTaBHH rpoiriKOBH; izrejni tros* 1, — = SBefen (objectib); odgojstvo ; ihto cna^a Ha Bocinrrairk ; odgoj' stvo, reči, ki se tičejo izreje. — (fu&jecth)); odgojništvo; BocnHraHHiTBO; od gojit elstvo. ©štcoitttirctt; odbitkovati, kupovati ili prodavati s odbitkom ; o^6htU<>' bothj ujnoBUTH h.ih upo^aBam ct> o^6htkomt> ; skontirati, kup 0 ' vati ali prodajati z odbitkom. ©Žconto ? odbitak ; o^HTaKT. ; c s konto, odbitek. ©bcorte ; pratnja; uparim; spremljava, spremstvo, sprevod. ©ftaffette ; hitnica ; uiTaeTa ; štafeta. ©fiaffctten=©etnit)r ; hitnina ; iipiiCTOiiGmia a a uiTa«exy ; štafetnina. ©tablitcit (id); nastaniti se; nacTaiiHTii ce, naee.iimi ce; naselili se- — (bon .Kauflcuten); otvoriti trgovinu ; oTBopimi TproBiiny; kupčij 0 pričeti. (Stat ; stanje ; crairk ; stanje, stan. ©tttiaigcr (§ntfd)dbtgungžanjprnd); ako bi tko zahtijevao kakvu nakna- du; aiio 6m tko aaxThuao iiaKBy iiai;na,y ; odšltoda, ako bi kdo po-nji prašal. ©BcntiirtUtdt bež ©elbctttjež, moguce promjene novcanoga hoda; m°' ryhe npoMkiie iiofiuaiiora \oga ; mogoči primer lej dnavnega hoda, teka. ©»cntucl; ako bi se dogodilo; ano 6bi ce ^000411.10; ako se primeri , mogoči. — bte $lage ebentuel auf etn gertttgerež SBetbtedjen vid)ten; tužbu obča' titi na manje zločinstvo , ako bi se kakvo megju tim dogodilo; iym6y ynpaBHTH Ha Mani 3 jio i ihhctbo, ano 6w ce KaKBo MelnTHivri’ ,;oro 1 i,n.io ; tožbo narediti na manjše hudodelstvo, ako bi se tako prikazati vtegnilo. ©metton, f. ©etcdljr. ©Bicttonž=Setftung, f. ©etodijrfetftung. ©Btbcnj ; ocevidnost ; oueBH^HOCTB ; razvidnost. — ettbflž tn ©blbettj (ndten; držati, imati što u očevidnosti; ^prnacH, HM a ' th ihto y oneBH^HOCTH; kaj razvidno držati, kaj v razvidu imeti- — ben ©atnfter tn ©btbenj Ijalfen; imati katastar u očevidnosti; hmbth KaiacTapn y oueBiigHocTii; kataster v razvidnosti držati. (šsibcnjljatiung. 199 ® b »fcctt$lMtltuitfj bet Sletdjšgtdnjeti ; ocevidno stanje državnih granica; oueBugHO crank gpaiaBHbi rpamiua; držanje državnih mej v raz¬ vidnosti. ~~ ©otge fur bie @»ibenjt)altung bet ffletdjšgtdnjen; skrb o očevidnom stanju državnih granica; c/rapank o oueBH^HOMt črnino gpmaBHM r pannna; skrb za držanje i. t. d. i bivši; oMiiuiin; bivši. ~~ - 35eputittet; bivši odaslanik; (tbiBuiin ogac-iaiiHiiT.; bivši poslanec. ; pretjeran ; npcrepairb ; prenapet. izpit; hsiimti.; izpraševanje , preskušnja. %«»mittoitb; izpitovnik (koga imaju izpitivati}; hsiiutobhhki (nora uviaj« H 3 riMTHBaxH); izpraševanje. ®?nmintttor; izpitnik; nain.naTii.ii.; izpraševavec. %ccbcnt ; izgrednik; n 3 tTynnTe.il.; prestopnik. %‘ccllcn$ ; preuzvišenost; npeBocxogHTejicTBo ; prevzvišenost. %ccfj ; izgredak; n 3 cjy 11 .vl.ni 1 ; nered. ®Scittbitung, f. Slbfonberung. %’cliibipctt, f, auofd)ltefen. ^dušiva, ^emanbeu exclusivam gcben; izključiti koga ; hbiuiouhth Kora; izkleniti koga. f. nužfd)(iejjltd). [ izobčenje. ®5communicotton; izobčitba; npoKaeTCTBo, o ( i,.iyniTH ogi, npiine; izobčiti. ®?c«Ipircu, Semanb; opravdati koga; onpaugaTii nora; opravi¬ čiti koga. "" ftefi; opravdati se; oiipaBga™ ce; opravičiti se. %'cufation, f. (fntfd)u(bigung. [peljava. ®?ccution ; izvršba, izvrlia, ovrha; viaupiuoa; izvršba, eksekucija, iz- " (SSo(l 5 iet)ung) einer ©trafe; izvršba kazni; HSBpiuenk naami ; iz¬ vršba kazni. ®t:ccutionŽ=; izvršbeni, izvrhovni, ovrhovni; H3Bpm6eHbm; . 3(ct; izvršbeno djelanje, izvršivanje; H3Bpm6eHO .vbaank, H3Bp- "iHiianJi; čin izvršbe, eksekucije. ~~~ = ©efitd) ; izvršbena molba, molba za izvršbu, izvrhu, ovrliu; H3- B pui 6 eHa upornim, upornim 3a H3Bpuioy; prošnja za eksekucijo. " = Picige; izvršbena tužba, tužba za izvršbu. izvrhu, ovrliu ; H3Bpiu6e- na rja; 6 a. tj n; 6 a 3 a H3Bpm6y; eksekucijna, izvršbina tožba. = .ttoften ; izvršbeni troškovi, troškovi za izvršbu, izvrhu, ovrliu ; H3- KpuideHH TpouiitOBH, TpouiKOBH 3a H3Bpiu6y ; troski eksekucijni. " (35oH^ungŽ=); izvršnički; hsbpiuhhukui; izvršbni. " Potrpet; izvršništvo; hsbpluhhhtbo; izpeljavna četa. 200 (Srečati#. @£CCUtltJ} izvršbeni; H3Bpin6eiiwH; izvršbni. — ere čuti« e ©CtDcdt; izvršbena moc; rnspiudeHa moHb; izpeljav' 111 moč, oblast. @£cmplnt; primjerak ; en3eMiuiapT,; eksemplar. — ( 2 tt'bvucf) ; iztisak ; H 3 THcaKT,; iztisek. po uredski dolžnosti , uredoma. ©spcctnnt, f. ©uudtter. ©Spcchtitj, f. 9lniuattfd)aft. ©rpebtreit, etmaž (aužfolgen), cin ©efdjaftfiud:, etne ©nate; izdati? kakov poslovni clauak, kakvu robu; OfliipaBimi ihto, nakani nanos' 1 ’ 110 C. 10 BHMH uaanaKt, KaKOBbiii er,nam.; odpravili , oddati kaj j uredski spis, blago. \pravd 1 ' — (nbfertigen); odpraviti, neuslišiti; obupanimi, ney cmiuani ; od' — bte S)&cii‘fcetert erpebtten; odpraviti stranke; o^ipamim črpan ko > stranke odpraviti. ©gpe&tt; odpravljaonica ; o,;upaBHHna ; odpravnija. ©gpc&iticm; odprava; obupana; odprava. eipebit«* 201 %$)ebitel=:; adpravni ; ogupaBUMH; kar se tiče odprave. = .^atijtet; odpravna pisara; ognpaBHa micapimua; odpravnijska pisarnica. %pc&itot; odpravnik; ogiipanujiM,; odpravnik. %t)cnfcu, f. Naften, ®?ponirett, etnen 93eattttett; izložiti, izpostaviti urednika (postaviti ured¬ nika izvan mjesta) ; naaoa;nTH, liano ctubhth .vpetimna, nocraanTU l iHHOBHnna H 3 B 8 HTJ M r kcTa; izpostaviti, postaviti urednika zunaj vredskega mesta. ( %bro m iffimt (2lim>etfung jur 3crt)Iung); uputa, doznaka za izplatu; jnjheHk, goanaKa na urni.iaTj ; nakaz na plačilo. [ lastitev. %‘ptoimatum; izvlastba ; .umi e uk codcTBenocTH; odlastitev , raz- ^i’teltQtofcr ; bivši samostanik (Tratar, kalugjer) ; di.iBiuiii iiajiyt)ep'i>, 'bpaTepi,; bivši mnih. %t0hilimt, bie atcteit; razviti spise ; paaitHTu cimee: razviti spise. %'b'otultnisig; razvoj; naaitOH; r-azvoj spisov. %tat»ulfltion (bud)erltd)e Sofdntug); izknjižba; n 3 imcaH't. hskhbh- meirk; izknjižba , izbrisanje iz zemljiških knjig. ^ftabnlatioaštrtpe; izknjižnina; r ranca aa HaimcaHt, n3KHbHHtHHHa ; taksa za izbrisanje. ®£tcnfiy; raztezno; paaTeaiio, pasupjamo ; raztezno. %‘tcrritimalifdt; izvanzemnost; naiuuiaevnioe.Ti,; izdeželnost. (ats 3ted)t); izvanzemno pravo; HSBanaeMHo lipaBo; izdeželno pravo. %‘tra=; osobiti; ocodbiTMii; posebni. ~~~ = Slušlagcn; osobiti troškovi; ocoShth upornim bh ; posebni stroški . ©ntnb£)U(^Ž=; izvadak iz zemljišnice; H3BO,yb H3'b aeM.u.nuiT- He KHhiire ; izpis iz zemljiške knjige. ^Stroorbinnr ; izvanredni; n3BanpegHi>m; izredni. %Ul; prognanik ; nponiaiimrn ; izgnanec. ^»brit; tvorionica ; a6pnna ; fabrika. ^nbrifrtnt; tvornik; tadpunanTi.; fabrilcant. '^nbritrtt ((grjeugntjj) ; napravak, proizvod; npoH3BO,yi»; izdelek, izdelana stvar, (gatmfžerjeugtufi.); tvor, tvorionieki napravak, proizvod ; •padpnu- Hbiii npon3BO,yb ; fabriški izdelek , v fabriki izdelana roba. 202 • ^afcttfžs ; što se tiče tvorionice; ihto ee Time «t>a6pHKe; fabriski, kar se tiče fabrike. — = Sltbeitet; tvorionički radnik, radnik u tvoriouici; aopH4Hbiii p a " 6othhk'l, pagimirb; delavec v fabriki. — = ©evtcl)t; tvorioiiicki s ud ; *a6pH4HMH cy/pi; sodnija čez fabrike- — = Skrbet; imalac, imovnik tvorionice; hmobhhito, HMa.iani, TBop- HHne; imetnik fabrike. — = Untevne^mung ; tvorioiiicki preduaetak; *a6pH i inbiH npe^aeraKt 5 započetje fabrike. *5aclj (3t»etg etnež ©efc^afteS obet SEStffenŽ); stroka; crpyiia, 3 anai’i>? predmet uku , nauk , vednost. — ettt Silanu oovt §ad) ; strukovnik; uoBbitB o,vb aanaTa ; zveden , iz¬ urjen v kaki reči. 5r(trf)=; strukovni; CTpjKOBHbiii ; kar se kakega predmeta tiče. — 5 Seštet ; strukovni učitelj ; cTpjKouiibiH y4iiTe.iL ; učenik za en sam predmet. — Se^rerft;ftem; strokovno učiteljstvo ; ct[)\kobho y4HTejibCTB° • učiteljstvo po predmetih. — s SJJiann; strukovnik, vještak ; bobIikT) o,p. sanara. BkuiraK^i zvedenec. — s SHanttetgettd!)t: strukovnički, vještaeki sud ; ctpjkobhhbiuh, al ; ' uiTauKiii cyg’b ; sodnija zvedenih mož. — = Skttglieb etnet (Souuutffton; strukovni sučlan povjerenstva ; crpS" kobhhh cy4JiaH’b KOMMHecie ; v kakem predmetu zveden sond komisije. — 5 @tubtum ;’ strokovna nauka; cTpyiiOBna Hayita ; predmetni uk. $actitm (^artet) ; stranka; črpanim; stranka. ^utcttfd) ; činom ; 'ihhoimt, ; djanjski, v resnici, v djanju. — etioaž factifd? anetfennen; priznati što činom; M plenumi iuto ‘J uovri. ; djanjsko, v djanju kaj priznati. — emtdjen; dokučiti što činom ; floity4HTH ihto uhhoml ; v djanjth djanjsko kaj doseči. — facttfdjet 33ejt$ etner ©acfie; posjed stvari kakve činom; upaTema 1 ^ CTBapn naKne uhhomt. ; reč v djanjski posesti imeti. pffictor ; poslovogja ; nocjiOBolja ; opravilnih, vodnik pravil. ^actum (33egebenfyctt) ; dogagjaj ; gorama«; dogodek. — Četrte etttjelne Sfjatfadjc) ; učinjenica; vumikmina; djanje. — ($olge, SBtvfuttg) ; učinak, posljedak, posljedica; iioc.rbgima, ctbo ; nasledek , včinek. ^iictiiin (j&acttentedjnung) ; račun od robe; pa i iyii'b o/pb ecnaua, o A’ 6 po6e; faktura , račun blaga. gactimnfcucf). 203 ijfactutenbud); računik od robe; pauvHCKa KHbisra ogb ecnaria; knji¬ ga faktur. ^Hcuttdt; fakultet; aKyjiTei”b; fakulla. ^ttcultcitž = ©tubten ; fakultetske nauke ; aKyxreTCne navite ; fa- kultni uki. (geetgnet); sposobna ; cuoco6an'b ; prikladni, zmožni. ~~ (gefdjtcft) ; vješt; ukuiTb ; pripravni, ročni, znajdeni. . (eapax) ; kadar ; itagapb ; prikladen. " f«l)tg Obar), 3 . 95. ro«f)lfaf>tg (ma^tbat); -iv, n. p. izbcriv; -hbb, Ha np. H36epimb ; -jiv obet' Ijiv, n. p. izvoljiv. «ecitttonšfal)tg (erecpttvbat); izvršiv, sposoban za izvršbu; H3Bpuin- bmh, cuoco6aHi. 3a H3Bpm6y; izvršljiv. tfdbiflEcit; sposobnost; ciioco6hocti> ; zmožnost, prikladnost. (^affungžftaft); dokucnost; goiiy L iHOCTb, m o bi. nocTHaanii, exBa- raHii; zapopadnost. Sntntc; zastava ; 3ac r raBa ; bandero, zastava. (©tembatte); stijeg; crkrt; bandero, zastava. . (23 entitet); horugva, barjak; xopyrBa, oapaKb; bandero, zastava. *nl)ncn =2lu3ftedgebut)r; zastavnina; .'lacranna iipHCTončnua; davšina °d izpostavljanja bander, bandernina. - ©tb; zastavna zakletva, prisega; aacTaiina aauaei-Ba, npncera; prisega na bandero. ^flf)f=©ebuf)t, s@clb, =5©0X‘e; vozarina; B03apmia; voznina. - iOvbnung; vozni red; B03iiwii pegi.; vozni red. $nl)t!=©ebul)t.', =©elb ; skelarina, prevoznina; CKe.iapima ; brodnina, prevoznina. ~~~ - ©eted) tigfeit; pravo skele, prevoza; upaBO cueae, ripeBoaa; pra- vica pr vpeljevanja, broda. unborjtdttgež; nesmotreno voženje, vozanje; HecMorpeHO HoiKeiik, Bosank; nemarna, neprevidna vožnja. *’ a brcit lafjcn, 3 . 95. etn 9ted)t; ostaviti, n. p. pravo kakvo ; ocraBHTH, h. n. npaBo uaitBO; dati iz roke, popustiti, n. p. pravico. (flblaffen); ustupiti, popustiti; ycTynnTn, uonycTHTH; odpustili, odstopiti. (entlaffen) ; odpustiti koga; ognycTHTH nora ; izpustiti. n ‘H'citb ; pokretan ; noiipOTairi.; premakljiv, tekoč. f%enbe3 ©ut ; pokretno dobro ; lioupeTHo godpo ; premakljivo, ,v. ^‘koče blago. \maren. n bHnfftg ; neinaran ; Heiviapam., Heviap.ii.HBb, ne6peiK.ii. hb b ; ne- ' °‘Mdffigfcit; nemarnost; HeMapHocTB, HeMap.ibHBOCTb, nedpeai- •'BiiBocTb; nemarnost. 20% ; pokretnosti; iioKperaocTH; premakljive, tekoče reci. ^a^cpoft; vozna pošta; noaua noiura; vozna ob. vozna pošta. — = ©enbung ; pošiljka po voznoj pošti; noiuH.iairl; no bo3hoh iiouitM’ vožnja; bojkiiji, Bosngda; vožnja. 3tot>rn>C(t; kolnik ; kojihhki, Ko.icKiii ny'rb ; kolovoz, vožna pot. $rttl (SSorfall) ; dogagjaj; Aora^aft; primerlej, prigodck. — bon §aH jum §atl; a svakom pojetlinom dogagjaju; y CBaitoMt u°" egHHOMi. goraljaio ; za vsaki primerlej posebej. — in letnem galle (feinešioegš); nikako, nipošto ; hhkrko, hhuoujt 0 ’ nikakor, po nikakem. — rtot^tgen gatlž; kad bi bilo potrebno, gdje je potrebno; nagi 01,1 6hjio hjhiho, r,yl; e HysKHo; uho bi treba bilo. — fur ben $aft, baft ; ako bi ; ano 6w ; ako bi. — im entgegengefe|ten $atle, im mibrtgcn $afle; inaee, inako; HHaue; nasproti, drugače. ^allctt, Semanben jur Saff fallenbe .§anblungen; djelanja, kojima koga okrivljuju, potvaraju; /pbjiaHH, Komun nora oupnB.uoio, noTBapaW? djanje, s kterirn koga dolže, krivijo. — ber ©emetnbe jut Saff; biti, padati občini ua skrb, na teret ; nagaTH oduiTHHH na Tepen; občini na skerb priti, pasli. Gallen, etnen Služfprttd), etn ©rfenntntp, etn Itvtfjeil; izreci, presodit' što, uciniti izreku, izreci presudu; uspeh«, npeeygimi ihto, H3p e ' hti npecygy; razsodili, sodbo storiti, izreči sklep. ^rallfrift; rok minuca , prispjelosti; poni. MHHyTKa, upnciilmoci'" i zapadni obrok. $nt(i^ (abgelaufen) ; prošli, prispjeli, minuli, iztekli; upom.ibiH, np“' eirk.iHii, MiiHv.ibiii, H3TeKJibiii; pretekli. — fdfftge grift, 3^tt; prošli, prispjeli, minuli, iztekli rok, —o vrij e ' me; npouubin, npncirt.ibiH, \iMiiy.u.iii, H3TeKjibin pom, —o Bp e ' vic; pretekli, iztekli obrok, čas. — (jafft&ar) ; za izplatiti, što se ima izplatiti; ;sa H3ii.iaTy, uito cf? niua ii3iu;mmt; plačljiv. — fdlligež (Sajtttal; glavnica, koja se ima izplatiti, koja je za izplatiti 5 r.ianmma, ko« e e min ii3ri.iaxHTH, ko« e aa H3iua'ry; plači) 11 ' kapital. — fdGtgc^ntereffen; kamate, koje se imaju izplatiti, koje su za izplatiti; KaMaTe, Koe ce muaio usn.iariiTH, kos cy 3a nau.iai^’; plačljiv obresti. \mcnU a ‘ — fatltger 9Becf}fel; prispjela mjenica; iipnciibaa vrb mina ; izplačljiv 11 — bet 28 ec(ffel trirb fdfftg ; prispijeti ce, prispijeva mjenica; npucirkB 3 ’ npHeu feTH lie MlsHnija ; menica je plačali. 205 SoHlg (etu()e66aij; što je za pokupiti, pobirati; lUToceMoaje noKjnuTH, Hootiparn; kar je pobirati. fattigc 9tu|Uttgen; užitci, kojisu za pokupiti, pobirati; jskutijki, ko is ce Mory hokjtihth, nočparu; vzitki, ki se imajo pobrati, potirjati , S'nKtgfcit, J, 93. bež Sflgetjtnfcž; prispjelost, prispjetak dučanske naj- Biovinc; npucnkjiocTB, npncntjTaKi gyhaHCne Kupie; plačljivost ležnine. ^oHimcnt; propaostvo; nocTpagairk, daHKpoTCTBo; kant, krida. ^oflitcu; propasti; nocrpagaru, 6aHKpoTHparn, liporiacTH; krido narediti , na kant priti. ; nepravi, krivi, lažni; jiasKHhift, Henpanbiii, HeHCTHHHTbift, •ipunKlit; neprav, kriv, ponarejen , prenarejen. ~~~ fct(fcf)c Stngabe; lažni prokaz; jiasKHbiH nouaab ; kriva, lažna ovada. ffllfdje Sofung ; neprava priča; -lasbua napojia, BoeHbiii anain.; krivo geslo. ffllfdjev ©pietet; varalica u igri; Bapajimja y tirpu; goljuf en igravec. falfcOeS SJtajj ober ©etDtdjt ; kriva mjera ili vaga; up h n a ut pa h.ih B ara; kriva mera, vaga. falfdjer @tb ; kriva prisega, zakletva; upuna npucera, aaHJieina; kriva prisega. [priča. falfc^er 3eugc; krivi svjedok; itpiiBbiH CBkgoirb; kriva, lažnjiva falfdjež 3^ lI 9nip; krivo svjedočanstvo ; npnao CBbgouaHCTBo; kriva, lažnjiva svedočba, spričevalo. (unterfdjoben); podmetnut; no,gMe'rHyxb; podvrženi, nepristni. .laai.ibHBo, k p ti bo ; lažnjivo, krivo. ^ntfcbtict); lažljivo, krivo; ^ fttDašl »orgeben; lažljivo kazivati što; jaaubHBO Ka3HBaTH ilito; lažnjivo kaj povedati, govoriti. porodica; nopognina; rodovina. " (©efdjledjt); pokoljenje, pleme; noKOJikHk, lueMe; rod. ^ rt miticn= ; porodički (što se tiče porodice) ; nopogtriKH (uito ce th- ‘ie nopogune); kar se rodovine tiče. ' SSater; starješina porodice; CTapenuma nopogupe ; oče rodovine. - (''oauseaier); domačin; poMabmrb; hišni oče, starašina. - SSerbaub; porodička sveža; nopogunita enesa, nopognuKui caneaii; rodovinska zveza. ~ SSennbgen ; porodička imovina ; nopognuno HMairl;; rodovinsko premoženje. = Skrtrag ; porodička pogodba; nopogunaa norogča; rodovinska pogodba. - SBovftetjcv; poglavar porodice; iior.iaitap r b nopogmje; rodovinski Glavar. 206 gcmitften* 3ratnilie«= (©efdjledjtž*) ; poglavar pokoljenja, plemena; noraaBapt noKOJikHH, lueMena; rodovinski, kar sc roda tiče, — = ©ut; porodičko dobro ; nopo/piuuo /;o6po ; rodovo posestvo. — = .§mtpt; glava porodice, pokoljenja, kuee; raana nopogime, nono- .rbim, kv h e ; glava rodovine. ^miutifircn, etnett; zanesti koga; anaTH3npaTH Kora, cvonbibevi' 1, 3anecTH nora ; vnemali, spodbadati, vžigati. ^attatt$nui$ j zanešenstvo ; «i>anaTH3MT>; vžganost, fanatizem. , etncn 93efdjtuf; dokončati; goKOiiuaTH; napraviti sklep! sklenili. ~ (collegtaltfdO; složiti se u čemu; cjioskhth ce y ueMy; skleniti v zboru , zborno. Čaffio« 5 spoznanje (valovanje); H3fnu'hnh; napoved, fasija. 55flffionS=©Vtcf; spoznanica (valovaš) ; H3HBHHpa; napovedno pisW'°' 'Jaffung, etncž ©efe^ež, bež ^votofollž; slog zakona, napisnika; ca or 16 aaKOna, saiiHcnmKa; soslava zakona , zapisnika. j>- n pil n g ž« mil d g c! t bež 5tngef lagten; dokucna sila okrivljenika; na, nocTHiuna moHi. OKpHB.rhuHKa ; zapopadnost, dušna zmožno& zatoženca. ^fttiren, fict) auf etue ©umrite; spoznati (valovati) kakov dug; cno3H a ' th iniKain. gyn>; napovedati kak znesek. ^•auftpfanb; riicna (pokretna) zaloga; pjunMii (iioi;peTiii.ni ) sa.ior*’ pyuna aa.iora ; ročna zastava. ^efjtcr (Slangel); nedostatak; nc^oc raraKi,; pogrešek. — ( ©ebreitien) ; mana; Mana ; pomankljivost, hiba. — (3rutf?utn); bludnja, pogrješka ; noMeraa; pomola , zmota. ^cblcrfrci *, bezpogrješan, bez ncdostatka, bez mane, bezblndnje; de 3 norpbiiiHMii, deset HegocTaTita, dest Marie, be3i> noMerHb; bre pogreška , zmote. pogrješan, pun nedostataka, mana, bludnja; norpbinnimb iijiri, iiegocraTaiia, Mana, noMe riia ; pomankljiv, poln zmot. jVctcvltcl); svečan, svetacan ; TopmecTBeHbifi, CBeTnamaif; svečam j slovesni. (feicrltcbEcit, J. 98. bet bet ©ibežablccjung; svečanost kod prisiganj e > TopatecTBO Ka,vJ> ce noaame 3aiueTBa; svečanost , slovesnost n. P’ pri prisegi. — (©tforbetnip) ; pristojnost; npHCTofinocTB.; potrebnost, oblično ^eilbieten; prodavati; upo f ianaTn; postaviti, dati na prodaj, V r °' dajati. — offentlrcf) (tm Stcttattonžmege); prodavati dražbom; npogaim''’" .Vpamdovri.; prodajati po dražbi. gtifinetmtg. 207 ^eillnetmtg; prodavanje, prodaja; npo^aBaHk, npo^aa ; prodajanje. " ijffentlic^e (Sicitatton); dražba; ,;pa;ii<5a; javna dražba. ^ctlOictiing€= (8kitattonŽ=) ; dražbeni; aparati eHHii ; kar se dražbe tiče. = 33 ebingung ; dražbeni uvjet; flpaatdeHHH jabrt; dražbni pogoji. ~~ = (Sbict; dražbeni zakaz, izrok; gpaaideHMH :iainm>; dražbni oglas (edikt). = grijt; dražbeni rok, rok dražbe; #paai6eHMH poni., poKt flpaai- Ge; dražbni rok, obrok. 5 Scigfci^vt; dražbeno ročište; ApamtSeHO poumuTe; dražbni dan. prodajna stvar; npo^aftiia c/rnapn ; stvar na prodaj. ~~~ SSerfatt bev getlfdjaften jum SSeften bež Slnttenfonbež; propadale pro¬ dajnih stvari na korist siromaške zaklade; npona^ant ripo^aiiiiu CTBapift na nopHCTb cnpowaniKo aaiua^e; zapad reči , ki so na prodaj, v prid siromaškemu zalogu. ^ c iitbcggcfabt j pogibelj, opasnost pred neprijateljem; onacnocTt npegt HeupinTejikMT.; nevarnost pred sovražnikom. ^»nbfdmft; neprijateljstvo ; iieiipiaTe.iocTBo ; sovraštvo, nepri- jatelstvo. d^tiigeljajt eblet SJietalle; cista vrijednost dragih kovovina; 'incTa B pe^nocTb ^parfl kobobhhS; čista vrednost kovine. d>’ctb=; poljski; noAbCKifi; poljski. [ dovanje polja. " = 5 Utfftd)t; poljski nadgled; noatcKiii Ha/;rjie/pb, Ha^aopi,; nadgle- = Stufftdjt&pMfonate; poljsko nadgledništvo; nojibCKo Ha^rjie^HH' 1 - T no; poljski nadgledniki (varovčini). - ©ienftbarfett; poljska složnost; 110.11,0 k a e.ijjKoOHocTi.; poljska služnost. 3 Siatf (©emetnbegtattjen); granice, raegje občine; rpamme, Melje °GniTHHe ; poljska meja, poljski kraj. (§Iut); potes; noreča.; polje. = Skarfd)alf; ratovnik; n o on 1,111 Mapinajun,; poljni maršal. ' 5 )tarfc[)alk 8 teutenant; podratovnik; boohmh noflMapniajur.; poljni podmaršal. = ( $C§abc; potrica; noTpHua; poljska škoda. = ©ertntut, f. =3Menjibavfeit; poljska služnost; hojo, ena c.iya;6e- h °ctb ; poljska služnost. ' S05ddE)ter; poljski čuvar; iiojibCKifi MynapT. (noanpr. y ^aaM.); Puljski čuvaj. = 3 SebeI; stražmeštar; CTpajKMemTepu; stražmojster, feldvebelj. = SSirt^fc^aft; poljsko kučanstvo; rio.u.CKO KvhaucTno; poljsko Oospodarstvo. 3felb=3eugmetfiee 5 topovnik; reHepajit TonHHUTBa; general topništva' — = 3 ug ; voj niča; bohhhh3 ; vojna, vojska. prelome; feudna nevjera; 4»eyfliia nenlipa: felonija, fevdna. nezvestoba' 3ienftei*=0lecf)f; prozorno pravo; npo3opno ripauo; pravica okna. — e ©teuet ; prozornina; npo3opHHna; davek od. oken. ^crialtag ; neradnik, neradni dan; Hepa^HHKt, nepa/^HHii ganili praznik, brezdelni dan. 3feriett » neradno vrijeme; Hepa^eo npeMe; prazniki. ^ertigett, ba§ iprotofolf, etne Utfunbe; podpisati napisnik, ispi' ilV "’ nofliiHcaTH 3iUiHCtinii r t>, ncnpaBy ; podpisati, zgotoviti zapisni’ pismo. ^crtigfeit; hitrina ; xnTpiiHa; ročnost. jjcrttgfcitcn unb ^enniniffebet ©acfjberftanbtgcn; hitrine i znanosti vje*' taka; XHTpHHa h 3iianb nkurraKa; ročnost in znanosti zvedenih mož. g-ertigung ; podpis ; no^nHci.; podpis. SdTcI«, bic; okovi; okobh; spone, okovi. — einen in geffeln legen ; okovati koga; OKonaTH nora ; vkleniti ko v železje djati koga. — gefeffelt ; okovan; OKonaHX>; vklenjen. ^iefteffen; sobet; codeTi., ročni a, >iacri.; slovesne gostje. Jcftcpcr ; sobetnik ; coSeTHHKi; slovesni (častni) gost. pfeftljattcn (petijaften) ; zatvoriti koga; 3a.Titopn r ni nora ; zasa ( ’d l ‘ zapreti. — (in . 3a npecTyiiHHKa K<1 itone Hapegde ; postaviti, odrediti kazen za. tega, ki ukaz pretok 1 ’ ^cftftcllcn ; ustanoviti; ycTaHOBHTH ; ustanoviti, odločiti. ^eftftetlung bet ©taatžgemalten; ustanovljenje državnih vlasti ; y cta noiukirl; gpii;amna B.iacmi ; vstanovjenje , odločenje držav, obld^ 1. $eiertag. 209 fotettflg; svetak, praznik; iipa3HHK3>; praznik, svetek. ~~ ber ^ubett; židovski praznik ; jkhaobciuh, eBpencKiii npa3HHK3>; judovski praznik. ^ c ftung; tvrgja, tvrgjava; TBplja, Teptana, TBp4Hna, rpa^i; trdnjava. ^ c ftunfl0=3Jr{>et(, = 93 au; radnja u tvrgja vi, zidanje, gragjenje tvrgjave; P®Ahh y TBpljaBH, 3H^aH’t, rpaljeHk TBp^HHt; delanje na trdnjavi , zidanje trdnjave. [veljnik trdnjave. ~~~ = (Sommanbant; zapovjednik tvrgjave; 3anoBk4HHK3> TBp^aBe; po- - ©ttdfe; tvrgjavna kazan 5 TBpbanna Karmi,; kazen na trdnjavi- ^ c UbciI; feudni; u>ey4Hbift ; fevdni. ~~ = Serbanb; feudna sveža; *tey4Ha CBe3a; fevdna zveza. ^udum; feud; «t»ey43,; fevd. antiquum ; starodavni, starinski feud; crapo^aBHMH, crapHHCKift ' I, ey/;'i ) ; fevd stari. ~~~ n ovum ; novi feud; HOBbiii t>ey 43 >; fevd podeljen. ~~~ °nlatum; ponugjeni feud ; iio4aHbm u*ey43>; fevd ponudjcn. ~~ ,n tra curtem ; feud u zemlji; u>ey 43 , y 3eivuhH ; fevd notrajni, — v okolii fevdni. "" e xtra curtem ; feud izvan zemlje, — izvanzemski; ey^’b lianami, 3B M.ik, — n3BaH3CMCKiii; fevd zvunajni, — zvunaj fevdne okolije. ~~ •nasculinum ; muški feud; My;KKitt ey43> ; fevd možki. ~~ femininum ; ženski feud; meHeiuH ey / ; r b ; fevd. zenski. ^ c «et=, ^euer^; što se tiče ognja, vatre; ihto ce mue orna, BaTpe • kar se tiče ognja. [zavolj ognja. 5 SSefdjau; razgled ognja, vatre; paar.ie/Vb orna, BaTpe; ogled = SSruttfi ;požar; noaiap^; požar. ' - feft; neupaljiv; HeynajibHB 3 ,; nevnetjiv, ognja zavarvan. 5 ©efat)v; pogibelj, opasnost ognja, vatre, nesigurnost od vatre, od °gnja; onacHOcrb orna, BaTpe, HecnrypHOCTb 041 BaTpe, 043, °rHa; nevarnost ognja. ' 9 efa^rtt(^); nesiguran od vatre, od ognja; HecHrypHbiii 043. Ba r rpe, °AI> orna ; nevaren za ogenj , zavolj ognja. ~~~ = -^atlblungen, =Orte; djela, mjesta nesigurna od vatre, od ognja; Ak.ia, M-bcra HecHrypHa 043. BaTpe, 043. orna; dela, kraji nevar¬ ni zavolj ognja. = ©erat^e; gasila; raeiua; gasila, gasilna oprava. = Sofd)orbnung; red za gašenje ognja, vatre; pe43. 3a ramemk oma, Ba Tpe; red za gašenje ognja. = Sof(^requtftten; sprave za gašenje vatre; cupaBe 3a rameHk Barpe; avodje za gašenje. 14 210 Seuer* grewer=86fcfymtggfoftett; troškovi za gašenje vatre; tpohikorh 3a rauieHi BaTpe; troski za gašenje ognja. — = SJiauet; ognjak (zid proti ognju); 3n^i, npoTHBT, orna ; stena proti ognju. — = ; redarstvo u obzinu ognja, vatre ; pe^apcTBO, nojiHiM 3 npoTHiri. orna, BaTpe; policija ognja. — = ©c^aben; šteta od vatre, od ognja; nrreTa BaTpe, o^t, orHfl? škoda od ognja. — 5 ftdjet; siguran od vatre, od ognja; carjpain, ogt rtarpe, o/t' 6 orHa; ognja zavarvan. — = ©pti^e; štrcaljka; uunpirb, iUTppa.u>Ka; brizglja, škrofivniea za ogenj. — = SSerftdjmmgŠanftalt ; osiguraonica za štetu od vatre, od ognja; ocarypHHqa 3a iUTeTy o/i/b BaTpe , o^t orHa ; zavarvavnica proti ognju. — = (Betdjen toegen etner ^eueržbrunft) ; znak vatre, ognja; ;]HaKi> BaTpe, orHa; znamnje ognja , požara. — (Setven mittelft j^euevž) ; znak vatrom, ognjem ; anamb BaTpoMi» orHkMT); ognjeno znamnje. ^ictioit; iamišljotinja; h3mhui.u>othhh; izinišljenje, izmislik. — (8iige) ; laž; Jiaaib; laž. I^iflfcr; izvoznik; h3B03 i ihk'i> ; voznik , vozataj. j^ibeicommif?; povjera; BtpoocraBa ; fidejkomis. — = ©ut; povjerbina; BiipoocTaBHo ^oopo, BkpoocTamuTHHa; fidej' komisno posestvo. 3rtbeicommift=; što se povjere lice, povjerski; iuto ce nipoocTaBU THue; kar se tiče fidejkomisa. — = Slnirarter ; povjerski eekalac ; BijpoocTaBHbiu i ieKQ.iui|T>; fidejko' misni pričakovavec. [oblast- — * SSeljorbc; povjerska oblast; BbpoocTaBna o6.iacxi>; fidejkomisna ^tbeicoinmiffflrifrb j povjernički; BkpoocTaBHHUKiH; fidejkomisarsk>■ — ©ubftitutton ; povjernička zamjena; fihpoocTaisna no^CTana: fidej' komisarsko podpostavljenje, numestenje. Jicront; vašardžija, sajmnik ; Baniapi.ua, caa.viHHKT. ; sajmar, somenj' ski kupčevavec, trgovec. filial' (9teben=) ; podružni; npHiiaflHbiH (no6ouHMH) ; podruzni. — = 33auf; podružna banka ; upnua^Ha 6aHKa; podružna banka. — s (šaffe; podružna pjeneznica; npana^Ha iikneaHupa; podružna dnarnica. — = SSeretn; podružnica; npana^Ho apjtktbo; podružnica družtva. Jittol; konacno ; kohouho ; dokončni. gfirmltfiren. 211 tfinalifitett; dovršiti, svršiti što; goBpmuTH, cBpuiHTH ujto; do¬ končati. *Sittatt$=; novcanski 5 HHannia.ina lioBe.ia ; dnarštreni patent. ~ = SBadjje; novcanska straža; cj.HHaHigia.iHa cTpaaia; dnarstvena straža. "" ° ^Budjorgan; radilo (uredovnik) novčanske straže; ogpei/eHHKi '^HHaHpiaane črpan;e ; ud, opravilnik dnarstvene straže. *" = SSefen; novcanski poslovi, novčanstvo; HHaHrj(ia.iHH iioc^obh, ^HHaHmTBo; dnarstvo. ; SSlffettfc^aft; novcanska znanost; Hajna HHaHpie ; znanstvo dnarstva. | { nM&au«. nahodište ; HaxogHHiHTe ; najdensnica, hiša za najdence. ittOelfinb ; nahod; naxog r b; najdenec. «*ltbcit; naci; nahii; najti. (erEennett) ettua« fur gut, fuv rua£>r f futbttttg; nalaziti, daje što do- ( lobro, istinito, pravično; Ha.ia3HTH, ga e uito gofipo, hcthhhto, n paBH 4 H 0 ; spoznati kaj za dobro, za resnično, za primerno. bet Stoter JU befttmmen ftnbet; što se sucu svidi da odredi; IUTO ce cygin cBHg« ga onpegfejiH; kar sodnik odločiti spozna. « ttoet; nalježnik; Ha.vhiKiuiKb; najdnik. < in&erlohit ; nalježba ; Ha.vfcrK<5a ; najdnina. 3 i «bltn 8 , f. Sinbelftnb. »Sin gtrett, f. erbic^ten, »orgebett. tvrtka ; HpMa ; firma, ime. npMe ; državec firme. % 3etcf)mtng 'ber |>cmbel8leute ; naznaka tvrtke trgovaca; nognncb '1'HpMe TproBana; podpis firme kupčevaveov, trgovcov. fiskalni; HUiKa.iHbift; fiskalni. ~ = Slbjunct; fiskalni pristav; Huma.nn J iH npncTaB r b; fiskalni ad- junkt. ~~ 7 'fint; fiskalni ured ; HiiiKa.iHWH vpegi. ; fiskalni ured. = ©Ut; fiskalno dobro; HiuKajiHo gofipo ; fiskalno posestvo. ^^Califcfic^ ^ntereffe; fiskalne koristi; miiKa.»He KopncTH ; fiskalni P r id, fiskalna zadeva , korist. »Si« CU« (©taatžannjalt); državni odvjetnik, odvjetnik komore, krune ; gp- UiaBHbifi ogBkTHHKt, ognkTHHKB KOMope, KpjHe ; državni pravdnik. 14 • 212 giscua. 3ft3euS (@taatžfd)a|) ; komora, begluk, blagajnica; KOMopa (čer.ijKt)) gpniaBHO go6po , državni zaklad. Sifc^=; što se tiče ribe, ribni; uito ce pn6e Tnue, pHČHbiii; ribji, ribski, kar se tiče rib. — = Sinit; ribni ured; pn()Hi>m ypegi; ribski ured. — = SReifter; ribni meštar; ph 6 hmh MancTopi; ribski mojster. 3fifd)ereire(J)t i pravo lovljenja ribe ; npaBo jiobx1;hh pn6e ; pravica ribe loviti. 3ftfcf)ct i ribar; pnčapi; ribič, ribar. jytfcf»cr=; ribarski 5 piioapcuiii ; kar se ribčev tiče, ribski. — = ©rbtmttg; ribarski red; piidapcimi pegi; ribski red. ^iunte j Rijeka ; Pina ; Reka. 3fi£, ftxer ©eljfllt; stalan, stalna plata; crajiHbin, cra.iHa ii.iaTai stalni, stanovitni, stalna plača. — ftre $ttft (Uttbetlangbate); neprodužni rok; iieijpogjnuibiii p o Hi; nepodaljsljiv obrok. — (unberlegbate); neodgodni rok; iieogrogubiii poni; nepre- ob> neodložljiv obrok. ^ladteg Sanb; zemlja izvan glavnih gradova; 3ew.ia H3BaHi r.iaBHb 1 rpagoBa; dežela (kar je zvunaj mesta). Jy Iliche ; plošta; njiouiTa; planjava, plan, ravnava. [šlirjaška- $Idcbcitmnfj; mjera na cetvrt; M r tpa Ha ueTBpTi ; mera poveršja, m ' ^Inggc; plovosteg ; iiJiOBocreri, 3acTana, ; podati se na beg. ; bijegunac; čkrjuanT,; begun, pobegnjenc. 3flwfcet; skok (u vodenici); ckokt, (y BogeHrnjii) ; spust, splav. 213 gfug. $lug =93(att; letilist; JieTHjincTt; razposlani list. ~~ = ©djtift; letipis: jieTiiaHCB, opoutvpa; razposlani spis. (gelbmarf) ; potes; noreči., kraj, meja. (^elb=); poljski, što se polja lice; no.itcKH, ihto re no.ui rune; kar se polja tiče. ' = $ liter; poljar (poljski stražac) ; no.uipr. (noJibCKift cTpaaiapi.); poljski čuvaj. ~~ = 9 ted)t; poljsko pravo; ho.m>cko npano; poljska pravica. Slufjbctt; korito (u votle); Kopnro (y noge) ; korito reke, vodotoč. t^lufftg; zidak. Žitki; Teranr., sKHgatrb; tekoč. ~~ flufjtge ©itdjert; Žitke stvari; Teme, Hingise crnapn; tekočina. ~~ ittadjen, 5 . 33 . etne (gntfdjabigung, etnen narediti da se što izplati, n, p. naknada, plata kakva; itapegnTH ga ce ihto mnuam, H a np. uaiiiiaga, n.iara Katina; plačljivo storili kaj, na pr. odškod¬ nino , plačo, — narediti , da se kaj izplača. } židina, žicina; remocTb, HuigKOCTb; tekočina. ^°lge; posljedak, posljedica; noc.rbgnua; nasledek. In golge; usljed, sa, s, po ; ca, c%, uo ; vsled, po, s. "" tu §olge Ijoljerer SBerotfltguttg etneSSetfammlung polten; imati skup- štinu s visim dopuštenjem; urnam cKyiuuTHHy cr. Bbimnibiub go- tiyu[TeH , kM , L ; vsled vihšega privoljenja zbor imeli. tn ^olge bet ©erid)tžotbtutrtg; po sudovniku ; no cygopegy; po sod- nijskem redu. leiften; poslušati, biti poslušan; noc.tyiuaTH, 6 ht« noc^mam.! ubogati, pokoren biti. 5 « $cdge bež; usljed toga; ycjrkg'b rora; vsled tega. ®°lgctt (Jjettiotgeljen) ; slijediti iz eega; cnbgoBaTH H3 r b uera; priti, slediti iz česa. ~~ (ftd) tidjten nngHocTb; doslednost. ^ y lgern; izvotliti; H3BognTH ; soditi, sklepati iz česa, izpeljati. ^°Igcruttg; izvogjenje, izvod; nasoljeni; sodba, izpeljava. 214 gonb, 3ronb ; zaklada ; ^oha^ ; zaklad, zalog. — SDomefttcal*; domača zaklada ; AOMahid ohat> ; dom,e stikalni zalog- — $mf)ett=; crkvena zaklada ; ijpKBeHbiH kohab; cerkveni zalog. — €po!tgex=; redarstveoa zaklada; nojHi;aHHbiH, peAapcTBeHbiii ohA' 6 > policijski zalog. [zalog- — 3Wtgtonž= ; vjerozakonska zaklada; skp03aK0HCKiH tOHAt ; verski — ohate> ; šolski zalog. — @tubteit=; naučna zaklada ; yue6HbiH »bOHAT. ; učni zalog. ^Ottl>g=©eamte; zakladni urednik ; 0 HA 0 BHbiH ypeAHHKT>, hhhobhhki> \ zalogov urednik. — = ©Ut; zakladbina; ohaobho Aodpo; zalogovo posestvo. — s ©Migatiott J zakladna zadužnica ; h^h oai Kora; tir jati kaj 0 d koga. JJorbetuttg ; iskanje ; HCnaHt ; tirjava. — ettte gorberuttg ffeflert, f. fotbertt. — (Slnfpntcfj, Stecljt); pravo na što; npaBO Ha uito ; pravica. bctž aKgetnetne 33efte; podpomagati, dizati obče dobro; u 0 '*’ noMaraTH, ah 33 ™ odmre A°dpo ; podpirati, množiti, povikŠM 1 občni prid. gorbetung bež aflgemeittett SBoIjlež ; podpomaganje, dizanje občeg d°' bra; noAiioMaraHk, A H3a Hi oduiTerb A°6pa; pripomagovanje ^ občnemu pridu. (2(tt) ; način ; HauHHt; način. — (©ejtdlt); slika, prilika; cjunta, upnjiHita; podoba, oblika. — (Sftobeft); tvorilo, kalup ; odpaaaiti., TBopnao ; oblika. — (Itmrtp); obris; odpHCi, Haupraii; obris. — (3ufammenfe|uttg); sastavak; cacraBaKB; sostava. 3form=©e&ted)en ; pogrješka u načinu, nepravilni sastavak ; uorp , kH [K ‘ l y HaiHHy, nenpaBH.iHbiH cacranairb ; pogrešek, pomanjkljivost v obliki. ^ormel (Stužbntcfžtretfe); izrazka; H3pa3Ka; izraz, formula. — bet SSalutabefttmmung ; izrazka kod odregjenja, ustanovljenja vrje^' noče; H3pa3ita KOAt ycTanoB.iknH BpeAHOCTH ; formula pri znamvanju vrednosti. — attt^metif^e §ormel ; računska izrazka; pauvHcua H 3 pa:nta ; arit» ,e ' tični izraz. (otb entitet)); u redu, pravilan, uredan, običan; y peAy> * , P a " BH.iaitt, ypeAaHi., odbiuaHi,; redno , redoma. $tSrali$. 215 *fotmltd)er SEBcc^felbrtef; pravilna rojenica; npamuHa Miroma; pra~ vilni menopis, redna menica. »formlic^Fcit; urednost, pravilnost, običnost, obicni način; jpe^Hocrb, upaBHJHOCTb, o6i>i 1 ihoctij, o6i,i'ihhh Hauroit; obličnost. ~ (Setetlicfjfett; gormalttdt uber^aupt); svečanost, slavnost; način ; CBeiaHOCTt,, TopaiecTBO ; slovesnost, obličnost. »formular; pregledalica ; topMj.iapt, o6paaan'B ; obrazec , izgledek. lforft=; sto se tiče luga i lugarstva, šume i šuroarstva ; ihto ce THie a }i a h .ivrapcnsa, myMe h myMapcrBa ; kar sc tiče gojzda. = 2tmt; lužki, šumski ured ; .iyaiKm, uiyMCKiii ype^T>; gojzdni ured. ~~~ (=2lmtžIocaIe); lugarnica, šumarnica; ^yrapHro;a, myMapHHua; prostor gojzdnega ureda. - 2 (nfct)(ag; procjena luga, šufiic ; n po ul; h a ayia, iuyMe ; cenitev gojzda. ~~~ =33eamte; lužki, šumski urednik; jiymKiH, FiiyMCKiii ype/;HHKT>, uh- uobiiuk'1, ; gojzdni urednik. ~~~ '93mu^ung; upotrebljenje luga, šume; yaiHBaHi Jiyra, uiyMe; vabljenje gojzda. = SSemter; lužki, šumski stražac na konju; ayjKKiii, myMCKiH cTpa- ■uaiVB Ha k oh io ; logar na konju. "" = ®etne6; lugarenje, upravljanje šumom; ayrapeirl;, vnpaB.iHHi uivmomu. ; gojzdnarenje, upravljanje gojzda. = 93ejirt ; okrug luga, šume ; epe.jT. ayra, myMe ; gojzdni okraj. "" 1 (Sultur; Iugodjelstvo, šumodjelstvo; avro^hac/rBO, iiivmo^Iuctbo ; obdelovanje gojzda. . = (Sraminator; lužki, šumski razglednik; ayHiKM, inyMCKiH pasrjie^- hhkt, ; gojzdni izpraševavec. = grebel; ošteta luga, šume; onrreTa -iyra, uiyMe; gojzdni pre¬ grenek. " = Sreb(er ; oštetilac luga, šuFne ; oimeTHTe.ib jiyra, inyMe ; gojzd¬ ni pregrešnik. ~~ = 9«ect)t (erfa^ren); vješt u lugarstvu, šumarstvu ; Bkiim y .ivrap- CT By, uiyMapcTBy ; zveden v gojzdnarii. ' C^ered^ttgfeft; lužka, šumska pravica; avaiCKa, iuyMCKa upaBHua; gojzdna pravica. ; zakon o Jugovima, šumama; 3 aK 0 Ht o ayroBHMa, uiyMa- «a; gojzdna postava. ~ : ®taim ; lugar, šumar; ajrapa., myMapi ; logar, gojzdnar. - ntajjtg ; po nai'edbama o lugovima, šumama; no Hape^čaMa o jiyro- uiyMaMa; po gojzdnarsko, po gojzdnem redu. 2 J 6 $orft=®teijter; lužki, šumski meštar; jijmniH, uijMCKiii MaiicTOpi-i gojzdni mojster. — = 9tu£ung ((Sctrag); dohodak od luga, od šume; y!KHTaK’b o^t. — = ©tbnuitg; lugovnik, .šumovnik, lužki, šumski red; ^yrope/\Tb, iuyM<>' — = Stecljt; lužko, šumsko pravo; ,iy); gojzdni gospodar. — = SKMrtbfdjaft; lužko, šumsko kueanstvo ; jya»KO, myMCKO nyhaH' ctbo (eKOHOMia) ; gojzdno gospodarstvo. — = 2Bivtt)|c()aftžfubruttg ; iužko, šumsko kucenje; ^ymKo, atyMCB° Kyhent; gojzdno gospodarjenje. — = £8tf)enfcljaft; znanost lugarstva, šumarstva; 3HaHocTB ayrapcTBa> iuyMapcTBa; gojzdno znanstvo. i5dtftcr, f. gorftmann ; lugar, šumar; .iyrapb, uijMapi,; gojzdnar. ^drftcrci (^OVjltettiet); lugarija, šumarija; jiyrapcrBo, myMapcTBO 5 gojzdni oddelek. — (§auž bež §ih‘fietž) ; lugarova, šumarova kuca; ayrapoBa, Liiy» ia ' poBa nyha; gojzdnarjeva hiša. ^forficmratl); savjetnik lugarstva; caBkTHUKi. jiyrapcrBa; gojzd' narski svetvavec. > napredovati, dalje naprijed tjerati, ici; nanpe^oBaT 11 /;ajrb, nanpe,yi> TepaTH, hHh ; napredovati, nadaljevati. — mit etner 2ltf>ett; tjerati naprijed, dalje kakov posao; TepaTH H a ' npe^T>, /;axh KaKOBT> iiocao ; naprej delati. ^fortgang etner SSetfjanblung; hod, tečaj razprave; xo/pi>, Teuaii p a3 ' lipane; napredovanje , nadaljevanje obravnt ve. — (S°rt)djntt); napredak; Hanpe^aKt; napredovanje. ^ortgaitgŽ=3 au 9 H ^ > svjedočanstvo o napredku; CBtflouaHCTBO o na' n P e A K y ; spričevalo napredovanja. [uspeh- ^ortfommen (§ortfd)ritt); napredak; HanpeAaui,; napredovanje, — (treiterer Unter£)att) ; napredak, dalja hrana; nanpe^airB, A a - ,ff paHa; daljno zdržavanje. — befferež ^ortfommen; bolja buducnost, bolje stanje u naprijed; 60 ^ oy/tyhH°CTi., 6oxh CTaHb y Hanpe^T*; hoja prihodnost , zdržavanje • ^ortlaufett; teci, ici redom, neprestano; TebH, hKh pe^OMi, Henp e ' craHo ; naprej iti , teči. ra, o^i, niyMe; dohodek iz gojzda. uiyMaMa; gojzdni prepiri. [. stvo • gortfaufen. 17 Stottlaufeitbe 3; tovor, vozna roba. ~~~ (Sotjn); vozarina; B03apnHa; voznina. ; vozni; bo3hmh ; kar se vožnje tiče. = 5tnftalt; voznica; B03HHtta; vozarija, voznišče. = (95erfenbung?=) ; razašiljaonica ; pa3aiUH.iHOHHita ; razpošiljav- nica. = 33rief ; vozni list; B03HMH .ihctt,; vozno pismo, vozni list. 5 §tt^rer; vozar; B03api>; voznik. - ©Ut; vozbina; B036nHa; bo3ho /;o6po; vozno blago, vozna roba. Soljn; vozarina; BOaapima; voznina. ; iiMTaHt e , A a - če ob. ali. ' Sftatler ; vozni odpravljač; bo3hmh o^npaBAB i n>; mcsetar za voz¬ no blago, = <§5djtff; teretna lagja, teretni brod; repeTHa jial^a; tovorna ladja. - PBagen; tarnice; TapHHiye; tovorni voz. ^ l 'dcbtcr; vozar; Boaapb; voznik, vozataj. ^ r ®ction; odlomak; o^jOMaKTb; del, kos. wtag c • pitanje, ragjenje o čemu, što se čega tiče ; ribiTaHh o ueiMt ; Vrašanje. tji bte §vage ot) ... ; radi se o tom, da li . . * l u . . . ; pa^H ce o tomi, fla jih ... ; praša se, u &er bte §rage erfennen, ob ... ; presuditi o tom, da li . . . ; npecy- Ahth o TOMt, 4 a .ih ... ; razsoditi zastran tega, če (ali) . . . "" ‘Strett liber bte gtage, ob ... ; razpra o tom, da li . . . ; pa3npa o Tomi, /ta .ih ... ; prepir zastran tega, č «* (ali) . . . (Sragftuif) an bie 3eugeti; upitak na svjedoke; jiibtTairb Ha cBbAOKe Iprašanje na svedoke. 'frogeftelluttg ; pitanje; iibiraHl;; popraševanje. ^ baž 9ted)t ber ^ragefteltuug; pravo pitanja ; npaBO nbiraHH; pra- cica popraševanja. Me §ragefteHuttg abanbern; preinačiti pitanja; npeMkHHTH, rtpeHita- ihth nbtTaHk; vprašanja prenarediti. 218 gtagjiutf* fltrtgfiucf; upitak, upitni clanak; yiiM'raKT>; vprašanje, medprašanjt> ^rnnftrett, etnen SBrief; razpoštati pismo; ruaTUTH noiuTy aa nncM°> •ppaHKHpaTH; naprej plačati poštnino za pismo. s^trtttfo ; razpoštan (bez poštovine); 6e3iuareaiHo, njiaheHO; nap 1 ' 6 } plačano, plačano. = sDrben; reti Franje Josipa; pe^i (opleni) f|>paHU a locuta; Fi'anc Jožefov red. ^rtfluett&perfon ; ženska glava; aieHCKa raaBa; ženska. j$:red)!)ctt (Unberfcftdmtfjett) ; bezobraznost ; 6e3o6pa3Hocrt>; ne ' sramnost. — (SSettoegenljett); drzovitost; ^paoBHTOCTb; predrznost. 3rrei, freter Slbjug bež SSJafferŽ; Slobodan odpad vode; cjio6o/;aH , b ria/V'i> no/;e; prosti , nezadrževani odtok vode. — frete S3efd)dfttgung; slobodni posao; c.io6oflHa 3a6ana, 3aHHMatti > slobodno opravljanje. — (©etoerbe); slobodni obrt; cjio6o^hhh ofipTTE,; sl obodna obrtnija- — etneu auf fteten §u|š fe|en; staviti koga u slobodu ; CTaBHTH nora J 0.10604) ; izpustiti koga v prostost. — auf fvetent gufe unterfucfjen; iztraživati u slobodi; H3Tp8JKHBaxu 1 cjiočoflu; prostega preiskovati. — betu Sieste freten Sauf laffen; nesmetati pravu; HecMeraTH upauj'' •— fteier 8ef)tgegenftanb; uepropisana nauka; HenponncaHa HayK a ’ slobodni ob. na voljo dani učni predmet. — frete (Sprale fiif)ten; govoriti slobodno; roBoptmt C.10604H0; d 0 * hodno govoriti. — bon ettter SSetbtnbItdjfett ; prost od obveze ; npocTt, c.iočoAam ofmeaanocTH: prost zaveze, dolžnosti. j5teei&eutctet; gusarslvo; rycapcTBO; pomorsko roparstvo- = SSrtef, f. ^Srtbtfegtum; povlastica; noB.iacTHua , npnBH.ieri a > poslastica, privilegija. — = gafirung (tmžBergtoefen); pregled (kod rudarstva); nper.ie/vb (huA 1 ’ p\7tapcTBa); pregledovanje (pri rudaril). — = (Mb, $ob=; mrtvarina; mpTrtapnna; mrtvašina. — s ©Ut; slobodno dobro; C3 o6oaho /;o6po ; slobodno posestvo. — = .fjafen; slobodna luka, slobodno pristanište; c^o6o^Ha .iyna, cJ[0 ' oo^ho iipHcranHiiiTe; slobodna ladjostaja. — s 4jafengebtet; področje slobodne luke; nogpyuie c.to6o^ne okolija slobodne ladjostaje. — s.fjetr; baron; 6apoHt; baron. — 5 ,^errin; baronica; čapomuja, baronka. — 5 laffen, i pustiti koga; uycTHTn nora ; izpustiti koga- 219 etipaž 3f man ^ en frctlaffen; dati, pustiti kome što na voiju ; A a ™> njCTHTH KOMe uiro Ha bo.im ; prepustiti komu kaj, na voljo dati komu kaj. ~~ = tnact)en; osloboditi, oprostiti od eega; ocj\o 6 oahth, oiipocrHTH °Ai> uera; oprostiti, osloboditi. ~~ (etne feeanftanbete Sfiaate); razzaptiti robu; pa33anTHTH ecnanu., po(*y; izpustiti zadrževano blago. ~~~ - ©afi; slobodnjak; ciočoahhkt. ; slobodnjak. = <3inn, 5 ©trtttigfett ; slobodouinje, slobodoumnost ; c.io 6 oAoyMi 6 , cao6o,i,oyMHOCTb ; slobodno mišljenje. ~~~ finen freifpredjert bon etnet 93efcfyulbtguitg; oprostiti koga od okrive kakve; oiipocrHTH Kora 0/1,1, oKpHB.vkna uaiiBora ; oprostiti, odve¬ zati koga ob dolžen ja. ~~ tinen Seljtjungeri ftetfptecljen; odpustiti koga iz nauke, načiniti cegr- ta kalfom; 0 AiiycTHTH Kora H 3 i> Hayne, huhhhhth merpTa ua.i- u*OM'b; oprostiti učenca. ~~ = fteften, ež jte^t beti ^Jatteten fret; biti slobodno, strankama je slo- kodno ; 6 hth c.ioSoaho, crpanKaMa e cjiočoaho ; na voljo dano kiti, strankam je na voljo dano. ' = ftetlen ettociž; dati kome što na voiju: A a ' 1H K0Me ihto hh Bo -«o; na voljo dati komu kaj, prepustiti komu kaj. 5 bcrerbltc^ ; što je slobodno ostaviti makar kome ; uito e c.io 6 oaho ° cxaBHTH ManapT. novie: prosto zadedljivo. = tbtllig ; dobrovoljno ; A<> 6 poBOJibHO ; prostovoljno. ~~~ ' SEfio^nitng; bezplatni stan ; česn.iaTHO oCbiTa.imirre ; stanovališe k r ez plačilu, — zastonj. ' •Sugigtett (bet ^Serfonen) •, pravo slobodne seobe •, npaBo c.io6oahc c eo6e; slobodno preseljevanje. ~~ (bež 95ermogenž) ; pravo slobodnog prijenosa; npaBo c.io6oAHora u peHoea; slobodni odnos, odvoz blagu. sloboda; cjio6oAa; sloboda. « tc ibcitei=a3rief (^rtbtlegtum); povlastica: iioBJiacTHua, npHBH.ienai Povlastica, privilegija. [ stosti. " s @trafe; kazan slobode; Kasni. cjiočoAe; kazen na slobodiob.pro- ^mb; tugji, inostrani; Ty^ifl, iiHOCTpaHMii; tuj, htdski, stranski. ~~~ frember SEBec^felbrtef; tugja, inostrana mjenica; Tyl>a, HHOCTpaHa "liHHHa; tuji menjopis. « r « ! mbcjt=?[}oIijet; inostranačko redarstvo; no.umia, peA a P c,rB0 Ha *V b T yl)HHHMa; policija za tujce. '' SEBefert; inostranaštvo (inostranacke stvari) ; Ty I/uhctbo ; tujstvo. •lUetttatiDn; polaženje; no-iameHt; obiskovanje. 220 gtequertiaiK>nŽ» 5freqwentati0tt$=3eugttt$; svjedočanstvo o polaženju; cBkgouaHCTBO 0 nojiaaseHK) ; spričba obiskovanja. 55tcunbc0 Sanb ; prijateljska zemlja ; npiaTejitCKa aen.ui ; prijatelska dežela. preuči (SSefdjabtgung); ošteta; ouiTe r ra, ouiTeheHk; oškoda, oško' dovanje. — (@tttfyetltguttg) ; oskvrnuee ; ocKBpakak, ociatpiivhe : oskrunjenje■ — (®e»alt^attgfett) ; nasilje ; Hacajiie ; posilnost, silodelstvo. — ($uljnf)eit) ; drzovitost; gp30BHT0CTB ; predrznost. 3fret>ell)aftcr @djteidjljanbel; drzovito krijumicarstvo; gp 30 BBT 0 Kp 11 ' gBMauapcTBo; predrzna potnima kupčija , predrzni kontrabant. 8rret>Ier gegeit ridjterltc^e ®et»alt; uvrjeditelj sudacke vlasti; npecTyfl' hhkts cygiiicKe B.iacTH ; predrznenec proti sodni oblasti. ^rittiit; Furlanska; yp.iancKa ; Furlansko. ^ric&ett; mir; Mapi,; mir. — (SSetleguug etneš 3wt|iež) ; mirenje; niapeak; pomirjenje. ^rteben3=; što se mira, mirenja tiče ; urro ce Mapa rane , kar se tiče miru. — = 33cucf); mirolomstvo; MapojiOMCTBO ; prelom, žaljenj e miru. — * (Songtejj; sastanak radi mira; cacTaaaKT. paga Mapa ; shod % a ' volj miru. — = §ujj ; stanje mira ; CTank Mapa ; stan miru. — baž §eer aitf gnebenžfuf feljen ; staviti vojsku u stanje mira ; cTaBtf' th softcKy y CTank ai up a; vojsko na miročasni stan djati. —= ®age; plata za mira ; njiaTa 3a Mapa; plača o miru. — = @cf)lufj; saklop mira; 3aKJuoueak Mapa; sklep miru. — = Unter^anblungen; pogagjanje o miru; noral;aak,yTOBapanko MapJ’ pomenki zastran miru. — * vrij eme mira ; npevie Mapa ; čas miru, o miru. — = ©eridjt; pomiriteljni sud; noMupuTeJiBMH cygi>; pomirivna sodniji' — = ftitct)ter; pomiriteljni sudac;noMapaTe.iHHacygiH; pomirivni sodnik' — s ricfjterltd) ; što se tiče pomiriteljnoga suca; rioMapaTejiHH cyd 1 ®’ pomirivno-sodnijski. — s tidjtetltc^e gunctiott ; službovanje pomiriteljnoga suca; c.iyHtf>oB a Hk noMapaTejiHora cygie; opravilo pomirivnega sodnika. 3rrie&Iic& ; mirni, mirovni; MapHBia, MapoBimia; mirni. — ettcaž tm frtebltdjen SfGege aužgletd)en; nagoditi se o čemu mir 0 * 111 putem; HarogaTa, nopaBaaTa ce o ueMT. MapaMMB nyTean>; mi rtl °’ z lepo kaj poravnati. 3fctfc^ au f fttfdjer Sdjat ettappett ; zateci koga na samom ^ nU ’ 3arehB nora na caiuoMT. uaay ; koga pri djanju zasačiti. $ttfi (befttmmtet 3^H5ttnct, Setrntn) ; rok; P OKT. ; doba, rok, obrok■ 221 ffrijl. ( 3 ett) ; vrijeme; BpeMe ; čas. ^en ^arteieu ettte $rtft auf etnen Sag befftmmett; odrediti strankama dan za rok; onpe/vbjHTH crpaHKaiua gant 3a pom; strankam od¬ ločiti dan. " 6in «en SJlonatžfrift; u mjesec dana ; y ivrkcenT. ^aHa; v dobi enega Meseca, za mesec dni. (SSerlegungžftrift, dilatio); odgoda; ogrog«; odloživna doba. što se tiče roka i t. d.; iiito ce tht« pona h t. 4 .; kar se Uče dobe. 5 SSefttmmung fiit bte ^jJarteien; odregjenje, ustanovljenje roka za stranke; onpegbjibuh, ycTaBOB.vbH , k pona 3a c/rpaime; odločitev obroka za stranke. ■ SSevIegung; odgoda roka ; ogroga pona; odločitev obroka. = ©cftreifung; produženje roka; npo^ateHi poua; zdaljšanje ob¬ roka. = ©cfuct); molba za rok; npouiHfl 3a poni; prošnja za obrok. = SSerldrtgerung, f. ©rftretfung. = 3al)lungen ; placanja na rokove ; ruahaHH Ha poKOBe; plačevanja n a obroke. °9ttej robota, tlaka, kuluk; počora, rjiaita; tlaka. (SBergjefjent); rudnički desetak; pv^uhokih geceram; gorska desetina. °Oit=; robotni; počoTHbifi; kar se tiče tlake, ’ ^ttbeit; robotna radnja ; počoTHa pagHH ; tlačansko delo. SSfiUer; robotnik; po6othhkt>; tlačan. ' gnijte; robotni povoz, voz, robotna vožnja; po 6 oTHMH noB03i>, B 03i, — poooTna BOJKiia ; tlačni voz. ' ©elb; robotnina ; počoTHHHa ; tlačni dnur. ■§>err; gospodar robote; rocriogapT, po 6 o r re; gospodar tlake. " ^Wd)t; difžnost davati robotu, tlaku, kuluk; gysKHOCTb gaBUTH ^ P°do r ry, xjiaKy; dolžnost tlake. ' £fltcf)tig; dužan davati robotu, tlaku, kuluk; gyjKaHT> gaBaTH po- 6 ° T y. TJiany; dolžin tlako delati. ' ^Picfjttgfett; dužnost davati robotu, tlaku, kuluk; gya;HOCTb ga- Bb th po6ory, TJiany; dolžnost tlake. I^bnfeftc ; tamnica; raivimma ; tamnica. 0, **tnc Segate; zapisi na milosrdne svrhe ; 3agym6eHbift 3aB'kurraH; Pobožni sporočki , pobožne sporočila. ^ ®tiftungen; zadušbine; 3agyui6HHe; pobožne vstanovitbe. ^ u< ^>t; pi^ . njl0 ^. pi 0 d, sad, (99aumfrucf)t) ; voce, urod drvlja ; Bohe, ypogT> gpBaa; drevesni sad. 222 Jrudjt, (Jmcfjt (^elbfrudjt) ; žito, poljski rod; ikhto, noahCKia p 041 .; poljskh zemljiški sad. $rud)tc; plodovi; iuo^obh ; plodovi, sadje. — (Stuljungen) ; užici; jokhtiim ; vzitki. ^ructitbrmgcttb anlegen cine ©itmme; dati novce na kamate; A 8Tlf HOBne Ha Ka.viaxe; dnar na obrest dati, koristno naložiti. 3*rud>tenabf0ttbermtg ; razluka plodova; pa3jiyteHi, o/\^BoeH'b n* 10 ' AOBa; odločitev sadu , ploda, pridelkov. — Ž = fprototolt; napisnik o razluci plodova; HaiiHCHHKt o pa 3 nyteHK> ii.iogoiia; zapisnik zastran odločitve. j£rud)tgetuift; uživanje ; iMogovaiHBaiii;; vžitek, vživanje. — (9ht|}ung); užitak ; jmHTaKt; vžitek. 5rud)tiuejjcr ; uživalac; n.io^oya;HBa.ian'i.; vživavec. j^cuditnicfumg ; uživanje ; luo^oj JKHBanb ; vživanje. — (SUtjjungen) ; užici; jikhium ; vzitki. jjructificiren etn (Kapital, f. ftudjtbringenb attlegen. [pravih mtb Sledit, nacij; po pravu i pravici; 110 npasy h upasHijH; V° ^ugeit, jtd) bent ©efe^e; podložiti se zakonu; no^aoaiHTH ce 3 aK 0 H.Vi podvreči, udati se postavi. Juflltcf) (saltem); barem ; 6 ape»rb; vsaj. — (tCOpl); lako ; .ian;o ; lahko, prilično. — maž fugltdj gefdjeljen lanu; što se lako učiniti, dogoditi može; f°' r ° ce .varno vbhhhth, porogu™ m o a; e; kar se lahko zgodi. ^upre; voz, povoz, vozba, vožnja; bo3t>, iiobo3t>, B03HTfia, bo voz, vožnja. — fut bie ©eridjtžabgeorbneten ; vožnja za odaslanike od suda; Boa> Hff aa oyac.vannKa og, r b cy,i,a ; vožnja sodnih poslancov. — JU 93aitten; vozovi za gragjenje, zidanje; bohobh 3 a rpabeHk, vozovi za zidanje. 3u^r=; što se voženja tiče; ihto ce noatena Time; kar se vožnje ti ( ' e ’ — =Sopn; vozarina; B03apHHa, Kiipin ; voznina. — = SKann; vozar, vozač; Boaapt, Kupnima; voznik, vozataj. — * UBetd; kola, tarnice ; KOJia, 'rapHime ; voz in priprega. — = iffiefen: kolništvo; B03apcTBo; vozatajstvo, voznišlvo. — = Sfiefenmannfdjaft ; kolnici; B03apnH'iTBo, B03apHmtbi; voj as ^ dib vozniki. 3rul>rcn, baž £anblungž6udj, ben IJkojejj, etn ijkotofoll, fjeugen ; v0 trgovacku knjigu, tjerali parnicu, voditi napisnik, dovesti svjedok e » bo^hth TproBaiKy KHLnry, repaiH napnnny, bo/jhth 3aiiHCHH Bl ’’ ^OBeCTH CBbflOKe; držati kupčijsko knjigo, pravdati se , pisati, priče pripeljali. gu^ren. 223 etne žBenennung, eitten3;itel; imati ime, naslov; HMa™ Hiue, Hae^OBt; imeti ime , naslov. " bciš SBort in Jjtroanbž 9tamen; govoriti mjesto koga; roBopHTH m4- cto Kora ; govoriti v čigar imenu. »Nttction eittež Seljretž; učiteljsko službovanje ; o^upas-iaHi, H3BpuiH- fla H'k yHHTeai>CKe c.iya;6e, yHHTe.ii.CKO cjiyai6oBaHi; službne opra¬ vila učenikove. r tcJ)terItd?e gunctton; sudačko službovanje; o^npaBjtaHi , H3Bp- niHBaHk cy/),iiiCKe caya;6e, cy/piiCKO c.iya;6oBank; sodniške opravila. *" bev @taatžgelualt; opravljanje državne vlasti; o^opas-iaHi, H3BpniH- »ank ApiiiaBHe B.iacTH; opravila državne oblasti. Un ction$£wlage; dodatak u ime službovanja, službovina; flo^aTaKt y «Me o^upaBJiHHH, H3BpuiHBaHa caya;6e, y HMe c^ym6oBaHa; opravilna doklada. ttc tionor ; službovnik; Koii o^npaB.ia, H3Bpuiye c.iym6y, cjiya;6oB- Hhk ’J> ; opravilnik. Mittftfjet; državnicki službovnik; iio.iHTHHKift o^npaBHHK-B cjiya;6e, n °.iHTHHKiH cay;K6oBHHKB ; politični opravilnik. ^ i nalaaak, nalježak; HaoflB, Ha.ia3aKt> ; najdba , najdena reč. n batioti (©runbuntj) ; utemeljenje; yH^ania ; vtemeljitev. ^ (®tiftung) ; zaklada ; 3 aK.ia^a; vstanova. "'“'US instructn.s; potrebina; »0Tpe6HHHa (fundus instructus); fundus instructus , potrebšine gospodarstva. m, «t>njcentig; petnastotni, po pet na sto ; neiHacTOTHbiH, no neTt ^* a cto ; petodstotni , po pet od sto. funfpercenttge ©bltgatton; petnastotna zadužnica, zadužnica po pet Ua s '°; nerHacTOTHa 3a,£y;KHnna, 3a,;yaiiinna no neTH. Ha cto ; obligacija po pet p er centov, po pet od sto. 2 utc '. ^ fir ^ rac ^ e - ' Dr t)Iid) (ebentnell), liber baž Safetn eiticž 93evbred)enž ffdj etflaven; 0ci t°vati se o kakovu zločinstvu, ako bi se ikada dogodilo; h3hchh- 1H ce o KaKBOMB ajiOHHHCTBj, aKO 6 h ce HKa^a /\oro/;HJio; glede primerlej hudodelstva izreči kaj. ''farad) c; molba, govorenje za koga ; iuoa6a 3a Kora, xo/£aTaHCi Bo; _____ Prošnja za koga , govorjenje za koga. ' ' Seiltcmb einlegen; moliti, govoriti za koga; moahth aa Kora, ____ ' -t a t a h c t b o B a t h ; prositi, govoriti za koga. '^'ftlidje gurfpradje; pismena molba za koga; iiHciueHa Moaoa 3a K< >ra ; pismena prošnja za koga. * Ul ’tf«Q, f_ u e {, er t ra g. 22k m- bett aSefcf>uIbigtcn auf fteiemgu^e unterfučfjen; iztraživati okrivlje- nika u slobodi; ii3Tpa;KHBaTH OKpnB.iinnKa y c.io6o,i,h ; preiskav ti 1 obdolženca v prostosti. — flitd)ttgett §Up fe|en ; dati se na bijeg; flaTH ce Ha 6trr>, Ha frfei” ctbo; v beg podati se. $ufjftetgred)t ; stazno pravo; cra3Ho upaBO ; pravica do steze. Srutter, S8iet)=; krma; upivia, miha ; krma, klaja, pica. m. ©abe (©efdjenl); poklon, dar; ^apr,, iiokjiohi,; dar. — (©tebtgfeit) ; danak ; ganam, ; davek, davsina. ©age (©eljalt); plata, plača; iuaTa, njiaha; plača. — bet Offtctere ; plača častnicka; iuara i iacTHHKa; plača, oficirjev. ©ftlftntcric = SBaaren; kitnice (roba za kitnju); ecuairh 3a khthW) galanterija, galanterijsko blago. — = SSBaarettfjanbel; kitničarstvo (trgovina s robom za kitnju) 5 rproBHHa ci> eciianoMT. aa khthjo ; kupčija z galanterijski 1 blagom, — = SBaarenljanbler ; kitničar ; Tpronan' 1 . ecnana 3a khthio ; kwp L ' e ' vavec z galanterijskim blagom. — = SBaaren^anblung ; kitničarnica (prodaja robe za kitnju); AJ' bana. (n pogan) ecnana 3a khthio ; kupčija galanterijskega bla o6pTHOCTH ; hod obrtnosti■ — btele ©irnge madjen ; mnogo okolo hodati; MHoro okojio Ko/tui 11 ’ mnogo ob- ob- prehoditi. — (mtttetaltf(f)et) ; rudna žila; pygHa nuua; rudna žila. — (tn bet SSMljle) ; žrvanj; HjpBaHb; kolo, žrno. ©angbatcr Ort; hodno mjesto ; xogHo, npo.ia3HO Micro ; hodn°> obhojeno mesto. — (bOttt ©elbe); valjani, dobar novac; /\o6api, HOBanr,, HOBaqi> ^ npoJia3H; veljaven, tekoč dnar. — (bon ber SEBaare); roba od progje , prolazna roba ; npoJiauH ^ 11 ecnaur.; mnogo kupovano blago. ©ant, ©antJjanbtung, f. ©riba. ©antmamt. 225 ®®»ttmanit, f. gribator ^antmoffc, f. (EoncutžmajTe. ^rttantic (©idjetljett); sigurnost; cnrypiiocTr,; varnost, zavarvanje. ~~ (33iitgfrf)aft); jemstvo; omctbo ; poroštvo. ~~~ (©tttcticm); porucanstvo; nopy>iaHCTBO; dobrostojnost. ®«vantircn (®id)evf)ett leiften fut ©adjen); dati sigurnost, dobar slo- jati za šlo ; <\aTH CHrypHOCT&, ( \o6ap'a ctohth 3a ihto ; varstvo dati za reči. *" (einer ijktfon) Dgl. ©tdjetljett; dati kome sigurnost; A a ’rn KOMe ch- r ypHOCTb; varnost, zavarovanje. ~~ (©iirgfdjaft leiften); jemditi se za koga; umuiith ce 3a nora; poroti bdi, poroštvo dati. [biti, stali. (©bention leiften) ; biti kome poruk ; 6i,ith kom)’ nopyK , i>; dober ® n vbcnjct)cnt; snopovina, desetak od snopova; CHOiiOBima, ^ecerami 0 Ai> choiiobu; snopna desetina. ni 'be (SeiOtDCtdje); tjelesna straža; Tkjieciia crpaina; straža (telesna). ^ 9tationaI=; narodna straža; naporna c/rpaaia; narodna straža. nr,, 5 pregja; npel>a; preja. ($tfdfer=) ; mreža za ribe ; m p e a: a 3a pn6e, ribška mreža, vrša. <šj ( '^ ser =); mreža za lovinu; iwpeasa 3a ,ionnHy ; lovska mreža. ttrttifptt; posadka; noca^a; posadka. ntlenfelivctt, baž; metenje ulica; Mer eni; v.uiria; pometanje ulic. =^>of; gostionica, gostilište; rocTiomma; gostivnica. = SKitrt^ ; gostnik, gostionik ; rocTioHHKt; krčmar, gostivnik. ttc ; zakonski muž ; mjikt., cynpyrT>; zakonski mož. tttn; zakonska žena; meHa, cynpyra; zakonska žena. ; rod ; pogTb ; rod. Četne QM); vrsta; Bpcra; vrsta, pleme. etn e ©cittung ti on @acl)en; vrsta stvari; opera emapiii; vrsta stvari. nrlimi'? ; ragjaonica ; paJjaomma; porodnišc. c bitren, mit (ginfiinften; rukovati dohocima; ynpaB4HTH aosoahh- n a; ravnati z dohodki. brt ^ung , S91atertal=, ©elb=; rukovanje gradivom, novcima; ynpaB.in- Ht rpa^HBOMT., HOBiiHMa; gospodarjenje z rečmi, z dnarji. ° u bc; sgrada; srpana; poslopje, stavba, hiša. ^ c bnubcfteucr > sgradarina ; srpa^apnna; hišni davek. c bcr ; darovnik ; ,i,apoBHHK7.; dajavnik, daveč, dajavcc. črtit; darovnica; ,-i.apoBHHna; dajavnica, dajavka. ebict (Sertitottum) einer ©emetnbe, ©tabt; podrucje občine, varoši; II0 Apy i iie odiuTHiie, Bapoiun; zemlja, oblast, okolija kake občine, 'nesta. 15 226 ©e&tei. ©ebtet (©ptengef), ^Pfart*, 3otf= u. f. W.; područje, župno, carinsko itd.; nogpynie napoxiajiHO, papnucKo n t. g. : okolij a farna, čolna- — ber SJlottard^te; područje jednovladovine; nogpynie Monapxie; zen 1 ' Ija, svet monarhije. [znanost 1 - — ber SBtffenfdjaft; polje znanosti; uoai aHanocTH, Hayne; P°W ©ebietStpeil bež Jfteidjež; tli j o državnoga področja; g to gpa;aBHor a nogpyuia; del državne okolije. ©ebtetcn; zapovijedati; sanontgaTH; zapovedati. ©ebot ; zapovijest; 3anoB'tg£>; zapoved. — bte ju ©ebote ftel;enben SOJtttel; svoja sredstva; cboh cpegcTns; sredstva, ki so v čigar oblasti. ©ebtaucb; poraba; jnoTpeS.rkHt; raba. — bon etner Sadje ©ebtaud; rttad;en; služiti se cime; cjiyiKH r rH ce uh* 1 ®? rabiti kako reč, poslužiti se reči. — (©etooljnljett); običaj, navada; o6nuaft; navada , šega. — etn iotbrtger ©ebraudj; protivna poraba; npoTHBHO ynoTpe(5.vk H ^’ protivna raba. ©ebroucbS*, što se porabe lice; iuto ce ynoTpe6xbiiH THte ; kar se tiče rabe. — = ©eredjttgtet; koji ima pravo na porabu; HMaiohiii opano na J" 110 TpeSjiitrk; vpravičen k rabi. — = Sledit; pravo porabe ; npaBo ynoTpe6.rIam ; pravica vabljenja- ©ebrnudjltcb; običan, navadan ; o6biHaHT>, nanagno ; navadni. ©ebrecbctt; mana ; Mana ; pogrešek, slabost, napaka. — (Setbečgebredjen); tjelesna mana; 'rlmecHa luaHa; telesna slabost- ©cbruber; braca; (5paha; bratje. ©ebupt (uberl)aupt); pristojnost, što komu ide, stoje tko dužan; "P" CTOHHOCTb, IHTO KOMJ Hge, UITO 6 TKO gVrKailT. ; davšina , °d' rajtvilo. — (cdž £are); pristojbina; upacTonduHa; davšina, dača. — ^ietnanb liber bte ©ebit^r mit ©teuern befdjtvetett; oteretiti koft a porezama preko mjere; OTepeTHTH Kora nope3aMa upeKO M'tp e ’ komu davka čez mero naložili. — ftd; nad; ©ebtifjr jal;len laffen; tražiti, da mu plate što mu ide, što j 1 zaslužio ; Tpauumi, ga iuy oaaTe ihto My Hge , ihto e 3 ac.iy !, ’'° ’ sc plačati dati, kolikor gre , po dolžnosti. — (gebuljtenbe stbgabe, ©d;ulbtg!ett); dužni dannk; gjauibift gaiiait' 1 ” davšina , dolžnost, ki komu gre. — (gebuljtenbe $otbentng, gebitljtettbež 91ed;t); što tko ima pravo tra/ai' pravo, koje komu ide; ihto tko TpaatHTH opano hmu, np aBl) ’ koc Koviy lige; tirjava, pravica , ki komu, gre. ©etu^r. 227 ®ctnif )r ber ©olbaten ; plata, koja vojnicima ide, vojnička plata; vuiaTa, Koa HOHHimiiMa h-], e 5 mezda vojakov. — 9lužgabž=©cf>uljt; štojetko dužandavati; uito e tko AjiKaiin, A a ' a ar h ; izdajna davšina, — kar je kdo dolžan dajati. ~~ (Smpfangž=©et>ul)t; što tko ima pi*avo primati; uito tko mua npaBo npHMaTH; prejemšina. ( StdmpeI=©ebu^r ; sto tko ima za biljog platiti; iuto tko uma aa Giukrt njiaTHTH; dav sina, za kolek. ~~ (al 8 %axt), 3 . 35. 9Serdnbratngž=, (Stampel*, (šinberletbungfc It. f. iv.; —nina, —arina, —ovina, —na, na pr. preinačnina, pošta- fina, biljegovina, upisna itd.; —mina, —apmia, —OBHHa, na, Ha np. npeuHanuHiia, liourrapima, dHjrkroBHHa, yimcapnHa h t. g.; davnina od spremembe, poštnina , kolecnina, vpisnina. ®ct»w^ren=9tnffl|; uejena pristojbina; jngtHa iipncToiioHHa; zapis davnin, postavek davšin. ~~ - ^$veif)ett; oslobogjenje od pristojbina, slobodnost od pristojbina ; o c.io Goljeni; ogi npHCTOii 6 HHa; prostost davnine. ®cbul)tcn&; pristojno, što komu ide, po dužnosti, što je tko dužan; npHCToiiHo, iuto komj uge no Ay !KH0CTH > 0110 e TK0 Ay' KaH ' t 5 pristojni, spodobni , po dolžnosti, kakor gre. ©ebuvt; rogjenje; poljenk ; porod, rojstvo. ~~ 0 §erfunft, ©efd)lcd)t); rod, pleme; pogi, njieMe; rod, pleme. ~~ etn iltnb unck(td)cr ©eburt; dijete od nezakonskih roditelja; gkTe °A’i> HeCpauHiii pogHi e.iii ; dete nezakonskega rodu. ; porogjaj ; nopo^aii; porod. se tiče rogjenja, roda, porogjaja; iuto ce Tune poljeHa, Poga, nopol>aa; kar se poroda tiče. ' Slbel; plemstvo po krvi; iucmctbo, G.iaropogcTBO 110 KpBH; rod- no plemenstvo, pl. po krvi. 5 SIrjt; primalj ; upimajit; porodničar, zdravnik. - 33xief; pismo rogjenja; iihcmo poltena; rodno pismo. - 93itd); knjiga rogjenih; kih, ura pojema ; rojstna knjiga. - fielfer; primalj; npuMa.u.; porodni pomočnik. ’ godina rogjenja ; roguna pol;eHa; rojstno leto. ° £)l't; mjesto rogjenja ; mIscto polena ; rojsten kraj. =9logij"ter; kazalo rogjenih; itaaaao poljema; rojstni vpisnik. ; pismo rogjenja; iihcmo pol)eHa; rojstni list. , eiiugcž; vjeeni spomen; nluiHbifi cnoMeHT,; spomin, večni. ~~~ SSciveig jum etntgen ©cbiid)tnij 3 ; dokaz na vjeeni spomen; goKaaT. na tthuHbiii cuoMeHTi; dokaz za večni spomin. ^icbenf=5gj(inn; pametar, pamtilac; naMerapn, naMTHjaut; pametnik. 15 * "■ = @d)ein ^cbnVgtnifj ~T (®titbtnbung) ®ehurt^= ; što i 228 ©eeignet. ©ccifjttct; sposoban; cnoco6aHi>; prikladni. — (fdjttfltiiO; sgodan, shodan; aromam, cxo^aHi,; pristojni. ©cfa^r, e§ fjaftet ©efaljv am SSerjug; odlaganje je pogibeljno, opasno; o,v'araH'l; e ouacHo; nevarnost je v odlašanju, odlagati je nevarno- ©cfntjrbctt (^etttanb, ettcaž); metnuti koga, što u opasnost, biti kom e ili čemu na štetu; MeTHyxn nora, uito y oriacHOCTL, 6 i»itm KoM e hjih ueiviy na uiTexy; v nevarnost pripraviti (koga, kaj). ©cfo^tbct fettt; doci u opasnost, biti u opasnosti; ^obn y onacHOCTtj 6 i.ith y onacHOCTM ; v nevarnosti biti. ©cfo^rltc^ ; opasan, pogibeljan; onacaHt; nevarni. — gcfdtirltc^e ©rof>ung; opasna, pogibeljna prijetnja; onacua uperHfli nevarno pretenje, zuganje. ©cfollc einež gluffež; padanje vode; na^anb BO/\e; pud reke. — ((gittfunfte) ; dohoci; /;oxo^ti; dohodki. ©cfdll3=; što se dohodaka tiče ; uito ce /;oxo/;aKa TH i ie ; kar se td e dohodkov. — * 9 tmt; doliodarstvo; /t° xo A a pcTBo, AoxoAapcTBeHi»m ypeA’fc; d 0 ' hodnija, dohodni ured. — s dmtltf^>; dohodarni; 110 /toso^apcTBeuoMij ype^y; dohodu>J' ski, dohodno-uredski. — = Slttttžlocctle; dohodara; »ibcro /toxo^apcTBeHorT> ype^a, floxod a P a ’ dohodno urediše. • * — s 2lngelegenl)ett; dohodarni posao ; Aoxo^apcTBeni»iH nocao; ki dohodke zadeva. — = 3Inftanb; dohodarna smetnja; AoxoA a pcxBena cmctuh ; dohodi 11 pomislik. — s SBeamte; dohodarnik, dohodarni urednik; ^oxo^apcTBeHuii uhHOP' hiikt, ; dohodni urednik. — = (Sctffe; dohodarna pjeneznica ; Aoxo^apcTBeHa nkHe3Hima; d°' hodna dnarnica. — = (Srtrčigntp ; dohodarni dohodak ; Ao x ogapcTBeHbiu /^o^aKt; d°' nesek dohodkov. — = ©ertdjt; dohodarni sud; 4 o x o 4 a p c x b e h m i i cyAT>; dohodna sodniji 1 ' — = ©efe|; dohodarni zakon; AoxoAapcTBeni>iH 3aK0HT>; dohodn 1 zakon. — = Oberget’td)t; veliki dohodarni sud; npxOBHLiii AoxoAapcxBeH 1 ’ 11 * cyAi>; dohodna nudsodnija, — ^ ?pdd^fer; dohodarni zakupnik; AoxoAapcTBeHi,iH 3aKyniiHKT»; za " kupnik dohodkov. — = @ttafgcfc^bltc(); dohodarni kazneni zakonik; AoxoAapcxBeHMh J* 33 * HeHMii 3 aKOHHKT>; dohodni kazenski zakonik. ©cfattžs 229 ®cfd'tig = UcBettrefuttg ; dohodarni prekr aj; ^oso^apcTBeHMH npecTy- ; dohodni prestopek. ~~~ = SSerfiirjung; dohodarna šteta ; /;oxogapcTBeHa uiTeTa ; prikratba dohodkov. ~~ = ®«toaltung; dohodarna uprava; goxogapcTBeHa ynpasa; dohodna oprava, oskrbnija. c Tnl(tQfett, ^emanbcn etrte ©efatttgfeit cttuetfett; imati dobrota, učihiti k°me što za Ijubav; HAiaTH go6po'ry, y i inHHTH KOMe ihto 3a jio- ^aBB; vgodnost, Ijubav , vslužljivost, priljudnost, komu skazati. a U§ ©efattigfett ett»až t^un; učiniti što iz dobrote; yiHHHTH uito H 3t gočpoTe ; iz dobrote, priljudnosti kaj storiti. c TUHgcit; uhvačen , zatvoren ; yxBahenwii; vjet. ~~ Ottžbefonbere tm Griege) ; zarobljen; 3ap06.1iiur.1ii ; vjetnik. c fttttgcn = 3 luffel;er; zatvorenički nadglednik; Ha^rae^HHKi, Ha3op- HHk t> yxBaheHHKa; čuvaj jetnikov. ' $ ; ječa. = Skeijiet; zatvornik; saTBopunuL; jetniški nadzornik. = ^e^mung; uhvat, uhvačenje, zatvorenje; yxBaheHk, 3aTBopeirb; v jetje. ^ = -ŽBatter ; zatvornik; 3aTBopHHKt ; jetniški strežaj. c Tnn; sojetnik. ' ^UTtbtget ; zatvorenicki vještak; cy3aTBopenH4KiH skuiTaKt; za- otran ječ zvedeni. = Sebeti; život u zatvoru ; jkhbott. y 3aTBopy ; življenje v ječi. ' @trafe; kazan zatvora ; i;a3aHb 3aTBopa; kazen ječe. = @bftem ; sustava (način) zatvorništva ; CHCTeivia 3 aTBopHH l iTBa ; jetniški sistem. = SSetfoaltung; uprava zatvorništva; ynpaBa 3aTBopnn'iTBa; oskrb¬ na ječe. z SSorfteber ; načelnik zatvorništva ; naueJiHHKT. 3aTBopHH i rrBa ; P r edstojnik ječe. - SBefeti; zatvorništvo ; aaTBopHHHTBO ; jetništvo. navlašni; HanJiaiuHbiii; navlašni. (adverb.); navlaš ; HaBJiamt; navlaš. 230 ©efuvffct. ©efurftet; oknežen ; oKHeaieHHH; pokneženi. ©egen, etn Urtljetl gegen Stftnattb etgeijen laffen; izdati presudu vrh« koga; H3^aTH npecy/ty nagi. khmt, ; sodbo proti komu ob. zop ef koga izdati. — Sentcmb etnmž gegen baare ©tcfievljett bemtEigeit; na sigurnost u go- tovu dopustiti kome, što; na cnrypnocTb y totobomi. gonycTHT** iiOMe ihto ; komu proti gotovi v ar.šini kaj privoliti. — fetne (Sintoenbungen gegen ^fitanb ober gegen etroaž etnbttngen; dat* svoje branjenje proti kome ili proti čemu; /ja™ cbop. 6paH'kH'b (**P e ' roBope) npoTHBt Kora h.ih npoTHBT, uera ; svoje ogovore vložit 1 proti komu ali proti čemu. — 3entanb ftdj erftaren; očitovati se proti kome; H3HCHHTH ce npoTHB^ Kora; izreči, da sim (si, je i. t. d. j proti komu. — etn fpatereS Sdedjt tft gegen baš frittjere unttntffatn; kasnije pravo ** e ' ima moči na pregjašnje; Kaciiie, goijHie iipano nemna Mobil na np e ' kamni;; pozneja pravica nima moči proti prejmi. — Sentanb ober gegen etttmš jtcfy ft^erftelten; osigurati se pred kim d* pred cim; ocnrypaTn ce ripe^t khmi. mm iipe^t 'iiimi; zavarvid 1 se proti komu ali proti čemu. — ^emanbž sffitllen; uprkos kome; yiipKOCT> Kome; proti volji kogO- — ap:pelltten gegen etn ©eridjt, gegen etn llrtfjetl ; dati pozovku pi' 0, ‘ sudu, proti presudi; noanarH ce upoTHBt cyga, npoTHBt npecy,t e ’ pritožili se zoper sodnijo , zavoljo sodbe. — (Sntgelt ettociž t§un; ciniti što za platu; bhhhth mro 3a njia'J , yi za plačilo kuj storiti. ©egettaušfuljntng ; protivuizvedba ; npoTHByn3Beg6a; proti-razlag (l ' — Stužfiiljtitng unb ©egenaitžfu^rung; izvedba i protivuizvedba ; ** 3 ’ negoa h npoTHByH3Beg6a ; razlaga in proti-razlaga. ©cgcndufjmutg ; protivukazivanje, protivuocitovanje ; npoTHByK a311 BaH'k; odgovor , proti-oglas. — ^etnanben etmaž guv ©egeniutjjeritng jujleflen; dostaviti kome što, da kaže, da se očituj e što ima proti torne ; /i,ocTaBHTii komc ihto, A 3 na a; e mro mvia npoTHBT, Tora; komu kaj vročiti, da se naspim 1 oglasi. ©cgcttbctnerPung ; protivuopazka, protivuprimjetba; npoTHByon a3 * ia ’ npoTHByiipHM'k'r6a; proti pazka. ©cgcnbcricbt; protivuizvješče; npoTHByn3Btcrie; odpor obilo,naspi’ot no poročilo. ©cgenbefrfjctmgung (Stecejnffe) ; primka; liprnina; nasprotni P re jemni list. ©cgettbcftfitmpfuitg ; zavratna pogrda; y3rpl)e; nasprotno osramoti 6 ' ©cgentetteiž. 231 ® c 8c»bcnjciS; protivudokaz; npoTHBy^oKa3T> 5 nasprotni dokaz. ® c 9cnbtcnft; zavratna usluga; y3CJiyjfiie; nasprotna služba. o,yi> Apyre crpaH- © Ke : nasprotni račun. © © Jc 9curcbc; protivnicki govor, odgovor, prigovor; o^BpaTHbiii roBopT., °AroBop’b; nasprotni govor , protigovor. c flenfdjein (Steberš); uzpisje ; penepcT.; nasprotni list. ^ e 9cnfd)tmpf; zavratna psovka ; yarpl;e; nasprotno sramotenje. c 9cnfct)Iufjrcbe ; konacni, dovršni odgovor ; KOnauHMH, ^OBpuiHUH 0 Aro 11 o pa,; končni odgovor , protigovor. c Qm»fcf)Iuf$fcf)ttft; konacni, dovršni odpis; KOHaiHMH, AOBpuiHbiii °A*ihcl; končni protispis. ^flctifcbrift; odpis; Ogrinci.; protipis , odpis. ~~~ ®djrtft unb ©egenfdjrift; spis i odpis; ciihcb 11 ognucb; spis in °dpis. © ' 3c 9cnfeitig; uzajamni; y3aeMHHH; povrativno, zamenivno, vza¬ jemno. Segenfeittgež 9teclj)t (jus reciprocum); uzajamno pi’avo; y3aeMH0 "Pano; vzajemna pravica. c 9cnfpcrrc ; sukljuc; cyiu 10 tl ; sozapor, drugi , tretji ključ, roentanb mit ber ©egenfperte betrctuen; povjeriti kome sukljuc; no- B kpHTH KOMe cyiuio , i , r>; komu drugi (tretji) ključ zaupati. ~ e 8cnftanb; stvar, predmet; crnapi., lipegvieTt; predmet , stvar. ^ c 9enfteU un g ^ e g ŠBefdjuIbigten unb ber 3eugen, f. (Sonfrontation. c 9cutt)cit (ber); druga, protivna stranka; APy ra npoTHBiia CTpaHKa; ; što je stvari protivno ; ihto e crnapu iipoTiiBHO ; nasprotno. bag ©cgent^eil fiir iuatjr Ijalten; za pravo držati stoje stvari protiv- u ° j 3a upaBo /ipiKUTii ihto e crnapu iipothbho ; nasprotno imeti ^ s« resnično. BCttubet; prema; iipe.ua . nasproti. .Ktiiger gegemiber; prema tužitelju; upeMa TymnTejno; naspro- tožniku. ben Saffen gegenu6erjW)enben 9tcd)te; prava koja su prema tego¬ bama; npaBa koh cv npeua Terooaua; bremenom nasprotne Pravice. ' te ften ; staviti prema ; ct3bhth npeMa; nasproti postaviti. 232 ©tgenuier. ©cgeuiihcr (confrontiren); suociti; cyowru; nasproti postavili, nCl ' zočiti. — bte 3eugen; suociti svjedoke; cyo i iHTH cat^OKe; svedoke nasproti postaviti. ©efjemtbctftelluitg (Sonfrontatton); suočba; cyou6a*, ©cgcitjeidmung ; supodpis ; cyno ( jriHc r t,; sopodpis, protipodpis. ©cgitcr ; pi’0tivnik ; npoTiiBHHKT.; nasprotnik, protivnik. ©cgriinbete gurcpt; temeljiti strah; TeMeatHTMH, ocHOBam-m cTpasi” vterjen, temeljiti strah. ©efmlt ; plata; naaia; plača. — (etn« gftitnje); jezgra, unutrtija vrijednost; yHyTpaniHH BpeflHOCT£>i jedro, notrajna vrednost dnarja. ©cpnltš.; što se tiče plate ; uito ce Time n.iaTe ; kar se plače tiče- — = Stbffufung; stupovnost plate (razregjenje plate na stupnje); nocTe- neHOCTt n.iaTe ; stopnje plačila. [plače- •— = 9(6jug; odbitak od plate; o^fiHTaKi o^n-iare; odbitek, prikrato a — 5 £}uittung; namirnica vrhu plate ; npH3HaHHna (KBHTTa) csp*)' njtaTe ; pohotni list za plačo. — = ©p etre ; ustavak plate ; ycTaBan , b n.iaTe ; ustavljenje plače. — = ©tufe ; stupanj plate ; creneirh n.iaTe ; plačna stopnja. — = 3 Lt( et g e; dodatak k plati; ^o^aTaKT. kt> ri.iam; dodatek plače- ©cpafftg ^etnnnb ntacpen; omraziti koga; OMpa3HTH Kora; v sovra¬ štvo spraviti koga. ©cpdfftgFcit; omraza; 0Mpa3a; sovražni namen, črtenje. ©cbeiltgt; posvečeni; riocBeheHHn; posvečeni, svet. ©chcim ; tajni; TaiiHMH ; skriti, skrivni. — ©efettfdjaft; tajno društvo; T’aiino ,tpy;KTBo; skrivno družico- — polten; tajiti, zatajiti; Tavern, 3aTanxn; skrivati, pri- ob. zakrivati- ©epcimpnltung bet gentacpten Slnjetge; zataja učinjenog odanja; y l iHH'knora 0 , 1,311 h ; zamolčanje, zatajenje ovade. ©cpeimnif? be§ Olttttež; tajna ureda; Taiina ype,ja ; uredska skrivnost- ©tt)dt gebett 3 eman ^ctt; poslušati koga ; nocjiymaTH Kora ; poslušati koga. ©eporcpett; poslušati koga, biti poslušan kome; noc.iyniaTH Kora» 6 hth noc.iyruaii'L KOMe; vbogati, pokoren bili. ©epdreit, bor etn ©ericpt; pripadati sudu ; npnna^aTH cy/jy ; spadal pod sodnijo. ©cporfrtttt j poslušnost; noc.iyuiHOCTi.; pokornost, pokoršina. ©eijjcl; talac; Tajam, zastavljenec, talec. ©ctftež=; što se duha tiče; iuto ce Ayxa Time; kar se tiče duha■ — s ©ebtecpen; duševna mana; ^ymeBHa MaHa; slabost na umu. ©etfleSa 233 c iftc8 s ^taft; duševna sila ; Ajniemia cn.ia; dušna moč, krepost. poluda; nojiyAa; zmotnjava duha, blodnja duha. ; AjineinibiH; duhovni, duhovski. ~~ dcifttgež uttb materteHež 2Sol)l; duševno i tjelesno dobro; Ay meBH0 11 'fbaecHo Aodpo; duhovni in telesni blagor. ~~~ flftftlgeg ©igettt^um; vlastnost duha; eodcTBenocTb/;yxa; duhova lastnina. duhovni, duhovnicki, svecenicki; CBeiuTeuHuidii, aj'xobhhb- K, fi; duhovni, duhovski. c MUtdjer; duhovnik, svečenik; CBesiiTeHHKi.; AyxOBHMiTb; duhoven, duhovnik. ® c flagtct; tuženik; TynieHHK , b; tožen, toženec. ciottgcn ju bem ©etntgen ; doci do svojega; A°bn cnoera; do svojega priti. an ben ofcerrt JRtc^tcr gelangten 2tctm; do vecega suca došavši S P IS1 ; A o Bbiimuert cy,i,ie a o man run ciihch ; spisi, ki so do vikše- !I a sodnika prišli. j što se novca tiče ; ihto ce HOBija Tnue ; dnar, penezi. 5 Stbgabe; danak u novcu; A aHa Ki y HOnny; davek v dnarju, dnar- na 'ratija z dnarji. - ©iebtgfeit; danak u novcu; A aHaii,t }’ Honpy; dnarno odrajtvilo. 5 Sefjen; novcani feud ; HOBuaHbiH u>eyA’b ; dnarni fevd. Setftuttg; placanje, cinitba u novcu; njiahanh, unnurda y HOBi;y; dnarno odrajtvilo, plačilo. ' SJtarft; novcano tržišče; hobouho Tpanmire ; dnarni trg. = $0ft; novcana pošta; HOBiana noiiiTa ; dnarna pošta. (®elbfumme); novcana skupa,svota; HOBuaHa cyMMa; dnarni znesek. 234 e ©efe|e ^aben ©eltung ; zakoni imajumoč; aaKoiin mviaio CH.iy; Postave imajo veljavnost , moč. ^boc; zavjet, zagovor ; aankTB ; obljuba, zagovor, obet. cm feterltdjeg ©elubbe ctblegen ; svečano zagovoriti se ; ueiniti, polo- Z| ti svečani zavjet; cBeruaHO 3aBkTOBa r m ce, vohhhth, nojiO/Kurn '-UeToaHMH a a is k ro ; svečano obljubo storiti. Burger = ©eliibbe; gragjanski zavjet; rpaljaHCiuH aaBhTi.; obljuba državljana. ®ormunbf($aftž=; tutorski, zakrilnički zavjet; TyTopcTBeHO oOe- ^ aH t; obljuba varha. ^ u ue ; pohota ; iioxora ; pohota, hotjenje. ; suprng, zakonski muz ; cynpyn> ; zakonski mož. ©e' 5101 *" 5 supruga, zakonska žena; cynpyra; zakonska žena. e *narfuttg ber ©cmeittbe; megje , granice občine; Melje, rpaiiHite ^ o6m THHe . 0 bmejik občine. c,n ^f^ bom ©efeije gcntajš; po zakonu; no 3aKOHy ; po, primerno, f J ° postavi. kcili 33efekte gemdjj lianbeln ; raditi po zapovijesti; pagiiTH no 3ano- ^ »kcTH ; p 0 povelju ravnati. in ©entdfljett bež ©efefječ ; po zakonu; uo 3anony; pri- ^ ‘Vernost, po postavi. C,nc * , >; prost; npocTi; prost. Sctneftter SRorb; prosti umor, prosto krvništvo; npocTO upiinuuTBO; P 1 osti umor. [ prostak. ^ 3 c metner ©olbdt; prosti vojnik ; iipocrun bohhhkb ; prosti vojšak, Cmci «; obceniti, obči, zajednički; ofiniTifl, saegnHHKiii; občni,vkupni. ©cip:; zajednički d uh; 3 ae,i,nH>iKii[ fl,yx'h ; družbeni duh. ' ©Idubtger; stečajni vjerovnik; CTenabubiH nkpnTe.ii> ; skupni, i'°okurzni upniki. ■\5ttteteffe; občenite koristi; oduiTe Kopucrn ; občna zadeva, korist. " "U^tg ; občekoristni; očiiiTeKopncTiihiH; občno — koristni. 236 ©emeilts ©enteitt = SScfetl ; občinstvo ; oSoithhctbo ; občinstvo. — = SSefetlbermalter 5 upravnik občinstva ; ynpaBHHKi. o6uiXHHCXBa ; upravnik, oskrbnik občinstva. — = 36 olji; obče dobro; o6mxe flo 6 po; občni blagor. ©emeitt&e; občina; o6mxnHa ; občina. ©emcinbe=; občinski; o6mxHHCKift; kar se Uče občine. — * Steltefter; starješina občine; cxapeumHa o6uixHHe; starešina občine. — = Steltefter (etjlet SSorftanb) ; načelnik občine; HauejiHHKi oSmTHHe? župan občine. — 5 Stngeljimger ; pripadnik k občini ; npuHa^jieaiHHKt Kt o6uithhh 5 medobčinec, pridružen občini. [ medobčinsko• — = Slttgeljorigfeit ; pripadnost k občini; npuHa^jieiKHOcrBKT&očitmiHtfi — = Streti) ; pismara občine ; apxHnx. o6nixiiHe ; pismise , pism°' hraniše občine. — = Stuflagen ; nameti občine ; HaMexH o6mxHHe ; občinske naloge- — 5 2Iušfcfyuj5; odbor občine ; ogčtopt o6mxHHe ; odbor občine. — ^ SBeamte ; občinski urednik; očimimcKift ype/\HHKii, uhhobhhK'*’ * občinski urednik. — = SBefct)(ufl ; zaključaj občine; aaiijifouaH o6uixHiie ; sklep občine. — = 33ejttf (UtnftCtŽ); okolina občine; OKOJimia o6iuxHHe; občinski okraj, občinska okolija. — (=®ebtet) ; podrucje občine; noppvoie očiuTHiie ; zemlja občine. — = SSote ; občinski glasnik; očummcKiH rjacHHiit ; občinski posek — = 23urger; Občinar; o6iirninapjs>; občinjan. — = SDtenft ; občinska služba; očummcita cjiy®(5a; občinska služba- — s ^tactton; odlomak občine; o/^jiOMaini o6mxHHe ; soseska, občine. \pravi c(l ' — * ©mdjtfattte; občinsko pravo; o6luxhhcbo npano ; občinsk 11 — = ©efejj ; občinski zakon; o6uiXHHCKift aaKOHi; občinska postava• — 5 ©Iteb; član občine; o.uun, ooiiiruiie; ud, soud občine. — = ©Ut ; občinsko dobro ; o6uixhhcko /;o6po ; občinsko blago. — »Sdft; občinsko breme, občinski teret; oouixhhcko 6peiue, uixHHCKiu xepexx> ; občinsko breme. — s Saftenumlage ; razrez občinskih tereta; paapeau. o6uixhhckm T e P e xa ; razpolovitev občinskih bremen. — s Sebcn ; občinski život ; o6uixHHCKift ikhboxx. ; občinsko življ en ) e ' — = Socatitdt; občinska mjestnost; očmrmiCKa M'kcxHocxB; občinsk 1 prostor. — 5 23?arfung ; občinske megje, granice; o6iuxHHCKe Met;e, rpanU ue 1 meje občine. ©emcinbe« 237 ®entctnbe = spolijei; občinsko redarstvo ; o6iuthhcko pe/tapcTBO, no- *' H Hia; občinska policija. ~~~ ■- 3iatl) (a(ž Jborper) ; občinski savjet, obe. viječe; o6niTHHCKifi ca- Bbi'!,; občinsko svetovavstvo. ~~~ ' 9tatlj (einjelne 9perfon); občinski savjetnik , viječnik; o6uithh- CKift caBtTHHKi.; občinski s vet ovac ec. = žRepriifentanj (im objectiscn @tnne); občinsko zaslupstvo; o 6 - hithhcko 3acTyncTBo ; namestovanje občine. (im fubjectitien @inne) ; občinsko zastupničtvo; očiuthhcko 3acryn- iih'itbo ; namestovavstvo občine. ~~ = ii6Iici); obično u občini; o6mhho y o6uithhh; v občini navadno. ~~ = 93ctbanb; občinska sveža; oSiUTHiicniH caBe3T>, cne3a; občinska »veza. ~~ - SBetfaffung; občinski ustav; ofiinTHHCKiii ycTam.; uredba, usta¬ va občine. = SSevmiigen; občinska imovina; o6uithhcko rmant; občinsko pre¬ moženje. ' ®orftcmb (alž plj^jtfdje ?Pevfon); občinski načelnik; o6uithhck]'h BanejiHHKt; predstojnik občine. ' (ftlS coUectitium) ; občinsko načelništvo; oGiijthhcko Ha i iejiHH l iTBO; pvvdstojnistvo občine. - SSorffe^er, f. ©emeinbe=23otjhnb. = 2Bci(^e; občinska straža ; ofnimiHcna CTpama; občinska straža. z ibetfe; po občinama; no oCiurnHaMa; po občinah. = SBSefen ; občinarstvo; o6uithhctbo; občinske reči, občinstvo. - SBoljl; občinsko dobro; očiuthhcko floopo ; blagor občine. ' Sutceifung an bie ©erid)te; odred občina pod sudove; o^peflt 06 - •"THiia no,ii, r Jj cy^OBe; odkaz občin pod sodnije. ' ■Smecf ; občinska svrha; o6mTHHCKa iji.n, ; namen občine. ^uetntgiirf,; u obče, obično; y o6urre, o 6 orni o , v obče, sploh. C| weittfame .§anb ; zajednički; 3ae^HH c iKin ; mit ^emnnben mačfjett; biti čij dm 8 kom se združiti. ^tteinfcbaft (objectiu); zajednost, zajednica; 3ae^Hima; vkupnost, 8 °deležnost. (fubjecttD); zajedništvo; aac^mriTBO ; vkupnost. e ^eli(^e ©emeinfč^aft; zakonska zajednica; 6pa‘ina 3ae^H«qa ; druž- ^ a zakonska. ^ (SigentJmmŽ ; zajednica imovine ; anonimna HMaiin; solast. ^ cr ©iitet ; zajednica dobara; aae^HHi^a ^obapa; vkupnost blaga. © nerazdelni. 6 , c/(pyiKHTH ce CT> KHMe; 238 ©emeinfdjafttidj. ©emeinfdjaftlidt ; zajednički; aaeflHHUKiii; vkujmi. — (abbetb.) ; zajedno; 3aegH0 ; vkujmo. ©cmcffener Sluftrag ; naročiti nalog; HapouHTHH najion,; ojstro na ' robilo , zatrjen je. — gemeffene Sftobot; odregjena tlaka, robota, kuluk; o^pel)ena počoTa; izmerjena tlaka. ©emifctlt ; mješoviti; lubuiOB hti>ih 5 mešan. — (berfdjiebenarttg); različni, razni; pasjHHHufi, paanmH ; ra* nl ’ raznovrstni. — gemtfdjte (Sommiffion; mješovito povjerenstvo; MkinoBura komM 1,c cia; mešana komisija, — gemifdjte ©Ije; mješovito zakonstvo (m. ženitba); MkraoB«®^ CpaKTi; mešan zakon. — gemifcfjter ©ertat; mješoviti odbor, mješovito starovječc; MkiHOBHT 61 ceiiaTt; mešan odbor. — gemifdjte SBaarenljanblung; prodaja razne robe ; npo^aa pa3H0 ra ecnana; mnogovrstna kupčija. ©cmutt) ; čud, narav; by,p,, napam, ; duša, srce. ©emutf)§ : i što se tiče čudi, naravi; ihto ce THue hy/;H, Hapann; se srca tiče. — = 3 Scfd)affenljett; kakvoča čudi, naravi; KauecTBO bv,;n, nap aBl1 lastnost, kakovost srca. — s ©etnegung; duševni nemir; /ijnieuHi.iH HeMHpt; razgib, ganj en J duše, obvzetje srca. — = ©ebreči)en; duševna mana; ^vmenna Mana; dušna, slabost, kij iv o st na. duši. — = ^tnter^altung ; zataja misli; 3 araa mhc.ih; s atajba misli. — = 3rtjlartb ; duševno stanje; 4yuieBiio c/rani; dušni stan. ©enmt ben ©egenftcmb befdjreiben; točno opisati predmet; touho °" |! cuth npe^MeTT.; reč na, tanko popisati. — ettnaž in 2tugenfd)etn neumen; pazljivo što razgledati; na3.uHB0 1,1 r pa3rjie/;aTH; pazljivo kaj ogledati. , ben Sag angeben, ettnaž befolgett, ermdgen; točno naznačiti dan, t0 no isvršiti što, točno promisliti što; touho HasHauuTH aH r t. T ° . no H3BpiuHTn hito, touho npoMbicjiHTH ihto ; natanko pove ; na tanko pisati zapisnik. — arbeiten; točno raditi; touho pa^HTH; na tanjko delati. ©encalogie. 239 © ® cl teaIotjjc; rodoslovje; po/;oc.ioBie ; rodoslovje. fjalten, j. 93. eine Ke^ttung; potvrditi, odobriti na pr. račun; noTBp^HTH, ogo6pHTH Ha np. paujHh; potrditi, odobriti na pr. r ačnn. ~~ f e t e$ geneljm Obet ntdjt; bilo ili nebilo kome po volji; 6mjio hjih ne- 6 m.io KOMe no bo.ib n ; naj bo komu po volji, po godu ali ne. cn d)tnl)nltung; potvrda, odobrenje; noTBp^eHt, ogo6peH'k; po¬ denje. Ju etner @ad;e bxe ©ene^ml)altung ettljetlen, f. gene^mtgen. cttctgt; nagnut; CKJiOHkHt, naKJiOHhm; naklonjen, — pri volji. ^ e ncrnl; gjeneral, glavnik; reHepaai.; general. cn Ct«I = gommanbo; glavno vojnicko zapovjedništvo, glavnicko zapo- v jedništvo; r.iaBHO bohhhmko aaiiofltgHHUTBO; glavno poveljstvo , Venerulna komanda. [nadgled. ' Sufpectton (objecttb); glavni nadgled, r.iaBiio nag3opcTBO ; občni (fubjecttb) ; glavno nadgledništvo; r.iaBHO Ha^rjiegHHiTBO; občno ‘Uudgledstvo. = Jbattc; obči kraj obraz; o6niTiH Kpaioopaat; občni krajobraz. = ^parbott; obče oproštenje; o6mTift onpocTT>, riapgona.; občno od- Pušenje. = ^tocutator ; veliki državni odvjetnik; BejtHKin ^prnaBHUH 3acTyn- lI ni»t; občni države pooblastenec, general-prokurator. ■ 3ied)nungž = 35ivectotium ; veliko računsko ravnateljstvo; bpxobho P uuyHcr,o paBHHTe.u.CTBO ; občno računsko vodstvo. 5 'Staatžantoalt, f. ©en.=$rocuvator. SSetfammlung; obča skupština; odiu ra CKyrtniTHHa; občni zbor. ^ " (<§aupt=); glavna skupština; rjiasHa CKynniTHHa; veliki zbor. •»•raUtdlt; gjeneralstvo, glavništvo; renepajicTBO ; generalstvo. ^outc^cn , uživati; ysKHBaTB; vzivati. C,,lc = 31 mt; ured vojnickoga mjerništva; a;eniii-ype; genijni ured. - Sotpg; zbor vojnickoga mjerništva; menm-Kop-b; genijni kor. - 3i>i'|cn (objecttb); vojnicko mjerstvo ; a;eHiiicTBo; genijstvo. 0'ubjectit); vojnicko mjerništvo; Hiemft; genijstvo. ^enofjcnfcfmft (objectiti) ; družba; /;pya;6a; družba. (fubjecfip) ; družina; ,ipya;niia , tovaršija. Wrperfdjaft) ; društvo; ,;pya;TBO; društvo. © $ ctl §b’ofm; oružnik ; ueTHHKt; žandar. c »?Sb nrmcfic; oružanstvo, oruzništvo; »jeTHHUTUo; straža za deželno varnost. landarmerija, e, ’ g b’attnette = ©efejj ; zakon o oružanstvn, oružništvu; 3anoHT> o ,e TiiHiTBy; postava za žandartnert njo. 240 ©emtge. ©cmige leiften ober flntn; zadovoljiti; aa^onojbuTii; zadostiti. ©enugtlnuiug ; zadovoljenje; aa^OBO.rbuk; zadostenje. ©cnuf?: uživanje, užitak ; ja;iinaH/h, jjKHTaKt; uživanje, vžitek. ©emiffe unb SSejuge ; užici i dohoci; jiuhtuu H floxo/mbi; vzitek 111 dohodki ('prejemšine). — trn ©enuffe etner ©tiftung fetn ; uživati kakvu zadušbinu; ja; h n at 11 j;anny 3 a^j)K 6 nny; uživali vstanovo. ©epflogcitljett; običaj ; odurna ; navada. ©cprdge bet Bitnje; kov novca; KOBbuoBija; kov dnarja. ©crafec 5 lako; tSko ; ravno število. ©erobcjii (abbetb.); upravo, napravac, bas; yripaBO, HanpaBaU 1 ” 6 aim>; na ravnost. — roedjfelji, f. btrcct roedjfcltt. ©eratlten, in etuen ©ttoit; do<5i n razpru; /;ohHypa3npy; spreti sC ’ priti v prepir. — (geltttgen) ; poči za rukom; liohn 3a pyKoivn>, jcriiiTH; spešiti se komu, ročiti se dobro. ©erotbfdjaft j sprava ; cnpaBa; oprava. ©eteetjt; pravedan ; upane/jams ; pravični. — gered)te $offnuttg; pravedna nada, pravedno ufanje; npane/t 1111 Ha^ejK^a, n panožno yaH'h; pravično upanje. ©crcc^tigfett ; pravda; npaB,;a ; pravičnost. ©credjtfamc ; pravo ; npaBo ; pravica, oblast. ©ereidjeit, jum ©djaben; biti na štetu (škodu); 6 bit h na in rer ’ ( iiJK0,i,y) ; v (na) škodo biti. — jurn 9iadjtt)eile ber ©efunb^eit; kvariti zdravlje, škoditi zdravijo ; E0a pura 3,;paiu'b, iuko^hth 3/i,paiuio ; zdravju škodljivo biti. ©etrcueit, fl^reut etttaŽ; kajati se, on se kaje za što; Kafl' rl ' ce, oni. ce uae 3a iirro ; kesati se, kdo se kesa česa. — ftdj ettnaS tudjt gereuen laffen; nežaliti, neštediti šta; He*a^ lirl '’ HeuiTe/^HTH ihto ; ne biti žal po čem. ©etltab ; tutor, zakrilnik ; TyTopii ; varh. ©cr idjt; sud; cy,vf>; sodnija. ©cr id)tž= \ sudni, (što se suda tiče) ; cy^6enbm, cy/;HWH, (uit° __ cj/^a xnue); sodnijski, sodnije. \ sod' u J — = Stbgeorbneter; odaslanik suda; o^acjiamiKt cy/;a; odposlal — s 2trjt; sudni ljekar ; cv.gdeiibiii aknapn. ; sodni zdravnik. —- s barfett; sudna oblast; cy,1,6ena od.iacTb ; sodna oblast. — tn 21bftcl)t auf SBetbtecfjot; sudna oblast u obziru na zločinstva; 6ena od.iacTb y o(>3bipy 3 .ion h h er na ; sodna oblast glede na h u ^° delstva. ©eric^t. 241 _ er icf>t; sud; cyA r B ; sodnija. c,, tdjt§=; sudni; cy^Hbiii; sodni. = SSeamte; sudni urednik; cy4j5eHbiii uhhobhhkTj ; sodni urednik. = SSebtente; sudni sluga; cy/j6eHbiii c.iyra; iioe.iyainxe.ii, ; sodni služabnik. ~~ ' $M)orbe; sudna oblast; cy^6ena oo.iacxi,; sodna oblastnija. - ; sudni prisjeduik; cy^6eHbiH npHciflHHirb; sodni pri- sednik. ~~~ z (r ; sudno ; cy£6eno ; sodna davšina, sodnina. = '§nlter (Sfttc^ter) ; sudac ; cy/\ia, cygaux,; sodnik. "" z -franben, etronž ju ©ettcf)f:ž=$anben erlegeu; sudu, u ruke suca, su- predati što sudu, u ruke suca, sudije; cygy, y pyne cy/jie, "Pekarn mxo eyay, y pyKe cy f i,it.; kaj sodnii izročili. z ‘lOCtUŽ ; sudnica; cy,i,nnna ; sodivnica , sodiše. = -^Crr ('JJatrimonial); sudovlastnik ; cy40B.iacximux>; gospod sodnije. " '§ 0 f; sudište ; cv^mure; sodnija, sodiše. " o6 «fter ©erid&tž=£of; višnje sudište; HaiiBHuinie, BpxoBiio cy4HUixe; Uajvišja sodnija. ~ '§of bež ©efd)!im'nen=©erid)tež; sudište porote; cy4iuuxe nopore; Porotna sodnija. ^nt)a6er ; sudodržac; cy4omvianx.; imetnik sodnije, " ^n^nbung ; sudodržtvo; cy40iiMcxB0 ; imetje sodnije. -vSnftegel; sudni pečat; cv^oenbiii, cy4Hbiii neuarb; sodni, pečat- ' "vŠttftructien; sudni naputak; cyg6eHo ynyxcxBO; sodni navod. ' Š 5 M>entat; sudni popis stvari (sudni nagjevnik) ; cv^oeiibiii no "uei,, HHBeHxap'b; sodni popis reči (inventar). ^rtUjlet; sudna pisara, pisarn'ca; cy46ena iiHcapmma, Kamje .1- • 1 a P'a; sodnijska pisarniva. 16 242 ©eridjtž* ©cticfjtS = Havle; sudokaz; c^oKasi; sodnijski krujobraz. — = Hoften ; sudni troškovi; cygdenn TpouiKOBii ; sodni troski. — = £5vbnutig; sudovnik (sudni red); cygope,yb, cygoBHHK , B; sodni red- — * ©rgantftrung ; nregjenje sadova; ypel;eH'li , gcrpoeirl; cygoBa : ure db a , ur a vrniva so d n ij. — = Dtganignmgš=(Sonimifjton; povjerenstvo »a uregjenje sudova ; kom- viHCcia aa 3 pel>en Li cvgosa ; komisija za uredbo sodnij. — = ©rt; sudilište, mjesto suda; cjrflHjimiiTe; sodiše, mesto sodnije- — = sperfon; sudna osoba; cvgdeiia ocoda; sodna oseba. — ^Spflege; pravosugjc; npaB<>cygie; pravosodje. — * ^JrotofoII; sadni napisnik; cyg6enbiii 3 aimcmiK'b; sodni zapisnik- — * Steplmtng ; uregjenje sudova : vpeljeHl; <:ygona ; uravnam sodnij. — = ©aal; sudiouica; evgioHHna; sodivnica. — s ©djvciber; sudni pisar; cyg6eimii liucapa.; sodni pisar. — = ©legel; sudni pečat; eyg<5enbiH neuaTt; sodni pečat. — s ©t^ltng; sudna sjednica; cyg6eHa ckgnuna; sodna seja. šejk sodnije. — = ©pvengel; sudčija, podrueje suda, sudni kolar; nogpviie cyga, c\&' 'liji ; sodno okoliše. — = ©tanb; sudništvo; Hag.ieauibiii cvgi.; sodnijstvo. — = ©telle; sud ; eyyyb, sodnija. — = ©tiilftanb; sudostaja; npecranaicb iipaiio(‘ygiji, cygocTaa; so- dostaja , prestanek pravosodja. — 5 SiCig; dan za sud; gam, 3 a cyg’b; dan sodnije, dan sodne ob' ravnave. — ettten ©eridjtštag anberaunien; odrediti dan za sud; ogpegirni gan' b 3a eygb ; postaviti, odločiti dan za sodno obravnavo. — = iiblicl); po sudnom običaju; 110 cyg6enoivri» oduaaio; pri sodni 1 navadni, po sodnijski navadi. — = Unloften; sudni troškovi; cyg6eHii rpoiunouH ; sodni stroški- — = SBerfatjren; sudni postupak; cyg6eHbiii iioc’ryirb; sodna ravnava- — = 95evfaffung; sudni ustav; cyg6eHbiH yc.Taii'b ; sodna uredba. — = SSolljtcl)er; sudni izvršnik; eygdeHbiii H3Bpi.uHTe.tb; sodm izvršnik. — s SSorftanb ; načelnik suda; iiaue.iHHKh cyga ; sodnije predstojnik- — = SBcfeu (objectttt) ; sodstvo ; cygeTH(); sodstvo. — (fubjeettP); sudačtvo ; cygnn>iTBo; sodništvo. — s SEBunbatjt; sudni vidar ; evgdeHbiii Biigapa. ; sodni ranocelnik. — * 3 lt S e ^ v '*9 er ! Pripadnik sudu ; iipana^-iemmim, cygy , npmiaA' 1,'iiK'b ki. cygy ; podvržen sodnii. ©eric^tlicf). 243 © ei 'td)f;(toI); sudni ; cy^6eiibiH ; c^huh; .sodni, sodnijski. sendjtfidje airgcnetftmbe (medicina forensis) ; sadno Ijekarstvo ; cy^- °en° .vbisapcTBo; sodno zdraviteljstvo. 9 e tufytlidjež SSerfabreit; sudni postupak: cy r y 6 fiiu>iH iioctjih ; sod- l>a r uvnava. ~~~ etl ' e @iic^c gendjtltdj Uorne^mcn; uzeti kakvu stvar pred sud; y3ern Ka!tB y CTBapb iio,yb cy,yb; kaj po sodnii opraviti. ; neznatan ; Hesna rubiH, Ma.ioBamiibiH : malovažni, ne- Zr >ameniti. ^ ei ’ ! « 8 ^attige SRutlje; laki novac ; .»amin hobuutj ; lahki penez. eiin !]fd)fll||igc 6 SKetatt; kovovina male cijene: Majie uine kobobhhu : 1 ovina majhine, male cene. ft^ringjcfjči^tge @ad)e; stvar male cijene ; Majie ipfene, Ma^OBniKHa; CTBa pi>; reč male, nizke cene. >cr ' n 8 fd>aljuiig ; zazor; aa 3 opa>. HejBaataBajnb; zaničevanje , malo 'klati kopa. ctudit; glas; r.iacb ; plus, povorica. Cr Ut)en ; blagoizvoliti; 6 .iaron 3 BOJiurn ; blagovoliti. c 1°ittmtc .fuinb; nerazdjelno; iyk.iOKyiinbiH, vkjiihmh ; ne- razdelno. © r c )ontmt=; ejelokupni, uknpui; nb.ioKjiiHi.iH. viivuni.iii; skupni. - 33e(e^nung; ukupno razdanje feuda; \k_miiio no^apeHb te; ukapnn jednovladovina; jkjiihu MOHap\ia; vsa, skup¬ na monarhija. ^arne; ukupno ime ; yKyimo H»ie ; skupno vrne. ' '• cijela stvar : nk.ia CTBapb ; skupna reč. (uuiversitas rerum_); ukupnost stvari; jKj imocTb t-mapi«; skup¬ nost reči. Urf()ei( n'nor ©ommifjton; ukupna prcsuda povjerenstva; jKvima ‘ipeej^a HOMMHCcie; skupna sodba komisije. ' ^erbnnb bež 9 tekl)ež; ejelok upna sveža države ; uk.iOKjrina cne.ia ’M>'ri»ane; celotna zveza cesarstva. SSecbinbttct;fett; cjelokupna obveza, obveza sviju ; nk.ionynna 06 - Be -iaH 0 CTb, odneaaHOCTb enim; vkupna dolžnost vsili. 16 * 244 ©efammts ©cfflmmt = SBtrfung (bet SSunben); zajednička sila rana; 3aeA HH ' lK ° 4 'tncTBO (pand); vkujmo, mor (učinek) ran. — 5 SBoljl; obče dobro; odmre goSpo ; občni blagor. ©efammtljett ber ©mnbbeft|er; svi zemljoposjednici ; uLiokj' 1- hoctJj 3 eM.i'hAp;uaua; vsi zemljikni posestniki (skujj). ©cfttit&ter; poslanik; noc.iannK'i> ; poročnik , poslanec. ©cfanbtfcbaft (objecttB) ; poslanstvo ; uoc.iaHcrno ; poslanstvo. — (fubjecttt)) ; poslaništvo ; noc.iaiinoTBo ; poslanstvo. ©efanbtfcboftS = ^erfonale; osoblje, celjad poslanstva ; ocod.rb, ue.md b noe.iancTHa; osebje poslanstva. ©cfcbnft (.ganbclž:) ; promet; lipeMern ; kupčija. — ( 33 cfd)afttgitng) ; zanimanje; :ianinviank: opravilo, delo , s činiuf sc kdo peča. — (9lrbeit) ; posao ; pagmi, nocao ; opravek , opravilo. — (SSerridjtung); opravljanje; oiipaBjimrk ; opravek. — (21ngelegenljett, @ad)e); stvar, posao; croapi., nocao; reč, opravilo- ©efdjdftš = Stuftvag ; poslovni nalog; iiocjiobhmh naaort ; naročilo kakega opravka , naročeni opravek. — 5 Služrueiž; poslovni izkaz ; iiocjobhmh H3Ka3i>; izkaz opravil. — = ŽBetrnb; poslovanje; iiocjonaiih; opravljanje, r- = $teunb, f. (gom&ponbent. — ; gfliljm ; poslovogja ; iioc.ionoba ; opravilnih. opravilelj. — = git^ntng (objecttb) ; poslovodstvo; iioc.ioboactbo; oskrbovanje opravil. — (fubjectib) ; poslovogjanstvo; iioc.iobo,;hh>itb() ; oprav itelstvo. — = ©ang; hod posla; xo r ;i, nocjia; hod, tek opravil. — 5 ©ebatung ; rokovanje posla; ynpaBJiHHk , pyKOBanb nočna; opravljanje opravila. — = ibvetž; okrog posla, poslovni okrog; iioc.iobih.ui OKpyn.; okrog> obsežje opravil, opravilstvo. — = funbtg; vješt u poslu ; bIuutt. y noe.iy ; s najden, zveden e opravilih. — 5 Settung; vogjenje posla, poslovodstvo; Bol;eHk iiocaa, noc.ioBog- ctbo; vodstvo opravila. — = Socalitat (31mtž=); uredionica; ype^OBHnua; urednike. — (Socalitat, ir o cin ©efc^aft betrteben tuirb, §. 71 b. a. 38. £).); p 0 " slovaonica; iioc.iOBimqa ; delavnike , obrtnike. — s ©lantt; poslovatelj ; nocaoBareai.; obrtnik. — (=$unbtger) ; vještak ; BhaiTam ; zvedeni (v opravilu). — = Orbnung; poslovnik; noc.ioBiimrb ; opravilski red. — * iprar (©tfa^vung); izkustvo, vještina u poslu, poslovno izkustvo? ©efW$« 245 na vještina; H3KycTB0, BbuiTHHa y nocjiy, nocjiOBHO H3nycTBO, Ha BtuiTHHa ; izurjenost v opravilu. ® e fd>aftei =^Jrotofot[ ; poslovni napisnik; iioc.iobhi.ih aaiiHCHiiKT. ; opra¬ vilni zapisnik. [(vložek). ~~ ' ©tild (Srljiblt) ; predatak, podncsak ; npcAarainb ; spis podani, = (jugetljetlte Slrbett); naloženi posao; Ha^oajeHMii nocao; naloženi , °dkazani opravek. ~~ = ©ttyl; poslovni slog; nocaoBHbiH c.iora.; opravilni zlog. = S£vager ; poslonoša; lioc.ioHoma ; opravilnik. [vilnik. offentli^er — ; javni poslonoša; bbhmh noc.unioma ; javni opra- ~~~ = Ueberburbung ; prepet poslovilna; npenpri, nocaoBHMa ; preoblo- z enje z opravili. - Uebergabe; predaja posla, ureda; upe^aa noc.ia, ype-;a; prepo- daja, izročba opravil. [opravil. ' Hmfang; obseg, okrug posla; odcert, OKpyrb nocjia; obsežek = Sevbtnbitng ; poslovna sve/,a ; uoc.ioBHa CBeaa; opravilna zveza. - SSermittlung ; poslovno posredovanje ; hocjobho nocpegoBaHk; opravilno posredovanje. ~~~ '' SSertraltung ; uprava posla; yupaBa nocjia; oskrbovanje opravilu. ' •Ba^l (Nr. Exh.); broj predataka, podnesaka; 6pott npe^araiia: vložno število. ~~ (fortlaufenbe 0lumnter etnež ©efdjaftež); poslovni broj; nocaoBiibiii opok; opravilno število. Uc M>aftIid, c 33e,Jtel)Ung ; poslovni odnos ; iioc.iobm biii ognoc/i,; opra¬ vilna zadeva. tn gefd}aftlid)er sgejtcljuttg ; što se tiče posla; ihto ce THue noc.ia; tiče opravila. poklon, dar; A a P' f >> HaiuoHt; dar, darilo, poklon. ; što se poklona, dara tiče ; ihto ce /t a pa, naK.iona rune; daritni. nur se ® c frf)cnt; ® c fcbcnf= " ' = Slnnaljme in Stmtbfadjeu ; primanje mita u službenim poslovima : npinviank Mura y cjijmSeiniivib HOCJiOBHMa; prejetje, vzetje darilu v Uredskih rečeh. = ®eber; poklonitelj, darovatelj, darovnik; flapooaTe.ib, noKJiOHii- re.1 j,; darivec, podarivec. = Sle^rner; poklonoprimac, daroprimac; ^apoupHMauT., hok-ioho- npHMani,; obdarjenec, darilojemnik. ^ c fd)icl)te liber ben 9led)tžf)anbel; povijest o parnici ; noBbcn, o nap- h, t prigodku. 246 ©efdpdjtšumfknip. ©efefuobtbumftanb (&l)atumftanb); okolnost učinjenice; oKO,inoeTf> juHulinnue; okolnost djanja. ; vještina; Bbumnia: ročnost, izurjenost, znajdem ost- ©efcf>Iect)t ; pleme, rod ; n.ie.vie, po^i; rod, -pleme. — (matmlidječ, metblt^ež); spol; cuo.it, ; spol. (Sefcbledjt6* ; što se tiče plemena, roda, spola; juto oe Time n.teiviO' na, po/i,a, crio-ia; rodni, spolni. — = $olge; rodosljed; poflOC.ikflT, ; rodosledje. — (=Stnte); loža ; Jioaa ; vrsta. — = golgev; rodosljednik: popoe.d;gnHKT>; rodoslednik. — OSftad&fflmmKng) ; potomak; noTOMaKi,; s ar oj ene c, -mlajši. — = ^Uttbe; rodoslovlje; poflocjionie; rodoslovje. ■— s Slame; podrijetlo, podreklo; no/tpemio; prim,ek. — =9legifter; rodopis; po^ouncT.; rodopis. — ? SJBappett ; rodogrb ; pogorpor,; grb rodu. ©cfrfmicibr ; ukov ; jkobt, ; kine. ©ef<$tt>ifUt; braca i sestre; 6paha n cecrpe; bratje in sestre. ©efebnufterfiitb; clijete bratovo ili sestrino; gkre fiparoBO n.ur ceerp«' ho ; bratov ali sestrin otrok, bratanec, bratuna, sestric, sesirima- — Utib ©ef(^tctjlerltnber; braca i sestre sa s voj o m djecom, fipafca n cecrpe ca CBoioMT, /plmovrh; bratje in sestre in njih otrok' Obet strnili. ©efdmjorettcr (beetbete EJJerjon); prisežnik, zakletnik; iipHcemniia' 6 ) aanaeTHiiKT,; prisežnik. — (betm ©djttmrgeridjt) ; porotnik; liopOTHHKT,; 'porotnik. ©efefWornett = žBatlf; porotnioka klupa ; noporHHUKa KJijna; porotni klop. — = ©ettdjt; porota; nopora; porota. ■— = fitffe; popis porotnika; iioiihct, ho p othh na ; imenik, spiseh porotnikov. ©efetl; kalla, djetic; Ka,ia; pomagal, obrtnijski delavec. ©efeUctt=; kalfinski, dje tički; Kajm-arKin ; — = Sabe; kalfinski, djeticki kovcežic; na.iaTKiH KOBTearnhr,; skl d' niča obrtni j skih delavcov. — s Otbnung ; red za kalfe, djetiee: pe^t aa uaaanblung3 * ©efellfcfjaft, f. ,; postava. f'UtgevIiiJ)ež; gragjanski; rpabancuiii; državljanska. ‘ c t5=; što se lice zakona; ihto ce rine aaKoiia: postavni. - ^ =33itf{); kazncni zakonik; KauneHbiH 3aKOHHKi»; ka¬ zenski zakonik. tJ^bcnb, zakonotvorni; 3aii0H0TB0pHbiii; postavodajni. ' Sfbenbe ©esralf; sila, moč zakonotvorna; cii.ia, Mobb 3aKono- ll) opna; postavodajna oblast. - ©c6et; zakonotvorac; aaKOHOTBopaipb; postavodajnik, poslavo- 'kjarce. ®e6ung ; zakonotvorstvo ; 3anoHOTBopcTBO ; postavodaja. ' ^raft; zakonotvorna moč, sila; saiiOHOTBopHa Mohi>, cnja; po¬ stavna mor. ’ ®itube; zakonoslovlje; 3anoHOc.ioBie ; postavoznanstvo. = funbtg ; zakonoslovac; aaKOHOc.ionani, ; postavoznaner. = lož; bezzakoni; 6e33aKOHbiii; brezpostavni. ■ lojtgfeit; bezzakonost ; 6e33anonocrb; brezpostavnost. = Ntajjig ; zakoni, po zakonu; 3aK0HMH, no 3aiiOHy; postavni , po Postavi. - lticif tgfeit ; zakonošt; saKOHOCTb; postavnost. Darije; stvar, koja se tiče zakona; crnapr,, uoa ce rane sanoua ; ' er j ki, se tiče postave. 2kS ©cfct?= , (fommiffton in ©efefjfadien ; povjerenslvo u stvarima, koje se tiču zakona ; KOiuivmccia y sanoncKUM^ CTBapiivia; komisija v V°' stavnih rečeh. — 5 @anctton (33eftattgung); potvrda zakona; noTBp^a aanona; V°' trjenje postave. — 5 Ueberttetung; prekršaj zakona; npecTynaifb aaitona; presto' pek postave. | postavo- — = UntDlffen^ett; neznanstvo zakona; ne3HancTBo 3anoHa; neznanosl — s SSorlage ; predložni zakon; npe/^OHiHMH 3aiion'b; predlo^ 1 postave. — = 3Serf ; zakonotvorina; 3anoHOTBopT> ; postava. — = (23ud)) ; zakonik; 3aKOHHin>; zakonik. — = itnbrig; proti zakonu ; upoTHB r r> 3a koH a; proti postavi, proti' postavni. — = SOBibrtgtett; protizakonost; npoTHBsaKOHOCTb; protipostavnost. ©efe|}ltd) ; zakoniti; aanoHHTbin; postavni. ©cfe^lidifeit; zakonitost; 3aKOHiiTOCTi. ; postavnost. [gleda- ©cfidjtčpunct; gledižte ; rjiegniiiTe; pogled, stran, iz ktere se na kaj ©cfittbc; služina, služinčad (sluge i služkinje) ; ue.iagr, (cjiyre h c.ij*' Kuirk) ; družina (posli). \iinsk 1 - ©cflubc=; žto se tiče služine, služinčadi ; iiito ce Tune neangift ; dru~ — = služinodržac (koji drži sluge i služkinje) ; ueaa^o^pajaiti’’ gospodar družine. — s SoJ)n; služinska plata; ueaa^OBHHa (iiito ce naaha aeaagn); dva' žinska mezda. — s Orbnung; služinski red; pegi. 3a ue.wi,;i>; družinski red. — = ^Poltjet; redarstvo za služinu, služinčad, sluge i služkinje; pod 0 ' xpancTBo 3a ue.iagb; družinska policija. — = SSetbflttb ; služinska sveža; Heaa^cita cBeaa; družinska zveza- ©cftnnuitfl ; mižljenje ; MbicaeHOcrb ; mišljenje. @eftnuunttg ; vrlomižljenik; na.iuiie Mbicaenocra ; vrlih mish- ©efpannfdmft ((Somttat tn Ungarit unb fetnen e£)emaltgen SlebenlanbcttO > varmegja, županija; Bap;uel?a, ;Kynania; županija. ©eftolt (gotm); slika, prilika; bh^t., o6pa3i. ; podoba. — geftalten 3)tngen nad) ; kako stvari stoje; Hano crBapiicToe; kako 1 reči sloje. — (^ofttur); položaj; uoaoaieirk, lioaoHiaa ; postava. ©cftaltutig eittež Saitbež, etnet @ad)e; uregjenje zemlje, stvari; )P e ’ Ipinank 3e.vuk, cmapu; uredba , uravnava dežele , stvari. ©cftdnbig fettt etner <3ad)e; priznati žto; iipnana™ iiito; izpovedala obstali kaj, ©ejHnbnijj. 249 c ftttnbni$; priznanje; up^HaH-k; izpovedba. e '* tt,, 8 ffeuer (im Sergmetf); motkovina (poreza za upotrebu molaka); -MOTitoBHHa (uopeat 3 a jnoTpečjibHk MOTana) ; drožnina. ilottcn, etmaž; dopustiti što; AonycTHTH iiito; dopustiti kaj. Httttung ; dopuštenje ; ^onjuiTenk, ,;ouycTi>; dopušenje. °Pe ©eftatfung etnež JRed^tžftteitež; nedopuštajuci nikakve parnice; lle .tonyaiTaiohn HHKauBe naprnuje; ne dopušajc nobene pravde. ' tc MUit^^foftcn; pribavni troškovi, troškovi zašto; TpoiiiKOBH Ha "PHSanaant 'Jera; pridobitni troski. e fteltjg macl)en, ftd) obet' ^entanbcn, f. ftellen; doei ili učiniti da (ko ' , 0 £je, n. p. pred sud ; cranHTH ce 6 e hjih Kora upegi, cy/pb ; priti , ( di storiti, da kdo pride, na pr. pred sodnijo. '‘•Ttctcr .giaužlcr; namješteni žilir, žiljer; HaMkuiTeHbiH Kjhapi; n arnestjeni, vseljeni bajtarji (željarji). l‘U)it eincž Slmtež ; opravljanje urcda; ogiipaBaflHk ypega; oprav- iianje urcda. Htong=sprotofott; opravili uapisnik; o^upaBHbiii aaiiiiciniirb; oprav- ^ n * zapisnik. e 1Mc^ • molba, molbenica; vi o a f> a, m o a 6 e h 11 u a; prošnja, prošnji spis. c f Mf t>fd)reit»en an ^jemattb, f. ©rjudjfcljteiben; zamolno pismo na koga; ^ Mojl 6eHo HHCMO Ha Kora ; prošnje pismo. c H*itM)cit, gefal)vbetc; zdravlje u opasnosti; 3gpaBxb y onacHocrb ^ HocraBakno; zdravje v nevarnost pripravljeno. e funbJ)cit$=; što se tiče zdravlja; ihto ce THue 3 ^paB.ia; zdravju. " '' ^evtificat; svjedocanstvo o zdravlju; eBb/touancTBO o 34 paB.no ; s pričba zastran zdravja. [ policija. ^Solijet; zdravstveno redarstvo ; pe^apcTBo 34 paB.n 1 ; zdravstvena ' 9Ui(fjt(^ten auž ; radi zdravlja; pa^ii 34pan.n1; zavoljo zdravja. ^ttgemetne ®efunbljeit§=9tit y riHhy; jemanje, dobi- ^ vanje pijače. c t(-’rtutcr; vjencanik; BiuuaHHKT«; poročenec. ct *eibe=; što se tiče žita; ihto ce »hto rane ; žitni. = 93oben; žitnica; atHTHHua, raBaHT, ca žkhto, aiHTHbm raBaHT.; ^ a > svet za žito. 250 ©oteeibe« ©ettei&c = SSoben (SOJagctjin); hambar; .vavičiapT,; žitnic«. — = .§>anbel; žitarstvo; rproBHHa ca jkhtomi ; kupčija z žitom. — = ^anbler; žitar; atHTapi, iHHrapcKift TproBaiVb; žilni kupčev o — = SJlagajtn, f. ©elvetbe=S3oben. — = SJlap ; žitna injera; SKHTHa ivrbpa ; žitna mera. [s it ni f f S‘ — = SJiarft žitno tržišle; jkhtho mapa, skutho TpatiMii'i' fi ’ — = (SJteffe) ; žitni sajam; ;khtiie>ih aauiapi, caa\ri>; žitni sej m. — = ©^erte; ustava žita; vcrana aJ)r (evictio) ; poručansto; liopjuaHCTBo; dobrostojnost. ©etttdftt teiften; biti kome poruk, dati porucanstvo; 6 f>ith KOMe fl °' pyKi>, ,i, aTH nopjaaiicTBO ; dober biti, stati. — jitr ©etiiafjr yev^fltfi;tet; dužan biti poruk, dali porucanstvo; na n®' pyaaHCTBO ooBcaan b: dolžan dober biti. — (Utfunbe, ttteldje bte ©mertmng bež ®tgent()umež etner nic^t [cutbtaf* licfyen Sftcalitat begvunbet); posjedno pismo ; rocnogapcKo nHCM°i vknjižbni list. — etn an bte ©eftmljr gebradjtee; koji ima posjedno pismo ; rocfl°' /tapcKora. miciua goBe^emu« ; v zemljiške bukve posestnik ob. %(t posestnika vpisan. [dobrostojn'- ©ctt>dtn?=, ®etv>aijl‘ž j (®bicttonž=) ; porucanstveni ; nopynaHCTBeni’>ti ’ — (ben 6ud;erlict;en ŠBcfttj betveffenb) ; što se tiče opisa i posjeda; i' lT0 ce TH i ie ymica, npnTe;Kana; vknjižbni. — ' 2Ibfd)Vet6ung ; izpis iz posjeda; hsiihcj. npuTemaiia; izbris«V 1 ' iz zemljiških knjig. — = 3Infcfjvettnmg; opisu posjed ; junci. npnieasaHa; vpis v zemlji' ške bukve za posestnika. — = 93mf (betreffenb bte ©tjtctton); poručanštveno pismo ; uopyua»oTB e ' no iihcmo; list dobrostojnosti. — = ŠBcffatigung (bap 3t'manb budterli^er (gtgenbtjumev ber 9iea(itat K'*’ posjedno pismo ; ynncKa iipHieataHii; knjižno-posestni list. — =Ietften; biti poruk, dati porucanstvo; uopjuancTBo gam, iiopv l|H ' th ce; dober biti. — = (tm Stllgemeinen ftd)evftetlen), etnmž butci) £)effentli$feit; dati ja' 1 ’ 0 porucanstvo; nopvuaHCTBO gam hbhocxho; zagotoviti, zaresni 1 ' 1 ' kaj z javnostjo. 251 © c«)o^t = getftung; clavanje porucanstva; gaBaHk uopywaHCTBa: dobro- Mojriosi. ~ ; Seiftungg = Urlunbe; poručanstveno; uopyuancTBeHa iicupaBa; 'lobrostojno pismo. 5 SJiaun; porak; nopjHaHCTBeHHKi.; dobrostojnik. e 'wn()fcii, ^emanben ettvaž; dati kome što, uslišiti koga; gaTii KOMe n, ’i'o, jrcjimiiaTH nora ; dati , dodeliti komu kaj, uslišati koga. eirte 33tttc getoaljven; uslišiti molim; \io.ioy n;sii> mmi; prošnjo uslišati.. Uialjrfam (jHufbeioatjntng); čuvanje; 'ivnaul;: čuvanje, liranenje. bern ©eiualjtfame etttež Stnbern antiertvauen; dati kome šlo na uuvauje ; '.ioni; p ut n ihto gpyro;vie na ujnairl;; komu kaj v shrambo izročiti. f'3nne^abung) ; držanje c ega; rnviaHb uera y cBoioii Bjiacru ; imetje. *®id)erftettung) ^entattb > n ©etna^vfam brtngett; stavili koga pod s| i'až«, zatvoriti koga; craiiHTH nora nogi crpaaiv, lai-Hopimi Kora ; zapreti, pod. stralo deti koga. sila, moc, vlast; ciua, BJiacTb; sila, moč, oblast. llC f)fevItd)e, baterltdje ©etoalt; vlast oeinska, sudačka; evgauKa, ° l ‘iHHCKa BjiacTb ; sodna , očetovska oblast. ait $ ctgener ©etnalt; samovlastno; caiuoB.iacTHO; samolastno. Wtl b 93oIlmnd)t; vlast i punomocje; BaacTb h nyHOMohie; po¬ oblastitev. ' C®eiealttl)atigleit); nasilje, zulum; nacu.iie, HacHjicTBO ; posilnost , sila. — . <>, šsentanbcu ©eiualt antljun ; natjerati, prisilili koga; nirrepaTH, upu* CHj hth Kora; komu silo storiti. e,1, em ©e je bo ©eiralt antljuri; prevratiti zakon, naopako iztumaciti Zft kon; cmiOMt ihto iio^Tj sanomb no/tnaacTUTii; postavo napak r uzlagati, prcvreči. ^ c,M nlt = ©eber; vlastodavac; luacTo^aBaucb; pooblastivec. ''f>ciber; vlastoimac; BjiacTHHKib; pooblastjcnec. ~ ^i^bvaucfj; zloporaba vlasti; 3.ioyuoTpe6.ieH'b n.iac/ru; kriva _____ rab a oblasti. ^[)at; nasilje, zulum ; nacn.iie; sila, posilno djanje. 'š-^iitigfett; nasilje, nasilnost, zulum ; nacimcrno; posilnost, •silodelstvo. ©civmUtljdttgfeit; javno nasilje, javni zulum ; hbho na- _ Ch * ,16 5 javna posilnost. (^ibevfebung eittev gefebltdjen SJlacfjt); upor: ynopcTBo; vpor , Protivlje 152 ©ettmlt (fretiefl)afte aSefcbabigung frembett ©tgentljumž); ošteta tng’.i e imovine; ourrehenl; Tyl;en> nviaiui ; poškodovanje, pokvar. — = 3;^flter; nasilnik, zulumcar, upornik; ciueijiH,, koii HacHJiie l)lf ’ hh, y*iHHH, 3y.ijMi;ap'r»; silodelnik, nasilnik. — = Špaget; punomocnik; iijhomoIihhkt,; pooblastjenec. ©ett>altfam; nasilno; HaciMHo; posilni. — gelBaltfante £atib anfegen; uciniti kome nasilje, zulum; Hacn.iHO Ha nora HauacTH, HauacrBOBam Kora; komu silo storiti, šiloma koga lotiti. ©cnmrtigung, oljne ©etoatftgung bež (Sprudjež; necakajuci izrek*' HeneKaioliH H3pene; nečakaje izreka. ©etuebr ($euev=); puška; uymKa; puška. — unterlafjene SSertoaljrung etnež©etoelji'ež; propuštena pazka na pušk"- iiponyuiTeHO ijBaH-b nyiuKe; opušcno čuvanje (nespravlj enj e) p u ^‘ e ' — tuegen untetlaffener ©erttmljrung einež ©emeljrež ; radi toga, što J f propustio paziti na pušku; 3dor't riponyiuTeHor , B 4\BaH/i uyfOZ e ' za to, ker se ni pazilo na puško. ©etuerbe ; obrt; odpri,; obrtnija. ©crnerbš » SBefugmjj ; pravo na obrt; npaBO odpra ; pravica, d°V u ' šcnjc obrlnije. — = asetrteb; obrtovauje; odproBank; obrtovanje. — = SSudjev; obrtniške knjige; odprHHiKe KHbHre; obrtnijske buk» e — = gletp; obrtnost; odprnocri,; obrtnost. — = ©erid)t; obrtniški sud; odpili umi h cv ( yi,; obrtnijska sodnija■ — = ©efdjdft ; obrtnieki posao; oopTHHiKiii nocao ; obrtnijd %0 opravilo. — = ©efejj; obrtski zakon; saHarcKiii saKOHi,; obrtnijska postava- — = 3 n b fl bet ; obrtodržac; uvia.iani, odpra, odproniviam,; imetnik gospodar obrtnijc. — = ^ammer; obrtniška komora; odpriuriKa KOMopa; obrtnijsl' 11 zbornica. — * SEftann ; obrtnik; odprHHin,; obrtnik. — = ©tbnuug ; obrtniški ured; odprOBumn, ; obrtnijski red. — s Unterneljmurtg ; obrtski preduzetak ; odprcno iipegy 3 elie ; za}>°' četba obrlnije. — = SBeretn ; obrtniško društvo; odpnmiKo ,gpya»TBo; obrtnijd' 0 druztvo. — = SBevfaljren; poslupak u obrtskiin stvarima; odpnmiKO riocryna H ^’ ravnanje obrtnijsko. — = 93ei:^attni^ ; obrtski razmjer; odpremi) pasarbpi, ; obrtnijnka razmera. ®etim'6e* 253 ct t>ctb$ r SSerlltft; izgubljenje obrta; H3ry6.i'knh oopra; zguba °brtnij e , 93 erftdnbtgev; obrtoznanac ; koh paavMl; oopn,: zveden, znaj- den v obrtnii. \ prava. " = ®°rvic£)tung; obrtska sprava; ooprcaa cnpaBa; obrtnijska pri- -Bittž; obrtska dača; no^aTaKt o,vi. oopra; dača od obrt nije. Jeh, S8eftaUb ; stanje obrta; orani; oopra; slan obrtnije. obrtnietvo ; odpniHTrBO ; obrtnija , skupšinu obrt- V-ikov. e toetfe (trn žBcvgiu.) ; ortak rudarski; oprani pyAapciuH; rudarnik, % r,l darski deležnik ortaetvo. ortakluk rudarski; opraurBO , opraKJjhi ^ PMapcKift; rudarsko deležtvo. c toict)t; vaga; reiKHHa, Bara; teža, ragu. ___ ®tnnd)t, f. Spotco. e Unci)t tterletfjen ciner SBtttc; dati važnost molbi; jBamHTH Mo.i6y ; 1 prošnji važnost, storiti prošnjo tehtno. e,llc Sadje Bon ©eiutdjt; važna stvar; BaaiHa cmaps ; važna, zna- q imenitna, tehtna reč. * in « j dobitak ; AočbrraKi; dobiček. " a , u f ®Wtnn unb SBerluft; na sreča (na dobitak i izgubitak); na a«- ^ 0t >iram h HiTeTj, Ha epehj ; na srečo (na dobiček in zgubo). a ^9^enber ©etntnu unb jugeljenbet Sdjaben (Iucrmn cessans, dam- n,,,n eniergens); prestajni dobitak, nastajna šteta; lipecraHHbiH a<>- ^ '"‘iraKu,, HacraHiia niTera; odšli dobiček, storjena škoda. ^ Um Sptele); dobitak u igri; AoSbrraKi y Hi pu ; priigra. ' l,in,, c»t (burdj 3trbett); dobiti; &o6hvm-, dobiti, pridelati. ^ um ; dobiti u igri; a o 6 bit h y nrpn; priigrati, dobiti v igri. Cltlen ^tocejj, f. obftegen ; dobiti parnicu, pravdu; a°6mth iiapHimv, ®ehl^ a?Ay ’ d ° hiti pravdo. Cn,l ««fucbt; pohlepa za dobitkom; a;e^H 3a ao^bitkomt.; pohlep m * >0 dobičku, hlepenje za dobičkom, dobičkoželnosl. f. ©etninn.' ^ = ® n tgang; izmak dobitka ; H3MaKi AodbiTua ; odid dobička. ' Sotterie; lutrija od dobitka; .iyTpia, Ha Koioii ce a°6bih ; loterija ^ dobiček, ^ savjest; caBicTb ; vest. metnem beften 35tffen unb ©etniffen; po najboljem znanju i po a Us :. " 1,0 nabSoabvrh imamo h no AyniH; po najboji vednosti m Vesti , 254 @ewiffenš» ©cmffeuš = SSevtvefuug ; zastupanje savjesti ; aacTjnant caBtcTH • nU ' mestovanje vesti. ©ctttiffcn^rtft; sdušan; caril;cTairi>, aymeBaHT>; vestni. ©CMnffenliaftigfeU; sdušnost; caBkcTHOcrt; ^yuieBnocTb; vestno izvjeslnost; h3bI;cthocti>; gotovost, zatrdnost. ©cttJD^nljeit; navada, običaj; ooi.naii, HaBHua; navada. ©etuofniljcitč = 9icd)t; pravo po običaju; ofibiuaiiHO npnito; pravo l l0 navadi, iz navade izhajajoče. ©cttnirj = .ficmbel (@efd;dftj; mirodnica, prodaja mirodija; uprom 1113 ca 3a^HHaMa, upo^an vinpofliA ; kupčija z začimbami, z dišava# 1 *' — = •‘odttblev; mirodijar; Tpronaipi. o,vf> aannua, MHpop,iap'b : dišav 11 ’■ kupčevavec z začimbami. ©ejogctier 2Bed)|Y(, f. SBedjfd. ©iebigfeit; d anak; ,\aHairh, ^uthhitbo ; davšinu, odrajtvilo. ©ift; otrov ; oTpont; sirup. — = $aube(, ltnkfiigtef; zabranjena trgovina s otrovom; HenoB.iad beHa rproitHiia ci. orpoBOMi; brezoblastno kupčevanje s strupa#’ slrupovino. — = SKittel; lijek proti otrovu; .1 lan, o.pi, or p ob a : tek za strup. ©ilfce, f. ^nnung. ©Ute ; zemljišjiica ; aeivubHiUTHa Kiu.nra, aeM.if.HiiiTHona ; zemljisk e bukve v Avstr, nadvaj vodstvu. — Semanb ati bte ©lite bnitgen; opisati koga u zemljišnicu kao vlast' nika kakve stvari; \ 1111 caTH nora y 3eM4bHfUTHHny uao codcTBem 1 ' aa KauBe crnapii; vpisali koga v zemljiško knjigo za lastnika- ©ilt=; što se tiče zemljišnice; ihto ce th i i e aeM.ibimmnine ; zendj 1 ' ško-knjižni. — = 3(6fcl)Vettning; izpis iz zemljišnice; nariHCi. H3't 3 eivr.ibHiii rHnM e ’ izbris iz zemljišnili knjig. — = 3tnfdjtet6ung ; opis u zemljišnicu; yiiHci> y 3eMju>ninTHHny • L 'l >lk v zemljiške knjige. — = SSrtef; svjedoi-anstvo o upisu u zemljišnicu; cct^ouaHCTBO o V ,Jl1 cy y 3eM.ibHiUTHH4y; spričba knjižne lasti. — = 3Sucb ; zemljišnica; 3eMjibHiirrHa KHbiira, ae.vi.ibimiTHima: Ijiške bukve. — = Sofdjung, f. 9l&fd)veUmng, ugl. ©eiud^v. ©ivmit; kretnik; npeiueTmut h ; nahrbtni prepisnik. ©iratflt; kretovnik; npeMeheriHKb; nahrbtni prepisanec. ©mren, dueti ©ecl)fel an ^emanb; krenuti mijenicu na koga; ,, P e MernyTH m l>nnuy na nora ; prepisati menico na koga. @meung ; krennce; iipeueTHjfie; prepisan je menice, ®iro. 255 u ' kret: upeMOTT, 5 nahrbtni prepis, indosacia. 111 liianco; kret na bijelo ; upeivieTB h« 6k.\y ; nahrbtni prepisna Praznem, belem. ♦ J j • Kl 'etm : upevieTubiH: hrbtoprepism. 'SSfluE; kretaonica; iipeMema (Sarma; prepisna banka. ' ^<8; krelni; cuocotSairB a a iipeviera., npeMeraHB ; prepisljiv. ' f^tger 2Sed)fcI; krotna mijenica ; npeMema Mkmma ; prepisljiva ženica. ' Valuta: kretna vrjednoen; iipeMtviHa lspo.^nocrr,; prepisna vred- (Sif n 0 ** 1 ’ Ve ]avšina. _ a « bc i vjera ; ul; p a ; vera. -omembe« ©Iciuben betmeffeu; vjerovati komo; ubpoBaTH KOMe; vc- 01 «<1 komu, vero dati komu (vera gre komu). ( 9 veligt 01 j). vjera, vjerozakon ; uk pa, ukpoaauoHb ; vera. 5 sto so vjere tiče ; ihto ce ukpo thmo: verni. -JlbfatI; odpad od vjere; o^na^H^he o,vi* B’bpe; odpad od vere ____ Overiti se). _^ettner; vjeroizpovjednik; Bkponaiioiik,VHMKT>: vernik. tbrvettjett; sloboda vjere ; c.iooo^a ukpe ; sloboda vere■ verska loboda. ® e doffe; suvjernik : o^Houkpani. : sovernik. natjera na vjeru; nacH.iio Bkpn iiaHemeHo; nuja, silje- Q. ( ,y' e fc veri. *!*!•« ’ vjerovnik; BkpHTO.it, BkpoAajiaivB; upnik. odbor vjerovnika; o,i,6op'i, likpiiro.ia: odbor ^ laikov. ft WkUiiir^i^ . vjerodoslojan ; Bkpo^ocroHHi.; verjetni, vere vreden, jednak; o^Haiti., pašami,; enak, jednak. ^ 3 M($en &l)eikn bet^eiten; razdijeliti na jednake dijelove ; paa/vb- ^ 111 na ojhuko /yk*iOBe ; razdeliti na enake dele. jednovrstan , jednak ; eflHOBpcTaHB, ofluaiiB ; enovrsten, vnuk. ' = 6er %t0t; koj i ima jednako pravo ; paBnoiipanaH'B; imeti, vživati ^ ' >>u,Ce pravice. ^ ' ^ ere , ti^HaKOjiHiaHT,, paBHO-umaHi,; eno- llc m. ^ e >d)e Uvcunbeu ; jednolike isprave; e/gHo.ume iioiipaBe ; enolič- le Pismu, 256 (Steid?. ©Ici$ (abb.); jednako, isto tako, jcduoliko, jednoliouo ; egHaKO) paBHo, hcto toko, eAHoaHKo, egHojuumo; enako , ramo tako> enakolično. — = formigfeit; jednakost, jednoličnost; egHaKocrb, ogHO.iHUHOcrie e^HaKO.iHMHOCTb ; enukoličnost. — = ljalten, ^5 e ' nnn ^ mit cinem 9Inbcrn im SBetreff eiiter ©adje; post' 1 ' pati s kini isto tako kao s drugim kojim u obziru kakvc stvari: CTJIiaTH CT> KHMTb HCTO T8K0 Kao C'h gp\THMT> KOHMT. y 003blp; Kanite CTBapH; s kom zastran kake reci tako ravnati, kak 01 s drugim. — s Ijalten (anpaffen), bte ©trafe fott bent SSevgeljcit gletd) geljalten m fl ' ben; kazan mora biti primjerena prestupku; i;a 3 Hb Mopa oi.ith "P 11 " vrtpeHa iiperpbiueHH); kazen bodi pregrešku primerjena. — = fyalteti (fur gletd) attfefjen); misliti da je što čemu jednako; mmc-iH' th ga e iuto 'ieviy egHaao, pasHO ; enako čislati. — = lautenb (tion Utfunben); jednak (jednakoglasan); egHaKor.iaeaH'i>; paBHorjiacaHi ; enaki, enakoglasni. — = ftetten bte ©inen mit ben Slnbetn bejuglid) einer ©ad)e; smatra 11 jedne isto tako kao druge u kakvoj stvari; CMaTpaTH ogne n c ' r ° Tauo Kao gpyre y KaKBoft CTBapn; ene z drugimi zastran kol' 1 ' reči zjednačiti. — = ©tellnng bon ©ntnb unb 93 ob en; izjednačenje zemljišta; paBHO' iiojtomeHb 3eM3biuuTa n noga ; zjednačenje zemljiša. QdUid)t)cit bet ©tantžbitrger ; jednakost državljana; egHŽKocrb gp itta ’ B.iaiia; enakost državljanov. [vilo glasov — bet ©timrnen ; isti broj glasova; hctmh opoii r.iacoua; enako sto — bei ©fetct)t)eit bet ©timrnen ; kada je isto toliko glasova; naga hcto to.ihko r.iacona; kadar je ravno toliko glasov. ©lurfSttertrag ; pogodba na sreeu; na cpehy ttorogda ; pog ot ^' 1 na srečo. ©ttrtbe; milost; mkmocti,; milost. — »on ©ottež ©naben; po božjoj milosti; domioMi. MbijiocTim; l in božji milosti. — auf ©nabe unb Uitgnabe |td) etgeben; predati se na milost i nemil° s *' Ha MbuocTb h HeMbuocTb upegaTH ce; podali se na milost 1,1 nemilost. — einen ju ©nabett anfne()men ; primiti koga u milost; Kora y Mbi.»° c 1 b npHMHTH; sprejeti koga na milost. ©ttafeeit=; što se tiče milosti; iuto ce rune MbuocTH; milostni. — ; 93ewetbung; traženje milosti; TpameHli mmjiocth; iskanje tnil° sti, prošenje za milost. @itaben> 257 n «fcctt = sgtief ■ pomilovnica; noMH.iOBHHita; list milosti. ' ('Pttbtlegtum) ; povlastica ia milosti; noiuacTHpa H 3 b mh.iocth ; P r ivilegij iz milosti. ©abe; milodar; ,i, a p t. h a a. mh.iocth; milo dar. milošnja. = ®eljalt, =©elb ; pomilovina ; nOMiMOBHHa ; plača iz milosti. s ®ffudj; molba za milost; MOJifia a a MH.iocrb; prošnja za milost. ^ = SSerln^ung; danjc milosti; gi.dinl; mh.iocth; podelevje milosti. Gorica; Topima; Gorica. kie ©tafffljaft ©orj; Gorička grofija; Topnuita rpotOBiina; Gori- ■dea grofija. °^ c $> božji; domin; božji. 'Stenji:; bogoslužje, božja služba; dorocjijaienb, cjiymda domin; _ ' s t ,, d)a božja , bogoslužje. ' bienftltdie ©acfjett; bogoslužne stvari; doroc.iymedHe cTBapH ; bo~ g°sluzne stvari. ' Saftetung ; bogopsovaoje , hnla ua boga ; 6oroxyaenk, xy.ia Ha kora; preklinjanje Boga. 0 u v>crucme»t (žBe^orbe); nastojstvo; ynpaBHTe.ibCTBo; deželno Poglavarstvo. ( c cvtieur ; nastojnik; ynpaBirre.ib, ry6epHarop'b ; deželni pogla- c ‘ttbež=©outoerrteur; zemljonastojnik; yripaBHTe.ib 3eM.ik, 3eMa.u,- ~~ T' - Vn P aBH Te.ib; deželni poglavar. a bI=©outierneur ; nastojnik banke; ynpaBHTejib danite; bankin Poglavar. f. SSeraufnmg cittež ©rabež ; pobara groba ; rpodoB- ®tab CKa Kpal)a ; okradenje groba. [koleno. bet 5 $etWanbtf(f)aft; koljeno; kojiIjho (cTenein. cpo^erBa); (SBBuvbc) j stupanj, dostojanstvo; CTenetiT., gocTOHHCTBo; dostoj ^ n0f >t, stopnja. " afab emif^ev ©rab; akademicki stupanj; CTeneHT. aKageMMUKifi; "t a KageMHuniH iioguriijTu; povišati koga na (akademijsko) opojnost. ****** i grofija; rpau»CTBo; grofija. 5 C > megja, granica; rpaHHita, KpabHa Melja; meja. 17 258 (Stanj* @roitj=* što se tiče megja, granica; uito ce THie Melja, rpamma; mej nt ' — = 33egel)mtg ; obilaz granica ; očn.iaaeHfe rpaHHita, melja ; obhod mej e - — = 33ect(i)txgung ; poprava granica; HcnpaB.vbHt rpaHHija, Melja; V°' prava meje. — 5 S3efc^ret6ttng ; popis granica ; oriHCHBaHi rpaHHija, Melja ; po} rlS meje. — = šBeftdjttgung ; razgled granica ; paarjie^t rpaHHita ; razgled mej- — = SBefttmmung ; ustanovljenje granica; onpe/vfe.vkirb rpaumja; u sta ' novljenje mej. — = SSejttf; krajina; KpaaHa; pokrajna. — = geftung ; krajinska tvrgja ; norpaHHiHa tbpahhh , mplja ; k ra ' jinska trdnjava. — = Strne ; megjašni potez ; MeJjauiHbiH noreat ; mejna poteza, vrtet- — = SJlarfett fe|ett; staviti menjike; xyMKe ^H3aTH, rpaHHine CTaoHTH, CTaBHTH MeHBHKe; mejnike postaviti. — = 5lact)6nt' ; megjaš ; Meijapi ; mejaš, mejak. \rnej n ^ ! ' — = ©tein; menjik, megjašni kamen; MeljauiHbiH, rpaHiuiHbiH KaMeHt’' — = ©tteit; raspra o megji, granici; pacnpa o rpamtqH, Melj«; ra pra, prepir zastran meje. — = SSerrucfuitg ; premještenje menjika; paaMHnaiik rpannna; P re maknjenje, prestavljenje mejnikov. — = SSergleid) ; megjašno, granicno poravnanje; nopaBHaHt o rpaHHU 61 ’ o MeljH; poravnava zastran meje. — * SJfifldje; krajinska, megjašna straža; meljauiHa, norpaHHMHa c' r P a a;a; pomejna straža. — = 3etc(jeit; liumka, megjašno znamenje; xyMna, attaKT* rpan Hlie ’ znamenje meje. — = 3oH i megjašna carina; MeljauiHa, rpaHHOHa napuHa; mejni col■ — * 3oflamt; megjašno carinarstvo, carinarski ured; MeljaiuHO HapcTBO, napmiapciiiii ype,vb ; mejna colnija. — * 3oHamtž*Soca(e ; megjašna carinarnica; MeljauiHa, rpaHH*ma pniiapiiHna ; mejna čolniča. ©rafccet ; upotrebljavanje trave (pravo travu kositi, žeti, copati i Tpanapeirt;; nabiranje trave. ©ratification (©ntfdjdbtguttg) ; naknada; HaKiia^a; odškodba. — (©efdjen!) ; dar, poklon; ^api, noK.toHib ; podarilo, poklon- ©r nJiapt; poklonjeni iztisek. — s ©age (bež Sftilttarž) ; poklonjena vojnička plata; lioKjtoHbHa B ° BHHa (uoiinn'n;a ruara) ; podarjena vojaška plača. ©ratiale. 259 Bonna llOMH.lOBHHa bet ©olbatert; vojnička poiniloviua v °jaško plačilo iz milosti. ct tdl; livalati; xBaraTH; seči, segali , prijemati. gtetfen; nastati, nastupiti; HMarn ukcra; biti. cm, »m ; zbor ; 36opi>, ^pjiKTBO; zbor. %ott)efer=, 93ud)l)anblet=, ©ro^anbtet=; zbor ljekarnika, knjigotr- zaca, veletrzaca; Kpnjio akuapHHiapa, KHbHroTpatana, Beanuouj- zbor lekarjev, Icnjigarjev, velikokupcov. to bIict) C j. sjtugrtff; grubi napad, nasrt; rpj6o Haua^aHt, HacpTt; lP'obi napad. “ = j veliki; veli, pra-; Beaniiin, npa-; veliki. ' 5leltetn; djed i baba; A'l ; A'b h oafia ; dedi , ded in babica. " ©nfel; praunuk; iipa^njuh, npajHjua; povnuk. ” ovitji; veleknez, veliki knez ; Beanuin Kne3i>; veliki knez. ” Surftentfjum; veleknežtvo, veliko knežtvo (9Ml'be) , velekneževi- na ) velika kneževina (8anb); Beanuo KnemiBO, Beanua une;ue- B HHa; velika Icnežija. ' $; podstava. — ber @ntfd)etbung eirte Urtunbe ju ©runb fegett; osnivati riješenje ^ ispravo kakvu; ochhboth ptuieHt Ha HcnpaBy KaKBy; razsodbo pismo opirati. — UMč etner @a$e ju ©runbe Itegt; na što se stvar osniva, što je stvari temelj; Ha i ieiwy ce kokbo CTBapi* o črnina ; na kar se reč opi’’ a > v čemur je reč vtrjena. — etrnaš »on ©runb aug (grunbltcfj) »erfteljen ; temeljito što razumjeti; TCMe.u.HO ihto paay\ikTH; kaj do trdnega, stavno razumeti, — (UrfflC^e); uzrok, povod; y3poKb, noBO/fb ; vzrok, pričina. — um ben ©runb bež SKMffenč fragen; pitati za uzrok znanja; ribira' rH 3a y3poKT> 3nami; pračati za vzrok znanja. — auf ©runb etner SSerfugung ettoaž »eranlaffcn ; učiniti što na temelj 11 naredbe kakve ; juhhhth ihto hobo^omi. napele naKBe ; n<1 podlogi kake naredbe, opiraje se na kako naredbo kaj n(l ' praviti. — (9le$t), etroal mit ©runb beforgen; pravom bojati se čega; uera e* npan^ovn. 6 o ar h ce ; vzrok imeti, se česa bati. — JU ©ritnbe geljm; propasti; nporiacrn; poginiti, konec vzeli. — JU ©tunbe rtc^ten ; upropastiti ; ynponacTHTH ; vničiti, pokoli' čati. ©runb = 93eft|; posjed zemljišta ; upnieHtaHt 3eM.tbHurra ; pose^ Zemljiča. — * 23efi|jer ; zemljoposjednik ; npHreHtarejb 3eM.rk, cnaxia ; * ein ' Ijični posestnik. — = SSeftnnbBertrag ; zemljouporabna pogodba (pogodba za zemlji 8 ’ 11 zakup); norogfia o 3eM.ibnuirnoM'h 3aKyny; rabokupna pogodbd za Zemljiče. — = 33udj; zemljišnica ; 3eM.tbHiHTHa KHbHra, 3eMJibHuiTHHna ; ze,n ' Ijična knjiga (gruntne bukve). — 5 SSudjčbeamte; zemljišnicni urednik; ‘ihhobhhkti (ypeAHHK"b) n P 11 nosemo seM.iiiHiiiTiibi KHbHra; urednik pri zemljični knjigi, * e1>l Ijično-knjižni urednik. — = 33ud;ž'®trector; zemljišnicni ravnatelj; ^HpeKTopb Bol;eHfl 3e> * jbHUiTHM KHbHra ; vodja zcmljisne knjige. — = 33ud)Ž s Stmtionč = sibjunct ; pristav zemljišničnoga ravnatelj 8 *' vil ’ npHCTasHHKr, flHpeKuie BoljeHH 3eivubHHiTHbi KHbHra; adjunkt zco 1 Ijično-hnjiinega vodstva. ■— s 33ud)Ž=@rtrnct; izvadak iz zemljišnice; imBO/rb H3T> 3 eMJibHiu TI,e KHbHre ; izpisek iz zemjičnih bukev. ©ritni* 261 ® r unl» = 39u(^žfu£>vet; voditelj zemljišnice; bo^htcjf. 3eM4i>HiiiTHO R HbHre; pisavec zemljisne knjige. ~~ ' ®U o 3eM.ibHiirrH0H KHbnrH; Postava od zemljisnih knjig. " = 33ucf)žtnam:pulatioil; rukovanje zemljišnice; pjKonoljeHk 3eM- “'bHniTHe KHbnre; ravnanje, manipulacija pri zemljisni knjigi. ' SSudjgfjtanb; stanje zemljišnice ; CTaHt 3eM.ibunrrHe KHbHre; stan z em,ljišnih knjig. ~~~ = ^Udjgtare; zemljišnična odredbina ; 3eMjbHiuTHO-KHbHiKiia TaKca ; faksa od zemljisnih knjig. ~ 6utJ)erItd)er 3lct; zemljišnicno djelanje ; 3eM.ibHiiiTH0-KHhHiKH0 flk- aank; djanje, ki se tiče zemljisne knjige. spoj zemljišta; 3eMjib0Cii0H, enoti 3eivubHiiiTa; vkup ek, Zvezek Zemljič. = SMenftbatfeit; zemljišna služnost; 3eMjibmiiTHa c,xyiK6eHOCTh ; zemljišna služnost. z ®tgentt)mn; zemljovlastništvo; coScTBeHOCTb 3 eM.ibHima; zemljis- na last. - ©igent^iimet; zemljovlastnik; coSctbchhkt. 3eM^bHUira ; zem- Ijlšni lastnik. = @Utlaftung; razterecenje zemljišta; o6e3TepeheHk aenubnniTa; °dveza, razbremenjenje zemljis. ' ®ntlaftungžgefdjaft; posao oko razterečenja zemljišta; nocao oko ° be 3 TepehHBanH 3 e»MbHiiiTa, 3 eivubo 6 e 3 TepeTHbiH nocao; opra- Vl l° zemljiSne odveze. - Sntlaftungžraffa; pjeneznica za razterecenje zemljišta ; niHe3Hnqa aa o6e3TepehHBaHk aenubiuiiTa, 3ejvuboo6e3TepeTHa ntHe3Hnna; dtiarriica zemljisne odveze. ' ®tttlaftungž=8atlbeŽCOmnuffton; zemaljsko povjerenstvo za raztereče- "Je zemljišta; 3eMa^bCKa KOMMnccia 3a o6e3TepeliHBaHb aeivubHUiTa; deželna komisija zu odvezo zemljis. = ^tragnijr, zeinljišni dohodak, dohodak od zemljišta; 3e?wubHiiiT- Hwft A°xo/\aK r b, 40x0431:% 041. 3 eM.ibnuiTa; donesek, dohodek iz Ze mjlša. 311 $VWdjtetl; Ijetina ; jrlsTHHa ; letina, zemljisni pridelek. ^tttag^ctjd^utig; procjena zemljišnoga dohodka; npoivfena 3eMJibii- 111 ra > cenitev zemljisnega dohodka. 262 ©ntttbs ©r«tt& = §effe; temelj; Te.vie.ii,; podstava. — =©ebu^V; zernljišna pristojbina; aeM.u.rmiTHa npHc roHdriHa; zeta' Ijišna dav sina. — - -§err; vlastelin; rocnogapa. aev.rlj, B.iacrejiHHii; zemljišni Q°' spod, grašinjak. — = ; vlastelinski ; rocnogapcrdfi, B.iacTe.uiircKin; grašinski- — = Sage ; temelj ; 'reiviejii. ; podloga. — = Stntett einež ©efejjež; temeljni potezi zakona; ochobhh, reMeM^ 11 riOTe3H 33KOHa ; osnovni orrti postave. — ' ^JadjtBevtrag ; pogodba zemljišnoga zakupa; norog 6 a 3 eM. 1 r.mil 1 ' h o ra. 3 artyna ; pogodba zemljišnega. zakupa. — = ^fanb ; zernljišna zaloga ; 3 eMabHinTHr.n 1 3ajiora>; zemlji^ zastava. [račun- — = 9ted)nurtg; zemljišni račun; 3eM.tbHiiiTHbift paujaia.; zemljisk l — = SledjtUtrtgŽprotofoIf; napisnik zemljišnih računa ; 3 ariHcriniia> 3 elW ar.HiiiTHM paujna ; zapisnik zemljišnega računa. — = £Re<; temeljno pravo; ochobho, TeMejibHo npaBo; podstava 0 pravica. — = (©eftnmtng); mišljenje; MHinakHk; mišljenje. — * (Stegel) ; pravilo, načelo; npaBnao ; pravilo, vodilo. — = ©teuev; zemljarina; 3e.\u apnua ; zemljišni davek. — = @feuet})roSi|oriltnt ; privremenstvo zcmljarine, privremeni zakon 0 zemljarini; npHBpeMeHbtft aauoiia. o aeM.iapuHii ; začasnost, začasa 0 naredba zastran zemljišnega davka. — = ©tiuf; zemljište; KOMaga. seMatHiirra; zemljiše. — = SSerfc^td&Utrg; zapis zemljišta; iiperiHcatrb seMabHiiraa; zap ii: zemljiša. — = 3 er f^(futig ; razkomadanje zemljišta; pasKOMagaHb 3e.v1.vb ; ? ’ tfS kosba , razdrobljenje zemljiš. — = 3 er fi ll< S u wg§tai6eire; tablica o razkomadanju zemljišta; Ta 6 .i ||,,:l oga. pa3K0MagariH 3eM.vb ; razkazek zastran razkosa, zemljiš. — = 3il'š ; zernljišna dača ; nogaTaKa. oga. 3eM3bniiira; zernljišna rest, odrajtvilo. — * 3 % e drtež ©efe^ež; temeljne črte zakona; ocHonHe apa-e san 011 ' 1 osnovne črte postave. ©run&ctt jttf) a«f 3 eu 0cnfc^aften; osnivati se na svjedocanstva ; ocm |B ‘’ th ce na cnkgouaiicTBa; opirali se na svedočbe. — beri SSetnetž auf Urfuiibert; osnivati dokaz na isprave; ocHHBa - rn A° 11037 . na Hcnpane; opirati dokaz na pisma. — gegrunbetc $offnung; tvrda, temeljita nada; oenonana, reMeJinn 1 ’' Hageatga; vtrjeni up. ©rilnben. 263 ®*unbeit, gegrunbete §ur$t; temeljiti strah; ocHOBaHMft, TCMejinH- ™ft CTpax’£,; vtrjeni strah. " ( e «i$ten) etne Stnftatt; zamelnuti, utemeljiti zavod; ocnOBaTH, jTeMeatHTH aaBe^euli nauBO ; ustanoviti napravo. (®tunb tegen) ; položiti temelj; no.iOHiHTH Tevie.u., ochobte,; pod- lag ° napraviti, narediti. Witber; utemeljitelj; ocHOBaTeai., yreMejT.HTeji>; ustanovitelj, Stanovnik. deželno). hetiiium; nastojstvo, nastojništvo; ynpauHTeaBCTBo; poglavarstvo »bett i forinta; opHHTa ; goldinar. ~~ = §Uf; forintski hod; n>opHHTCKiii xoat,; goldinarsko merilo. ~~ Stocmjig « ©ulbenfuf; dvadesetforintski hod ; ABa/;eceT ; dvajsetgoldinarsko merilo. , f. ©Ute. ultbudj, f. ©Utbudj. ; valjan; Ba.iHHTb; veljavni. valjanost; na.iHHOCTi,; veljavnost. > dobro ; go6po ; blago, posestvo. f. no- unberDeglidfjež ®ut; pokretno, nepokretno dobro; K I'eTHo, HeiiOKpeTHO godpo • premakljivo, nepremakljivo blago. ftine ©uter abtreten ; ustupiti svoja dobra; cboh /točpa ye.TyiiHTH ; P r epustiti svoje premoženje . •£>«be unb ©ut; imovina i posjedovanje; HMaHt n Ao6po; imetik, Premo: enje. 5 11 ®Ut fommen; biti, doci na korist; 6 mth Ha xacHy, KopncTt; biti na korist, na hvalo priti. 5)88 ^anbelžbuif) fotl 9lfleč entljalten, tcaž betu ^aufmantte ju ©ute ^Utiut; trgovačka knjiga mora sve sadržavati što trgovac imatražiti; r ProBa>iKa Kiu.Hra mia ene ca/jpataBaTH, hito TproBaivi. hmb iipn- MaTH i kupčijska knjiga ima vse v sebi zapopasti, kar ima kupce- ©utT. ec . tirjati ' ^ > što se tiče dobra ; ihto ce THne potipa; kar se tire posestva. 33eft^er; vlastnik dobra; npHTemaTeJtb ^o6pa; posestnik. ' ; gospodar dobra; rocno/tapt ^o6pa ; gospodar posestva. - ^orper obrtgfeitMjet; dobro poglavarsko; noruaBapcKO /;o6po; y° s 'poskne posestva. Untert^au; kmet; nogauHKT. A°6pa, kmctt,; podložnik. SBettlj; vrijednost dobra, robe; Bpe/tHOCTf. godpa ; vrednost bi, a 9a. u tcr= 3 Xt>tretung ; ustup dobara, robe; ycTynjitHk, yc r ryiri> godapa; P 1 e pušenje premoženja. 264 ©liter. ©utcr=91nnmfltng; uputa na robu; jrijhenb Ha ^oOpa; nakaz na blag 0 ' — = SlltŽftietŽ; izkaz dobava, robe; H3Ka3T> goOapa; izkaz blaga. — = SSeftefler, f. §tacl)tenmaiiet. — * ©emeinfe^aft; zajednica dobava; 3 aegHHna /;o6apa; ckupn° S; navspolnost blaga, premoženja. — JPttfdjen ©l)egatten; zajednica dobara megju mažem i zenom; 3 »eg' h n qa ,;o6apa Meby cj npjra; vkupnost premoženja med zakonski 01 ' — = 3iaml)aftniad)ung; naznaka dobara poimence; HMeHOBaHh godap 8 ’ Ha3Ha l jeH'k gooapa iiOHMenne; naznanilo premoženja. — = SSerinaiter ; upravnik dobara; jiipaBUHim ^ooapa; oskrbnik V °' sestva, blaga. — = Sktjetcfjntjj ; popis, kazalo dobara, robe, stvari; noiiH t, na 3 H a uernb /;o6apa, CTBapift ; zaznamek blaga, premoženja. ©utadjten ; mujenje ; MHbme ; mnenje. — fetn ©ntadjten abgeben; dati svoje mujenje; ^oth cboo MHbm 6 ’ svoje mnenje od sebe dati. ©utactittid) ctrociž etnbegletten; predložiti što sa svojim mujenjem; y 3<6 ihto CBoe Muhiiie upe^.ioiKUTH; predložiti kaj s svojim, mnenje 0 vred. ©utbeftnben bež Sttcfjtetž; sueevo mnjenje; c^iiicKO MHtHie; mnenj 6 ’ sprevid sodnika. ©uttmben (in ber Slecfjnung) ; što ima tko tražiti, iskati; ihto h* 13 tko TpaiKHTH, hckoth ; kar ima kdo tirjati. — etn ©utljaben non 20 fl. bet ^entanben Ijaben; imati tražiti 20 fori" 11 od koga; hmoth ogt Kora 20 . npiiMaTH ; imeti od koga 20 tirjati. [kpj- ®utbet|?en, ettnciž; odobriti što; oflo6pnrn ihto; odobriti , potrdi 1 ©lite; dobrota; ^o6poTa; dobrota. — in bet ©lite; dobrim, lijepim načinom; ^ofipmvn., .vfcnmvib »at" homt. ; z lepo. ©iitltctjcr SSetgletcb; prijateljsko poravnanje; iipinre.ibeKO nopaiiHaH^ poravnava s lepo. — bie gforbetungen bet SKaffa gutltd) ctnbrtngen; lijepim načinom P° brati iskanja mase ; ihto Macca HMa upuMOTH, omhphbhi.imt fiy' re!li1 ’ iiokjiihth ; tirjave sklade z lepo potirjati. ©utniacbCH ; popraviti; iionpaBiiTii; popraviti. ©utredmung ; račun komu na korist; paajub, iio komt. hmo tko i" 1 upaviaTH; račun komu na korist. _ — auf ©uttecfjmmg bež folgenben 5 uracunati kome šlo na ko"* za slijedecu godili«; jpau^iiarH komc ihto na Kopncrb 3a cjikAJ* 0 '' ro^iiiiv ; vračuniti komu kaj na korist za sledeče leto. 265 ©tymnajicib giinnazijalni ; niHHa3in.ini, iii; gimnazijski, gimnazialni. vCf)rer: gimnazijalni učitelj; rHMHaaiajiHbiH jHHreai.; gimnazialni učitelj. - SeljrfteKg j služba gimnazijalnog učitelja; »rt ero rirnHasnuHora, vauTe.iH; služba gimnazialnega učitelja. "" - Sef>rjjlan; osnova gimnazijalnog učenja ; njiam., ocnoBa niMHaaia.i- Hori, vaena ; osnova , načrt gimnazijskega učenja. UlUevridjt; gimnazijalno poueavanje; mMHaaiaJiiio HacTae.iHHk; Simnazijski uk. ~~~ ' SBefett ; giinnazijalni poslovi; riiMHaaifMim iiocjiobh ; gimnazij- ske reči. "•»ttttfUtm ; gimnazij; rnMiiaaia ; gimnazija, (gimnazij). be Uttb ©Ut; imovina i posjeilovanje; n vrani; h gotipo; imetek, pre¬ moženje. nb Mt iuetrben, bež 23efd)ulbtgten; uhvatiti okrivljenika; yxBaTHTH 0,; Pun.rliHHKa ; vjeti, v oblast dobiti obdolženca. Dtutireit, 3cniaub; osposobiti koga; iipenpaBHTH Kora 3a ihto, "Phciiocočhth Kora ; osposobiti koga, fiir ein 9imt ; osposobiti se za kakov ured ; npenpaBHTH, npn- * "ocoShth ce 3a kukobt, v pega,; osposobiti se za kak ured , pri- lednega se storiti. [bijen. 0 ititirt; osposobljen; uperipaB-ikm,, npiicnocoS.rkHT,; osposo- (biiv^ 5lnfafjtg!ett); nastanjen ; CTammi ce; naseljen. °bitittrim^ fiir Se^ranftalten ; osposoba za ueilišta; iipenpaB.ibuk 3a » J^HJiatUTa; osposoba za učilisa. ' a b*bittg ( gefurjteter ©raf bon ^abžbutg; pokneženi grof Habsburški ; g ,,0 KHewenufl rpaT> Xa6c6vprci;iii; pokneženi grof Habsburgski. | ttb felt0f«it; imanje ; iivianl;, imetje , premoženje. n fc»t; pristanište, luka; npHCTammiTe, ,iyna; pristanišč , ladjiše. " ®*e^feu; pristanište morsko; MopcKo iipncTanHiHTe; morsko Č ,r istuniše. " °^ c,,= j pristanišni; npHCTaHHinTHbift; pristanišni. pristanišni ured; npHCTaHHUiTHbiit ype f yb; pristanišni ured. " ® e Ib; pristanišnina; iipHCTanwiiTHHHa ; pristanišnina. ^Soltjet; pristanišno redarstvo ; npHCTaHHiiiTHO pe^apcTBO, hojih- ^ * ba ’ V r istanišna policija. ' 3oIt, f. §afcngelb. 266 £aft. £>aft; zatvor; 3aTBopT>; zapor, zaprtje. — ^emanb jul’ ^nft bttngen ; zatvoriti koga ; nora 3aTBopHTH; z(l ' preti koga. — in bet §aft tjalten; držati koga u zatvoru ; nora y aaraopj gpntaT«> držati, imeti koga zaprtega. 4 ?flft = 33 efefyl ( 93 erl)aft=) ; zatvorna zapovijest; 33TBopHa 3anoBbcTf>j saiioiibcTF, 4a ce 3 aTBopH ; zapoved zaprtja. — = 33ttef; zatvorno pismo; 3ai'BopHo iihcmo; zaporni list. — s ©elb (SSabium) ; jemčevina, sigurnica; 33TBopHa cnrjpHHua; * a ' stava, zagotovšina. Naften, ^emanben fur ettuaž; dobar stajati kome za što, imati odgovor¬ nost za što, odgovarati za što ; gočapa, ctohth 3 a ihto; dober bitb odgovoren biti komu za kaj. — (bet ©ad)ett), bte ©aution §aftet fur bte @trafe; sigurnica stoji za ka- zan ; cnrypHin;a ctoh 3a k 33 ur,; zagotovšina stoji za kazen. — auf einern ©ute ^aften ©djulben; na dobru leže dugovi; Ha go6p) .leiue gjroBH; na posestvu so, leže dolgovi. — bte auf bent ©runbe Ijaftenbe 8aft ; teret, koji leži na zemljiitu; ,,a aeM.iHiuTj .teii;ehiH TepeTT, ; breme, ki leži na zemljišu. — e$ t)aftet ©efaljt atu SSevjuge, f. ©efaf)t; s odgodom skopčanaje p 0 '' gibelj, opasnost; ct. ogaaraHtMb, paaBjaueHiivni CKonuaHa e oriar' HocTB ; v odlaganju je nevarnost, odlašati je nevarno. Annftung; odgovornost, jemeenje; gočpocTOHHh, ogroBopnocTt) dobrostojnost, odgovornost, zaveza. — perfbnltcf)e, fad)licfye; odgovornost osobom, stvarjo, — osobna, stvarna! goSpocTOHub oco6ho (.uihho), cTBapiio ; zaveza osebna, revna■ — (tttžbefonbere bitcfyerltcfye) ; uknjižba; oco6mto nam, khi.hw h0 ’ vknjižba. — fur ettuaž in $aft treten; primiti na se odgovornost, zašto ; nopfl e3& ' th ce na ihto, CTain go6api, 3 a ihto ; vzeti na se odgovorno sl zastran česa. — ^mtanbetl § a ft abforbern; iskati od koga da primi .odgovornost za što; učna™ og r b nora, ga ce Ha ihto nogBeate; koga na odg 0 ' vor vzeti. «*£šaftuttg$ » ©titbtnbttltg ; razveza; paaneaa ; odveza odgovornosti- — = $fltd)t; dužnost odgovarati za što; gjaniocrr, nogBe3arH ce 1,8 ihto; dolžnost, za kaj odgovor dajati. — 5 Urfuttbe; isprava odgovornosti ; iiciipana, noioMb ce tko Ha att° riogBe 3 ao; zavezno pismo. j&atb ; pol, polak, polovica, polovican ; no.ia, nojib, no; pol , V°^° vični. ■§ci(6er. 267 ^oI6ct ©etDetč;’ polak dokaza; rio.ia ^OKa3a; pol dokaza. ^ en f)fllben 93etteiž Ijerffetfen; polak dokaza staviti; no.iy flOKaaa go- h «th ; pol dokaza dognali, pol dokazati. **'•*=; polovični, polu- ; ho.iobhmhmh, no.iy- ; polovični. = SSflUer ; poluseljak ; iio.iyee.i!ii;7,; pol-zemljak. ' 33l'Ubev; polubrat; rio.iy6paTT>; spolovni brat, po-poli-brat. - fcuvttg ; polurodni , brat ili sestra samo po ocu ili po materi; no- •'jpoflHUH, (ipaTT» h jih cecTpa caMo 110 0Tny h.ih no Maregu; spolovni, po-poli. - ©efctjiift; polovični posao ; no^a nocjia; polovično opravilo. ' l fl Wg ; polugodišnji, poluljetni; nojiyroflHiufti>iH , nojiyjikTin.iH ; Vol-letni. Uit)tige STuffunbtgung; poluljetni, polugodišni odkaz; nojiro^nuiHk 'MKaaant; odpoved pol leta naprej. " ®cfytDcftet; polusestra ; 11 o.iyceCTpa ; spoloma sestra, sestra po poli. ^°^boc; tvrd ; ihto ce gpHiH, iiito ctoh ; trdni. (flitltig); valjan ; BajuufB; veljavni. ^ a It6ai*ei* ©rutlb; valjani razlog ; BajiHHUH p a 3.1 o n.; veljavni, trd- oi vzrok. e,t > držati ; gpiKaTH ; držati, imeti. e * ae ®crfcimm(ung, eine £Rebc, baž 2Bort; držati skupštinu, govor, u jee; ^pjK aTH cKynuiTHHy, cjiobo, pkit ; imeti zbor, govor, go- _ Vori H, besediti. an etrte $erfon ober 93ermogen, ait etn ?pfanb ; držati se osobe, lm °vine, zaloga; ^piKaTH ce ocode h.ih HiuaHB, 3a.iora; držati se ■ °”obe ali premoženja, zastave. (fr f obad)ten), etn ©efejj, eine SSevorbttung ; obdržvati zakon, naredim; AP-koth 3UK0HT,, Hapeg6y; spolnovali postavo, ravnali po zavlcazu. v l *HterI)atten), 33ebiente, t>erbacl)ftge Cperfonen; držati sluge, držati 1 sebe sumnjive osobe ; gpjKarn oiyre , /;pa»aTH KO/ft ce6e no^o- _____ 3 P MT ejiHe oco(5e; v službi, pri sebi imeti služabnike, sunine osebe. ___ V^nfe^en), fuv ettuaž; držati; ApaiaTH 3a ihto; imeti, čislati za kaj. en ^OUCUtž fut eriiffnet; držati da je natečaj oglasen (otvoren); _____ '^ >1Kari1 A a e Hareuatt OTBopeHt; misliti, daje konlcurs razglašen. j* eman b e Ulem stnbeni gleicl) ^altett; jednako cijeniti jednoga kao u g°ga; gpatarH e^Hort 3 a paBHora ^pyroMi., e^Haito ifbHHTii ^AHora Kao gpyrora; enako ceniti, v čislih imeti enega ka- _ l0r druzega ^'eit t)dUen; imati u pripravnosti; hmoth y npenpaBHOCTH ; pri- P r «vljeno imeti.. 268 ■§alteit. ^polten, genetjm tjalten; odobriti; ogodpHTH; potrditi, pohvaliti. — tune Ijalten, mtt etwaž; ustaviti sto, prestati; 3aycTBBHTH; ustavd 1 kaj, prenehati, pojenjati s cim. ^ialttgfctt ber SKiinje; jezgra novca; earpo HOBija; jedro peneza- — (©ermdjttgfeit) ; važnost; BaaiHOCTt; važnost. •Spnltung (33enel)nten); vladanje; ApasaHb (Fuapairk); vedenje, ob' na sanj e. — bro^enbe -gmltung; prijetnja, prijetno držanje; npeTehe gp>KaH'k> upeTon; grozivno obnašanje. — etne brol^enbe .gialtung anneijmen; prijetiti, stati prijetiti; npeTHTJb ctuth npeTHTH; zažugovati, žugati početi. ^»oiuifct); porogljiv; iiopyr.u>HB'i>; zlobni, kovarni. 4?ammer=2trbetter; radnik u samokovu ; pa/jHHKT., padoTHHK^ y ca^O' Kony ; delavec v plavžu. — = Sffierf; samokov ; caMOKOBt ; plavž, samokov. — = SSBerfžcortcefftOtt; dopuštenje na samokov; gonyuiTeHi» Ha caiaO' kobt>; dopušenje na plavž. — = SBetfšorbmtng; red za samokove; caMOKOBHHKT, ; red, postava * a plavže. , A^nnb; ruka; pyua; roka. — ;5emanben ju £anben (tu ^nteceffe); kome na ruku, na k°' rist; KOMe Ha pyKy, Ha Kopncrt; komu na roko. — ju eigenen |>anben ettuaž jufteffen; dostaviti, predati kome što u v ' a ' stite ruke ; npegaTH KOMe ihto y pyi;e ; vročiti komu kaj v lasta 6 roke. — etroaž ju ©ericljtžf)cinben erlegen; položiti što u ruke suca, kod soda! ihto y ejpiiicKe pyi;e nojomHTH, KO/pb cyga; položiti kaj v sod' nikove roke. — bon uuterfcf)tebli$m £duben gefdjrteben; raznim rukama pisano; P a3 ' .1 hm h h mo pvKaua linčano ; pisanje raznih rok. — ^entanbeu £>utfce{(^e ^>anb bteteti; dati kome pomoč, pomoči koiu®’ KOMe pyuy uomoKh npyjKHTH, gaiH Konte noMohb, noMobH KO» ,e > komu pomoč podati. — 3®ntanben an £>anb geljen ; biti kome na ruku ; KOMe ubu Ha p/ uy, 6 [.it n KOMe Ma pyay ; biti komu na roko. — = aulegen, getualftfjdttge; nasilno rukostavljenje na koga; Hacu- 1110 giipaHk y Kora; posilno lotenje. — = Strbett; rukotvorina; pyKOTBop'b, pyKOTBopcTBO; rokodelo- — * geffeln ; lisičine; py hhbih okobt., aHCHMHHa ; lisice. — * gefte, f. ©etcd^rbrief. — 5 ^roJ)tte ; ručna tlaka, robota; pyMHa po6ia, T-iana; ročna tlaka- Jjanbs 269 ftttt) , (55elb (Sftigelb) ; kapara; Kanapa, na pyny; ara. ' ©elobntg; vjera rukom dana; aankrt, Ha koh e pyna gaHa; ob- Vuba s podano roko. ' Stetfltd); oeevidno ; oaeBHgHbiii; očitni. ' fjflfcen ; vukovati; pjKOBeTHTH (vnpaB.iflTH); držati, spotnovati duti, čuti tla( i spolnovanjem. ®ered)tigfett, bač ®efe|; izvršivati, rukovati pravdu, zakon; H3B piHHBarn, pyKOBOTHTH npaB/;y, aaKOMT); izvrševati pravico , Postavo. ^te Uc6etWad)ung ; imati pripazku ; bo^hth iio,y3npanb ; prigledo- Va ti, občuvati. ''£>flbung ber ©efe|je, etne§ SSerbotež; rukovanje, izvršivanje za- 0,la > zabrane kakve; pyKOBercTB<>, H3BpiuaHCTBO 3aKOHa, 3a6pa- He KaKBe; izvrševanje postav, prepovedi. ' ^fctltb ; pokretni zalog - ; liOKpeTHbiii, pyqiibiii aa.iorb; premak- \jiva, ročna zastava. e,B '&dnb=spfanb geben; založiti pokretnu stvar; aa.ioHiurii uonpeTHy Craa pb, pjaiibiii 3a.ioi"b; zastaviti permakjivo stvar. ettl $nnb=spfanb tcetter betpfanben; prezaložiti pokretnu stvar; pyq- Hbl ' 1 3a.ioi"b ga.it 3aaoiKHTH; ročno zastavo naprej zastaviti. ^fonbgeber; založitelj pokretne stvari; 3a.10HiHTe.11> py’iHor& sa- ' ,0ra ’ noijpeTHe cTBapH ; zastavnik premakljive reči. ^ftttibnefjnter; primitelj pokretnoga zaloga; 3a.io;i;nnKh pynHon> 3ajlora > npnMaTe^b pyqnon>, nonpenion. 3aaora; s astavojemnik t ,re) nakljive reči. ®tf)lag ; danje ruke ; gaHt pyi;e; podanje roke. r( P ■£>atibfcf)Iag ettoaž angelobett; obecati što danjem ruke; gaTH hh 111111 Py«y; s podano roko kaj obljubiti. '' ®%eiben; vlastorucno pismo; py uho uhcmo; lastnoročno Pismo. = ®dmft (Slanufctipt); rukopis; pyKOimci»; rokopis. (=@^rift etlier ^ er fon J; ruka, vlastopis; pynoiiHCT>; lastno pisanje. ~ SKSaffe; rueno oružje; pyuHO opyH>i«; ročno orožje~. u, Mugtež #alten etner $attb=3Baffc; držanje ručnog oružja bez do- Puštenja; HegonjuiheHO gpmaHt PJ”*Hon, opjitiin; brezoblaslno imetje ročnega orožja. z SSert; zanat; aaiianb, pyKOgtaie ; rokodelstvo. = SBerfer; zanatnik, zanatlija; 3anaTHHKT>, aanar-iin, pynogt.iauT>; * °i ( °delec. z S&etfžtnnung; zanatski ceh , 3aHaTJimcRm nexT>; pyKOgi.icKi» l ' exi ; rokodelska skupšina. 270 •§anfe* £»att&=2&erfžorb»uug; zauatski red; 3aHaTCKift pe^i., pjKo^t.icKiii pe^ 1 ’ rokodelski red, postava. — ' rukoznak, meno znamenje, znamenje mke; pjuho 3Ha - Menk, pyK03HaKi>; ročno znamenje, križ (podkrižanjej. ^pnnbel ; trgovina ; TproBHHa ; kupčija, trgovina. — ©tojj=; veletržtvo, trgovina na veliko; ne.inna TproBHHa, BejieTp#' tbo ; kupčija na debelo. — $Iein=; malotržtvo, trgovina na silno; Maja, enima TproBHHa j kupčija na drobno. — (®efcl)dft, Serfel)r)) ; trgovina, promet; lipoMeraHi; kupčija. — .gmttbel unb ‘JBattbel; življenje, obcenje ; iUHBJikHk, očnrreHt j življenje. ; trgovački; TpaiHbiH, rproBanain ; kupčijski , tržni. — = 9{gcnt; trgovački opravnik; TproBamtih o/pipaBHHim ; kupčij opravnik. — (©efdjaftbfuliver) ; poslovogja; iiocjiOBoba ; opravilnih. — = 23 itcl); trgovaeka knjiga; TpronauKa imonra ; kupcijske bukve. — s ©o n to ; trgovački račun; TprOBauKift pauvin,; kupčijski račun■ — = 6oa'efj)OtlbeU5; trgovački dopis; TproBauao ^onncnBaiik; kupčij' sko dopisovanje. — = $veil)ett; sloboda trgovine; cao6o/ja TproBnne; sloboda kupce' vanja. — =©ebtet; trgovacko podrueje ; ipiKHO, rproBaHKo no^pjiie; kup' čijsko obsežje. — = ©erirbt; trgovački sud; rpauibiH, rproBauniii cy,vb ; kupčijska sodnija. — = ©efdjaft; trgovački posao; TpronaMKin nocao , kupčijsk 0 opravilo. — = ©efeftfcl)aft ; trgovacko društvo ; TpronauKO ,i,py;KTBO ; kup ce ' vavsko družtvo. — = ©efe^; trgovački zakon; TpaiHbin, TproBauuin sanoin,; hup c V' ska postava. — = ©efetjbiut); trgovački zakonik; rpambin, TproBauKiH aaKOHHHti kupčijski zakonik. — = ©ffebscbltng ; trgovacko zakonotvorstvo; Tprnuo , Tprona'1 1 ' 0 3aKOHO^aBCTBO; kupčijska postavodaja. — = • < pau§ ; trgovaeka kuča; TpronauKa Kjha ; kupčijska hiša. — s $ammcr ; trgovaeka komora; r rp«una, TproBa i ma KOMopa ; kup' čijska zbornica. — = jbammergefck; zakon O trgovaekoj komori; aaiioiri 'rp< K,ie '' ■£anbe(ž= 271 1 'proBa4Ke KOMope, aanonf. o TprKHoii, TprosaMKOft Koviopo; posta- V( i Za kupčijsko zbornico. flnhdg = SJJann; trgovac; TprouaufB; kupčevavec, trgovec. 50ihttftertunt; ministarstvo za trgovinu; MHHHCTepcTBO TproBHHe ; uunistcrstvo za kupčijo. ~~ '' ^P®^ter, f. grebttžjjajuere. = ; tržište ; TpžKHiuTe, TproBamta iiinua; tržišč. ^tai• trgovacki običaj; TproBaiKO hckjctbo, TproBanhiH oon- ' la h; kupčevavska šega. = Sledit; trgovacko pravo; rpiKHO , rproBa'iKo npaBO; kup- <■jsko pravo. - @enat; trgovacki odbor; rpauibiH, rpi oBaMKiii caBin (ceHaTt) ; kupčij S J C { odbor. - jStanb ; trgovacki stalež; TproBaBKiii cTa.ieaiT>; kupčijski, kup- tev avski, trgovski stan. (@tanb bet ©efc&aftžleute) ; poslovni stalež; iiocjoBHbik cTa.ieJKf.; stan trgovcov in obrtnikov. (@tanb ber .Kauflcute); trgovacki stalež; TproBaHKih cTaae«KT>; s tun kupčevavcov. - @U;l, f. .fjanbelžptar. ^ = SSerein; f. .§anbelž=®efettf(^aft. ' S^ettrag; trgovacka pogodba; TpmHa , TproBaona noro/;6a; kupčijska pogodba. 3uftanb; stanje trgovine; CTairb 'i pioBiine; stan kupčije. " ,0, ^Clfd)rtft (fubjectib); zbor trgovaca ; tptobhhctbo ; skupšina kupčevavcov. °clit, iiberetltmž; raditi o čemu; ubHbKaTH ce, pahnem o 4ej»iy; za kaj. " ^egen ettcaž; pogagjati se za što; iioraljaTH ce 3a ihto ; pogajati _ Se Za stran česa. ^nit. f. 3Setfa|i - en; uredovati, postopati uredovno; jpegoBaiH, _____ iiocxynaTH ypegoBHO, 3BaHH'jno; uredovati. °^burften, f. £ftot|buvften abljanbeltt ; izvršivati pravne potrebe; ^BpiiiHBaTH "paBHe noTpeče; obravnavati pravdo. - u f 3Bed)feIart (93etfeljt tvciben); trgovati rojenicami; TproBaTH _____ ** HMl t®Ma; kupčevati po menično. ” te ''f)«nbe(n); pogagjati se; n oraljarn ce; pogajati se. ^ttblung (actio); djelanje; gbjiank ; djanjc. t^ine etttjtge) ; djelo ; gfc.io ; delo. !tttlbe ^atibliing bež ©cfjulbnevž; blago djelo dužnika; o.iaro, gtuo dJ>KHHKa; blago delo dolžnika. 272 •§attblmtg6=; što se tiče trgovine, poslovanja ; ihto ce 'rproBHHe, n°' caoBana THie; kupčijski. — =21cttt>en; imovina trgovine, posla; /tjroBH rproBHue, koo nprnaaH 1 HMa; premoženje kupčije. — = SStlanj; soininj trgovackih, poslovnih računa; ČHaaaHLVb 'rpr u ' o a a kij, noc.iOBHH pa'iyna ; biluncia kupčije. — =35udj; trgovačka, poslovna knjiga; rproBaiKa, liocaonHa KHbHraj kupčijska knjiga. — = ©tener (^ciufmannžbiener); trgovacki kalfa; rproBa'miH MOMaHi» Ka.ia; kupčijski služabnik. [ kupčij 6 ' — = §onb ; zaklada trgovine, posla; u-oh^t. -rproBHHe, nocaa; zaloS — = ©e|ell|cfyaft, f. .§>anbelžgefelljc()aft; trgovacko društvo; Tpnu* 0 > nocjiOBHO (tpyiKTBo; kupčijska družba. — = £auž, f. £anbelžljauž. — 5 ^3af|{»a; dugovi trgovine, posla; ^yroBH 'rproBHHe (koo n.iaharH HMa) ; dolgovi kupčije. — - ^rar, f. ^anblunggpra*. — = @pefen, f. (Spefett. <£>antmiitg ; zanat, posao; 3aHarj., iiocao; rokodelstvo, delo. «£>rtttgcitbc 3lnge[egenE)ett, f. anijangtg; nedovršena stvar, tekuci posao; HegoBpmeHa cmapi., TeKyhiii iiocao ; nedovršena, tekoča stvar. <£*anpt=; glavni; raaBHbiii; glavni, veliki, pogldvni. — = Sinit; glavni ured ; raaBHbiii ype,Vb; poglavni ured. = Služtcctž (SBerjetdjniji); glavni izkaz; raaBHbiii n 3 Ka 3 T>; gla ottl izkaz. — = 33ud(j; glavna knjiga; raaBHa KHbura; poglavne bukve. * @tb; (juramentum Iitis decisivum); odlučna prisega, zakletva > raaBHa npncera, 3aKaema, o/tayiHa upncera ; razsodna prisega■ — = @tbe; glavni nasljednik; raaBHbiii nacab^nnirb ; poglavitni dedii- — * Gstfenntnijj ; glavna presuda; raaBHa npecyfla; poglavitna i' a *' sodba. — 5 @ebtet bež Unterrtdjtež; glavno područje poučenja; raaniio fl °' Apyuie noyqaBaim; glavno polje uka. — * ©efdjaft; glavni posao; raaBHbiii iiocao; glavno opravilo. — =®e|cfywotener (im ©egenjdjse juitt ©rganjungžgef^tponten); pravi p°' rotnik; iipaBMH iiopoTHHKB; glavni porotnik. •§aupt* 273 ®runb; glavni razlog; r.iaBHbiii paa.ior-b ; glavni uzrok. ~~ '^ublung, f. .§anblung; glavno djelanje; r.iauuo gt.iank ; glavno djanje. " 3 ttf)alt ; glavni sadržaj; r.iaBHbiii cappinaii; glavni zapopad. ( norogSe; glavni člen pogodbe. " ^uartiet; glavni stan; r.ianiibiii crant; glavni stan, staniče. - Siegel; glavno pravilo; r.ianiio ripann.io; glavno pravilo. ^ ' SRonbe ; glavni obilaz ; rjiaBHbiii o6H.ia3t ; glavni obhod. ____ ' ; glavna stvar; r.iauna crnapi.; glavna reč, stvar. ^ @fld)e (^rojeji) ; glavna parnica; rjiamia napimiia; glavnapravda. ^ f Cl ^Hct); poglavilo; norjiaBHTo, HapoHHTo; poglavitni. glavni ključ; luaBHbiii K.uou-b ; glavni ključ. ®d)itlbtgev; glavni krivac; r.iaBHbiii iipuBau/b; glavni krivec. ^ @$ulbnet; glavni dužnik ; r.iaBHbiii gy;KHHK r j> ; glavni dolžnik. ^ ®d)u(e 5 glavna škola ; r.ianna imtojia; glavna šola. ©tabt; glavni grad, gl. varoš ; rjiaBHbm rpaga,, r.iaona naporna ; l/lavno mesto. Uttb Siefibenjftabt; glavni i stolni grad; r.iaBHbiii h ctojihuh ___ pa Ai; glavno in stolno mesto. ^ ^tamm (gapttal); glavno, glavnica; luaBHo; glavnica. (ganulte); glavno pleme; rjiauHO n.ieme; glavno pleme , ^ glavna cesta ; r.iaBHbiii ApyMi>, ijecTa ; glavna cesta. ®tuc£; poglavje; iviaBa, norjiaBie; poglavje. ^ ®tucf (© n ^ e ) . glavna stvar; r.iaBHbiii KOMa^t; glavna stvar. u Wmartum; glavni svotnik; rjaBHbiii caujnaii-b; glavni skupek. glavni krivac, činilac ; luaniibiii 'iHiiani., itprnianT.; glavni st °rive c . 18 274 ■§auj)t> jpaupt = Uvfacf;e; glavni narok; r.uiBm.iH japoni.; glavni uzrok. — s SSerl)anbluncj; glavna razprava; r.ianna pa3npana; glavna ob' aV ' nava, razprava. — = 95evcec£)nung; glavno računanje; r.ianHo panvHank; glavni ob raiun. — = SSerfammlung; glavna skupština; r.ianna ciijauiTHHa; gl (a ' nl zbor , shod, snid. — 5 SBadje; glavna straža ; r.iaBHa capama ; glavna straža. — = SCBerf ; glavna tvorina (djelo) ; raaBHo gi. 10 ; glavno delo. — * 3otfamt; glavni carinski ured, gl. carinara; rjiaBHHii ijapHHCi' 111 jpe^t, rji. napnHapHHna; glavna colnija. ^>auŽ ; kuča, dom; /;oM r B, nyha; hiša, dom. t — S)on $auž jlt $auž ; od kuče do kuče; o/;?. Kyhe Kyhe; od l> ise do hiše. — (gamilie, ©efd)led)t); porodica, rod, pleme; nopo^nua, p 0 ^’ njieaie; rodovina. { r0 — fatferltdjež $auž; cesarski dom ; ne capami fl,om> ; cesarski d° ' — SJtinijler ber aužmartigen Slngelegenljetten uttb bež $aufež; mims ta ‘' izvanjskih poslova i cesarskoga doma ; MHHHCTepu. H3Bain>CKH H k' ,a h nap c i;o ra ^owa; minister zunanjih zadev in cesarskega domet• — (£D£>ei\ Untev=); sbornica (gornja, donja) ; cdopHima (ropHH, A 0 ' 1 na); gornja , dolna zbornica. (baž $attž betceffenb); kučevni, domači; KyliHbiH, KyheBHt 111 ’ p, o Mahni ; hišni. — (^dužltd)) ; kučanski; nyheBHO ; domači. — = 3tpotl)ete; kučevna ljekarnica; Kyhna .vkiiapnnna ; hišna, dom lekarnica. — = Strmeti; domači siromaši; nyheBHH capoMacn; domači uboll 1 ’ — = Strreft; kučevni zatvor; KyliOBHi.iii saTiiopT,; hišni zapor. — = 23eftf) ; posjed kuče; npineaiairb Kyhe ; posest hiše. — = 33ejt(yet; posjednik kuče; iipHTeiKaTe.n. Kyhe ; hišni posestnik- — = žBuctjet (6tnfct)ret6bud)el); kučevna knjižica; uyheBHa KHbHJt 5 * 11 ' 8 ’ hišna knjižica. — = SMeb ; domači kradljivac; poinahiii, KyhHbiH Kpap.ibHnaiVB i ^ 0 mah tat. — = £>teb|tal)t; domača kragja; poaiaha Kpal)a ; domača tatvina. — = ®tenftbarfett; kučevna služnost; nyhna caya;6eH0CTi>; ^ aS služnost. — = ©urdjfudjung ; premetanje kuče; npeMeraHk Kyhe; hišna iskava. — = (gumdjtung ; pokučtvo; iiokvIitbo ; pohišje, hišna oprava. JgaitS= 275 i;yhno npaBO ; hišna pravica. kucevni teret; Tepert Ha KyhH; hišno - ^^©enofft’; kucanin; KjhanHHi.; domači, domačin. ' ; kucevna sprava; kjHho nocyi)e; hišna oprava, priprava. ' =|rnlfung ; kueanstvo, kucenje; KjhancTBo, Bjlient ; hiše- v anj e . ' •Š>aItunggfoftert; troškovi za kucenje; TpouiKOBH 3a nyheHk; stroš- z a hiševanje. [ hišnik. ' STieifter; pazikuca (pripaznik od kuce); kjKhbih HacToflHHKi. ; ' -Sned)t; kucevnik (kucevni sluga) ; Kjhm>iH c.iyra ; hišni hlapec. ' Hutter ; domačica ; ^OMahnija; gospodinja. \]iišni red. ' ^rbttung; domovnik; KyheBHbiH, goMahin pe^t, gOMOBiinirb ; __ = rat ^, f. Imučgeratf). ' ; kuče vno pravo ' (Saft, £9potIjefe) rery ie , zastava na hiši . ’ Serpitut; kucevna služnost; KyhHa cjiyjK6eHOCTb; hišna služnost. _ ' @teuev; kucarina; KyhapnHa ; hišnina, davek od hiše. ' ®Učf)urtg; premetanje kuce; upeMeTairl; Kyhe; preiskavanje hiše. SSater; domačin; goiviahHHi.; (hišni) gospodar. ^cviraltev; upravnik kuče; jnpanuTe.ib Kyhe; oskrbnik hiše. ' Sfitttlj, =aDBtttE>in ; kucanin, kucanica; i'a3ga, raa^apniia; go¬ spodar. _ ” kucenje ; raa/tKHCTBo, KyheHi ; hiševanje. ^ ■ 3 tnž ; kucevna dača; Knpia ogi. Kyhe ; dača od hiš. ^ Olietl)}tnž); kucevna najamnina; Knpia 041. nyhe; hišna najemnina. 'Bingfteuer; poreza od kucevne najamnine; /jaHana. oga. KyheBiie ^^KHpi e . d ave j { 0( i hipnih najemšin. 5 5 dom ovni, kucevni; ^omobhmh, KyhHbiii; hišni, domači. ^ ® e K&; domo vni, kucevni zakon; Kyhnbik 3 anoHa>; hišna postava. 05 r= Ultb (Staatbfanjlei; domovna, dvorska i državna pisaonica; Ha > ABopena h gpauiBiia imcapHHna, Kanne.i.iapia ; hišna, dvor- _ na In državna pisarnica. ^friutng oftervetdjift^e; domovnik austrianski; ayc’rpiMCKiii Kyh- ^ Mii pe/\'b ; hišni red avstr janskega rodu. . c f c ^ lau » razgled kuca; paarae^ank nyha ; ogled hiš. u ™ = S8efitgntp; pravo kucaranja; goiiyiuTeH'k -rproBaHa o/;a» Kyhe K yhe, noKyhapcTBo; pravica poldševanja, pohišnega kupče- Va nja. ^eitningpttg; dopuštenje kucaranje; goaBo.ieHi TproBaHa no ny- _ a ’ n °KyhapcTBO ; dovoljenje pohišne kupčije. 'ftanbel; kuharstvo; Tpronant o^a> Kyhe /;o nyhe, no Kyhaiua, ° K jliapcTBo; pohiševavstvo, pohišna kupčija. 18 * 276 •§aufu's 4?auftt = kucarski list; jihcti. Ha TproBamk nonyhapcKo; pohi» e ' v arijski list. ^OHftrcn; kucarati; TproBaTH no Kjhaivia ; pohiševati. ^paufifcr, ^auftrerin; kucarac, kucarka; xproBai;T>, TproBKHHfl n°' KjhapcKa, noKjhapt, nonyhapKa; pohiševavec. -Siaužtcf; želir, željer; jKjhanHHB; bajtar, željar. 4?au$Iicfj; kucevni; KjheBHO, ^OMaaiHk; domanj, domač. — Ijciužltc^e Sleltgtonžubung; kucevno bogoslužje; iiybeBHo 6oroc.i}" }KeH'b; domače bogoslužje. ^attarte ; pomorska šteta; noMopcna niTera ; pomorska škoda. «£>atmrtren; štetovati na moru; mreTOBaTH Ha Mopy ; V°' morsko škodo trpeti. ^patumrte ©liter; roba oštecena na moru; ecnant ouiTeheHt Ha * ! ° py; roba na morju oškodovana. ^ajnrbfptcl; slijepa igra; cuknaHrpa; hazardna, slepa igra. ^petmmine; babica, primalja; 6a6nija, npHMaaa; baba. ^JCCtlHcfett JU SJBflfjer uub JU Saub ; vojništvo na moru i na kop' 111 ’ bohhhutbo na bo^h h no cyBy, Ha Mopy h Ha KOiiHy; vojaštvo ntl morju in na suhem. ^>eft; svezka; CBe3Ka ; zvezek. •Spcgcr ; gajnik ; raHHHKi,; logar. •Spekter, ^e^lerin; jatak, jatacica; urana,, HTaumja; skrivava skrivavka. ^peiltgfeit, pabftltcfK; svetost, papinska; cbctoctb, nanHHCKa; sVcilv>erftonbigcr; vještak u lijecenju; 3nauaux, y jibueHto, koh 3 »a - 1 uhth, Bkurrain, y .vkuemo; zveden v zdravljenju, zdravnik. -Vpcitnat; zavičaj ; 3aBH i iaii; domačija, domovina , domovje. 4petmat3=; što se tiče zavičaja; uito ce THue 3aBH i ian ; — = lož; bez zavičaja ; 6e3u> 3aBHuaH; brez domovja. — s ©d)eiu; zavičajnica; 3aBH i iaftHBiii ^hcti. ; domovnica , domo 11 ' 1 ski list. — = SCBeferi ; zavičajstvo; aaBHiaiicTBO ; reči domovja. , . 4peimf«tU; ošastnost; ouiacTuocTt , ripuna^aii; vrnivni , na% a J 1 pripad. — (Ijetmgefatfene ©rbf^aft), f. ©abucitat; ošlo nasljedstvo; npHnajio Hacjik^cmo; pripadna dedina. ^eimfalt3=3lecfjt; pravo ošastnosti; npaBO ouiacTHOCTH, npn na ^ af pravica do nazajnega pripada. JgetmfaHen. 277 $e: ^ e{ ntfaUcn; oci; npmiacTH ; nazaj-pripasti. ~~~ 'MntgefatteneS ©ut; ošlo dobro; oiuao, ripnna.iio /;o6po; nazaj pripadlo blago. ~~~~ (burct) etb.Iofctt SobežfctE) ; ošlo dobro; oiiuo flodpo; pripadlo blago. letmgefattertež Sefjen ; osli feud ; oimbifi, nprniajiMii eyfl'B; nazaj pripadli fevd. ^intfallig 5 ošastni; omacTHbiii, npnna/tHbiii; pripadni, pripadli. ^mfagcit, ein ©emetbe, etn ^ttbtlegtum, f. entfagen, jutMIegen. f. SSere^eltdiimg. ~~~ 5 ©autiott; ženitbena sigurnica; HieHHTdeHa, y^aT6eHa cnrypHHga; Ze nitna zagotovšina. ~~~ = ©Ut; miraz ; Mnpa3 r b ; dota, priženilo. = SSertrag ; ženitbeni ugovor; yroBopi, o HteHHTdn h y^aT6H; že¬ nitna pogodba. 'Uincit; ustaviti, zaustaviti; ycTaBHTH, 3ayc r raBHTH ; ustaviti, za¬ greti, zavirati. ~~~ ^ie ©jecution, bte SSerja^rung, bte SStrffamfeit bež ©efe&ež; zausta¬ vi izvršbu, zastaru, šilu zakona ; 3aycTaBHTH H3Bpui6y, 3acTapk- uoctb , Molit 3aKOHa; ustaviti izvršbo , zavreti zastaranje, °vrcti moč postave. » c *abfc<3ctt, bte SMnje; obaliti vrijednost novca; cnycTHTH, odaanTH B P ( i,vnocTb HOBna; znižati penez, dnar. ~~~ b>en guten Sftuf; ozloglasiti koga; rpgnTH, o3JiorjiacnTH Kora; koga ^ °b dobro ime pripraviti. e cr nbttniti>iguttg ber 9teltgton; obezdostojnost vjerozakona; noHH- ^ 'Uanank B'bpo3aKOna ; sramotenje, zaničevanje vere. 1 et «Užfor&crtt, ^CUtrtnben; zazvati koga; n33Baxn Kora; poklicati, oklicati, pozvati koga. Lttl užforbercr; zazvalac; H 33 HBaTejib; poklicavec. ^«»sgabc ; izdavanje, izdanje; usAananb, n3/taHi; izdanje, izdajba. ^ ct(lM Žgeforbcrtcr j zazvanac ; HasBaHagi.; poklicanec. ei ‘ftuggcbcn, eine @d)ttft; izdati pismo; H3 f ;aTH nucMO; izdati, na svetlo dati spis, sostavck. ** Cc ttu?>gebet; izdavatelj; H 3 AanaTejib; izdatelj. ^Cbctlctfiett jtdj ju ettDCiŽ; pristati na što ; npncTaTH na ihto; vdati Se v kaj, privoliti v kaj. $etb cifdjaffctt bte 23cl)elfe ; nabaviti potrebna sredstva; npndaBHTH "OMaraTe.uia cpegcTBa; pripraviti, priskrbeti dokazala. bte 3«ugen borž ©end)t; dovesti svjedoke pred sud , goBecm CBk- it°Ke upe t yb cy ( vb; pripraviti priče pred sodnijo. 278 •S5crtergp. <£>erbct'flC ; noeište ; ko nam. ; prenočevališe, ostajališe. bcrg6=; sto se tiče noeišta; ihto ce Time KOHana; prenočevali^ n ' — = £)rbttUttg; red za noeišta; pegi. y Konany ; postava za prenočevanj- — =ffiatet; domačin noeišta ; flOMahiiHT. o^t. KOHana; gospodar V rC nočevalisa. ^ergcbrndtte ©etooljnljetten ; starodavne navade, -—i običaji; cTap’ 1 o banan ; stare, starodavne navade, šege. ^erfommen; starodavni, starinski običaj; cTapo^aBnaiii, cTapHHCi* 111 obamaft; stara navada. — ttrie ež .£>ertommen ift; po starinskom običaju; Hano e cTapuHcKi 11 obtrnait; kakor je stara navada, od nekdaj navada. ^»erfommlidic Strt; starinski način; no cTapuHCKOMfc obtrnaio ; P° stari šegi. — rete ež Ijerfommlidj ijt; po starinskom načinu; Rano e obamanHO, ) o6i.i'jaio; po stari navadi. •£>ctleil)cn ; posaditi; iiocjahth; posoditi, izposoditi. — bie $inber jum'93etteln ; posuditi djecu za prosjačenje; A aTH 3a npocnaeiit; posoditi otroke za beračenje. ^pertitlofc @act)e; ničija stvar; nycT0jmHa CTBapt, koh neMa ročno flapa; nikogaršna reč. čšpcrrfctmft ; gospodština, vlastelovina; rociiogiimma; gosposka, 9 r(1 šina, gospodstvo. ^errfebaftžbeft^er; posjednik gospodštine, vlastelovine; nprne# 3 TCJib rocno^iiiTHHe; posestnik gosposke, grašine. čgicrrfcber; vladar; BjiagaTe.n., B.iagapT>, vladar. ^pcrrfcf)er= ; vladarski; BjiagaTejibCKin, BjiagapcKin; vladarski. — «$auž; vladarski dom; BjiagaTejibCRin, B-iagapciiiH goMi; darski dom, rod. — = Sltitbe, crngeborette; prirogjena vladarska blagost; B.iagapcn a < 5- ,a rocTb, npnpol)ena ; prirojena vladarska blagost. ^perftctlcit (feftftetten, conftatiren) ; obstanoviti; noc r raBHTn; vstati 0 viti, na trdno postaviti. — ben S^atbeftcmb; obstanoviti stanje učinjenice; naBecTii iuto, Kal1 e br>uo, H3BecTH y i iHH'knnny; na trdno, gotovo postaviti dogo< c — etnett SSetceiž ; dokazati; gouaaaTH; dokazati, izpeljati dokaz. — (etneuetn), bte Stcfjtuitg pot betrt ©efe|e ; povratiti, ponoviti p°®*'° vanje zakona; no b p ax urn 11 o i ut o n a n b aaaona; ponoviti spoštovanj postave. — bte ©idjetljett; povratiti sigurnost; nonpaTHTH cnrypHOCTi>j n novo ustanoviti varnost. [klatiti sC ' <£>etmnsief>en ; skitati se; CKHTam ce; vlačugati, potepati, poti' ikath tjmimjieljm. 279 ct Um$id)Cttt>et! SebenŽtDčinbel; skitačko življenje, skitnja; CKHTaiohiii »hboti., ckhthh ; vlačugarjenj e, vlačugarsko življenje. Pcrtiotrufctt einen Slec^tčftrrit; zametnuti parnicu ; ripoH3BecTH riap- " H Hy, 3aMeTiiyxn napHnpy; priložnost, početek k pravdi dati. " CC J°0 j vojvoda; BoiiBO/ta; vojvoda. - cr Jogtl)um (SButbe) ; vojvodstvo ; bohbo^ctbo ; vojvodstvo. (Sflltb) ; vojvodovina; bohbo^ctbo, BoiiBO/tHHa; vojvodina. v J l c 5 pomoč; noMol)b; pomoč. ei 0enmad)ttge; samovlastna pomoč; cavtoB-iacTHa noMohb; samo- iastna pomoč. 5 lt t (Sntttjetc^img etttež SSerf)afteten; pomoč zatvoreniku da oteče; 'lOMoliH 3aTBopeHHKy, yaniueimiiy /ta yTeue; pripomoč k pobeg- n jenju zaprtemu. *TeIeiftung titatettelfe; pomoč materialna; MaTepia.iHO noiviaraHt ; Materialna pomoč. Uog ; bez pomoči; 6e3b noMoha; brez pomoči. 5 pomočili (što se tiče pomoči); noMohHbia (iiito ce xa*ie iio- Mo, 'H) ; pomočni. " = 5tbteffe; molba za pomoč; axpeeca 3a noMohb; prošnja za pomoč. ^ * SKmt; pomočni ured ; noMohHbia ype/tx>; pomočni ured. ' ®tt'beiter; pomogač ; noiuaraMb; pomagač. 5 ©elbet; pomočni novci; nOMohmi hobiju ; pomočni dnarji. SKittel; pomočna sredstva; noMohHa cpe^cTBa; pomogleji, po- ^ M očki, poslužki. = trgane ber pomagala redarstva ; oprana pe/tapcma, rio- ; pomočni organi policije. = ^etfonale; pomočno osoblje; noMobHO oco6.rk; pomočno osebje. Sfiifjenfdjaft; pomočna znanost; noMohHa Hayna, 3HaaocTb; po- ^ n ‘°čno znanstvo. ''Soltamt; pomočni carinski ured, p. carinara; noMobHbiii ijapiiH- ype ( fb, n. itapaHapHHita; pomočna colnija. n unb jurutf, j. 33. SRetfefofien; onamo pa natrag, n. p. troškovi za P u t onamo pa natrag; OHaiuo a Harparb; tj e in nazaj, n. p. stroški $in za pot tj e in nazaj. $ rtu $0tibc bon (Saffen=2Im»etfungen; izdavanje pjenezničnih doznaka; H;i A:ut;urb jnjTHHita nbiiesnHOKU Ha uaccy; izdanje dnarničnih ** ukazov. l,,0 «%bcn, Stbfcijttfteit bon Urfunben; dati, izdati prepise od ispra- Va ’ H3 AaTa nperiace ojb acupaBa; izdati, dati prepiske pisem. Il betntj); smetnja, zapreka; cjierafi, 3aripena; zadržek, overa, Za prelca. 280 •§iubevnt(fe. egnnbetniffc tn ben 5fieg legen; smetati kome; caieTaTH Kowe; zadrd' 6 komu nasproti postavljati. 4pittldttgltclj ; dovoljno ; aobojikho; zadostni. — Ijtnlangltdje 33etbetfe; dovoljni dokazi; goBOjibHH /*OKa3H; zadostni dokazi. — oljne Ijtnlangltdje Urfadje; bez dovoljnog uzroka; 6e3B /;oBo.ibHor a y3pona; brez zadostnega vzroka. dpittrcičljctt, fotoett baž IBernibgen ^turetd^t; dok bude imovine; ^octh* 30th , ,-joK.ie mviairk /tocTHHie, floiue HMaH'U flocxae; zadostHh — dokler bo premoženja. JpinticbtcH ; pogubiti ; iiotjohth ; pogubiti, ob življenje djati. egntmcbtuitg; poguba; ry6jrkHk; poguba. čgnntrtngeben, etn Slnleljen ; ostaviti zajam ; ocTaBHTH ce, 3 anMa ; p u ' stiti zajem. — etne ©adje (jtdj etnet ©adje bcgeben); ostaviti se kakve stvar*) oc r raBHTH ce k a Kit e cTBapn ; znebiti se reci. ^intnnbnltiutg (SSorbeugung) bon llntnljen; sačuvanje od nemira , caujBaHt o/VB HeMHpa; obvarovanje nepokojev. — (Stnljalt) bon SSebvuditngen; obustava tlačenja; o6ycraBa TJiateHf* > ustavljenje tlačenja. — (SBegfdjaffttng) ber .fnnbentiffe; uklona smetnja; yK.ionbirk ciuen ***) 3aiipeita; odprava zadržkov. e^intanfc^cit; nepaziti na što; HenasHTH na iirro ; v nemar pustiti. — 3jem octubhth aiTO ko/;b nora, /;ara KOMe ira ocTaBy; položiti kaj hranvo, shraniti kaj pri kom. dpitttctdcger ; davatelj naostavu; iiOK.ia/;aTe.ib, /jaBaTe^b na ocTa*0’ položnik. e^intcrlcgung; dtivanje na ostavu; /;aBaH r b na ocxaBy, ocxan a ’ shranitev. čptittcrlift ; lukavstvo, lukavština; .iy Kanemo ; potmajenost , ko car st 10 ^iutcrliftig ; lukav; jiyitaBB; potmajeni, kovarni. ^intcrmnnn, f. 9ladjmann. <£n'c() = SBefteuerter; tko mnogo poveze plača ; tko mhoto nope3a n.ral' 1 mnogo, visoko obdačeni. 281 Baiue BbicoKopo^ie 5 ■§odj» = ©ebotett, (Suet; vaše visokorodstvo ; vase visokorodje. = ®crtcE)f; gubi liste ; ry6n.iHUJTe; pogubiše. Io6ItC^ ; preslavni, visokoslavni; BbicoKOCJiaBHbiii; preslavni. = Sftetftev ; velemeštar; BpxoBHbift MaflCTopi.; veliki mojster. = 'Situle ; veleučilište ; BbicoKa niKO^a, yiHJimiiTe; vseučiliše. = veleizdaja; n 3 g a it c t b o o m o b h h e; velika,visoka izdaja. = SSetrat^er ; veleizdajica; n3/i,anna aomobhhc ; visoko-izdajnik, Veliki izdajnilc. = ^Soljlgeboten, (Suet; vaše visokoblagorodstvo; BbicoKo6^aropo^ie, Ila,l| e; vaše visokoblagorodje. = SBiivbert , (gvter ; vaša prečastnost; npeuecTHOCTb, Baiua, vaša " Pvečastnost. 0c bftbcfteuertet ; tko plača najviše poreže; tko HafiBbiuie nope3a fiJiaha ; najbolj obdaceni. X,, ct 5 piljar; nnjiapT>; prekupec, branjevec. " °cfle tc i; piljarenje ; nHjiapcTBo; prekupcija. 15 dvor; /jnopi; dvor. 2 a Hod)fter $of J višnji dvor; npeBbicoiiiit flBopi,; najvišji dvor. ' = i dvorski; ^BopcKm; dvorni , dvorski. ' %ent; dvorski opravnik; ^BopcKiii o,;iipanHHH'b; dvorni opravnik. ' %Ttt; dvorski ured; ^nopcKiii ypeg r b; dvorni ured. SSeantte; dvorski urednik; ^BopcKiit ype/;HHK r B , uhhobhhkb ; dvorni urednik. ' ^cf^tuerbe; pritužba dvoru; Tyai6agBopy; pritožba dvoru. ' 53ejt|er (.§ofner); dvorovnik; ripiiTeHiarejib ^Bopa; imetnik dvora. ^3utgtt>ad^e; straža dvorske klile; /jBopcKa rpagcua crpama; stra- ^ Za dvornega grada. ' ^Metifte (etne llntertfjančberbinbltc^fett); dvorske službe; ABopcue ^ c,1 J>K6e ; dvorske službe. ' ^ammet; dvorska komora; /\BopcKa Koviopa; dvorna kamera. ' ^fltttntct tn SRunj*] unb S3ergwefen ; dvorska komora nad pjenez- n istvom i rudarstvom; ^Bopcita KOMopa 3a cTnapu HOBiaHe h py^o- ._ °nne ; dvorna kamera nad dnarskimi in rudarskimi rečmi. ' ^ctnjlei; dvorska pisaonica; gBopcKa Kanqeajiapia, imcapHuna; ^ dvorska pisarnica. Sefyengetid)t; dvorski feudni sud; guopciUH <3>eyflHbiH cy^'b ; dvor- _*^a f evdna sodnija. ^benttdjtet; dvorski feudni sudac; aBopcKiii eyAHbiit cyaia; ^ dvorski fevdni sodnik. dvorske knjige; flBopcKiH cto.ii.; dvorske knjige. 282 «of. ^of = tpoftttettmiltuttg; dvorska uprava pošta; copato ynpaBH're4&" ctbo noniTe; dvorna oskrbnija pošt. \p eC ' ■— = SR ati); dvorski savjetnik; ABopcKifi c;usi.TiniK r L; dvorni svetova- — = SRecutŽ ; utečaj dvoru; jTeuaii /jnopy; rekurs k dvoru. — s ©cfjmufptelet; dvorski predstavljač; ^BopcKin npeACTaB.i/m>; i{t r(L ' vec dvorskega glediša. — s (gtaat; dvoranstvo ; ^Bopcua CBnxa; dvoranstvo. — = ©telle; dvorski ured; ^Bopcua cayai6a; dvorski ured. — * Si^eater; dvorsko kazali,ste; ^BopcKO no3opiuirre ; dvorsko gledišč. ■— = 2Btrtl)fcfjaft; seosko kucanstvo; /jBopcKo raa^oBaHk, KjhaHCTBO) selsko gospodarstvo. — = 3afylamt ; dvorski izplatni ured; ^Bopcuitt H3riJiaTHMH yp e A* f ’ dvorski izplačevavni ured, izplačevavnica. | ,v>r! ' <£>Dffnuttg$fnuf; kupnja nade; kjiihh na^eui^e: upnikup, kup upa ne ^ppjjeit, f. f.; c. kr. visost; m.icouecTBO, bmcokoctb, 4. Kp. ; c- k r ‘ visokost. 4poJjeitSred>t; pravo veličanstva ; npaBo BbicouecTBa; pravi c; dovoljenje za rudozdelnico. ^ ' ^efen ; taoništvo ; tuohhutbo ; rudozdelstvo. & ' 3infcn ; talovnina ; Ta.iOBiiHHa ; rudozdelnina. eOtt)cf; nepokretni zalog; iienoupeTHa sabora, xHnoTeua; ne- Vi emukljiva zastava, hipoteka. W^Far; što se tiče nepokretnoga zaloga; ihto ce THue HenoupeT- 116 3a -*ore, xHnoTeuapHMu; zastavni, hipotekarni. ' Sotbetnng ; iskanje nepokretnoga zaloga ; xnnoTeuapno h čitank, ^ 11 ( -n a h k HenoupeTHe 3ajiore: zastavna tirjava. ©lanbtger; vjerovnik na nepokretni zalog; XHiiOTeuapHMH Bkpn- ^ re -it, BkpuTejib Henouperae aajiore; zastavni upnik. ; založeno nepokretno dobro ; xnnoTenapno flodpo, 3ajioate- 110 I,e uoupeTHo ^o6po; zastavno blago. ® a ft; teret nepokretnoga zaloga ; xHnoTeuapnHH TepeTB, TepeTB ^ 1|<;| i0KpeTiie 3ajiore ; zastavno breme. thflinbe; isprava o nepokretnom zalogu; XHnoTeuapna ncnpaBa, Hc,I P a Ba o HenoupeTHOH 3ajiorn; zastavno pismo. 284 •$?9po%tar« = SSerf(^ret6ung; upis na nepokretni zalog; xnnoTeKap' hhh 3anHcii, 3anHCB na HenoKpeTHy 3ajiory; zastavni vpis, zapi g ' $>t)potfychnbiid ); knjiga nepokretnili zaloga; KHimra iienoapei' 111 ’ 1 3a.iora ; zastavne bukve. nesiguran; Hecurjpam,; negotov. — (nt<|t ridjtig geftellt) ; nepravi; HeripaBT,; nevgotovljen. ^Iltjrien; Ilirija; Hjunprn; Ilirija. ^ontgreid) 3fltytten; kraljevina ilirska; Kpa.vtBCTBO M.uiHp cK0 ’ Ilirsko kraljestvo. [nepremakljiv"" ^mmobtlien ; nepokretnosti; HenoKpeTne crnapn, nenoKpeTHOcTH i ^mpfitng ; cijepljenje; Ka.iaM.itut 6 othhh; cepljenje. ; što se tiče cijepljenja; ihto ce na.iaM.vkHH čothhh TUi e ’ kar se tiče cepljenja. 5 Sltjt; Ijekar od cijepljenja; .vknapTi, koh 6oiwk ita.iaMU ; zdtW nik za cepljenje. * ^Srdmie; plata za cijepljenje; Harpa/;a 3a KajiaMjkH-k doritHH’ darilo za cepljenje. s ■8 eu S n tp i svjedocanstvo o cijepljenju ; CBtgoaaHCTBO o Ka.taM.itH 10 6o rima ; spr ičevalo cepljenja. ^mputotion, f. Suredjnung. ^nbegriff poit ©adjen; skup stvari, uzimanje stvari skupa; ck) 111, cmapiit, y3Hviaii'l; cTBapift cityna; reči skup. ttttt ^utegvtff; uzimajuci skupa; y3HMaiohncKyna; z-vred, — a ^° sC (več reči) skup vzame. Sncaffo, f. (Etnfafjtrung. ^ncibcnj = ©tretttgčeit; megjuraspre; Meljypacnpa, n3MeljHa pacnp a ’ vmesni razpor, medprepir. = UttfjetI; megjupresuda; Met»ynpecyga, ii3Mel;na npecyga; vm esna sodba, medsodba. Sitdufittc; ukljucno ; jjueotho ; vštevno, vstevši. ^ncontpctenj bež ©eridjtež, f. competent; ncnadležnost suda ; HeIia '' .teaiHOCTb cy^a ; nepristojnost sodnije SttCorporiren; pridružiti, sdružiti; yxt.iiocTaBiETH, cacraBHTH; V< ^ ,U žiti , vtelesiti. — tncor^orttte Sntlbet; sdružene zemlje; yTk.iocTaB.vtne 3 eiM.it > c ‘ ct a rut h e 3 eM. 1 t ; vdruzene dežele. SncorpDtifung. 285 ^ncotpomung (Sncotpotatton); sdruženje; jT-fcjioCTaB.i-feHt, cacTa- B.itHi; vdružba. >Mtbej: ♦ kazalo ; na3ajio ; kazalo. ličite« (ben Snber jufammenftelten); naeiniti kazalo; HauHHHTH Ka- 3a -'o; narediti kazalo. (iti ben ^nbei ettuaž einretfjen); metnuli, uvrstiti što u kazalo; Mer- »ym niTO y Kaaa.io; uvrstiti, djuti kaj v kazalo. &tb ^itb &tb tciett; obkaze; o6ita3e; ovadleji. ittibualitat; osobnost; ocoShoctb ; osebnost. lt, tbucll; osobni, na osobu , na glavu; oco6ho, Ha oco6y, Ha raaBy; osebni. tnbibibitelle ffiert^etlung; osobno razdijeljenje, razdijeljenje na glave, na osobe ; ocočho pa3/yb.vbHk; osebno razdeljenje. BbitJtbuum; osoba; oco6a; oseba. ettt)er£>Iofeg ^nbtbtbuum; osoba bez zaslužbe ; oco6a 6e3t 3acjiyat- - 5 oseba brez zaslužka. 0o fTflinetit e Utež SBedjfelž; nalegja; HaaelpiHpa; nahrbtnica menice. ^ (šmfafjtnmg bež 2ficcfyfelž ; nalegja za naplatu rojenice; najiel;- ’ IH Ua 3a nan.iaTy jvibHHpe ; nahrbtnica za prejem dnarjev in menice. ln bianco ; nalegja na bijelu; HaaeljHHpa na 6bay, 6bjia Hajiel)- 11 apa; nahrbtnica na belem, na praznem, r. nalegjnik ; Ha.iel;HHKTi; nahrbtni prepisnih. « ,Co fTotor; nalegjovnik ; naaeboBHHKt; nahrbtni prepisanec. 11 'Uren ; nalegjiti; na.ie(HTH; na hrbtu, po nahrbtnici prepisati, ^ opustiti. °°'Tirunp (bet SJBedifefvt) ; nalegjba; na.iel)6a; prenos menice po oahrbtnici. C^Selegung etner SSetlage mit etnem ©tampel); pribiljegovanje; no- Cra B.ifiHk neaaTa na upii/jarami; pripelje kolka k prilogi. f ' Snboffament. ^tt 5 SBetrteb; obrtovanje; odpTOBaHb ; obrtovanje. %nb U ^ tiC ’ °brtnost; oCpthoctb; obrlnost. u ftttc = ^rtbtlegtum; obrtska povlastica; očpTCKa noBjiacTHpa; ttQtof)tttDr J uknjižnik ; yitm>HaiHHinb ; vknjižnik. Sngrofftrctt; uknjižiti; yKHBHjKHTn; vknjižiti, v knjige vpisati. JJnbabcn; držati; gpinaTH, HiviaTH; imeti. !$nl)abet; držac; gpmajiaivb, HMajiaipi.; imetnik. ^nljabuitg; držtvo; /jpaiaHb, miank; imetje, dek, obsežck pisma. iSnljott einer Utfunbe; sadržaj isprave ; cagpaian ncnpaBe ; zapop a — bem ganjen ^snljalt na<^ ; po svemkolikom sadržaju; no uiaoMt ca gpjKaio ; po vsem obsežku. Snjutie; vražba; npaa;6a; razžalitev (na poštenju). — tljiitHdje SiNjurie; rukostavna vražba; Bpaatča gtjioim naneuien a > razžalitev z djanjem, lotenjem. — (23efdjtmpfung) ; pogrda; ocpaMoheH-b , norpga ; razžalitev s b e sedo, zasramovanje, sramotenje. Snjuticit = ^tage; vražbena tužba ; BpamčeHa Ty;n6a ; tožba zavob 0 razžalitve. [; razžalitv e ' — = ^tocep; vražbena parnica; BpamčeHa napHHpa; pravda zast fa71 ^nlanb; tuzemstvo ; Ty3eMCTB0; domača dežela. — im Snianbe; u tuzemstvu; y Ty3eMCTBy; v domači deželi. ^ntanber ; tuzemac; Ty3e\iant; deželan. Snldnbifcb j tuzemski; Ty3eMcidfl; domači, domačo-deželni. — inlanbtfcfye Sffiaare ; tuzemska roba; Ty3eMCKw ecnain,; dornd c(l roba, blago iz domače dežele. Umitemu ; ukucanin ; yKyhaHHHi.; gostač. ^nbabcit; držati; hmuth ; imeti. "IŠitinclmltcM (ftffiren), mit ber (šrecution; ustaviti izvržbu; ycxaBH rl H3Bpa;6y; ustaviti izvršbo. — (aufijoren), mit einer (Sacije; odustati od cega, ostaviti, što; npecTam ca nauBOMi. crBapio, ogycTaTH ogt o era; od, česa, nehati s čim, kaj. * — tuenn mit bem SJteijrbieten bet ber Stcitation innegefjalten roirb; k ® 1 _ prestanu dražati; nagi, ce upecTaHe ci> nagMcraHkaii) y P p 8 ' 5 '^ 1 *’ kadar se dražiti (dražba) neha. Sntterer; unutrnji; yH)TpiiM,iH, H 3 nyTpaiuHMH; notranji. — Sftinifiertum beš 3 ni teut; ministarstvo unutrnjih poslova ; MHHHCX e P ctbo yHyTpiihbi /yfc.ia; ministerstvo notranjih zadev. prekin«^ odstop * 1 3nnung. 287 ^'»luttg Uttb 3unft ; poredstvo i ceh; uex , B h pyu>eT'b; obrtniška skup sina in ceh. "Mttmtgšuotfiaitfe; načelnik poredstva; qexMaHCTepi., npe^CTOHTejit Py*eTa ; predstojnik obrtniške skupšine. ~~ 08orft|enbet); predsjednik poredstva; npe^ck^HHKi. py®eTa; pred- sednik obrt. skupšine. w; sodnija, stopnja. ^ft)brbc erfter, jtoetter, britter ^nftanj; oblast pervoga, drugoga, tre- Ce ga stupnja; o6jiacTb nepnorb, Apyroi"b, Tpeherb cy^a; oblastnija P^ve, druge, tretje stopnje. ^' e @ad)e tft in atlen 3 nffrttijevt etttfdjieben; stvar je kod oblastihsviuh 288 gnflanjettjitg. stupanjah riješena; CTBapi, e ko/vb CBiro cygOBa npecyl)ena, pkiueH 3 ) reč je razsojena na vseh sodnih stopnjah. ^uftanjcnjug; oblastni, sudovni hod; xe i iaii cygoBa, cygoBHtiii TiOpp > tek pravde po sodnih stopnjah. g. as. airmentnftttut ; zavod, n. p. zavod za siromake; 3 aBe- geirb, na rip. 3a cnpoMaxe ; naprava, n. p. za uboge, ubožnica, — (Snftituttcm) bet SMitavgrange; uredba vojne krajine; ypel)eH'b B9 e ' He KpauHe ; uredba vojaške krajine. ^nftitut6=; što se zavoda ili uredbe tiče ; ihto ce 3anegeHji h.ih yp e A' 6e THie; napravni. — 5 SSeriBtiltung; uprava zavoda; ynpaBa, ynpaBHxeju>cxBO 3aBegeHfl> naprave oskrbnija, ^nftitution, ftete ; uredba, slobodna; ypeg(5a, c.iočogna; uredbi slobodna. [vrdb* — tomtfc^e Snjittuttonen; rimske uredbe; pwucne ypeg6e; rim s '^ Snftro&ttctt; naznaniti put; uaanauara nyx'ji ; napotiti, naznaniti V v — asttefe, apetfonen; naznaniti put pismima, osobama; Ha 3 Ha i mxn n) ^ nncMHMa, ocoGavia; napotiti liste, ljudi. ^nftro&irung; naznaka puta; iia3Ha>ieH r b riyTa; napotjenje. ^nftruction (^tlfotmitung) ; naputak, uputstvo ; napotek, poduk • ^ — bet St&georbneten; naputak odaslanikov; ynyxcxBo ogacjiaHtf 1111 > napotlej poslancov. — 3etttanbent e ' ne S n f , l :ra ctton ert^etlen; dati kome naputak; gaxn K0,lie ynyxcxBO ; dati komu napotek. ^ — eine ^nftruction etttljolen; uzeti naputak; y3exn ynyxcxBo; vze ' zadobiti napotek. — einež ©ibtlptoceffež; uregjenje gragjanske parnice; ypel;enb r P a l)aHCKe napHHU,e; uredjenje civilne pravde. — (3Sorunterfud)ung); priredba; npenpaB^HHk (upegHgyhe n3Tp a!fi nauk); uvodna preiskava. 3nftruction3=; priredni; npenpaB.unohiii; uvodni. — = 9ttrf)tet; priredili sudac; ripeupanamobiit cygia; sodnik uv° preiskave. — = SSetfa^teu; priredni postupak; upenpan.unohe nocxynanb; nava uvodne preiskave. ^nftruireit, 3 emat, ^ en i dati kome naputak; gaxn KOMe yny'i' c ' lC °’ dati komu napotek, poduk. ^ — ettte čttage; prirediti tužbu; v pegam xy;i«6y; tožbi doku- priloge pridati. — beu 9fJtojejl; prirediti parnicu; nperipaBHTH, ypeguxH nap* 11111 pravdo urediti , s potrebnim previditi. 3njfrucfiVen. 289 ^ifttuctitoen, f. ^nfituction. ^ n Uiucttt>; naputni; ynyTCTBOB!ii.ift; napolni, podučni. r- C^orbeveitenb); priredili; npenpaB.iaiohiH; vvodni. « n Hruntent (lltfrtnbe); isprava; iicnpana; pismo (dolcazniea). ^ n fttumcntcnb«4»; ispravnica, knjiga od isprava; KHbura 041 nc- "pana; pisemske bukve, knjiga pisem. ^ n futgcnt (Stebel!); bunovnik ; 6yHTOBmm , b; puntar. ^ a ibfturmžmantt tn et)em. Ungant) ; ustajnik; ycTan'iapT>; ustavnih. ^futvcctton (JRebeflioti) ; bnna; 6 yHa; punt. (Scrnbftuvm); ustanak; ycTaHai«’b; črna vojska. ^ n tobuIation ; uknjižba; VKHbHHteHk, ynncb ; vpis, vknjižba. tttbuIation3=; uknjižni (što se uknjižbe tiče); jkhbh/Khbih (itjto ce jKHBHHieiui tub e); vknjižni. ' ^SeititDtgung ; dopust za uknjižbu; 4 onyuiTeHi 3 a yKHbHiKenk ; dopušenje vknjižbe. ' ^3Uc!); uknjižnica; yKHbH}KeH , k; vpisne, zemljiške bukve. ©baufel; uknjižna zaporka, iznimka; yKHbH!KHa sanopna, H3HHM- Ka i vknjižbni pristavek. = fa!)tg ; uknjižljiv, sposoban za uknjižbu; cnoeodant 3 a yKHbH* ; vknjižljiv, prikladen za vpis. s ©efurf); molba za uknjižbu; ,\io.i 6 a 3a yKHbn;Kenk; prošnja za vknjižbo. = ^are; uknjižnina; yKHbHiKHHHa; vknjižnina. c 9 t ttcnb; cjeloviti, što se cjelosti tiče ; uk-iocraBHbiH, ukaoBH- ^ r Hft, m T0 ce nt,„iocrn THUe; celoviti, skladni. tnte 9 tirenber SSeftanbt^etl; sastavni dijo cijelosli; cacTaBHbiu 4 b.n» %nt'^ 4 - >CTH ’ ce l° s ti- c 9 t ttat; cijelost; nk.iocTaBHOCTb, pkuoeib; celost, celota. %ttt e ^tf^ a ff en ^ e it) > poštenost; noruTeHk ; poštenost. » moenj • Mohubiu ; močni, trdni. ln !enftpe ©intuitfung; močno djelanje, uticanje; moKho 4 ’k.iaH't, močni nagib. tc Olars Stec^nmtg; megjutimni račun; H 3 MebHbiu pa i jyHi>; med- §Ht* rnn i’ ' n * er k a l arn i račun. tCc *>ttcn (inž SJtitte! ftc£) legcn); uzet se za koga; nocpe 4 CTBOBa- Th • ^ ’ y ;i «TH ce sa Kora ; potegniti se za kaj. ™ etne frembe @d)ulb (butc!) @ter£)eitžletffutig ober SSurgfdjaft) ; at i sigurnost za tugji dog ; — 3 a Tjdpb 4 yi"b ^aBaHtMt cnrypno- ^ Cr «i h.ih cmctbomb) ; dati varnost za tuj dolg. ^butcb Ueberna^me); uzeti na sebe tugji dug ; —y 3 HManbM'b 4 } ra cede ; vzeti na se tuj dolg. 19 290 Sntembiren. ^ntetcefcttett (futfpredjen) ; govorili, moliti za koga; mojihth aa KOi' a ' govoriti, prositi za koga. \sredovMV 6 ' ^nterccfftoit ; posredovanje; nocpegcTBOBatrt , nocpeAOBairk; V°' ^ntereffc; korist, probitak; KopHCTB, HHTepeccB; korist , obrssh mikavnost. — im ^ntereffe enter @ad)e; na korist kakve stvari; HaKopneTt Kan® 1 ’ crBapH ; na korist, prid, kake reči. — ež tiegt im unmittelbaren ^tttereffe; to je neposredno na korist k° ,lie ili čemu ; to wy c.iya;H na neiioepe/ttij Kopnem; to je neposredni e komu aH t emu na korist. Sntcreffe« (3mfen) bom (Capital; kamate od glavnice; itaiuaTe oA* raa bh ora ; obresti (odstotki) od kapitala. i^ntercffcnt; dotičnik, učeslnik; /jothbhhkt., yuacTHHKT>; udeležene • — (ipartet) ; stranka; crpaima; udeleženec , stran, stranka. ^ntertmiftifdj ; megjutimni; Mel)yTHMHtiii; medčasni, začasni. ^ntcrim; megjutim; Me^jTHMTi; med tim. Stttmmis; megjutimni; MebyTHMnwft; medčasni, — s Stctieu (j. 93. ber Siorbbatjn); megjutimne dijonice (sjeverne želj c znice); MebyTHMCKe gkaunpe (h. rip. ctBepne Hiejrfe3HHue); ,w ^ časne delnice. — = Slecogttition bet 9Bed)feIn; raegjutiinno priznanje kod rnjeni thmcko npn3Hanb KO/pi. Mkunna; medčasno priznanje, pri ^ntettmSfdjetn auf O rt t'e lautenb ; megjutimniea na naredim ; THMCKift jihctt. na napelo}' r.vaceliiii ; medčasni list na zavkaz. ^nterlocutorifcbeS Urtpetl; megjupresuda ; ne^pkuHa npecyga; tlie sodba, vmesna sodba. ^ntcrpellatioit (Llnterbtedjung etrter 9tebe ober Unterljcmblung); P 1 ’^ sjecanje govora, prekinuee razprave; ynagairl; y phat, upectH 8 roaopa, npei;nHylie pasnpane; seganje v besede komu. — (Stnfrage); zapit, pitanje; mara ul;; popra sanje. Stltetpcttircn, 3 eman t; presjeci kome govor; npecihu ltoivie r ° uop r t) ; komu v besedo seči. 1 . * \Q* — (jur 9tebe ffeHett) ; pitati, zapitati koga o čemu; na ogroBOpt 3 nar k ; poprašati, zaprašati. ^nterucnicett ttt etner Sadje; posredovali u čemu; nocpegcTBOB arl ’ riocpegoBaTH y RaKBoii cimapu ; posredovati v čem. Jgntcrucntiott; posredovanje; noepegcTBOBaHk, liocpe/joBaHk; s1 ° dovanje, posredovanje. — ofyne ^nteroention etner 93et)6rbe ; bez posredovanja oblasti kak^ e ’ 6e3i> nocpegoBaHJi ooaacrn narta e; brez posredovanja oblasl )ll l e ' — bet šffiedjfelit, f. $onoratton. ;a; *eW' menici' 3ntpc#enicnh 291 ei ’l>cntent; posrednik; nocpeflHHirb; posrednik , srednik. ^ ntc ftntctbc; zakoniti nasljednik; 3 &kohhti>ih Hac.rh^HHKT.; postavni es< »to, ab, ftetben; umreti bez oporuke; yMpeTn 6e3T> onopjma; ^ brez oporoke umreti. l mat (9iegtetungž=(StIap tnUngarn, iDtbomtanj); kraljevska naredba; ’ h ra lj e vska naredba. **>tation; objava; oojiiui.Hb, ooaca; oznanilo , vročilo. '^imotionž = ©ectet ber Stppellcitionžj unb £Rebtftonž=Itrt^ette; objavna °diuc n i ca pozovnih i preglednih presuda; o6hbhwh AenpeTi no3on- ^ H '•per.ie^Hbi upecy^a; naznanilni dekret presodb in dosodb. l tttitcn; uredovno objaviti što; ype^ 0 BH 0 , 3BamiuHo o6aBHTH iv IJI10 i uredsko naznaniti, vročiti kaj. reltgtofe; netrpnost vjerozakonska; HerpiiHMOCTb Bbpoaa- ^nt' < ' HCKa ’ vers ^ a ne P°i r P nost - 9U - C ’ za P^ e ^ e; aaiueTKe; spletka. ^it Cl ® U ^ CcM > zapletati; 3 aimexaTH; spletke delati, prepir zusevati- nemočni vojnik ; HeMohHbiH bohhhkt. ; invalid. n ltbcjt= ; sto se nemočnih vojnika tiče; ihto ce iieMOhHbi bohhhkš ^ iH ie; invalidni. S°hb; zaklada za nemočne vojnike; 3 a neMohHe n o imune ; in- ^ Va Kdnica. ^ = ®Vjlem; B °HHH K e : pravila glede nemočnih vojnika; ripaBH.ia 3a HeMotme -—nnc ; pravila glede invalidov. n Mto«, feinblt($e; napad neprijateljski; Hana/^eHb Heiipiare^bCKO ; iv s ovrazni napad. bft fionS = (gtfajje; naknade štete načinjene napadom; naiuia^a uiTere Jla 'iHHl;He Haiia^aniiMi; povračila škode storjene po sovražnem nci Padu. popis, inventar. noiiHcam (v ; popis stvari (nagjevnik) ; rioimcT.; ^ nb cntartfireit, f. intentiten. "^entiteti; popisati nagjene stvari, učiniti nagjevnik; b ^1hhhth uoiiHCb ; popisati, popisovati. ^entur; popis nagjenih stvari (nagjevnik) ; nonacb ; popis. ^ s $tŠtoofyltIjat bet Sntentur; pravno dobrocinstvo nagjevmka; ,l PaBH0 ^o6po4HHCTBO nouHca ; pravna dobrota popisa. "" H mit bet 9ded)tžtt)oljltf)at bet Sntentut etbžetHateu ; prijaviti se za 19 * 292 Snfteniur. nasljedstvo s pravnim dobroeinstvom nagjevnika; ca npaBHMMt A°' 6poyHHCTBOM r b norinca 3a HaaikflCTBO npHHBHTH ce; oglasiti, i zre ' či se za dediča s pravno dobroto popisa. Sttfcntur, — oljne bet 9iecfytžtt>ofyItIjat bet jjnttentut bie (grbft^afb ar ' treten ; bez pravnog dobročinstva nagjevnika primiti nasljedstvo ’ 6e3i. npaBHor^ ^o6po i iHHCTBa nonnca v Hac.ib^cTBO ctjtihth j nCt ' stopiti d edin o brez pravne dobrote popisa. ^ntJeftttur ; uvedba u čast; oS-ianeHk ; uvod, vpeljava v ured. — 8eI)en=S n beftttUt; uvedba u feud; cj, e y A CKO oC.iaueHi; vpelji 0 v fevd. 3>it$id)t etnež 93etbredjen3; znak zločinstva; 3HaKTi 3.10'iHHCTBa; ov^' lej hudodelstva. ^rrefu^reti, 3 ettIan b; zavesti, smesti, prevarili koga; noMeci’ 1 b cviecTH, npeBapHTH Kora ; zapeljati koga, v zmoto pripraviti, P re ' motiti koga. £§rmtanftalt; ludnica; 3aBe^eH'b 3a Jiy/;e, jiyv;HHna; hiša blaznih- ijtrle^te aužftreuen; razprostranjivati lažnu nauku; d^vgub paacHnai’ 11 ’ pa3npocxpaHBBaTH .iaa;ny Hayny; raztrošati kriv nauk. ^tvftttniget; Iud; .iy f yi> ; blazni, nor. ; bludnja; 6jiy^HJio, iioMerna ; zmota , pomota; ; kriva misao; jy^iuo; kriva misel. Sfttictt; Istrija; Hcrpia; Istrija. —• Sdarfgraffd)aft Sluten; margrofstvo Istriansko; MapKrpa‘*’ c ' ,B< HcrpiaHCKo; Istrijanska mejna grofija. % Sagb; lov ; .iob-b ; lov. — unb gtfdjetet; lov i ribarstvo (zvjerski i ribji lov) ; jiobtj h .10bt. ; lov in ribstvo, lov zverski in ribji. ^agbbcjirP; lovni kotar; aoBCKifl Kcrapi.; okraj lova. — * §toljne; lovna tlaka, robota; ^OBCiia počioTa, T.iaua; l° vS tlaka. — s ©eredjttgfett ; pravo lova ; iipaBO jioBa ; pravica lova. — = ©efef; zakon o lovu ; 3anoHX> o .ioBy; postava za lov. — s ijjadjtbettrag; pogodba o zakupu lova; noro^6a o 3 aKyny • ,oBa ’ pogodba zastran zakupa lova. - — s patent; povelja o lovu; rioBe.iH o .iOBy; patent od lova. — = ^oltjet; lovno redarstvo; .iobcko pe^apcTBO, no.muia; l° vSi policija. 293 Sagb, = Stedjt, f. 3agbgered)ttgfett. = ^edjtžaugubung; izvršivanje 1 ovnoma prava; HSBpuiHBani lipana ' ,0Ba ! izvrševanje, uživanje lovske pravice. S^egat (lanbežfutffl.); kraljevština lova; KpajrkBO upaBO- nona, K P a -vl;BLiiTUHa .iona; veličanstvena pravica lova. OUec^i); pravo lova; .ioni (npaBo); pravica lova. ' Štaben; šteta učinjena lovom; niTera yiHH'bna .iobomt.; z lovom , l 10 lovu storjena škoda. ' SScrbot; /,ab rana lova; 3a6paHa jioBa, prepoved lova. 93critdrtbige; lovoznanci; Bkurraitbi y JOBy; lovoznanci, v lovu Najdeni. ' ^Scfen ; lovstvo ; .iobctbo ; lovstvo. ^ ' 3med; svrha lova; qt.ib .iona; namen, konec lova. lovac ; .lOBaupb; lovec. ^ 9 CC = > lovacki; aoBauiiift ; lovski. ' ^UUft; lovaeka umjetnost; aoBauKa yivrIjTHOCTi. ; lovska umetnija. ^ " ^ lc d)t; lovačko pravo; joBauno npano ; lovska pravica. Hvfcij lovnja ; jiOBiapenk; lovstvo. i godišnji; ljetni; rogmimbin, airHbift; letni. ' ®etrag; godišnji iznesak poreže; rognuiHi>in nsHocaKt nope3a; ^ lct “i znesek. St't|t; godišnji rok ; rogmjiiii iii poni; letni rok (leto in danJ. ^ ‘ ®eljcilt; godišnja plata ; ro/\nuiHH njiaxa; letna plača, plača na leto. ^ ' ^Ote; godišnji dijo, dijel; rcgHiUHbiii gh.nb; letni del (plačila). ' ^ec^nung ; godišnji račun; rogmnubin pawyirb; letni račun. ^ godišnji prihodak; rogmimbin lipt^ogaiiTb; letni prihodek. ^ godišnji dan ; rogoBHbin gani.; obletni dan. SfBerttj ('jiretž); godišnja cijena; rognuinH gina; letna cena. ^ ^ l ’8nttg (@tubten=); školsko godište; umo.u>eKa rogmia; šolsko leto. ^ ‘ ®clb (spenfton); godišnja plata; rognuiHH rua-ra; letna plača. ' godišnji sajam; rognuMbin Bauiapt, caavrb ; (veliki) so- ^ nien ji sejm. ^ 5 desetoljetje ; geceTO.diTits ; desetoletje, deset let. in btet U. f. W.; po dva, po tri i t. d. ; no gBa, no Tpn h T.g ; i‘° dva, po tri in t. d. "“»miter = Ovben ; red svetoivanski; loaHCitifi pega., opgeHt; red ______ SVe toivanski. filter; vitez svetoivanski; BHTeat IoaHCKorb pega; sveloivan- s ^ 1 ' vitez. 1 dnevnik; gHeBHnut; dnevnik. ; dnevnički; gHeBHHUKin ; dnevniški. 294 Sournals Journal = Sftttfel; dnevnički članak ; 'uanaiib; Ben, s0 ' stavek v dnevniku. — dnevnička stavka; AHeBHHUKa cTaBKa; stavek dnevnika- — s 3te$nung; dnevnički račun; ^HeBHHBKiii pa?ym; dnevniški račun- ^Durnatiftccn; dnevniciti ili udnevniciti (izdavati dnevnik ili upisati što u dnevnik); AHeBHHUHTH (H3/\aBaTH ahcbhhki, h.ih iiHcaTB 1 AHeBHHKt) ; kaj v dnevnik vpisati, zapisati. ^OUfnoIift; dnevnicar; ^HeBuniapa.; dnevnicar. ^ubUfltton3gcf>aIt, f. ipenjtott; podpuna izslužbina; no/\uyna H3CJiy !li ' 6nHa ; popolna, vsa izslužbnina. 3«beit=; židovski; eRpencKin, UH«>yTCKifi; židovski, judovski. — = Smanctpation ; razveza zidova; e^HaKonpaBHocTb, ocso6o\>^ eBpea, ‘JH.i.jtS ; oprostenje, oslobodjenje Židov, judov. — = $efftag; židovski praznik; eBpeHCKift npa3HHKi>; židovski prazni' ■— s ©teuer; židovska poreza ; eBpeHCKiii nopeaa.; židovski davek• SMbcttfe^nft; Židovi; enperi, UHyTH; Židovi, judovšina. Subcntf)unt; židovstvo ; eBpeiicTBO, uhu^tctbo; židovstvo. Sufibifrf); pravoslovni; iipanocjioBULiH; pravoslovni. — jimbtfc^e gacultdt; pravoslovno naukovlastje; npaBOC^OBHWii ripaBa; poslasa^ lC pravoslovja, pravoslovec. — (SuitijroflKtt) i pi'avoznanac; ripaBooioBi., npaB03HaHaaT>; pf aV0 znanec. I Jus ad rem ; pravo na stvar; npaBo Ha CTBapb; pravica do reči. Jus. 295 ns ad vita«), f. 9tbiritalitatžred)t. ln r e ; pravo u stvari ; npaBo y CTBapn; pravica na reči. J: pravnik; npaBHnirt; pravosodnih. ^ u Utctartat; pravništvo ; upaBHHHTBO; pravosodni ured. ' _ i j pravosudje ; npaBocy^ie ; pravosodje. x 9n$=; što se tiče pravosudja; ihto ce THie npaBocygifi; pravosodni. 3 S3eamte; pravosudni urednik ; npaBOcyAHbiii jpe^HHKH, uhhob- h hkt; pravosodni urednik. 3 Sommtffar; pravosudni povjerenik; npaBOcygHMH KOMMjaccapTb; P r avosodni komisar. 3 ®tenft; pravosudna služba; npaBocy/;Ha eayai6a; pravosodna s fozba. 3 ®fat; stanje, izkaz pravosudja; crank, H3Ka3T> npanocy^in; stan, ,z kaz stroškov za pravosodje. 3 Sacfj; pravosudništvo; npaBOcyflHa CTpyKa, npaBOcyAHHHTBO ; Pravosodni predelk. (=9I6t^etIutig) ; odsjek pravosudni; o/rckirb ripaBocy^iH; sodnioddel. 3 ®efe|gebitng; pravosudno zakonotvorstvo; npaBocy^no 3aiiOHO- AaiscTRo ; pravosodna postavodaja, prav. postavodavstvo. 3 ®efefjgebutigčfadj ; pravosudna struka zakonotvorstva ; ripaBOcy/;Ha Cr PyKa :ianoHO,],aBCTBa ; predelek pravosodne postavodaje. = ®efejjfammlung ; zbirka pravosudnih zakona; cčiipiia npaBOcy/;Hbi 3a KOHa ; zbirka pravosodnih postav. 3 $of, oberfter ; višnje pravosudište ; bpxobho npaBocyAHiUTe ; naj- l L yu sodnija (dosodnija). 3 ^ofjieUe; dvorsko pravosudište; ^BopcKO npaBOcy^uiuTe; dvor- ^ ska sodna oblaslnija. " ®tann ; pravosudnik ; npaBOcy^HHKT.; pravosodnih. ' SJtirtiffertal=©ecret; odlučnica ministerstva pravosudja; ^enpeTt "HHiicTepcTBa npanocygifi ; dekret pravosodnega ministerstva. ' S)ttntf"tertal=@rlajj; izdatak ministerstva pravosudja; nagaram, mh- "HcTepcTna npaBocvpia ; razpis ministerstva za. pravosodje. 'Storm; pravosudno pravilo; upaBHJio npaBocy/yn ; pravosodno Pravilo. 3 Storm fiir bač SKUttiir; pravilo za vojno pravosudje; npamuo l!(| HHor r b upaBocv^ia ; pravilo, pravilnik za vojaško pravosodje. _____ = f. ©ertdjtžpflege. Stat^ ; pravosudni savjetnik ; npaBocy/;HbiH caB'liTHHKX»; pravo- ___^ sodni svetovavec. ' ©enat; pravosudno starovjeee; npaBOcyAHbiii ceHaTt; pravo - sodni odbor. 296 Suftij« Suftij = @teHe ; pravosudni ured ; Micro KO/;! npaBOcy/(ifl ; pravo' sortni ured. — = ijabelle; pravosudni izkaz; npaBOcj^HMfi H3Ka3b; pravosod 111 razkazek. ^jUTOcI; sjanik, adigjar ; agubapb ; juvel. «luxta, per juxlam ; od prilike; nprnuiue ; zraven, p°l e 9 (zapisan). tL .^rtifcr; cesar ; napa., pecapt; cesar. ®aifcr=; cesarski; napodil, ne cap odd; cesarski. — s $auŽ; cesarski dom, cesarska obitelj; napodil flOMb, nap clia oobrre.u. ; cesarski dom, rod. — s Steidj; cesarevina ; napcTBO, napeBHHa ; cesarstvo. — * ©tftttt; cesarska država, cesarevina ; napeBHHa; cesarska državi — * tfjum (Oeftevreid?); cesarevina (austrianska); napcTBO (Ajc/rpia) i cesarstvo avslnjansko. — s SfBurbe; cesarstvo, cesarsko dostojanstvo ; napoto /joctohhctbo i cesarska dostojnost. Nametal«; koinorski; KOMopodil; kameralni• — * 23ejU‘E; komorski kotar; KOMopcKin cpe3b; kameralni okraj- — s SSejirfSbeamte; urednik komorskoga kotara ; ypegHHKb » l)li HOBHHKb itoMopcKorb cpe3a; urednik kameralnega okraja. — = aSejirfžbertBaltung ) uprava komorskoga kotara ; ynpaBHTe.H>< ; ' rB ° KOMopcKora cpeaa; oskrbnija kamer alnega, okraja. — = ©efdtle; komorski dohoci; KOMopcKu aoxoauim; kameralni d°' liodki. — = ©efatlenbermaltung; uprava komorskih dohodaka; ynpaBUTe.n>cTB°’ ynpaBa KOMopcmi goxo,;ai;a; oskrbovanje , oskrbnija kamer ni' nili dohodkov. — =®ertc^tžbarfcit, f. ©eri^jtSbarfeit; komorska oblast; itoMopi 1118 odjiacTb; kameralna sodna oblast. — = ©ut; komorsko dobro ; uoMopcKO ^o6po; kameralno blago- — * $?ttfd?aft; komorska gospodština; KOMopcua rocnoguiTHHa; k a ' meralna grašina. — = SSevtDaltung ; komorska uprava; KOMopcKO ynpaBHTe.ibCTBO, ynp a ' Ba; kameralno oskrbovanje , oskrbnija. — s 3Befen; komorstvo ; KOMopcTBo ; kameralne reči. .ftamsral« 29 ? ®ttntcral = 3Bifienfc(jaft; komorosiovje ; KOMopcna HayKa ; kameralno znanstvo. = 3fll)Iamt; komorski izplatni ured, komorna placaonica; KOMopuiiu H3ruaTHbiH >peAi> , KOMopeKa n.iahaoHHua; kameralni plačilni ^ Ure d, izplačevavnica. a,n eraltft (^ameralbeamte); komorski urednik; KOMopcKift ype^HHKT>, '•HHonuHK b ; kameralist. (Siann bom^adje); komoroslovac; KOMopani; v kameralnih re~ C( -‘h znajden. ' n( imeralifttfcf)e gunctton; opravljanje komorskih poslova; KOMopcna ^ CJl )’Hi6a; opravljanje kamer alnih opravil. n " l * n= SegcrIol)n ; dimnicama; ,i,hmhh i i apnim; dimničarska mezda. * ^eitttgung; čiščenje dimnjaka; MHUiheni ^H.uHHKa, okrnim; sna- Zen je dimnikov. ^ ’ ®teuei; dimnica; ^mimina ; davek od dimnikov. ^ Ql »tttter; komora; KOMopa; kamera. tt,n lUet=; komorni; KOMopcuift; kamerni. = ©Ut komorno dobro ; KOMopciio $o6po; kamerno blago. komornik; uoMopHtim; kamernik. ' '^rocuratov; odvjetnik komore ; KOMOpatift 3 acxynHHK r L ; kamerni Prokurator. ' ^octttcthtt; odvjetništvo komore; KOMopcKO 3 acTynnHiTBo; ha- “ l,; rna prokuratura, [ni regal . ^ ■ 9 iegal; komorna kraljevšlina; KOMopcna iipaxknmTHna; kamer- a «inicrer,; komornik; KOMopHHKi.; kamernik, ključar. ^ „Uttterfrhnmerer; podkomornik; noaKOMopiminb ; podkjučar. (ll «mcrer=; komornicki; KOMopHHUidii; ključar ski. ^ ; komornicki ured ; komo pn irmin ype/vi> ; ključarski ured. a " D,| ifcb ; kanonicki, crkveni; KaH0HH4KM, npKuenniii; kanoniški, €,; rkvcni. ^'lontfdje 9 lovmen ; kanonicki zakoni ; KaHOHHHKH 33 kohh ; cerkve- w * zakoni. V. f 9ic(^t; kanoničko, crkveno pravo ; KaHonauKO, upKBeHO § "P^bo; cerkveno pravo. C*«** pisar; ruicapT., KanuejHCTa ; pisar , kancelist. ^ » c lci* pisarnica; iincapiinna, Kamjejiapia; pisarnica. ^ ® let: j pisarnicki; KaHitejiapHbiH, UHcapuHiitiH; pisarnični. ^ ec Ultte; pisarnicki urednik; nHcapHuraft ype 1 HHHKi>, hhhobhhki; ^ P'-* ur nični urednik. ' ^iettet; Pisan , pisarnicki sluabenik; r nični služabnik. KaHLte.iapiHCKiH c^mdeHHKb ; 298 .ffcuijeleis ■Sanjelei = SDttector; ravnatelj pisarnice ; ynpaBHTejn. KaHijejiapi e ! vodja pisarnice. — * (gtforberniffe; pisarnicko potrebe; nHcapHirate , naHne.iapift c,te iiOTpe6e ; potrebšine za pisarnico. 5 ©ebufjt; pisarina; rmcapHHBKa, Katme.iapiiicKa npncTOH6nn a i pisarnina. [vek- — = ©efdjiift; pisarniški posao ; nHcapHHBKiii nocao ; pisarnični op>' a ' * SUantpuIatton; pisarnicko rukovanje; nHcapHHBKO 4 taoBOA cT0 ° ’ pisarnično rokovanje. * SJiantpulattonžgefdjaft; posao pisarnickoga rukovanja; nocao nH' caprniiKon ^'Lioiio^cTBa ; opravilo pisarniČncga rokovanja. 5 Spaufdjale; pisarniška odsjecnica, plata odsjekom za pisarnick® potrebe; imcapHHBKa, KaHnejiapificKa ogctnmma, ruaTa o^cbKOM' 6 aa nncapuHiKe iiOTpeše; pisarnični narezek. * tperfonale; pisarnicko osoblje; iincaprniBKO, KaH 4 e.iapii* c,, ° o cofi. ih; pisarnicno osebje. — = 9leqmjtten, f. ©rforberntffe. = ©iljmber; pisar ; HHcapuHMKiii, naHqejiapmcKiH riHcap' 6 ’ pisar. * ©tegel; pisarniški pečat; rmcapHHMKiii, KaHpeaapiftcKiii neHai" 6 ’ pisarnični pečat. = SGSefert ; pisarništvo ; imcaoHHMTBO ; pisarnične reči. ilanjler; pečatnik; Kamj-iepi; kancler. .ttdrntbcn ; Koruška; KopyiuKa ; Koroško. ^erjogt^itm Jiarntljen; vojvodovina Koruška; bohbo^ctbo Kopy lUB °'’ Koroško vojvodstvo. .taftcnamt, ^afftieramt fobjectip); ured od prihodaka, prihodski « rel1; ypegi> ogi npHxogana, iipHxo£CKiH ypegi ; ured od prihodkov■ (fubjecttti); prihodarstvo, prihodarski ured; npvixogapcTBO, n P^ vo^apcKiH ype/y[> ; prihodarstvo. &ctfhtev ; prihodar; ii])Hxo I /;ap , ij; prihodar. ■Satafter ; porezaca; Karac/repi., nopeaHHin.; kataster. .^otaftral:; porezački; KaTacTpajiHuft, nope3HH i JKitt; katastraln *'■ s ®nten; porezačke bilježke; KaTacrpajiHa gara, riope 3 HH 4 Ke ^ .lhiKKe; katastralne date. = ©enietnbe; porezacka občina; nope3HH'JKa o6iuTHiia ; katastid na občina. = Crgfltt; porezačko radilo (porezacki uredovnik); KaTacTpa* ilHbl1 nope3HH4Kiii o^pebeHHKT,; katastralni ured, urednik. — = spretž; porezacka eijena; KaTaCTpa.iHa, nopeaHHHKa uhHa j k (i tastralna cena. ttategorie. 299 a ^ c 9oric, j. 33. bež ©runbbeft|ed utib ©runbbeftjjerž ; razred zemljo- P°sjeda i zemljoposjednika; pa3pe/pb, Ha np. npHTemaTeaBCTBa h n PHTea;aTe.ifi 3 eM.ibHHiTa; razred, vrsta zemljiškega posestva in Posestnika. 5 kupnja; nynHH, KjnoBaiil;; kup , kuplja. unb SSerfauf); tržba, trgovanje; iiynoBan'b h npo^aBaHk; ^ u p in prodaja. u T=i što se tiče kupovanja i trgovanja; ihto ce TH c ie KynoBaHa h r ProBaHa; kupni, ' kupovnica, tržbenica; KynoBHO tihcmo; kupni list, kupnica. ' Sa^rtetf^iff; trgovacki brod ; TproBaiKia dpo^T., Jiai>a; trgov¬ ska ladja. = ©egenftanb; kupovina, kupovna stvar; nynoBHHa, uyrioBna CTBapb ; kupna reč. (flefaufter) ; kupljena stvar; nyn.rbHa CTBapb; kupljena reč. - ®elb ; cijena kupovine; nima KyiiOBiine ; ku.pšina, kupnina. ‘ ®efdjaft; kupovni, trgovacki posao ; nynoBHbiii, TproBauiuH no- < a °; kupno opravilo. ' *§flnbel; kupovni, trgovacki promet; KynoBHbiii, TproBauKifi ripo- AU! ' rr H; kupčija. - Saben; ducan, prodaonica; ^yhaH , b, 6y/;a, npo^aBHnqa; štacuna, P r °dajavnica. [ kupiti. ' ^Uftiget; knpac, koji želi kupiti, koji hoče da kupi; nynaivb; voljan ' ; trgovac ; Kynan , b, TproBaipb ; Icupčevavec , trgovec. ' ttlanntfcf); trgovacki; TproBaunifi; trgovski. ' ®icutngftau; trgovkinja ; TproBKiuin ; trgovcova žena. ■ ®iannžgefdjaft; trgovacki posao; TproBaiKifl nocao; kupčevav- s ko opravilo. - SJtannžgef^aft betreiben ; trgovati, voditi trgovacke poslove; Tpro- ,IHh .V 'repaTH, TproBaTH , bo^hth rproBaiKe nocjose ; trgovati , kupčevati. ■ ®i1 (£>anbel&=); kupovište, tržište; niaiia, KynoBHiHTe, rp- atHoiTe; tržiše. 300 ■itanf* $lauf» $ret§ ; kupovna rijena; nynoBHa utma; kupšina, kupna cena- — 5 0Jei \ h I; h k k j 11 o b 11 n u e ; komisija za P re ' raji kupšine. — * ©djilltngžfrijlengelber; rokovna kupovnina; ponoBna KyuoBHiiHa> kupšine v obrokih plačevane. — = ©tiicf; kupovna stvar; nynoBHa CTBapb ; kupna stvar. — (Jttm SSertauf beffimmt) ; stvar na prodaju; CTBapb Ha npoga 10 ’ stvar na prodaj. •— (gefaufte) ; kupljena stvar; Kyn.vbna CTBapb; kupljena reč. — 5 SSertrag; kupovna pogodba ; nynoBHa norogča; kupna pogodba. .Staufen ; kupiti; kjiihth; kupiti. Taufer, Jtaufcrin; kupac, kupilja; Kyuaiyb; kupec, kupivka. fccmitnifj; znanje; anauL ; znanje, znanost, vednost. ■— bet fiatlbegfptadjen; znanje zemaljskih jezika; 3iiaHi 63BiKa ; znanje deželnih jezikov. — unb 9iarf)ad)timg; znanje i vladanje; 3HaH'b h B.iagiHh no tomc! znanje in ravnanje po — — ettcaž jut j?enntnijj unb Siadjadjtung bttngen; dati kome što na zna' nje da se po tom vlada ; g aru uito na anairli n BJiagank no TOM e < dati komu kaj na znanje, da se po tem ravna. — Scmanbem ettuaž jur Jbenntnifjnaljme jujieUen; dali kome što 1,9 znanje ; KOMe iiito go 3HaHH gocraBHTn; naznaniti komu kaj. — ettnag jur jbenntnijj neumen; ubavjestiti se o čemu; iuto Ha 3 HaH j’3eTH ; v znanje sprejeti kaj. — in Jbenntmfi gefefct icerben; biti ubavješten; go anaHn gofcu ; na% na ' niti, vediti dati. ■KenntntfjgucHc; izvor doznanja ; naiiopi. niiami; izvir znanja. ftctfer; tamnica; TaMHHqa; ječa. [ TH ue) ; j e ' cnl ‘ ®crfer=; tamnieki (što se tamnice tiče); TaMHHUKiii (uito ce TaMHHU e — 5 3>nfpector; tamnički nadglednik; nagsbipaTeju«, nagaopHHKtTaMH 11 ' ue ; nadglednik ječe , ječ. — = SJbrtffer ; tamničar ; Tajvuimiapi; ječar. 5 ©trafe ; tamnicka kazan ; TaMHHiua ua3Hb ; kazen ječe. — = SSijttation; tamnički pregled; ocMarpairb TaMinuja; pregl c< ^ ogled ječ. ftinbcrbcumfjranftalt ; pestovalište; sanegeHb aa xpaH'knb oskrbovavnica otrok. itinbermorb. 30i . čedokrvništvo ; 'ie^0KpBHH4TB0 ; detomorstvo. ttbctmdr&erin; eedokrvnica; ne^o^diftua; detomornica. |ni>cgftatt, an .ftinbežjlatt atme^men, f. abopttren. Hoticit; djetinstvo ; flkTHHCTBO ; detinstvo. '‘ c ‘)cn=; crkveni; npKnenuft; cerkveni. = Simt; crkveni ured; upnneHMii ypea; cerkve¬ ni. tatvina. ' §onb ; crkvena zaklada; HpuBeHbiH kohatb, 3aK.ia/;a; cerkveni z alog. (®etmbgen); crkvena imovina; npKBeHO mviairb; cerkveno pre¬ moženje. '■ ©emeinfc&aft; crkvena zajednica; upiiBeHa 3ae^uHna ; cerkveno °bčestvo, vkupnost. - ®efe^ ; crkveni zakon; ujiKneHBiii aaKOHi; cerkvena postava. - ®eicalt; crkvena moc; upKBeHa BjiacTb ; cerkvena oblast, moč. = ©Ut; crkveno dobro ; upKBeiio /;o6po; cerkveno blago, posestvo. ' Matron; zavjetnik (Utor crkve) ; upKneiii.TH THTopt; cerkveni Patron. patronat; zavjetstvo, zavjetništvo (titorstvo crkve); npKBeHO ' r HTopcTBO ; cerkveno patronstvo- = 5Haub; svetoplijen; upuneHCKui rpadearb; cerkveni rop. ' ^(iuber; svetoplijenac ; npKBeiicKiii rpadirre.io; cerkveni ropar. z 3ieri)t; crkveno pravo; npKBeHO ripaBo; cerkveno pravo. z ^ed)nung; crkveni račun; upKBenwii panjHt; cerkveni račun. = < §(ld)en; crkvenc stvari; nprtBeHa CTBapb; cerkvene reči. z ©ttafe; crkvena kazan; upKBeHa Ka3Hb ; cerkvena kazen. 5 SBerntogen; crkvena imovina; upiiBeno H.viairl;; cerkveno pre¬ moženje. j ^ ■ SSogt; nadglednik crkve; iioKpoBtrre.U) upime ; cerkveni vajd- f. ©prengel, iDtojcfe. [ knjiga. f. Sftemortal; priručna knjiga; npnpjnHa KHbHra; priročna 302 Jtlagiiir. Slagbar auftreten gegen 3>etnanb, f. Oagen. .tl trt g e ; tužba ; Tjjuča; tožba. — gegen ^etttcmb; tužba na koga; ryai6a na nora; tožba zoper ko(J (l ' ,ftlag=, $Iagc=; tužbeni; Tyu;6enbiH; tožbni. — * $actunt; tužbena ueinjenica; ^tjio ryHi6eHO, Tjaifiena yuHHŽ®*' i;a ; dogodek tožbe. — = gii^rung; tuženje, vogjenje tužbe; TyiKeHk, BoJ;eHt Tya«6 e ’ toženje. — = lož 3emanb fteKen; osigurati koga od tužbe; nora H3Baiii> np°’ raauieHa Ty;n6e nocTaBHTii; ogniti se tožbi koga ; storiti, da kdo ne toži. — = ^Junct} tužbeni clanak, točka tužbe; TjHifieHbiii uaaHaKt, touk® tj a; 6 e; tožbin členek. — = Ste$t (gcnus actionis); razlog tužbe; paa^ort ry;K<5e; V°d' stava tožbe. — (šRedjt jur $Iage); tužbeno pravo; Tyai6eHO npaBO; tožbna pravi' ca, pravica do tožbe. — = Sftucfevlag ; po vrata tužbe; noBpa-ra r rya;6e ; zavrnitev, nazaj' danje tožbe. — = ©djrtft; tužbenica; Tya>6eHO iihcmo, TjaifieHHpa; tožbin spis- ftlngctt, gegen ^etncinb; tužiti koga; tjuihth nora, tjjkhth ce 11 a Kora; tožiti koga. Sllagcit&et Xi)et( ; tužbena stranka; 'ryatefea crpaHua; tožnik, tožnih — itbet Semanb (ftcE; befc^toeren); tužiti se na koga ; tjikhth ce « a Kora ; pritožiti se zoper koga. Singer; tužitelj; TjiKHTe.u,; tožnik. St c i rt; mali, maleni; Maabift; mali, majhni. — = .fmnbel; trgovina na sitno; chthu TproBHHa; kupčija na drobno , zmaljavna kupčija. — * ^anbler ; trgovac na sitno; TproBuahb; kupčevavec nCl dobro. — = .§>anblung, f. -ftanbel; ducan od trgovine na sitno; gybaH'b ofP rproBHHe Ha chtho ; štacuna kupčije na drobno. — = Stenj (baž); mali krst; Majibiii npcTb; mali križec. — = Steuj (bet); malokrstnik; npHTemaTejib Majorb Kpeci' a ’ malokrižnik. — = SSetfc^Ietf; prodaja na sitno; cHTiia npo^aa ; prodaja ,lCl drobno. — = 3$etfif)Ietjjet; prodavac na sitno ; rpouiHhapb, npogaBaut Ha cn x ho ; prodajavec na drobno. Stoftec; samostan (monastii 1 , namastir); niauacTHpii; samostan. iUoftci'* 303 ^loftct=; samostanski (monastirski, namastirski); Manacmpciufl; sa¬ mostanski. "" (^lofletregel); po samostanskom (monastirskom, raapastirskom) Pravilniku; MaHacTHpcKH, no ManacTHpcnoM'i> npaBH4HHKy; po samostanskem pravilu. ~~ = SMžctpItn; samostanski (mon. nam.) zapt; ManacTiipcnin sann, Pegi.; samost, strahovanjski red. ~~~~ ©eiftltč^e; samostanik (kalugjer, fratar); MOnax’L, hhoicb, na.iy- ^ e P’b; samostanski duhoven. ~~~ - ®eltt6be; samostanieki (kalugjerski) zavjet; MaHacmpcitift 3a- al)T r i>; samostanska obljuba. r - = 3ud)t, f. ©ižctplttt. l(l Ppfd)aft (tm 23etgWerf); rudarsko bratinstvo ; pj^apcno 6paTHH- ^ CTB o ; rudarska bratovšina. n Pt>tdjaft3 = ©affe, ;£abe; pjeneznica, koveežic rudarskog bratin- sty a; irbHeaHHpa, Konaenuilrb pygapcKorf> 6parunorna; skladnica r,i glava ; rjiaBa; glava. ^ (UeberfT^nft); nadpis; HagnncB; nadpis. °^1 = Sltbeit; radnja glavom ; pa/pt ruanoMTb; delo z glavo. " @teuet; glavarina; rjiaBapHHa; glavnina. \ljenje glave. ^ = ®erle^ung ; ozleda glave; oa.iega mane; oškodovanje , pohab- 0t U, Sc^rott uttb $0tn bet ©Hinje ; teza i jezgra novca; 63rpa n KOB r b ^ Hoii, ia ; teža in jedro dnarja. ° t,t= j žitni (što se žita tiče) ; huithi.ih (iuto ee ainra imue) ; žitni. 'Š^cinbet; žitarstvo; TproBHHa c% jkhtomb, murna TproBHHa, ;kh- I;i Pctbo ; kupčija z žitom, žitna kupčija. ' ®ammer; žitnica; ;t;HTnnqa; žitnica. '^tetg; žitna cijena; murna nima; žitna cena. ' ^Bitcber; žitna liliva; murna .uixna, ByxBa ; žitna odrtija. ' v ®U(^etet; žitni lilivar ; skhthhh JiHXBap , b, ByxBap't; dragoletnik , ~ "^ n! odrtnik. ° Cl,cta ©ttragnip; izdašnost u zrnu; iuo^i, y 3pHy, H3/tauiHOCTb y 3 P H y; donesek v zrnu . ®tf)Uttung; davanje zrna ; ganank apna ; davanje žita. $ ot Pet* (©efellfc^aft) ; zbor,družba; rimo (gpymrBo) ; skupšina,družba. 304 •Rčrpev. (budjerlidjež ©ut); zemljište, stvar; 3eM.u»HuiTe, cTBapf” zemljišč, nepremakljiva stvar. — (etue ©efammtfadje) ; ukupnost; yKyrtHocTB, ynyriHa cTBapt ; skup' nost, skupna reč. — ber ganje bfterreid)tfdje ©efammttorper; ukupnost austrianske držaje, yKynnoc r ri. aycTpittCKe flpmaBe ; skupnost avstrijanske države ■ — (bet Setb); tijelo; Tfc.io (uoBhuie) ; telo, život. $(ttper=; tjelesni (što se tijela tiče); TtjiecHbifi (ihto ce 'rb.ia thhb)’ telesni , životni. — = SSefdjaffenJjett; tjelesna kakvoea; cacTaBT. rtu a, TluecHa KaKBok 3 ’ telesna kakovost , život. — = ©trafe; tjelesna kazan ; TkiecHa Ka3Ht>; telesna kazen. — * SSetle^ung; ozleda tijela , tjelesna ozleda; 03ae^a, noBpeA 3 Ttjiecna o 3.1 e,;a; poškodovanje , pohdbljenje telesa, života. &brperlids; tjelesni; Tk.iecin.iii ; telesni. — fbtpetltdjet 33eft|; tjelesni posjed stvari; Tk.iecno opnTe:K aH ^ CTBapn; telesna posest. — forpetlicfje ©ad)en ; tjelesne stvari ; TkiecHe c-rna p h ; telesne re» — fbrpetlidje SSerIe|ltng ; tjelesna ozleda; TkiecHa 03^e^a, noBpeA 8 ’ telesno poškodovanje. .ftdrpcrfctjnft; zbor; c6opi> ; skupšina. .ftoft ; hrana; paHa; hrana, jed. — = ©duget; hranovnik ; Ha paHH, paHonpHMatjT. ; hranjcnec■ — =®eber; liranionik; pano^anapi; hranodajnik. — = ©elb ; hranovina ; hobiji 3a pany, paHOBHHa; dnar za hrano, J e> — * >§aud ; hranionica ; panioiiupa ; hiša, kjer kdo hrano dobiva- .^toftbnrfcit ; dragocjenost ; AparoubHCCTB ; dragotina. &oftfpieItg ; skup ; cKym. ; drag. &oftcn ; troškovi; tpoiukobh; stroški, potroški. —- siuftt>anb=; potratni troškovi; pa3KouiHH, noTpaTHH 'rpouiK 0011 ’ potroški. — ©cvidjtd* ; sudni troškovi; cyflHH 'rpoiimoBu; sodni stroški. *— 3tf?tungž=; hranovni troškovi, troškovi na liranu; rpouiKOBH paHy ; stroški na hrano, jed. — (Stužlogen); razhoci; pa;)X0,] 1 u 1 M, n3,i,aTui>i; stroški, izdajki- ^oftcit = Slvtfdjlag; troškovni preračun, urjena troškova; npoH^ 11 ^ TpomKOBa , TpoiiiKOiiiiMH upepa^HTb ; preračun , prevda r stroškov. — * Stuftuanb; troškovna tratnja, troškovi; bcjihkh tpoiukobh; P° troski. & tr °*% 0 — ; ©rfa|; naknada trošaka, troškova; naKHa^a TpouiKOBa; poW a>l jtcflett* 305 °ftcn • frei 5 bea troska: 6e3i> 'rpoiUKa; brez troskov. ' Ueberfd^tag; troškovni preračun,ucjena troškova; uperjeni Tpom- h0Ba > TponiKOBHbiH ripepaoj HT.: prevdarek troskov. ^Serurt^ettung; osuda na troškove; ocyi>eH r k Ha TpoiuKOBe ; ob- sodba na stroške. moč, krijepost; en.ia, molih, Kpbnocrh ; moč, veljava. (^rperltc^e); sila, snaga ; chjio, CHara ; moč. 1,1 $taft tteten; stupiti u krijepost; eH.«y ( i, o 6 i.it n ; moč zadobiti. (fertnogc, in golge) eirtcž SSefcfifež; po, usljed zapovijesti; no cimh, ^ MaiioBkcTii: po povelju, vsled povelja. °* n > Kranjska; KpafiHCiia; Krajnsko. § er }ogtIjum bratit; vojvodstvo Kranjska: bohboactbo KpaiiHCKo : vojvodstvo Krajnsko. af OU ; Krakov ; lipanom.; Krakov. ® r oj)Ijer;(ogtIjum .ftvafau; velevojvodst vo Krakovsko ; bcjihko bohho,;- Cl ’ B ° KpaKOBCKo; veliko vojvodstvo Krakovsko. @tabt $i'afau fammt ©ebtet; grad Krakov sa svojim područjem; •Pagi. lipanom. ca o6jiaiuhy; Krakovsko mesto z obrnestjcm , ^ * okolico. JSj. aniet ’ s ^ n8r 5 rpoumhapi, linam ; kramar, drobnar. °*Herct; sitnarstvo; TproBaHb ciithm cTBapiii. ^ ""diapeHt; krumarija, kramarstvo. ^ e fugntjj; pravo sitnarenja; upaBo Ha chtho rproBant; pravica. n " tc »=; što se tiče bolestnika ; ihto ce rune (jo.iecTHHKa; bolniški. SlttftaTt, v^pauž; bolnica ; oojiHHua; bolnišnica. ^ = ®efcbtd)te; opis bolesti; oiihci fio.iecrn ; popis, zgodba bolezni. ' Wegct, -SGBnvtev; bolničar; 6 0.1 e cti i h m k i n e.vy;nnTe.n., 6o.uw- ' a Pi>; postreznik, strežaj bolnikov. bolestnička soba: tioaecTHHUKa co6a; izbica bolne. SSerpflegjitoften; troškovi za izdržavanje bolestnika; rpomnoBti :ta ■ftr H3 ^P iKaB a H ’k čo.iecTHHKa; stroški za preskrbovanje bolnih. °*tfbctt§fojtcn • troškovi oko bolesti: TpoUlKOBH OKO (Šo\\evJ}'^~ 'S, tr °*ki za bolezen, zavoljo bolezni. '/ n,lfu 'tg (etnet ^Setfonj; nvreda osobe; nutrkuk na atao kom«, ynpe- ds ocooe; žaljenje. ZA | ^ < : e ‘ne« 9ted)tž); povreda prava ; noBpe^a lipana ; ' 3«//ciyV. i C^Ptle^ung); ozled a : osjega, nonpe r ya ; poškodovanje. okrožje ; onpy , [ poslanec. ^('georbnetet: okru/,ni odaslanik: oaac.UHHM. oKpy;nin: okrožni 20 bna-Tapin, rpo- ®ti %eig %cig 306 Jfreižs [glasni sd, Mvci# = 2tl'jt; okružni Ijekar; OKpyjKHMH .vkKapt; okrožni zdravnik■ — =93ecmtte; okružni urednik; oupjauiuft ypegHHKT>, hhhobhb* 1 ' 1 ” okrožni urednik. — = SSeretfmtg ; putovanje po okružju ; nyTOBaHk no oKpyjKiio; vanje po okrogu. — = šSote ; okružni glasnik; OKpysKHi.ni raacHHKb; okrožni — = (51)tVUtg ; okružni vidar ; OKpyiH BHgapt; okrožni ranoceln 1 •— ; gorftetammatot; okružni razglednik šuma; onpyjKHMH pa3r- lfc ‘ r ' hhkt. myMa; okrožni preskusnih v gojzdnarskik rečeh. — = ©ebiet; okružno područje; OKpya;Ho nogpyuie; okrožno obsezJ 6 ’ okrožna oblast. •— = ©emetnbe; okružna občina; OKpy;KHa o6iUTHna; okrožna obči l,a *— Hauptmann, =5praftbent; okružni satnik, predsjednik; OKpy< llHbItl norjianapi., npegcbgHHKt; okrožni glavar, predsednik. ‘— * Slabbutet; okružni rabin; OKpysKHMH paSnHt; okrožni rabin- — s 9tatp (^btpetfdjaft); okružno viječe; OKpyjKno B'khe; okro* n ° svctvavstvo. — (ettijeltie ipetfon); okružni vječnik, savjetnik; OKpyjKHbiH cafib 1 hhki» ; okrožni svetvavec. — * Slefetent; okružni iavjestnik; OKpymHun H3BkcTHTejib; [ vlad 11 ' žnU 38' okro& o j - 11 /- -/ nazvestnik, razložnik. -— s 9icgtetung ; okružna vlada; oi;py;Hno npaBHTedbCTBO; okno — = ©tabt; okružni grad, okružna varoš ; OKpyaiHWH rpa^i., naporni,; okrožno mesto. — == SSevtretung; okružno zastupstvo; OKpya»HO 3acTyrmnuTBO CTynaH’t; okrožno namestovanje. — (bte 33ettteter); okružno zastupništvo; onpyjiiHO 3acTynHH‘J ' II)0 ’ okrožno namestovavstvo. -— = SSorftepet, f. $teiŽ=*J$rajtbent; okružni načelnik; OKpy»iHbiw [ lia ue.uiHKTj; okrožni načelnik. — = SSBunbarjt, f. (Spttutg. a ftrcu; s ; cestice od častnoga drcva; uacTHije uecTH 01 gpeBa; kosci svetega križa, => SEBoclje; križeva, krstovna nedjelja, —i tjedan; KpcTonoK' ne.vb.ifi; križev teden. — 5 Betdjett (flnftatt bet Untetfdjrift) ; križac (znamenje krsta n, J e podpisa), znamenje krsta; 3 HaKi> npcTa; križec. — feinc Služjage mtt jbteujjetdjen bemerlen ; pod svoju izpovijedk« l 10 ^ staviti križac, krstič, znamenje krsta; uito ko H 3 Kaaie, n P e . oiiora 3Haiii. Kpcra MeTHyTH; pod svojo povedbo se podkvizdi’ zaznamvati svojo povedbo s križcom. aoH a(l sto ftriegSs 307 (btc SIrmee betreffetib) ; vojni ; bohhmh ; vojni, vojaštveni. We ^vieggfuljrung betreffenb) ; ratni; paTHbiH; vojskin. ' 3ltttfel ; vojni clanci; bohhh vjiaHijM; vojaški členi, voj. pravila. = ^ommtffar ; vojni povjerenik; bohhmh KOMMHCcap^; vojaški komisar. = ®ommiffamt; vojno povjereništvo; bohho KOMMHCcapiaTCTBO ; Vo jaško komisarstvo. commiffartattfd;er ffieamte; urednik vojnoga povjereništva; ype£- IlHlt 'b BOHHori> KOMMHCcapiaTa ; urednik vojaškega komisarstva. 5 ®atlefyen; vojni zajam : bohhmh aaavn, ; vojaški zajem. z ®arl^enž*06Itgatton; zadužnica vojnoga zajma; 3a^yHKHHqa boh* Hoi ”*> 3aHiia; dolžno pismo vojaškega zajema. = SMettfl; vojna služba; BofiHa cay;iif>a ; vojaška služba. - ®ntfd)dbigung ; ratna naknada ; parna miKnaga ; odškodovanje z avoljo vojne, vojske. [ vojske. - *Stf(drung ; objava rata; oCaBakul; paTa ; napoved, naznanilo ' Sktt; slučaj, uzrok rata ; cjiyuaH paTa ; primerlej vojne, vojske. ' §Ujj; ratni način; parubiii na i nnrb ; vojskni način, vojskno merilo. ^ Sdiiitdt auf jlriegžfujj fe|en; urediti vojsku na ratni način ; !i °HcKy na parHMH nauHirb nocTaBHTH; postaviti vojašnjo na Vojskno merilo. ® c &taudj; ratni običaj; paTHbiii odMuaii; vojskna šega. ■ ®ebu(jr ; ratna plata ; paTHa rutara ; vojskna plača. ' ©efangener; vojni uhvacenik; bohhmh aapod-ikHHKt; J e tnik, v vojski zajet. ' ® e tid)t; vojni sud; bohhmh cygt; vojaška sodnija. ; vojni zakon ; bohhmh aaKOHT. ; vojaška postava. -'^anjlei; vojna pisarnica ; BoiiHa nncapiiHi;a, Kamje.iapia ; vojaška Pravnica. vojna pjeneznica ; nodna iibH03Hnna ; vojaška dnarnica. = ; vojna moč ; BoiiHa CHJia; vojaška, vojskna moč. vojno ministarstvo ; bohho MHHHCTepcTBO ; mini - Sers tvo vojaštva. i vojno vijece ; bohho Bi h e ; vojaško svetovavstvo. ; vojno pravo ; bohho npaBO; vojaško pravo. (=©ertd)t) ; vojni sud; BOHHbtii cy/i,% ; vojaška sodnija. k^tltct) ^emanb be^anbeln ; suditi koga po vojnom pravu, staviti pod vojni sud; cygHTH nora rio bohhomt. npaBy, oranimi Ix ° ra no A r b bohhmh cyg , b; soditi koga po vojaškem pravu. ' ®; križem vkleniti koga. &uttbb(tr; obceznani ; anano ; občno znani. — bernittelt feiu ; biti imučan, kako je obče znano ; Hi^haHfc ° b]l KaKO ce ofiuiTe 3Ha ; biti premožen, kakor je sploh (občno) zn*5 ° l1 " najma ; ognaai. Haiiina; odpoved najema. , ■ Sfrtnfcmacfien, ben ©oncutž, baž Utreti; oglasiti, oznaniti naU ’|^ presudu ; or.iaeHTu HaTenaft, npecy^y; razglasili, oznaniti k kurz, sodbo. — (befantit geben) ; dati na znanje; ^aTH na 3 n ant, o63HaHHi' H ‘ diti dati, naznaniti. jfunbmac^ung- 309 ; oglas, oznana, danje na znanje; or.iact, 03Ham,H- razglas, oznanilo. @trafurtf)eilež; oglas kaznene presude; orjtact Ka3HeHe npe- ; oznanilo kazenske sodbe. Un ^titad)un(j§ 5 Strt ; način oglašivanja; Hanam oiuacunaHa; način ra ~ g ločevanja. " = f. Mrt. ~~ = &ctg; dan oglasa, danja na znanje; ^ana. orjiaca, 03HaHe; dan ra % glasenja. " .ftuttbmadjungžtage alt; od dana, kada je sto oglašeno, dano na Vnanje; ogt /;aHa, Ka/\i. ce ihto oraac«, odaHaHH; od razglas- ne ga dneva,—od dneva, kterega se je kaj razglasilo. l,l >bfrf)nft (Siadjttdjt); vjest, glas; nkcm, r.iacB; glas, naznanilo ~~ ntrfunbe) bon .3unftbotfte§ern; svjedočanstvo od ceha; CBh^onan- ctbo o ga, i;exa; svedočbaceha. (^unbmann), f. Jbunbe. ^ l, "bfd)aftcr; nhoda; yxo f i,n; zvedava/-, ogleduh. lt,, ftig; buduci, dojdnci; 6j^yhiM, goHgjhia; prihodnji. ^nfttg^tn; od sada, od šele, u naprijed, u napredak; y 6ynyhe, °A'fc caga, ogcae, y nanpe^i., y iianpegam.; od sedaj , za naprej, v prihodnje, posilim,at. Mitft= j šlo se tiče umjelnosti; iijto ce rune jmIithocth ; umetnijski, Umetalni. 5 ©egenftnnb; nmjetovina ; upe^MeTt jmIithocth , jMtroBHHa ; Ur Uetovina, — reč, delo umetnije. 3 '§flnbel; trgovina s umjetovinama; rproBHHa ct j MbTOBHHaMa ; kupčija z umetnijskimi deli. 3 Vflttblung ; prodaja od umjetovina; npogan o#'i» yMbrOBHHa; Prodaja umetnijskih izdelkov. ' ^Vobitft; umotvorina ; y»toTBopHHa ; izdelek umetnije. ' SSerein ; društvo za umjetnost; /;pyaiTBO 3a yM , feTHOC , rb; umetnij- s ko druztvo, družtvo za umetnost. ' ^Serftanbtger (@«d)»etffanbtger); vještak; nkiuTam; zvedenec. (^unfterfal)ren) ; poznavalac umjetnosli, umjetoznanac; ii03HaBa- * ai V& yM'bTHOCTH ; znajden v mnetnii. Ut| ft itnb ©eioerbžberftcinbtget; umjeto- i obrtoznanac, poznavalac Um jetnosti i obrtnosti; 3 Hajiaivb vmiI.tkocth h oopthocth ; zveden ^ 0 umetnijskih in obrtnijskih rečeh. M bferfticf) = USerlag ; skladište bakroreza; aua^HiUTe 6anpope3a: Prodajaliče bakrorezov. ; podvodstvo; ho^bo^ctbo ; sorodstvo, rofijanstvo. St 310 •Šuster. .ftiipplct; podvodnik ; ho^bo^hhki ; sovodnik, ifripplmjt; podvodnica ; no^BO/pinna; sovodnica. ^urjtid) erlaffene SSetfugung; nedavno izdata naredba; HegaB« 0 nagara y peg (5 a ; nedavno izdani zavkaz, naredba. 5fuftcttbejitf; primorski kotar; TipHMopcKiii cpe3T>; primorski ok r(l J' ^tuftcntanb ; primorje ; npHMopie ; primorje. (im žBetgtuetf) ; rudokus; ^kcts, Kyci>; kos rudnika. 8 . Srtfeett, etne flltf ftd) 5 uzeti na sebe dužnost; yaeTH na ce ° e gyjKHOCTib; vzeti na se dolžnost. Sa&cit (©eieolbe) ; ducan, prodaonica; gyhaHT>, npogaoHHua; cuna, prodajavnica. — = ®tener ; kalfa trgovaeki; TproBa'iKiH MOMaKt, Ka.ia; kup^ l J b služabnik. Sttbuttg (Scift) ; tovar, teret, trh ; TOBapi, Tepen.; tovor, naklad- — (SSorlabung); poziv; iio 3 e>ibt>, n030B7.; poklic, povabilo. — @bicta!*93orfabung; poziv izrokom; nosbiBi., H030BT. H 3 poK< )IV, ' f ’ (3aKa30MT.) ; povabilo po oglasu. Sabung^fc^citt; tovarno pismo; TOBapcKO tihcmo ; tovorni list. firtger (milit.); tabor, taborište, oko (gen. okola), logor; cTaHT>. ,fa 6 opi., Ta 6 opHiiiTe, oko, jvorop^; tabor, taboriše. — (38aatetilager); skladište, slagalište; cK^a^HiuTe , c.iarajiHiii' re ’ skladiše robe. Sagerjtnš; skladnima (plata za skladište, slagalište); ouagHHH 11 ) njiaTa 3a CKjiagHmre, cjiarajuniiTe; skladnina. Saienbruber; lajik; MonaxT>, jiaHKi.; lajk, neposvečen mnih. iiaicitfdjnjcfter; lajikinja ; mohokbihb, aaHKHHfl; lajkinja. 8 onb ; zemlja, kopno; 3e»un, kofiho ; dežela, kopno. — (au^ert)alb ber @tabt); ladanje (stoje na selu, izvan grada); n °’' (ihto e na ceay, iiSBaHt rpaga) ; dežela, kmeti. , — auf bem ficutbe; na ladanju, na selu ; Ha cejiy, Ha noam; na de^ 1 8 anb=; zemaljski, seoski, ladanjski, vanjski, na, po kopnu ; 3 eMa.i &(li>l ’ ceocitm ; deželni, deželski. — j ŽBemotmer ; seljak, seoski , ladanjski, vanjski covjek ; ceM lH ' b ’ prebivavec na deželi, na kmetih. — ; ©emeinbe; seoska, ladanjska, vanjska občina ; ceocna o 6 ui T * lHa ’ občina na deželi. 8anb- 311 rtn & = ©ettdjt (Srtmtnal) ; zemaljski, zaglavni sud; 3eMajn,CKiH, 3a- r “ la BHtiii c\-'i,7>; deželna sodnija. QeridE)tli^e§ SSetbredjen; zaglavno zločinstvo; 3aoaBHo 3 jio i ihh- < j bo : kriminalno hudodelstvo. ©Ut; vlastelovina, gospodsko dobro, spahiluk; ceneno godpo, ce ao, BaacTe^OBHHa; posestvo na deželi. ( a kf bem Sanbe gelepert); seosko, ladanjsko, vanjsko dobro; ceocnm; na deželi , na kmetih. ' $tttlbel; trgovina na kopnu; 'rpronnna Ha noiiHy; kupčija po suhem, po kopnem. = , f>eer; vojska na kopnu; nobena na iionuj; vojašnja, armada na suhem. ^nnbtg; obcepoznan u zemlji; y aeMAbu o6raTeno3HaHMH ; v de- ' ,e li oblino znani. z &utfcfier; kiridžija, foringaš, vozar; Kiipiipia; voznik na deželi. = S&Ufet, f, SanbftretcEjer; skitalac; cniiTHHna, cnHTanaijii; potepin. Seitte, f. Sanbberooljnet; seoski, ladanjski , vanjski ljudi, —o , 0 ljudstvo ; ce.uiHM ; kmetje , kmetovski ljudje. = vojna moč na kopnu; bohhu Mobb Ha nonHy; vojaška Ml °c na suhem. SOleffet; kopnomjer; seMjikMbpi, zemljomerec. ^ = f. Sanbljeer. (SSolfžmiltj); pucka vojska ; Hapo^Ha BoiicKa ; narodna vojašnja. Stati); savjetnik zemaljskoga suda, zemaljski savjetnik; 3eMa.u>- C(:i h caotTHHM); svetvavec deželne sodnije. ^ = Stec^t; zamaljski sud ; 3eMajibcniii cy,vn ; deželna sodnija. = 9lt(^ter; zemaljski sudac, sudija; 3eManbcniH cyAifl, cj^api; ^ '^ielni sodnik. ©(i)ret6er; zemaljski pisar; 3eMajibcmH nucap-b; deželni pisar. ' *3tctnb, Begiiterter; posjedovni elan zemaljskih staleza; njiama 3e- •^aatcKH CTa.iea;a /\o6po HMaiohifi; ud deželnih stanov s posestvi. ©tiinbe; zemaljski staleži; 3evmjibCHH cxaae;Kn; deželni stanovi, ^ stalil' = ®ftaj3e (im ©egenttjetl ber S&afferftrape); put po kopnu, po suhu ; ^ "• y-r 'B no KoriHy, no cyiiy ; cesta po suhem,-po kopnem. (9egenubet ber I. f. ©fjauffee) ; pokrajinska cesta ; nonpaHHcna ue ^ Cla ’ Apj vn,; deželna cesta. ' ®fr«jšeitbau; gragjenje pokrajinske ceste; rpal^ent nOKpaHHCKe ^ 11,f ' ; vslanek. — = Sflfel; vlastelovnica (knjiga od vlastelovina, od gospodskih doka 1 ”’ spahiluka) ; 3eMCKa nni>Hra, Kur.Hra o^t. rocno^cKH godapa; ° eze na knjiga (knjiga gosposkih zemljis). . — 5 JEafel&ecmtte; vlastelovnik (urednik od vlastelovnice, vlastelovi' 1 « urednik); ype f yiHK r b, uhhobhhkt. nogo 3 omckh KHbura; uvede ' deželne knjige. — = 3^afeI6eljorbe; vlastelovnički ured ; ype/yi> aeMCKfi KHbura; obl nija deželne knjige. — = 5£afelfat)ig; sposoban za vlastelovanje (sposoban za posjedovacJ gospodskih dobara); cuoco6an r i. 3a upureHiaBaHk romogCJtH d° 6apa; prikladen za deželno knjigo , opisljiv v — - Siafelffl^tgfett; sposobnost za vlastelovanje ; cnocodHocTb aa up 11 TemaBaHk rocnoflCKH fločapa ; prikladnost za deželno knjigo■ — * $afety)atent; povelja o vlastelovnici (vlastelovnieka povelja) Beaa 3a aeMcne KHbure; patent zastran deželne knjige. — * &U05 zemaljski sabor; 36Ma.*bCKib ca(5opi. ; deželni zbor- — = Sflgžmatjlorbnung ; red izbiranja za zemaljski sabor; pe/fb 11at ’ 1 ' pana 3a 3eM».ibCKiH ca6op% ; volilni red za deželni zbor. — 5 U<d); po zemaljskom običaju, kako sloje ti zemlji obicn°’ iio- ii« tir aeMa.iBCKovn, odbinaio, kuho iiito e y 3evuhn ofii.riaiiiio ; f° želni šegi, navadi , — kakor je v deželi navada. ^ (| - 9Ser(et)r; promet na kopnu, po suhu; npoMeTi na koii h .V’ cyBy; kupčija po suhem. t 5 2Bad)e; zemaljska straža; aeMaubeisa crpaata; deželna str o- = 2Bafy(be}ir!; zemaljski izborni okrug; 3 eMa.ibri(iH HafioP onpjri.; deželni volitni okraj. ^ = 2Beg; ladanjska, vanjska, seoska cesta; ceociia uec ra, nyxi» t l cesta na deželi. -- ffikljr; zemaljsko braništvo; seMa.tbcuo SpaHHTejbCTBO ; na hramba. * 3Bef)ržm«nn ; zemaljski branič; aeiuajihCKin 6pannTe.ib; de brambovec. - SBtrtt); poljski kueanik; nojbeKifi 13343 , ityhaiiHK'b ; gospodar , krnelo vavec. * 2BitU)frf)aft; poljsko kueanslvo ; nojibCKo KyhancTBO ; kmetovavstvo. j 28irtfyfd)aftabetvieb; poljsko kucenje; no.ibCKo KyheHk; krnel 06 s aBirt^fd;aftŽgefelIfct)aft; društvo poljskoga kucanstva; Al’. v ' no.ibCKora nyhaHCTBa ; kmetijska družba. = 3o 11; zemaljska carina; seiua.if.cua uapmia ; deželni rol, mi,t el' eld a tild Sanbež* 313 (l, ibeg =5 zemaljski; 3eMaabCKiii: deželski, deželni. ' ^lrigelegen£)ett; zemaljski posao; 3e.\ia.vbCKm nocao; deželska Za deva. = ; nastanjen u zemlji; HacTaHfeHt y seivubH; naseljen v deželi. z ^tnfdptgfeit; nastanjenost u zemlji; HacTaHliHOCTb y senubii; na- Se ljenost v deželi. = 5tltžgaben; zemaljski razhodi; 3e\ia.ibCKn pa3XOAn; deželni Potrošiti. " s 5Iugfc^up ; zemaljski odbor; 3eMaabCKiH o^oopi.; deželni odbor. = ^Sefugntp, f. iprtoilegtum. 5 6 e fugt, f. prinilegitt. = SSepiirbe; zemaljska oblast; sema-ibcua oč.iacTb; deželna dblaslnija, - ©jef; zemaljski načelnik; 3eMa.u.CKifi na'ie.VHHKT>; deželni po¬ glavar. 1 ©Jtttmtfjion; zemaljsko povjerenstvo ; 3eina.ihCKa KOMMnecia; de- Ze lna komisija. - Songvegation (in ^voatten) ; zemaljska skupština, zemaljsko spra- v *šte ; seMa.ibcua citynniTHHa; deželni shod , snid. ' trebit; zemaljsko vjerovanje, vjerivo ; aeivia.ibCKO BbpoBanb, b, “Phbo; deželni up. ©tltut; zemljodjelstvo ; seM.rkgb.ieTFto ; zernljodelstvo, obdelo¬ vanje zemlje. : ©tltUtfadjfU; poslovi o zemljodjelstvu; crnapn aeM.it.gb.iCTBa, ri °c.ioBH o aeM.vbgtjCTBV; reči , zadeve zemljodelstva. = $>eputation, f. ®eputatiou. = ^epUttttev, f.SDepUtirter; zemaljski odaslanik,zastupnik; aeMa.ibCKift n °e.iaHHK r b ; deželni poslanec, namestovavec. = ©ngebotnet; tuzemac; Tpevian/b; rojak, deželan. f e inpetmtfcper); domači; ,;o.Yiafiiii; domač, rojak. - ©inflinfte; zemaljski dohoci; seMaabCKH AOX°AHbi; deželni dohodki. - ®innaf)me; zemaljski dohodak; se.via.meKiH ^o-vo^aKi. ; deželni dohodek, prejemek. 1 Sflbtif; zemaljska tvornica, 3einajhCKa *aa6pHKa (TBopHHna); deželna fabrika. Šiitft; zemaljski vladar , zemljovladar : ae.via.ibCKiii B.ia,;aTe.ti,, B * lB Aap'b; vladar. ' fuvftlicpe« ©ericpt; zemljovladarski sud; B-ia^aTejbcmii cjgb; vladarska, cesarska sodnija. 314 ficinfcegj fianfecS = ©eridjt (nad? ber neuen ©indjetlung); zemaljski sud; ciuii cy,vh ; deželna sodnija. — s ©etidjtžatcfjtb ; pismara zemaljskoga suda; nHCMOxpannjiHUiTe 3e Ma.iLCKOPT) cj7\a ; pismarnica, pismo hranite deželne sodnije■ — = ©ettdjtžbejttf; područje zemaljskoga suda; no/tpy i iie 3eMa.M> cK01 " 1 ’ cy ( i,a; okraj, okoliše deželne sodnije. — = ®ettd)tžbtenff; služba kod zemaljskoga suda; cjvya;f)a ko^t, 3eM a ' 1f ’ c i; o ra, cy,;a; služba pri deželni sodnii. — * ©eridjtžratlj; savjetnik zemaljskoga suda; c a ul; t ii h kt> 3 e n a.it c* 10 cy^a ; svetvavec deželne sodnije. — 5 ©eridjtšfprenget; područje zemaljskoga suda ; no/;py l iie CKOnb cy,;a; okoliše deželne sodnije. — = ©efe^; zemaljski zakon; 3eMajibCKift 30110111; deželna, dežel postava. — = ®efe|blatt; list za zemaljske zakone; jihctb 3a 3eMa.ibCKe 3aK0H e > deželni zakonik. — s ©etnalt; zemaljska moč ; 3aMa-ibcna B.iacrb ; deželska oblast- — = ©tanje; zemaljska megja, granica; aeMajibciia rpaHHija, Me ^ a ’ deželna meja. — j Sauptffabt; glavni zemaljski grad; 3e.wajibCKift rjiaBHbift rp a A 1> poplavno mesto dežele. — * $ett; gospodar od zemlje, zemljovladar; rocno^apa, o/;'!« 3eili * ’ vladar dežele. — = ^ertltd), f. futidltd). t — = ^5tttereffe; dobro, korist zemlje; /to6po, iiopnerb 3eM.1t; zad# 1 ’ korist, basen dežele. — = 3JHlttat*©ommanbo; zemaljsko vojno zapovjedništvo; 3eiuaJi iC)1 bohho 3anoBt^HHHTBo; deželno vojaško poveljstvo. — * SKtttel; zemaljska sredstva; cpe^croa 3eM.1t ; deželne sredstv ' deželno premoženje. — (=$tafte); zemaljske sile ; CHJie3eM.1t; deželne mori. — = SJiunje; zemaljski novac ; 3eMa.ibcuiii hobuut, ; deželni dnar. — = SJiunjprobtramt; zemaljski novcoogledni ured, zemaljska n ° vC ° ogledaonica , zemaljsko novcoogledništvo; HOBneorjie^aiohit 36 MaJiBCKin ype^a.; deželna dnaroskušnija. ■ — 5 Sfteferertt; zemaljski izvjestnik; 3eMajn>CKiii H3BtcTHTeJib ; de% e nazvestovavec, razložnile. — = Sflegterung ; zemaljska vlada; 3eMa.ibCKO npaBurejibCTBO, šema-* 1, CKa BJia^a; deželna vlada. — 5 SRegtetungžbetOtbmtttg; naredba zemaljske vlade; Hape^da 361 npaBHTejibCTBa, B.ia^e; ukaz deželne vlade. Sattbel* 315 n,, t>e§ = Siegterungžjtttung; novine zemaljske vlade; noBrnie 3 eMa.U 1 - CK °ra, iipaBHTejitCTBa; časnik deželne vlade. ' ®tf)uI 6 eIjorbe; zemaljska školska oblast; iuKO.ibCKa 3eMajibcita of kiacTr,; deželna šolska oblastnija. [ varstvo. " = ; zemaljska zaštita; o 6 pana 3 eM. 1 t ; deželna hramba, = @d)ujjt)erlufttgung; izgubitak zemaljske zaštite ; ry6HTaKi> 3 eMa. 11 .- CIte ( > lipane; zguba deželne hrambe. ' ®td)ett)ettŽtDac[)e; zemaljska straža sigurnosti; 3eMa.ibcna CTpama < l,l ’ypHocTH; straža deželne varnosti. ' @|3tacl)e; zeraaljski jezik ; 3eMa^bCKiii esbiKt; deželski jezik. ^ er Scinbežfpracfje tunbtg; vješt zemaljskom jeziku; iioh 3Ha 3eMaab- CKI « < '-3i.m , b , B-kuiTT. 3eMa.u.cKOMb «3biKy; ki zna deželski jezik. ©tatut; zemaljska ustanova; 3eMa.ibCKni ycTaB’b; deželno Us tanovilo. ' @telle ; zemaljska vlada; 3eMa.ibCKO npaBHTejibCTBO , B^a/;a; ^ e jelna oblastnija, poglavarstvo. po zemaljskom običaju, kako je obično u zemlji; no 3e- ^a.ibcKOMb oobiiaio, KaKO e o6mmho y seM.ibH; kakor je v deželi ^ n avada, po deželni šegi. Ubltcl;e ©ptfldje; u zemlji obični jezik; e3biKT>, koh e y 3eMjibH ^ J °(>bi>iaio; v deželi navadni jezik. = ^«faffung; zemaljski ustav; 3eMa.ibCKiii jcram.; deželna ustava. SSettat^; zemljoizdaja, izdaja zemlje; H3flaidcTB0 3eM.1t, H3/;aH ^ 3e Mjik ; izdaja dežele. 3Servat^et; zemljoizdajica , izdajica zemlje; H3^ani;a 3 eM.it ; ^ i^ajavec dežele. SSert£)etbxger; zemljobranilac, zemaljski branič; 6paHnxe.ib 3eM.1t, 3e M4bo6panH r reab ; dežele branivec. Sgert^etbtgung; zemljobranstvo , zemaljsko braništvo; odpaHa 3e 'i.it ; hramba, hranitev dežele. ’ ^^tretung ; zastopstvo zemlje , zemljozastupstvo ; 3acxynaHt 3e Mjrk 5 namestovanje dežele. C-SSertreter); zemljozastupništvo, zastupništvo zemlje; 3acxynHH4- lB() 3eMjik ; namestovuvstvo dežele. " pSertttetfung; izgonstvo iz zemlje; lmroHCTBO 1131 . 3 eM. 1 t; izgna- ^ 12 dežele. ' ^(iljtung ; vrednoča zemaljskoga novca; Bpe^HocTb aeMajibCKort ^ * 1 ° 1J ila; deželna veljavšina. . -3oII; zemaljska carina ; 3eMajibCKa napmia ; deželni col. " = zemaljska doplata; 3eMa.ibCKiii ^omctski., 3eM. gon.iaxa; ei elni prilclad, pridavek. 316 8onbe®» SattbcS = 3wecf; zemaljska potreba, svrha; 3eMa.u>CKa iyb.H>, U ^ 3 e m. d; •, deželni namen. Sonber = Umfang bež Steic^ež; obseg državnih zemalja; o6cert AP HtaBHbi aena.ia ; deželni obsežek države. SaitbfcbaftŽ" (ftanbifd)); staleški; CTa.ieiKKift; stanovski. — (8anbež=); zemaljski; 3eMajibCKih; deželski. — = ©eamte; staleški ili zemaljski urednik; CTaaeHiKm h.ui 3eM a -’ 1 ’ cnm ype f yiHii%, *ihhobhhkt> ; stanovski, deželski urednik. — = S 3 u$Ijaltung; staleško, zemaljsko racunarstvo; CTaaeatKO, 3 eM a - cko pauyHapcTBO ; deželno, stanovsko racunarstvo. — = (Scifje; staleška , zemaljska pjeneznica; cxa.ieatKa , sena** r['line3HHua ; stanovska, deželna dnarnica. 6d'. V! vknf fiorm (3Ucttm) fdjlagen ; udarati na uzbunak; y^apHTH na z bobnom, s zvonom pod orožje klicati. SJnft (šBefcbtcerbe); teret; Terora; breme. — (SSetbinbltcljfeit) ; dužnost; ^y»KH 0 CTb; dolžnost. — bffentltc^e Saften ; javni tereti; bbhh TepeTH ; javne bremen &■ — (Mdjetlicl)e -ioaftimg) ; uknjiženi teret; yKHbHHteHo omctbo ; ženo breme. ^ — bte Safteit bepltnren; razteretiti što, skinuti što s ecga; ref ere ^ cthth, pa3TepexnTH ihto, CKHHyTH ihto n, *iera; odbrein razdolžiti kaj. — (@$ulb); dug; A F* 5 dolg. — »až bern Kaufman n gu Saft itnb ju ©ute fontmt; što je trgovac <" ^ i što ima iskati, dugovi i iskanja trgovca ; ihto TprosanT* lisia BaTH h npHMHTH; kar je kupcevavec dolžan, in kar ima tirjnk- iiaftredjt ; pravo teretno ; npano Tepe t a ; bremenska pravica. ^ Saftcnftnnb, eitter JRealitdt; stanje tereta nepokretnosti kakve; t ,a Tepera HenoupeTiiocTH naiiBe ; stan bremen, kolikost bremen- SMftcrlid); opsovni; xy.iHi.iii; sramotivni. — laSetlidje Strt; opsovni način ; xv.ihi.hi iiaumrb; sramotivno. * , j'0?d) Saftern, psovati na koga, opsovati koga, huliti 11 a Kora xy.iHin ; sramotili, psovati koga. Snfteruug ; psovanje, buljenje; xy.ienb; sramotenje, grajanje■ — auf bie sperfon bež Sanbežfurften ; psovanje, buljenje na osobu daoca; xy.ieHb ocooe 3eiua.ibCKon. Bjiafla-reja; sramotenje darjeve osebe. t ^ fidftig ; dosadan, neprilican, tegotan ; A 0 caAaivb, rerorairb; težki, nadležni. — laftige SSebtngung ; tegotan uvjet; TeroTamb jbIiti, ; težki p° ( J°J Haubbted)tn ; kupiti lišce; uynHTH jiicrhe; grabiti listje. Scutfccmtaf 317 ^ a «bcmioI=; što se hvalevine tiče ; urro ce xBa.vtBHHe TH*te: prim- prepisninski. ' ©ntridjtung ; placanje hvaljevine ; ii.iahaiit XBa.rkBHHe; placanje, oprava primšine, prepisnim. ^Sercent ; nastotnica od hvaljevine ; HacTOTHHija 041 XBaatBHHe ; ^ 0(i stotek od primšine. ° u bemium; hvaljevina; xna.d;BHHa : primšina, prepisnina, odrajt- vdo od spremembe posestnika. w rud(j) ; presuda izabranih sudija, siulaca; npecy^a ^ H 3a6paHM c.y 41 'n; razsodba (poljubnega, izbranega) razsodnika. (Sortgang); tečaj; Tenak; tek, napredovanje. 11,1 Saufe bet' SSerf)anb(ttng; u tečaju razprave; y reuaio pa3ripaBe; 0 °b. v obravnavi. ^ er $tojejj fott feinen ungeljinberten Sauf Ijaben; parnica ima teci bez Sv ake zapreke; liapHHija ima Teh h 6e3T, csaue aanpese; pravda n °0 brez overe teče. ^ Sfiafferž; tečaj vode; reiaH, toki, Bo^e ; tek vode. £ kež ©ctoeljrež; cijev puške; u!;bb iiymKe ; cev puške. rtu ^ c «, bte bet 3wž lauft Pom !£age. . •; rok, dača ide od , ' Hna • • . ; poKi», riO/vaTaui, uge, reue 041 gaHa; rok, obrest teče ^ ° d dne . . . C6er=, 9tiebet'=; Lužica, gornja, dolnja; .lya;iui t a, ropmi, 40.1- 11,1 5 Lužica, gornja, dolnja. -^actgraf Pon D6et= unb 91tebet=8au)ijj; margrof od gornje i dolnje ^ u žice, gornjo- i dolnjolužicki margrof; Mapurpota, 041. ropni 11 ^ d°ank ,1 y ik u 1; e; mejni grof gornjo- in dolnjo-Iužiski. °" tcn cntf; glasiti na; rjiacHTH Ha; glasiti na. ^ ei ' $kicf, bte lautet auf .§ettn 91.; pismo, dopis glasi na b°spodina N. ; iihcmo, 40 HHCT, luacu Ha rocno 4 HHa H.; list, dopis (ima nadpis) na gospoda J- ^'ttet auf ben 9lamett bež $ertn 91.; glasi na ime gospodiua N.; . ^ r ^ acH Ha HMe rocnoguna H.; glasi na gospoda J. 'Sdjulbfdjetn lautet auf etne @untme; zadužnica glasi na toliko n °vaca; 3a4yiKHHita r.\acn Ha tojihko HOBana; dolžno pismo je ^ >lu fejeno za toliko dnarja. Očiten ©ttitt Ijaben); glasiti, iinati smisao; r.iacHTH (imaTH cMbicao); ^ (tovoriti, glasiti. ©efejj lautet alfo ; zakon glasi tako, smisao zakona je taj; 3a- ^ Ko, ti, r.iacn TaKo, caibicao sauoHa e Taii; besede postave so te. u bet£eit ( bet ; poštenost pravosudja; UHCToha npaBoey4ia; Poštenost, čistost pravosodja. 318 3HH TH v6b ^ zad°' jieW fiebctt; život; jkhbotb ; življenje — ^etnanb am 8eben fttafen; kazniti koga smrti, smrču; na3 nora cupTiio; koga s smrtjo kazniti. — umž 8eben Jo mm en; izgubiti život, poginuti; jkhbotb H 3ry norHHjTH ; poginiti , življenje zgubiti. — inž Seben treten; stupiti u život; y jkhbotb ctjhhth ; moc biti, vpeljati. Sebcttb ; živi; jkhbb ; živ . — ©djenfung unter Sebenben; darovanje megju živima; gapoBairb # ! jKHBHMa; daritev med živimi. iiebettš > 9ttter ; doba života; b!;kt>, goda JKHBOTa; starost življenja). — a @nbe; konac života; KOHau,b jkhbotb ; konec življenja. — a fdljtg; što je za življenje ; cnocodaHB 3a jkhbotb, 3a iKHBoraiiB; živeten , prikladen k živetju. ^ — a ©efafyt; pogibelj života; onacHOCTb JKHBOTa; nevarnost življenje, smrtna nevarnost. — = gefd£)rltdje 35rofyung ‘, prijetnja pogibeljna životu; jkhbotj ° na opereni, operna; življenju nevarno žuganjc. ^ — a gefaljtltdje iffiunbe; smrtonosna rana; cmptohochu pamia; srn ' 1 smrtonosna rana. — = lattg, — a langlicf); do smrti, dosmrtni; 3a nbjiort jkhbot 3 ’ cmpth ; vse žive dni , do smrti, dosmrtni. lebenžldnglidjer ©ebtaiuf;; poraba do smrti; ynoTpe6.iHBaH , i> Hb.iorB JKHBOTa, go cmpth; raba do smrti, za vse žive dni. Avb” n» etmciS jum lebenžldngltdjen ©ebrciudje iiberlaffen; dati kome što porabu do smrti; garH KOMe ihto Ha jnoipedaiiih 3a ii/b.torB BoTa, go cMpTH; dati komu kaj v rabo do smrti. ^ lebenžlanger terier; tamnica do smrti, vjeona tamnica ; TaMHHtf a igkjiora JKHBOTa, go cmpth; ječa za vse žive dni. a Saufj život; jkhbotb; življenje. a SJlittel; živež, hrana, zaira; xpana; živež. -Sdeget; pravilo života; upaBHjio JKimora ; pravilo življenja. = ©trafe; smrtna kazan ; cMpTHa Ka 3 Hb; smrtna kažem t a Unter^att; uzdržavanje života, živež; jagpjKaBaHk jkhbo'1’0, KygB jkhbhth ; preživljenje, živež, izdržanje. ‘ e ^emanben ben nbtljtgen Sebenžunterljalt geben; dati kome što ll ' e ^, za življenje, dati kome potrebni živež; galm KOMe ogi jkhbhth ; dati komu potrebni živež. , a SSerftcljeturtg ; dosmrtno osiguranje; ocHrypaHi jkuboIb; z aV vanje dosmrtnega živeža. SJeBenž* 319 e 'jeitg = sj 3 er p ( j )ei . un gg J g{ tl j| a { t . dosmrtna osiguraonica; flocMpraa och- r ypaoHHqa, aase^eHk 3a ocHrypank aiHBOTa ; zavarovalnica do- Stnr tnega živeža. ' S&attbd; život; jkhboti* ; življenje. " = 3ett; za života ; rta SKHBOTa ; čas življenja, za življenja. ' •Stttgntj} ; živobitnica, živobitno svjedočanstvo (svjedočanstvo da je tk° živ); cBb^onaHC/rBO o aiHBOTy, ^a e tko hjhbt, ; spričevalo, ^ da je kdo živ, spričevalo življenja. Cc *iott; citanje, predavanje nauka, učenje; UHraHt; učba. ® e t%tlung bcr fiecttonen itntet bte Segret ; dijoba učenja megju u 'atelje; part/i/Likii]; jueoiiM 'tac o na Meljy y'tnTe.ik ; razdelitev ačb »ned učitelje. ec tion^I an; red učenja, predavanja nauka; pe^a. jueHH, npe^aBaHa ^ Hay K g; re( } u i :e1 j a (untoerljetratet) ; neoženjen , neudata; HeoateHkirb, Hey4a r ra ; ^ rie °zenjen (Bctt SJlatlltžpt.), neomožena (t)Ctt ttmbl. ijj.). ffitt cmer ©ad)e; biti lišen kakve stvari; 6 mth ji h me ii t, KanoBe c TBapH ; znebiti se česa, oprostiti se česa. (^et) ; prazan ; npasaui; prazni. ift ettte @teHe lebtg ; jedna služba je prazna; e4na C4yai6a e g P a3H a; ena služba je prazna. ^Ufirctt, eine IMuttbe; obzakoniti ispravu (uredovno potvrditi pod* P ls na kakvoj ispravi i tako dati joj zakonitu šilu) ; o63aKOHHTH Wc npaBy (3BaHH i lno iiotbpAhth iio^rmcb Ha itaKOBoii HCiipaBH, h ^ ra Ko AUth i o it 3aitoHny cn.iy); poveriti podpis pisma. etlte 0ett($tItdj legaltfttfe Utfunbe ; po sudu obzakonjena isprava; c yAy o63aKOHkHa HCiipaBa; pismo s podpisom po sodnii po- Ho ^ Ver jenirn c 8ilifttu n( j berUtfunbe; obzakonitba isprave; o63aKOHtHk HcnpaBe; ^ P°verjenje podpisa kakega pisma. ®ldllfel; obzakonitbeua zaporka; o63aKOHkTdeHa 3ariopka; pover* £ ni pristavek. zakritost. 3akoHHTOCTt; postavnost. ^ bfanbtcr); poslanik; nocaaimKi; poslanec. % ' etl Mttdjtntjj) ; zapis ; saBinmiH ; sporočilo, sporoček, volilo. l ’ 5 zapisovnik; tipHMaTe.ii> aattkmTaa ; sporokojemrlik, e tne Urfunbe bei bet ^tttotultttmg 5 priložiti pismo savoju; tipH- T n iiHCMO cuboio; priložiti pismo Zavoju Spisov. ^ e tf)nutig ut er ctmaž; položiti račun 0 čemu; iio.iouuith pauyHi> ci Jj 5 dati račun zdstran česa. zapisati kome što; octubhth komu ihto; sporočiti, voliti koni u kaj. 320 Jžegižtator. ifegišlator; zakonotvorac; aaKOHOTBopaivb; postavodajnik, p° sta vodajavec. tčegišltttur ; zakonotvorstvo; 3auoHOTBopcTBO; postavodaja , 1 >0 stavodajstvo. Sicgttim ; zakoniti; 3 aKOHHXbM ; postavni. „ . ticgitima (spftidjttljeil); zakoniti ' izkazni. — s ^atte; izkaznica; nanasHHna; izkaznica. itcflitimitett, ftd?; iskazati se; H3Ka3axH ce ; izkazati sc. — etn &inb ; pozakoniti dijete; no3anoHHTH A'kxe; vzakoniti otf iicgftattc; skladište, slagalište; eii.iaAHUJTe, o.iaraumiiTe; skladb 1 ' polagališe, hraniše. Sd)cn ; feud; eyAT>; fevd. £ebett=, i?ctH’it<3=; feudni; <&eyAHbm; fevdni. — = Stbfonberuitg ; razluka feuda; pa3Ayua u>eyAa; odločitev fevdu- — = 9I6fonbentttgžtndimbe; isprava o razluci feuda; ncnpaBa o pa 3 -'-' <>>eyA a i pismo od odločitve fevda. — = 93ttcf; feudno pismo; ey ( i,no uhcmo ; fevdno pismo. ^ — = (§tb (homagium); feudua zaklctva , prisega; eyA , 6; V rl ' nosi za fevd. — = gdttigfeit; minuce feuda ; Munyhe ey,i,HHHa; fevdnina. —■ = ©cfefj; feudni zakon; ey,yibiH 3aK0Hb; fevdna postava- — 5 ©Ut; feudno dobro; 6po; fevdno posestvo. — = .§auptmannfd)aft, beutfdje; njemacko feudno satnišlvo; eyAHO coxhhuxbo ; nemško fevdno glavarstvo■ — = $etmfatt; feud na ošastnost; cevAna oiuacrHocTb; pripad fevda. — (burd) ben $ob); feudna ošastnost; a feudalis); feudni sud ; eyAHbiH cv,;b; fevdna s 321 Setjett’ ® e kti = ^nbult (ffierlattgetuttg ber grift pr Slbleguttg be§ Sefjetteibeč); °dgoda roka za feudnu prisegu, zakletvu; ogroža, o^ro^enk pona 3a •»JflHj npHcerj. aaiueroj; odlog dobe za fevdno prisego. ' Platin ; feudnik ; eygHO npano ; fevdno pravo. = ^fltd)t; feudna duznost; auptmattnf(f!aft. = ®tiicf; feudna stvar, feudovina; *eygHa cTBapb , *eygoBBHa; fevdna rev. ' ®UCceffton; feudno nasljedovanje ; *eygHO HacjitgoBaHt ; fevdno nc eygHa ranča; fevdna taksa. 3SreygnnK r b; fevdnik. ^ SSerbcmb ; feudna sveža; eygiia CBe3a; fevdna zveza. ^ ' ^rfaffung; feudni ustav ; u>eygHbiii yerama ; fevdna ustava. ' SSerlet^ung; danje feuda; nogbjiča eyga; podelitev fevda. izgubljenje, izgubitak feuda; H3ry6j , bH , t, H3ry6a eygHa norogfia; fevdna pogodba. ' ® e rtotrfung; propad feuda ; nponagt eyga ; zapad fevda. ^ = 2fictare, f. Saubemtunt. " SSefetl; feudstvo; ; učiteljska. naprava. ^ ' 5ln]talt; učilište; y i iHjiHUiTe ; učilišč. = ^Sefdt)tgurtg; učiteljska sposobnost; yunTejibCKa cnoco6HocTb k 1 dcladnost učiteljska, za učitelja. ' ®rief; izučnica ; H3y i iHHna; izučnica. 21 322 8eljr= 8et)C = 33udj ; učna knjiga; vuHa KHbHra; uma knjiga. — s §ad); učiteljska struka; y'(HTe.if>CKa CTpyna ; učni predelek■ — (^adjjtubtum); strukovna nauka; CTpyKOBHa nayita; predelni naU j — = gfii^tgfett; učiteljska sposobnost; yHHTejn.CKa cnocočuocTb; u<% teljska prikladnost. — s ^aljigfettŽbeiDetS; dokaz učiteljske sposobnosti; AOKaai. y t * H ' re ' 1,> ene cnocooHOCTH; dokaz učiteljske prikladnosti. — = §tet£)eit; sloboda učenja ; cjio6o/;a yueHH ; sloboda učenja. — = ©ebaube; pravila učenja ; ripaBH.ia yueHH ; pravila učenja. — »©egenffanb; predmet učenja, učni predmet; iipe/tiueTT. yi eH(I ’ y i iHbiH npe^MeTi; učni predmet. — s ©el^tlfe; učiteljski pomočnik ; yunTejibcnift noMohHHKf, ski pomočnik. — = ©elb; naučnina ; Hay i iHHHa; učnina. — * godine učenja ; ro^HHa yueHH ; leto učenja. — ScanJet; učiteljska stolica; yuuTe^bCKa CTOjimja; uci stolica (leča). — s Čtorper; učiteljski zbor; y i iHTejibCKiu cSopi; učitelska skup s ^ n ©onferettj; učiteljsko dogovaranje; yHHTejibcmH floroBOpti t/C*' nis e ' tel )' teljsko posvetovanje. [sko senn ‘ — = (Seminar; učiteljsko sjeminište; yuHTejibCKO ckMeHHiuTe; uil1 ficbrlittfl (0cbu(er); učenik; yqeHHKi> ; učenec. \ u> ^ jj — (bet ^>anblung#= uttb ©etrerbSleuten) ; šegrt; merpTi.; obetn) ^ _ 8eib=; što se tiče tijela ili života ; ihto ce THue Ttjia h^h b 1118 telesni, zivotni. — 5 ©igenftbaft; nevoljništvo; Heno jFjHhmtbo ; nevoljništvo, ^ — = ©ebtng ; zaživotni pridržaj ; 3auiHBOTHbiH yroBop , b; doS ,n pridržek. ^ — 5 ©ebtngftabt; mjesto zaživotnog pridržaja ; MkcTO 3aH»HB0T 1J yroBopa ; mesto dosmrtnega pridržka. 323 8eiB= = Stente; zaživotni prihodak; 3aHtHB0THHft npHxogaKT>; dosmrtni Prihodek. ~~ = S^entertbertrag; pogodba o zaživotnim prihocima; riorogSa o 3a- »hbothhmi npnxoAUHMa; pogodba zastran dosmrtnih prihodkov. "7= 28(Upe; tjelesna straža; 'riueciia cTpaaia; telesna straža. c tbcr= 235 1rtf>fict)aft; kucanstvo zaživotno; Kvhanc.TBO aa HiimoTa; do- smrtno gospodarstvo. ct £>eš = 33efd)affenpett; kakvoca tijela; KauecTBO, KaKBoha rkia; ka- 1(0 st telesa , život. "" = (Srbe; rogjeni nasljednik ; poi)eHt.iH Hacjik^HHKt; rojen dedič. = ©ebtecpen; tjelesne mane; TijiecHH He/;oeTaTUH, rfcjiecHe MaHe; hibe, manjktjivosti , napake telesa. = -ftletb; oprava, haljina od tijela; onpaBa, xaju.HHa Tijia; °P r ava, obleka života. ^ = ©trafe; tjelesna kazan ; rb.iecHa Ka3Hb; telesna kazen. [sfei. l< ^en=; što se tiče mrtvaca; ihto ce THue MprBapa; mrliški , mrtva- ^egrabttif; pogreb; norpe6Tb ; pogreb. " ^Sefcpau; mrtvacki razgled; MpTBaHaiii paar.iegt; ogled mrličev. ©epriige; pogrebna svečanost; riorpe6iia cseTaaHOCTb ; pogrebna svečanost. " z ©eriift (.Ratafa(f) ; mrtvacki odor; MpTBaiKiii o^opi; mrtvaški = ^nmmer; mrtvačka komora ; Mpraanna KOMopa; mrtvašnica. ' ^Ojtert; pogrebni troškovi; norpetfHH 'rpouiKOBH; pogrebni stroški. Ceffttung ; otvor mrtvaca ; OTBopb MpTBapa ; odpretje mrliča. 9^au6; otmiea mrtvaca : OTMHpa MpTBaqa; rop mrliča. ' ®d)t j lahki, slabi, maleni; aarKiti, caafu.iii, Maaeni.m; lahki, slabi, majhin , mali. W<§tež ©ettUCpt; slaba vaga; c,.ia6a na ra ; slaba. vaga. Iftipte aSerle^ung; mala ozleda ; Majia 03Jie^a; mala oškodba. ^ _ letcfcte SertBUnbung ; mala rana ; Majia paHa; malo ranjenje. ; lahkoumstvo ; jiarKoyMCTBO ; lahkomiselnost. Cl ^' Sltemanben ju Stebe obex: Setbe bte retne ffiaprpett aužfagen ; ka- z »ti prava istinu bez svakog obzira ; Kasa™ ripany hcthhj 6e3T> 'Baiiori, o63bipa; povedati čisto resnico brez nagnjenja ali so- ^ vraznosti do koga. ei ken, etnert ©epaben; imati štetu; hm aru uiTeTy; imeti , trpeti škodo. podnijeti kazan; no/jHeTH uasHi,; pretrpeti škodo. 21 * S, 324 Seibenfdjaft. emn a Sctbenfc^aft; strast; crpacTb ; strast. £eit) = Stnjklt; zajamnica, posudnica; 3aa»iHHna, nocygHima; % a J e mavnica, zajemalise. — s SSant; zajamna banka; ;sa«Miia 6 a ms a; zajemna banka. — = SSlbltot^et; posudna knjižnica; nocy/;Ha KHtHHiHHna; najen (posodna) knjižnica. — = ®ef(f)aft (®arle!jen) ; zajamni posao (zajam); aa/iMiiuii |l0ca ° ( 3 anMT>); zajem, zajemno opravilo. [nic (t — = $auž; zajamnica, posudnica; 3aaMHHna, nocyAHHna; zajem® — = ; kupnja na vjeru ; i;yuoisani; na Bkpy ; zadatek, likof ■ — = SSertrng (im ®egenfa|e bon 3)arlef)en=S3erttag) ; posudna pogo^ a ' nocy^Ha norog6a; posodna pogodba. ficiljcn (©arleifjeu); dati u zajam, uzajmiti kome što; gara y 3af55lb ’ y3aflMHTH KOMe uito ; dati v zajem kontu. — (©adjen, bie blož in 9latura juniderftattet merben); posaditi; 110c ' giiTH; posoditi. — ein $Pferb; posaditi konja; nocy/piTH kohh ; posoditi konja. Sciftcit; ciniti kakov posao ili kakovu obvezanost; johhhth , n3Hp ltlli th naKOBt nocao n .m K;»uiy o 6 n ea a h o e ti. ; opraviti dolžnost. — (ttlžbefotlberž bon Stužgaben) ; davati; gaimi!; dati, opraviti• — (ton Sdrbeiten) ; raditi; pagiiTH; storili, opraviti. — ©tenffe leiften ; služiti; cjjkihth ; služiti. — etnen ®ib leiften ; priseči, zakleti se; ripncehu, 3anjieTn ce; pviee — golge leiften; slušati, poslušati; iiocjiymaTH; ubogati, posluh 1 ' — ©et»dl)t leiften; jemciti se za što; omuhth ce sa iiito ; d° hiti za kaj. — Diobot leiften ; davati tlaku, robotu; ^aBaTH Taaity, po6oi'y : delati. — fjafjlung leiften; plačati; miaha^H ; plačati, plačilo o praviti- Seiftung; cinitba (kakova posla ili kakve obvezanosti) ; 'imikHk, t,3B f m e uk isaKBorb nocjia h jih i;anBe o6ne3anocTii; oprai'] c,l J oprava (dolžnosti). ■ — Seiftungcn nnb ®egenleiftungen ; činitbe i uzčinitbe, cinitba j e ^" c druge slrane; H3BpuiHnaHk odueaaiiocTH h*\h yc.iyre ct> e A lie gpyre CTpaHe ; dajave in proti-dajave. 8cifhutg6=iperiobe ; činitbeno doba; h3bpiiihbho go6a ; doba op u Ijanja. . — s tpflidjt; cinitbena dužnost; H 3 BpuinBna ajjkhoctb ; doh n kaj opraviti , storiti. — s pfltd)tig; dužnn što ciniti; ^HiaHb uhhhth, n 3 BpuniBaTH dolžan , kaj opraviti , storiti. ■ tlak 0 rttt' SetjhingS« 325 ® e ‘ftitng 9 =pfltd)Hger ©tttnb; obvezano zemljište; o 6 Be 3 aHo 3 eM.iwiuiTe; dolžno zemljišč. ^ e iten; voditi, upravljati; bo^hth, yripaiufmi; voditi. e >n ©efdjaft, etrte ^anblung ; voditi posao, trgovinu; boahth nocao, T proKHiiy: voditi, vladati opravilo , kupčijo. e '»e Sertmnblung, etn SSetljbt; upravljati razprav«, saslub; pyno- Bo Ahth pasnpaBV, cao.iyx r i>; voditi zbor, izpraševanje. " fine ©ad)e an ^edtatiben; dali što kome; AaTH ihto KO»ie ; dati °dpraviti komu, do koga kaj. ~~ SDBaffer ; voditi vodu ; boahth no,i,y ; napeljevati vodo. ettcr etner (Sotmmffton; upravitelj povjerenstva; pyiiOB04HTe.11> kom- Muccie; vodnik komisije. et tfttbcn ; povodac ; ii0B0^auT>; vodilo. ct *Uiig bet ©efdjafte; vogjenje poslova ; Bol)enb noc^OBa; vodba opravil. I SSafferlettmtg ; vodovod; BOAOBOAt; vodovod, napeljava vode. ^tungg;J)ta^t; povodna žica; noBOAna ;KHi;a ; napeljano svilo, žica. ^ bož^afte ŠBefcbabtgung bet Seitungžbra()te (bet Selegtajj^en); zlobna °šteta povodnih žica kod brzojaVa j 3.io6na ouirera iioboahm h;hu§ Ii °A’i> re.ierpaa; hudobno oškodovanje napeljanih svil, žic pri g te, egrafu. e °hoIb 9 Drben; red Lavoslavski; opleni. «/leono.iACKifi; Leopol- dov red. ^ ct tten ; učiti se; yuHTH ce ; učiti se (kaj ob. česa). etitfreiljctt; sloboda nauka ; cjto6oga nayua; sloboda, učiti se. p o s Ij e d nj i; noc.1b4Hi.iii ; poslednji, zadnji. b e |ter SSBide; posljednja volja; iioc.ih.tiifi bo.ih; poslednja volja. ; posljednji; iioc.ib/iHi.iii ; poslednji. - 2R;ad)ge6orner ; mezimac; MeoHMan/b; zadnjorojenec, mezimec. z betfattenet termin; posljednji minuli rok; liocjibAHbift \11my.ibn1 Poni,; poslednji minuli, zapadli rok. z h>tlltg (teffamentartfcb); što se tiče posljcdnje volje (oporuke); ,JJ To ce th ue noc.ibflHb bo. ib (onopyne); po poslednji volji. dbilltge SSerfitgu tg; posljednja razložba (razredba) ; nocjibgHa Ha- ^ P ,J A 5 a; naročilo poslednje volje. e btfcn, ben ^Sroteff; preduzeti prosvjed; npeAy 3 eTii npoTecTb , na¬ praviti, storiti menični protest, vzeti menično spričevalo. ^angelž bet Slcceptation obet bet gatjlutig ben ^roteft letiiten; pfeduzeti prosvjed radi neprihvata ili neizplate nijenice ; lipe.tvaeri! " Potoč T r b p a 4 h nenpioTia h.iii Heimi.iaTe Mbniine ; napraviti pro- te *t zavoljo nevzetja ali neizplačanja menice. 326 SeOtrung. Setututtg bež ^ItOtefteŽ ; preduzeee prosvjeda; upe^y3ehe nporecT a ’ nareja protesta, vzet j e meničnega spričevala. — unterlafjene SePttung bež ^Jvoteftež; prepušteno preduzeče prosvjed®' nponyiureHO npegy:iehe npoTec/ra; opušena nareja protesta fiicc«5gcbul)c pon SSRonopoIžgegenftanben ; dopustnina od samoten stvari; ^onycTHHHa og r b caMOTpatHbi c roapiii; dopustnina samoprodajnih reči, plačilo za dopušenje. ih od H a Sidjtrcdjt j pravo na svjetlost, na vidjelo; npaBO Ha cBkTjiocTb, migLio ; pravica do svetlobe. fiicitrttion; dražba; AP ajK ^>a; dražba. 8icttation3=; dražbeni; gpamčeHbiit; dražbni. — = SSebtngungen; dražbeni uvjeti; gpaai6eHH yB'tTH; dražbni pog°J ' — = (Šrfbž; dražbeni dobitak; gpanKoeHbiii go6brraK'b; dražbno skupd° — = Orbnung ; dražbeni red; ^pasKČeHbiii pe^T.; dražbni red. . — = procent; dražbeni odbitak ; ^paiKfieHbiH odbiram; dražb 11 odstotki. — = Siagfa^tt; dražbeno rocište ; ApamčeHO poMHUiTe; dražbni dan- — = 3Beg ; pot dražbe; nyT , b gpaaide; dražba. — tm fitcttattonžtpege etrnaž oerfaufen ober an jtcfy bttngen; P ute ^ dražbe sto prodati ili kupiti; r^Teirb ^parade iiito npoA aTH 15 KynnTH; po dražbi kaj prodati ali pridobiti. Sicitircn ; dražati; /tpamaTH; (Pom 2tmte) po dražbi prodajati, C 'jkrteten) o dražbi kupovati. , SicMofm; služinska plata; c^HideHHuna ruaTa; mezda , P^ aLl služabnika. SicbloljttŠ = ©tretttgfeiten; raspre radi služinske plate; pacnpe P e.iyiK6enHMi;e njiare; razpori zavoljo službne mezde. fiicfevant; nabavnik; Ha6aBHHKT>; zakladavec, zalagavec. Sicfergclb (®elb fur bte Stefetung); nabavnina; HačaBHHHa; ^ nau plačilo za zalaganje. ^ — (3lbiteferungž=©elb) ; predajni novci; npe^aiiHH hobiju ; dnai' odpravo. ,• fiicfertt f £)etfcftafron) ; nabavljati; HaSaBJiHTH ; zalagati, zakla koga s čim. — (abgeben) ; predati; npe^ara; oddati, oddajati. — (Perrt^tcn etne Strbett); dogotoviti, svršiti kakvu radnju; A 01 ° bhth, CBpuiHTH patino; dogotoviti, opraviti delo, dodelati k a J’ — (abgeben etne 2(rbett); dostaviti, predati radnju; ^ocTaBHTH, "P AaTH pagmo ; oddati izdelek. Stcfcning; nabava, dogotovak, dostava; HabaBa, gocTaBa; za ' danje, zalaganje, oddaja. fiteferungSi 327 ® ie fming, jurni/j; poteza, črta. "" (Hne 3etle); redak; BpcTa, pegam; vrsta. (^etmanbtfcljaftžltnte) ; loža; 403a; vrsta. ®lutšbertcanbte tn auf» urtb abftetgenber Sime; rodbina u uzhodnoj 1 nizhodnoj loži; cpogcTBO, pogČHHa y y3xogH0H h HH3xogHoii •'o^h ; rodovina, žlahta, porodniki v navzgorni in navzdolni vrsti. ®ettenltnte; pobočna loža ; no6o i JHa ^03a ; stranska vrsta. tn getaber Strne bon ^f^anben abftammen; izhoditi od koga u ravnoj ^ oz i; H3 xoahth ogt Kora y paBHOii 403H; v ravni vrsti od koga izhajati. (@tabtabmar!ung) ; okrajik; oKpaHm; mestna meja. M,e «=2tmt; okrajicki ured; oi;pan'iKiii ypeg'j>; mestnomejna colnija. = atntlic^e (Srpebitton; odprava okrajickog ureda; ognpana oKpaHM- 110 >"b ypega ; odprava mestnomejne colnije. "■ = ©tenft (S)ienft bet ben Simentrappen); birmanska služba; (SupiviaH- caa cjiy®6a; služba v redovni armadi. = @o!bat; birmanac ; ČHpManaij^ ; redovni vojak. [ vojasnja. - Stuppen; birmanska vojska ; čiHpMaHCKa BoiicKa; redovna l 8uib barget^an); bezsumnjiv, bistar; 6e3cyMHbHBTj, ČHcTapi.; dokazani, jasni, nedvomljivi. (tidjttg geftellt); istinit, u redu; HcnpaBHbiii, y pegy; vgotovljeni, na gotovo postavljeni. ^Utbe ©djltlb; bezsumnjivi, bistri dug; 6eacyMHbHBbiH, ČHCTpbiii ; dokazani, vgotovljeni dolg. 328 Siipiibani. £tquibcmt; dugovni tužilelj; ^jroBHbifi TyHiHxe.u>; tožeči upnik. Sicpuibat ; tu/, eni dužnik; TjmeHbm ^hchhki ; toženi, dolžnik. Siguibatioit (ŠBettcfjttgung, ©artfjuung); obezsumnjitba, razbist*' 1 ' vanje, razbistra; paaČHCTpmiaHt, paatincTpa, .iHKBit^auia : v{') ot0 vljenje , vgotovljevanje. — (@$ulbaf>safy(ung) ; izplata (luga ; H3ii.iara ^yra ; izplačilo doli |TI< ’ pa36ncTpiiTn ; ugotoviti, vgotovljevati, na gotoiio postaviti- — bte jboften , bie ^otbetttngen ; obezsumnjiti, razbistriti trošk°' e ’ iskanja; o6e3cyMHbHTH, paačiicrpHTu TpouiKOse, HCKaHfl; vg ol ° viti stroške, tirjave. — mit ben ©Idubtgen; raditi s vjerovnicima o obezsumnjitbi, o ra^ 1 stri njihovih iskanja; pa^HTH ci. nkpuTeabHvia o pa36HCTpn n b ‘ oBbl HCKaHji; vgotovljevati z upniki. — (abjaljlen etne , y pe/;y ; pregledati kak spis- fiigutbmtttg tm (šoncurfe (©attljuung ber 9itcf) tigfcit bet (Soncutčfotbetb 11 ^’ obezsnmnjitba, razbistra stečajnih iskanja; pa3ČHCTpa cTetai* 11 Hccaini ; vgotovljevanje v konkursu. — (Stbjaljlung bet (SoncutSfcfjuIben) ; izplata stečajnih dugova; usti-’ 8 Ta CTeuatiHbi /tyrona ; plačilo konkursnili dolgov. SigmbmtngS^cten (®ctttljitung£4lcten); spisi o obezsumnjitbi? ,a? ' bistri; ciihch o pa3(incTpn; vgolovljevanski spisi. — (©cl)ltlbab$af)lungž=3tcten) ; spisi o izplati dugova; cnucu o H 3 iJ*i artl ^yroBa; spisi od plačila dolgov. — ; (Srfenntnif; presuda o obezsumnjitbi, razbistri, presuda o i^P a dugova ; npecy/;a o pa36acTpn, npecy^a o H3n.iaTH /tyroBa ; r sodba, zastran vgotovljenja. — = ^llage; tužba za obezsumnjivanje, razbistrivanje, tužba za i*) 1 ®* 1 ^ dugova; Ty;ii6a 3a o6e3cyMHi>HBanb , pnaGncTpiirtanb, Tvai'^ 1 H3iuiaTy /tyrorja ; tožba zastran vgotovljenja. — = $Ptotofpfl; »apisnik o obezsumnjitbi, razbistri; napisnik o ' Siquibitdt. 329 c 'vanju dugova; 3anncHHK r b o pa 36 HCrpH, aariHcnmrb o H3tuiahH- aaHio ^yi- 0 Ba ; vgotovljevanjski zapisnik. •Mbitat etner §otbetung; bezsumnjivost iskanja; 6e3cyMHbHBOcrb HCKana; gotovost, resničnost tirjave. l ‘luibttcUung bet* žRitcfftanbe; izmirenje oslataka; nsvinpenb ocTaraKa; v gotovljenje, na gotovo postavljenje zastavkov. 'lutbiim ; bezsumnjivi (lug; 6e3cyMHi»nBbitt ^yr'i> ; v gotovi j eni dolg. unb 33etvug ; lukavštiua i prevara; ayKaBiirrHHa n npeBapa ; zvi- ^.. Jara in goljufija. ' tc j popis, listina ; norinct ; spisek, imenik. ,tls contestatio; posvjedočenje raspre; iiocB-b^oHeH'!; pacnpe; pravdanje strani, odgovor toženca na tožbo. ^ °t«lc ; primorje ; npnjiopie ; primorje. D cal= j mjestni; ivrbcTHbiii; mestni, krajev. 1 3 itmenfmtb ; mjestna zaklada za siromake; »vbcTHa 3aK.ia/;a, oh/VB 3a c«poMaxe ; mestni, krajni, krajev zalog za. uboge. - ©ommtffton ; mjestno povjerenstvo ; interna KOMMnccia ; mestna komisija. ~~ ' ®Utdjfpre$ung bež ŽSef^uIbigten ; odpust okrivljenika ; napena nes#' hocth OKpHBjikHHKa, ognycTi OKpHB.vtHHKa ; odveza obdolženea- — * Stennung bom ©taate ; odcijep od države ; ogpknT., ogut* 1 ' 1 ^ 11 ogt gpmaBe ; odtrganje od države. — = ,3ettel; cedulja od ždrijeba; ijegyjH oga. atgpifia; srečkni H st ' $4fd}en. 331 * 6 frf)cn, au« ben ©runbbitcpni, auž etnem SSerjet^ntf; izbrisati iz Ze m]jišnih knjiga, iz pobilježke ; H36pHcaTH H3t 3eM.ibHuiHbi khbh- r §, H3T. Ha3Ha'ieHa ; izbrisati iz zemljisnih knjig, iz zaznamka. ~~ bflž ^euer; gasiti oganj, vatru; racHTH oraHb, Barpy; gasiti, pogasiti ogenj. (ablabctt tn ber (SdjiffSflttadje) ; izkrcati; H3KpuaTH; raztovoriti. (§euetIof H3rf > KHbHra, H3KHbHiK6a, H 3 KHbHiKen'h; izbris, izknjižba. ~~~ fcer Sabung ; izkrcaj; H3i;pnaii; raztovorjenje. 0 ' c bungg = SSetcilligung; dopuštenje za izknjižbu; ^o3BoabH'b, /;o- n yiiiTeH'b 3a H3KHbHH»6y ; dovoljenje izbrisa , izknjižbe. = ffl^tg; izknjižljiv, sposoban za izknjižbu; iiaKHbHHMbHBTi, cnoco- čan r b 3 a H3KHbHiK6y ; izknjižljiv, prikladen za izbris. ' ffl^ige £Uuttung ; izknjižljiva, za izknjižbu sposobna namirnica; H 3KHbHHtAbHBa, 3a H3KHbH«i6y cnocoČHa HaMHpHHua ; za izbris P r ikladni pobotni list. ~~~ = ®ebufyr ; izpisna, izknjižnina ; H3KHbHJKHHHa ; izknjižnina,izbrisnina. = ®efltcfy; molba za izknjižbu; MO-ida 3a H3nncb, H36pnci, H3- ^ K HbHm6y; prošnja za izbris , izknjižba. °fcgctb ; odkupnina ; ogi;ynHHHa ; odkupšina, rešnina. ' e *M ždrebati, kockati o čemu; ai^pečaTH, KomiaTH o aeMy; čečkati. * c n, ©elb ; pazariti; na3apnTH; skupiti denar. 9eIofte ©umme; pazarina ; imaprnia; skupilo. ati jtd); prenesti što izplatom na se; npeHeCTH uito H3n.ia- T Oivrb Ha ce; kaj za plačilo na se pripraviti. (auftbfen , toenucfjten); razoriti, razrušiti, uništiti; pa3opHTH, pa3- PyuiHTH, yHHUiTHTH; vniciti, razdreti. "" (entfctjeiben), eine §rage, ettte Slufgabe; riješiti pitanje, zadaču; pkiiiHTu rimani, aagaraKi); rešiti , rozsoditi vprašanje. bež SofeŽ) ; vučenje ždrijeba, kocke; ByueHi jk^P e6u, Koi U>e; srečkanje. ^ (parole); priča; npima; geslo. 0 fiittg (@rli)S); pazarenje, dobitak ; na3apeHi, flodimucB; skupilo. 332 Siifung. Sofung (Stuf^&ung), bež Unterttycmžt>erbanbež; razrešaj podanick e ) podložničke sveže; paaphiuaH nogamrnue, nogjiojKHHHKe cBe3ei razveza vezi podložnosti. — (©ntfcfjeibung), einev Srage: riješenje pitanja; pl, m eni; nbiran« i resenje, razsoja. \srečka n j a ' £l>fung$=; što se tiče ždrebanja; ihto ce Tn i ie aiApedaHH; zastri 1 — =£>pei’at; izradak o zdrebanju; napadana, o H>Ape6aino; iadel^ zastran srečkanja. hsrečkai>) a ' — 5 ^Pflidjt; dužnost ždrebanja; AynuiocTb ai^peoami; dol* n ° s — = SPfltdjttger; tko je dužan ždrebati; tko e AjmaHi ai^peda Tli ’ dolžan , srečko potegniti. = ^rotofott; zapisnik o ždrebanja; 3anncHHKT> o ai^peuamo ; zapit 1 ' nik od srečkanja. 5 3 e ttel, |. Sožjettel; ždrebnica, cedulja za ždrebanje; HSApeČHHH*’ ne,-;y,m 3a ;K,;pe6airk ; list za srečkanje. Sotbringen ; Lorena ; ,/loTapnHria ; Lotarinja. ‘&erjOg Bolt 8ott)l'tngen ; vojvoda Lorenski; BoifBOAa .doTapHHrctf*®’ vojvoda Lotarinski, .Cotiče, Sot^žmann; pilot, vodič; iiimoti, bo^hKi; pilot. SJotbegclb; pilotovima; nnjioTOBHHa ; pilotnina. Sottcvte; Iutrija ; jijTpia; lotrija. ; lutrijski (što se tiče Iutrije); aj rpiiienifi (mr o ce TH'ie); lotrijski. * 2lmt; lutrijski ured ; ajTpiHCKiii vpe/i/b ; lotrijski ured. = 3tnlef;en ; lutrijski zajain ; .iyTpiHeniii aanvn,; lotrijski zajem■ * ©trection; ravnateljstvo Iutrije ; AHpeKi;ia jyTpie; vodstvo lot r ] e ‘ = ©efdll; lutrijski dohoci; aj-rpiitcKH aoxoahm; lotrijski dohodi' = ©etotnnft; lutrijski d ob i ta k ; .urpiHCbiii dobiček (priigra). /todbiraiii.; lotfj — = ©piel; igranje Iutrije; ur pank jiyTpie ; igranje lotrije. (roM- Suttgen= unb Sltbentprobe; ogled pluča i daha ; or.iegt ijurepuna ha) h gaxa; skušanje, skusba pljuč in diha. SujuŠ; nagizda; Hani3Aa; nugizda. — S Strti!et; nagizdna roba; Harns^ubiH ecnant, poda ; nagi' — 5 ©e bdet e ; nagizdna pekarija; Harn3gna nenapia; nagizdna pekat\) a Si)CeaU ; licejni, nadučilišni; .luneimiJH ; licej ni, liccalni. — * ©laffe ; licejni, nadučilišni razred ; .m ne im biti paape.V 1 ’; razred. — = @$iHet; licejni, nadučilišni djak, gjak; .iHpeHHMH AHKTb ; ncenec. fitjccum; licej, nadučilište; Jimjefi; licej. ©ladji. 333 m. ; moč ; Mohb, cti.ia ; moč, oblast. " eigcne fatferlidje $lad)t; vlastita cesarska moč; co6cxBena uecap- CK a Mohb, cHaa; lastna cesarska moč. " f«mbe SDiadjt; tugja moč ; xyl>a cn.ia 5 tuja moč. ~~ europdtfdjen SJladjte; evropejske moči; eBponeucKe ciue ; evro¬ pejske (velike) države. ttc bt= j šlo se tiče moči ; luto ce Time moHh ; oblastni. - SJtief; pismo o moči; iihcmo o Mohn : ( oblastno pismo. (Stmadjtigungžfmef) ; pismo o punomočju ; iihcmo o nyHOMohiio; Pooblastivno pismo. - Sebet; opunomočitelj; onyHOMohHxeju>; pooblastivec. - '§abt'r (^jettfdjet); gospodar, vladar-, rociiogapi, iuagaTe.u.; fi aagapi,; vladar , oblastnik. (Strnad)tigtet) ; opunomočenik, punomočuik ; njHOMohHHKt, oriy- HOMohriHK-B; pooblastcnec. - 'Sanblung ; upotreba moči; yrioTpe 6 .iknk moKii ; raba moči. ; lož; bezmočni; 6e3Mohiii>iti ; brezmočni. ' ®!ptud); izreka moči; H3peua moHh ; izrek moči. - SBott; riječ moči; pk l n. m ob 11 ; beseda moči. niflcr (@enfalj ; samsar; caMcapt; mesetar. (£>et ben ©ettetbepnblern) ; grošičar; rpoumhapT,; žitni mesetar. rttElcc^ebuljr, SJlatfletetgefmijt:; samsarina; caMcapima; meče tar ni na. (^ c t beri ©etreibebdnbiern); grošičarina ; rpouiahapaHa; žitna t,l ečelarnina. " = 3loti if f. ©djlufjettel; samsarska cedulja; caMcapcKa ue^JiH; ^ w *esetarski listek. ; poglavarstvo ; MarHCTpaT-b ; magistrat. a (>ncn iregett etnet ©djulb ; opomenuti koga radi duga ; onoMeHyTH K °ra pagH gyra ; opomniti koga zavoljo dolga (da naj dolg plača). opomenica; oiioMena ne,i t y.ui, onoMeHna; opomin- s ki list. tn bl=®aft; pomilar ; noMHaapT. ; meljar. = ®elb; sainljevina; caM.vliBHHa; mlevšina. ( a (ž etn Ctuotum bež »evmaljlenen ©etretbež); ujam; jami; meric- r d dnar. = ; postup ; nocTyn r f> ; sila zastran mletja. ^ = ®tein, f. (Srdttjffetn. ■ -3etd)en ; znamenje; 3HaMea'k; znamenje. ( fl uf bet £aut) ; madež, znamenka; Mageao., 3aMeima; znamenje. 334 SJM^res. SOla^rctt; Moravska; MopaBena; Moravija. . — SJtarfgraffdjaft SJlaijren; margrofija Moravska; MapitrpacTBO - 0 paacKO ; Moravska mejna grofija. [i ličanstv° SSUajeftnt, f. J.; c. kr. Veličanstvo ; u. up. BennuecTBo; c. kr. ^ e S9tajeftat6= ; veličanski; ne.vuuecTiiemuH ; veličanstveni. — s 93eletbtgung; uvreda veličanstva ; jnpega BejmuecTBa ; razzald eV veličanstva. — - SSerbredien (SSerbredjen ber Metbigten ©lajeftat, crimen laesae jestatis) ; zločinstvo uvrede veličanstva; 3 jiohhhctbo yBpe^e ne.’ 11 ‘lec/ma; hudodelstvo žalitve veličanstva. 9Jiajorat ; bližerodstvo; MaiopaTt; hližerodstvo, majorat. 9Wajorett, f. ©rojjjaljrtg. ŠBlajorenitat, f. ©rojjjaljrigfett. ■jBtajoritot; večina; BehaHa; večina. — ber <$tttnmen; večina glasova; BebHHa rjiacoBa; večina glasov. 9WaIt^efcr=£)rbengntter ; vitez maltezkog reda ; n n ie3 r i. Ma.vrecKO 1 ’ 1 ’ pe^a ; vitez maltezkega reda. SBlaljfteuer ; sladarina ; cjiaflaptma ; sladnina. 35ionbat (23efef?I) ; »apovijest; 3anoBkcTi>; povelje. — (9Sottma$t) ; punomocje; nyHOMohie; poohlastenje. SOiattbotar; punomocnik, opunomocenik; nyHOMohHHKi., onyHOiviot’ e hhki. ; pooblastenec. šOžattgel (Stučftettung), in ber Sfle^ttung; zabavljanje računu; 3a6aB.» 8 hh paiyHy; očitek , pogrešek f očitani) računa. SBždngelaufnaitme; nabrajanje nedostataka; HaSpannb He^ocTaTaK 9 ’ očitanje pogreškov, mankljivosti. 9 Jinitge( erftcitten; predati, doglasiti nagjene nedostatke; npeA afl ’ AoraacHTH Hal>eHe He^ocTaTKe ; podati očitke. — auflctffen ; pustiti nedostatke ; nycTHTH He^ocTaTKe ; pop uS očitke. O-llbgang) ; nestašica; HecTaiumja; pomanjkanje. — bie Unterfudjung auž kangel ber šBetcetfe aufgeben ; ustaviti iztraŽi- vanje radi nestašice dokaza; yc r raBHTH HSTpaaiHBaHk pa^H necr a uinne AOitasa; popustiti, ustaviti preiskavo zavoljo pomanjko-iij a dokazov. šlftangcl ber 3lcceptation ; neprihvat (mjenice) ; nenpieTie ’ neprejem, nevzetje f menice). — ber 3af)lung; neizplata; H en3ruaTa; neplačilo. — kangel« ber Ba^lung etnen sprotejl febtren; zbog neizplate A* u prosvjedovati mjenicu ; HeHannaherie iniHHu;e a®th npoTecTOBaT** ’ zavoljo neplačane menice protest napraviti. SJtanifefi 335 (lanbežfurftltdjež); cesarski (vladarski) razglas 5 napcuift (lUa^apcKifi) pa3r.iacb; razglas cesarjev. (9tegterungž=); vladni razglas; npaBHTeascrBeHMH, B.ia/tubiH pa3- ^ r -'act; vladni razglas. ^ttnifcftatton; prokaz; ouHTOBairk; ruzodevanje. ant fcftatum6et&; prokazna zakletva, prisega; ouHTOBHa 3 aKjierBa, ^ n pacera; razodetna prisega. an tfeftirujtg ber ®ocumente; prokaz izprava; ouHTOBaHb HtripaBa; pokaz pisem. 0n ipulation (sSJlantpulattončnKfen) ; rukovanje, rukovništvo ; mbhh- n yJiaijia, pjkobhhbtbo ; rokovanje. (93e^anblltng); postupanje, opravljanje; uocryuaHb, oupaB.iBHb; r avnanje. rt,, ipulircn; rukovati; pyKOBaxn, MaHHiiy^npaTH; rokovati, ravnati. eiu ©ef^aftžftiicf, f. £>et)anbeln; obavljati, opravljati kakov posao; °HpaBjiHTH Kanalit nocao; opravljati, obravnati spis. čovjek ; 40BbKT>; mož. stoaž an SJiann brtngett (Berfaufen); prodati što; npoaarH uito ; Prodati, oddati. ^vtn S9i, $Di tt «nbor; dorasli; flopacjibiH ; dorasli. annbarfeit; doraslost; ^opacjiocrb; doraslost. tt»tnž=; što se čovjeka tiče; uito ce 40BbKa rnie ; možici. = Slltet; muški vijek; My;KKifl bIjkt. ; moike leta, možica starost. '-Petfon; muška glava ; MVHiua rjiasa ; -možici, mož. ' ®tamm ; rod po mužu; po^i. no Myiity; možici rod. ^ j 3ucl)t; zapt; saiifh; vojaško strahovanje. ^Qttttcr=8e(en ; muški feud ; MjsKKiii 4>ey/yi>; možki fevd. an nit cfj; muški; MjaiKiii; možki. 50^ ^ atl nltcfye Strne ; muška loža; MyuiKa ^03a ; možka vrsta. an «fdmft; momcad; MOMua^b; vojaški ljudje, vojaki. ^ C&EUppen); vojska ; BOHCiia; vojaki. '33ucfy; vojnicka imenica; BOHHHUKa HMeHHija; zapisna knjiga vojaških ljudi. Ia ««alc (£anbbu<$); prirucna knjiga, priručnica; pyuHa KHbura ; ^ Priročna knjiga. ^ tt Hufactur (2Berfftatte); rukotvora; pyuoTBopa; delnica. an ufacturei =2lrbettec ; rukotvornik ; pyKOTBopHHK , b ; rokodelnik. ©efen; rukotvorstvo; pyKOTBopcTBO; rokodelstvo, rokodelske ^ z a.deve. ^ ft ttufcript; rukopis; pyKOiiHCT>; rokopis. j pomorstvo; noMopcrBO; mornarstvo, namorsko ladjovje. 336 Starine. SJJflcittc * ©krfommanbo ; veliko pomorsko zapovjedništvo ; BpxOBHO riOMopcKO 3aiiOB'k^HH'jTBO ; veliko pomorsko poveljstvo. — * Offtcier; pomorski častnik; noMopcKiH o«M»H4Hp'b; pomorski oficir. SOJorF; megja, granica; iviel;a, rpannua; meja- — (afž marka; aiapua; marka. SJlatfe; znaka; 3Han.b; znamka. — SSriefmarfe; listovna znaka; jihctobhhh 3naKT,; pisemska znamka SUfrtrfgrnf; margrof; Mapurpa^i; mejni grof. SRarfgrnffdjaft; margrofija; MapKrpacxBo; mejna grofija. 9Jiarf’=@cl;eibe ; megjaš; m el; a mi,; meja. — ©cbeiber (im Sergroerf); rudolucitelj; pygo.iymixeai,; rudarijski zemljomerec. * ©C^eibcfuu|t; rudolucba; pv,;o.iy'i6a; rudarijsko — = ©tein; megjik; Mel;HKi>; mejnik. SJiarft; sajam, vašar; caa\rr,, Bamapt; trg, sejni. (bet 5JiarftpIa§) ; tržište, pijača; xpHimuxe, niaita; tržišč , trg- 2)Jatft=; sajamski ; caaMCKiH, namapci;iii; tržni, sejmski. — = Stmt; sajamski ured; caaMCKift, Bamapciiiii ypegi>; tržni, sej 111 ' ski ured. — = 3tuf|e^er; sajamski nadglednik; caaMCKift, BaiuapcKiii HaA3opHHB' 6 ’ sejmski nadglednik. * SBube; šatra; ujaxpa; sejmska prodajavnica. — » §af)tet, f. gierant; sajamnik, vašardžija; cdhmhhkt,, BamapU 1 ’ 1 ’ sejmnik, kramar. — = ^Iccfen; trgovište; xproBnuixe; trg. — = ©elb ; sajamnina ; caaMiuma; sejmnina. — = ©ertd)t (eine§ SUavftftecfenei) ; trgovišni sud; TproBinimiuH cjvV 6 ’ tržna sodnija. — = Seute; sajmari; caHMapi; sejmarji, tržani. — = ^Sln|; tržište, pijača; xpmHLUxe, nini;a ; tržišč, trg. — * ; sajamsko, vašarsko redarstvo ; caaMCKO, Bauiapcito P e AapcrBO; sejmska policija. — =^3teiž; sajamska, vašarska cijena; caniviCKa, Baiuapcita sejmska cena. — = £fiet>i|0i'; sajamski, vašarski preglednik; caaiuciUH, Bainap*^ 1 ' 1 nper.iegHHiri); sejmski preglednik. — 5 SRufer; sajamski, vašarski ličnik; caamcKin, Bauiapcititi sejmski izklicovavec. — * ©d)tetber; sajamski, vašarski pisar; caRMCKin, BamapcKiii »n ca l ia ” sejmski, tržni pisar. [zemljomerstv (podzemeljsko) gg/g gg g / 2Qar£t- 33 i = (Sdtjulb ; sajartiski, vašarskidug; caaMCKiii, BauiapcKi« ,yyri>; Se j»ishi dolg. ' @tanb; sajamsko, vašarsko mjestište; canMCKO, namapcuo :uk- Cl ’HixiTe; sejmski Stanič. " * @tanbgelb; sajamska, vašarska mjestovina ; caaMcaa, Batuapci;a MtcToBHHa ; dača od. sejmskega Staniča , staničnina. n '^ u,t (l (©ranjen) ; megje, granice; Melje, rpaHHije; meje. ; st upanje ^ put; CTvriaid;, aiapuii; marš. (cttt SJlujifftiitf) koračnica; rumjTHuna: popotnica. (fitrftltd;er .g>auž|ofmeifter); domovnik; Mapuia.ui,; maršal. ttt f«*>al[gjt)urbe; domovništvo; »apma.icTBo; maršalstvo. Qr f^trcit; stupati, pulovati; crvnarii, MapmuparH ; markirati. Stafljj; mjera; wkpa; mera. (ftrbnung); red; pe^i. ; red. zmernost. ,n betu ©Jaajje, alč bie ©laubiger ftdj anmelbcn; redom, kako se v .|ferovnici javljajo; pe^OMT., liano cc BbpHre.ibii hb.ihio; v tej meri, % kakor se upniki oglušujejo. = ©abe; pravilo; upaBH.io ; pravilo, merilo , mera. SUftjjgabe; polag, po *, no; po — ' Sfbcnb fetn; biti ono, polag čega sc ima držati; oho, ho m eaiy ce l ,: ° ynpaB.ifiTH HMa ; biti merilo za kaj. ^ Slušfpnicf) tjt fitr^eittanb obet ftir eine ©adje mapgebenb; ta izreka J e ono, polag cega se ima tko držati iii opravljati kakva stvar; iiapeita, 110 Koioii ce ima tko n .ui Kansa cmapb ynpaB.inrn: izrek daje pra- ril°, j e mer n 0 za koga. 'Slavine, =£RegeI; pravilo; lipami.io; pravilo. " (®littel); sredstvo; cpe^CTBO; sredstvo, poslužek. (SSerorbmmg); naredba; Hape^da; naredba. ln finer ©adie jmecfmafuge SJZafjregefu treffen; učiniti, izdati shodne 'Uredbe o čemu ; juhhhth, H3,ya rn cxo/;iie iiapegdo o 'ie.uy; storiti y kaki reči namenu primerne navedbe. [ navedbe. ^ ^djgteifenbe SKafregel; ostre naredbe ; cxpore liapegde ; ostre ’ ®tab ; mjerilo ; Mkpnjio; merilo. n ffo=; što se tiče mase ; ihto ce Time Macce ; skladni, masni. - SSertreter ; zastupnik mase; aacrj nunici, Macce; namcslovavec sklade. ®fVH)a(ter; upravnik mase; jiipaiiHiiKi. macce; oskrbnik sklade. °'^ c (©oncurč=); stečajna masa; crenaiiiia Macca; sklada, masa _ hon kursna. množlvo ljudstva; mhojktbo .uogcrBa; Hudi. množica n 338 97a; zgraja, p rl P l za zidanje. — asrennmatettal ; palivo ; na.mno ; kurjava, kurilo. — ©pinnmaterifll ; predivo ; uperimo ; predivo. — = SBortaflj; zaliba tvoriva; aa.inxa TBopiiBa; zaloga, p rl P' snove. — (ffiaate); mirodije, bakalska roba; Miipo^ik; materialno blag 0, 33?rttrrirtt=SBaarent)anbIev; mirodijar, bakal ; Miipoginph; kup ,ri “ z materialnim blagom. — 2fiaarenl)anbluiig; mirodijarstvo, bakalstvo; imipoginpcTBO ; ^ kija z materialnim blagom. ^ — (=S5erfauf, i©eircl£>); miroduica, bakalnica; »mpognima; V'° javnica materialnega blaga. ^ 50ftttctinlicit=i)ied)mmg; račun o raznom tvorivu; paujin. o | ,a3 " TBOpiiBj; rakun od priprav. j. StJiafmc (Sterf) ; niateria; iuarepia ; maleria, robu, snova, * nV — litlb §crin ; maleria i forma; Marepia h opMa; niateria in f 0> StJiotmcU (fikperlic^); tj desni ; rk.iecHbiii; telesni. — matevietlc 93ort()eilc ; materialne koristi; rb-iecne KopHCTH • 111 rudne koristi. g — gci)tigeš uiib materteller 2Bol)l; duhovno i Ijelesno dobro; h Tb.iecHO go6po; dušno in telesno dobro. . ge _ 9Jittttif; matica; »araua; matica. [ ne j' fS p — Saufmatcif; knjiga krš tenih; iiHbura upiuieiibi; bukve kršenih, 1 — ftatlbtfdje SRatrtf; staležka matica; cTa.ieausa Manina; st ^° 3 ^ e ‘ l0CrH ’ preskmnja godnosti. ^“UCfrtttfc^Irtg; priboj; upiidoH ; nubilek. ^«et feft ; uzidan ; jnii/tamt; vzidan. ftu ^)i malta, mitnica; Miirmina; cestnina. sBeamtc; urednik kod malte, mitnice; 'ihhomiiiktj no^r. MiiTHHne; ve stninski urednik. @innel)inet; maltar, mitar; Miirapt; cestninar. ®et>ul)c; maltama, mitarina; Mnrapniia; cestnina. " = ®efaHe; dohoci malte, mitnice ; ,;oxo^ni.i uiirHiine ; cestninski dohodki. ^»'Seljung; mimoigjcnjc malte, mitnice; MHMOnl;enk Marinine; °9njenje cestini. tt ?*tttc ; načelo ; naueuo ; glavno pravilo , vodilo. ^°timum ; najviše ; HaiiBHiue ; najvišje. ?l|e baiUc ’ kola .i" :l ; k o.i a ima ; svetinja. ^c«me«t; lijek ; alnci.; zdravilo , lek. rc ^icin (Strjenci) ; ljekarija; .vbKapia; zdravilo. ^ ^tjeneitDtffenfdjaft); Ijekarstvo ; aijuapcrBo ; zdravite/stvo. cb ic»unt= (objeettti) ; Ijecni; .vkwin>iii; zdravivni , terni. (lUbjectitj) ; ljekarski; .itnapcKiii; zdravilelski. ' '^učlagen; Ijecni, ljekarski troškovi; akrmi, abuapcKH rpoiUKOBn ; str oški za zdravila. ' ^evfonen ; ljekari, Ijekarske osobe; atiiapa , ..vkiiapciie ocode ; “ dravniki , zdravitelji , vrači, zdravite Iške osebe. _ = ^olijet; Ijecno redarstvo; .ikono pe^apciBo; zdravilska policija. • Ijeestvo ; JikuTBo; zdravilstvo. ‘ u SOlcIjl = ^anbct; brašnarstvo, mučarstvo ; 6 paiuHapcTBO; mokarstc 0 ' kupčija z moko. kupcev svjedocanstvo o miljama; cBk/t° lial,cl o MHJiHMa ; spričevalo od. milj. — = @elb; miljarina; Mu.iapiiiia; miljnina. — = Tauca aa MaiiCTopcTBo; dača za mojsterstvo. ' $tobe; zanatski ogled, ogled za majstorstvo; 3aHaTCniii or.iegb; “ l Ojsterški izgledek, pokazek. ' ^ e $t; majstorsko, meštarsko pravo; MafteTopcKO, MeiiiTapcno "PaBo; mojsterska pravica. ” ®tudE; gjelo za majstorstvo, meštarstvo; gb.io 3a MaiiCTopcTBo, Wei, tTapcTBo; mojstersko delo, izdelek za mojsterstvo. (^HUftirert) ; umotvor ; yMOTBop'b ; mojstersko delo. (toott ben fmnbtoetfen); majstorstvo, meštarstvo, maj- s ' 0| ‘'ja, meštrija; MaiiCTopcTBo, MeurrapcTBo; mojsterstvo, moj- strija. (toott ben fveten ^tunften) ; umotvorstvo, umotvorništvo ; yjvioTBop- ^t'Bo, yMOTBopHH'tTBO; mojsterstvo. u ken ; tjerati majstorstvo, majstoriju, meštarstvo , meštriju ; Maii- ' ' opucaTH, MeuiTapHTH; mojslrovati. [o umetnii. (toott ^unften) ; umotvorstvovali; yMOTBopcTBOBaTH ; mojster biti c Ib e it • javiti; bbhth ; napovedati , zglasiti. ^ etroaž, togi. anmelben, belannt geben; prijaviti se za što; npia- 8 hth ce 3a mr o ; oglasiti se za kaj, k čemu. SReTbmtg. 342 SSJtelfcuufl anfotltmeubei' ^rembeit; javljenje inostranih prihodnika> niuhirh HnocTpaHEi npHKO^iiHKa; naznanilo, zglašenje tnjcov, * pridejo. — bon ehiev (Sadje SSMbutig tfjuit; doglasiti šlo; goiuaruTH < lir °’ omeniti, opominjali kaj, v misel vzeti kaj. 2)lelft$ettel ; prijavnica; npiaBHHna; zglasnica. SDietioration; poprava; iioripaiiaiiT.; popravek, poboljšava. iDietnorial; priročna knjiga ; npopjona k ur. h c a ; priročna knjig«- SOictmge; hrana; xpaHa; hrana. — s ©elb ; hranovina; xpanOBnna ; d nar za hrano , jed. 'sSJiettfle, Svoj; bež ^jeinbež ; mnoštvo, čete neprijateljske; mhosk' 1 ’ 80 ’ oere nenpiaTe.ii.CKe ; mnoštvo, truma, drhal sovražnika. 9JJcnf«d>ett=3ntev ; covečji vijek; 'loirbumii Bkoa.; iloveški vek. — = ©ebenfen: pamtenje svijeta; iiaMTeirb cnkTa; pametovanje sve!« ljudi. — fett SOlenfdengebetifen ; o d kad s vij et pamti; o^Ka.vi. cbIitt. naM™ ’ odkar svet pameti, — odkar ljudje pametvajo, pomnijo. — * 'jVJbetige; svjetina; cBbniHa; množica, trop ljudi. — » Sflaub ; ljudograb; .uogorpada.; ljudoropstvo, Ijudokradstvo- — = JHcctite; covecanska prava; o onk l i k a npana; človeške pravire- (Sntfc^etbung; riješenje iste sl vari; pbnieHt nc r re cTBap 11 razsodba reči same. — $rtifuttg ; izpit iste stvari; HcnMTi nc r re CTBapii ; preskušaj« re ' podstave , bistva. . ?Jicrcautt(= ; što se lice trgovine; ihto ce Tirne TproBime; kup rl J’ — = Setftbet'; prisjednik trgovackoga soda ; iipnc , b 1 i,iun; , i. TproBa ,),,lil cy,;a; prisednik knpHjske sodnije. — s SSudjfjaltung; vogjenje trgovačkih knjiga; BoijeH-b Tproa a KHbura; držanje kupčijskih knjig. — s ©etidjt; trgovacki sud ; TproBa4Kiij cj 7 \i»; kupčijska. sodnij«- — =felgevidjt; trgovacki i mjenički sud ; TpronaoKin ivikHn 111 ' cj/V 1 * i kupčijska in menična sodnija. 'JJicffc (Safjrmarft); veliki sajam, vašar; BejiHKiii caaivn., na |,,a P veliki sejni, somenj. \ v> . — (jbirdjenO; misa, služba božja; .iHTypria, ,\mcca, c^ya>6a d (),HI iUief;=; što se tiče mjere, mjerenja; ihto ce 'rune ivrbpe, iw'l’I ,e sejmski, merski. , — = 93nef, (im (Sditprnefen bte ŠBejtattguug trie inele £oti!i fn (Sdjiff Ijd(t) ; potvrdnica mjere, mjerovnica ; noTBp^HHua Mbp^i poBHHna; pofrjilo mere. ^ e fr=5 šlo se lice velikoga saj m a, vaša ra - , thto ce Time Be.iHKon cak- ' la > namapa; sejmski. 1 2Si'cl)fe(; velesajamska mjenica;' Be-iecaamcKa irkuHna ; sejmslca ženica. " = 3eit; vrijeme velikoga sajma; npeMe Be.mKocaiiivia ; ms velikega S)JJ *y ma 'i jur SJtejjjett, o velikem sejmu. c l|ctt=; misni (šlo se lice mise, službe božje) ; .urrjprHHubiii, mhcc- hmh (ihto ce TH'ie jurjprie, c.»yiK6e 6offiie); mami. - ®elber; misni novci, novci za eitanje službe božje; mhcchh hob- l ' l,i i hobum aa 'luranf; o.ivffide (ioffib; mašni dnarji, dnarji Za make. ' ' ®tiftžbvief; misoosnovnica, pismo o osnovanju misa, čitanju službe I, 0 *je; MHccoocHOBimua, iihcmo o onioBamo iuhccS, o inTarno '•’yai6e (ion. it; ; pismo ustanove mak. " ^ttftung ; misoosnovak, osnovak za mise, za eitanje službe božje; 3){ ; kovani dnar, penez. *UbeI; pokucstvo; noKjhrBO; premakljiva, pohišje. ^•belftucfe; stvari za pokucstvo; CTiiapu a a iiokjIitbo ; reci pohikja, l l( ddh\e reči. c,lf betinorb; zale gja, zalegjništvo; lipBHimrao H3i> uorae; s avrat- ^ 1,1 > potajni umor. eu tf»elm6rber; zalcgjica, zalegjnik; KpmiHKT. nai. norae; Zavratnik, 3!)i '“ avra ^ n h potajni. umorivec. II, c bclini>rbet’tfd) ; zalegjno; Kao kpbhhki> im, norae, zavratno. flfgen ^cmanb nmtdjelmbrbevifd) (anbeln; kome zalegjno o glavi 1 oditi; Kovie H3T. noTae o r.iami pagurn; zoper koga zavratno r ovnati. % 5»i c wtci*ei; vojnička kuna; bohhhhku (ivho ; spor, punt (vojaški). ietke; , najam ; Kiipia; najem. ,c tke= • što se najma lice, najmeni; ihto ce Kiipie Time; najemni. - ©ontract; najamska pogodba; norogda o Kiipiu; najemna po- kodba. ' = ®elb, =$rciž; najino vina ; Kupia; najemkina, najemnina. 3)1 ann ; ukucanin; jKyhaHHirb, mipiai.iia; najemavec hiše. " ; najmljena stvar; c/mapr. gaiia nogi. Kupim; najemna reč. ^ertvag, f. (Sontract. " = 3eit; vrijeme najina; Bpe.ue Kiipie ; čas najema. 'C.jinž; najmovina; Kupili; najemšina. 344 9Rid6ett. 9JJietl)eit ; najmiti što; yaeTH ihto iio^t, rnipiio ; najeti kaj. — (SMngenj; najmiti koga; HaflMHTH nora ; najeti koga. SRtet^itttg ; najimanje , najam; jaiiMank nogi. Knpiio ; ■ naj ef J e ’ najemanje. 9RUc$>; što se tiče mlijeka ; ihto ce THie M.ieKa ; mlečni. — = $anblei; mljecar; »ueiapt; mlekar. — = ©elb ; mljecarina ; MjienapHHa; mlekarnina. — 5 £ftu|ung; korist od mlijeka; jHinnairk jviaena; vžitek od mleka ■ — = spačit; zakup mlijeka; 3&Kym> \uena ; zakup mleka. — = SSerfalfdutng; kvarenje mlijeka; KBapemk Mjiena; kvarjenje, V 11 čenje (mešanje) mleka. — = 22irtl)fd)aft ; mlječarstvo; M.ieuapcTBo; mlekarjenje ,mlekarsi v °' SSJlUberu eiu ©rfenntntp; ublažiti presndu ; y6.iamHTH npecyyty; °W sati razsodbo. — etne @tvafe; omaliti kazan; oMajuiTH Baam.; znizati, zma.np u kazen. ■JDiUt* mtngtf=©runb; razlog ublaživanja , omaljivanja ; paa.iort J 0-,a iKHBanM, oMa.u.HBanii; uzrok polajšanja, znižanja. — = ttmftanfc ; ublažna okolnost; y6.ia.KHa oko.uiocti, ; poloj sav ’ uhajavec, uskok. ^ — = 33eitvag ; prinesak za vojsku; nprniocant aa BOHCity; prin eS za vojašnjo. — = 33euvlaubter; na vrijeme odpušteni Vojnik; Ha npeme ognj 111 ' 1 1 * hmh bohhhkt*; na čas odpmeni vojak. — = (Sommanbant ; vojni zapovjednik; bohhmh aanoBk^HHKt; voj a> poveljnik. — = (Somntanbo; vojno zapovjedništvo; bohho 3anoBtgnn l iTBO; vo]< v ' poveljstvo. — = ©tenft ; vojna služba ; noiiHa cjiya;6a ; vojaška služba. ^ — = ®ieitftleiftung; svršivanje vojne službe; cepiiinBairk Bofine cAy >t ' oprava vojaške službe. — = (šrjafcmann; vojni zamjenik; bohiimh aaiuisHHKi; vojaški 1 mestnik. 9Kifif(ir- 'fitar = (Siecution ; izvršba po vojsci; H3Bpm6a no bohcuh; izvršba z vojaško pomor o. kutd) gjitIitar=@i:ccutton etroaž bemerfftelltgen; izvršiti što vojnom po- '"ocu ; H3BpiUHTH ihto BOHHOMi liovioliio; izvršiti kaj z vojaško pomočjo, ~~~ ' Slu^tltng; vojnički bjegunac; BOHHHMKift CbrjHaipL; vojaški begini. = ®evtd)t ; vojni s ud; bohhmh ey/yh; vojaška sodnija. " = ©ettdjtSfjof; vojno sudište; bohho cygHiiixe; vojaško sodiše. " z ©range ; vojna krajina; Bonna Kpamia, rpaHnua ; vojaška krajina. = ©ebtet; podrucje vojne krajine; no,^pyHie BOHHe KpauHe; oblast, °bsezje vojaške krajine. ~ "jnbftubuum; vojna osoba; BOHHa ocoda; vojaška oseba. - ; vojna godina; Boiina ro/tmia, vojaško leto. upravna godina; jnpaBHTe.iteTBena rogima; Spravno leto. ■ Sufttjbeamte; urednik kod vojnoga pravosudja ; uhhobhhkt. ko^d 0 uho rt npaBoey f \in ; urednik vojaškega pravosodja. ' ->5U|tt3notm; pravilnik za vojno pravosodje; pe^t Bofiiiort upaso- c ^A | a; pravilnik za vojaško pravosodje. $btper (etn (Sorpž) ; kor; Kopt; kor. 5ttmee) ; vojska ; Boitcha ; vojska, armada. ' ®l«nnfdjaft; prosti vojnici; npocTH bohhhum ; prosti vojaki , v °jaški ljudje. ' G£>er=gommanbo ; veliko vojno zapovjedništvo; bpxobho bohho 3a noBk^HH4TBO ; vojaško veliko poveljstvo. vojna dužnost; Bonna 4y;Kiiocxn; vojaška dolžnost. (^fltdjt jum SJltlitdr) ; dužnost biti vojnik; ^y;KHOcxr. (»kith boh- l, HKt; dolžnost, vojak biti. ' ^fltdjltig; tko je dužan biti vojnik; tko e AyaiaHt 6 mth bohhhkt.; Podvržen vojaški službi, — dolžan, vojak biti, v vojašnji služiti. ' ^oltjeinjadje; vojna redarska straža; BOiiHa pe^apcKa expan>a ; vojaška policijska straža. ' faffungžpfltdittg; dužan ici u vojnike; gya;ant h Itn y BOHHHKe; dolžan v vojašnjo oditi. ' fteflungžpflidjttgež silter ; godine, kad je tko dužan ici u vojnike; °AHHe, Ka^t e tko /tya>aHt nhn y bohhhkc ; starost, kadar je d° dolžan v vojašnjo iti. - uebttng; vojno vježbanje; bohho BbiKdauk; vojaška vadba. = SBtbmung (=®ienft); vojna služba; Boiina c.iyiK6a; vojaška služba. ; dužnost biti vojnik; ajjkhoctk 6mth BoitHHKt; dolž¬ nost vojaške službe. 340 •SJlinberfieit. 'JJitnbetbctt ; manji na; viaHbima; matjina, manjšina. SDiinberjdltrtfl ; maloljetan; Ma.uubTani, ; maloletni. StJJinfecrjdOvigfeit ; maloljetnost ; Majio.ibTHOCTb ; maloletnost. 9Jiinberjd&riflfeite=9ia$ji$t ; oprost od maloljetnosti ; oripncTi. 0/V 6 viaao.vtTHOCTB; podeljenje let, spregled maloletnosti. SJiinerol ; kamenjana ; Kavrenana ; mineral, nerastek. SJlinernl* ; kamenjaeki ; KaMeHfludfi ; mineralni. — = ©ammluttg; kamenjacka zbirka; navieiuniKa conpsa; mineralni zbirka. — = SBaffet; slatina, slana voda; c.iana noga; slatina. SOtineralofl ; kainenoslovac ; KaiHeHoejioBant ; mineralog, ner(tsl°' sloveč. SDHiiernloflic ; kamenoslovje ; KaivteHocaoBie; mineralog i a :, ne ’ rastoslovje. SOTiniftcr ; ministar (doglavnik) ; MHHHCTept ; minister. — oljne ^Jortefeutlle; ministar bez osobine; jviHHHcrept 6e3%. n°P r •ne .ih (de.n. nogpy«rifl); minister brez posebnega področja. iSJtitufter=; ministarski (doglavnieki) ; MHHHCTepcKifi ; ministerski • — * Stati); ministarsko vijece, vijece ministara (doglavnika) ; CTepcKO nbhe, B'bhe ivimiHCTapa, MHHHCTepcKiH caBim>; wtin stersko svetvavstvo, ministerski zbor. iOtinifterinO; ministarstveni (doglavski) ; viHHHCTepcKiii, mhhhcT^' pia.iHHH ; ministerski. — = ©ommiffav; ministarstveni povjcrenik ; MiimjcTepia.niMii komi« 1110 ' capa. ; ministerski komisar. — = (Sllajj; ministarstveni izdatak; MniiHCTepcTnena nagaTKa, pa3iin ( ’' 1 ” ministerski razpis. — = Stati); savjetnik ministarstva; MHHHCTepifi.iHuii caBbTHHKt; 1111111 sterski svetovavec. — = 2Beg, ettcaž im Stiniftevialmege »evanlajfen; ueiniti šlo posrp' 1 ' stvom ministarstva; jhhhhth ihto nocpegcTBOivn> MHHHCTep£" r8 ‘ l ’ storiti kaj s sredstvom ministerstva. ■sDHuiftcrium ; ministarstvo (doglavstvo) ; MHHHCTepcTBO ; minisl , ' > stvo, ministerij. — gefantmtež SJttnifteiium ; ukupno ministarstvo; ysynno mhhhct^P ctbo ; skupno, celo ministerstvo. — beS Steujjeni; ministarstvo za izvanjske poslove; ii 3 Baiif>CKO cTepcTBO; ministerstvo zunanjih zadev, za zunanje zadeve- — ber aupetn 91tigelegenljeiteu unb bež .fmufež; ministarstvo za izvanjs* cP poslove i cesarski dom; MHHHCTepcTBO H3Bam,CKii noc.iOBa h M a P (■Kora. goina; ministerstvo zunanjih zadev in cesarskega dom«- ©bmfiemtm. 347 ^'niftcvium bež (Suttuž unb bež UnteradfiteŽ; ministarstvo za bogo- s t° v j e i prosvjetu (naslavu) ; MHHHCTepcTBO gyxoBHM gk-ia h npo- CBhTe; ministerstvo za bogočastje in uk. "" ^et Sinanjen ; ministarstvo za pjenezništvo ; niHuncrepcrBO Hnan- ministerstvo dnarstva. ~~ §anbel, ©eroevbe unb offentltd^e ŽBauten; ministarstvo za trgo- Vln «, obrtnost i javno gragjenje ; MHHHCTepcTBO 'rproBHHe, o6pT- h °cth h HBHora rpaljeHa; ministerstvo za kupčijo, obrlnije in javne stavbe (državne zidanja). ^ pitnem; ministarstvo za unutrnje poslove ; MHHHCTepcTBO jhj- ’ r PaniHi.H nocjiOBa; ministerstvo notranjih opravil. tnnern Slngelegenljetten; ministarstvo za unutrnje poslove ; mhhh- (, TepcTBo jHjTpaiiiHbii nocjiOBa; ministerstvo notranjih opravil. ; ministarstvo za pravosodje ; MHHHCTepcTBO iipaBorvgia ; ' n> visterstvo pravosodja. ^rjegež ; ministarstvo za rat; Boiiiio MHHHCTepcTBO, iuh mhhu- °TepcTBo para ; ministerstvo za. vojaštvo , min. za vojaške zadeve. ~~ ^ž ^riegžmefenž, f. bež ^vtegež. Scmbežcultui: unb SSevgtoefen; ministarstvo zn poljodjelstvo i ru¬ darstvo ; MHHHCTepcTBO aeMJikgt.iCTBa h pygiMMTBa; minister - to*., 0 za poljodeljstvo in rudarstvo. m tnotett, f. mtnberjafa-tg. Mdjung, fdjabltdje, ber ©etranfe; mješanje škodljivo pica; Mfciiiairk ^ /»KOAabHBO imba ; škodljivo mešanje pijač. tl ' f= j zao, protivan čemu; sao, iipoTHBanTi >ieMy; zli, protivni čemu. " = 5ld)tung; preziranje ; npe3Hpank ; zaničevanje, nečislanje. ®i(Ifgung; neodobravanje; HeogofipanaHb; neodobrenje, ne- (‘»hvaljenje. ; ^vaucf); zloporaba, zla upotreba, zlo upotrebljavanje; 3.ioyrio- r Pe6atnk ; kriva raba, razvada. = Skcutd) ber Stmtžgeiualt; zloporaba uredovne moči; 3.ioynoTpe- d.rbHb ypeg()BHe m ob h ; kriva raba. uredske oblasti- = ©eburt; nakaza; nanaša; nakaza, spaček, šamar. ' Seftattet; nakazan; Hannaant; spačeni. ' ©Unft; zavist; 33 bhcti> ; zavist, zavid. - -Oanblung ; zlostava; 3-iocTaBa; grdo ravnanje s kom. 3 l ’genfeitige SKijj^anblung ; zamjenita zlostava; 3aM'i»HHTa 3-iocTaRa ; vzajemno grdo ravnanje. = £>anblung non patenten unb bffentlid)cn SSevovbnungen; zlo postu- panje s poveljama i javnim navedbama; :uo nocTynaH'b ct» iioneanMa H n (ih n vri, napegoaMa; grdo ravnanje s patenti in javnimi ukazi. 348 mip , fc()Wete SJltfljanblung; jaka zlostava; HKa 3.iocTana; težko grdodelstvo. — j ^a|i:; nerodica, zla godina ; Hepo^nna, 3.ia ro^HHa; slaba letin 0 ' — = SBev^altntfj; bezrazmjerje, što se neslaže; 6e3pa3M'bpie, uito ce nec.vaiKe; brezrazmerje. — 5 SSetftanbntp; bludnja ; novierim; nerazumljenje , poniot> v) razumljenje. — = 28ad)Ž ; neplodnost; Heiuo^nocTn; slaba obroditev, slaba letin 11 - iJJiiffcttjat; zločinstvo; 3 .iohhhctbo; zločinstvo, hudo delo. 2Jžit=; s«; ca j no. — = Singeflagtev ; sutuzenik; ca-^Hiemrai,; sotoženec. — = 3lvt>eiter ; suradnik ; capagHmrb; sodelavec. — = ŠBele^nter ; sufeudnik; ca^ejguHKt; sofevdnik, vkupni fevdnik- — = a3ete^)nung ; danje sufeuda; ca ; nuk° prinesti. — = SSurge; suporuk; cariopjKi.; soporok. — = SSurgfc^aft; suporueanstvo; canopy i iaHCTBo; soporoštvo■ — = 93urget (@tabt=); sugragjanin; carpabaHHHTi ; someščan, somestj alh — (©taatž*); sudržavljanin; oa,ipiKan.uinnHi>; sodržavljan. —• = ©igentpum ; suvlastništvo ; canaacTHOcrb ; solast, solastnina■ — » (Stgenlpumet; suvlastnik; caBjiacTHHKTb; solastnik. — * (Srbe ; sunasljednik ; canac.vhguHKTb; sodedič, sodednik. — ' gtttber ; sunalježnik ; cana.rbauHKT,; sonajdnik. — = ©abe; miraz, donds; MHpa3'i>, ,;ohocl; dota, prinos. — 5 ©efflngettet; suuhvaeenik, suzatvornik; cayxBahennn , b, ca3a'rB° peuHKTb ; sojetnik. ■— 5 ©enoffe, etnet (Sac^e; sudijonik, saučestnik, drug u čemu; ca yaacTHHi;x, Apyr'i> y t ieiviy; sodeležnik v čem. — = ©efett; sudrug ; ca,;pyi-L ; tovariš. — = ©tft; miraz; MHpa3i,; dota, priženilo. — = ©(dubtger; suvjerovnik ; oanlipuTeai.; soupnik. 349 miu = ©Iteb einet ©efettfdjaft; sučlan društva; cau.iani ^pjjKTBa; s oud družbe, družbnik. ~~ ' '&aftung ; suodgovoimost; caoAroBopHoerb; soodgovornost. ' = *§elfet; supomočnik; canoMoliHHKh; sopomočnik. ~~ ~ •Setaučgebet; suizdavalac ; caH3^aBa.iaiJCb; soizdatel. = ; sugospodar, sugospodovalac ; carocno^apt, caB.ia^a- " la UT>', sovladar. ~~~ = ^laget; sutužitelj ; cary,KHTe,ib; sotožnik. = Seib; supatnja; canaTHH; smiljenje (smili se mi kdo, žal mi J c za koga). = Regent; suvladar; caB-iaguHKi,; sovladar. ~~ ' Siegentfd^aft; suvladarstvo; caB.ia£CTBo; sovladstvo. ~~~ = @djlilb; sukrivnja, sudug; caKpHBHH, ca^ri; sokrivnja (cttt. SRedjt) sodolg. = @dE)ulbtger etrtež 33erf>te sredstvo; operemo; pripomoček, poslužek, sredstvo. ® e lbmittel; novcana sredstva, novci; noBuana cpe^cTsa, hobuh; knarji. 350 5Ritiel. \> 1 20?»ttcl, Sanbežmittel; zemaljski dohoci; seivia.ibcitH 40x044«; dezei' ni dohodki. — etmaž auč ben Sanbežmitteln beffteiten; trošiti na što, namiriti št« iz zemaljskih dohodaka ; TpouiHTH ihto h3t> 3 eaia.i b ckh 4 ox o 4 a 11 a ' plačali kaj iz deželnih dohodkov. ■— 3 a ^l un 0® m ttte! 5 imučnost ; HMjhnocTi, 5 premoženje. — (©rettlium, 3 un f0 5 zbor, ceh ; c6opa>, ue.vb ; srenja, ceh. $TiitteI= (bte Stiitte betreffenb); sredinski, središni, srednji 5 <‘ped Hli enih, cpegouiHiH, epegubiii ; srednji. — (baž SRittel, obor bte ffiermittlung betreffenb); posredni, sredsk*» nocpe4HbiH, cpegciuii ; posrednji. — - bar ; posredni; nocpe4Hbiii ; posrednji, (flbU.) posredorna. — mittelbar butelj eintuirfen; djelati što po kome, čijom p u inoču; gk-iani luto 110 koaio, ‘JuioMt iiomoHj; nagibati, debd' kaj po kom. — ltlittelbate (StnaurEung; posredno djelanje; iioepegno 4k.ian'k; l >0 srednje delanje, nagibanje. — mittelbarer sBorttjeil ; posredna korist ; nocpegHa Kopne' 1 ’’ ’ posrednja korist, dobiček. [a bo^ e °' — = loftgfeit ; neimuenost, neimaština; Hen.vijhHocTb; ne premožnosU — - loftgfettžgeugntjš; svjedočanstvo o neimucnosti, neimaštvu ; cb'M° ■jancTBo o JieHMjhHocTn; spričevalo nepremožnosti, ubožlva- — * SOtajj; srednja mjera ; cpegna ntpa ; srednja mera. — = EJJtetŽ; srednja eijena; epegmi ul; n a ; srednja cena. — = \j3unct ; sred iste ; epegmure ; središe, sredina. — * @d)Ule; srednja škola ; cpegun imuua; srednja šola. ■— = ©taitb ; srednji stalež; cpegHbiii craacarb ; srednji slan- $9littcIe>pcrfon ; posrednik; iioepegiimib; posrednik. — (3utrdget); doglasnik; goraacmibb ; mešetar. SBlittlertucilig ; megju tim ; MeijjTHivn. ; med tim. SJžofular = Sermbgen ; pokretna imovina; itoaperno miani; prem 11 Ijivo premoženje. 20?ot»ilicn, f. SJJeubeln. — = (Stutfe, f. SKeubelftucfc. iTKobnlitat; način; Ha‘iHH'b; način. — bet Slblbfung ; način odkupa; naumi b 04113110; način odkuplj e,) J L 90?obemmt(j bet ©eridjtSEoften, f. SOidjjtgung. ‘JJJimbtitCrttton ; preinaka; upciiiiaita; prenareja. SOlobtftcitcit, ettoflž; preinačiti što; lipoHHauimi ihto; pretn^^ prenarediti kaj. [kar je mogoče, kolikor se SDZDflltdj, fo biel; na koliko je moguče; na kouhho e Morjhe; ’ SKogftcfjfi. 351 stoje najviše mogoče; luto e HaHBbiuie Morjhe; kar (kolikor) je le mogoče, moč. °nicnt (Utfad)e) ; uzrok ; ppoirh; uzrok. (3ettj)untt) ; čas, doba; 'lact, floda; čas, doba. CPttttct); člauak, točka; H.iaHaKi, To*jna; členek, stavek. fintge SRomettte tjer^ortjeben; nekoje članke krepčije predložiti, izraziti; HeKoe. M.iaHKe upknnie npegaoaiHTH, H3pa3HTH; nektere členke povzdigniti, — na nektere členke sosebno pokazati. sst SR. ; jednovladac; MOHapxi>; monarh, vladar. Ottatdjie (fcte Surbe) ; jednovladstvo ; M0HapxH4TB0 ; monarhija, Sar novladstvo. Sonb); jednovladovina; MOHapxia ; monarhija. ; jednovladni; MOHapxim)ti; monarhijski. °W«t; ntjesee ; Mkceub ; mesec. ^ SRitte SRonatg ga^lbaret: Sedjfel, f. medio inense, »nese. ‘ ts >oat«, SRonatž; mjesečni; MtceBHbin ; mesečni. = 93ett$t; mjesečno izvješče; Mbcemio HSBtcrie ; mesečno poročilo. ' ' Snft, r. gtift; mjesec dana, mjesečni rok; Mkceivb gana, jikcei- Hb| H poKTa; mesec dni, mesečni rok. = ©elb; namjesečnica (mjesečna plata); iiaiurbcemuiira, MkceHHa ‘Mara; plača na mesec. ' 3^ate; mjesečni dijo; MtcciHbin ,vl;.ri»; mesečni del plačila. "■ = @d)tift; mjesečni list; Jikcennmii .uictl; mesečni list, mesečnik. ~~~ ; žirant er ; namjesečna soba; naivrkcemia cooa; soba, izba , ki se >>u mesec t’ najem daje, nameščena soba. " = ; namjesečnica (namjesečna dača): HaivrbceiHHira, natofcce>i- no^aTaKt, ^aha; mesečna obrest. " (^tot^mč); mjesečna najmovina ; !\rbce l ina nnpia; mesečna na - j e mšina. (^Q(^t3tnž); mjesečna zakupnina; iulice*iHa :jai;vuumia; mesečna ^ ^kupnina. ^Bnogantie; jednoženstvo; e^HomeHcrBo ; cnozenslvo. c *tDpDl; samotrštvo , samoprodaja; eaiuOTpiKTBO , caaionpo^aa ; s anloprodaja, samotržtvo. Or, opol'g j £>vbnung; samotrštvenik; caMorpaciBeiiHKa.; postavu a strun sam,prodaje. ° nt «n. f. Serg. = 2Berfe, f. SSergicerfe u. f. w. ° ll loni^t; rudoslovac; pjgocJioBam, pvgapi; rudoznunec, v rudar - tokih rečeh zvedeni. w °iUnniftifrf); rudoslovni; pjgoe.iOBHbiii; rudarijski. ®ir 352 fStcntaiufiifc^ež. SRpntnmfttfcfieŽ SJiitfeum; rudoslovna zberica; pjaoc.iobhhh My3 eH ’ rudarijski muzej. ^Jlonte (bež lomb. Benet. jbbntgradjež); zajamnica nazvana M° ute ’ 3aHMHHna Ha3Bana MoHTe; s ajemmica z imenom Monte. SJlontmmgžftucfe (militarifcbe) ; vojnicke haljine , oprave (odore) » BOHHHMKe xa.u>mie, onpaBe; vojaške oblačila. 3Uiontur; vojnicko odijelo (odora); bohhhmko ogb.io ; vojaško obla čilo , montura. SMontut=; što se tiče vojničkog odijela (odora) ; iuro ce bohhhbko 1 ' 1 ’ OjVtaa rnne; monturni. -— 5 ©ommtflton; povjerenstvo za vojnicko odijelo (odoru); KOM* ll,t cia 3a bohhhbko o/\k.io; monturna komisija. 9 3 - — s JDefonomie; kucanstvo za vojnicko odijelo (odoru) ; eKOHOMia bohhhuko o-vbao; 'monturna ekonomija. — = ©tiicfe; vojnicke lialjine, oprave (odora) ; bohhhbko xa onpaBe : vojaške oblačila. SERoroItfcfi (gefammt); ukupni; viijuiibiii; skupni. — mora!tfd)e ^etfon (j. 33- etri 93eran); ukupstvo; ynyucTBO, Mop ar na oco6a; skupna, moralna oseba. ifloratorium; odgodniea; o^ro.i.HHua; odlog tožb. 9)?orfc, SKorbtljat; krv, krvništvo; KpBb, kpbhhutbo; umor, umorst e0 ‘ SSJJorbbrcnncr; palikuca; iia.iHKyha; zažigovavec. SSftorbbrenncm; palikucstvo ; iieuhkjIitbo ; zažig. SJlorbctt; učiniti krv; juhhhth i;pnb; moriti. 3Nbvbcr ; krvnik ; upauHKi.; umorivec, morivec. SSJiorbmfcb; krvnički; KpBHnnKin; morivni. morberifdjet Slngttff; krvnički napad, krvnička navala; iipEnn^ 1 * 1 ** ■ lianami., Hacpn; morivski napad. ■— motberifdje SBciffe; krvno, krvničko oružje; KpBHO, KpBHUUKO °P' aiitv; morivno orožje. SJJiorgengnbc ; jutrnji dar; jorpeHtin ^ap'b; jutrenina. SSJiortuar; mrtvarina; MpTBapima; mrtvašina. S0?otit>; razlog, uzrok ; pa3Jiorb, y3poKi>; uzrok, nagiblej. ‘STJotiniren, ettoaž; obrazložiti, podupreti što razlozinia, dodati k cel " razloge; nogyiipeTn luto pa3.i03HMa, Ao^arn ki. *ieMy pa3.m ie ’ z uzroki, nagibleji kaj podpirati. — motiBUte ©cfjrift; obrazloženo pismo, pismo sa razlozima; ciinc ,J » pa3.i03HMa ; spis z nagibleji vred. \datcv nagibl ( 'j ( V 9J?o(ttjirung; obrazloženje, dodavanje razloga; ^o^aBaH-b paaaora; d° 55Jiiif)I= (3Jia(t=J ©etedjtigtett; pravo mljevanja; iipaBo M.vbBanfi; n> tn ska pravica, pravica rnljenja. $Huf)U 353 ii^[= (3JJa^t=) ©rbttuttg; red mljevenjn, mlinarski red; pogt ni.vb- B enn, MjtHHapcKiii pe.i/fi; mlinski red. = BiV>ang ; prisila, natjera na mljevenje ; upHCHJia Ha M.ihneuh : sila ^ zastran mletja. [ rovanec. HitbcI: zakriljeuik, zakriljenica ; 3aKpn.idsiiiiKi>, aanpii.i Imuna; va- *|**big» dorasli; ^opacjiuft; dorasli, doraseni. ^ Ull ^i<5Čcit; doraslost; Aopacjiocra; doraslost, dorašenost. Uubtrcti; prepisati na cisto; nperiHca r rn Ha hhcto ; na listo P^e/n^afj. ‘ l|! »Mtd)ce> ®evfa^ren (6et ©ericfjt); ustmeni postupak; ycTMeHbiii "oci viiamj; ustna ravnava. ^^rptec^en; ustmeno obecanje; ycrMeno o6ehairb; ustna, bese- obljuba. ' £l, »bltcf)fcit bež SSetfaljvenž; ustmenost postupanja; yc r meHocTb | OeTynaHH ; ustnost ravnanja, ustno ravnanje. u,, n o.iono, ^ CTpkjtHBo ; strelivo. Wn J« 5 kovnica; KOBHHita; kovnica. (®etbftucf); novac, pjenez; nonaii/i; kovani dnar, penez. Oebe Stetalfrnunje); mjedovka; Mk/tonita ; pcnez. ^ebenfmunje; spomenica; ciiOMeHHna ; dnar za spominek. u,t J=; Što se kovnice tiče ; ihto ce Koinmne TH i ie; penezni. ured kovnice, kovništvo; vpeaij KOBHHiie, kobhhuibo; Ur jd kovnice. ' s ^° se novaca tiče; ihto ce HOBija THue; dnarski. 3fužfu^r; izvoz novaca ; H3B03T. nonana ; izvoinja dnarjev. ' §&lfci)et; tvoritelj lažnih , krivih novaca; TBopiiTejibH aaiKHu I1(, aana; ponarejavec dnarjev. mjerilo novaca; croiia o,yi> h o na na ; dnarsko merilo. ' ®t|te; kazalo novaca; Kaaajio iionaua ; kazalo dnarjev. ' $vobe; ogded novaca ; orjie^t iionaua; dnarska skušnja. = ^tobtramt; novcoogledništvo, novcoogledni ured, novcooglcdno- lllca i Honnoorae/tHHUTBO, HOBHooiue/tuMii ypegTj, HOBnoor.ie^iimi.a; dnar o — skumija. 9iec(jt; pravo kovali novce; npano KOBarn lioBite; pravica, dnar kovati. ' ; kraljevština, kraljevsko pravo kovati novce; Kpajikn- " l,H,| a, KpajikBCKO ripano Konann HOBana; vladarska pravica, dnar j o kovati. m 21 ) 354 fNitnj« 9Kunj=@(^em; novčanica ; HOBiaHHiga; penezni listek. — = ©ortc 5 vrsta novca; BpcTa HOBija ; vrsta, baza dnarja. — = SSerfalfdjuttg •, tvorenje lažnih, krivih novaca; TBopeHi •» aiKl161 noBaqa ; ponareja, prenareja dnarjev. — * SBefett; uovčanstvo ; HOBuaHCTBo; dnarstoo. 9Jiuftfalicn= ; što se tiče gudotvorina; uito ce TH i ie ryAO'i’ B °P HHa ’ muzikalni. — = ^anblung (=$anbel) ; trgovina s gudotvorinama; 'rproBHHa r >'° TBopHHaMa; kupčija z muzikalnimi rečmi. — (SSerfauf); prodaja gudotvorina; npogaa rygOTBopHHa; prodaj 11 muzikalnih reči. — (Saben) ; prodaonica od gudotvorina; npogaoHHija ogi. ryro'i B ° pnHa ; prodajavnica muzikalnih reči. — = .gianbler; prodavalac gudotvorina, gudotvorinar ; npo^aBa.iaH' 6 r -' goTBopHua; prodajavec muzikalnih reči. ^ — = namet na gudotvorine; HaMen> na rygOTBopHHe; dav od muzikalnih reči. — = SScrlag ; naklada od gudotvorina; ciuagHiiiTe 041 ^goTBOpi 1 ^’ zaloga muzikalnih reči. ŠSJiuftcr ; pregledalica, izgled; o6pa3aiyi>, orAegi ; izgledek, i*!J‘ e 33Juftcr=©(^uIe ; izgledna škola; or^egHa iUKOja ; izgledna šola- — * SBittljfcIjflft; izgledno kučanstvo; or-iegna eitOHOMia; izd’ e gospodarstvo (kmetija). SSJJuftcrung (SStftttrung) ; pregled; nperaegTb; pregled. Mutatis mutandis; preinačivši, što se ima preinačiti; ga ce nP e ^ HauH, mro ce HMa ripeHtiauHTu; mutatis mutandis (premem kar gre premeniti). 9Jtutf)=; što se tiče traženja, iskanja ruda; ihto ce Tuue pygoKOH‘ l11 ^ — = 33cwiHigung; dopuštenje za iskanje ruda, rudotražno —; aa pjgoKonairli; dopušenje rudarjenja. — * ©cfjeitt; rudotražna dopustnica; pygoitonna gonycTHima; gU kopna dopustnica. (rudarjenj ^ I>iu tl) c it; iskati, tražili rude; KonaTH pyge; prositi za dop usC ^ ŠSJtutfnmg ; rudotražba; KoiiaHk pyga ; prošenje za rudarjenje. 9 Jžutf»tmUc ; nestašnost; iiecTainiiocTb; svojevolja, nagajivost. 55Jčutf)tiuUig; nestašan; HecTamam; svojevoljni, nagajiv. ^ — mut^roiHtge aSefc^abigung ber SSflume u. f. ; ošteta drveča i® n stašuosti; ouiTera gpBeha H 3 t HecTauiHOCTH; poškodov dreves iz nagajivosti. 95adjf>«. 355 9t. . sus j e( j. cjct^rb-, sosed. nc bl>ttr=; susjedni; cjck/i.ui.m; sosedni. S&cfi^er; susjedni posjednik; cyckgHbiH npHTemaTejib; sosedni Posestnik. r~ = @taat; susjedna država; cyeigHa gpa;aBa; sosedna država. “diberufeu; postaviti koga za kim; nosBani no KOMe, bumIihiiki. ; Poklicati, postaviti kopa za kom. ncicl)&erufenei' Srbe; nasljednik postavljen za kim; nac.vbgHimT. no 'ji l '°" e U0:) nii H aiii, 3aM'liHHK’ij; podpostavljcni dednih. ; podporuk; no^nopjKt; podporok. ^ nc bbuvgf c {j rt ^ . podporucanstvo ; uo^uopjMaHciBO ; podporoštvo. nc bbt’uc? (Snergie) ; krepkost; KpkmiocTb ; krepkost. (SBiitbe); doslojanstvo; aoctohhctbo; dostojnost, veljava. *" l i Sicicbbntd tjanbelu; krepko postupati; upi ruto nocTvnaTH; krepko na noge stopiti. ^ er S3ud)er; panatiskanje, panatisak knjiga; rianeuaTaHk KUbiira; Ponatis bukev. f «cf)br Hc f cu , etn 25uif) ; panatisnuti knjigu; riaiieuarHTii KHburj; Ponatisniti knjigo. f0c bctte, offentltdje; javna poljera; nuna noTepa; javna polira. 'Oieittanb mittelji Siacjjetie tietfoigen; poslati poljeru za kim; nocjiaTH n ° Te Py 3a i;nM'b; poslati potiro za kom. -^ernanb butd) offentlt^e Stadjette alč SSerbred^er bejeid)tien; javnom b°t)erom označiti koga za zločinca ; bbhomi noTepoarB 03na>jHTH g, K °ra aa a.iouHnua; z javno potiro koga za/čudodelnika zaznamovati. ac beileit, ^eirtanbert ; poslati poljem za kim; noc-iarn noTepy 3a ^ ; loviti, zasledovali koga (s pot ero). 0c l)crbc ; podnasljednik; nognacjiiAHHKt; podpostavljeni dedič, 9 * Poddedič. n d)folge; sljcdovanje; cak^oBank; nasledstvo. tn ber Stegienmg, tm Stmte; sljedovanje u vladanju, u uredu ; cjrk- Aoisanli y B.iapamo, y ypepy; nasledovanje v vladarstvu, uredu. ^ 0’ u etner (grbfdjaft), f. Srbfolge. Qc bfoIgett (nadčuten) ; sljedovati koga u čemu; c.vkgoBarn nora y leM y; posnemati koga. (nad) ^emaitben fommen), 3- 33. im 2tmte; doci, sljediti za kim, n. p, w Ul 'edu ; ^ohn, (‘jibguTH 3a k umu, na np. y ypefly ; priti za kom , nu pr. v ured. 23 * 356 £fadjfotger. nek folgcr ; sljedovatelj, sljeditelj ; c.digonaTe.u,,. CAkgHTeJib i na slednik., nastopnih. ^nadsledst 9 Sincljfolgcfcc^t; pravo nasljedovanja ; npaBO nac.vkgoBanfl ; pr avl ' 3iad)f0ffef)cn, ben SBerkedjen; razpitavati za zločinstvo; paanHTHB® aa 3 jio i ihhctbo ; razpraševati, poprašcvati po hudodelstvu- — (aužfunbfofjaften); proznati, doznati što; upo3HaTH, go3narH i" 1 dozvediti, doznati kaj. 9Jrtd)forfcf)Uitg; razpit; paanuTi; popraševanje. — gcgen ben 33efd)ulbigten ■, razpit proti okrivljenik« ; paantiT^ n P thbtb OKpHBJikuHKa ; popraševanje zoper obdolženca. Sladjgcborcttc Jbtnbet; djeca rogjena poslije ili po . . . ; ftkita P° ; 110r.d; n.ui no . . . ; pozneje rojeni otroci. _ ^ — (nacij bem £ obe bež SSaterž) ; djeca rogjena poslije ili po smrti _ posmread; gkpa polena nocjrh ujm no avipra ori^a, nocMpT’ n otroci po očetovi smrti rojeni. 'Jbnckgctjcit, bem žKedjte (fetn Sledit fudjen) ; tražili svoje pravo; T P a skhth CBoe npano; iskati svojo pravico. — fettten ©efd)aften; ici za svojim poslovima; nhn 3a cbohmtj n ° c ' Biivia; iti po svojih opravilih. 9lod)t)ong ; dodatak ; gogaTamt; dodatek, doklada. ^ ;V — tm Sftadjljange ju einem (Srlajje; u dodatka k izdatku; y gogod® at pa3nncy kokboiviT) ; dodatno k razpisu. 9lad)f)rt!t(tS=; što se tiče dodatka; ihto ce THie gogaTisa; 9£nct)l)i>lcn ; poslije donijeti; n o c.d; gone™; pozneje dostd prinesti. — fruljer iibetgangene 3Serocife; poslije donijeti prijeizostavljene nocjrb gone™ npe H30CTaB.vkne goita3e ; pozneje donesti izpušen e dokaze. r ,fpO i ytrtd)fomi»eit, 9tadjfommenfd)aft ; potomstvo; noTOMamn, noTO» mlajši , zarojenc, zarod. ^nd)fommtiitg; potomak; noTOMaat; mlajši. ^ 9?ncl)tafj (SBerlaffenfdjaft); ostavak, ostavština, zaostavština ; ocTan ah 3aocTanniTHHa; zapustek, zapuščina. — ((Maffung, 5. 33. etn er (Sdjnlb) ; popust od dnga; nonyc r ri> 0 gyra; popust od dolga. . rf , — (g&njltdje ©rlaffung) ; odpust duga; ogiiycT-B gyra; odpust <1° 9 9lnrI;Iaf?= f. ®erkffenf^aftž=9ta^Iap. _ aca5 9inet)taffen, etne @umtne ; popustiti neku svotu, neki kroj "° va nonycTHTH neity cyMMy; znižati znesek dnarjev. c3 • — nn ciner <$«mme ; popustiti što od kakve svote, od kakvih n° v ‘ nonycTHTH uito ogt Kaitne cyMMe; popustiti nekaj od dna'O e doka® 6 ’ pof~ ed Sfladjlaffett. 357 ctnc ©d)ulb; odpustiti dng; oaiijcthth ( iyn,; odpustili dolg. " >m gieijje; zanemariti se, biti manj e marljiv; aaiie.viapiiTH ee, 6hth VI:| H b npn.ihiKan' 1 ,; unesti se, manj marljiv prihajati. ; ostavština, zaosfavština; aaocTaniLiTHHa; zapuščina. ^ 0f btnffi(jpeit; nemar, nemarnost, nemerljivost; neMapn, neiviap- nocTh, Heiuap.ibHBOCTb; nemarnost, nemarljivost. ^Infemaffe, f. 9 lad)taffenfd>aft. ^rfltofcit; doždrebati; ^o;uppe6a r rn; dodatno srečlcovati. nc t)lofun(j ; doždrebanje; f ;ou;ppe6airl; ; pozneje , dodatno % srečk, unje. °%nnd)en , offentltdje (SrebitžpajJtere , Urfunben; panaciniti javne 'Jerovne hartije , isprave; nanaMHmmi nBiie ubpoBiie lianupe, 11Cll paBe; ponarejati javne upopise. panačinitelj ; naiiaMiimiTe.ii.; ponarejavec. ‘* c btiiocbiutg ; panačinitba; naHaMrnikuk ; ponareja. nc biiinmt; sljednik, sljedovnik; e.it^HHKT., cab^oBmiKt; slednik, 3 ' nasto P n ik- ^* fanfccn; uzeti podzalog; jaern 110430.1017; vzeli podzastavo uzimanje podzaloga; puMani no^ 3 a.iore; vzelje 9 P°dzastave. (n *vicf)t ; glas ; rjiacb, bIictii ; glas, naznanilo. ^ (®avnung); opomena; oiiOMena; svarilen, opominj. ftc bvuf, o^ferttlid^ev; javni glas za kim; hbiihh r.iact 3a kiiml ^ javni klic, oglas za kom. bte ®Uinje; panakovati novac kakov; uaiiaiiOBaTii 110- KaKOB'i>; ponakovati, ponarejati dnar. e,,< SSltcfj; pogledati u knjigu; nor.iep,aTii y Kiii.nrv ; pogledati v ^ b ukve. ftc J*fdjlaget etner SERunje; panakovatelj novca; lianaiiOBarejih noBua; ^ Ponarejavec dnarju. nc bfcf)log 3 = *, pokazni ; HOKa3HbiH; iskavni. = ^Srotofoll; pokaznik; noK 03 HHKb; iskavnik. sjj, = ^ e 0tfter; pokazalo; 11010130.10, perncrp-B ; iskavno kazalo. ^ nr bfrfirift; dodatak k pismu; popaTaioB kb iihc.mj' ; dodatek k pismu. ; potonji dug; iiOTOin.iii 4 yn>; poznejši dolg. ac *>tef»uJt >ncr - poddužnik; iioaajjkhhkii; poddolznik. ( ' f lMrbufj (ant ©elbe); doplata; AorijiaTa; doplačilo. bež 2l(terž; odpust godina; ogujcri* rop.ima; spregled, °dpust let. 358 91ncfjftd)f. etne§ ©rfotbetniffeS, bet ©ftafe, bet Bafjluitg i oproštenje 01 potrebnosti, kazni, placanja; onpoci"B noTpe6nocTH, KaanH, bana; oproštenje potrebnosti, kazni, plačila. Slrtdjfpfacit; vrebati na koga; npefiaTH na nora; prežati na kog a > slediti za kom. 3incbfpurunmtfl; paurezak; najpeaaiit.; povrez. 9larf)ftd)Cit; biti, ičizakim; 6 mth, iiHh 3a khmt. ; biti, iti za kom- — ^ematiben tn ettnaS; biti za kim n čemu; 6 mth 3a khmtj y Iieiv ^ ’ biti za kom v čem. — bie Slecite bet ©enmnglaubiget ftet)en jenen bet »erbudjerten prava prostih vjerovnika idu za pravima uknjiženih vjerovnika; 11 1 1 a Ba npocTbi nhpnxeaa H,;y 3a iipaBHMa yi; neumen bi jihpmre.ia ; V ,a vice prostih upnikov gredo za pravicami vlcnjiženih upnikov. 9?acf)ftctten, bern Seben ; raditi kome o glavi; pa^nxn KOMe o r - iaBl1 1 komu po življenju streči. 9lacbftc(lnitg bem fieben ; ragjenje o glavi; patent o i\iann; strežeoj po življenju. 9lfld»ftcmpcltt (nacfttraglid? ffempeln); udariti potonji biljeg; yA a I H,i noToiibiii diukib; pozneje kolkovati (štemplati). \J C0 , — (Ijmjuffempeln); dohiljegovati, dodati biljeg; AO^axn diukrt; do< 1 — (baS ©tempeljetdjen ucubmac^en); pabiljegovati; nadnjitroBai’ 111 ponarejati kolek. Slacbftcmpcluitg (nadjtraglidje ©tetnpelimg); polonje udaranje bi!j c b l ' dobiljegovanje; uotoiiI; j^apenk dnjrbra; pozneje kolkovanje. — ((Srfutlungžftempel); dobiljeg, dodani biljeg (dodanje biljega); A°^ hwh 6n.vhrx> (a o,; ant dn.rtra); dopolnitev , dodanje kolka. — (9iad)mact)ung bež ©fempelgetdjjenž); pabiljegovanje; nadiubronai 1 ” ponareja kolka. 9lnd>tJ)cit (bež SSermogenž) ; šteta; mxexa ; škoda. — jttm Stlac^tf^eil bet ©emeinbeetttfutiffe; na šletu občinskih dohodak Ha mxexy o6iiithhckh floxoAana ; na škodo občinskih dohodkov- — (bet ©efutib^ett); ošteta zdravlja ; omxera s.ipaiua; pokvar zdravj ( — oljne 9icuf)tljeit bet ©efttnbljett jiicljttpen; kaznili bez oštete zdra' J ^ K33HHTH 6e3T> oiiiTeTe 3/tpaB.ia ; strahovali koga tako, d štetan , protiran; iuxexam>, liporunaHb; škoduj 1 kvaren. 359 @timmett, bie fur beri Stngeflagtcn načf)tf)ei(tg ftnb; glasovi ^°ji su proti tuženiku; raacoBH, Koii cy npoTHBr. o6'ryHieHHiia; Olasovi, ki so zoper zatoženca. i nočni; HohHbift; nočni. = ^atrouiffe; nočna četovka; Hohna ueTOBita; ponočna patrola (obhodna straža). ' ^tuarftet; nočište; Hofcmirre; nočiše, prenočevališe. S^onbe; nočna obilaska ; Holma o6iua3HHqa; ponočni obhod. " 28c% ; nočna straža; Holma crpanta; ponočna straža. ~~ z SSoč^ter; nočni stražar ; HohHbift CTpaajapi; ponočni stražnik. = 3ett; noč, gluho doba ; noht., rayxo ^oda ; noč. iht SiačEjtjeit; u gluho doba; y r.iyxo ^o6a ; po noči. dodatak; gogavaKb ; dodatek, dokladek, dostavek. ,! H Siac^trag ju ettvaž; u dodatku k čemu ; y /;ogaTKy itt neaij ; g. dodatno k čemu. nc btt(t0§s ♦ dodatni, doknndni; AO/iaTHMii, ^OKHa^iibiH; dodatni, = ©ebu^r ; doplata; /lonjiara ; doplačilo. = ^tufung ((šrganjungSprafung); doknadni izpit; ^oKHa/iHbiH no ; dopolnilna preskušnja. (^GčljljoIungSprufung) ; ponovljenje izpita; iioTOHbiii HcnbiTi.; po- o ovij ena preskušnja. a, *)tcagen , etite €|Srufung; HOC.lt IIOJIOJKHTH ponoviti izpit; 5j. IICrit,I T'b; ponoviti preskušnjo. nc ^trngltfbc (štnlje&ung etner ©e&utjr; potonje kupljenjc kakve pri- s ^°jbine; rioTOHt nyn.itHt KaKBe npucTOHdHHe; pozneje polir- Janje, pobranje davšine. ,1(l č^traglič^el ©efejj (fpaterež); potonji zakon; noTOHbirt 3aH0irb; Poznejša postava. (^ad;tragž=, (SrganjungSgefe^); doknadni zakon; ^oKHa^Hbiii aa- ; pozneji, dodatni, dopolnitni. f. ©arnadjadfjtuttg. °rf)tt)dfctt, ctmaž; dokazati sto ; flOKaaaTH ihto; izkazali kaj. ftc btveifuitg ; dokaz; go k a.-ib; izkaz. eitiet Slvbett, etner gforberuttg Itefern; dokazati radnju, iskanje ; go- Ka 3 aTii p a,; uro, h ena ni;; izkazati delo , tirjavo. nr bjaf)tung; doplačanje, potonje plačanje; goruahant, rioront n.ia- bani;; doplačanje, pozneje plačanje. t ' c fyiclien, bač 80Ž; posije ždrebati; noc.it asgpedaTH; pozneje srečk ati. a( bgcjogcitc3 8ož; potonji ždrijeb; noTOHbiii jKgpedb; pozneje Potegnjena srečka. 360 Stagelfejl. agelfcft; stoje zabijeno čavlom, ekserom; ijuto e iipHKonatio eKce- j) o m'L ; pribit. ‘SJa^c, efttaž naf)Cf beftimmen; što pobliže odrediti, obširnije šlo raz¬ ložiti ; ihto no6.iiia;e oripe^luHTii, o^pe^HTH, oomiipnie ihto p a3 ' .lOiiiiiTH ; natančneje kaj odločiti. — nabere StufHarung iibet eine imena, OeanMenairb ; imena. = lofe Sfnjetge; bezimeno odanje (opovigjenje); oeaiiMeno opanki brezimenska ovada. ~ = Stegifter; kazalo od imena, imenik; iiasa.io o,yb imena, HMeHMH'*” kazalo imen. * pragov; imenjak; HMeHnirb; imena!c, žensa. 9£rttncn3 unb ©efiumtngžtrager; imenjak i jednomišljenik; imena 11 ' 6 11 e^HOMHiiijibuHKTj; enacega imena in misli bili. - - llntetfctttget; podpisnik imena; ho^iihchhktj muena ; podpi* ,lt vec imena. — Unterfc()t'eibev; podpisnik imena; iio^iihchhkTi imena; podpi slll ' eC imena. Stamcnž- 361 ttv tn mcttž = SScranbevung; preinaka imena; upemianeirb muena; pre- Tfl emba imena. = SSevjetdf)ntp; imenik; nonHCB imena, vmenHitt.; ■zaznamek imen, ' -Betcfnmng, =3 u £i 5 podpis imena; no^nHCi HMeHa; podpis imena. ~~~ Slamcnžjug bctfe&en; dodati podpis imena, podpisati ime ; 111 no^nnct muena, iiogiineaTU HMe; dodali , pristavili podpis imena. f «nicnttic!) aufrufen; zvati poimence; 3 both nomuernje; po imenu klicati. m a d; c n ; imenovati, kazati koga po imenu; iivienoBaTii, na- • )aT H nora rio HMOHy; imenovati. 3 e ugett, bie $ci()tniffe; imenovati svjedoke, pokretnosti; mvie- B °Barn cnh^one, noKpeTHOcrn; imenovati priče, premakljivo. ^ (&efannt gebctl); javiti; hbhth ; na znanje dali. ni,t bnftmad)uitf} bet ©utet unb ijJcrfonett; imenovanje dobara i osoba; "'Teiioiianl. flodapa n ocoda ; imenovanje posestev in oseb. ^cfamUgebung); javljenje ; fiiulinb; naznanjenje. ^ ni . lC,, ^ au ^ ’ ludnica ; .iy,;Hiin,a; hiša za blazne. ^ n tioji; narod ; napo/pb ; narod. ; narodni; Hapop.ntiii; narodni. ^ = 33 cm!; narodna novcara, banka ; naporna danita ; narodna banka. ' ©cttbe; narodna straža; naporna CTpaata; narodna straža. - ©civbe ; narodni stražanin; Hapo^HMii e , rpaatannn'i>; narodni ^ stražnik. = ^nftitut; narodni zavod; napo/jnian aaBO/^; narodna naprava. ' pefonotnte; narodno kucanstvo (gospodarstvo); napoja eitoiio- i narodno gospodarstvo. ' °fOttomtfd); sto se tiče narodnoga kueaustva, gospodarstva; juto ^ Ce Tnue napo^He euoiio\iie; narodno-gospodarstveni. " ^rtfamrnlung; narodna skupština; naporna CKjnmTUHa; narodni zb °r- shod. n ^oitnJcbe§ tlnterfuc£;fen ; rodovnica iztraženika; poflOBHmuia H3Tpaate~ ^ "Hita; rodovnica preiskovanca. Stngabe bet perfbnttdjen (Stgenfdjaft); opis osobnosti; sjv ocodnocTH; popis osebnih lastnosti. n ^ 0lt( tftjifcn, etnen; unaroditi koga; OHapogmrH nora ; vnarodo - ^ V fti koga. ^ (etner Stlation angeljimg tcerben); unaroditi se; oHapogn™ ce; ^rodovin se. 31 nti »nn«tdt; narodnost; napogiioerb; narodnost. 362 9taKonaKfdt. SlaHottalttflt (kation, SBoIlžflamm) ; narod ; Hapo/pb; narod. S^rttur etnež ©efdjaftež; kakvoča posla; KaKBoba nocjia; lastno^ bistvo kacega opravila. — ettoaž in Sftatura letften; dati što u stvarima, činiti što u sučanst' 11 ^aTH ihto y CTBapnMa, uhhhth iiito y cyhaHCTBy; dati kaj rečeh, blagu. — etrtc Sltbeit tn 9latura berttdjten; opraviti kakvu radnju u sucanst'i> ■ oripaBHTH KaKBy p a h 10 y cyhancTBy; opraviti delo samo. 9£rttur=; što se tiče prirode; luto ce thuc upiipo/je; ponaravni- — = (grgeugntffe; plodovi; imo^obh ; pridelki, plodovi. — = ®efe§ (©efe& bet Stiatur) ; zakon prirode ; 3aK0Hi> npnpoAe 5 n>l ravna ob. natorna postava. — (bet Statut gemiif); prirodni zakon ; npvipoAHMH aaKOH-b; na'i'0- i na postava. — » sptobuct, f. 9latut=@tjeugnift. — = 9ted)t; prirodno pravo; iipupo^no ripaBo; prirodno pravo. — (angetornež 9lecf)t) ; prirogjeno pravo; npupol)eHO npaBo; p nT ° jena pravica. ‘3čatural=; u stvarima, u sučanstvu ; y CTBapnMa, y cyhaHCTBy; v M 11 gu, v rečeh. — = Sltbeit; radnja u sueanstvu ; pa/;Ha y ; delo v natori. — = 3al)režerttag; godišnji dohodak u stvarima ; ro^HLiiHbiH /;oXOA aI ' y CTBapnMa; letni dohodek v rečeh. — = Setfhtng ; činitba u sueanstvu, davanje u stvarima ; Bairb y CTBapnMa; dajatev v rečeh. — = 35er^ftt(f)tung; obveza u stvarima; o6Be3anocTb y CTBap li:v,a dolžnost, v rečeh kaj dati. j — = Sffiobnung; stan u sueanstvu; očbiTa.imuTe y cyhaHCTBy; staM 6 v bistvu. Slaturnlien ; prirodine; npHpo/HHHe; prirodinc. 9£rtturnlicn= unb ©lcitertalien=9iecf)nung; račun o prirodinama i tvori' 1 pauyHT> o npupo^iiHaMa h TBopnBy; račun od prirodin in snov- Sirttnrfltifircn, f. nationaliftten. Slaturcll (©emutljžbefcbaffenljett bež SKenfcben); narav, narava; B “ paru., napaBa; narava, lastnost srca, čud. 'Jlatutlidjer SBtrtungžftetž; prirodni krug djelanja, djelokrug; rl i )U p o h o rioflpjuie ; ponaravni obsežek opravil, delavnosti. — nflturltdjež ,$tnb; nezakonsko dijete; HeSpauno, ne3ahOHHTO nezakonski otrok. Sttcbctt:; nuz; Hy3T>; postranski. ■— = Slcctbentten ; nuzprihoci; Hy3npHX0,a;nbi; postranski prihodki. 9Mjen* 363 3?cb f,t 1 3tu8gabcu ; nuztroškovi; Hy3xpoinKOBH; postranski izdajki. ' debiligung (bcigcfugte ŠBebtttgung); nnznvjet; ny3jBl;Ti>; po¬ stranski pogoj. (uniuejentliclje SSebtttgung); nesucni. nebitni uvjet; necyhaHCTne- Huti jb^tij ; nebistveni pogoj. Omtergeorbnete, fecunbare); drugotni uvjet; rioAUHHi.Hbiii, gpyroT- iil, h JB-fen; drugotni pogoj. žBefd^čifttgung bcr SSeamten ; nuzposao, pobočni posao urednika ; H J' 3 nocao, no6o'iHbiii riocao uhhobhhkb, jpegmiKa; postransko °pravilo urednika. [sopernih. : 35 U£)I er (in bet Stebe); nuzljub; cynpHHK r b y .uo6ami; soljubnik, SRfeai iibcrljaupt) ; takmac ; TauivianT. ; tekmec. Claffe; nuzrazred; imu.iacca; postranski razred. ' ©infunfte ; nuzdohoci; Hy3^oxOAHW ; postranski dohodki. = ©fjeugntjj (fecunbatež ©rjeugntjj) ; drugotni proizvod; APjrorHLift ri Pon 3 BogT>; drugotni pridelek. "Srage (fecunbare Stage)i drugotno pitanje; apjfotho iiMTant drugotno vprašanje. (UntDefentltdje Srage); nesudno, nebitno pitanje; necyhaHCTBeuo UbiTaHt; nebistveno vprašanje. (^etfenfrage); nuzpitanje, pobočno pitanje; Hy3nbi r raHk, iiočouho ni.iTairj;; postransko vprašanje. = ®eb%en (SIccibentten) ; pripaci; upimagubi; pr ip talki, pripridki. eingeflagten ©ajntalien) ; nuzpristojbine ; ny3npHCToii6HHe; po- s Iranske dolžnosti. Sorbernng fammt SRebettgebuljren; iskanje sa nuzpristojbinama; ncKanb c a iiy 3 ripHCTOH 6 HHaMa; tirjava s tem vred, kar komu zravno gre. z ©entiffe, f. šJlebengebitljten; nuzužici; Hy3ysnnTUbi; postranski užitki. = ber; uzgred; terpena; zravno. = $inb ; k opile ; KOtnue; nezakonsko dete, pankert. - Sester; nuzucitelj, pobočni učitelj; ny 3 ywHTe,ib, nofiouHbifi ynn- Te -'b ; postranski učitelj. = Seiftung ; nuzčinitba; ny3MHHbH'b, ujaflanaHt; postranska daja- * ev , dolžnost. (untnefentlidje Seiftung); nesuena, nebitna kakva cinitba ; UHHtn-b, Aananii HecyhancTBeHe uaiine cTBapu ; nebistvena dolžnost. ^Pttfon bet einetn 2 Bccf)fcI; nuzosoba kod injenice; Hjaocoča noga Mknime ; postranska oseba pri menici. - ©ad)e; malenkost, mala, nesuena, nebitna stvar ; Ma.ieHKOCTb,Ma.ia, He cyIiaHCTBeHa crBapb ; postranska reč. 364 Steten« 9čcbett = ©trčit; nuzrazpra; uvapacnpa ; postranska razprti. — (untoefenrttdjiet ©trčit); nesučna, nebitna razpra; HecyiiancTB eIia pacnpa ; nebistvena razpra. [dolžno^' 9lcbcitt)Ctt»tnMtct>Ecit; nuzobveza; ny3o(5ne3aHocxi.; postrans (l — fammt SflebettPerbtnblidjfeitcn; s nuzobvezama; ca. Hy3o6BC3ai««) s postranskimi dolžnostmi vred, — s tem vred, kar je kdo zra vn ° dolžan. 9tcgatioit; nijekanje, protivljenje, bašenje; ogptHrairk, npoTHBJibH^’ zanikavni, odrečivni plas. SZegnttt); nijekajuci, bašeei, protivni; ogpHuyhiii, npoxHBHt>i« : zanikavni, odrečni. —- ftdj negcitib dujjertt; nijekajuci, protivno izraziti se o čemu; <>AP hI ho, ripoTHBHO H3pa3HTH ce o l ieMy ; zanikavni glas dati. — (etttmb tmberratljett) ; nesvjetovati čega; ogcB'broBaxH *iera; °d svetovati kaj. — eirt ttcgatiber SSericpt; nijekajuče, protivno izvješce; ogpuuHO, ,, P° thbho H3B'kcTie; zanikavno, odrečno, odsvetovavno poročilo- s 3£cgircn; nijekati, bašiti, protiviti se čemu; ogpuuaam, npoTHBHi' 11 ce ueMy; zanikati kaj, zoperstavljati se čemu. 9J:cbmcit ; uzeti, oteti; yaexH, oxexn ; vzeti, odvzeti. — ©Cpabett; štetovati; uixexOBaxH; škodo trpeti. v ^ — bab SBcrmbgett tri bie ©pene ttdjtttett ; metnuti, staviti pod P et ‘ imovinu; MexHyxH, cxaBHXH noga. rieaara. iiManb, aaneaaa'« 11 HMaHk ; premoženje pod pečat djati. — 3cmanben bab SBort ttepmen (uberncljmen); nastaviti čij govor besjedu ; HacxaBHXH 'lin ronopa., uho 6eckgy ; za kom poprijeti. , — (etttjieljett) ; prekinuti, zabraniti kome besjedu ; npeKHHyxn, 3aop‘ hhxh KOMe uechgy; vzeti, zabraniti komu besedo. — ettcab trt Slugettfcpein neumen; razgledati sto; pa3rjtegaxH urr ° 1 ogledati, razgledati kaj. — etttctt Stenji neumen; stupiti u službu; cxynnxH y cjiyat 6 y ; stop v službo. — £|etl neumen nn ettrab ; učestvovati, dijoništvovati u čemu. n učestnik, dijonik čega; y>iecxBOBaxn y aeMy, 6bixn y t iacxHHKa> ' jel a ’ udeležiti se, deležen biti česa. ■— (borattbneijmeti), f. 6 .; uzeti što unapred; y 3 exn mxo nanp^ 1 ” vzeti kaj naprej.. cttitctt ; imenovati ; HMeHOBaxn ; imenovali. Stcnmucrtl) (^reib); imenovna cijena; HMeHOBHa iykna; imenom (imenska) cena, vrednost. ., čij« besed 0 9icttos 305 ^*ttp= j cisti, bez dare; ■jhcthh, Ceai> /;ape; čisti (brez tare). = ©rtrag; čisli doliodak; uhctmh go6nrai!T>; «,,'iera tko hub Ay;Kain,; etne gitd)tfi^ulb Jfl^Ien; platiti cega nije tko dužan; n.iaTHTH uera oko Hne /;yn;airr>; nedolg plačati , — plačati, kar kdo ni dolžan. = 3at)(ung ; neplata ; Hen.iara, Henaahani ; neplačanje. n e valjan, uništen; neiia.iani., jiimiiTeiri,; neveljavni, nični. 366 9tidjtig. 9itd)tifl, nuli unb ntcf)ttg ; što ništa nevalja; juto HmiiTa HeBtua; nič ne velja. — njetbert; izgubiti valjanost; h31'j6hth ua.uiHOCTh ; veljavo zg a kar bi^ m- — ettnaž fuv ntdjttg erflaren; izreči da što nevalja, da je uništeno j pebu a a ihto nenajia, /;a o jnnniTeno ; izreči, da kuj ne velja- 3H<$tigecflcfruitg ; izreka uništenosti; napena, uape-ienk yHHiuT eM °' cth ; izrečenje ničnosti. Slidjtigfcit; uništenost, nevaljanost; HenajiHHOCTB, yHHmTeHOcT t ’ ničnost , neveljavnost. — bet fonfttger SRttfjttgfett.; inače biti če uništeno, izgubit če valja n ° st ’ HHaue 6w'rhe yHHiiiTeHO, H3ry6uTbe BajianocTt; da ničnost ,,e nastopi, da se ničnost odvrne. bet fonfttger 9itd}tig!eit ber Unterfudjungžlianblung ; inače če sc um štiti posao iztraživanja ; nnaue he ce yiiHUiTHTii noeao H3fp aiiil! aaHa ; ker bi sicer preiskavno delo nično bilo. — (Shittttat) ; uništba; ymmiT6a, ynnorrenb ; ničnost. (9tuHitdtŽs) ; uništbeni (što se uništbe tiče); ym , H ) ' 1 h BiH (ihto ce yHHiux6e Tune); ničnostni. — * 33efd)Wevbe; zaoba za uništbu ; maji6a aa ynnuiT6y, yiiHiii Tel pritožba ničnosti. [ničnost — = ®runb ; razlog uništbe; pas.iorii y eiiimito e, jiiumTeiia ; 3 ltebcre SDtetalle, f, geringfcf)ajjtg. rde- ul; i uor° ,c 9ZicberIagc (etr.er 3Baare) ; skladište ; CKJiaguiirre; založiše. — (etnež .§eerež); poraz; nopa3T>; pobitje, — zguba bitve. t . 3licbcrIagČ= ; što se skladišta tiče; ihto ce ciua^Hinra r rnue; zaloz 11 ' — s ©ebuljr; skladnina; ciuaflHHiia; s aložnina. — = SSertoanbtet; sukladnik; cyK.ia^HHKTi; sozaložnik. 3iicberlegcn etn 2lmt; ostaviti ured, službu; o er aromi ype,yfc> cA <' 6y ; dati od sebe ured , odpovedati se ureda. — bte SSormunbfcfjaft; ostaviti tutorstvo, zakrilu; octubhth ctbo; dati od sebe varstvo. 3£ictfeft; prekovano; npeitOBaHO ; privaljeno, prikovano. 3lol>ilitireit; oplemeniti koga; onneMeHHTH, o6.iaropognTH K ° ra ’ podeliti komu žlahtnost , požlahtnili koga. 3iominaI=2Bertl), f. Sfienntoevtlj; imenovna cijena; HMenoniia imenovana cena. Slonite; samostanica (koludrica, kalugjerica); Ka.iyl>epHita, xhhh ; nuna. 3lorm; pravilo; npaBHjio; pravilo. ,. j; 3lormrtI; po pravilu, pravilno, pravilnički; no npaBiuy, npaBiiniiH' 11 ’ 1 pravilni , po pravilu. jJlormale. 367 ^ ot WoIc ®auer; trajanje po pravilu; rpajnib no npaBHjiy 5 trpe z Po pravilu. godina po pravilu ; ro^HHa no npaBiiuy; pravilno leto. " ; pravilnicka škola ; npaBH.iHHUKa lUKO.ia; normalna šola. ' @djuifonb ; zaklada za pravilnieke škole ; cpoh^tb 3a npaBHJiHHHKe Ul Ko.ie ; zalog za normalne šole. ~~ ' ®djulfonbžktttag; prinesak u zakladu za pravilnieke škole; npn- Hoci y ,1,011/1,’b 3a npaBH.iHHBKe uiKO.ie; prineselc v zalog normal¬ nih šol. °TtnaIc (Storm); pravilo; npaniuo; pravilo. ^ OBotfdjtift); propis; npouncB ; pravilnik. Dr nialten=a 3 U (^ ; pravilnik, knjiga od pravila ; KHbnra 041 ripannaa ; pravilnik. ^°Tttlatag; velepraznik; BejienpasHHKt; prepovedni dan , norma. 0 ,, ttUtcn; dali, naciniti propis, pravilo za što, urediti što po propisu, P° pravilu; A aTH ; heuhhhth npoiiHCt, npaun.io 3a urro, ype^nTH 'Uto ho npoiiHcy, 110 lipanu a y ; dati pravilo za kaj, uravnali kaj Po pravilih. Zbirnim; sjeverna željeznica; cbBepiia Hieak 3 imna; severna z eleztia cesta. °*° ( 9 ied)nung); račun; pauyH’b; račun. s» ^Sufdjrtft) 5 dopis; 4011HCL ; dopis. °tarj bilježnik; tjHjrbjKHHins; notar. bilježništvo; duat/KHHUTBO; notarstvo. otavintb:; bilježnički, što se bilježništva tiče; ihto ce (jh ab jk h h u tb a = 5lct; bilježni.ki spis, upis ; ( vb.ianii 6n.iba;inirrBa; notarstveni Zu pis, spis. = 5trd)ib; bilježnička pisinara; Ou.ibiKHHUKift apxHBT>; notarsko pismohraniše, notarska pismarnica. = SauttDn; bilježnička sigurnica; CHrypHHpa aa (jH-ibiKHUHTBa; notarska zagotovšina. = ©ebit()r; bilježnina; ČH.ibaiHHna ; notarska prejemšina, notar¬ ski prisluzek. - ©efe^aft (alž etnjetner 2tct); bilježničko djelo; A'bjio SnabatuHu- Toa; notarsko delo. C^efi^aftigung); bilježništvo, bilježništvovanje; dH.ibjKHHUTBOBanb; notarstvo, notarjenjc. [ notarstvo. ' Sllftitut; bilježništvo, zavod bilježništva; aanoAT- On.ibwHH*iTBa; ' Snftvument; bilježnička isprava; HcupaBa oat> 6n.ibaiHHUTBa; notarsko pismo. 368 Siotavifttž* šfcotariat« * jiamnter; bilježnička komora; KOMopa 6Hxba;HH'J T0a; notarska zbornica. = ©tbnuttg; red za bilježništvo, bilježnički red; pegi, 6H.rk;KHH' |TBa ’ postava za notarstvo. — = ijkufung; izpit za bilježništvo; ncntiTt 3a (m.rbaiHiriTBo; V re ' skušnja za notarstvo. — = @pcfen; troškovi za bilježništvo; Tponmomi 3a (lH.d;jiiHH‘iT0 o ’ notarski stroški. = ©teHe; služba bilježnika; c.iya;6a onabaaidKa; služba, nH’^° notarja. — = Betetti znamenje bilježništva; anaiti ogt ČHjitjKHHUTBa; z na ' menje notarstva. [; pišin<>- 'Stote (£Dtenftfdjtetben_); službeno pismo; cayai 6 eno iihcmo; služb* 10 Motrit tuedlfeln ; dopisivati o čemu; goiiiieimaTn o *ieiuy; dopis° l ' tl 1 zastran česa. — (ŠBanf=9ioten); banka, banačka bilježka; 6am;a, CamcuoTa; btO 1 kovec , banknota. 9£otctt=(5:iTltf|ton; izdavanje banaka, banackib bilježaka; Maganairb oaH* 1 HOTa; izdanje bankovcov. — = Utttlauf; okolovanje banackib bilježaka; OKO.iouani 6aHKHoT a ’ okolovanje bankovcov. — (<2d)ttften=) Sfiecijfet; dopisivanje; gomiciiBairb: dopisovanje. Stoti)', nevolja, nužda; hcbo.ih, m;j;ga ; sila, potreba , reva. 3^otb=3lbreffe; nuždopis ; imr^ontim; zasilni, zapotrebni nadpi*- — = Stbreffflt; nuždovnik; HjHigoBHHKt; zasilni ob. zapotrebni nad‘P lS ' — = burft; parnicka potreba; napHH i ma norpeSa; pravdni razgo — s burften berljanbeln, f. a&ljattbeln. — » 3)urftžbet^anblung, f. Slb^anblung. \rev$ vof 1 in«- bno&i 5 35urfttgfett; neimanština, oskudnost; ocovguocar.; potre s (Mu'; nuždni nasljednik ; nya;gHi>iH iiac.rbgiiHKT); nujni dedie- * geti! ; slučaj nevolje, nužde; e.iy'iaif neno.tb, iiya;ge; pri»‘ l( ’ r ■ potrebe, sile. iti 9 iot()fall; u slučaju nevolje, nužde, kad je nuždno; y CJl J' jat HOBO.vh, nyiKge, nagi, e nya;gHO; če je sila, potreba. ' gebfungeu ; od nevolje; og r i> nesoak; prisiljeni, primorani. = @tanb ; nevolja, nužda ; iieno.ui, nya;ga ; reva, nadloga. s ; pravedna obrana; npanegua o 6 paua; silobran, p branih a. = tuenbtgfett; potrebnost, potrebitost; noTpeonocTi,, noTpečur 0 * 1 ’ potrebnost. (UnumgangltC^Jeit); neobhodnost; iieoo.vognoe/iB ; n e ob gib ji 1 - 0 369 Stoti)« ^ 0tf >=3ucl)t: silovanje: ciuornuik; fosilna nečistost , pošiljenj e zenske. " = jud)tigen, etne 2Bet6žperfon; silovatL žensku glava; cajioBara meH- CK y raaBy; f ošiliti žensko. ot ^9i potreban; nOTpe6ain,; potrebni. notfpge ©ebretud) etnet ©ad)e; potrebna poraba stvari; noTpeC- Ha nopa6a cTBapu ; potrebna raba reči. ~~~ itiit^igen gaffž ; ako bi bilo potrebno ; ano 6bi 6 hjio norpeČHO ; aI ‘o bi treba bilo. ttlDcig fur nbtljig ftnben ; naci daje što potrebno; Kahn ga e ihto "OTpefino; spoznati kaj za potrebno. (gefatTgamtltdje); dohodarska presuda; goxogapeKa npecyga; dohodnijska razsodba. °6oniren, 3 e lttfltiben J izreei dohodarsku presudu vrhu koga ; nape¬ la IflVnflan/njv nnoimJMT nnvr • *«««('« dollodniJSliO SOdoO Aoxogapcny npecygy Bpxy nora; izreci nZ per ben ©outž; zabilježiti novčani hod; 3a6njikiKHTH HOBuaHhiii X0 Ai>; zaznamvati kurz ali hod dnarjev. SESectjfet, ben ^Srofefi; zabilježiti mjenicu, prosvjed; 3a6iutiKHTH IW 'bnHny j npoTecTT.; zaznamovati menico, protest. ; oboe znani; odmre 3HaHHH ; obče znani. 5 ^ 0to °tion, f. Sfteuerungžbertrag. ot, nttonŽ=SSertrag ; novotna pogodba; hobotho norogča; prenovit- ^ na pogodba. Uttb mcf)ttg fetn; nista nevaljati, neimati nikakove valjanosti; ^ HHm xa neiia.iaTH, HemuaTH HimaiiOBe ua.iHKOCTH ; nič neve/jati. *66tat$=23efd)tt)evbe; žaoba za uništbu ; majida 3a yHHiuT(iy, yHHiu- l ; vživanje. = 3at;r; koristovna godina, godina od koristi; ya;HBHa rogmia, r °AHHa og'£> y;KHTKa ; vžitno letno. = Sitefet; uživalac (koristi); co6cTBeHHKT> ysKHBHMic; vživavec. = ^tejjung; uživanje (koristi); yaiHTaKT,; vživanje. ^ = ttiefungžredjt, f. 9lu$ungžredi)t. = SStelj; koristovna marva; jiKHBHa MapBa ; vžitna živina- (Sort^eiO; probitak; Kopucrn; dobiček, korist. 24 370 Stirling. 9iu(:mtg korist (upotrebljenje); jatHTaiii ; vlivanje. — (©ebrciudj); poraba; ynoTpe6jri>Hk; poraba. — (©itlfunfte); dohoci; Aoxogm>i; dohodki. ^i)t|uttg^; što se tiče koristi; ihto ce Tnue jaiHTKa ; vžitni. — = Stnfdjlag ; procjena koristi; nponkna yih; vzit 111 lastnik. — = 9tecl)t; pravo na korist; npaBO jiKHTKa; pravica, do vlivanja- — = ©adje; koristovina (stvar od koje se vuče korist); jhshbhH 113 ’ jiKHBna cTBapt; vzitna red. ©♦ fibbuction einer Setcfje ; razpora; oČBO^ii; razparanje trupla. — (Setdjenbefdjau); razgled mrtvaca; pasr.iegi. MpTBaqa; og l ' mrliča. [znaj ijdek- .ttbbucttone=39efunfc; razporno izvješče; očbo^ho HasicTie ; ‘ razpor»* ©bcr=; nad-, veliki; na,ga,-, ne.iHKiH ; nad-, višji, veliki — * Sleltefter (etnet 3«nft), f. 3mtung$t>orflePr; nadstarješina; hM' CTaptniHna; nadstarašina. - 2lmt ; veliki ured ; BejiHKik jpe^a, ; veliki ured. = 2trjt; nadljekar ; nap.vl;KapT> ; nadzdravnik. = 2tufpc()t; veliko nadgledstvo, nadgledništvo; bcjihko Ha^opHHf' tbo, iiagrjie^HHBTBo ; višji nadglcd. — = SSefe^l; nadzapovjedništvo ; iiagaanoBtgHHorBo ; višje poveljstvo- — = S3efe^)fžt)n6er; nadzapovjednik; Ha^anoBk^HHKt; najvišji povelj' nik, zapovednik. * 95efyotbe,^poIitif(fye; veliki politički ured; BejunuH nojiHTHfK># ypegi>; višja politična oblastnija. — * (gigentljum; nadvlastitost; na^coocTiienocTi,; nadlasl, vrlina las 1 - (mit S3ejtig auf ben ©tgcntpmer); nad vlastništvo; HagcočcTBeHH^' tbo ; nadlastništvo. = ©tgentprner; nadvlastnik; Ha^cočcTBenHKT,; nadlastnik, vfl> nt lastnik. — = (Smucptcv i veliki pobirač; Be.uiKH npikMHHKT,; veliki pobiraW c - - = gmatijrntp veliki novčanski savjetnik; Bejimtik u.HHaH^ia.^B bI,, eaBliTHHKT) , višji dnarstveni svetovavec.. €>Ber» 371 ® bct = SI5<$e ; površje; nonpniit:; površje. ' S(ad)Itdjfeit; površnost; noBpiuHOCTi.; površnost, povrhnost. _____ ©er^>a6; nadtutor, nadzakrilnik; Ha^Topi; nadvarli. "" = ®«%; veliki sud ; BejmiiiH cyflTE>; višja sodnija, nadsodnija. ' 9fl'td)tltcf)ež Urt^eiT; presuda velikoga suda; npecy/;a Be.iHKora c ^ a 5 sodba ob. razsodba nadsodnije. _____ ’ glava; r-iana; glava. _* ©taatež; glava države; iuaBa /;psaBe; glava države, vladar. _____ " ; gornja zbornica; ropH« cčopHHua ; gornja zbornica. ' nadvlastelj ; nape.tac Te .ib ; vrlini gospod, lastnik. " §5trfd)aft; nadvlasteljstvo ; iiagBJiaCTe.iBCTBO; vrlino gospodstvo. ’ ^ a "beggertd)t; veliki zeraaljski sud ; BejiHiiift 3eMajibciiiH ; deželna nadsodnija. ' ® ar| bežgericl}tžratlj ; savjetnik velikoga zemaljskoga suda; caB r l>T- ____ I,Hli ii Re.niKora 3ewa.M.CKora cjpa; svetovavec deželne nadsodnije , ' ; nadfeud ; Ha^ey^Ti; nadfevd. ' Sejjenžljett; feudski nadvlastelj ; ey/;cKiH Ha^BjiacTejib; višji fevdni gospod. 'Sester; nadučitelj; HaAy l iHTejiB; nadučitelj. ____ Sieutenant; nadporučnik; Ha/;nopy umiki; nadlajtnant. __ ' ^ffteter; nadcastnik; Ha^uacTHHKt, Haflo^uMnupTi; nadoficir. ' ^Pojiamt; veliki poštarski ured; Be.MKiii nouiTapcKm ype ( vb; v *šja poštnija. ' ^O|tuertoalturtg; velika poštarska uprava; Bejmna nouiTapciia y r, paBa ; višja poštna oskrbnija. ' $ficf)ter ; veliki sudac; BejiHKiii cy/;in ; višji sodnik, ' ©taatžcmtofllt (©enevalprocutator); veliki državni odvjetnik; Be.m- __ K] h ApHiaBHbiH opniiTHHiiTi; višji državni pravdnik. ___^ ■ SSormutib; nadtutor, nadzakrilnik; Ha^TyTopTi; nadvarli. ' ^Otmunbfdjjaft; nadtutorstvo, nadzakrilstvo ; Ha^TyTopcxBo; nad- Var stvo. = bormunbfcfjaftlicfj; nadtutorstveni, nadzakrilstveni; Ha^TyTopcTBe- ^ Hbift; nadvarstveni. c Htt (einež ©tiftež); glavarica; rjiaBapnna; glavarica. ct fter (Obrift); pukovnik; tiojikobhhkti ; polkovnik, obrst. °&evfter ©ett^ts^of; višnje sudište; BpxoBHO cyAMUTe; najvišja ~ Sodni ja. ct ft= j višnji; BpxoBHwii; najvišji. ' SSurggraf; naddvornik; Ha^gBopHHKTS; naddvornik. ~ ^ofldmnteret; veliki dvorski komornik; BpxoBHi>m ABopcKift ko- MopuHKT,; veliki dvorni kamernik. 24 0 372 O&erft* .©bcrft = .§ofEantmeveramt; veliko dvorsko komorništvo; bpxobho A B °P* oko KOMopHH i iTBo ; veliko dvorno kamerništvo. — = §ofmarfc{)aff; veliki dvorski domovnik: BpxoBHHii Ropati# A°' mobhhkTj ; najvišji dvorni maršal. — = ^ofmarfc^aKamt; veliko dvorsko domovništvo; BpxoBHO ^b°P cK ° AOmobhhutbo; najvišje dvorno marša/stvo. — s $ofmetffet; veliki dvorski meštar; npxoBHbm ^BopHHirb; veld 11 dvorski mojster. — 5 ^ofmeifterami ; veliko dvorsko meštarstvo; bpxobho abophhbtbOj veliko dvorsko mojsterstvo. — = £ofrtd)ter; višnji dvorski sudac ; BpxoBHbiii ^sopcKni cy/tia i n ' - rep r b ; veliki kuhinjski mojster. — = Seljettridjtet ; višnji feudski sudac; BpxoBHbiii eyACKiH cyA lB ’ najvišji fevdni sodnik. — * ©tattineiffet; veliki konjušnik; BpxoBHbiii koheoiuhhki> ; najv ,s l l konjušnik. ©bm»dlmt, obbemelbet, obberu^rt, obbefagt, obbebadjt, obgerui««* U. f. ID.; gore spomenuti , javljeni, rečeni, imenovani i *• . ropenoMeHjTbiH, aBxl;HbiH, peueHbiii, uMeHOBaitbiH h t. p,- j 9° r omenjeni, v misel vzeti, rečeni i. t. d. ©bject (©egettfiattb); stvar, predmet; CTBapb , npe^MeTi; feC ’ predmet. — etnev Gsntfdjabiguttg, einer Unterfud^ung ; predmet naknade, iztra^ 1 ' vanja; npe^MeTt nauna^e , u3TpawiiBana; predmet odškodb 6 > preiskave. — bet ©teuet ; potezna stvar; nope3Ha crBapt; davku podvržena feC ' — (©tttttb) ; zemljište; aeiviahHUJTe; zemjiše. — empf^teuttfdjež £)E>ject; nasljedozakupno zemljište; Hacjit^HOsaiO 11 ho 3cm.U)U utre ; dedno-zakupno zemljišč. ©bliegcttljcit; dužnost, obvezanost, držanstvo ; ^jtKHOCTb, odB ei,a Hocrb; dolžnost. ©bligcttcr ©egettftanb (trt bett ©tubien); propisana nauka; npona calia nayt;a; zapovedani uk. •— obltgatež Seljtfaclj ; propisana naucna str uk a; nponncaHa Hay' 1I,a erpyKa ; zapovedana učna vrsta. Otjligation. 373 ©bb '9ntion (©c^ulbfc^ein) ; obveznica, zadužnica; aa^atnnua; doli¬ no pismo. ^kftflatorifcf); obvezan, držan; o6ne3aHT»; vezavni. ©btf ftb ■©b o^rte inetn (tn SSBe^felfadjen)-, bez moje obveze; 6e3i. Jl0e o 6 Be 3 e; brez moje zaveze. lnan *i > prvaš, prvomjestnik; npnaiinb, npBOM^THHRi; nadstojnik. ^0fcit; poglavarstvo; iioiaanapcTiio; gosposka. *~ bt » 8 feitlid); poglavarstveni; norjianapcTseHMii; gosposkni. f. Oberfter. r MUieutenant; podpnkovnik; iio^iio.iKonnHKi); obrst-lajtnant. l c tt»anj, f. ©epflogettbeit; običaj; očuiaii; navada. ' Jer fci)tebette ©ertcljitžsO&ferSattjen; različni sudni običaji; pasaanmi ( 'yAHH o (3 mu a n ; različne sodnijske navade. ' ber btžfjertgen £)bferbaitj; po dosadašnjem običaju ; no cagam- J' 1 'M'h oGbinaio ; po dosadanji navadi. [armada. lerutttion^ = 3(rmee; molrna vojska; MorpHa noHCiia; opazovavna negen, tm precep; dobiti parnicu;/; o6hth napHHny; dobiti pravdo. l lc Qcnbc ar tet; dobitna stranka; AoCiiTHa cTpamsa; stran, ki Pravdo dobi. Ueger; dobitnik; aoChtuhku.; dobivec, zmagavec. l° r fie ; staranje; CTapaiib; skrb, oskrb. u6er bte SBatfett unb tfjr SBermogen ; staranje o sirotama i njihovoj '•novini; cTapamb o cnpoTaMa h hmobomt* Hiviamo; skrb za sirote l n njih premoženje. lorger; staratelj; cTapareab; skrbnik. b ^=$anbel 5 vočarstvo; BohapcTBO ; kupčija s sadjem. - 'Sdnbler; vočar; Bohapu.; sadjar, branjevec, kupčevavec s sadjem. ^ Cc upotion, f. 3uetgrtung. c ° er ; pustoselina, pusto zemlište; nycTOcejiHHa, nycTO 3e MJibHinTe; pusta zemlja. lt c it; otvoreno, odprto; oTBopeno, ognpro; odprti. (offentlicb); javno ; bbho ; javni, očitni. fllt f offener ©tra^e; na javnoj cesti; Ha hbhoh hocth, Apywy; na °čitni cesti. "" bte (ginftdjt fieljt ^bermattn offert; svakom je dopušteno što viditi ili Os vjcdočiti se o čemu na svoje oči; cBanoaib e /;onyuiTeHo uito Bh Ahth nan ocntgcniTH ce o 'ieMy na c bo e 00 h; vsakteremu je dopušeno pogledati ob. pregledati kaj. ~~~ bet spartet fteljt ber toeitere ŽRedjtčjug offert; stranki je dopušteno dalje tj era ti pravdu; c/rpaiiKH e AonyurreHO g a.d; Tepara npaBgj ; s tranije dopušeno pravdo pred višjo sodnijo pognati. 374 Offen. ©ffcn, bem ©Ičutbtget ffefjt bet SBeg ber Stppellatton offen ; vjerovnik« je dopušteno uteci se pozovnom sudu ; BipHTejiio e /\onyin Tel10 y r reh ii ce iiosobhomt. cy,i,y; upnik zamore za presojo prositi■ — ©prudf, tuotitbet etne mettere 33efif)tt5etbefu£)tung offen fteljt; izi' eka ’ o kojoj je dopušteno dalje tužiti se ; H3pena, o koIoh e. /;ony uii elI ° ^ajit TyiKHTH ce ; izrek, razsodek , zoper kterega se je moc n, bhhobhhkt. ; urednik. iCfftcidl, f. ©fftctož. ©fftcier; častnik; uacTHinti., oumHnHpt; oficir. CfftcterŽ=; castnicki; uacTHHUKift, ou>Hij(npcKiH ; oficirski. — : ©age; častnička plata; uacTHHUKa, oti>HHHpcKa ruiaTa ; ofi cir ska plača. — = fftang ; castnicki cin ; uacTHuuiiiii, oHij(HpcKiH bhht. ; oficirsk a stopnja. — nttt £)fftctetž=91ang aužgetretene SJltlitarž ; sa častničkim činom lZ vojske izstupivše osobe; ca uacTHHUKHMT., oaaiiUHpcKinrb uhh 0 ”^ H3i> BoiicKe H3CTynHBiiie oco6e; vojaki, ki so z oficirsko stop^J 0 izstopili. ©fftcibž; uredovni, službeni; ypegoBHhift, c^y5K6eHbiti, SBaHHBHia* 1 i uredski, službni. _ offtctofe 2tmtžf)anblung; uredovanje, službovanje iz dužnosti; yp e ^° BaHk; uredovanje iz uredske dolžnosti. ©fftcioč. 375 fftciog, tnt offtctofen SBeg; uredovnim, službenim putem; ype / 30 BHbiM'b, 3!ia H H'jHbiM'B, c.ijatdeHLiM-B njTeMt; uredoma, po uredsko. L ffnen (ben Seib, bie 33ruf!= utib Unlerletbž^b^Ie); otvoriti (tijelo, Prsnu i trbušnu šupljinu); otbophth (rijio, npcny h Tp6yuiHy IJ! yrrji,HHy) ; odpreti (telo, prsno in trebušno votlino). 9 e tin (Uaterltc^er @ettž) ; stric; cTprnu ; stric. (nuttferlid&er ©eitžj ; ujak 5 yaKt; ujec. ' CI, jCU(}c; uhoeulac ; cbIj^oki ujBUiiH cbohmi yruuMa; naušesna priča ; svedok, kije kaj s svojimi ušesi slišal. oitom; kucanik (gospodar); eKOHOMT., nybaHHK , B; gospodar. kucanstvo (gospodarstvo); eaoHOMia, KyhaHCTBO ; go- s i>odarstvo. kubanski, gospodarski; eKOHOMCKiii, KjhanciuH ; go- s Podarstveni. f c >’at; sastavak; caTBopaKi; izdelek, delo , (©djrift) spis. ctnei 3Ser^anblung#C0mmifftDn; sastavak razpravnoga povjerenstva ; Ca i'Bopaii'jE, pa 3 npaBHe KOMMuccie ; izdelek obravnavne komisije. "kation, §inan3=; noveanski posao ; *HHaHqiajiHwii nocao ; dnar- stveno započetje, delo. ^tlltartfdje Operation; vojno preduzece; bohho npe^sehe; vojaško Spočetje. PPofitiou ; suprota ; cynpora ; nasprotovanje. 111 £typofttion mit ;3etttanben fetrt ; biti proti kome; 6 mth npoTHBi, K °ra; biti zoper koga, nasprotovati komu. [tožba. PPofitionŠ = $lage; suprotna tužba ; cynpoTHa Ty»t6a ; nasprotna = $attei; suprotna stranka ; cynpoxHa CTpamta; nasprotnik , *^ e *t» red; pe^i.; red. [red. Cgetftlxcl)er); samostanstvo (kalugjerstvo) ; najiyl)epcTBO ; duhovski £ n$= ‘ redovni; pegOBHbiii; redovni, redov. ■ SBanb; redovna vrvca, vrpca; pegOBHa Bpnua; redov trak. - (Sanitet; redovni zbor; pe/toBHbiu cSopt, KaunTyab; redov zbor. ' ®etftltcE)er; samostanik (kalugjer) ; Ka.iyl>ep'b; redovnik, umih. = ®elubbe; samostanski (kalngjerski) zavjet; Ka.iyljepcKiH 3aBkTX.; redovna, mniška obljuba. z 3 >nfignien, Otbenžjeidjett. '•^anjler; redovni pečatnik; pegOBHbiii KaHn.iepTb; redov kancler. $teuj; redovni krst, križ ; pe^omiM« uperi, redov križec. - SJtttglieb; elan reda; vjiaHX> pe^a ; redov soud. ' ^perfon ; samostanik (kalugjer) ; nacepi; runih. ■ S^egel; samostanska ili redovna pravila; pegoBHa npaBH.ia ; redovne ali mniške pravila. 376 Orient ©t&cn§ = ©tatufen ; samostanske ili redovne ustanove ; pegoBHa y cl ’ a HOBa; redovne ustanovila. — » ©erletljung; danje reda; nogaa pega; 'podelitev reda. — = ,3etd)en ; redovna znamenja ; pegoBHH 3Haqbi; redovo znamenje- fiefcentlich ; uredni, obieni ; ypegHbiii, odbiuHbiii ; redni , navadni- — orbentltdjet SDSo^nort; obično prebivalište ; odbtiHO npe6biBaaHB ire ’ redno, navadno stanovališe, domovališe. iOrbinariat; duhovno poglavarstvo; gyxosHO noraasapcTBO, opd 1 ' HapiaTt; ordinariat , škofov ured. jOr&inatton, prieftetltdfje ; posvecenstvo, regjenje; nocBeheirfc? svečenje duhovna. .©rbiniren (etnen ©etftltcfjett); posvetiti, rediti koga; iiocbcthth Kor® 1 posvečevati duhovna. Crbtten ben Ke^tSjuftanb ; urediti pravno stanje; ypeguTH cT aH ^’ npaBa ; urediti pravni stan. ©tfoner ; ureditelj, učrednik; ypegHTe.ii., vapegunua.; ureditelj• jOr&nung ; red, poredak; pegi., nopegatta.; red. — (Ketlje); čreda, reda; upega; vrsta, red. — ©ettdjtžsOrbttung ; sudovnik; cygoBHHka»; sodni red. — 0tulje unb Crbnurig; pokoj i poredak; noKofi h nopegana. ; V 0 ^ in red. — babet foff btefe ©tbttung beobadjtet toetbeit; kod toga se ima ° V1 redom postupati; noga. r rora ce HMa obhmt. pegoMU. nocTynaT 11 • pri tem seje tega reda držati. — bte SIcten trt guter ©rbnung bet ©ert$t aitfbe^alten; držati kod s lll,a spise u dobrom redu ; gpsKUTH noga. cyga cnncoBe y gotipoiua. p e ^ ’ spise v dobrem redu pri sodnii hraniti. — bte ©tngaben ber ©rbtutng nact) eintragen ; po redu upisati preda"® spise; no pegy yimcaTH npegaHe cnncone ; vloge po redu vpis atl ‘ — bte -Kamen ber Orbnung nac£) ablefen; pročitati po redu imena ; n P° uhtuth rio pegy nviena; imena po redu (po vrsti) prebrati. — ^emanb obet ettoaž tft an ber Orbnung; sad je red na koga ili na što ; caga. e pegi. na nora imh Ha uito , zdaj je vrsta prišla naHHbiH 3aKOH’b; ^ 0r ganska postava. t g«Htfttcn, ettnaž; urediti, uregjivati što ; ycTpoHBarH, ypel)HB;mi; ^ Ur eiliti kaj. ^^fianifirung ; uregjivanje, uregjenje ; ycTponBanb, yp dnina uk; Ur edba. 378 ©rgamfintng. Organifirung bež Untemdjtež; uregjivanje, uregjenje nauka; y cT P°" BaHk, ypei)HBaH't najKa; uredba uka. OrgattiftrungŽ= ; što se tiče uregjenja, uregjivanja; iuto ce T ll ' ,e jCTpoHBaiia, ypel)HBaHH ; uredbni. — = gommifjton; povjerenstvo za uregjenje, uregjivanje; kommh cc|8 3a y cxp o h b attk ? ypei)HBant ; uredbna komisija. ■— = ©runbjuge; temelji uregjivanja , uregjenja; Te.we.ibH , ochod* 1 ycTpoHBaHa, ypel)HBana ; glavne črte , vodila uredbe. — 5 Operat; izradak o uregjivanja, uregjenja; caTBopaMj ycTponB aHfl ’ ypei) n n a h n ; izdelek navedbe. — = tjjlan; osnova uregjivanja, uregjenja; ocHOBa ycTpoHBaHB, Jp^’ 1 Bana; načrt uredbe. — s SBerf; djelo uregjivanja, uregjenja; ^tjio ypel)HBaHa; delo uredb e Organižmuž; uregjaj; ycrpoH, ypebaft; organizem. — (Otgantfatton) ; uregjivanje , uredjenje ; jcrponiiant, ypel;HB aH uredba. — ftaatltc^er OrgantžntuŽ; državni uregjaj; flpuiaBHbifi yeTpoft. yP fi i)aii; državna uredba, državno uredstvo. — ber Seljorbett; uregjaj oblasti; ycTpofi, ypei>aii oč.iacTifi; uf e "' stvo oblastnij. Original (Urfdjrift) etner Urfitttbe; izvornik, prapis, prvopis ispra ve ’ HaBopHHKTj, npanHCb, npBOBHCb ucnpaBe; izvirni spis, prv°P kacega pisma. — = SSert£)ci(utig; prvopoeetna, prvotna razdjelba, razdioba; npBOi' 0 uerao pa3-yl;.iknk, pasatu (5 a; izvirna, prvotna razdelitev. — = SSBei^fel ; prvopisna mjenica ; npBonncHa utHuna ; prvopi s>l h no^t Ehcomt. ; Avstrija nad in pod Anižo. ^^etjogt^um lOeftertetd); nadvojvodovina austrianska; Ha/;BOHBO- AOBHHa AycTpiancKa ; avstrijansko nadvojvodstvo. ■^aifert^um ©ejlerretdj; cesarevina austrianska; napeuHHa Ay- CT piancKa, uapcTBO AycTpiaHCKo ; avstrijansko cesarstvo. HctCcicfiifd); austrianski; ayCTpiiicKiH ; avstrijanski. °ftetteicfytfcl)er ©taatž6urger; austrianski državljanin; aycTpiHcnm ApiKaBjiHHHHt; avstrijanski državljani. u=©alijien; iztočna Galicia ; H3T0 i iHa rajiHtpa ; izhodna Galicija. % ; zakup ; 3aKym>; zakup. ; što se zakupa tiče; ihto ce aaKyna Tune; zakupni. = ^(bgct&e; zakupnina; 3anynHHHa; zakupnina, zakupšina. = Sontract; zakupna pogodba; 3aiiyrma noro^a; zakupna pogodba. ' ®e[b; zakup nina; 3aKyriHHHa; zakupšina. = zakupna stvar, zakup; 3aKynHa cmapt, 3aKynt; sa- kupno opravilo. [ ijiše. ' ©tunb; zakupno zemtjište ; 3aKynno 3eMJttnniTe ; zakupno zem- (3 f bof; zakupni dvor ; 3aKyriHi.ift ABopt; zakupni dvor. 5 3> a bt; zakupna godina; 3anynHa romana; zakupno leto. 1 ®(^tIllTig; zakupna cijena; 3aKynHa njiaTa; zakupna cena. = Stiicf; zakupstina; 3aKynniTHHa; zakupna stvar. toetfe ettrab uberlaffen ; dati što pod zakup ; ^ara ihto no^t 3a- K ynt; dati kaj pod zakup. s ®ettrag; zakupna pogodba; 3aKynHa noro^6a; zakupna pogodba. 5 ^ 5 'SittŽ; zakupnina ; 3 anyniiHHa ; zakupnina. ^ ac i)tcn; zakupiti; 3aKynHTH; v zakup vzeti. a< $tetr; zakupnik; 3 aKynHHK , t; zakupnik. 380 fPacižcenicn. srt' HO' ^aciScettten; pogodbenici; norog6enHHM; pogodbniki. ^>aflirtitren ; naznačiti strane brojem; Ha3Ha i iiiTH CTpaHe 6poe.vrb; znamovati strani s številom. ^Japier; hartija, papir; xapxia, iiaimp r i>; papir. — ettoaž ju IJSapiet bringen; staviti sto na pismo ; ct&bhth > ilT0 iihcmo; spisati kaj. ^apier= ; što se hartije tiče ; iuto ce xapTie Tune ; papirnat■ — = ©ffecteit; vj er ovne državne hartije; BtpoBHH /jprnaBiiH narinp 15 ’ papirnati upopisi. — = ; hartijana, tvorionica od hartije ; naniipiinna, ntopm 11 ' 1 ogx» xaprie ; papirnica. — = ©elb; papirni novac, novac od hartije; naiiBpiibni HOBaiVfc naivB o/jts xapxie; papirnati dnar. — = £anbel (.§>cmbcl mitSrucE=, ©djret&papiei u. f. m.); trgovina s i»a l tijom, papirom; TproBHHa xapTio.vn>. liamipoMT, ; kupčijaspapi r j e>n — ($anbel mit Svebitžpapiercn); trgovina s vjerovnim hartijama; T P r ° BHHa nlipoBiinm. na n upu m a ; kupčija z državnimi upopisi■ — = ©tdmpel; biljeg za papir, za hartija ; iienart aa narmpt, 3 a Tito ; kolek za papir. ^Jarcclte einež ©tunbfiiicfež ; cestica zemljišta ; necTHua 3eM.u>H UJia kos zemljiša. . ^arcelUtctt; razdijeliti zemljište na cestice, razkomadati zemlji paa^k.uiTH 3eMjbmiiTe Ha necTnpe; razdeliti zemljiše na kose- ^Sarcitib ; na cestice ; Ha necTHije; nadele. — = 3 fl ^ un Si plačanje na cestice; naahank Ha necTHiie; plačevanj na dele. karbon ; oproštenje ; onpocTi.; odpušenje, prizanesita. — ge&en ; oprostiti; gaTH onpocTi; odpustiti komu. %trtfbonifcu, f. ^arbott geben. _ ^ s^ate einet Utfuttbe; istopis isprave; hctohiict. HcripaBe; istopisp lS . — dne 0d)tift in jroet i^arien etnbrtngen ; predati pismo u dva istop ,sa ’ lipegarH iihcmo y gBa HCTonnca; podati pismo v dveh istopis^ 1 ’ I*arere, dvjtlidje ; mnijenje Ijekarsko ; MirbHie .diKapcKo ; zdrav ' sko mnenje. . Pares cnriae ; jednostalezni sud (gdje je sudac i sugjenik od 1 staleža); efliiocTa.ie;KHi,iii cyfl,T> (rgk e cyAia h cjijenuHt ' hctott. cxa.iea;a) ; sodnija sebi enačili (kjer sta sodnik in soje enega stanuj. SPari al; U istoj vrijednosti; y hctoh BpegiiocTii; v enaki ceni- bie ©tafltžpapieve fte^en al pari; hartije stoje u istoj vrijed« 0 xapTie croe y hctoh BpegHOCTH; državni papir i so enake ce riti spatfament. 381 s tWl 'J-Vlomcntot v a «Micnt; zboriste ; cSopnurre ; s birališe, parlament. ugovornik; vroBopHHKb ; poslanec, govornik. Co župna crkva ; napoxiajna upKBa ; farna cerkev. j stranka; crpaHKa; stranka, stran, vdelezenec. 5 c !Ttcmbe3 ^5attet ndjnten; zauzeti se, biti za koga; 3ay3exH ce, 6 mth 3a nora ; potegniti s kom, biti za koga. a vtci=; što se stranke tiče ; luto ce cTpanne Tune; strankin. ' 'Infictit; stranjansko, strancino mišljenje, mnijenje; MHinabni nanne c ’ r paHKe; mnenje po stranki. ' ®(inger ; stranjanin ; CTpaHBHHHb ; strančan, Stranec. ~ ®ftft; stranjanski duh ; crpauHucniH flyxb; stranski duh. ' f^jj; stranjanskamržnja; CTpaHmicna MpniHH; stransko sovraštvo. ' Md); pristran ; npacTpacTaHTb; pristrani , pristranski. ' i'(i)teit; pristranost; ripHC-rpacTHocTi.; pristranost. '' i°figfett; nepristranost; HenpncTpacTHoerb; neprislranost. ' @ad)e (Sgrtbatfadje); posebnička, zasebnička stvar; ripuBaraa Cxii api,; reč, ki se strani tiče, osebujna reč. ' ®ud}t; stranjanstvo; crpanaHCTiio ; strančanstno. ; stranjanska bjesnoca; čbcHoha KaKBe CTpanne; stranska 1 a %kačenost, stranski srd. ttfttcipttcn, an ettcaž, f. Siveti neumen. ^ticulor (tljetlmetfe); dijel po dijel; uo A'Lvb; delni, na dele. Cetttjelntuetfe) ; jedan po jedan; e^am. no ; posamski,posebni. (MbClt); posebnicki, zasebnicki; npHBaTHbift; privatni, osebujni. = -vSnterefjett; posebnieke, zasebničke koristi; npiiBaTHe KopuCTn; Posebne zadeve. 0t tfculare (StužineižJ ; izkaz; H3Ka3b; izkaz, zaznamek. ~ 3ietfe-SparttcuIare; putovni izkaz; nyTOBHbiH H3Ka3b; potni izkaz, ~ ra %kaz. [spis, obraz. oskvrnka; nacKBH.ijia, ocKBpHita; paskvila , zasramvavni n6 guittant; oskvrnčar; ocimpimapb; pisavec zasramovavnih pi- H; Sem, paskvilant. [list. , putni list, putno pismo ; iiyTHbiii jihcti, iivtho nncaio; potni mt; ured za putne Iistove, za putna pisma; vpeg/b 3a ujme •UicroBe, 3a nyTHa nncMa; ured za potne liste. = ©teuer; poreza od putnog lista, pisma; uope3a o^b nyTHorb ancra, imcMa ; davek od potnega lista. ' SCBefen; poslovi oko putnih listova; noc.iOBH oko nyTHbi ancTOBa; re či, ki se tičejo potnih listov. 382 «Paffctgc, ^Jrtffagc; prelaz ; npe^aat; prehod, prehodite. ^rtffflgicr ; potnik; nyTHHKTb; potnik , popotnik. — a ©ut; putnicke stvari; nyTHH>me CTBapn; reči, imetek popoto vajočih, popotnikov. spoffflttt; prelaznik ; npe.ia3HHKib; prehodnih. ^affaittcn=; prelaznieki; npeja3HH l miii; prehodnilki, — s ^Jrotofoll; prelaznieki napisnik; npejia3HHUKm HanHCHHKi; pisnih prehodnikov. — = 3etle; prelaznieka soba; npejia3HH'nia co6a; izbica prehodniho^- ^affenbeš ^etutjetdjen; shodno znamenje; cxo/;ho 3HaMeH't; prip raV no, primerno znamenje, razznamek. [lis^ ^affirfcbcttt; prepustnica, prelazni list; npejia3HMH jihct t,' prehod 111 $J>affircn (betctUtgen); dopustiti; ^oiijcthth; dovoliti, dopustiti■ — (rtadjlaffen, j. 23 . etnen ©rfaj}); popustiti što; nonycTHTH i ur01 odpustiti kaj. — (burdjgdjett, burdjfaljren); prelaziti; npejia3HTH ; prejti, skozi spaffmtng betm SJltlttar, 5. S. gutter auf groet ^Sferbe; dopust na ki’ 1TlU za dva konja ; flonycTi. Ha upMy 3a ^Ba kohh ; dovoljenje, n■ V 1 ’ pice za dva konja. ; dugovni; avhjhhh; dolžni. — = (Sflpital; dugovno glavno ; /;yjKno r.iaBHo; dolžni kapital. — = §orberurtg ; dug, dugovna tražba.; Ayr’i>; dolg. — * ^ntereffen; dugovne nastotnice; /tyjKHe HaeroTHHpe; dolžne obrest 1, — = ©tanb; stanje dugova, dugovno stanje; craurb $yroBa; standolff 01} spaffimmt; dug ; nyrb ; dolg. Raftov; protestantski duhovnik; npoTecTaHTCKiii ^yxoBMHKij; p ast01 ’ protestantki duhoven. _ , ^oftornl = S^eologte; pastirsko bogoslovje; nacTupcKO 6orocJoBi e ’ pastirstveno bogoslovje. patent; povelja; noseji«; patent. ^>fltcntmof?ifl ; polag povelje ; no noBejibH ; po patentu. $J>atcntn»i>tt<} ; proti povelji; npoTnm> noBejik; patentu naspr°t nl ' $Pntcittal= poveljni; noBeju.HMft; patentalni. — š ©e^alt; poveljna plata; riOBejihna ruaTa; patentalna plača. — * 3f>baltb 5 nemočni vojnik sa poveljom; neMohHBin bohhhk , i> ca noBeabOMi.; patentalni invalid. ^atrtmonium; bašfina; SaiuTHua; očevina. ^>fltrtmontaI=; baštinski; 6auiTHHCKiH ; patrimonialni. — a ®erid)t; baštinski sud; 6aujTHHCRin cy^'B; patrimonialna sodniji — = ©ertd)tžbarleit; baštinska sudna oblast; dauiTHHCita cy/t^ elja o6jiacTt; patrimonialna sodna oblast. patriot. 383 o/tckKOMi. ; , o^ciKOMi ; fciot; domorodac; flOMopo/tanT,; rodoljub, prijatel domovine. ; domorodstvo ; aomopo^ctbo ; rodoljubje , ljubezen d » domovine. ^troit ettter ober ©djule ; zavjetnik kakve crkve ili škole; 3a- ^thhki, itaKBe npKBe hjui uiKojie ; patron cerkve, šole. t0 Ucit; zavjetništvo ; 3aBkTHHiTBO ; patronstvo. r °utHe; cetovka; HeTOBKa ; obhodna straža, patrola. ^Gc&tpattouttte; nočna cetovka; nohHa ueTOBKa ; ponočna patrola. ^ ^OHittivcn; četovati; 'ieTocaTH; patrolirati, obhod opravljati. ftu fdj unb ŠBogen; gjuture, odsjekom; fyyrype , nav pr ek, počez, lm ^ctufdj unb 23 ogen; gjuture, odsjekom; by r rype n avprek, počez. u l^=®ebtn8 ; pridržaj odsječni; yroBopT> oflctKOMi,; načezni iz- govor, užitek. lajale; odsječnica, plata odsjekom ; o^ckuHHija, n.iaTa o^cbKOMi. ; ^ načczek. ni *fd)al=; odsjekom; o^ckKOHi; načezni. ' ^UŠgleidjung; nagodba odsječna; Haro/;6a o^ctKOMi; načezna ^ z, ' av nava , pogodba. [ odpust. ' ©tnlajj; odpust odsječni, odsjekom; ynycTT> o^ciiionrB; načezni ^ ©olfcer; odsječnina; ogckuiimia ; načezni dnarji. rtll lct)nlirett ; učiniti što odsjekom; vmhhhth uito o,; el, k ovit. ; storiti, ^ odmeriti, vzeti i. t. d. kaj na čez, navprek. Cl,t ltčfie3 ©ertdjt ((Stumnal=©eridjt); zločinstveni sud; 3-iouHHCTBe- h Mh cy^i,- 5 sodnija za hudodelstva. $alžgeridjtžorbnung (®ttmtnal = ©md;tžorbnung); zločin- s k v eni sudovnik; 3.io'mHCTBen;,iii ey,\OBnuK r i>; pravdni red sodnije Za hudodelstva. (Stiminalredjt); zločinstveno pravo ; 3jiouhhctbcho npano ; sjj ^ozonsko pravo. [ služba. e,, l ioi t (bag 2Iu$gebtenf|a6en); izslužba; HscjyjK6a; izslužba, do- ^ (®e()alt); plata; inara; plača. ■ ®el)alt; izslužnička plata ; H3cnya»HHUua ruaTa ; izslužbna plača, Penzija. ^ (-Softgelb) ; hranovina; xpanoBHHa; hranovina. e,t fion«=; što se tiče izslužbe ili izslužničke plate ; ihto ce Tune h 3 - h j h H3C.iya;iiH'n;e ruare; izslužbni, penzjni. " ©e^alt; izslužnička plata ; H3CjiynsHn i iKa naara; pcnzija. " ^tanb i izslužnost, izslužno stanje ; H3CjyžKHOCTB, H3C.iy«KHO CT Bnt; izsluženost. 384 tpenftortžs $J$enfi 0 n$= SSerbot; obustava izslužnieke plate; o6ycTaBa n3CJiys® H!,cttfipnirung ; stavljenje u izslužnost; craB-ikub y n 3 c.iysKH 0 C rh ’ djanje v izsluženost. s )3cnfto»dr, ^enjtontft; izslužnik; H3Cjiy;KHHKT>; izslužnik. — (®efyaltbegtei)et); placenik; njialieHHKT.; vživavec izslužnine. — (ipflegltng); pitomac; nHTOMaivn ; rejenec. ^erccttt; nastotnica; nacTOTHHna ; odstotek. — et»až mit 3, 4, 5 % berjinfen; dati što na kamate po tri, četiri> P na sto ; /tarn uito Ha naMaxe no Tpn, Tempu, neTi. Ha cto ; d vera KaMaTe no Tpn, nenipn, neTT.no cto: v^ 1 obresti od česa po tri, štiri, pet od sto. ^Jcrccntal=; nastotni; HacTOTHbiii; odstotni. pttdk 1 — s Slccibettfien; nastotni pripaci; hoctothh nprnia/tuni; odstotni P 11 SJJerceptiott enter (Steuev; pobiranje poreže ili poreza; iipHManb nop e3a pobiranje davka. ^ercipicttt; pobirae; iiphmhhkt. ; pobiravec , prejemavec. — ber ©teuern; pobira« poreza ; iiphmhhkt. nope3a; pobiravec da ka, davkar. — ((gtnneljmet); porezar, poreždžija; nope3apT>, nope3ijia; davka^ ^Jeremtortfdje $rift (ntdjt erfftecfbat); neprodužui, posljednji r® Henpo^j-ffiHLiH lioo.vb/tHian p okt. ; nepreložna, ne podalj s fi V doba , rok. — (§atffrift) ; rok minuca, prispjelosti; poni. lunujha, npHcnt.i° cTl1 doba zapada, izstečenja. , ^erfcctibilitat; savršljivost; caBpuijibHBocTb; dovrš/jivost, — znl0 ~' nost, se spopolnovati. ^crbofccSccnj bež ©eridjtež, bež 9ttd)tcvž; odbac suda ili suca; 0 '' 6an r b cy,ta hjih cy^ie; izvrženje sodnije , sodnika. s ^erioi»e; doba, odregjeno vrijeme; /to6a, o^pebeno Bpe»ie, nepi 0 ^ 1 ” doba , odločeni čas. ^>cricbifd)c ^jirepe; povremena štampa; HOBpeMeHa uiTaMna; db<- a " ni, periodični tisk. s 1icrlcitftfcbct*ct» bisarenje (vagjenje bisera iz mora); Bal)CH'k 6nc e P H3T. Mopa ; iskanje, lov biserjev. oco6e, oco6hi>ih 3 a , rBop , B; osebni zapor. ' SSefugnig ; pravo na osobu; npaBO Ha oco6y; pravica na osebo. ~~~ 1 ®l - ecution; izvržba na osobu; H 3 Bpm 6 a na oco6y; osebna izvršba. ' ©CSOetbe ; osobni obrt; ocočhmh očpTt ; osebna obrtnija. ($ h nenoupeTnocTHivia; osebna ln rečna odgovornost. = 9 lecf)t; osobno pravo; ocočho npaBO ; osebna pravica. - 9 iid)ter; osobni sudac ; ocočhbih cy^ifi; osebni sodnik. ~~~ = @tanb, =©tatuž, 3. 25 . etnež 2lmteč ; stanje osoblja kakvog ureda; CT ank oco6.ih KaKOBort ype/;a; stan osebja, n. p. ureda. ' 3 ulage; dodatak na osobu ; gogaTaKTi Ha oco6y ; dodatek, pri- klad na osebo. ^^lOHcitsSBffdiretbung; opis osoba; onHCB oco6a; popis oseb, r~ = Slecfjt; pravo osoba; npaBO oco6a; pravica oseb. * osobni; oco6hmh; osebni. ^crfbnltdjcž ©ad)enrec^t; osobno pravo na stvari; ocočho npaso na crnapn; osebna pravica na reči. t>ertiticn;ftiicfc; pripadnosti; iipuna.piocTH; pritiklina, spadnost. ” e ft = (Sorbon ; kordun proti kugi; Kop^Hi npoTHB'B Kyre ; kordon, Zaprtija zoper kugo. ~~~ ' 33 orfctirift; propis o kugi; nporiHCt o nyru; predpis zastran kuge. ^ ctc «t; molitelj; mojht6jib; prosinec. "ctiren, petittontren, f. futten; moliti za što ; moahth 3 a uito ; pro¬ siti za kaj, ob. česa. ” c tition; molba; MOJi6a; prošnja. ^etitiong = 2 >djr{ft; molbenica; MOJi6eHHi;a; prošnji spis. = Stedjt; molbeno pravo; »ioačeHO npaBo; pravica prositi. ; pečat; neuart; pečat. “fonb (tiberbaupt); zaloga; aajiora; zastava. ~~~ (^auftpfnnb); pokretna zaloga; noitpenia sajiora; premakljiva zastava. 25 386 'tpfaub. ^fattb (unbeinegltdjeb ^Jlfanb, ^potljef); nepokretna zaloga; nefl° KpeTHa aajiora; nepremakljiva zastava, hipoteka. —- auf spfdnber letljett ; uzajmiti kome što na zalogu : y3afiMHTH Ii0,,e ihto Ha 3ajiory; dati kaj v zajem na zastavo. — etn *$fatlb neumen ; primiti Zalogu ; iiphmhth 3ajiory ; prejeli zastavo. — etn ^5fanb etnlofen; odkupiti zalogu; o.jkjtihth 3a.iory; odkup — bab spfanb tft »erfaCen ; zaloga je propala ; 3ajiora e npona.ua; stava je zapadla. — geben; založiti što, dati zalogu; 3 a.toHiHTH ihto, A aTH 3 ajiory? a 9|5fonb=; što se lice zaloge 5 ihto ce rane 3ajiore ■, zastavni. — = 93efti$ ; posjed zaloge; npHTeaiank aa.iore ; posest zastave. — = 2Sejt|et; posjednik zaloge; npHTemaTejii. sa.iore; posetd ,u zastave. — = SSeftetkung; založba; 3ajioiK6a; zastavljenje, danje zastave. — = šSefteltung anf etn unbeinegltc^eb ©ut; založba nepokretn» s *’ ;ja.ioii; 6 a Henoupemocra ; zastavljenje nepremakljivega blctfl a ■ — = 93 rtef; založno pismo ; 3 ajioiKHO iihcmo ; zastavno pismo. — =93uct); založna knjiga; 3ajioiKHa KHtHra; zastavne bukve- — = ©apital; založeno glavno; aa.iomeHO raaBiio; zastavni kapitak — = ©ebev; založitelj, zalogodavac; 3 ajio;KHTeju», sajioro/taBaifi* 5 stavnik , zastavodajnik. .— = ©laubtgev; vjerovnik na zalogu ; rtbpHTe.ih aa.ioanii.iii, Bkp aTe na 3 ajiory ; zastavni upnik. — ; zalogodržac; aa.iorogpiKanT,; imetnik zastave. — = SJleljmet ; zalogoprimac; 3a.ioronpHMai;T»; zastavojemnik. — s 9ied)t; pravo na zalogu; iipano 3aaora; zastavna pravica. — = ®(^ein; založno pismo; aa.ioiKHO hhcmo; zastavni list. — = ; zaloga, založena stvar; sa.iora, 3a.ioaieHa cTBapa; stava, zastavljena reč. — 5 3Serf(f)i'etbung; založni upis ; 3auoHuii>in ynncT>; zastavni zapns- — =S8et’tvag; založna pogodba; aajioiKHa iioro^da; zastavna pogot — = roetfet etner ©a$e; držac kakve stvari pod zalogu; /tP ,h ‘ Tejin k a ni! e CTBapii ho/^t. 3a.iory ; kdor ima kaj v zastavi. ^fonbctt, etn faljtenbež ©ut; plieniti, rubati pokretnost; py6aTH KpeTHocTB; rubiti premakljivo. — bab SBtctj; rubati marvu ; py6araMapBy; rubiti živino. S^fanbltltfl ; rubanje; py6airb ; rubljenje. [ ru ^ e ^ e ^fnnbungž=; što sc rubanja tiče; ihto ce py6aHH Time; kar se — s 33ett)tlttgung; dopuštenje za rubanje; /tonji-Ti. sa py6aHt; d° l Ijcnje rubljenja. s d' zd' 110 - spfdnfcunpS- 387 'Vfattbuitgg = sptotofoff; napisnik od nihanja: 3anHCHHKi> ogi, py6anH; Za pisnik od rubljenja. = Sciie; odredbina za rubanje; 'ranča 3a py<5anb; luksa od rubljenja. ' = Unfoficn ; troškovi od rubanja; rpomnoBH ogB py6aHH; stroški r ubljcnja. s ^fo %'a Tatre; župa ; napoxia; fara. rr = > župni; napoxiajnbiH; farni. 53cncftctcmt; župnik ; napox , b ; fajmošter. ~ SSetteftctunt; župni dobodak ; napoxia.ini>iii Aoxo/\an , b ; fajmo&lro- ri dohodki. ($f«te); župa; napoxia; fara. ' ®cmetnbe; župna občina; napoxia.ina 0611 mi h a; farna oblina. ■fttllb; župljanin; napoxiaHt; farmam. = trebe: župna crkva ; uapoxia.uia upursa ; farna cerkev. ' ©Jrrengel; župno podrueje; napoxiajino noApyuie; farno okoliše. ~ Sempotalten; župni užici; napoxia.iHi! y ;khthm ; farni vžitki. ' SBcrtei^ung; danježupe; no/ybji6a napoxie; podelitev fare. = 3Bol)nuttg; župni stan; napoxiajiHO o6nTa.>miirre; farno stanita-. 0Pfamt=); župnički stan; napoxoBO ofinra.iHinTC; fajmoštrovo Uniše. ^fattet; župnik; napoxT>: fajmošter. ^Tetb; konj; kohb; konj. Sttlttiirbteuft JU $ferb; konjauička služba ; KOHaHiiuna cjiym6a; Vojaška služba na konju, pri konjiči. Mevbc^U-bett; radnja s konjima; pa t ;ii!i ob noiibiiMa; delo s konji. " = 3(vjt; konjski Ijekar ; KOHbcniii .vkitnpB; konjski zdravnik. " = Stojne; robota, tlaka s konjima; podoTa, TJiana cb KOHbHMa; Itaka, s konji. = >§dfter; konjodržitelj ; KouM),\pa;iiTc.ih; imetnik konj. "" = "§dnblev; konjotržac; KOHbOTpmaut; kupčevavec s konji, konjar . 7" = -ftnedit; konjuh, konjar; kohiox'b, nonap-b; konjski hlapec. ^•nttftcr=@elb ; taraznina; na.up.uHnna ; tlakovina. \tlakovinu. ; tarazna mitnica, malta; KajigpMiia MHTHima, ivia.rra; &evj)ftc()tung bež spflaftetgefbež; zakup taraznine; 3anym, najigpivi- Hi| ue; zakup tlakovine. ^ftege (ttn SMgememen); skrbljenje, negovanje; CTapairb, Heronanb, <;i| a6,vkBaH'b; reja, oskrbljenje, postrežba. ' (i«ž&efonbevc bež $brpctž); hranjenje; paubirb ; reja. "" ^cr sjtattonalttat, ber tfunjle unb aSiffcnfd^nften; negovanje narodno¬ sti, umjetnosti i znanosti; neroBairb napogHOCTH, y M tTHOCTiii h aHaiiocTia; skrb za narodnost, umetnije in znanstva. 25 * 388 tki e= 21 eltertt; hranitelji; paHirre.ibu; rejniki. — * ©efoljtenet; skrbstvenik, skrbstvenica; cnp6cxBeHHKX>, citpč> c ' lBe Huna ; oskrbjevanec, varstvu ali skrbstvu podvržen. ^ — » ©ertc^t; skrbstveni sud ; cxapaxe.ii>cniH cy/vt; varstvena skrbstvena sodnija. — s ^tnb ; hranjenik, liranjenica; pautHum, paukmina; rejenec. — = ^often; troškovi za hranjenje; rpouiKOBH aa paHtHk; sti' 0b ' za rejo. — = Sltutter; hraniteljica; pairarejibKa; rejnica. — 5 ©ofyn; hranjenik; paH'kHHKX>; rejenec. — s Sodjtet; liranjenica; paiil.nnna ; rejenka. — = SBatec ; hranitelj; pamrrejib; rejnik. ^Jflcgen ; negovati, skx-biti, ciniti, opravljati; HeroBaTH, cxapaxH 'iHHirrii; rediti, oskrbovali koga , skrbeti za kaj , streči konca- — fetttež 9tmtež, feittež SSetufeS pftegen; opravljati svoj ured, z vanj e ; o,;npaii.ifiTH cnoii ype/pi., cnoe 3BaH'b; opravljati a ured, poklic. [pravic — ©erecfcttgfeit pflegen; dijeliti, ciniti pravda; bhhhth npaB^y — Unterljcmblungen pflegen; pogagjati se; norabaru ce; pogajali — ettte Uittetfucljuttg pftegen ; iztraživati što ; H3xpaaiHBaxn juto; V t iskovati. — ettte SSer^anbtuitg ^fiCegcn; razpravljati što; pa 3 iipaB.iaxn 111101 ce, svoj e del^ se- obravnavati. ^>flc<}cr (SuvatOt) ; skrbnik; cxapaxe.ib; skrbnik. — (tRtcbter), trt Oeffemtcl;, 'Sirot nntrbcn bte Sanbrtibtet fo ge nan sudac ; cy/tia; sodnik. ^flcgliitg, f. ipftegetinb. ^bftegfcbaft; skrbstvo; cxapaxe.u.cTBO; varstvo ali skrbstvo. ^JfIegfc^oftS=9tngctegenbctt; skrbstveni posao ; cxapaxe.ibcxBeHi.ii 1 cao ; varstvena ali skrbstvena reč, zadeva. ; skrbstveni; cxapaxe.n.cxBenbiii; skrbstveni. , — pftegfcbafflidje SSermbgenžgebarmtg ; skrbstveno rokovanje i |l) ° v ‘'^- cxapaxe.ibcxBeno ynpaB.inHb HMan/i; ravnanje z varstven 1111 skrbstvenim premoženjem. ; dnžnost; /;y;KHocxi>; dolžnost. ; što se dužnosti tiče; nixo ce /ty.KHOcxn xnue ; kar se * — - Stufgabc ; naložena dužnost; iia.ionieHa ,;ya;nocxb ; nulo - 1 dolžnost. — = 6ruct)tg ; proti dužnosti; ripoxnBT, /tyiKnocxn; zoper dolžnost- ■— ettte pfItdjtlh'U$ige ^anbtung; einjenje proti dužnosti; ^iuaHi 110 xhbx> /tyiKtiOCxn; djanje zoper dolžnost. 389 eitt pflidjtbrudjtger SSeamte, Sftenfdj; urednik prekršivši du- žr »ost, prekršnik dužnosti; jpegHHKii ripecTynnBimi aj-jkhoctb, npe- nptUHHKi ^y)KHOCTH; urednik, človek, ki svojo dolžnost prelomi. osjecanje dužnosti; ocihaHi flyaiHOCTH; čut dolžnosti. ~~~ ' tttdjjtg; polag dažnosti; iio gy,KHOCTH ; po dolžnosti. ~~ '' fdjttlbtg; po dužnosti; AjiKHocTHbift; po dolžnosti. - ©djulbigfeit ; dužnost; ajhuiocti,; dolžnost. ~~ - Siveti; zakoniti dio ; 3 anonHTMH A'b-»i>; dolžni del. ~~~ = Petgeffett ; nepokoran, nevjeran; HenoKopam., HeBipam; ki mu n i svoje dolžnosti mar, prelomnik dolžnosti. = SSergeffen^ett; nepokornost, nevjernost; nenoKopHOCTb , HeB’kp- Hoctb; v nemar pusenje dolžnosti. = SSerle^ung ; prekršaj dužnosti; npeKpuiaii ^jaiHOCTH ; prelom dolžnosti. = tDtbrtg ; proti dužnosti; npoTHBt ajhjhocth ; zoper dolžnosti. (pfticijtbar) ; dužan ; gya>an'i> ; dolžan, dolžnosti podvržen. 5^entpflid)ttge ©riinbe ; zemljišta pod desetkom (zemljišta, od kojih s e mora davati desetak) ; 3eMju>HLiiTa, ct kom ce Mopa ganaTii ge- eeTaKi,; desetini podvrženo zemljiše. dužnost; AymnocxB ; dolžnost, podvrženost dolžnosti. ^ffiinbc (prebenda), getftltc^e; svecenska zadužbina ; CBeuiTeHHHKO fiaarogknub; duhovnija, duhovska prebenda. ^frutiblet ; zadužbinac; (uaroAbaHaivb; prcbendnik. (Spital); oskrbniear (špitalnik) ; mriHTa^HHKt; špitalnik. ^f c uttblcr=; oskrbnicanski (špitalnicki); miiHTa.iHiriKiii; špitalnikov. ~~~ ' ^ortiott; špitalnicki prinos; lunHTa^HHuuiii npiinoc/b; špitalnina. 'Htjftfcf) gropid^rig fein; biti punoljetan po prirodi; 6 mth nyHOJitTaHt no upapogH; prav, po naravi polnoleten biti. ~~~ %ftfd)e ©rofjjaf)rigfett; prirodna punoljetnost; upiipogna nyHOJibT- nocTb ; prava, ponaravna polnoletnost. " 3at)t, f. ©ommerja^r. Pbpfifd)c ipcrfon; pojedina osoba; noegmia oco6a; posamska oseba. Sag; prirodni dan ; iipHpogmaii gani,; naravski dan. ®**aeere, 3Sec^feI, a ; mjenica na voljn ; lubiMiga Ha bojio; poljubna menica, menica na voljo. ^ilot, f, ©teuermann. ^innnicr=(EDrpž ; obkopništvo; niornipcKift Kopt; pionirji. hlačat (2tnfdjlag); p rib oj; npu6oii; nabitek. unb Sftijj; osnova i načrt; ocnona h liaupranb; osnova in načrt• ; mjesto ; iibeTO; mesto. (3Jiar£t=); tržište, piaca; TpiKHUiTe, ninua; trg. 390 sptafc. ^Ha6, dffentttdC;et* iplafj; javno mjesto ; hbho Micro ; javno mesto. — attf eiitcm aužiattbtfdjen aužgeftettter SEBec^fel; na inostranoi« mjestu potegnuta mjenica ; na HHOcTpanoMt M'bcTy noTerHyxa nuna ; na zunanjem (tujem) mestu izdana menica. — bte Stnorbmntg greift ^htftcfdlict) einer ©actic ipiafc; navedba ima mj e ' sto glede ili u obziru stvari kakve; Hapegča hmu mIjcto y o63WP.' crBapH uauBe ; zaukaz se nanaša, se obrača na kaj, velja za kaj- ^Ia|= ; mjestni; MkcTiihiii ; mestni. — = ©ommaubo ; mjcstno zapovjedništvo ; MicTHO aanoBiflHHHTB 0 ' mestno poveljstvo. — ' iEtfltte, =3BecfyfeI; mj ustna mjenica; Mtcma MkHHna ; mest 11(1 potežka, menica. s )Hcnar=©t^uug; obcenita sjednica ; oourra ck/imma; polna seja- — = SSevfamutlung; obcenita skupšlina; očima CKyimiTHHa; polni zbo> ■ ^lun&crn; piljeni ti, robiti, pljaekati; iiakHHTH , poČHTH, ibianitaTfl i pleniti. ^lunbcrung ; plijenjenje , robljenje , pljačkanje, pljačka; poo^hiik, »jiauKank; plenjenje. — bte ©tabt ber iplunbentng ptetžgeben; dati grad na plijenenje, na pl aC ' kanje; gaTH rpa ( .yb na ii.vhirbuk, Ha ii-iauKank; dati mesto nlt plenjenje. ^Od)= (im asevgtb.) ; što se tire rudne stupe; ihto ee TH l ie pyd I,e cTyne; stopni. — = Sltbettet; radnik u rudnoj stupi; pa/tHHK^ y pygHOii cTynn ; dela' vec v rudarski stopi. — = Studie, =SS5erf; rudna stupa ; py^Ha crjna ; rudarska stopa- — = SSerfžconceffton; dopust za rudnu stupu ; /tor^cTT. 3a py^Hy cT ny; dopust za rudarsko stopo. [stopala 11 ' — = SESetižjinfett; rudna stuparina; pygna cTynapHHa; rudarska ^Odictt, CStj; stupati rudu ; cryriaTH pyAJ ; rudo v stopi phati. ^olijei ; redarstvo ; pegape.TBO, no.mnia ; policija. ^olijcb; (što se redarstva tiče) redarstveni ; (ihto ce pegapcTB 3 THue) pegapcTBeHbift; policijski. — =. 21 trtt; redarstveni ured; pegapcTseubifi ypeg r b ; policijski ured■ — = Stnftrttt; redarstveni zavod; pe/tapcTBeHbiii saBo^i; policijsl ,cl naprava. — = 2lufjtd)t; redarstveni nadgled; pegapc.TBeiibiH Hagrjiegi. ; policV ski nadgled. — untet ipo(tjet=2tufftcf)t ffeljett; biti pod redarstvenim nadgledom ; & bl th nogi. pegapcTBeHHMb Hagr.iegoMT.; biti pod. policijskim na gledom. tpolijeb 391 ■ (Sommtffat; redarstveni povjerenik ; pe/tapcTBeHbiii kommhc- < a P’B ; policijski komisar. ~~~ ' ^Otttmiffartat; redarstveno povjerništvo ; pe^apcTBeHHii kommhc- ca piaT'b 5 policijsko komisarstvo. ~~ 5 SMtecftotl ; redarstveno ravniteljstvo ; pe^apcTBeHa gupeKijia ; Policijsko vodstvo. = ©esuerBe; redarstveni obrt: pe^apcTisenMii o6pTi>; policijska obrtnija, ~~~ ($atibtt>etf) ; redarstveni zanat ; pe/tapcTBeHHfi aaHaTT. ; policijsko r °kodelstvo. ~ = ©tbnung ; redarstveni red; pe/japcTiieiiuii pe,p>; policijski red, ~~~ z Sllicfficljt; redarstveni obzir; pe,;apcTneuM ii o 6 a bi p r b; polic. ozir. ~~ s Ue&ertretung ; redarski prestupak ; pegapcKiii npecTjnairB ; poli¬ cijski prestopek. ~~~ = S8efen; poslovi oko redarstva ; iiocjiobh okojio pe^apcTBa ; poli- cijstvo, policijske reci. mnogoženstvo: MnoroaiencTBo ; mnogoženstvo. ^°ntonicr=6orpž; mostovništvo; moctobhiibtbo ; pontonirji. fortcfeuiUc; osobina; nopTeHJUB ; portfeilj, posebno področje. ^tntffer oI)tte ^ortefeuitte; ministar bezosobine; MHHHCTept desB n opr'i>eM.iH ; minister brez posebnega področja. portter; vratar ; Bpaxap'B ; vratar. ”°^tion ; obrok ; oopoirb ; obrok, delež ^tvmenportion; podjela; odpoirb cnpoMaxa; podelitev. ^arto ; poštarina ; lioniTapnua ; poštnina. SSttefporto; listovina ; aHCTOBHna; poštnina od listov. ^ot*to=©ebubt; poštarina; noiUTapHHa; poštnina. = fret; bez poštarine ; 6e3 r b noiurapHiie ; brez poštnine, poštnine prosti. = ftete SSerfettbung; pošiljka slobodna od poštarine ; nomiuBKa c^o- oo^na op, r b nouiTapnue; poštnine prosta pošiljka. (Strtifel, 9tbfa§) ; elanak; naanaiiB; členek , postavek. "" * n etnem .fianblungžbui^e; stavka (mjesto) u trgovačkoj knjigi; ( " r arii;a (m1>cto) y TprOBannoft khbi<3H ; stavek, členek v kupčij- s kih bukvah. ~~~ (Sorberutig), tn etrter Slaffe ber ©oncuvžglaubtget; iskanje u kakvom razredu natečajnih vjerovnika ; HCKaHk; tirjava v kakem razredu konkursnih upnikov. 77 (^Beforberungž^nftaU); pošta; nouiTa ; pošta. (ben 5l6fajj betreffenb) ; što se tiče članka, stavke ; ihto ce rave ‘'•laHKa, cTaBKe; členkov (ctbj.)- 392 93l)f}e ^oft = 9tumet, =3^5 broj stavke, članka; 6poft CTaBKe, M.iaHKai število stavka, člena. — (bte ^oftarftalt betteffenb) ; (što se tiče pošte) poštarski; (ihto ce TH i ie nonne) noniTapcKift; poštni. — = Slblctuf; odlaz pošte ; nouiTe ; odhod pošte. — Bor 9Soff=3t£>gang ; pred odlaskom pošte; npe/pb o^jiaaKovn. iioiuto- pred odhodom pošte, preden pošta odide. — = 9tmt; poštarski ured ; nouiTapcKiii ype/vt; poštnija, poštni uTcd- — = 33eamte ; poštarski urednik ; nouiTapcKift ypeAHHK'b, bhhobhhk' 1 ’ 1 poštni urednik. — = Sebtenfteter; poštarski službenik; nouiTapcitifi cjiyai6eHHKT>; d 11 ' zah ni k pošte, poštni. — = S3ote ; poštarski glasnik; rioiHTapcKM rjacHHK^; poštni glasnik’ — = (Soillptotr ; poštarnica; noiHTapHima ; poštna pisarnica. — = fret, f. portofrei. — = ©efdtt ; poštarski dohoci; noiUTapcKH 40x041^1; poštni dohodfr • — = ©etb ; poštarina; nomTapHHa ; poštnina. — = ©eredjttgfeit; poštarsko pravo; nouirapcKO npaBo; poštna.pravih’ — s ^alter; poštar; noiUTapt; poštar. — = ; poštarska kuea; noaiTapcKa Kyha; poštarska hiša. — 5 3 n ft 3 ^Ct0r; poštarski nadglednik; riourrapcKiH Ha^3opHHKi>, 113 raegiiHKT,; poštni nadglednik. — = ^5nfp>ectorcit; poštarsko nadgledništvo; nouiTapcKO na^sopHH^TBO« Ha^rae^HHHTBo; poštno nadgledstvo. — * Sieifter; poštar; rioniTapi; poštmojster. — = ter§; učiteljska služba; yuHTe.Ji.cKa cjyai6a; u, 'iteljska služba. ®eIb£often; skupanovaca; CKyna Houana; znesek dnarjev. ~~~ s Sauf; tečaj pošta ; Teuaft nouiTa; tek, hod pošt. ^oftenlauf tfl offett ; pošte idu; noiure ngy; pošte gredo. ^'terioritat ; zatimstvo; 3axHMCTB0 ; zad biti za čem. ; potomstvo ; iiotomctbo ; potemslvo, zarod. poštarski sluga ; rioiirrapciiiii cjiyra ; poštiljon. Scr *P tum ’ f* SRcufjfd^rift- 0 'tnlttnt; zahtijevalac ; 3axTfcBaxejib ; tirjavec. °'tulat, 8anbtagg=; zahtijev zemaljskoga sabora; 3axrtBan , k 3eiwa.ib- cuora cačopa ; zahtevanje deželnega zbora. °'tulircn ; zahtijevati; 3axrbBaTH ; zahtevati, tirjali. tnbcnbc ; zadužbina ; npeGenga ; prebenda. ^»benbift; zadužbinac ; npeGeH^ap-b; prebendnik. tac «riurn (ŽBtttleiljen); izmolja , izmoljena posuda; H3ivio.vhHbift 3 aaMT.; preklicljiva posodba. ta ’cife=©e^fel; točna mjenica; Toma Mi>HHija; menica s pitno od¬ točenim dnevom. f. peremtorif$. ""tteticant; vježbenik ; ripaKTHKaHri., BiniGeHiiKT. ; vajenec, prak¬ tikant. ©eltung berfdjaffen ; dati čemu činstvenu valjan o st ; ^sth ' Ie Hy «jHHOTBopny , npaiiTHUHV na.iaHOCTb; dati čemu djanjsko Ve ljavo. 4>tactif(^er Sftu&en; činstvena korist; uiiHOTBopna ii043a, Kopncrb 5 djanjska korist. factcttfcfjet SJlann; činstveni čovjek; UHHOTBopHbift uoBiKfc ; djanj- sko izurjen človek. l ‘ 511 etnem 2 tmte ttorbt(ben) ; vjeabati se u čemu; b!> ' k oaTH ce y i ieMy; vaditi se česa. ^rdgung bež ©elbež; kovanje novca; KOBairb HOBija; kovanje pena* 0 ^Jtttjubicot; predhodna presuda; i!pe,gxogHa npecyga; naprrj n(l • sodba, predsodka. ^tdjubicitcn ; predhodno što presuditi; npegxoAHO ihto npecyg H,rtI ' naprej kaj razsoditi. — (nadjfljetltg fetn) ; hiti na štetu kome; 6 .mth Ha !iiTery Kome ; sko Ijiv , v cb. na škodo biti komu. ^rdjubtcitlid); škodljiv, kome na štetu ; hikoa.ibhb’ 1 ., KO.vie na n J f' e r ry : škodljiv, v kvar komu. ^rdjubtctruttg ; predhodno presugjivanje; iipegxogno npecyk HBaH ^’ naprejna razsoja, škodovanje. \} e ^ Sprdlcgctt (98oraužt>ettnad)tmf!); predzapis; iipeA 3 aiincb; predspoi° ^>rdItmtnore etrtet Sledjnung; predhodni račun ; npe^o^HbiH pa , i)' fiI ’ ’ naprejni načrt računa. — ^rtebenžs^rdtimtnare; predhodna pogodba o miru; npegxogna rl ° r 0 , 1,6 a o Miipy; naprejna pogodba zastran miru. ^rdinte (23e(o()mmgj; nagrada; Harpaga ; darilo. — (@l - fa|) ; naknada; Haiuiaga; povračilo. — (£ate) ; odredhina ; oApe/toHHa, ranča; taksa. — gtffecurang=^ramie ; osigurnina; 0CHrypHHHa; zavaršina. ^rdnotant; zabilježnik; 3a6HjrkniHHKT>; predznamovavec. ^rdnotttt (bet); predbiljeznik; iipepiČHabaiiiHKi ; predznaniovdn eC ' — (baž) ; predbilježje ; npegoHakniie ; pr e dzn umovanje. ^rdnotation; predbiljezba; npeg 6 nxfeiK 6 a, npegSH.vhiKeHt; P’ e znaniva. ^tdnotattoitč = Stecfjtferttguttg ; predbilježbena opravda; npeg6n-’'l'‘ I ' 6ena onpaBga; opravičenje predznamve. — = 9tec()tferttgungžHage ; tužba o predbilježenoj opravdi; 'ryn; 6 » npeflČHabaseHOH oiipas/t«; tožba za opravičenje predznamve ^rdnumeration; predbroja, predbrojenje; iipegopoa, npegdpoHBan predplačanje. ^rdnumcrotioitž = SSetrag; predbrojni iznosak; upeA 6 poHHbiii H3 "° caKi.; predplačilni znesek. ^rdnuntcrircit; predbrojiti; iipeg6poHTH; naprej plačati. ^>rdfcriptio«, f. SSerja^tung. ^Srofentotion (jut ©teHe) ; predstava na kakvu oblast; upegcraBa KaKBy odaacTB ; predstava za kako službo. b ‘i na sprafentation. 395 ^»fentation eineS 3Be^feIž jur 3^Iutg •, predoeba mjenice za izplatu; n P e flo>i6a (iioi;a:t , ii) M/buHije 3a n 3 m.uit v; predočba menice za Plačilo. ^ c tt1entati0u3 =gvtff (bet 2Becf)feln) ; rok za predočbu; pon-b 3a npe^- 0 <1 6y; ro h, doka za predočbo. ~~~ 1 S^ecljt (ju einer ©tette); pravo predstave na kakov ured ; npaBO "Pe^cTaise Ha KanasT. jpe^i,; pravica predstave za kak ured. tt Mentatum (ehtcš ©efd)dftftuih ype,yb; pred staviti ko g a za kak ured. e We (gingabe; predstaviti (predati) kakvo pismo na kakvi ured; npe^cTUBHTH (upeham) kokbo hhcmo Ha KaiiBMii ype,yb; vložiti, Podali. izročiti kak spis. SBedjfel JUt 3 n ^uug; predoeiti mjenicu za izplatu; npegoun- su rB M ^ HHI ty 3a H3njiary; predoeiti menico zavoljo plačila. f. SBerljutuugžniittef. ^ l 'aiet;wiren, f. berljitten. vtt^ifecttt 5 predsjednik; npegcfc/tHHirb; predsednik. tt flbiten; predsjedati; npe/tckgaTH; predsedovati. *' a fit)imu (^Jerfon ); predsjedstvo ; npeAchgcTBO ; predsedstvo. C3Burbe); predsjedništvo; ripegci/tHHTTBO; predsedstvo. J*fl*bH. f. Setfiuttg. ^oltten, f. leiften. ttt fumireit; predmnijevati; iipeAMubnaTH; predumevati. ^lumtion, f. SSevmittljung; predmnjeva; npegMHiBa, npe,piHiBaHi ; Pvedumljenje. tatert, f. SSotmanb ; izgovor, izlika ; naroBopi,, HSBtTT.; izgovor, mislih, pretveza. nt ’cntiu; \ edodvratni; lipe/to/tBpaTHbrii ; predodvratni. btaucntiurSJtnftalt; predodvratna priprava; npego^BpaTHa npnnpaBa; predodvratna priprava. = SSiaprcget; predodvratna naredba ; npego^BpaTna napegda; pred¬ odvratna naredba. (Uebung) ; vježba; Bkai6a, npaKTHKa: vadba. "" fttr ben Sdic^teramtžbienft; vježba za sudnu slnžbu; niiiKda, lipan- T HKa 3a cy/t( 5 eny cay;Koy; vadba za službo sodnika. ^ bte Bratuž bet einem ©ettcfjte nečuten; vježbati se kod kakvog suda; B bai6axH ce ao-Vb Kajinom cyga ; vaditi se, prakticirati pri kaki s °dnii. "" We aužuben, f. ptactictren. 396 €prariž. (®ett>oljnljett); običaj; oSbiuaft; navada , šega. — bet ©mdjtžbeljotben; običaj kod sudnih oblasti; o6w4aii koai> c )^ ura oSjiacTitt; navada ; sodnih oblastnij. prebujen, Stufru^r; uzbuziti, uzbuzivati besjedom; ys6yHHTH, ys6'S HbHBaTH Seckfloitrb; nagovarjati k puntu. — Unglauben ; razprostranjivati nevjeru besjedom; pa3npocrpauaB aTl1 nenbpv oeck^OMb; razširjati (z besedo j nevero. ^JrctŠ ; cijena; uk h a; cena. — ben CpretS attgeben fttt etroal; kazati cijenu kakve stvari; Ka 3 aTi' iybny uaKBe evnapn; povedati ceno kake reči. — Semanben -^retž geben, 5 . 33. bem ©potte, ber ©efapt; izvrci, 1 * 10 ' žiti koga roganju, pogibelji; H3BnbH, hsjiojkhth nora pyrawo, 0° rn6e.ii.B; izročiti koga, n. pr. sramotenju, nevarnosti. — eine ©ad)e pmžgeben; ostaviti, pustiti kakvu stvar; ocTaBHTH, cthth KaKBy CTBapb; popustiti, zapustiti kako reč. ^rct6=?lužj"cf)te:bung ; razpis nagrade; pasnucvt Harpafle ; razpis dari a ' — = Sctoetbltng; iskati nagrado; hckoth Harpa^y; potegniti se i,a darilo. [ril" — = 3 uer ^ ertttun g 5 prisada nagrade ; ripHcy/;a Harpa/;e ; prisodba d (l <\}J>reffc; štampa, tisak; neoaTHB, uiTaMiia; tisk. ^rcfj=; što se tiče štampe, tiska; ihto ce Tune neuaTnk, niTaM t,e 1 tiska, za tisk. — * gred)^ett; razuzdanost štampe, tiska; pa3y3/;aHOCTb neuaTH ’ iiiTaione; razuzdanost tiska. — = ; sloboda štampe, tiska; c^o6oga neuaTnk, niTaM |ie ’ sloboda tiska, tiskati, — s ©eritf)t; sud o stampi, tisku; cy/yb o neuaTHLH, mraMiiH; • <;0 ni ja. za tisk. — = ®efe§; zakon o štampi, tisku; aanom o neiarHbH, iuTaivi [Ili 1 postava, zastran tiska. — = Uebevtretung; prestupak štampe, tiska; npecTynaK r b neuai’ 11 uiTaMne; prestopek postave za tisk. — = SSergeljm ; prekršaj štampe, tiska; npeupuiaft neuaTHk, uiTaMi ie ’ pregrešek postave za tisk. — * SSetorbmmg; naredba o štampi, tisku; Hapeg6a o ueiaTna 1 mraMiiH,* ukaz za tisk , zastran tiska. 9$rima=2BedjfeI; prvamjenica; npBa MkHHpa ; prva menica. ^rimogcnitur; prvorogjenstvo ; npBopo/;cTBO; prvorojenstvo. princip ; načelo ; nauejio ; vodilo, glavno ob. osnovno pravilo■ principal (etner $anblung); gospodar trgovine; rocnogapi. Tproi) liHe ’ gospodar kupčije. spi-mcipals 397 ^lctpal= ©djulbuet (Ijauptfdjulbner) ; glavni duanik; rjaBHbift Ayat- l,HK V; poglavitni dolžnik. 7r O^t Ctttet ©tdjetfieCung); osiguratelj; ocHrypaTe.ib; zavarovanec. ” tl oritat (SBottedjt); prvenstvo; npBeHCTBO; predstvo, prvenstvo, prednost. biicljerlid)e iprtorttdt; knjižbeno prvenstvo; khbhjkho npBeHCTBo; vknjižb no predstvo. prvenstvo vremena; npBeHCTBo BpeivieHa; poprcjnostčasa. !t>ot=; posebnicki; npHBaTHbift ; privatni , osebujni. = 51ngefegenl)ett, =©adje; posebnicka stvar, posao; npnBaTHa cTBapb, ^ocao ; privatna, osebujna. zadeva, reč. = 93ett)eiltgter; dotični posebnik; flOTHUHbiii, npnBaTHbiH BOBkui; privatni udeleženec. ' SMcner; posebnicki sluga ; npHBarHbiii cjiyra; privatni služabnik. ~~~ ~ ®0cent; posebnicki ueilac; npuBaTHbiH yiH.iaq , b ; privatni docent. ~~~ ' ©f)te; posebnicko poštenje; npHBaTHO nomTeiri;, npuB. necTb; Privatno postenje. "" - Sigent^um; posebnicka vlastnost ; riptiBaTna cočcTBeHOCTb; pri- Va tna lastnina. = ©cle^rter; posebnicki učeni covjek; npHBaTHUH yueHbui uoBliKi; privatni učeni mož. = Snteteffe; posebnicka korist; npHBaTHa KopncTt; privatnazadeva. " - ^%et ; posebnicki tužitelj ; npHBaTHbifi Tj narre.ib ; privatni tožnik. ~~~ = Sebett; posebnicki život; iipHBaTHui) HiiiBOTi*; privatno življenje. - Sitemu, sijjetfon; posebnik, posebnicka osoba; iipuBaTutm' iobJjki., npuBaTHa ocoiia; osebujnik, privatna oseba. = 9lec^)t; posebnicko pravo; npHBaTHO npaBO ; privatno pravo. = 3ied)t3titel ; posebnicki pravni naslov; npnBaxnbiii iipaBHbin Ha- Cj iOB r b (HMe) ; privatnopravno ime. ~~~ z Uebetetnfommen ; posebnicki dogovor; npHBaTHbiii floroBopi; po¬ sebni dogovor. ~~~~ = SSevfcrec^en; posebnicko zločinstvo; iipirnarno 3J04 hhctbo; pri¬ vatno hudodelstvo. "" ' SSetmogert; posebnicka imovina ; npiiBaTHO HManb; privatno Premoženje. " = ^eugntp; posebnicko svjedočanstvo ; npHBaTHO CBlsAOuancTBo; pri¬ vatno spričevalo. s ^ttuoticf ; posebnik; npuBaTHMii' iobIskt, ; osebujnik. 7H‘tv)otiftt‘cn; biti posebnik; bo/;hth npHBarHbiii hmbott. ; biti osebujnik. 398 ^SvtV'iIcgien = ^Jt’tt)ilcfltctt=; što se tiče povlastica ; ihto ce Time noBjiacTHua ; V rv vilegijni. — * SlngclegenfjeU; povlastieni posao, povlasticna stvar; nOBJia cT11) ’ HMii nocao, HOBjiacTHBiia CTBapB; reč zastran privilegije. — = (šingnff; povreda povlastice; ynpega iioii.iacTune; razžalj ell J e privilegije. — * (Sclofdjttng; minuce povlastice; MHHjhe, upecraHaKT. noBJia c ' fl u,e; minutje privilegije. — = (Srtueiterung; povecauje povlastice; noBehairh noBjiacTHne; i a “ širjenje privilegije. = 3iaj;e; povlastnina; noB^acTHHHa, riOB.iacTHHOKa Tanča . taks a za privilegije. [gijno V^ s ‘ n s Urtunbe j povlasticna isprava; noBJiacTHH i ma nciipai:a; privid ' SSerldngetung ; produžak povlastice; no/tpyH;eHfc HOBaacriid 0 ’ podaljšanje privilegije. [privil e S l J e — * SBerletljung; danje povlastice; gaHk noBjacTuue; ^ritulcgiccn ; povlastiti; iioB.iacTHTii; privilegirati. ^rimlegirt; povlašcen ; noB-iacTheiiB ; privilegiran. -— Iprtinlegtttež ©ertdjt; povlašceni sud ; riOB.iacTheHBiH cy/pB; privid giranu sodnija. — prtBilegtrteŽ Sieftament; povlašcena oporuka; uoB.iacTheHa onopy Ka ’ olajševana oporoka. ^rimtcflium; povlastica; riOBjiacTHita ; privilegija. Privi 9 egium fori cambialis et paratae executionis; povlastica. "'J 6 ničnoga suda i brze iz vrzi) e ; noBjiacmua MbHHTHora cyga H 6 l ,,!, noTBpijent ; kar skušnjo do- s tane, obstane. ; fjalttger £Sed)feI; tvrda rojenica; TBpfla MkHHii,a ; redna menica, in enica v redu. z Sflljt; godina od ogleda, ogledna godina ; ro/jima 041 orjie^a; ^‘to za poskušajo. ' = Scction, =S8orIefung; čitanje, predavanje na ogled; UHTani, npe- •laiiairl; na or.ie^i; učba na poskušajo. \lana reč. ' ©fiicf; stvar na ogled ; crnapi. na or.ie,vi> ; na poskušajo izde- " ' 3 eit; vrijerae od ogleda; npeivie 04'B orjie^a; poskusni čas, sYi taS skušn j e - ^ l0cei) ttcn, f. uevfal)ten. l ’°ccbur, gend)tltd)e, gegen 3f man ^r f- SBerfa^rcn; sudni postupak P r °ti kome; cj^huh nocTjuairn npoTHBi nora; sodno ravnanje (pravda) zoper koga. lDcc »t; nastolnica; Hac.TOTHnqa; odstotek. * l ‘Occntett = Slbjug ; nastotnički odbitak; HacTOTHuiKin ogdbiTairb; °dbitek odstotkov. = 3ufd)uffe; nastotnička doplata; iiacTOTHHBKa 40iua r ra; odstotni Vrikladi, pridavki. - ° Cc f? ; parnica ; napimna ; pravda. c ° Cc fl=; (što se parnice lice), parnicki; (ihto ce iiapnnqe Tiroe), ria pnn4Kift ; pravdni. z kleten; parnicki spisi; napiiiriKH chhch; pravdni spisi, akti. z 'f>anblung (etn etnjtger Stct bež SProceffež) ; parnično djelanje, djelo; lla piin>ii;o ^k.iank; pravdno djanje. (-'Sier^anblung) ; parnieka rasprava; naproima pa 3 iipaBa ; pravdna obravnava, razprava. 'ftojten; parnicki troškovi; riapiiii i iKH TponiKOBH ; pravdni stroški. z £>t’bnung; parnicki red ; napHHBKin pe^i ; pravdni red. z ®ad;e; parnica , parnieka stvar; napiinna, napHHBiia CTnapt; Pravda, pravdna reč. z ®ci^anblung ; parnieka rasprava; iiaprniuiia pa 3 iipaBa; obrav- n a v a pravde. , t0l 'fatttattDti ; proglas; lipor.iac/B ; razglas, proglas. t0c Iontircn; proglasiti ; liporaaciiTH ; razglasiti , proglasiti. fllte (Sa^pojien ; proglasiti stare knjižbene dugove ; nporaacHTH cTa- P e KiiBHHi6eHe 4)1'oiie ; razglasiti stare knjižne (v gruntnih buk- v > Vak vpisane) dolge. "cul« ; punomoeje; njHOMohie ; pooblastenjc. 400 Per proeuram. S*er procuraasi etttet ^erfon, f. SSottmai^t; punomočjem kak' f osobe; nyHOMohie)vrB KaKBe ocode; s pooblastenjem koga- ^rocurator (33eboftmadjittgtet); punomocnik; njuoMohHHKi. ; 1 )0 oblastenec. — ©taat&procuratot, f. Stntcalt; državni odvjetnik; gpjKaBHbifi od® T HHKb; državni pravdnih. ^tD&ucent, f. ptobuciten; dobivatelj, proizvoditelj, proizvodnik ; A° čbiBarejib, npoH3BO^HTe.ib, iiponsBo^HHKt; pridelovavec. — (SSorjetget), efner Utfuttbe; pokazatelj, pokaznik izprave; non® 33 're.ib, nona3HHKT> Hcripane; pokazavec, vložnik pisma. 9>robuctrcn (bet Sfiaturerjeugmffen); dobivati (n. pr. Ijetninu i t. robuctcn=$tetž; cijena plodova; u/kHa njtopoBa; cena pridelkov- — (bet Jbuitfterjcugmffen); cijena proizvoda; ubita iipoH3Bo,ta; izdelkov. i0 ^Jrobuctiott (Utptobuct) ; dobivanje plodova, drveča, ruda i t. d.; d 6 bi nauk ruoflOBa, apneli a, py f i,a h t. ; pridelovanje (izvirno)- — (bon .^unftptobucteu) ; proizvedenje ; iipoH3Be/;eH'b; izdelovanje- — 3iuferpfobuctton; proizvedenje šecera; npoHaBe^ent uieb e F izdelovanje sladkorja. ^ ^robuctfottS * Sapital; glavno za dobivanje plodova i t. d.; r.iaBB 0 ^odbinanb intogoBa h t. p,.; kapital za pridelovanje. — (bon $utiffptobuctett); glavno za proizvedenje; rjiaBito 3a up 01 ’ 3 ^eirk ; kapital za izdelovanje. — s ^often, f. ptobuctten ; troškovi za dobivanje plodova; trošk° v1 ^ proizvodenje kakve stvari; r rpoim;oBH 3a ^odbiBairb nno^oBa, T P kobh 3a ripomiiiO/tenli; stroški pridelovanja, izdelovanja. ^robuctiU (frudjtbar); plodni, plodovit, plodonosan ; njtOflHbifr flomiTbiii, n.to/tOHOcaHTb; plodni, rodovitni. ^rofcf? (bte) ; zavjet; aanfrn.; ( mniška ) obljuba. , e — (bet); zavješcenik; aanbuireiiHirb; mniški obljubnik, mnilh z obljubo zaveže. ttA°' sprofeffimi. ^“fcffion (.^anbmerf ) ; zanat; sanari. ; rokodelstvo , obrtnija. (®ffci)(iftigung) ; zanimanje ; 3aHwviank; delo, s čimur se kdo peča. ^ c °fcffiotlift ; zanatnik, zanatlija; 3aHaTHHKfc , aanaT.iiji •, obrtnik, r °l‘odelec. [nivni. zabranski, prepovjedni; 3a6paHCKifl ; prepovedni, zabra- = ®bftem; zabranska , prepovjedna sastava; 3a6paHCKa cacTaBa; Vvepovedstvo, prepovedne naredbe. ^otongation etnež ffiedjfdž; produženje mjenice; npoAyjKe H k m*- ,IH Ue : podaljšanje menice. i* --i *'*»• otD nfJtren; produžiti ; lipo^jsKHTH , podaljšati. ot notion jur ©octoržlcurbe; povis na nauctvo, naueništvo; noBHcii ^ Ha AORTopcTBo; povišanje na doktorstvo. °Wiot)xf Ctt etucn jum ®ocfor; povisiti koga na nauctvo, naueništvo, nacir| iti koga za naucnika ; hobhchth Kora Ha ^OKTopcTBO, Hanpa- ^ ®hth Kora ^okto poivro ; koga na, doktorstvo , za doktorja povišati. 0 ln wl(jircn, ein®efefj; razglasiti zakon ; o6hbhth 3anonT>; razglasiti, ° Znan 'li postavo. °bittatton etnež ®etranfež; pravo točenja; upaBo ToueHH ; iskle- ni vna prodaja, samoprodaja pijače. vro Ptnation3=; što se točenja tiče; uito ce touchh THue; SHpiviy y HanncHi , f t 'f’’ postaviti firmo v zapisnik. ^rotofollift; napisovnik; HaiiHCHBaxe.ib, npoxoKrot-ofoIl«(=Sul)rer; voditelj napisnika; BOflirrejib HariHCHMta; * a l>i sovavec. — 5 Sufjtung; vogjenje napisnika; Bobenb HanucHHKa; zapisova n j e ' opisovanje zapisnika. — * 9lummer (Nr. exh.) ; napisnicki broj ; HanncnHiKift 6poft; ste f ^° vložnega zapisnika. zaira; 3anpa; živež. $rc»tants 403 % % = SJietfter ; zairnik ; 3anpHHKi>; proviantmojster. ^ Obtjtj * pokrajina ; rioKpaHHa ; dežela, provincia. ot,t H$taI=; pokrajinski; noKpanncKiii ; deželni. ' ®tnna§mžcaffe; pokrajinska dohodna pjeneznica; noKpaHHCKa ^o- Xo AHa n'kH03Hnqa; deželna prejemavna, poberavna dnarnica. ' ^auptftabt; pokrajinski glavni grad; noKpaHHCKiii rjiaBHbiii rpa^t; Poglavitno mesto dežele. [ zadeva. ' -vStltereffe; pokrajinska korist; noKpaHHCKa KopHCTb ; deželna '3dl)Iamt; pokrajinska placaonica; noKpaHHCKa njiahaoHHpa; de- « e lna plačevavnica. [ nik. ' ■Beitung; pokrajinske novine; nonpaHHCKe HOBHHe ; deželni čas- Dt, tfton ; providba ; iipoisngfia, npoBH3ia ; previdba, provizija. ^ e t ber 3^1ung etnež 3Bed)fel3; mjenieka providba; MliHHiKa npo- Bll A6a; menična provizija. (SSottat^); zalih a, oskrba ; 3ajinxa; zaloga. ^ C@ntgelt) ; plata, odbitak; n.ia r ra, o^OHTaKT.; plačilo. (eitter 9lp0t^)efe); oskrbnik ljekarnice; npoBHSopt .diKapmme; oskrbnik lekarnice. privremem; npHBpeMeHbm; začasni . ®t>tforium; privremenstvo, privremeni zakon; npuBpeMeHCTBO, npn~ ^pe.vieHijH 3aK0Hi.; začasna navedba. s-jj ^ocotton; zaziv, zazivanje; 3a3HB r i>, aastmaHk; izklicanje. u tcn, ^emanben liber ettcaž; izpitivati koga o čemu; H3nbirnBaTH K ° ra o neiwy; izpraševati koga zastran česa, preslcušavati. bet) ©efe^ett gepriift; izpitanik iz zakona; HanbiTaHHKt H3i> 3a- K °Ha; v postavah preskušani. ettte Urhtnbe (bejiigltcl) tl)ret @d)H)ett); pregledati ispravu jeli prava nije; nperjie/tarH HcnpaBy ejiH npaBa hah Hie; pregledovati, ^ pretresati pismo, ali je pristno, pravo ali ne. u t~Utt(i; izpit; hsiihtt« ; preskušnja, pretres. ait 8 ben 8anbe$gefe|en; izpit iz zemaljskih zakona; H3nbnnb mi, :ie Maajj C Kfi 3auoHa; preskušnja iz deželnih postav. tu futt(j3=; što se izpita tiče; uito ce H3nbira Tune; preskusni. ' Sartbtbat; izpitivanac ; H3iiWTHBanani. ; izpraševanec, prosivec za preskušajo. = Somintfjton ; izpitno povjerenstvo ; H3nbiTHa KOMMHCcia; izpraše- Oanjska, preskusna komisija. [nje. = Sottrt ; izpitni način ; H3nbiTHbiii HaiHHi; oblika, način preskuš- ~~~ - ®egenftanb; predmet izpita; npegMeTi. H3ribira; reč, predmet Preskušnje. [ skušnje. - Sare; izpitnina; H 3 nbiTHa Tanča; preskušnina, taksa od pre- 36 * 404 tjBrufungž* sf rl ' ^SrufungS * ©orfdjrift; propis o izpitu, izpitni propis ; npoiinCfc H3riMTy, H3iibiTHMH npoiraCT> ; predpis zastran preskušnje. — * izpitno svjedočanstvo; imnbiTHO CBigouaHCTBO; čevalo od pr e skušnje. ^ublicrtttmt etnež ©efe^ež ; objava zakona; odana, odflBjiHk 3 aK 0 H a ’ razglas, razglašenje postave. ^ublicirctt, f. ti erfunben ; objaviti; očhbhth ; razglasiti, oznanitn ^ublicitat; javnost; fiBHOCTb; javnost, občna znanost. ‘>Punct (Strttfel); clanak, todka; uaaHaiiT., Touaa; členek, člen• — bem (grfemttntffe tn allen $Puncten nadifommen; zadovoljiti pr ■esudi ado' u svim točkama; 3a^0B0AbHTH npecyflH y cbhivtb TouKaiua; stiti razsodbi v vseh njenih členih. — fur Rutici ettcaž beantroorten; odgovoriti na što tocku po točk«) (),3,roB()pHTn Ha uito TouKy no T0'iKy; na vsak člen pose e J odgovoriti. ^unctation entež SSertragež; sastavak o glavnim točkama pogodj 3 ® ’ cacTaBaKi. o r.iasHHivrb to ukom a iiorogoe; spis poglavitnih ( d e nov pogodbe. ^uttjirung; uredovno, službeno udaranje ogledke srebra i zlata; }P e ^obho, 3BaHHUHo y 4 apaHi or-iegne cpedpa h ajiaTa; punciranje- ^unjirunQŽ=ipatettt; povelja o uredovnom, službenom udaranju ogl e ^ f srebra i zlata ; noBejia o ype^0BH0M , B BBaHHUHOMT. ygapaHH> ne cpe6pa h 3.iaxa ; patent zastran punciranja. SPupittc (SBatfe) ; sirota; cnpoTa; sirota. — (5)iunbel) ; zakriljenik , zakriljenica ; Ma.io.iiiTHHKT., njnH.'-*' 1 ’ ’ varvanec. ^$upittat=; sirotinski; CHpoTHHCKift; sirotinski. — = ©elber; sirotinski novci; chpothhckh hobijm ; sirotinski dnOt] 1 — = majjtge ©idjetljett; sirotinska sigurnost; CHpoTHHcna cHrypHoc r r b sirotinska varnost. — = <2>u6ftttutton ; sirotinska zamjena; cnpoTHHCKa no^cTana (3ajvrkn a )’ sirotinsko podpostavljenje, postavljenje dediča maloletnimu ded‘ kakvoca; Kamtoha; kakšinost. ^ £luale einež SejugŽ; kakvoca dohodka , vueiva; naKBoha ^ Aoxo,;Ka; kaksnost dohodka, prejemka , užitka. u «Iiftcatton; sposobnost; crioco6HocTb; sposobnost, prikladnost, ^ Ustnosti. ^liftcationS = 2lužwetž; izkaz sposobnosti; H3na3i> ciioco6hocth; tz kaz prikladnosti, lastnosti. " = ®utac^ten; mnijenje o sposobnosti; MHtHie o ciiocočhocth; nn enje zastran prikladnosti. ' ^abette; tablica o sposobnosti; TaČJimia o ciioco6hocth ; raz- ^ kužek prikladnosti , lastnostni razkaz. Ua ftftctten, ftcC); osposobiti se; ociioco<5hth ce; usposobiti se, ^ Prikladnost zadobiti. u ®ltftcitrt [{{n; biti sposoban; (5mth cnocočam.; biti prikladen , Popraven, sposoben. «tu etmaž etgnen), f. etgnen. Uft Ittat; kakvoca; KaKBoha; kakovost, kakšnost. ^ (®iite) ; dobrota ; ^o6poTa ; dobrota. ^ U( tlitattt); kakvocan; KauBoham* ; po kakovosti. Ulllt titat; kolikoca; KO-umoha ; kolikost. &uantttdt bež 3 eman ^ en gebuljrenben Stnt^eiiž; kolikoca čijeg- ?,a padka ; onoliko, koliko je komu zapalo ; KOjiHuofca unert 3ana^- Ka i ohojihko, kojihko e KOMe 3ana.»o; kolikost deleža, ki komu Q re \ toliko, kolikor komu pripade. (aka^); mjera; Mtpa; mera. ^ (®tenge) ; mnoštvo; mhosktbo; množina. ^““ntitatitt; kolican; lUUHhaHT.; po kolikosti. “tttttmn einet ; vek za stanovanje. ■— = ©elb; stanovina; KOHaKOBHHa, CTaHOBHHa ; staničnina■ — 5 SDietfter; stanoregja; CTaHopel>a; kvartirmojster. — = Sraget; gospodar od stana; rociio^apT. 041. KOHana, cTaHa; s ^ norlavec, gospodar Staniča. — * 3^ttel ; cedulja za stan; ne f 4j.ia 3a kohort., craHt; listek Staniče. Guaftitm ; zapit; aariMTL; popračanje. fiuaftiottg = (Sdjtetben, amtlidjež; uredovno zapitno pismo ; jpegos 1 ’ 1 aanniTHO iihcmo ; uredski popračevavni dopis. fiUtatcmbcr ; četvrtgodište, cetvrtljetje ; neTBpTjikTie ; četertletje. • a P" tSuatcmbcr = ©elbet (im 33etgit>erf); četvrtgodnina, cetvrtljetnina ; TBpTjikTHHHa; četertletnina. Gutcšccttt; pocivnik; iiouhbhhkb; odpočitnik. ;G«ie3ccittcn=©ef)aIt; počivnina; nonuBiniHa; plača odpočitnika. ©utcžccrtj, f. 9tuf)eftanb; pocivno stanje; nonHBHO CTamk; odpoedf • fituitttrcn, ^emanbett liber etne ©umme ©elbež ; dati komu nami rn ‘ c ” vrhu kakvih novaca ; ^aTH KOMe HaMHpHHuy (kbhttj) CBpxy Kah Honana; dati komu pobotnico zastran kacih dnarjev. — bert ®ienft; izstupiti iz službe; H3CTynnTH ust. cjiym6e; stop iz službe. [protrp^i ;Quittmutg$=9tebetŽ ; izstupno uzpisje; H 3 CTynHbiii peBepcT,; izstop n duittuitj}; namirnica; h a mh p h upa, kbhttb ; pobotnica, oddolži pohotni list. — liber etne @ttmrne; namirnica vrhu kakvih novaca; HaMnpHHita cBp^ KUKBM ho Bana ; pobotnica čez kake dnarje. fittOte; iznesak; H3HecaK'b ; znesek. Gsuoter iJfjetl; iznesni dio ; H3HecHbiii 4k.1T. ; tolikeri del. Quo ad formalia ; što se tiče formalnosti ; uito ce thu opM a - lH ' cth; (jv o ad formalia. Sfkbatt. 407 9t St Robati; popust; iionjCTt; rabat, spustek cene, utrzek. _ Ooelsfuljtcr; kolovogja; Ko.voBol^a ; vodja, napeljevavec, spreda. Gotten ; izstrugati ; H 3 CTpyraTH ; izstrugati. ei tte rabirte ©tclle in ber Utfunbe; izstrugano mjesto u ispravi kak- v °j i Hac/rpjTano MkcTo y HCnpaaH KaKBoft; izstrugano mesto v kakem pismu. ^labicirtc^ ©ettserbe ; ukorenjeni obrt; yKopeH't>Hi>iH o 6 pi"b ; vkore- n injena obrtnija. ‘oinftcin; megjik; Mei)HKa.; mejnik. = toetben; pasti po megjama; nacTH no nieljaMa; pasti po mejah. a tt=; računarski; paujnapcKUi; računarski, ~~~ = £)fftcier; računarski urednik ; pauyHapcKiii ype^HHKi., uhhobhhki, računarski urednik. = Sare, f. 5fted)nungžtaxe ; računarina; pauyHapcKa Tanča; raču- n arina. (im Jtrtegžmefen) ; sakupiti; canynuTH ; skupiti. 0 n 8 ; cin; umri, (panr r b); stopnja, red. @tanb unb 91 ang; stalež i cin; CTajieaii. h mhht, ; stan in častna st opnja. [n/a. ^ititdrifcfeer 5)1 ang; vojni cin; bohhmh uhhi.; vojaška častna stop- (SSorrang) ; prvenstvo ; npseHCTBO; predstvo, prvenstvo. nn Q=23efftmimny cočomt,; Vrstiti se med sabo glede na častno stopnjo. ‘ a nPe; zapletke, pletke; 3 anjieTKe, mieTKe; pletke, kuje, zvijače. kutdj 9Janfe ben ©rebit tierldngetn; produžiti zapletkama vjerivo; "PogyaiHTH saiTJieTKaMa nkpoB.iHk (BtpHBo); po zvijačah up (vero) Podaljšati. ~~~ fc£)mteben, f. 3ntrigue; zapletati; aaiueraTH; zvijače plesti. ^dttfcr©djmieb; zapletalica; saiuerKami,; zvijačnik. . = boli; pletkav; rueTKant; zvijačni. '’*°PPort; prijava; ripinsa; poročilo, naznanilo. ~~~ (SSeric^t) ; izvješce ; H 3 BkcTie ; nazvestje, poročilo. "" (Stušttagung) ; raznos; pa 3 Hoct; raznos. ^ n fenbcr; bijesnik; dkcHHKt; besni, besnik. 9t 408 SRafetet. pOK 8 ’ se i> a $ek Štajerci; bjesnoca ; 6kcHoha; besnota. Slaft (žRu^ejeit); odmor, odpocinak; ogMopi, ognouHHaiii,; odp° a nek, počitek. [ počitk (l ' Staji = !£ag; dan odmora, odpočinka; gam ogiuopa, ognouHHna; d a " Stafur tn 2tufjajjen; izstrug u sastavcima ; H3CTpyrt y cacxaBHf> i:VId iztrug v pismih. State ; dijel; gbat; del. — (termin); rok; pont; rok, doba. Siaten= ; što se tiče dijela ili roka; ulito ce Time gijia h.ih po delih. — = toetž ; na dijelove ; Ha gkaoBe; na dele. — bte @umme iotrb tatentoetž gejaljlt; svota, iznesak platit de dijelove ; cyMMa, cnoTa, H3HOcaKT> naaTHfhe ce Ha gkaone ; zneS‘ se bode na dele odplačeval. — = 3al)Iung i plaeanje na dijelove, na rokove; vuahaHb Ha na ponose ; plačanje po delih. Stati) ((šollegtum); vijece; Bthe; svetvavstvo. \vox eL ' — (efngelne petjem); savjetnik, vijecnik; caBkTHHKi,, B'tbHHKT»; sve — bež £)berlcmbeč=®ericf)tež; savjetnik velikoga zemaljskoga suda; ca BtTHHKT. BpxosHora 3eMaabCKora cyga; svetvavec deželne na ^ sodnije. Slatl)=©eber; savjetovatelj ; cairtroBaTe-u.; svetvavec. — =§auž; vijeenica; BihHHija; svetovavnica. — = fc^tag (iti bet ©eridjtžotbnung); zaključna rubrika ; 3an.iK> llHa py6pHi;a; odlok, rubrika z rešenjem. — ^manben bon etroaž mittelft ŽRat^fdjlagž obet ratf>fcfylagtg oetjl« 11 ' btgen; dati kome što na znanje zakljucnom rubrikom; gaTH KOMe iU Il) Ha unaul; aan.uoiHO.vri, py6pHK0i\n>; komu kaj po rubriki cediti dod 1 ^ — etnem jRatfyfd)ldge geben; savjetovati koga; caBkrosaTH nor- 8 > svete dajati, svetovati komu. Statl)3=, Sflatlj=; što se tiče vijeca ili savjeta; urro ce thub Bbba caskra ; svetvavski. — = šSetft^er; prisjednik vijeca; npnckgnnK'b n ih a; prisednik svet vavstva. — = 93ote; glasnik vijeca; raacHHKi. skha; glasnik svetvavstvo- — = goffcgtum; zbor, vijeca; 36opi> Bkha; svetvavstvo. — = SDtenet; sluga vijeca; c.»yra Bkha; svetvavstveni služabnik- — = $ett; vijecnik; BkhHHKT*; svetvavec. — = SJlann; vijecnik; BkhHHKi.; svetvavec. — = ijSetfon; vijecnik; BkhiiHKT. ; svetvavec. [ vavste; roparska drhal. = SJiorb; razbojno krvništvo; pa3doHHO kpbhhutbo; razbojni umor. = ; razbojnicki brod ; pa36oHHH4Kift čpo/ii; tolovajska ladja. ©cf)u^e; razbojni Iovac ; pa36oflHi>iH .iobuute>; tatinski lovec. 011 bet; razbojnik; pasdoHHHirjb; razbojnik, tolovaj. n % \bojnikov. ttubet = sganbe; razbojnicka četa; pa3(5oHHn i iKa ueTa; četa raz- '^ubetifef,; razbojnicki; paadoHHHaiiiH ; razbojnski, tolovajski. faubetifefjer 2 (nfaff ; razbojnicka navala; pasooHHHUKiH Haria^t; ^ tolovajski napad. ^ tt Ubetei ; razbojništvo ; pasootmuuTBO ; tolovajstvo. au <^fonQ=©teuer ; dimnica; gHMHHija ; davek od dimnikov. ®Uf=>2>anbel; hrvanje; xpBaH r b; tepež, pretep, pulja. ° u fet pon ©eftoljnljett ; hrvalac iz navade ; xpBa*iau r b nat HaBHKa; ^ tepežnik, tepavs , rovavec iz navade. ni, fUtinatett ; krzno ; npsHO ; kožuhovina, krznarsko blago. = §anblung; trgovina s krznom ; TproBHHa c.% Kp3H0Mi>; kupčija s g^ kanarskim blagom. ®Uin ; prostor ; npocropi. ; prostor. aiUn = 3 mfyaIt bež ©efajjež ; prostorna veličina suda ili posugja ; npo- CT opHa BejiHUHHa cj^a h ji h cacyaa; držanje posode, ■— kolikor Posoda drži. 410 SRdunten. 9taumen ; izprazniti što ; ncnpa3HHTH uito ; izprazniti kaj. ■— 3einanben etmaš raumen (abtreten); ustupiti kome što; o^ctj* 111111 KOMe ihto ; odstopiti, prepustiti komu kaj. — etn ©ebaube raumen (»on fjJetfonen); izici iz kuče; h3hHh ust* bJ* 16 ’ iti iz poslopja. — (»on 0ad)en); izprazniti kueu; n3iipa3HH r rn nyhy; izpral 1 poslopje , — etn ©runbftM raumen; krenuti se sa zemljišta; upeHjTH « e 3eMJibHUiTa; iti raz zemljiše. Stduimmg gemietf)eter Socalttaten; izilaz iz najmljenih prostorija, lž praznjenje najmljenih prostorija; miH.iaam H3T> iiaiiM.vbiu.i M'k crH0 CTift (npocTopia), H3npa3ii'kirl; HaiiM.vhHbi npocTopia; izpruznj el, J najetih prostorov, poslopij. — »etpa^teter ©runbftiicfe; krenuče sa zakupljenih zemljišta; Kpe«) ca 3aKyrukHH 3eMJibniUT§ ; pušenje v zakup vzetih zemlji*. 9lat)t»n cmer $effung ; okrug tvrgjave; OKpyi"b TBpbaBe ; ok^°'J trdnjave. — 33elagerungž 5 9ia^on; okrug obsade, obsjede ; 0 Kpyri. o6cM ei okoliše obsede. Sleaction ; uzdjelovanje ; vsgii.ioisaHk ; reakcia. 9fcal= ; što se tiče nepokretnosti ; ulito ce rane HeiioKpeTHoc' 1 " stvarni. — = 5lct (9tct uber Sfteatttdten) ; djelanje, djelo o nepokretnosti"^’ ,yLio o HenoKpeTHOCTHMa; delo , djanje glede na nepremakljiv posestvo, — 5 ©rebtt; nepokretnostno vjerivo ; HenoitperHocTHO BtpaBo; u r’ vera nepremakljiv. — = Srecution ; nepokretnostna izvržba ; HenonpeTHOCTHa H 3 Bp>B'i a ’ izvršba glede na nepremakljivo posestvo. — = ©ertd)t; nepokretnostni sud; HeiioKpeTHocTHbiii stvai' 1i ° J ’ realna sodnija. — = 9itcf)tet; nepokretnostni sudac ; HenoKpeTHocTHbift cygin, cyA aU ^,’ stvarni sodnik. \f eV . — s Sef) e n; nepokretni feud ; HerioKpeTHbift eyg r b ; nepremakljiv 1 — (@adjen=) ; stvarni feud ; CTaapHbiH *&eyA , b ; stvarni fevd• — 5 0d)ule; stvarna škola ; cTBapHa imtojia; realna šola. — * SBertlj (ber tnnere, mtrfftcfje Sffiertlj); prava vrijednost; np a0 ‘ BptgHOCTb ; prava vrednost. SRealifirett, f. SSernrirftičben. 9lealitat ; nepokretnost; HenoKperHocTb ; nepremakljivo posestvo- 9icamhutation ber ©ranjen, f. @tantbegeljung. SMell. 411 31 , . C ^ C U; odmetnik; o^MerHHKi.; puntar. b CutOtt; odmetnuče; o^MexHyhe; punt. CC( tyttuHren ; u kratkom opetovati; y KpaTKO iiobtophth ; v krat- kem povzeti , ponoviti. Ccc Ptffe , f. (gmpfangžfdiietn , ^oft=9teceptffe , f. oben ; primka; I, piHMKa; primka. Cc Ptj prepiska; peuenTt; predpis, recept. ^fanfen^Slecebt; ljekarska prepiska; .vbKapcKifi penenTt; zdra¬ vilni predpis. Cc bltujtg; račun; pasjHt; račun. ^ e 9en liber ettuaž; dati račun o čemu; ^ara paujHt o ueiuy ; dati r acun zastran česa. 1,1 bie 9ted)nung etnbejteljen, ftelfen ; staviti u račun, uračunati; cxa- b hth y paqyHT>, vpaajnaTH ; staviti, zapisati v račun. Sctttanbž Stedjnung ettcaž einljeben ; primiti, pobrati što na čij ra «un ; npHMHTH, nooparn ihto Ha 'min pa'iyn r b ; prejeti, pobrati, Potirjati kaj na račun koga. ^ttnanbž ŽRedjmtng etroaž tetften; činiti što na čij račun; ihhhth Miro Ha 'miii paujmi.; storiti, opraviti kaj na račun koga. «»f etgene 91ecl)nung ettuaž betreiben; raditi što na svoj vlastiti račun; PagHTH ihto Ha cboh paavnb ; delati kaj na svoj lastni račun. tr «gen etner ©adje; gledati na što; rjie^aTH Ha ijuto ; gledati, po- misliti na kaj. JfCc bnung&:; što se računa tiče ; ihto ce panjma TH i ie ; računski. = Slbfcbluj;; svršetak računa; CBpiueraKT. pa*iyHa; sklenitev računa. z ^bfolutottum; računska odpustnica; pauyHCKa ogiiyCTHHL(a, pa- H yHCKiii o6cojiyTopiii; računski odpravek. ‘ Slcten; računski spisi; pa l iyHCKH ciihch; računski spisi. = Slgnožcttung (9ttcfyttgcmetfennung) ; odobrenje računa; ogočpbHi Pa'iyna; potrjenje, priznanje računov. = Slnjianb ; računska smetnja ; paiyHCita ciuerHu ; računski spo- Uklej, pomislik. = SSeamter; računski urednik; pa l iy Hodil ypc^HHHT>, thhobhhkt. ; r ačunski urednik. (®UfI)baltungŽ=) ; računarski urednik ; pa>iyHapcKiH ype,;HHK r b; ra- malavijski urednik. - 33eleg ; računski dokaz; pa i iyHCKiii ^OKa3t; računsko dokazalo. ' SSemdttglung ; zabavljanje računu ; aaGan.ifmk pauyHy; očitanje mankljivosti (pogreška) računa. Srlduterung ; razjasnjenje, razloženje računa; pa 3 acHtHt, pa3.io- pa>iyHa; razjasnjenje, razlaga računa. 412 SftedjmmgSe 9lec$mutg$ = (Mebtgung ; riješenje računa; pkiueHk pauyHa; rešen]« računa. — = @rfa^e; računska naknada; paujHcua h nunama; povračila l% računa. — s §ad); računska struka; paujHcua CTpyita; računstvo. — = voditelj računa, računar; paHyHonogHTejib, pa 4 yHap’ 1 ” računar. — = §u^rung; vogjenje računa, računarstvo; pauyHOBoi)eHi, pauy Ha P ctb o ; računarstvo. — = $of, oktftet ; višnje računalište ; HaiiBbiuiuie pauyHaAHUiTe ; naj višja računarija. — 5 (®etwaltuttgžja^r) ; upravna godina; ynpaBHa, ynpaBHTe^ b CTBeHa rognua; upravno leto. — s Seget; davatelj, davalac računa, računodavac; pauyHO/;aBau' lM računodajnik. — = Segurtg ; davanje računa; gaBank paujHa; računodaja , dajanj 6 računa. — = SJtangel; računski nedostatak; pauyHcnift HegocTaTant; potna* 1 ' kljivost , hiba v računu. — * (@tfafytenl)ett) ; računarska izkusnost, vještina; pa>iyHap clia Hcuy choctb, ijkiiiTHHa; izurjenost v računih. — (©epflogenljett); računarski običaj; pauyHapcnift otSbiuan; ra cU narska navada, šega. — = ^Stocejj; računska parnica; pauyHCKa napHHija; računi pravda. — = 'jJrufung ; računski pregled; pauyHCKift uperaeg r b ; pregledi V re tres računa. — = £Rat^ (Sottegtum) ; računsko viječe; pauyHCKo Bkhe; računsk 0 svetovavstvo. — ($Perfon); računski viječnik, savjetnik ; pauyHCKin BkbHHKi*, caB'b r hhkt* ; računski svetovavec. — = SReft; računski preostatak; pauyncKik upeocraTaKT.; računsk l ostanek, ostanek iz računa. — = Sletttbent; računski pregledalac; pauyHCKift uper^e^are-ib; 1(1 čunski preglednik. — = SlectjtOlt; računski pregled; panyHCKifi nperjiegi; pregled računa- — = Sfletotfor; računski preglednik; paujHCKiu nper.ie^HHKTj; rac* 111 ski preglednik. — =£ate; računarina; pauyHapHHa, pauyHcna Tanča; računovina■ — * 21jatfa$e (=§actum); računska učinjenica ; pauyHcna yuHHiHH lia ‘ djanje računsko. SftedjnungS? 413 = SSerftdnbtger; raeunoznanac, vještak u računu; pauyHO- 3 l| anan'L ) utiuTauTb y pauyHy; računoznavec, v računih izvedeni. SSerffop; računska pogrješka; pauyHCKa norpkiuita; pomota v ra <:unu, računski pogrešek. = S&afjrung ; računska vrjednoca; pauyHCKa Bpt^Hoha; računska Ve Jjavšina. = Sffiefen; računstvo; pauyHCTBO; računstvo. '-3113619; računska grana; pauvHCKa rpana; računski razdel, veja. c< $t; pravo; ripaBO ; (©otnpler bon ©efe^ett ) pravo, (baž rediti. 39e= fugnt^) pravica. [zoper koga. luibet ^emanben; pravo proti komu; npaBO npoTH KOMy; pravica " ^ed}t ffeljenb ; po zakonu, zakonit; no 3 aK 0 Hy, aauoHHTi; prav- ni > po pravu veljavni. ^ 9ted)tettž tft; što je pravo, što je po zakonu; iiito e npaBO, lllTo e no 3auoHy; kar je pravno , po postavi , kakor postava veleva. SBege 9ted)ten£ ; putem prava; nyTeM , b npaBa; po pravni poti , pravdi. pravi; ripaBbiii; pravi. " * tt «<$ter 3 eit; baš u vrijeme, u pravo doba; Sami. y BptMe, y n Pano 4063 ; o pravem času, za časa. ^ ec f>tfertigen, 6 titul3; ozakoniti; 03aK0HH r rn ; opravičiti kaj. k* e ^renotaticn; ozakoniti predbilježenje; 033K0HHTH npe^čnjik- ; opravičiti predznamvo. ^Htft^ulbtgen) ; opravdati; onpaB^aTH; izgovarjati. Stllžnabme; opravdati iznimku; onpasgaTn H3HHMKy; opravi¬ li izjemo. Wn Stužbletben bon ber $agfa|uttg ; opravdati svoj izostanak od l '°cišta; oupaBgaTH cboh H30CTaHaKT. o^i poumuTa ; opravičiti se % tferti(jun(j{S=,^[age: tužba za ozakonjenje 5 Tyat6a aa oaaKOHtut; tožba za opravičenje. — ©fdnotationž= ; tužba za ozakonjenje predbilježenja; xy*6a 38 oaaKOHkHb npe^oH.ibiKeHH; tožba za opravičenje predznamve. — 93etbotŽ=; tužba za obustavak ozakonjenja; Tyni6a 3a o6ycTaBaK'f> 03aii0Hi.ua ; tožba za opravičenje prepovedi. — = <2c()rift; opravilno pismo; oripaB^HO fihcmo ; opravično pismo- Sftecfitltd); pravni; npasHbiH ; pravni. - bte ted)tltd)en 33e^elfe; pravna sredstva; npanHa epegema; prava 1 pomočki , pravne dokazala. — (otbentltd)); uredni; ype^Hn; redni. — baž rec^tltd^e ©erfal)ren (im ©egenfafj bež fummarifcben); uredi' 1 postupak ; ypegHbiii iioc , rynaK , b ; redna ravnavna. ali pravda. Stcdjtlož; bez prava, bezpravni; 6631 lipana, 6e3npaBHbift; ne¬ pravni. SHedjtlofigfeit ; bezpravnost; 6e3iipaBH0CTb ; brezpravnost. Sledjtmafjig (legitimus); zakonit; 3aK0HHTT> ; postavni. — redjtmajjtger 33eft|; zakoniti posjed; 3aK0HHT0 npHTemaHi; P° stavna posest. — tedjtmajjtget 23eft|et; zakoniti posjednik; aaKOHHTbiii ripareHiaTe^ 1 ” postavni posestnik. [sako ' — rec^tma^tge (Sije; zakonita ženitba ; 3anoHHTbiii 6paKT>; postat 11 ' — redjtmafjtget (Srbe; zakoniti nasljednik; aaKOHHThifi Hac.rMHHi'' 1 ” postavni, pravi dedič. — redltmdptger Sttel; zakoniti naslov; aaKOHHTbiii HaiMOBT. postavno ime. 91ed)tmdf?igfcit (®efe|maptgfeit); zakonitost; 3aKOHHTocTb; V° stavnost. 9Ted>tfdiaffen j pošten ; nouiTeHT.; pošteni. SHei^tfi^ajfcn^ett, poštenost; nomreHOCTb; poštenost. 9led)tS=; sto se prava tiee; iiito ce »pasa THae; pravni. — = Slngelegen^ett; pravna stvar; Iipamia CTBapb ; pravna r>t ’ zadeva. — = Slbtretung; ustupak prava; ycryuaK r b npasa; prepušnja, pr ata' — = 2tnjid)t; mnijenje o pravu; MHliHie o npaBy ; mnenje zast pravice. — = Stnfprucf) ; pravo na što ; npano Ha ihto ; pravica do česa. — = Stttfptudje madjen ; zahtijevati svoje pravo na što ; 3 axrkBaTH npaBO Ha ihto ; tirjati svoje pravice do česa, prašati po čem- — = 93efefitgung; utvrda prava; yTBp/;a, yTBpl>eH , t npana; utr^ a pravic. CB° 6 9tedjtč= 415 ^tedrt« = dok 93ef)elf; sredstvo, doka* prava; epeACTBO , AOKaai, upaBa; oz pravice. " S3eiftanb; odvjetnik; oAnkTHHirB; zagovornik , odvetnik. - t>eftanbig ; zakoniti, po zakonu; 3aKOHHTbifi, no 3aK0Hy; postav¬ ni , V<) postavah veljavni. ftsuaž 5 Ked)tž etiretfen; dokazati daje što po zakonu, da je što za¬ konito; AonaaaTH a» e ihto iio 3anony, A a H hito aaKOHHTO; do¬ kazati kaj po postavi , veljavno. ■ SSilbung; pravoslovno obrazovanje; npaB 0 C 30 Bno o 6 pa 30 BaHk; P r avoznansko izobraževanje. ' Sad: pravni slučaj; upaBHMii c.iy l ian; pravni primerlej. (=@trett); parnica; napinma ; pravda. = §o!ge; pravna posljedica; npaBHa nor.vl.AHUa ; pravni nasledek. - Srage; Što se tiče zakona, prava; hito ce THue 3 aK 0 Ha, upaBa; kor se tiče postave , prava. ' ftmtnb; odvjetnik; oabIithhkt, ; zagovornik , pravdosrednik. ' Suljrung ; tjeranje parnice; TepaHb iiapunne; pravdanje. ' ®ang; hod parnice; xoat> napHHue; hod , tek pravde. = ®ebrauct); pravni običaj; upaBHMii oGuuaii; pravna navada. 5 ®e(e§rter; pravoznanac; npaBosHaHaipi.; pravoznanec. = ©efd^aft, f. ©efd)aft; pravni posao; upaBHMii nocao; pravno opravilo. ' ©efekte; dogodovština prava; HCTopia upaBa; zgodovina prava. ' 0 efcfyi, y3poKi, eM„.n,; pravni vzrok , podstava. ' ®tunbfa{j; pravno načelo; npaBHO Haiejio ; pravno vodilo, Pravilo. [ pravda. = 'Sdnbel; pravna razpra , parnica ; npaBHa pa3iipa , napHHHa ; 5 ^iftorifd). f. gefct)id)tlt$. = Snftitut; pravni zavod ; upaBHMii aaisoAT.; pravna naprava. - ^raft; zakonska sila ; 3aK0HCKa CHJia; pravna moč. ttl 3Jed)tžfraft ettt>fld)fen ; zadobiti zakonsku šilu ; 33 ao 6 mth 33 koh- CK y CHjiy; zadobiti pravno moč. fr&ftig; pravomočan, po sili zakona; upaBOMohaHi,, no chjh 3a- K °Ha; pravomočni. 410 Otec^t^* StedjtS = Mftigež Urt^eil; pravomocna presuda, presuda po sili zakona i npaBOMoliHa npecyAa, npecyfla rio chjih 3aK0Ha; pravomocna sod¬ ba, — sodba, ki je pravno mor zadobila. — = Mfttg entfcfjetben; odlučiti što po sili zakona ; oajijuhth uit° 110 chjih 3aKOHa; s pravno močjo, pravomor.no kaj razsoditi. — = ^unbe ; pravoslovje ; npaBOCjiOBie ; pravoznanstvo. — = buttbtg; pravoslovac; iipaBOcjiosauu.; pravoznanski. — = Seben; pravni život; npaBHMii jkhbott. ; pravno življenje. — = Sester; učitelj prava; yuHTe.il. npaBa; pravoslovni učitelj. — * Sfltttel (SJHttel jur ©eltenbmcuputtg etneS £fted)teS ii6er£)aupt); P ra ^' no sredstvo; npaBHO cpe^crBo; pravno sredstvo, pravni pomor e — = SJltttel (@d?u§mittel gegett rtipterltcpe Slmtžgetualt) ; opravdna sre 11 ' stva ; oripaB/;Ha cpe.iCTBa ; pravno sredstvo. — = SJlittel ber SefcftTOerbefuljrmtg; opravdna sredstva za vogj en J a žaoba; onpaB^na c p e,; ctb a 3a Bol)eH r k a;a.ioa; pravni pomor pritožbe. — = Object ; predmet prava ; npe^MeTt npaBa; predmet prava. — = CPftege ; provosudje; npaBocy / nie; pravosodje. — = ^Jracticant ; pravni vježbenik ; ripaBHbift BbaiSeHHKi., rip aBTH Kaiira.; pravni vajenec, praktikant. — 5 princip; načelo prava; Haue.io npaBa; pravno, pravoslo v,l ° vodilo. — = ©cidje; pravna stvar, pravnica; npaBHa cTBapb, ripaBHnua; p rung fiir jtd) Ijaben; predmnjeva je o kome, da ima Pravo ; npe^MHbsa e o KOMe, ^a HMa npaBO ; pravno predumljenje J e i govori za koga. = SSetffanbtger; vještak u pravu ; Bkurrairb y npaBy; v pravu zve- den, pravdoznanec. ~~~ ®^Wn§rung; pravna ograda; npaBHa orpa^a; pravna ograda. ~~~ (=®ortefycitt); pravni priuzdržaj ; npaRiir.iii 3 a ap »taft ; pravni pridržek. pravni opaž ; ripanHa npefloCTopojKHOCTb, ona3Tb ; prav¬ no. previdnost. - 2Beg ; put pravde, pravni put; nyTt npaBa, upaBHbik nyTT>; pravna pot, pravda. dJecfjtŽtnegen; po pravu; no upaBy ; po pravu. = tBtbrtg ; proti zakonu ; npoTHBt 3aKOHa ; protipravni. "" = ®itlung ; pravni učinak ; lipanu o /i, - 1;hctho ; pravni učinek, moč, nasledek. ( = Solge) ; pravna posljedica; npaBHa noe.ik^Hna ; pravni nasledek. = 5fit[fenfct)aft; znanost prava, pravoznanstvo. pravoslovje ; npano- BnaHcTBo, npaBocaoiiie ; pravoznanstvo, pravoslovje. = fttffenfcftaftftdje jjacultat; pravoznanstveno, pravoslovno nauko- v lašce ; npaB03HaHCTBeHbiH , npaBOcaoBHbiii aKy3Te r , b ; pravo- slovna fakulta. ~~~ = tt^tffenfc^aftlidjež @tnbium; pravoznanstvena, pravoslovna nauka; n PaB03HaHCTBeHa, npaBOCJiOBHa HayKa; pravoslovni uki. 5 5BoIjltljat; dobrocinstvo prava, pravno dobrocinstvo; npaBHO 40 - ^POHHHCTBO; pravna dobrota. ~~~ = 3ug, tcetterer; utečaj vecem, višem sudu ; yTeuaH BbinimeMT. c,y^y; Pritožba na višjega sodnika. = 3uftcmb ; pravno stanje ; npaBHO craHb; pravni stan. 27 418 Sffe^fžjetfig. 9lecf)t3$citig ; u pravi čas, u pravo vrijeme ; y ripanuH Taci.; y np aB ° npeMe; v pravem času, za časa , pravočasni. — etmaž redjtžjetttg etnfmngen; predati što u pravo vrijeme; npeA aTl1 iuto y npaBO npeivie; kaj o pravem času vložiti, podati. SJleciprocttot; zamjenitost, uzajemnost; 3aivrI>HHTOCTi*, y 3 aeMH 0 CT&i vzajemnost. — (jus reciprocum) ; pravo zamjenitosti; npaBO 3aoMHocTH; pravic 0 vzajemnosti. — in žfteciptocttdtžfdllen; u slučajima zamjenitosti; y cny i ianMa y 3 a 6 M' hocth; v primerlejih vzajemnosti. — bie Steciprocitat beobacbten ; držati se zamjenitosti; gpaiaTH ce y 3a ' 6MH0CTH ; držati se vzajemnosti. iffcclamant (38tberatfer); poričnik, poricalac; nopimaTejib, nopnU a ' jani; oporečnik, preklicavec. 3lcclomotion ; poreka, poricanje; nopeua, nopuijatrfe; oporeka. — (©egenerfldrnng) ; očitovanje proti čemu; iianBaliHt npoTHBi* nerai vgovor, nasprotno izrečenje. — gegen bte SBertljanfi^Idge; očitovanje proti procjeni; H 3 BBjitnt np°' THBt uponkne ; vgovor , izrečenje zoper precenitev, zoper p re ' vdarek vrednosti. 9lcclamatimt$ =; što se tiče poreke i t. d.; uito ce Tune nopene h t. A' ’ oporečni, vgovorni. — = §rtft; rok za poreka; poin, 3 a riopeny ; doba za vgovor. — = SSer^anbiung; porična razprava; nopuaiia pa3npaBa; obravnav 0, vgovorov. 9 lcctamicen ; poreči, poricati, očitovati se proti čemu, zahtijevati št® natrag; nopehu, nopiujaTH, h3hbhth ce npoTHBt aera, 3 axT^B^ rli uito HaTparB ; oglasiti se, izreči svoje mnenje zoper kaj, Vj°' varjati zoper kaj, nazaj tirjati kaj. Slccognition ber Urfunben; priznanje isprava; npn 3 HaHi ucnp aBa ’ priznanje pisem. 9 lecDQmtionS=@cfyetn, f. ^ntertmžfc^etn. OTecognoŽctrunfl; razgled; pasrae^t; razgled, razgledovanje. Slecommattfciren (etnpfe^len) ; preporučiti; npenopy4HTH; P**' poročiti. [čiti H s *' — (einen SBttef); preporučiti pismo ; npeiiopy4HTH nucMO; prip<> r0 ' 9lecDmmont»attonS=($^)retben, f. @mpfel)hmgžfcljm£>en. 9IccontmIc6ccnt; ozdravnik, oporavnik; os^paBHHKB; kdor ozdravh preboli. SlecontmlcScCttj; ozdrava, oporava; 03flpaBa; ozdravljenje, P re ' bolenje. Olecrut. 419 Cerut. novak; HonaK : (vojaški) novinec. cci ‘utircn ; kupiti novake; KyriHTH HOBane; nabirati novince (za vojamjo). cc C«titung ; kupljenje novaka; fivii.vkiil; HOiiaKa; nabira (vojaških) n ovincov. Cc tutirmtg3=flucfyttg ; novacki uskok; HOBauKiii jckok-b; kdor pred n abiro novincov uteče , pobegne. ~~~ - ffud)ttgfett; novačko uskočenje; hobuuko ycnoueH'k; pobegnjenje Vred nabiro. = ®efelj; novacki zakon; HosauKift 3aK0HT> ; postava za nabiro n ovincov. ~~~ = ■Soften ; novacki troškovi; HOBauuH TpomuoBH ; nabirni slorški. ' Patent; novacka povelja; HOBauKa nosejia; patent za nabiro n ovincov. ~~~ ' Witf)ttget; tko je pod novačkom dužnosti; tko e no^t HOBau- Ko m , b flvniHocTH ; kdor je dolžin se postavili , priti k nabiri. = ®Otfcfyrtft; novacki propis ; HOBauKiii nponurb; predpis za ^ n ubiro novincov. ^ Ccti f»cntion; poprava; nonpaBa; poprava, popravek. Cc ftficattOtt3=21u£tt>et$; popravni izkaz; nonpaBHMft HSKaat; poprav¬ ki izkaz. ' Urbartum; popravni urbar ; nonpaBHMH yp6apii; popravni urbar. ^ Cc *orut; rektorstvo; peKTopcTBo; rektorstvo. Cc »rtcnt; utočnik; jtouiiuki.; pribežnik , rekurent. (33efdjt»etbefufyrer); žalbenik ; HtaJičeHHKi ; pritožnik. Cc Utrtrcn ; uteci se večem, višem sudu ; yTehu ce BMiimieMi. cyAy ; Pritožiti se. ^ CficJ) befdjmeten); žaliti se na koga; atajiuTH ce Ha nora; pritožiti se. ec Utg ; utecaj; yTeuati; rekurs. (®efc^tnerbe); žaoba; majiča; pritožba. Cc ufation; kraeenje, neprimanje; OA6aiiaH'k, HenpHMaHk; zavrženje, % izvri enje. ^baeteur ; učrednik ; yqpeAHHKi,; vredovave c. (c & cyAOM'b ; odgovarjati faud) odgovarjati se)pred sodnijo. 27 0 3ifte= *20 9lebe=$fretljett; sloboda govora ; cjio6ofla roiiopa ; sloboda govorjenj 0 " — = 3tnttner; govorionica; FOBopiomuta; govorivnica. 9lcbltd); pošten; nourremb; pošteni. SJicbltdtfeit; poštenost ; nomreHOCTi. ; poštenost. Slcbnet ; govornik ; ronopumro ; govornik. — ctlž SHebnet auftreten; pokazati se kao govornik; noKa3a*rH ee i> a ° roBopHHirB; jeli govoriti, vzdigniti se kot govornik. SHcbucimt, etn .£>eer Oetabfdjteben); odpustiti, razpustiti vojsku ; njCTHTH, pasnjCTHTH BOHCKy ; odpustiti, razpustiti vojsko. - (bettntnbetn); oma liti vojsku ; osiiuimi bohckv ; umanjšati, zmcenj' sati vojsko. — (bere^nen) ; izračunati ; H3pauyHaTH ; izrajtati. Slcbucirung (žBetedinung); izračunanje; n3paayHaH’k ; izrajtanje- izračunanje. 9iebuction$ = £abelle; tablica od izračunanja; TaS.mna o/yi> napa^' hbhb ; preobračavni, preračunski razkazek. 9lccl (rotrbltrf;); pravi; n parna n ; pravi, resnični , djanjski. 9lcfer«t; izvješce ; H3ni;cTie ; nazvestje, razložba. — metnem §acl)e baž iHefetat Ijnben; biti izvjestnik u kakvoj štruci) 6bith HSBiiCTHHKi y KaKBoii o r rpynn; biti razloibnik , nazvcstovO>' vec v kakem predelu. Referent; izvjestnik; H3BljCTHHKt; razlozbnik, nazvestnik. ''Jicfcrtrcn ; davati izvješce; p, amer h H3B - bcTie ; dajati razlozbot nazvestje. Sicforitt, bež ©ettd)tež; preobrazovanje suda ; iipeo6pa30BaH r b cy/t a ’ preobraženje, poprava sodnije. — ©dmltefottn; preobrazovanje škola; npeo6pa30BaH'b iiiKO^a, y ljH ' aniirra ; prenareja, poprava šol. — bež ©teuettttefenž ; preobrazovanje poreza; npeo6pa30BaH-b nope 3a ’ prenareja davkov. 9ieformiren; preobrazovati, preobraziti; npeo6pa30BaTH, npeo6p a ' 3hth; prenarediti, popravljati. — etn Utreti; preinačiti presudu ; npenHauHTH npecy^y; premenH l sodbo. 9tc{jalc; kraljevština, kraljevsko pravo; rpajibBiiiTHHa, KpajibBCtf 0 npaBO; kronina, veličanstvina pravica, pridržek. Slepci (Skorm); pravilo ; npaBtuo ; pravilo. • tn bet [Hegel; redovito ; pe/tonuTO; praviloma , pravilno , redointt- 9Iegelmd$tfl; po pravilu; no upaBH3iy ; po pravilu. 9tcgeln; rediti ; pegHTn ; v red djati kaj, pravila ustanoviti čemu- Stegetung; regjenje ; pekarij ; uredjenje. Otejjefung. 42 I etnež ©ef^aftež, bet ©taatžm^altmffe; regjenje kakova Posla, državnih odnošenja; peljeHh ltaKOEa iiocjia, ApiKaBHM o^- HouieHH ; uredjenje opravila, državnik razmer. ^legctit; vladalac; n.ia,i,a re.ii», BJia^apT.; oskrbnik vladarstva, vladnih. (SRonatd)) ; vladar; MOHapxi>; vladar. [ darslvo. S ^ c 9cntfct)nft ; vladaostvo ; li.iapapcTHO, perenuia ; vladija , namestno vla- ^ c 8emtmffm‘ed)t; pravo kišuice; npaBo KHLUHuue; pravica do deževnice. [spodarstvo. S ^ c 8ie (SBertoaltung); uprava; ynpasa; uprava , oskrbovanje , go- ~~~ iti ei^ener 9teqte; pod svojom vlastitom upravom; no/yi> cBoioMb coScTBeHOMb jnpanoMb ; pod svojo lastno upravo. 3lc Qie=; što se uprave tiče; urro ce ynpaBe rune ; upravni. ~~~ = Slufroanb, Naften ; troškovi za upravu ; rpoiuKOBH 3a jupauv ; . stroški za upravo. ‘ c 8ietcn; vladati; Baa^aTii; vladati. Ojettfdjen); gospodovati; rocnoflOBam; gospodovali. "" Ctoernjciltetl) ; upravljati; jnpanjiaTH ; oskrbovati, upravljati. ^ e 8iercr; vladalac, gospodovalac, upravnik; Bjia^aTeat, BJia^ajianb ; vladar, vladavec. ^ e 8ierung; vlada; BJia^a; vlada, vladarstvo. . beg gatlbež ; zemaljska vlada ; aeua.u.cua B-iafla ; deželna vlada. 9te 8ierutt(jg= ; što se vlade tiče; iuto ce BJia^e rime ; vladni. = 3(rt; način vlade; Haumrj, Bjia^e; način vladanja. = 93ei)6vbe; oblast vladanja ; od-iaci-i, Bjia.re; vladna oblastnija. = SStatt; vladni list; BJiappibiii jihctt.; vladni list. = (frlap ; vladni izdatak; B.ia^Htuii na^aTaKT.; vladni razpis. = Organ; radilo vlade; opram, Bjia/;e; vladni organ, ured. ^ (bon 9jkrjbnen) ; uredovnik vlade; jpe/piBHHKi. Bjia^e; vladni Urednik. "" - 9iatlj; savjetnik vlade; caB krmna. iua,re; vladni svetvavec. "" = Sledit; vladno pravo; B.ia,i,Ho npano; vladna, vladarska pravica. - 3ettung ; vladne novine ; BJia^He hobhhc; vladni časnik. ^ c 8tmcnt; pukovnija, regimenta ; no.no>, penntieHra ; regiment. ^ c 8Unent3=; pukovnijski, regimentski; uojuiOBcuiH, pernMeHTCKin; regimenlni. "" = 51tjt; pukovnijski, pukovui, regimentski Ijekar; iio.ikobciuh .rfcKapb; regimentni zdravnik. ~~~ ®affa; pukovnijska, regimentska pjeneznica; nojiKOBCKa irkHe3mina; regim.entna dnarnica. ~~~ - ©elber; pukovnijski,pukovni, regimentski novci; nojmoBCKH hobuh ; regimentski (—tovi) dnarji. 422 SfiegimentS* StcgimentS = držac pukovnije, regimente; ApajajiaijT« no.u ia ’ imetnik regimenta. — = iCluatttermeijtet; pukovnijski, pukovni, regimentski nastanitelj’ stanoregja ; noJiKOBCKifl KOHaKOBHHKi; regimentni kvartirrnoj^ eT ' Stegifter (^tl^altžtietjetd)«!^); kazalo; Kaaajio; kazalo. — (SSerjetctjmjj); naznačenje ; Ha3HaueHt; zaznamek. — (offetttltcM 33ucfjl) ; javna knjiga; bbhb Kumara; javne bukve. SHegifter^are (^ntabulattonžtare); uknjižnina; Tanča aa vKHbH/fieHfc’ vknjižnina. ^tegiftratur; upisara; perHCTpaTypa; registratura, pismarnica. 9tegiftratur§=; upisarni; perHcrpaTjpuLiH ; registraturni. , — = 9Ictett; upisarni spisi; perncTpaTjpHH ciihch; registraturni sV lSl ' S^egref? ; zavrata; HaBpaTa, perpecct; nazadovanje, nazadba , n nazadba za zavarovanje. — auf 5 zavrata na izplatu ; HaBpaTa Ha H3iijiary; nazado vanje za plačilo. — unter SSerluft ber £Regrefattfpru<^e gegen ben ^nboffanten ; pod prava na zavratu proti nalegjniku; iio^t> H3ry6HTaKT> upaBa 1,3 HaBpary npoTHBT. Hajie^HHKa ; pod zgubo nazajne pravice P r ° tl prepisniku. — bež £onoranten; zavrata pocastnika; HaBpaTa nouacTHHKa; na* 0 ) na pravica pocastnika. — neumen gegen ^emanbett; uzeti zavratu proti kome; y3eTH npoTHBT. Kora; nazadovati, poprijeti se nazajne pravice zoper ko(l a ' — ber SRegrefš (baž Stegrefjrecfjt), gegen ^emanben gebt »erforen; z avrata ili pravo zavrate proti kome gubi se ; HaspaTa hjih npaBO HaBp aTe npoTHBT. Kora ry6H ce ; nazajna pravica zoper koga se zgubi. — ((Srfaj}); naknada; HaKHa/;a ; povračilo. 0Iegrcfj=9hljme; uzimanje zavrate; y3HMaHk HaBpa r re ; nazadovanje • — -9iel)met; Zavratnik; HaBpaTHHKt; nazadovavec. — = $PfItcfyttger; zavratovnik; h an p a r r o Ft h h k r n; nazadbni dolžnik- Sfegrefftrcn fujj, f. 9tegref neljmen. Stcgutcitu* (SJtajjffab); mjerilo; »ikpH.io; merilo, mero. Slegulimt; načiniti red, metnuti u red, rediti; hbbhhhth pe^t? iVier HyTH y pegT>; v red d jati, spraviti. — bie SSorlefungen; načiniti red za predavanja ; HauHHHTH pe/t' 6 npe,;aBaHa; vrediti učbe. 91egulmittg ber §Hiffe; regjenje rijeka, potoka; ypei)eH'b pkKa, 1,0 tokS ; poravnanje, vredjenje rek. 3 » 423 Otel^ber. ^ c ^i>er (§err bež ©djtffed); gospodar broda, lagje; rocno^apt 6po^a, ^alje; gospodar ladje. c !)betei, f. y CTpaHKOMa; prepir med strankami. ^ c j<$ ; vladovina (država) ; ^pinana ; država, cesarstvo, kraljestvo. c tcb§= • vladovni (državni); ^pjKaBHufi ; državni. ' vladovni (državni) ured; gpmaBHbiH ype4T>; državni vred. ~~~ z Strigelegen^ett; vladovna (državna) stvar, vladovni (državni) po- slovi; ^prnaBHa CTnapb, flpiKaBHH nocaoB«; državna zadeva. = StttjMt; vladovni (državni) zavod ; gpHiaBHbiH .jaRO f yb ; državna n aprava. °rterreic()tfc()e geologtjcbe Sktcfjknftalt; austrianski zemljoslovni vla¬ kovni (državni) zavod; aycTpiaHCKiH reojiormiKift ApinaBHbm 3a- li0 A r i); avstrijanska zemljoslovna državna naprava. = Sl)?fer; vladovna (državna) jabuka; ^prnaBHa fl6yna; državno jabelko. ' 51t($tp ; vladovna (državna) pismara ; ApHiaBHMH apxHB'b; držav- na pismarnica. 5ttmee; vladovna (državna) vojska; /;pa*aBHa BOHCKa; državna Armada, vojska. = Skute; vladovna (državna) gragjevina; ^pataBHa rpaljeBHHa; dr¬ žavno zidanje. = Skrgtnetf; vladovni (državni) rudnik; ApsKaBHbifi pyflHHK'b ; držav- nt rudnik. = SSurget (@taat£burger); državljani« (vladovljanin); ^psuaBjiaHHHt; državljan. ~~~ = Skrgertedjt; pravo (državljanstva) vladovljanstva; ripaBo r ;p;K;iB- •*hh cTBa; državljanstvo. = kontingent; vladovni (državni) doticak; /(psKasuHii KOHTmireHTt, AOTooaKi. ; državni doticek, delež. "" = (Stebit; vladovno (državno) vjerivo; ApmaBHO BkpHBO; državni up. = ©omanett; vladovne (državne) gospoštine; ^prnanHe rocno/;iiiTHHe; državne kronine posestva. = ©ertc^t; vladovni (državni) sud; ApjKaBHbin cyfl r b; državna sodnija. = ©efefc; vladovni (državni) zakon; /tpmaBHbiii aaitOHa.; državna postava. ~~~ = ©efe|blatt; list vladovnih (državnih) zakona; jiHCTfc ApsuaBHbi aanoHa; državni zakonik. ~~~ ©efe^buct); vladovni (državni) zakonik; ^pataBHbiii 3aKOHHKi>; državni zakonik. 424 žReidjž’ Stei4jSs®efefcfammlun(j; zbornik, zbirka vlado vnih (državnih) zakona; cdoprnun,, conpKa ^(OKafiHM aanoHa; zbirka državnih postav. — =©emalt; vladovna (državna) nioe; ^prnaBna moKi.; državi oblast. — = ImuSIjalt; vladovno (državno) kuc;mstvo ; ApataBHO KyhaHC'i'B^ /\pa;aBHa eKOHOMia; državno gospodarstvo. 5 ^nltitut; vladovni (državni) zavod; ^piKaBHBiH 3aB0^b; državna naprava. = Seljen; vladovni (državni) feud ; ^pataBHMH : dr- žavna ustava. — = SBertt>efer; vladovni (državni) upravnik; ApaiaBHMH yripaBHHK , &! državni vladnik. s? s? 5Keid>i5» 425 SScrtretev ; vladovni (državni) zastopnik; ^pjKauHMft 3ac'ryn- % ; državni naniestovavec. = 33ertretung; vladovno (državno) zastupstvo; ,gp;KaBHo aacTjn- CTBo i državno namestovanje. (=9Sertretev); vladovno (državno) zastupriištvo; Apatanno 3acryn- Hhotbo; državno narnestovavstvo. ~~~ ' 2Bamperi; vladovni (državni) grb ; gpmaBHbiH rp6'b; državni grb. = 3ft>eith CBe3aH’b Ha HajieljHHUKO cjib^oBaHb ; ■'Iti natvezen na vrsto nahrbtnik prepisov. ' tOetfe ; redom, čredom; uo pe^y, 'ipegoivrB; po vrsti. et tte Strbeit rettjetitceife toerrtdjten ; redom' kakav posao opravljati; PegoMT. KaiiaBa, nocao oupaB.m rH; opravljati delo po vrsti, eden ~a drugim. ein j cist; hhct% ; čist. ^ttttež ©ett)id)t; vagabezdare; Bara 6e3i> ^ape; čista teža , teža brez tare. ~~~ (ungef^miicft); prost, g6 ; lipocTB, ro; prost. "" baž gactum tein o^ne ©tnmettgung etner ©efe|fteHe erjaljlen; pripo- Mjedati golu učinjenicu nenavodeci riječi zakona; upunoB-fegarH roay yBHHbHHny HeHaBogehn piiifi 3aKOHa; dogodek povedati pro¬ sto, ne vpletaje vmes besed postave. (lautet); pravi; npaBbift; pravi, čisti. ' bte reine SOBa^r^ett aučfagen; izpovijedati pravu istinu ; H3uoBi>^aTH "panv HCTHHy ; povedati čisto resnico. Mncrtrag ; cisti dohodak ; uhctsih goxo,gaKi; čisti dohodek. Mttertragšberedmung ; izračunanje cista dohodka; H3paayHaH'b mh- CTa /i l oxoyKa; preračun čistih dohodkov. ^Mittgeit, ftdj ton SSetbfli^t; oprati se, opravdati se od sumlje; onpaTH c e 041 nogoapeHfl; opravičiti se, očistiti se sumnje. ^Mtttguttg (tjjurtftcttuttg); opravdanje; onpaB^aHh; opravičenje, očičenje. f. ©ntlaftung. ^Mnigung# = ©ib ; opravdna prisega, zakletva; onpap^Ha npncera aaKjieTBa; očistna prisega. 426 tReinltcijleit. 3lciu!td)Jeit; č istoea ; un ct oha ; čednost, snaga , snažnost. — ber ©affett; čistoča ulica; uacroha yjiHna; snažnost ulic. 3lcinli<^BcttS=*Poltjet; redarstvo za čistoču; pe/jape/rao 3a uHCToh)’ policija za snago. Slcife ; put, potovanje; njTt, nyTOBaHk; pot, potovanje, 9lcife=; putni; nyrHMii; potni. — = 9lpotljefe; putna ljekarnica ; nyTHa jihiiapHHna, anoTefia ; po t1ltl lekarnica. — = 3Miiten, =©ebu^r, =©elb ; poputnina; noriyTHHHa; potnina- ^ — = ©epacfe; putna prtljaga; nyTHa npiviara; reči, roba, c popotnih. — = ^oftett; putni troškovi; nyTHH TpouiKOBH; potni stroški. — = ; putni list, potno pismo, putovnica; nyTHMH jiHeri,, iihcmo, njTOBHHiia; potni list. ■— = Utfurtbe; putna isprava; nyTHa ncnpaBa; potno pismo- — = SSorfctjufi; predajam za put; npe^yaMi> 3 a nyTr>; naprejrto V čilo za pot. ^ — 3>entcmben ettten £Retfet>orfc(juft gebett; predujmiti kome novce z a P 1 ^aTH KOMe Hanpe^i* HOBne 3a nyT r B ; naprej dati plačilo za p°^‘ _ Stciten, tmtiorficfjttgež, fdmelleČ; nesmotreno , brzo jahanje, jaš e,1 J e ’ jezdenje; HecMOTpeHo, 6pso HxaH'b, Hineirk, e3/;eH r b; neprcvid^ 0 ’ naglo jezdarjenje, jahanje. SUci^ctt, bte Splete ; dražiti životinje; flpaatHTH SKHBOTHHk; dretah suvati živali. Slclation (Slnjetpe); prijava; iipinBa; naznanilo. — (©ericbt) ; izvješče; H3BkcTie; poročilo, razložba. — (Sejte^uttg) ; odnošenje ; o,i,HOiiie(it,; razmera, nanašanje. Siclatitte ©ttmmenme^r^eit; večina glasova u obče, odnosna; Beh l1tl ‘ r.iacona y o6urre, o^Hocna; ozirna večina glasov. — sperfonett bte rtac^t benjetitgen, ioelčflje bte abjolute ffifieljrljett erlanfl tc *' bte relatts metffen ©tttrtmen fiir ftd) fyaben ; osobe, koje imajo « najviše glasova poslije onih, koji su nadpolovičnu večino održabi ocoče, koo HMaro y očiUTe HaftBHiue rjiacoaa nečak o hm, k° h c \ Ha/;nojOBn i iHy BehHHy oflpHtajiH ; osebe, ki so za tistimi, k fe ' t imajo nadpolovično večino , sploh ob .oziroma največ glasov dobd e SJicIigioit ; vjerozakon; BkpoaaKOHT,; vera, verstvo. — (©Ictube) ; vjera ; B-bpa ; vera. SleligiottS:; vjerozakonski; B'bpo3aKOHCKift ; verski. — = SSeJenrtttltp ; vjeroizpovijedanje ; Bl5poH3noBk/\aH’b ; vera. — = ©tenft ; vjerozakonska služba ; Btpo 3 aKOHCKa cayjK6a ; vetsl !ttg = $otib ; vjerozakonska zaklada ; B'kpo3anoHCKa 3anjiaga , B tpo3aKOHCKifi ; verski zalog. ' §tetl)ett; sloboda vjeroizpovijedanja; cjto6o/ta BbpoHanoBigaHH; sloboda vere. = ©ettoffe; jednovjerac ; e^HOBbpaqT) ; sovernik. = @e|ettfc^aft; vjerozakonsko društvo; Bbpo3aKOHC.no gpyiKTBO ; versko družico, občestvo. "" = ^tteg; vjerozakonski rat; Btpo3aKOHCKiH paTB; verska vojna, vojska za vero. ' Sietnuttg; vjerozakonsko mnijenje; Bbpo3anoHCKO MHlkHie ; versko ^enenje. ' ^Cirtet ; vjerozakonsko stranka ; Bkpo3anoHCKa CTpaHKa ; verska stranka. = *Secte; razkolništvo ; pa3KO.iHHUTBo; krivoverstvo, verska sekta. " ~ ©bdltung ; vjerozakonski razdor; Bkpo3aKOHCKiH pas^opi; ver¬ ski razdor , razprtija. " = ®torung ; vjerozakonsko smetanje ; Bipo3aKOHc,KO CMeTaiffe; motenje vere. z Uebung ; bogosluženje ; 6orocjiyjKeHi ; bogoslužje. ~~~ (=6etemonte); vjerozakonski obred; Bbpo3aKOHCKiii o6pe^Tb; ver¬ ski obred. (=(Sultuž); bogoštovanje ; čorouecrie, 6orouiTOBaH , b; bogočastje. s Untem^t ; vjerozakonsko poueavanje, —a nastava; Btpo3aKOHCKO noy*taBanb, — a HacraBa ; poduk v veri. ~~~ = SSeranberung; izmjena vjerozakoua; H 3 MtHa Bkpo3aKOHa ; pre¬ mena vere. = SSerroanbter, f. ©enoffe. - SOSeifer (bet bett ^fraeltten) ; vjerozakonski učitelj; B'fepo3anoHCKiH ^BHTejib ; verski učitel. = 3tt5ttrtg; vjerozakonsko prisilje ; BbposaitOHCKO npHCtuie; sila, siljenje zastran vere, — versko prisilje. pobožnost ; noSoaiHOCTb ; pobožnost. ^tuiren, etroaž tm ©elbe; odkupiti što za novce; o/tKynnTH uito 3a Homte; zameniti, premeniti v dnarje. ^ c fuittonS=; odkupni; o t tityiinMH; zamenitni. ' = CPretž; odkupna cijena; ogKynHa irbHa; zamenitna cena. ^~=SSertrag; odkupna pogodba; ogitymia noro^ča; zamenitna pogodba. [menice. ^etnittent etttež SBedjfelž ; poslataj ; nocjiaTaii; prvoimnik, poslanec s ^iemittiren, etnert SBecbfet; poslati mjenicu; nocjiarH MkHHLjy; po¬ slati menico. 428 Diemitirung. Stcmttirimg; poslan je mjenice ; nocjianb Mhiinue; poslanje. 9lcmontc=*Pferb; doknadni vojuički konj ; ^OKHa^in.iH Boannuiuh K °" ’ dopolnilni konj. Sfemontivung ; nabavljanje doknadnili vojnickih konja; na 6 aB.iaH'k A° KHa^Hbi bohhh 4 kjE 1 kohh; dopolnovanje števila vojaških konj- 9lem0ntiruttgž = (Sommtffion ; povjerenstvo za nabavljanje doku*« vojnickih konja; KOMvmccia aa uadan.uJHk /Uiiiiia^nu bohhh ,|H1 kohh; komisija za dopolnovunje vojaških konj. SHemuneration; nagrada; iiarpaga: plavilo. 9tetnunmren ; nagraditi; Harpagvmi ; plavati. 9 tenegat; odpadnik, odmetnik; ogiiagHHKt, o^MeTmiK' 1 ) ; odpadnik • 9lcniten$; opor; onopi.; upor, protivljenje. ^tcnouation (iteue 3BafyI ), 5 . 33. bei' 3 wnftborfte|cr ; obnova, Iia P 1 čekovnih starješina; o 6 nona, n. np. nexoBHbi CTapbuiMHa; obno l(l ’ n. pr. cehovih predstojnikov. Sfcnte ; prihod; upnxo/vi>; prihodek , dohodek. 9žettt=; prihodni; npHXOAHE>m ; za prihodke. — = 2tmt; prihodarstvo; upnxogapcTBo; prihodnja. — = dmtltd)e žBiicher ; prihodarstvene knjige ; n p nx o g apc tb eH e k H b H fe ’ prihodnijske bukve. V { ° 1 — = §orbetung; prihodno iskanje ; upHxogno HCK 8 H't; tirjavap rl ' 1 — = SJietftev; prihodar; iipHxogap'b ; prihodar. — = Sftedjnurig; prihodni račun; iipnxogm.iH paujm,; račun prihodi 101 Slentcn = Stnftnlt ; prihodni zavod; iipiivogHbin aaBogb; prihodi naprava. — = (Sajntnf, f. 8 et 6 rente. — = ®otation; obskrba s prihocima ; CHaSgeirb ca, upHxognwvia; %I 1 osnova, načrt preuredjenja. Jfcorgnnifiren; preurediti; upeypegnTH, npeycTponTH; preuredit 1 - šjffeovgamfttmtg, f. Sfteotgantfatton. 9lepac; razdelni izkaz. ^Itiffel; ključ, pravilo za razdjeljenje ; KJitout 3a pa3/yLibHBaiik; za razdelitev. ^ c t>crtoctuni} potražnik; periepTopiii; iskavnik. c VliP 5 odgovor tnžioca; pen-inna, o^roBopa. TysKHTejiH ; protiod- t/ovor , replika. § r t)ten ber Jftepltf; rokovi za odgovor tužioca; pokobh 3a pen.iHKj ; r °hi za repliko. ^Ptnjentrtitt; zastopnik: 3acTynHnin. ; namestovavec, predstavnik. c Ptafentait$ (obj.) ; zastopstvo; 3acTyncTBO ; namestovanje. (fit&jecttp) ; zastupništvo ; aacTjiiHHTrno ; namestovavstvo. ®emeftibe=9iepr&fentan5, f. oben. [stovanje. ^ c Vtafcjttatioit; zastopanje, zastnp ; 3acTynaH’k, 3acTyni.; name- e bl*dfetttrtti»C SSerfajfuiifl; zastupni ustav; 3acTynni.iH ycTairn; ^ re presentativna ustava. c £tfifentiren$ zastopati koga; 3acTynaTH Kora ; namestovati koga. ^Ptcffalien aužlibett; uživati pravo odplate, odmjene; ya>HiiaTH ^ 1 'pano o^ruare, opiu-hiie po služiti se odplačne pravice, odmene. j c bfcffto ; zaustavni; 3aycTaBHbiii; odvratni, represivni. c Prcfftt)=(gefe|; zaustavni zakon; 3aycTaBHbiii aaiioirb; represivna, odvratna postava. ^ c Ptobircn, f. betmevfen. ‘ C( lUirircn, ^ematiben; zaiskali koga za što, tražiti koga natrag, J ztraživati koga; 3aHcnaTH Kora 3a ihto, rpamuTH nora HaTpan., H3 'rpajKHBaTH Kora; poprositi koga česa, kuj, za kaj. ; zaiskati što od koga, tražiti što natrag, nabavljati što s, lom, iztraživati što; aancisaTH ihto o^t. Kora, TpassHTH uito Ha- 'rpanb, Ha6aB^aTH iiito chjiomi., H 3TpaiKHBaTH ihto ; prositi kaj °d koga. • potrebovine; no'rpe6oBHHe ; potrebšine. = 3Sertr>aIter; upravnik od potrebovina; ynpaBHHKT. 041. norpe6o- BhhS; oskrbnik. ' c< lUifftioit; iskanje, iztraživanjc , traženje , iskanje nalrag, silovna n abava; HCKaHb , H3 r rpajKHBaHk, TpameHi, HcaaHh HaTpan., Ha- c M.iHa Hačana; zaprošnja. 430 9fequijition8* 0icquifitioitSS=@^)re!£)en; iskanica; HCKaHapa; zaprosno pismo- Sicfctipt; naredbenica; pecKpnnTT>; odpis. 9iefer»(lt, f. SSorbeljatt; priuzdržaj ; 3agpiKKa, sagpmaH; pridržek- 9tefcr»at= ; priuzdržni; 3agpniHbift; pridržni. — = iJJuttct in ber SReiijttuttg; priuzdržna točka u računu; 3 agpwHaTO l iK a y pa'[)fiy ; pridrzni členek v računu. 9lcfcct>otion§ = nemočni vojnik sa priuzdržaj era; sa/tp* 1 * 6111 HeMohHtiH bohhhki; invalid s pridržkom. 9tefett>e, mtlttavufcfje; pričuvak (pričuvna vojska); ripH^naKt, P e3e P na, npHiyBHa BOHCua; nastopivna vojska, zaloga vojakov.. — = ©elbet ; pričuvni novci; npn l iyBHH hobijm ; založni dnarji- — s $lannfd)aft, ^tuppett ; pričuvna momčad , vojska ; npi«y Blia MOMiagb, Boitcua ; moštvo, čete nastopivne vojske. 9lefiben$=@tabt; stolni grad ; ctojihmh rpagi; stolno mesto. 9feftgniren (im State), f. tttebetlegem 9iefolutt0it ; riješenje; planeul;; razsodek , sklep. 9Ief0lt>itreit; riješiti; pbuiHTH; razsoditi kaj, skleniti kaj zastran čes a ' 9lefpecti»e, f. begte^ungSmetfe. 9iefpecttage ; dani od oduhe, od počeka; gaHH ogt ogyxe, noueKH* 1 g uh h ; prizanesni dnevi, dnevi počeka. 9f efptcictit ; obzirnik; o63wpHHKT. ; nadglednik. 9lefforttren (unter etne 33ei)otbe geljbten); spadati pod kakvu oblast cnagaTH nogt KaKBy očjiacim; spadati, iti pod kako oblastni] 0 - 9left; ostatak; ocTaTaKi.; ostanek. — S^edijtumgSsSfteff; računski ostatak ; pa'iyHCniH ocraTaKis ; racuns ostanek, ostanek na računu. — = 3apiungž=9{eft ; izplatni ostatak; n3iuiaTHbra ocTaTaim; nep^ a čano, ostanek na dolgu. [na in erl ^ — ©c()uttuttgž=£fteff; ostatak od mjere; ocTaTant ogt Mkpe; ostan 9icft=3ettel im Stufforberungžproceffe; pismo o ostatku u zazovnoj p ar niči; iihcmo o ocraTKy y 3a30BH0H napH(ugu ; list od ostanka P r pozovni tožbi. 9leftituiren; povratiti; nOBpaTHTH; povrniti, nazaj dati. ^ — in integrum ; povratiti u prvašnje stanje; nonpaTHTH y iipei) aI, ‘ era uk ; postaviti v poprejšni stan. 9 ieftttuti 0 tt gegen eine ^aUfrtft; povrata na propadni rok ; noBp afa ’ nonpahaft Ha nponagHbiii poKB ; postavljenje v poprejšni si arl glede na zapadni rok. — ob noviter reperta; povrata radi snova nagjenih dokaza; noBp afa pagu CHOBa Haljeiibi gonasa; postavljenje v poprejšni stan zav°[l () dokazov na novo najdenih. £f}e|1ttution* 431 es titution ob terminum lapsum; povrata radi prošloga roka; no- B P ara pa^n npoimora pot; a; postavljenje v poprej sni stan zastran P re teklega roka. toe 3fu fdjledjter SSertretung; povrata radi losa zastupanja; noBpa- ra P a A« jiouia , pi>aBa 3acTynaH«; postavljenje v poprejšni ' Sfan Zav oljo slabega namestovanja. proistok, plod; ripoH3TOK'b, iuo^Tj, pe3yjrraT r b; nusle- d e k, izid. Unterfudjung ; plod iztraživanja; njio/v& H3Tpa»iHBaHfl; nasle- dek, izid preiskave. c *ttionS=9ied)t; priuzdržno pravo; 3agpsKH0 npaso; zadržna pravica. ^^felfeittgež ; zamjenito, uzajemno, priuzdržno pravo; 3aivrbHHTO, J' 3a HMHo 3a4paiHo npaBO; vzajemna pravica do zadrževanja. et °cfion, f. SBteber&ergeltung; odplata, odmjena; ogiuiaTa, o^vikHa; °dplačilo, odmena. c °Wt=; povratni; noBparHbift; nazajni. ■ 3iecfytutng ; povratni račun ; noBpaTHbm pauyHi>; nazajni račun. ■Steceptffe; povratna primka; peperiHCCb noBparHbi&; nazajna Primica. ®>edife[, f. gtuctoecf^fel; uzmjenica; y3M l;iiHi_;a; nazajna, odtne- n ivna menica. etD «rnircn , ben SSedifel; povratiti mjenicu; noBpaiHTH M'knHny; Vr niti menico. f. Sffiieberlauf. Cltc > kajanje ; Kantih; kes, kesanje. einer Slljat auž žfteue abfteljen; pokajavši se odustati od kakova djela ; noKaHBuiH ce ogycTaxn o/;?. KanoBa ; skesavši se, % fe saje se od djanja odstopiti. [stopnina. ^»gclb; odustanica (pišmanluk); ogycTaTHHHa, nHiuMaHjiyKX,; od- ct,e t6; uzpisje; penepcb; protipis. (a!ž ©djrift); odmjenka; og\ikiiKa; odmenivni spis. CalS $atlblung); odmjena; ogiubHa; odmena. "" antcenben ; odmijeniti; ogMkuHTH; odmeniti, poslužiti se odmene. ^ c t>erfion etnež aSenciefenen, f- SRucf6e^r. 'aletierftten, ftdj; dati od sebe uzpisje; hath o^t, ce6e peBepei,; dati °d sebe protispis. ^ c fcibettt; preglednik; nperjiegajiaui.; preglednik računov, pr o s- n ik dosoje. ^Cbibiren (butdjfeljen) ; pregledati; nperjiegarn ; pregledati. (Me meotfton etgmfen); utebi se preglednom sudu; y rehH ce upe- r -ie ( i,i(OMy cygy; prositi za dosojo. 432 SJlrtuer. Slctticr (ŠSepf); okrug; OKpyrb; okraj , okoliše. — (§orft=33ejtrf) ; lugarija, šumarija; uijMapifl, jiyrapia, iuyMapcKifl> .ivrapcKift onpyri; gojzdnarsko okoliše. — = §orfier; nadglednik od lugarije, šumarije; nag3opHHKi>, Ha^rjeA' HHKt ogi tujMapie, .iyrapie ; logar , gojzdnar. 9lct»ifton ($urdjfidjt) ; prijegled; uperjie^ ; pregled. — bet ©efe$e, bet 9ie$nungen; prijegled zakona, računa; nperJied’ 6 3aKOH§, paajHa; pregled, postav, računov. — (©etufimg jut britten Snjianj); pozov na pregledni sud; nosoB* Ha nperjiegHMH cy,vfj; prošnja za dosojo, pozov na najvišjo sodnij 0 ' 3lctnftoit3=21mt ; pregledni ured; nper.iegiiuH ype,t/b ; pregledni ured- — = pregledni sud ; nperjtegHbiH cyg , B; dosodnija. — =©ad)e; stvar za pregledni sud; CTBapi, 3a uperjiegHbiH cyg'& i zfl dosotnijo , ob. za dosojo namenjena stvar. [pregled' — (35urdjftdjtž=); stvar za prijegled ; CTBapb 3a nper.iegT.; reč Zl1 — = ©cfjrtft; pismo na pregledni sud; uhcmo Ha uperaeAHbift cyA' 1 ” dosojni spis. — s 3 U S 5 pozivanje na pregledni sud ; noaHnairk na iiper-iegUM 1 * cyAt; prošenje za dosojo. Slltcbcr; vlastnik lagje, broda; co6cTBeHHK r b jiai;e, 6poga; lastnih ladje , broda. Sl^cbcrcirSettrag (©djipttertrag); lagjarska, brodarska pogodba; - ,a ' ijapcisa, 6po,tapeha norogda; dogovor lastnikov ladij , ladjar sb° druztvo. 9tid)tCtt (entfdjetben) ; saditi, osuditi; cygn r rn ; soditi , razsoditi■ (tnoljtn toenben); obratiti, opraviti, namjeniti; otlparHni; obrnith nameriti kam,. — bte ciuf etn Sieibredjen gertc^tete 9lbjt; sodnik. l <4tctj* sudacki, sudijski; cvgiiicBiii, cj^a^Kift; sodniški, sodni. = 2(mt; sudacki ured, sudaštvo, sudijstvo; cj^auKift ype^i., cy/;a t i- r,i ° i ured sodnika , sodništvo. ~~~ = Nitrit in ©treitfadjett; sudacki ured U parničkim poslovilna; cj^au- K1 ft ype A r 5 y napiiHOKHMi. uoc.ioiiiiMa; sodni ured, sodništvo v Pravdnih, prepirnih rečeh. "" flbelitfjeS SfUdjteramt, 01tdjteramt aujšer ©tmtfadjen; izvanparnički sudacki ured; H3BaHiiapHH4KiH cy/; , b , ype ( ^ r B; sodništvo zunej Pravd. = Sltntžbecret; sudacka odlucnica; ey/;iiieKiH genpeTTb ; dekret za s odni ured, sodništvo. = Stmtžbtenft; sudacka služba; cy/;iiicKa cayjuda; sodniška služba. Slmtžperfonale; sudacko osoblje; cy/;iftcKo oco6.ik; sodniško osebje, osebje sodnikov. [mesto. ~~~ = Simtepoften; sudacko mjesto; cvgiiicKO Micro; sodniška služba, = Slmtžprufung; izpit za sudacku službu; hsiiuti 3a cy^aui;y cjiym- ; preskušnja za sodništvo. ~~~ - ; vježbanje za sudacku službu; BkutSani 3a cy/;iucKy c -iya;6y; vaja, praktika za sodništvo. "" = Sottegium; zbor sudaca, suceva, sudija; cdopi. cygia, cy^i^eBa; zbor sodnikov. "" -^Jerfonale; sudacko osoblje; cy/;iHCKO ocooak; osebje sodnikov. "" = ©ptltcf); sudacka izreka; cyAiiiciia H3peita ; izrek, razsodek s odnika. "" = ©telte; sudacka služba ; cy/;iHCKa cjiyai6a ; sodniška služba. - (Stellbertreter; sudacki zastupilik; cyAMCKift 3acTynHHKi> ; sodni¬ kov namestnik. r~ = ( StuI)l; sudacka stolica ; cyAi&CKa CToaupa; sodišč, sodni stol. •ifljtcrlict); sudacki; cj^iiicKiii, cy ( ;a'iKiii ; sodniški. "" tt^terltdje gunction; sudacko službovanje; c\/i,iHCKO, cjgaiKO c.iya;- SoBaHt; sodniško opravilo. "" tidjtetltcljež Sttbtbtbuum; sudacka osoba; cy/\mcna, cyAaiKa ocoda; sodniška oseba. ‘Htig (ed)t) ; pravi; iipaBbm; pravi, pristni. (betiOrbnung gemafj); U l-edu; y pe^y; v redu. "" (feljletfm); izpravni; HcnpaBHbiii; pravi, natančni. "" tidjtige aibfc^rift; izpravni prijepis; HcnpaBHbiii upeniics ; prav narejeni, natančni prepis. ^Htigbcfunb ; nalaz da je što u redu ; Hajuurb e uito y pefly; Priznanje, daje kaj prav. 28 434 Sfltdjtigjteltetr. SlicfjtigjicUen (Detbeffetn); popraviti; rionpaBHTH ; popraviti■ — (fregletdjett); izravnati; HopannaTH ; izravnati, ugotoviti. Stičbttgfett bet gotbetUltg ; pravnost iskanja ; hcthhoctb , H3rip aB ' hoctb HCKaHfl ; pravont tirjave. 9lid>taipia§, =@tatte ; gubilište; ry6iuHim’e; gubiliše, morise. Siid)tfct)mir; pravae ; npaBaivs; pravilo. — Bientcmbett ettnaž jut IRtdjtfdjnur geben; dati kome što za prava« » y G /j ^ara KOMe ihto 3a npanaiVB; dati komu kaj za pravilo, vesa mu je držati. — JUt ŽRtdjtf(fynur btenen; biti pravcem, služiti za pravae; 6 mth np aB u.eMii, cjiyaiHTH 3a npaBann., biti (za) pravilo. — btejj joII ^ebetmann jut Uli^tfcjjnut btenen; to ima biti pravcem s va ' komu, to ima služiti svakomu za pravae; to mvia 6 mth npaBite«*® CBaKOMy, to H»ia cjiya;HTH cBauoMy aa npaBaipb; to bodi ko> nU (za) pravilo. 9Ii#tung bet SSBaatenberfenbung, f. ^nftrabtrung. 3Iict>, f, glur. 9linteffc ; poslatak (mjenice mjesto novaca); nocjaTaitT. (vikHUite M cto HOBana); rimesa, poslatev menice v plačilo. — etnen 3BcdjfeI atž 9ttme[fe erljalten; dobiti mjenicu mjesto novaca > /\o6hth MknHqy Micro Honaqa; dobiti menico namesti plačilu■ 9ltftco ; na sreču; Ha cpehy; na srečo, na dobiček ali zgubo. — auf SemcmbS Sitftco ; na čiju sreeu; na urno cpehy; na koga d°b l ček ali zgubo. Stittcr ; vitez; BHTeat; vitez. 9titter= ; (što se tiče vitezova), vitezovski; (ihto ce THue BHTe30naj> BHTe 30 BCKili; vitezki. [ akademij a - — = 2IEabemie; vitezovsko veleučilišle ; BiiTe30BCKa ana^eMia; vitvzk a — = ©ut ; vitezovsko dobro ; bhtc 30 bcko /;o6po ; vitezko posestvo■ — = željen; vitezovski feud ; BHTe30BciUH «ey#&; vitezki fevd. — ; ©tanb; vitezovski stalež; BHTe30BCKift CTajiemt; viteztvo, vl težki stan. Stfittcrlict) ; viteški ; BHTeiKKH ; vitezki. SJlitterfdjaft ; vitezovstvo ; bht 630 bctbo; vitezstvo. 9ltttgelb» Djjojt*; poštarska jezdovina ; nourrapciia e 3 ^ 0 BHHa; poštod jezdnina. SUituš ; obred ; očpegi ; obred. 9lot»ot; robota, tlaka; počoTa, Tjiaisa; rabota, tlaka. Slobot*; što se robote, tlake tiče ; ihto ce po6oi’e, TJiane THie ; & a — =St6Iofung; odkup robote, tlake; ogKynT. počore, T.iaKe; od^ ll P tlake. 9io6ot< 435 ^°bot * ©elbet; robotnina, tlakovina; podoTHHHa, TJiaKOBHHa; ra- botni dnarji. = SeljeU; robotni, tlakovni feud; po6oTHi»iii, T-iaiiOBHHH ; konjski somenj. ^»tte (ŠBanbe) ; četa; i iera; četa, trop. ^Gtteit, rottiren ftcfj; sakupljati, družiti se; caKynjia r rH ce, dpyaiHTH ce; skupijati se, zbirati se v trope. ^Dttinmg; sakupljanje, druženje; caKyn.innt, gpy;Kenk; skupljanje. ^otulug tet Stcten; savoj spisa; casoft cnnca; zavoj spisov. Pouličen; obtičati, okolovati; oČTHuarH, OKOJiOBaTH; teči, iti, okolovati. ^tubrtf (ettte ©palte); stupac ; py6pHKa; predelek. (Sftubtum) etnet ©djttft (Ueberf^rtft, Site!); naglavje; Harjia B ie; rubrika, naglavje. ^Ubtifentccfmung; stupčevni račun; py6pHiHHH paiyHi,; predelni račun. ^fudjbat; »etben; doči na glas, raznjeti se; /;ofcH Ha r^act; raznesti se, glas se raznese, razglasiti se. *— mad)en; dati na glas ; d ar h Ha r.iaco; razglasiti, zagnati glas. ^Ucf ; natrag; nar p ari.; nazaj. ^ucfanfaH bet ©tbfdjaft (an ben ©tblaffet) ; ošašec nasljedstva ; oma- CTie nac.vbdGTna ; nazajni pripad dedine. ^ucfblid? ; obzir; o63Hpi>; ozir. ^urfcmpfattg einež SSorfc^uffeg; primanje povraeenoga predujma; npHMarrt noBpaheHora npegyHMa ; prejetje vrnjenega predplačila. StucEertng bet Picige; povrata tužbe; noBpaTa Tym6e; zavrnjenje tožbe. ^tučEetfa^ etnež SSettagež; povrata kakvih novaca; noBpaTa naKOBU HOBau,a; povračilo kakih dnarjev. 28 * 436 Otitderfajstedjt. 9tud?etfa^tcdjt ; pravo na povratu naknade; upano Ha noBpary Ha KHa/^e; •pravica do povračila. 3?ucffalt junt SSet6ted)en ; povratak « zločinstvo ; noBpaTain. y 3 *° uhhctbo; pomnjenje k hudodelstvu, ponovljenje hudodelstva- SJJiicfgattgtg toetben; razvrcise; pa3BphH ce; razdreti se. — bet ibauf tmtrbe ritcfgangtg; razvrgla se kupnja; pa 3 Bpoa ce KynHfl 5 kup se je razdrl, — seje naredil razkup. SUucEfauf (Sffitebetfauf) ; nazadna kupnja; nasagna KynHa; nazajnikap- 9Iu; vrnitvi — itn tet Otucffcfjlujj bež (Sommuntcatž; vracajuci, šiljuci nazad priobčeno pismo; spahaiohH, uiHmobH Haaag-B npiodurreHo nncMo; vrniva priloge. SUucffettc; naličje; na.muie; naličje, narobna stran. Siucfftdjt neumen auf ettoaž, f. betMftdjttgen; imati obzir na što; n* 18 th o63wptb Ha ihto ; gledati, misliti na kaj. — oljne StMjtcfjt auf^etfonen, auf @eftl)enfe; bez obzira na osobe, na poklone ; 6e3T. o63i>ipa Ha oco6e, Ha gapose ; ne glede na os«b e i na darila. \lika vredni- 9lucfftdjtžt»urbig j vrijedan obzira; n pegami. 0631.1 pa ; ozira, pona s — rMjtdjtŽtoittbige Umftanbe; okolnosti vrijedne obzira; oko.ihocT* 1 npegne odsi.ipa; pomislika vredne okolnosti. 9lucffprac1)e neumen obet ^ftegcn mtt ^entanben; dogovarati se s kn n o čemu; goroBaparn ce ca khmt. o u e:\iy ; pogovarjati se s kom- 9lu(fftmtb ; ostatak ; ocTaraKt; zastanek. — etnet ^aljlung j neizplatak; HeH3n.iaTaK r f>; zaostanje plačila.' — einež steftež; nedoplatak; HegoiuaTain.; na dolg(uj ostalo, ne< ^° plačano. SJIucfftoitbc bon §fmtžgef(f)aften; ostatak uredovnih poslova; ocTaTon' 1 ’ vpegoBHti noc.iona; zasianld uredskih opravil. [ostank° v Sludfftanbš = Služloetž; izkaz o ostatku; nauasT. o ocTaTKy; i^ ap 9 {ucEftnnbtg; ostavši; ocTaBinn; zastali, ostali. — tucfftdnbtget ©el)alt; ostavša plata; ocTaBiua ruara; zastala, 1ie potegnjena plača. StiictjMnbige. 437 ftattbtgc j ostavše kamate; ocraBiue KaMaTe; na dolg (u) ostale, zastale obresti. ^učEtritt bon einet Ueberetnfnnft ; odstup od dogovora; oACTym> o At doroBopa; odstop od dogovora. ; prodaja natrag ; npo,;aa iiarpart; nazajna prodaja. ^tucfttcrrcclmung; račun druge stranke; paujHt flpyre CTpaHKe; protiračun. ^■nčEttJecfifcl; uzmjenica ; y3M’bHHna; nazajna menica. ^ucfttJirfen ; s nova na što djelovati; c% nosa Ha uito fltftcTBOBaTH ; protiučinkovati. ^ucfttrirEung aužu6en auf ettoaS, f. rtttfrotrfen. ^McEjafilen (abja^len) ; povratiti novce; noBpaTHTH HOBue; nazaj plačati, vrniti dnarje. bon 93orfd)uffen ; povrata uzajmljenih novaca; noBpaTHTH jaaHM.ikne HOBije ; vrnjenje, povraček naprej plačanega. ®*»f, Itterartfd^jer ; književni glas ; KHSHffiCBHhiii mact; glas, ime v pismenstvu. ' 08 C tuf) ; zvanje ; 3 BaHk ; poklic. [poklicu zadostiti. ~~~~ betn 0tufe golge leiften; zvanju zadovoljiti; 3Bamo 3a£0B0Jii»nTH; ~~~ (©tnlabung) ; poziv; no3HBi>; poklic , povabilo. ben žftuf ju etn er @tette annefjmen; primiti poziv na službu; npn- mhth no 3 HBt Ha cay;ii6y; vzeti poklic na kako službo. [imena. ^Ufett, bte 9lamen; vikati imena; bhkuth HMena ; klicati po imenih, Semanb bet Slanten; zvati koga poimence; 3B3th Kora uomueHite ; poklicati koga po imenu. (Rabelj; ukor; yKop’b ; graja. ~~~ (@trafe) ; kazan; jta3Hb; kazen. ^uke ; pokoj; iiokoh; pokoj. ~~~ (Srteben); mir; MHpi>; mir. ■— (St^olung); počivanje, počinak , odmor; nouHBaHk, no-iiiHaKt, ey\iop'b ; počitek , počivanje. \ na plača. s ^uf)e=@e()alt; počivnička plata; noiHBHHHiia li-iava; pokojnina, počit- (Spenfton); izslužnička plata; H3Cjiyauinmett, ftd) etnež Sftedjtež; hvaliti se kakvim pravom; XBa^nTH cena«- BHM r n npanosrh ; hvaliti se s kako pravico ; on sc baha, da d ,ia kako pravico. Slunbfdjmbcit; okruznica; OKpy;KHHija; okolnica. Sffuffinifdj; rusinski; pyccnncKiH ; rusinski. Sliiften, ftdj Jtim gefbjug ; spremati se na boj, oboružavati se; cripe' MaTH ce Ha 6oh, o6opy)naBaTH ce ; napravljati, ravnati se na boj > na vojsko. SJlufticalc; kmetski; KiueTCKH; kmečki. 9luftical = Stobot; kmetska robota, tlaka; KMeTCKa po6oxa, TJiaKa; kmetovska tlaka. Stiiftung; oboruzavanje; o6opyaiaBaHb; orozenje, ravnanje na boj- 9luftuttg$ = Stiicfe; oružje, vojna sprava; opyasie, BOHHa cnpaB® ? orožje. 9lutJjett=Sftetcf)e; šibanje; liiHdaHt; šibe. — ^etttanb mit Stut^en jitdjtigen; kazniti koga šibanjem; na3HHTH Kor® HiHČaHkan.; strahovati koga s šibo (tepsti ga s šibo). Slut&entfd), f. tuffinifdj. SaatsšBeftellmtg; sijanje, sjedba; ctirai, etTBa; setev. — jut 3eit bet Scmt; za sjedbe; 3a ckTBe; o setvi. Saatenftattb; stanje usjeva ; CTanb yd;Ba; stan setve. Sabbatljtag; subotni dan ; cy6oTHMH ^ami; sobota. Sadje ; stvar; cTBapt; reč, stvar. — (Stteitfacfje); parnica, pravda; naprnuja, npaB^a; pravda. Sadj= j sto se tiče stvari, parnice; ihto ce rane CTBapu, napHHW e ’ rečni, pravdni. — s fatttg toerbett, im ^tocejj; izgubiti parnicu, pravdu; n3ry6 0Tl1 napHH4y, npaB^y ; zgubiti pravdo. — * fatttge ^Jartei; nadvladana stranka; Ha^a^aHa CTpapKa; sif an ’ ki je pravdo zgubila. — 5 gcmdp ; shodne stvari; cxoflHe CTBapu; reči primerno. — = ©enoffe; učestnik, dijonik stvari; yuacTHHKT> CTBapn ; delezn 1 — s^etmet; vjeitak; Bkurrairb; zvedenec. 439 ® a< *j * vještina u čemu; nbuiTHua y ueMj ; zvedenost. ~~~ - -^ttnbiget; vještak; Bkiirrairb; zvedenec. = Sage; stanje stvari; crank CTBapu ; stan stvari. ~~~ ' S^egifter ; kazalo stvari; naaa.io CTJiapiii ; kazalo reci. = SSerftdnbtger; vještak ; BkiiiTairb; zvedenec. = SBalter; znstupnik; 3acTynHHKi>; zagovornik, namestovavec. ~j~ C®ePoI(mad)tigter) ; punomočnik; njHOMoliHHKTj ; pooblastenec. 0c t>ett=9tct^t; pravo na stvar; npaBO Ha CTBapb ; pravo do reci. "" bingltcfieg @adjenred)t; stvarno pravo na stvar ; CTBapHO npaBO Ha CTBapt; stvarna pravica do reči. ®t»djfen = 8apb (tn (Stebenburgen); Saška zemlja u Erdelju ; Caena 3eM.ifl y Ep,;e.uo ; Saška dežela v Erdelju. = SSolf; Sasi; Caen; Sasi, Saksonci. ^ a cutarif'attt>rt (etnež ©etjHtcljett); razpopidba; cB'kT0BHHT6a, MHpa- H HT6a; razduhovnjenje. f. ©e^alt. ^fllbiteit; nagoditi; Haro^HTH ; skleniti račun. ~~~~ (bejaljlen); platiti; rmaTHTH; plačati. ® a Ifeirt; nagogjeno, placeno; HaroljeHO, ruaheHo; zravnano, plačano. ®otbo bUebetfdjujj, Steft) ; preostatak ; npeocTaTairb ; prebitek, ostanek. Uti @albo bletbett; ostati još nešto dužan; ocTaTii iouiTB HeniTO d\’iKaH’b; ostati na dolg (uj. (Služgleidjung); nagodba; Haro^6a; izravnanje. bte 9tectmung ift ©albo; račun je nagogjen; pauyHB e naročeni,; račun je sklenjen, izravnan. ~~~ pro Saldo per Saldo; za nagodbu; 3a Haro/;6y; za izravnanje. ®nIbo=3al)hntg; plačanje preostavšega duga; njiahaHk npeocTaBiuera Ayra ; plačanje ostalega dolga. ®alnitec; šalintra, šalitra; ca.iHTpa; solitar. = (Stjeugittig; djelanje šalintre; npoH3Bol)eHt cajiHTpe; pridelo¬ vanje solitarja. —' = SSJtonopol; samoprodaja šalintre; caMonpogaa ca^Hrpe; samo- prodaja solitarja. ~~ ~ = ©ieberei; šalintrarnica, šalitrarnica; cajHTpapHnqa; solitrarnica. ®«lutiren (Pon ©olbatert unb ©cf)iffen) ; dati kome čast ; /tara KOMe necTb; dati čast komu. (butelj ©djuffe); pucati na čast; nyparH Ha ueerb ; streljati na čast. ®alutirutt(j (©IjrenfdjufTO j pneanje na čast; nyitaHie Ha uecTb; streljanje na čast. počastni liitac; ripouecrHbiH XHxaiyb; strel na pozdrav. 440 «a!j. '®alj=2(mt; sol ara ; eo.iapa; solni ured. — = žBeanite; šolar; cojiapt; solni urednik. — = ©efdll; dohoci od soli; goxogqM cojih ; dohodki od soli . — = Monopol; saraoprodaja soli; caivioripogaH cojih; samoprodajasoli- ©aljburg i Solnograd; Co.iHOrpagi,; Solno grad, Salcburg. '^erjogt^um ©aljburg; vojvodovina Solnogradska; bohboaobh 113 CojHorpagcKa; Solnograško vojvodstvo. 0ammlung (bon curftrenbem ©elb alž UnterfKifcung) ; kupljenje, hi¬ ranje; Kjn.vbnb, 6 up a ul;; bera. — (bon anberen ©egenftcinben) ; zbirka; coupna; zbirka. — etne ©ammlung beranjialten (jur Unterjiufcung); kopiti, sakuplj» vati novce ; kjiihth, ca kj ii.u> n b a r rn noBqe ; zbirati dnarje, sklad. ©cfe(=©amm(ung; zbirka zakona ; cČHpna aanoHa; zbirka postav■ ©ammlungb = ©affe; pjeneznica od sakupljenih novaca, zbirna pjeneZ' niča; nbHe3Hnqa ogi caKjruiHH noBaqa, 36npHa nkHe 3 HHqa; dnaf' niča sklada , zbranih dnarjev. — = Ort; kupilište, biralište; KymuHiirre, oHpa.uiniTe; zbirališč- ©anitrit; zdravstvo; 3gpaB.ik, 3gpaBCTB0 ; zdravstvo. ©anitdtb=; zdravstveni; sgpancTBeiibiii; zdravstveni. — * SSertcpt; zdravstveno izvješce; 3/;paBCTBeHo H 3 BtcTie; zdrav¬ stveno poročilo. [stveni ogled’ — =33e|djatt; zdravstveni razgled; agpaBCTBeHMii paar^e^i; zdrav- — - ©orbon ; stega radi zdravja, zdravstvena; Kop^jma paga sAp 3 ®« 13 ’ 3ApaBCTBeHHH ; kordon zastran zdravja. — = SProtofolt; zdravstveni napisnik; 3gpaBCTBem>iH nanucHHKt I zdravstveni zapisnik. — * 9tncEjt($ten anž; iz zdravstvenih obzira; h3te> 3 gpaBCTBeHbi o63Wp 3 ’ iz zdravstvenih ozirov. — = 3Befen; zdravstveni poslovi, zdravstvena stvar; 3 ^paBCTBeHH rl °' caobh, sgpartcrBeHa CTBapt; zdravstvene reči, zadeve. ©nnction (©enepmtgung) ; vladarska potvrda; B.iagapcua noTBpA 3 ’ vladarska potrdba. — bež ©efe&ež; vladarska potvrda zakona; B.iagapcKa riOTBpga 3 aK 0 Ha; vladarsko potrjenje postave. — pragmattfcpe ©anetton; pragmatička sankcia; nparMarHOKa caH«' qia; pragmatična sankcija. ®a£, f. $ppotpef. (<§>ppOtpel:en=); što se tiče nepokretnoga zaloga; uito ce T H H enoKpeTHW 3a.iora ; zastavne bukve. z ©Idubiger; vjerovnik na nepokretan zalog ; BhpoBHHm« Ha He- noKperubiH aaaora. ; knjižni upnik. = stavka od nepokretnoga zaloga; CTaBKa nenonpeTna 3a.iora ; zastavna stavka , vpisek. (Sotbmtng) ; izkanje osnovano na nepokretan zalog; HcnaHh °CHOBaHo Ha HenoKpeTHbiii aa.iorb; knjižna tirjava. fcler, f. .fippotljefarglaubtget. ^ n 8fct)tift ; parnicki spis ; napHuanin cn hcb , pravdni spis. ® n fcuttft (@tatut); ustanova; ycTUHOBa ; ustanovilo, zakonito. ($4te); odredbina ; Tanča; postanek , odločena cena. ~~~ 33tob=, gletf^fa^utig ; odredbina za hljeb (kruh), za meso; TaKca 3a x.vb6b, Meco ; postavek za kruli , meso. ^ ft £uttg$= (tarmafig) ; što se tiče odredbine; ihto ce THue ranče; poslavku primerno. = ©e£>d(f; pekarija pod odredbinom; nenapia no^T. TancoM-b ; pe¬ karija pod postankom. ~~~ = Uebertretutig; prekršaj odredbine; npecTjnani. Tanče; presto¬ pek postavka. ®wntncit mit ettcaž; kasniti, krzmati, dockniti; nacHHTH, ^ouhhth ; 'Muditi s čim, odlašati kaj. mit bet Sejaljlung bet ©teuet; kasniti davanjem poreza; nacHHTH AaBaHhivrb nope3a; muditi, kesniti s plačilom davka. ®«UtniQ; kasan, nemaran ; nacaHT,, HeMapam,; kesni, mudeč. ^tUinfoI; nemar, krzmanje, kasnjenje, docnjenje; HeMapb, nacHtHi, A o 14 h in k ; mujenje, zamuda. ^ttumfalei=3infen; zadocnina; 3a/;o[4HHHa; obresti od. zamude. aumfclig ; kasan, nemaran ; nacaHT., HeMapamt ; mudni, nemarljivi. tt UtttfeItgfcit; nemar, krzmanje, kasnjenje, docnjenje; HeMapb, KacHkub, A°HHhH'b; mudnost, mudljivost, neumrljivost. ^ c onbat; sablazan; caC.iasanb; pohujšanje. ® c «ttbaIo$ ; sablazni; ca6jia3HHBT>; poliujšljiv. "" fcanbalofe ©djtiften unb SStlber; sablazna pisma i sablazne slike; ca6.ia3iia nHCMa h cafi.iasHe cjinne; pohujšljive pisanja in podobe. ^cepter; žezlo, šibika ; me3AO ; zezlo. donja ; .\ohh ; predih, navpični rov rudnika. =©teuer ; donjarina; flOHHpHHa; predihnina. štaben; škoditi , naškoditi , uciniti štetu; uiho^hth, Haumo^HTH, yaHHHTH iuTeTy; škodovati. \kvar. ^^obeit, ©c^abe; škoda, šteta, kvar: runoma, niTeTa, KBapi*; škoda, 442 @djaben. ®djabe n (SSerluff); gubitak; ry6HTaKi>; zguba. — auf ©djaben unb ©etDtnn ; na dobitak i gubitak ; na ^odHTaHt ry6nxaKT>; na dobiček in zgubo. — neumen, leiben, ju (Sdjabcn fommen; štetovati, kvarovati, una _ štetu, kvar; uiTeTOBaTH, hmuth mTeTv, KBapu,; škodo trpeti, im cth — t|un, jltfugen; naciniti štetu; HauHHHTH uiTeTy ; škodo storiti. — ttagen; nositi štetu, kvar; hochth uiTeTy, Knapu,; škodo trpeti- <2>dja&en=@rfa|; ; naknada štete ; Kaunasa aiTeTe; povračilo škode- — = greube ; svccenje, zloradost; ajopa^ocTi. ; škodoželjnost, ^ 0 radost. — = SSergutung, f. ; odškodni protipis. ® d) alt cit unb SSBalten; djelati eime što mu drago; gk.iaTH Hl ° !e ihto My Aparo; ravnati s čim , kakor je komu ljubo. — (fettert) ; ravnati, upravljati ; ynpan.tHTH ; vladati. ®cf)attbe ; sramota ; cpaMOTa; sramota. ®dmttb' ; što se tiče sramote ; ihto ce Tune cpaMOTe ; sramotni- — = ŠButme; trlica, sramotište; cpaMOTHUiTe; sramotiše, sramotni odet- — = ©ebtdjf; sramotna pjesma ; cpaMOTHa ntcMa; sramotna pesem- — = ©eiuerbe; sramotili obrt; cpaMOTHMH o6pTT>; sramotna obrtni)0>- — = f. $pa8quftt. — 5 $I)at ; sramotno djelo ; cpaMHO gk.io ; sramotno delo, djanje- ®d>dttbttu$ einer unmunbtgen ijSerfon; oskvrnuee nedorasle osob e ^ ocKBpHyhe Hegopacjie ocoče; oskrumba, oskrunjenje 1ie rasle osebe. ®d)anf; krcmljenje ; KpuMjitHt; ločitev, prodaja pijače. ®d)an?=93efugmjj, =3ftec^t ; pravo krdmljenja; npaBO KpiMjrtufl i P 1d)att$atbctt; robija ; podia ; delanje okopov. ®diarfctr Sefeljl; ostra zapovijest; omrpa 3ariOBkcTb; ostro povej 6 — fdjcitfe ©trnfe; ostra kazan; ouiTpa Ka3ub; ostra kazen. — fdjarfet SSerftnnb; ostri razum; omTpbiii pa3yivn>; bister razum- Scbatfrtditet;; pogubnik; nory6aTejib; rabelj. 443 j j blago ; 6.iaro ; zaklad. blagajnica; č.iaranHHija; zakladnica, blagajnica. SJletflcr; blagaj, blagajnik; fuarainiHKT. ; zakladnik. = @(ljeut; blagovnica; 6jmrapHa 4 e/;y^a; zakladni list. ojrijjbarc (Sadje (fojtbare 0adje); dragocjena stvar; AparoptHa CTflapt; draga reč. (otte ©atije bte gefd^a^t »etben fann); procjenljiva stvar ; npoivtH- "'BHBa crnaps; cenljiva, precenljiva stvar. c 9 ( t^ett; cijeniti, procjeniti; ukuHTH, nponkuHTH ; ceniti. "" bag SSetmbgen bež 93etfdjulbeten (geridjtltd?) fdjafcen laffctt; imovinu Za duženika dati procjeniti po sudu ; HMOHk 3a/;yjKHHKa /;aTH npout- Hhth no cygy; premoženje zadolženca po sodnii ceniti dati. tfjntJcr, Sdjajjmann; cjenar; iybnapi>; cenivec. ^ C bn|ct‘=©e6vi()r, =8o()U; cjenarina; nknapnua; cenitnina. ‘bbfiung; cijenjenje, procjena; nkHkub, riponbna; cenitev. ^ ( ( 2d)a{jiingžmettlj); cijena procjene; ijkHa npoivbHe; cenilna, cenjena vrednost. = 3Settag; iznesak procjene ; naHocaicB npoLvfcHe ; znesek cenitve. = @tb; cjenarska prisega, zakletva; ukHapcua npncera, 3aiueTBa; cenitna prisega. [ cenitve. ~ patent; povelja o cijenjenju; noBejia o i^kHkHio; patent od z ^Jtetž ; cijena procjene ; iftHa npopiHe ; cenitna cena. 'Z a 3Bert§, f. Sdjafcungž^tetž. j vidik; bh^hki ; vid, ogled. ~~~ Semanb bffentltd) jut 0$au aužftellen; staviti koga svijetu na vi¬ dik ; c r raBHTn Kora CBiTy Ha bh^hki ; postaviti koga svetu na v id, na ogled. ^•^eibesiBrtef; razstavno pismo; pa3nycTH0 iihcmo ; razvezno pismo. "" 5 .Ruttft; lucba ; „iy'i6a; ločba, kemija. "" = SDlitnje; drobni novac; apočhhh HOBaijt; drobiž, drobni dnar. ^cibett; razstaviti; pa 3 CTaBHTH ; ločiti, razdružiti. gefc^teben leben; biti razstavljen; 6 uth pascTaBatHa.; ločen, raz- družen biti. ^<4eibung (bet (S(jen); razstava ; pa3CTaBa ; ločitev zakonskih. ®«beibu«gg = j^lage; razstavna tožba; pa3CTaBHa Tym6a; tožba za ločitev, ^bettt ($nfdjetn); izlika, vid; H3JiHKa, bh^t, ; videz, podoba. ettoaž 5um Sdjetn tfjun; činiti što na izliku, na vid, tobože; ohhhth uito Ha H3.iHKy, Ha bh n,Ti, TOČOHie ; storiti kaj na videz. ~~~ (Utfunbe); pismo, isprava; iihcmo, HcripaBa; list, pismo. 444 Sdjtirt. <®djetn auf Stužftellung einež 2Be(^fet§; pismo za izdanje fflj enice ’ iihcmo 30 h 3,1, a ul; MkuHue; list za izdanje menice. 0djeitt = ^anblung ; izlicno, tobozno djelanje; h3jihuho, to6o»ho fl oanb ; videzno djanje, djanje na videz. — etne @rf)etn=|)anblitttg unterneljmen ; djelati što na izliku, na VI \ tobož; ,vb-iaTn ihto Ha h.i.ihkj, Ha b ngi, Todoarb; storiti k°J na videz. [ si,M ^ — = Sob ; prikazna smrt; npHKa3Ha cmptb; smrt na videz , zdel >l(t — = Sobtet ; prikazni mrtvac ; npHKa3HWH MpTBaijb; na videz inrt eV ^ — * SBetabtebung ; tobožni dogovor; to6oikhmh goroBopb; navidez 1 dogovor. — * SSettrag ; tobožna pogodba; To6oama noro^da; pogodba na vin Sdjelteit, etnen (befcfjtmpfen) ; psovati , opsovati koga; ncoBaT* 1 ’ oncoBaTH Kora; sramotiti, psovati koga , grditi. — (fludjen) ; kleti; kjicth ; preklinjali. Scfjeltttjort; psovka, kletva; ncoBKa, K.ieTBa; nadevek, graja. — Sentanb mit (Sdjelttoorten beljanbeln, f. fdjelten. <2>cf)cma; primjer, pregledalica; npHMtpb, nperaega^Hi^a; obrazec- <©d)enfen ; pokloniti, darovati; gapoBaTH, iioiuohhth ; darovati , p° darili, pokloniti. — (©ettdnfe); točiti, krčmiti; tcihth, kp i imhth ; točiti, krhnarH *• 2>d>enfuttg; poklanjanje, darovanje; noKJianHHk, gapoBaHt; daril eV ' — (©ejc^enf); poklon, dar; gapb, iioiuoht. ; darilo, dar. — bte bon ^emanben an etne $ttdje gemac^te ©dtenfung; darovanje crk vl kakvoj po kome učinjeno; /;apoBant ttpKBH KaKBOft nora J r,tI H’kH 0 ; daritev, ki jo je kdo cerkvi storil. — untet Sebenben; darovanje megju živima; ^apoBaHt Mel?y atHsH* 18 ’ daritev med živimi. — auf ben Sobežfatt ; darovanje za slučaj smrti; ^apoBamb 3a c.iy’ ial1 CMpTH; daritev na primerlej smrti. ®4>enfung$ = SSettttag; pogodba o darovanju; noroflda o gapoBant°’ daritna pogodba, pogodba daritve. — = Utfunbe ; darovna isprava ; gapoBHa Hcripana; daritno pismo- 0djiebItng; odgnanac, gonjenac; ogrHaHaitb, roHiHaijb; gnanec- SfdjteblingŠ*; odgnanski; ograaiiCKH; gnanski. •— = (Sonjtgnatton; odgnanska pobilješka ; o^rHaHCKa noČH.ibffiKa; sfi! znam,ek gnancov. — s (SonbotJ ; odgnanska pratnja; o^rHaHcna npaTHa ; sprenilj ava gnancov. f . — ^ ^oflen; odgnanski troškovi; ogntaHCKH TponmoBH; str° s ^ 1 gnanja. @$iebž- 445 izbrani sud; H36paHbiH cyj\'h ; razsodnija. ~~~ = Sfiantt, =£Ht(^)ter; izbrani sudac; sudija; H36pam>m cj^ia (cy^ia Ilo paBiiaTe.ib); (izbrani) razsodnik. "" = ri ^terltd); što se izbranog suca tiče; iuto ce H36paHon> cjaie lH,, e; razsodnijsk. "" ' ^Pterfptud), =©ptudj; izreka izbranog suca ; H3pena H36paHor7. c JA*a ; izrek, razsodek izbranega razsodnika. ^MT; brod, ladja; jiai?a; ladja, brod. (što se tiče broda, lagje), brodni, lagjni ; uito ce THie 6po- Aa. aabe; ladjin. ' ; brodiv, brodan ; čpo^HBi., Cpo^aHt; ladjonosni, brodni, ' • reka, po kteri se ladije vozijo. = 93riicfe; most od lagja, lagjni most; moctt. 04% ^a^a; most od ladij. - §flljter; brodar; čpo^apa.: ladjar, brodar. 5 §a^rt; brodarstvo ; čpo^apeiit; brodarstvo, vožnja na ladjah. ' fflljrtš; (što se brodarstva tiče), brodarstveni; ihto ce Spo^apenra ' ril 'ie; brodarstveni. ~ fflljrtšgefe|; zakon o brodarstvu ; aanoHt o dpo/japemo; postava °d ladjarstva. = f%tžtievtrag ; brodarstvena pogodba ; noroflča o čpo^apeHio ; brodarstvena pogodba. '3olI; brodarina, lagjarina; čpo^apima, aaljapHHa; ladjin col. f. ©djjtffctper. (®d)tpfl!i^er); kapetan broda, lagje; jnpanHHK-b 6poaa, .iap; Napovednik, kapetan ladje. "" = Sop; brodarska, lagjarska plata; dpo^apcua, ^appcKa iuaTa; brodarska, ladjarska mezda, plača. (Ueberfaptžgelb) ; prevoznina; npeB03HHHa; prevoznina, brodnina. dltffS = 3tmt; brodski, lagjni ured ; Spopada , jia^apcMH jpe^; ladjin ured. ~ 33efdjabtgung; ošteta lagje, broda; ouiTe r ra, ouiTeheHt Jialje, Poga; oškodovanje ladje. Soben; dno od lagje, od broda; 4H0 04^ .lap, 041, <5po4a; ladjino dno. ^ = ©a)jitan ; kapetan ladje, broda; KaneTaHfc 6poAa, Aap; ladjin kapetan. "" ' Sommanbant; zapovjednik lagje, broda; aanoB^HHirfc .»al>e, 6po- Aa ; ladjin zapovednik. ■ = ^tagge; brodostjeg (barjak, zastava od lagje); 6po4ocTii"H, ^ a paia,, jiappciia 3acTaBa; ladjino bandero. 446 ©c$tff8* 0ct)ifir$ « $radjt; teret od broda, od lagje; TepeTB 0 ^ 1 . 6pod a > °^ b aaije; ladjin tovor, naklad. — = guljtet, f. ©d}tffž=©abttam — = ©elb (UeberfafyttŽgebu|r); prevoznina; npeB03HHHa; brodnina- — = £ett (Matron) ; gospodar lagje ; rocno^aprn jial)e ; ladj in gospodar. — = ^bnect)t, =$0lantt; lagjar, hajoš, mornar; •laijapi, xaioui’i>> M °P napi.; mornar. •— = 9Jlannfd)aft; lagjari, hajoši, mornari; Jial)apn, xaiouiH, MOpH a P !l ’ mornarji , ljudstvo, moštvo ladje. — = SJltiljle; vodenica; jvmhhb na jial)H; mlin na ladji. — s sOfjtetet; lagjni častnik, pomorski častnik; jialmpcKift, MOpH a P chift nacTHHK^, o^unmHpi.; ladjin oficir. — = £flegtfter; kazalo lagja, brodova; Ka3aao .ial?a, čpo^oBa; ladj in ° kazalo. • o • — * SHIjebet; gospodar lagje, broda, lagjnik, brodnik; rocno/tapi- be, 6po/;a; ladjar , lastnik ladje. — s Sft^eberei; društvo gospodara lagja, lagjnicko, broduičko društ'' 0 ’ APJjktbo rocno^apa Aal;a, 6po$OBa; brodarsko društvo , skup^ n zd' sramba. — ^emanben tuegen bež ©c^tmpfež ©enugtljuung setf^affen; radi P° grde dati kome zadovolju (zadovoljštinu); pa^H norp^e flaTH e0!v1 3a f ;0B0.inuiTHHv; komu dati zadostenje za ogrdo, osramotenje- (Zriitmpf = Slame; nadjevak, pogrdno ime; HagtBaKT., norp^HO ' zdevek , nadevek, ogrdno ime. — 2>emattb mit ©djimpfnamen auf bet ©trafe belegett; na ulici nal1je (J vati kome pogrdna imena, nadjevcima grditi koga na ulici; »a Ha/vbnaTH Kowe norp^Ha HMeHa, na/vbBU(HMa rp^ara Kora Ha ’ dajati komu nadevke na ulicah. — = SDSort; psovka; ncoBKa ; grda beseda, sramotivni izrek. 04itacf)t; bitka ; 6HTiia; bitva. 0ct)lH«^t'33 a b!; mesara; Mecapa; mesnica, mesarnica. ©djlacijt* 447 » §elb; bojište; 6oHnrre; bojiše. 3 ©elb, =©teuer; mesarina; MecapHHa; mesarnina. ■§>au§; mesarnica ; Mecapa, luaoHHija; mesnica. '' ($ag an km gefdjla^tet roitb); tuein dan, dan klanja; dani iuaHa ; klavni dan. [za poboj. marva za mesaru ; MapBa 3a .vecapy; klavna živina, živina ~Z (®čciftbief>); ugojena marva ; yroena »ispna ; pitana živina. «)laf = ©elb, sjkeujet; nocnica; HohnHqa, Kpafinapt cnaBahift; _ P re nočnina. ^oljfd^Iag ; drvarenje ; gpBapeirk ; drvarjenje , sekanje lesa. ; kov, kovanje novaca ; kobt. , KOBaak HOBai;a; kov, kovanje dnarja. (9llt, ©attung); vrsta, fela; npera, ■ne.ia; vrsta, rod, razpok cl - )ln g = 33«ltm; pranjga, štranjga; npam>ra, nrrpaHbra; (čolna) za¬ pornica, pregradba. ®ttut£)=; mitnicka štranjga; mhthh 4K3 iiiTpam.ra ; cestninska Pregrada. ^ = ; posjecna drva; nociana Apna ; drevje za posekanje. " - ©ort ; naznacna rijeu; nasnauiia pk c ii.; pokazna beseda, spomnilo. (Sofunggftort); priča; npava; geslo. §o!j; sjeci drva; ciha Apna; sekati les. "" Bitnje; kovati novce ; KOBaTH HOBqe ; kovati peneze. Sntereffen jum Sopita! fcfjlagen; uzeti kamate u glavno ; y3eTH KaiMaTe y rjiaBHo; vzeti obresti v kapital, prišteti k kapitalu. ju etner EJJartei fcptagen; pristupiti kakvoj stranki; npHCTynirrH l; aKBOH c r rpaHKH; potegniti s kako stranko. "" f^fagenbet žSemetž, ©runb; nadvladni dokaz, razlog; HaABoaAHHH Aoitairn, pas.iorb; premagavni, prepričavni, vtrjeni dokaz. f. Staufer. ^' c 4lagerci; hrvanje, županje; xpBaHk, yynairfc; tepež, pretep, ruvarija. T^Iedjte ,§anblung; zlo djelo; 340 a' kani; zlo, malopridno djanje, ; kriomcarenje; KpnoMuapeHi; skrivna, premitna kupčija. tatt ©djletcljljanbel ttetktt; kriomčariti; KpHOMuapHTH; skrivoma, po tihotapsko kupčevati. ^lei^anbe^efefffcljaft; kriomcarsko društvo; KpnoMUapcKo Apy*- tdo ; družba skrivnih kupčevavcov. ^ c Wctcb(;dnbIct‘; kriomcar; KpHOMuapa.; skrivni kupčevttvec * ^^leic^ttjaare; kriomcarska roba; npHOMnapcKiii ecnanii, po6a; roba skrivne kupčije, skrivnokupčijsko blago. 448 @dj(etet» iZidjleiet * Sedeti ; feud, ženski, feud po preslici; u^gT. , HteHCKnb en) auž ettnaž ttbet. . .; suditi iz cega da . •>’ aZ ' sugjivati, zaključiti; cygHTH h 3 a. uera ga . . . pa3cyl)HBaTH, 3afi' u ° hhth; skleniti, sklep storiti, soditi iz česa. @djtDfi=|xmjJttnamt; naddvornik; HaggBopHHKT,; naddvornik. — latfetltdjež Suftfdlojt ; ces. zabavni dvor; ijec. yBecenHTe.n ll>ltl geopt ; cesarski poletni grad. ©dlluf; (@nbe); svršetak, konac, završetak, zaglavak ; oBpiueTa®’ 1 ’’ KOHaiti., 3aBpmeTaKT>; konec. — (ctuž Seniunftgrunbenj ; razsudak, zakljucak; paacvgam,, aau.n 0 Hani); sklep. ©cf)[uf? = šBeric()t; završno, zaglavno izvješce ; 3aBpuiHO H3Bi cTie ’ končno poročilo. t — ©rfenntntf ; završna, zaglavna presuda; 3aBpiUHa npecyga; dokom na razsodba. — ; §affuttg; zakljucak,; saKjiMtaKi; sklenitev. — atter^M)fte ©djlujjfaffung; višnji zakljucak, zaključaj ; npenU'- 0 Kilt aanaiciaK i,; najvišji sklep. — * sprufung (amOcnbebež ©etnefterž); glavni izpit; rjanmiii H3nw Tl ” glavna preskumja. [ v ° 1 ' — =9lebe; završni, glavni govor; 3aBpumHH roBop'6 ; dokončni 9° ©djfufj* 449 rsm zaglavni račun; 3aBpuiHMH paujut; = 5)lcc()mmg ; zavri končni račun. = @d)rift; završni, zaglavni spis; saRpinnuH crnica.; končni spis. = SBevttjeibigurig bež 23efd)ulbigten; zavržno, zaglavno branjenje okriv- ^jenika; 3anpiiiHO 6panl'.H'h oKpnnjii>HHKa; končni zagovor ob¬ dolženca. ~~~ = SSor^atfurtg trn SSetl)0l'; zavržni, zaglavni predstav u saslužku, sa- slusaju; 3aBpmHbiH lipe,terana. y cac.ijiuKj; končno pred oči po¬ stavljanje, očitanje v izpraševanju. 5 S^ttcI (SHacflernotij); samsarska cedulja; caiucapcKa uegy.in; me- šetarski list. . =3ufa|; zavržni, zaglavni dodatak; aaBpium.iii gogaTaua.; končni ^ Pristavek. ^ rf l ! «a()fcbrtft; psovnica; ncoBHHna, rpgioiinna; sramolivno pisanje. ^ r biUabmtg; psovanje; nconairb, rpljenk; sramotenje, zasramovanje. ^mcrjcngclb ; bolnina, ubojina; So^Huna, yfionHa; bolnina. ^nturf; nakit ; Hai;HTa>; kine. ^»»ug^clci, f. ©djletdjljcmbel. ^muggcltt, f. niuTe 3a necTe, gpj-Mone; zemljišč, kjer se brebir, cestni posip koplje. 29 450 ©djotfetn. ©djottcrn cine ©trape; nasipati cestu šljunkom; HacnnaTH H eCl ^ iii.itoiiKOMT. ; posipati cesto. ©rfjrmtfcn, 9IuttŽ= ; uredske pregrade; vpe^cne nperpa^e; uredsk e pregrade. — carinske pregrade (špranjge); papHHcne nperpa^e; coM pregrade. — (©ranjen); granice, megje; rpamiqe, Melje; meje. 0c^rcib=j sto se tiče pisanja; ihto ce rane niicami ; pisavni. — = Strt ; način pisanja ; naoHHT, nncaHa ; pisava, način pisanja- — = ge^Iet; pogrješka u pisanju, pisarska pogrješka; norpeu lKa t linčamo, nncapcaa norpinma ; pogrešek v pisanju. — = ©etutljr ; pisarina; niicaptma ; pisnina , pisarnina. — (9Ujj'cfjrei&'®ebuf)r); prepisnina; npermcapHHa; prepisnina. — * ©efdjaft; pisarski posao; nncapcKift nocao; pisarija., pisai delo. —• = ©tube; pisara; imcapa; pisarnica. ©dtreibctt, baž ; pisanje; nncaHk; pisanje. — (3ufc£)rtft) ; dopis ; aouhct. ; dopis. [ znatl . — bež ©cpretbenž funbig fetn; umjeti pisati; jmIith nncaTH; P* sa ©djrcibcr; pisar, pisac; lmcapi.; pisar , pisavec. — bež &eftamenfež ; pisac oporuke; nncapT. oriopjiie; pisavec opof°^ e ©djreitctt, 3 . 33. ju etner $anblung, jur engeren SBatjl; primit se k a voga posla, užeg izabiranja ; npnMHTH ce Kanu on nočna, J 58 ' ,el ^ H3a6npaHa; lotiti se kacega dela , poprijeti se olje volitve. ©ctjrift ; pismo ; rimano ; pismo, spis. [stveno d^° — (ein32erf); književno djelo; KHimiKeBiio ,i,l’>-io; pisatelsko, s ^° v ©cfjrift^u^rer, f. Stctuar. — = ©ieper; slovoljevac; cnoBonkBani.; črkolitnik. — = ©ieperei; slovoljevanje; cjiOBoxliBank ; črkolitje. — (ber Ort) ; slovoljevnica; cnoBo.ikBHHpa; črkolivnica. — = ©etj-er ; slagar; cnarapa. ; črkoslav, pismostav. — = ©teden; spisatelj; cnncaTenn ; pisatelj. — s SESedjfel; dopisivanje; AonncnBaHk ; dopisovanje. — ber šBeljotben; dopisivanje megju oblastima; ^onncneaHt lvie ' oonacTH.via; dopisovanje oblastnij, ob. med oblastni jami, — mit betu Sfužlanbe; dopisivanje s inozemstvom; /jonHCHBaHrk Cb 111,0 aeMCTBOMt; dopisovanje s tujimi državami. ©cfiviftlieb j pismeno ; iihcmcho ; pismeni. — (gefdjrteben) ; pisano; nHcanmii; pisani. ^. — fctjriftlidjež 33etfal)en; pismeno postupanje ; micMeHO nocr) ,iaI pismena ravnava, pravda. SdjtiftKčfj. 451 O? W c v* ? tfttic^, fdjttftltdje 9Soffmad)t; pismeno punomocje; nncivieHO nyHO- Mohie; pismeno pooblastenje. ~~~ fd)riftltdj ubemtctjen ; predati što na pismu; npe^ara uito Ha n HCMy 5 podati, izročiti komu kaj pismeno, pisano. ettl) ag fcjjttftltdj) auffefcen; napisati kakav sastavak; HanacaTH KaitOBt ta CTartaK7,; napisati kaj. "" Kagett; tužiti koga pismeno; TyimiTH Kora nHCMeHo ; pismeno kn m tožiti. ; korak; Kopam ; korak, djanje. ®«cutionž=©d)ntt; izvi’žbeno djelanje; H3Bpat6eHo gfcjiaHt; izvrš- bino djanje. “trott Uttb ^oru bet SMltje; mjera i jezgro novca; ivrbpa h e3rpo HOBaqa; naga, teža in jedro dnarja. ^ c bub; odgon; o^roHT.; gon, gnanje. f. s^ieMing. odgonica ; ogroHHija; gnanski list. M>Ule; škola; uiKoaa, y i iHjiHuiTe; učilnica, šola. < l ,u l= 5 školski; ihko.ihhh; šolski. - Slttlt; školski ured ; niKO.iHbiH ype^ , b ; šolski ured. (^eljtamt) ; učiteljska služba, učiteljski ured ; y>iHTejibCKa cjiyM» 6 a, J’ l iHTejibCKiit ype,vb ; učiteljska služba. = 5XttgeIegen^>etten; školski poslovi; iukojihh hocjobh; šolske Nadeve. - Slnftalt; školski zavod; hiko^hhh 3 aBO/;i; šolska naprava. ' Sluffe^er; školski nadglednik; ihkojihmh Hag3opHHKTb, Ha^rjie^- h hki; šolski nadglednik, ogleda. "" = 93e^orbe; školska oblast; uiKOJiHa o 6 jiacTb; šolska oblastnija. "" (S(inbeŽ 5 ©d)Ulbe^btbe); zeinaljska školska oblast; 3 eMaabCKa ihkoji- Ma o 6 jiacTb; deželna šolska oblastnija. = 3Silbung; školsko ob razo vanje; uiko.iho o6pa30BaH-k; šolsko 'Sobraženje, šolska omika. ' = 33itc£;; školska knjiga; uiKOJiHa kih. h ra; šolska knjiga. "" = SMftrict; školski kotar ; niKOjiHbiH cpe3U.; šolski okraj. = 3MftvtCtŽ = Stuffe^er ; nadglednik školskoga ko tara; nagrjie^HHKi. nu;o.iHora cpeaa; nadglednik šolskega okraja. "" = §adj; školska struka ; uiKOJiHa CTpyua ; šolski predel. = §0Ub; školska zaklada; mKO.iHbiii oh^i,, 3aKjia/;a; šolski zalog. ' ©ebiutbe; školska zgrada; aiKOjuia 3rpaga; šolsko poslopje. = ©e^tlfe; školski pomočnik; ihkojihhh noMohuHKi.; šolski po¬ močnik. = ©elb ; školarina; tuKOJiapHHa ; šolnina, učnina. 29 4 452 <$etjuls©efetj; škotski zakon; ujkojihmh aaitOHi.; šolska postava- — * $CtUŽ ; škotska kuča ; mKoaiia Kyha ; šola, šolska hiša. — 1 3»tlfpector ; škotski nadzornik ; iiiko.ihmh HaAaopHiiKT. ; solsk 1 inšpektor. — 5 škotska godina ; iiiKo.ma ro^Hna; šolsko leto. — * Segret, »SRetjlet; škotnik; iuko.ihhks.; učitelj. — * SRamt (in ©djulfadjen etfaf)tener SKaitn) ; vještak u škotskim stva- rima; irkniTaK-b y iliko.uihm-i. CTBapuMa; v šolskih rečeh l zve ' den mož. — s Orbmtng ; škotski red; uiKO.iHi.iii pe/pt; šolski red. — = Matron; škotski zavjetnik ; iiiko.ihmh riarpoHi.; šolski patron. — = ?Pl - ufung ; škotski izpit; iiiko.ihmh n a n kiti. ; šolska preskusnjO- — s 9tatl) (Softcgtum) ; škotsko viječe; hjkojiho Bkhe; šolsko sveto vavstvo. — (Spetfon); škotski viječnik, savjetnik ; iiiko.ihmh caBkTHHK!>> B ^‘ HHH b; šolski svetovavec. — = ©adjen; škotske stvari; iiiiioaHe CTBapn; šolske reči. — s ©trafe; škotska kazan; iiiKO.ina na3Hb; šolska kazen. — = SBefett; školarstvo, škotski poslovi; iiiko.ihh tioc.iobh, iiiuo-iap' ctbo ; Šolske zadeve, šolstvo. ©rfntlb (Sfiergetjen); krivnja; KpHBHH; krivnja. — 3>emanben ctmaž jur ©djulb legen; kriviti koga radi čega; kphbh' 1 * 1 nora p a,; h uera; dolžiti, kriviti koga (zastran) česa. — fid) ettcaž ju utben forrmten taffen; zakriviti što; 33 kphbhth u , t0 ’ zakriviti se s čim. — (eine fdjutbtge Batjlung); dug; dolg. ©cfnitb=; što se tiče daga; ihto ce TH*ie /ljra; kar se tiče dolga- — = SSettag; iznesak doga; h3hocb Ayra; znesek dolga. — s SSrtef; zadužnica; 3aAy;KHHiia; dolžno pismo. — sgorbetung; iskanje daga; iiCKank Ayra; tirjava. — = fret; bez duga; 6e3t Ajra; brez dolga. — 5 lož; nekriv (nevin); iieBHHt, iienpHB t; nekriv , nedolžni. — = tofigfeit ; nekrivnost (nevinost) ; hcbhhocti. , HeKpHBHOCTb; 1,0 krivost. — j lojtgfettžerftčmmg; objava za nekriva; odflBa 3a HeBHHa, 3a He KpHBa ; izrečenje koga za nekrivega. [postavka dol d 11 • —■ 5 9|Soft; dugovna stavka,upisanidag; Ajronna črnima, yiiHcani>iH — = ©d)CtU ; zadužnica ; 3aAyiKHHija ; dolžno pismo. — = Uldunbe; zadužnica; 3aAyiKHHua; dolžno pismo. — * SSevfdttetfcung; zadužnica; 3aAy;KHHna; dolžni zapis. ©djutbOnt; krivan; KpHBam; kriv, obdolžni. ScfjuMarc. 453 diulbbare Unmtffen^ett; krivno neznanstvo; upiiniio iie3HaHCTBO; _ °bdolžna, zadolžena ncznanost. ^ l 1)UlbbntEcit; krivnost; iipuBHOCTb; obdolžnost. ^^ulbcn = 2Xrreft; zatvor radi duga; saTBopi pa^n Ayra; zapor ža¬ lijo dolga. = Saft; teret od dngova; Tepen oat> Ajrona >' bremena dolgov. "" = 9teft; ostatak od dngova; ocTaTaKTb oat> AjroBa; ostanek dolga. ' @tcmb ; stanje dugova ; cTaidj Ajeoua; stan dolgov. = &%ung; izplata dugova; H3n.«aTa Ayrona; razdolženje, izpla- čanje dolgov. - Stlguuggcaffe; pjeneznica za izplatu dugova; lrfcuesHHna 3a imrua- T y Ayrona; razdolživna dnarnica. ' ^itgungžfonb; zaklada za izplatu dugova; ohat», 3aiuaAa 3a H3iuia- T y Ayrosa; razdolživni zalog. = SBefen ; (sve što se tiče dugova), dužanstvo ; (cBe ihto ce tub e Ayroua); (vse kar se tiče dolgov. 'AtMlbtg (pet:bunben); obvezan (držan); o(iBe3aHT>; dolžni, zavezani. fcfjulbtg fetn; biti obvezan (držan) što činiti; 6 wth o6Be3aHi> ,iJ TO uhhhth ; dolžan bili kaj storiti. (bon ©elbfdjulben); dužan; Ay ii;a,|,I > ; dolžni. " ln bte SJJaffa fc{)ulbtg fetn; biti dužan masi; 6 mth Ay aj aHT. Maccu; biti dolžan skladi. ■\5ftncmben; biti dužan kome; 6 mth Ay a iaHT> KOMe; biti dolžan komu. (fines ®erbvec(enS); kriv; upsorn; kriv. ~ Pd) ftner £ljat fdjulbtg mad)en; biti krivac kakovomu činu; 6 mth i;pn- Ba m> KaiionoMy 'iiihv; biti kriveckacega djanja, zakriviti se s Hm. "" Sentanb fiir fdjulbig crHaren; oglasiti koga za krivca; orjiaciiTH K ora 3a iipuBna ; izreči, proglasiti koga za krivega. ~~ fitt fdulbtg erfennen; presuditi koga za krivca ; npecyA i m j Kora 3a _ K PHBna; razsoditi, da je kdo kriv. ^'fputbigerftrirung; oglašenje za krivca; or.iameHk 3a upiinija; izre- Ce nje koga za krivca. ■fdiulbigEeit; dužnost (držanstvo) ; ajikhoctb ; dolžnost. ^d)Utbitct; dužnik; ajboiukt; dolžnik. ^fpurfcn (im fflergtnefen) ; tražiti rude ; TpajKHTH py : A e ; iskati rude. ^turfcr ; rudotražilac; pyA 0T P a!KIMai t’ B 5 izkavec rude. ^dturfticcj. dopust za traženje ruda; aoujctt., A03BOJieH& 3a Tpa- 'Keiii; py^a ; dopusenje rude iskati. [Men ; strelna črta. , TonoMerb,nyiiiKo- ' = ©elb; strjelarina; crpb.iapHHa; strelnina. [puške. ~ - Sfiitnbe; rana od puške; pana o,yi> nyoiKe; strelna rana, rana od 454 @cbutt=23oben; hambar, žitnica ; xaivi6api,, JKHTHHija ; žitnica. (»djuttung bež ©etteibež; žitna izdašnost; iKHTHa H 3 ^auiH 0 cTfc; sipanje, žitna davšina. (®dn»ttmt<}3=9iefultat; doliodak od žitne izdašnosti ; /;oxogaK!> ;KHTHe h 3 , 1 , a m h o ct n ; dohodek iz žitne daviine. ; zaštita; 3auiTHTa; hramba, obrana, varstvo. — obtigfettltdjet tSd)u| ; poglavarstvena saštita; nor.iaBapcTnena 3a iiiTHTa ; gosposkina hramba. <2>d)u£= (šSBebt=) j obrana ; o6paHa ; obrana. — (@cfyttm); zaštita, zaklonjanje; 3auiTH r ra, 3aiuoHHHi; bran. — = SBttef; zaštitno pismo; 3 amTHTHO ime m o; brambino pismo. — = 93unbltip; savez za obranu ; caBe3i> 3a oopaHy; zveza za obrani bo- — = <£>&) u|= unb £nt&bunbnifi ; savez za obranu i upor; caBe3i> 38 o 6 paHy h y ii op r t; zveza za obrambo in vpor. — = ©elb; zaštitnina; 3aiuTHTHHHa, plačilo za hrambo. — = .§crr; zaštitnik; 3aiimiTHHKi>; branitel, zavetnik. — = ^»ettfi^aft ; zaštitništvo ; 3auiTHTHHHTB0 ; branitelstvo. — = ^ube; zašticeni žudija, Židov; 3amTHheHMH eBpeii, nH 3auiTHT0Mi>; braniki 110 — = SBerein fiir entlafjette <2ttafltnge ; zaštitno društvo za puštene ka® nike; 3auiTHTno ^pyiKTBO 3a nyui'reHe Ka3HHKe; društvo hrambo spušenih kaznjencov. — = SSei^dttntp ; zaštitno odnošenje ; 3aumiTH0 o^HOiueHb ; bran 1 bina razmera. — = SCBaffe ; oružje za obranu ; opyHiie 3a o6paHy ; orožje za bran. ; slaboumni. (®rbttJager; svak, svojak; CBaiti., cbohki.; svak. ; svojbina, tastbina; cBouSmia, TacTCJmia; svastvo-. ®d)Wnrmcr (Sfteltgtonž=) ; vjerozakonski zanješenik; BbpoaaKOii 0 ' 1 ' 1 3aHeiiieHHKi>; verski prenapctež. @d§U>ar$eit. 455 ®^U)atjcn (tiettaumben); očrniti; oupmrrH; očrniti. (@d)Ietd)[)anbel trei&en); kriomčariti; KpnoMiapHTH; skrivoma kupčevati. ® f bt»arjcr; kriomčar; KpHouaapa. ; premitnik , kontrabantar. ^diTOdrjct = ŽBanbe ; kriomčarska četa; lipnoMnapcita uexa; četa ^ Premitnikov. ^dtttJdrjung; kriomearenje; KpHOMuapenk; skrivna kupčija. ^ebmcbcn, fdt;tt»ebenbe (uod) uid;t eiugelangte) ©elbet; neprispjeli novci; BenpHcrikjiH HOBii,r.i; nedošli dnarji. ~~~ fdjitebenbe (ntdjt funbirte) ©elbfdmlb; neuloženi pjenezni dug; H eyjioa»eHMH rrhHe3HbiH .tjri; nezaloženi dolg. fd)it>ebenbc (nod) fcrtbauetubc) SBet^anblung ; nedovršena razprava; ^eAOBpuiena pa3npana; nedovršena, tekoča obravnava. '® c f)U)erc Stvbeit; teška radnja; xeaiKa pa^rm, pa6oxa; težko delo. fd)Wetet gaII; zamršeni dogagjaj ; 3aMpuieHbm ^ora^an; težak, Zamotan primerlej. fd)!»ere ^olijetuberttefung; veliki redarstveni prekršaj; Be.iHuin Pe,AapcKiii npecrynaKX> ; težki policijski prestopek. fdjitete @trafe; oštrakazan; ourrpa ita3Hb; težka, ostra kazen. |d)tuete SSerantmovtmig; velika odgovornost; Be-iana OAroBopHocxi>; velika odgovornost. ®rtnuictt^fcit; teškoča; xea;i;oha; težavnost. "" duet @d)wtettg!eit untetliegeu; biti teško; 6 mxh reauto; težko, težavno biti. [delati komu. TO ben SESeg legen ; smetatikome; CMeraTH KOMe; napotja , zadržke , ^‘blDdrcn; priseči, zakleti ; lipucehn, 3anjiexH; priseči. ~~~ 5ltt galjne fc^)tt>oten; priseči, zakleti se na zastavu, na barjak ; npa- ceba, 3aK.iexa ce na 3 acxaBy, na 6apiaiii>; priseči na bandero. ~~~ etn jut ga^ne gefdjtOOtenet ©olbat; na zastavu , na barjak zakleli Vojnik; na 3acxaBy, na (iapiaKX> 3aK.iex’WH bohhhktj; na bandero Zaprisežen vojak. auf bic JReidžtetfaffung, f. befdituoten; na državni ustav — ; H a ApntaBiibiii ycxaB , b — ; na državno ustavo. ®ur4tUC^tg ; rotoloman, krivorotan, krivokletan, krivoprisežan ; KpHB 03 aKJtexHbift, HpHBOiipHceJKHbiH; krivoprisezni. = ©etic^t, tigt, ®ettd)tžf)of bež ©efdjTOotnengett^tež; porota; nopo- xa; porota , sodnija priseznih. ; porotni; noporubiu; porotni. = $of; porotno sudište ; uoporHo cy/tHinxe; parotna sodnija. "" - ($t|ung; porotna sjednica; uopoxHa ek/jamta; porotna seja. 456 ®c§tt>ui 4 geric$tž* <3d)mu\!Qerid)t& = <®|>tenget; porotno področje ; nopoTiio no,tp} :tjie ’ porotno okoliše. [ ; porota■ ®cfttt)urftt*afgertcfit; kaznena porota; ua3nena nopcra; kazenska ®cl(tuc; rob; po6 r L; suznik. <2>ctnuem; robstvo; po6ctbo; suznost. ®ctmto, f. ©žcom^to. ^contrircit, bteSaffe; sračunati pjeneznicu; cpaujnarH niHesHHitfS pregledati, prešteti dnarnico. ®contru*u«g ber Saffe; sračunanje pjeneznice; cpaujiiaHt irkiieaHH' qo ; preštetev dnarnice. Sicontrtsnmg^iprotofofl; sračunski napisnik ; cpaayncKiH HanHCHHira? preštetni zapisnik. ©csutimmt; brojiti glasove ; 6ponrH r.iacone ; preštevati glasove. ®crutmium, f. (Sttmmjaljlung; brojenje glasova; (ipoeul; r.iacofsa ! štetev glasov. ®ccretd'r; tajnik; TaftHHKB; tajnik. ®ecrctartttt; tajništvo; TatanuTBO ; tajništvo. ®ecte; razkolništvo ; pasKojiuHUTBO; krivoverstvo, krivoverci, sekta. ®cction (2t6tf)ethuig); odsjek; o/tclm-B ; odsek, oddelek. — ettteč ©ertc^tež; odsjek kakvoga suda; o^cIjkb KaKBora cyga; od' delelc, odbor sodnije. — (anatomije); razgloba; peaairk; razparanje, razudenje. ®ectum=93efunb ; razglobni nalaz ; pe3Hbiii napast; znajdek, mnenja o razparanju. — = (S£)ef; glava odsjeka; r.iana ocetna; glava, predstojnik oddelka- <®ectmutg; razkolništvo; paaitoaHHUTBO; širjenje krivoverstva. ®ccunba= 26 ed)fel; druga mjenica; ^pyra Mkunna; druga menica- ®ccmtbrttit; dvobojni svjedok, djever; g b o 6 o ii h i>i i i e n i; ,1, o k 'B , giinep' 1 ’ ’ dvobojni drug, pristav. ®ecutt&o=©enttur; drugorogjenstvo; flpjropogcTBo; drugorodstvo. ®«=; morski, pomorski; MopcKm, noMopcitin; morski, pomorski- — = S3e^brbe ; pomorska oblast; rtoMopcKa očaacTt; pomorska oblastnija. — ((Sentrat=®eebeljbtbe); sredinska pomorska oblast; cpe/i,HHCKa f ! °' MopcKa odjiacTB; pomorska osrednja oblastnija. — = 33rtcf; pomorsko pismo; noaiopcKO micsio; pomorski list. — = 35tettff; pomorska služba; noMopcaa CAym6a; pomorska služba• — s fa^vt (©eefdjtfffa^tt) ; pomorstvo, pomorsko brodarstvo ; noM°P' ctbo, noMopcKO Spo^apcTBo; pomorsko brodarstvo. — = fafytt Četrte etnjetne); pomorska vožnja ; iiOMopcaa noaiHfi; pomot' ska vožnja. 0CC* 457 v '' Cc = §tfc^ei - et; pomorsko ribarstvo, lovljenje ribe; noMopciio pn6ap- Ci 'bo, jiOBJikirb pnoe ; pomorsko ribštvo. 1 (Sabintg) ; pomorski teret; noMopcJiiii Teperi; pomorski tovor, naklad. ~~~ (Stad)tIoljn); pomorska vozarina; noMopcita KHpia, nosapnira; po¬ horska voznina. = Stitdjtbtief; pomorsko teretno pismo; noMopcKO TepeTHO iihcmo; pomorski vozni list. - $tadjtbettrcig; pogodba o pomorskoj vozarini; riorogtfa o rioiuop- CKoii B03apHHH ; pogodba od prevožnje po morji. - ©efccfjt; pomorska bitka ; noMopcua ohtk«; namorslca bitva. = ©ert^)t; pomorski sud; noMopcuift cyg , & ; pomorska sodnija. = ©efe^; pomorski zakon ; noMopcKift 3aKOHi.; pomorska postava. - >§afen; luka, morsko pristanište; JiyKa, Mopcao iipHCTanmiiTe; morsko pristanise, ladjostaja. ■ §cmbel; pomorska trgovina; iiOMopcKa TproBHHa; pomorska kupčija. - f>eer ; pomorska vojska ; rioMopcua Boiicna; pomorska vojska. ' ‘§>errfdjaft; pomorsko vladarstvo ; noMopcKO Baagapcimo ; namor- sko gospodstvo. ' Štifte; morska obala ; Mopcita o6a.ia; pomorsko obrežje, kraj morja. = •fttt)lenbqh'f; primorje; ripHMopie ;i primorje. 5 SJlcidjt; pomorska mod; rioMopcua Mohb; namorska moč , na morju veljavna država. Srtnb* unb ©eemadjt; vojska na kopnu i na moru ; BoiicKa Ha Komiy h na »xopy ; vojska na suhem (kopnem) in na morji. = $01ann; pomorac ; liOMopaivb; mornar. - ®tannf$aft; ‘pomorstvo; noMopcmo; mornarstvo. - SJlannSfunft; pomorska umjetnost; noMopcKa ywtTHOCTi.; pomor¬ ska umetnost. ~~~ = SOieile; pomorska milja; rioMopcua mhjih ; pomorska milja. - ^)3ajj; pomorska putovnica, pomorsko putno pismo; noMopcua nyTOBiinna, noMopciio nyTHO hhcmo ; pomorski potni list. ~~~ - Dlaubev; gusar; rycap r b; gusar, pomorski razbojnik. = 9led;t; pomorsko pravo; noMopcuo npaBo; pomorsko pravo. = ©alj; morska sol; MopcKa co/b; morska sol. ~~~ = ©anitatžbe^orbe; pomorska zdravstvena oblast; iiOMopcKa oC.iacib 0,1,'b 3 ( ;pau.ia; pomorska zdravstvena oblastnija. 1 ©d)tff; brod, morska lagja ; 6po,vb, Mopcna .ial;a ; morska ladja. ~~~ = ©tflbt; primorski grad; ripHMopcmii rpa,yb ; primorsko mesto. @cc = $erftcfyernng ; pomorsko osiguranje ; noMopcuo ocHrypaHk ; P°~ morsko zavarovanje. — * SBurf ; morski izbacak, izvržak; MopcKifi HsGaitairb, H3Bpm aK ' 1 ’’ morski izmet, izvrzek. ®cdforgc ; duhovno pastirstvo ; flyxoBHO nacTupcTBo, ^yixienone l JH' TejibCTBO ; dušno pastirstvo. <®eclforgc=@tation; mjesto duhovnoga pastirstva; MicTO /;yHienone' MHTejiBCTBa; mesto dušn. pastirstva. [duš pasti?■ ®ccIforgcc; duhovni pastir; flyxoBHbift nacrupb, /^meiioneuHTenni @citc ; strana ; črpana, stran. — (©egenb) ; kraj; upah, npe^bjir,; kraj. — (Spartei) j stranka ; crpaHKa ; stran, stranka. — Pon atten ©etten; sa sviu strana ; ca CBiio crpaHa ; iz vsih strani■ — Pon ©ette bež Stmtež fdjrtftltdj etngelaben tperben ; po uredu pismen 0 biti pozvan; o^r. ype,ta nncMeHo 6mth no3BaHi>; po uredu pi s ' meno poklican biti. — er tft Pon©ette bež Stmtež fdjrtftltdj etngelaben toorbeit; ured ga j° pozvao pismeno; ype/pb ra e no3Bao uncAieHo; ured gaje pismeno povabil. — pon ©ette bež ©eridjtež, Pon ©ette ber tjkrteten; od suda, od stra- naka ; o,vi, cy^a, o/;r> cTpanaKa ; od sodnije, od vdelezencov. — tcemt an @eite bež einen ober anbern Sljetlež nteljrere SE^etTgenoffert ffok’ ako bi bilo na jednoj ili drugoj strani više ueestnika , dijonika ; aK ° on 6bino Ha e^Hoii h.ih Ha /;pyroH crpann Bbiiue yuacTHHKa; (tko bi bilo na eni ali drugi strani več deležnikov. ®cit5, etncrfettž, anbererfettž; jedne ili od druge strane; e^He wh $ py/te crpaHe ; iz ene, iz druge strani. <®eiten=, f. ©eite ; pobočan; noGouaHt; pristranski. — * Stnte; pobočna loža; nočoma no3a ; stranska vrsta. — = SSertPanbter; pobočni srodnik ; noGouHMH cpo,tHHKr>; stranski žlahtnik, sorodnik, ®clbff=; što se tiče samoga sebe; juto ce rune caMora ceGe; saniO'- — s Stnfdjaffung, 5. 33. ber Siegutftten; nabava potrebština svojim tros¬ kom; HaGana, HaGaBjiHHk noTpe6HocriH cbohmt* rpoiUKOMt; onds' Ijenje potrebšin s svojimi stroški. — j ©eredjttgter ; svojpravan, tko je svoj; CBohiipaBaHi, tko e cBoii> samosvoj, svojopravni. — j SSefttmmungžredjt (šHutonomte) ber ©emetnbc; samouprava občin® ; caMoynpaBa oGnmuie ; samouprava občin. — s @r|altung ; čuvanje, uzdržavanje samoga sebe ; uyBaHb, y3/tp Jita ' BaHi caMort cede; ohranjenje, čuvanje samega sebe. CJt; poslanica; uocaaHHna; list, pismo. ^cttiotflt; starjcšinstvo; cemopaTi.; seniorat. stupce, visno, nizpravo, kalamirno; CTynije, bhcho, HH3iipa- bo, na.iaMnpno; navpični. samsar; ceHcajii, caMcapi.; mešetar. ~~~ (bet bett ©etreibe^attbletn); grošicar; rpoicnhapi.; mešetar. SBanvcnfettfal; samsar od robe; caMcapt oat, ecnana, pode; meše¬ tar od blaga. SOBedjfelfcnfal, f. SRaiffer; mjenicni samsar; MkniriHiaii caMcapt; menični mešetar. ®cttfnr{e; samsarina ; caivtcapnna ; mesetarnina. ® c nfeit*§ammef ; košara; Kocapa ; kosarnica. ‘ = ©djmteb ; košar ; Kocapa ; košar. Jcntcnj, f. UrtljeH. O« 1 * U ,as - aparat*SSotnm; razluceni glas; pa3.iy'jeiibiH r.iacB; posebni, raz- 460 ©epavata ®eparflt=.3ug; posebni vlak, teglaj; rioce6H&iH B.iaut, Ter.iaii; posel)' 11 (vozo-) vlak. Scgucftcr ; uzaptitelj; y 3 anTHTe. 11 . ; sekvester. [stracia- ®cgucfttatiim; uzapta, uzapcivanje ; y3anTa, y3anhnBaH'k ; sekve' Scgucftrircn ; uzaptiti; yaanTHTH ; sekve str ir ati. ®cric ; čreda, reda; cepia, vrsta- ®crt»itnt; služnost; c.ijtKoeHOCTt; služnost. ®cruitut 6 =; što se lice služnosti; ihto ee TH pošast; nomacTB, 3apa3a; pomor. — ^ejife«(^e; kuga; Kyra; kuga. SicI)C? ; siguran ; curjpani ; varni. ©tdjcr. 461 ®Hcr, ^emanb ftdjet fieflen; dati kome sigurnost; wvn uoMe ch- rvpnocTi,; dati varnost komu. osigurati sto; ocurjpaTH iuto; zavarovati kaj. ; sigurnost; curypHOCTB; varnost. ~~~ leiften; dati sigurnost; /;uth cnrypHOCTB ; dati varnost. ^^cf>ct*fjcite=; što se tiče sigurnosti; ihto ce Tiri e cnrypnocTH ; var- n ostni, — za varnost. ~~~ - 93e^bl'be; oblast sigurnosti ; o().iacTB cnrypnocTH, cnrypcTBeHa of ».iacTi>; oblastnija za varnost. ~~~ = 3Sftrag; iznesak sigurnosti; H3HOCT. cnrypHOCTH; znesek var¬ ane, zavarovavni znesek. [s avarovavec. = SSiirge; davalac sigurnosti; ^anaTejib , ^ana^aua. cnrypHOCTH; = črtite; pismo sigurnosti; jihcmo cHrypnocrH, CHrypeTBeHO iihc- Mo ; list varnosti. = Seiflung; davanje sigurnosti; Aanairb cnrypnocTH; dan j e var¬ nosti , zavarovanje. ~~ bte Unterfucjjungžljaft gegen @tcf;erfjeitžletftung auf()eben; pustiti koga izpod iztražnoga zatvora na danu sigurnost; nycrnTH nora H3TpaaiH0i'a 3a'mopa na Aany CHrypHOCTB; pustiti koga iz prciskavnega zapora na dano varnost. - SKajjvegel; naredbc o sigurnosti; Hapefl6e o cnrypHocTH; nu- redbe za varnost. ettoaž ; ~~~ = SRucEftct)ten; obziri na sigurnost; o 631.1 p h na cnrypHocTB; oziri, Pomislila na varnost. " «UŽ ©tc&er^eitž = ŽRutffic^ten ; radi sigurnosti; pa^H CHrypnocTH ; Zavoljo varnosti. = 3 Sacbe; straža sigurnosti, cetnici ; crpama ciirypnocTH, cnryp- ^ CTBeHa crpama ; straža varnosti. ®i; pečat. — gertdjtltdješ; sudni pečat; cy^HbiH neuaTB ; sodni, sodnijski pecO-t- — baž ©tegel betbtucEen; udariti pečat ; yaapHTn neuaTB ; pritisniti pečat. — etttmd unter ©tegel gebett; zapečatiti što; 3aneuaTHTH iiito ; zap e ' čatiti kaj. ©icgct = (gtbrecljuttg ; razpečačenje ; paaneuaheHi; ; razpečatenje, p re ' lomljenje pečata. — = 2Bacl)S ; pečatni vosak; neuarabiH bocok’!, ; pečatni vosek. ©ignal ; znamenje; 3HaMeH'b; znamenje. ©ignnlemcnt (3et(^en) ; znamenja; 3HaMeHa; znamenje , dano znamenje. — (23efdjtetbung); opis; ouhcb ; popis. ©ignatut (Unterfcfjrtft) ; podpis; iio/uihcb; podpis. — (SBejetdjflung) ; naznaka ; HasHana ; zaznamovanje, ©igniteit (bejetdjnen); naznačiti; na3HaqnTH; zaznamovati, — etn 5tffer^b(^ft ftgntrtež doefuci); molba naznačena po Nj. veličanstvu ’ m o.i 6 a na3Ha'ieHa Tit. e e .1 h i a h ct b o m b ; prošnja po Nj. Velic arl stva zaznamvana. — (unterfdjmben) ; podpisati ; no/tnncaTH ; podpisati. ©itber ; srebro; cpedpo; srebro. [srebro- — = §lgto; prid na srebro; npH/tB na cpe6po; nadavek, adzio 71 — s ©eljfllt ; što ima stvar kakva u sebi srebra ; ihto n*ia cxBapi> « ah Ba y cedu cpedpa; kar ima kaka reč srebra v sebi. — s ©elb ; srebrni novci ; ep e 6 po h h ob hm ; srebrni dnarji. — = ^amittetet; komornik nad srebrom ; KOMopHHUB iia/pb epečpo!' 1 ' 6 ’ kamernik nad srebrom. ©tfljer« 463 = butlje; srebrni novac; epečpnbiii HOBam.; srebrni penez. ®imultans$^ot^cf; zajednieki nepokretni zalog; aae^HHiKa Heno- ,; peTHa 3 ajiora; vkujmo, hkratna zastava (nejjrernakljivega blaga). = ©djnlbnet; zajednieki dužnik; saegHHUKiH ajikhiiki,; vkupni dolžnik. ^ l,, n j smisao ; cMbicao; zmisel, pomen. itn ©tnrte bež ©efe^eS ; po smislu zakona; no cmhcjj 3aK0Ha; j>o z *nislu postave. " im ©tune (tu golge) etnež ®cfe|ež tcirb berorbnet ; uslijed toga i t°ga zakona naregjuje se; Tora n Tora 3aKOHa Hapekye ce; ^ 'rsled te in te postave ob. po tej in tej postavi se zavkazuje. ^ittnett, bet ©tntten fetn; biti pri sebi, pri pameti; 6 mth ripn ce6n, n pn riaMera; biti pri sebi , dobre pameti. ~~~ bon Stnnen fontmen ; poluditi; nojiyAHTH; znoreli , ob pamet priti. *i»tnem)cctt)imtng; smutnja pameti; 3a6jHa naaieTH; s motnja, z m oljenje misli. ^ittitloš; bez smisla ; 6e3'i. cm bi c ji a ; brez zmisla, brezumni. ettoaž; ustaviti što ; jcrami-m ujto; ustavili kaj. ^ifttruitfl; ustava; ycraii a; ustavljenje, zadrzba. Urib Untetbtec^ung ; ustava i presjecanje; ycTasa n ripeckuaHk; ustavljenje in pretrganje. ^iftiruHg^recbt; pravo ustave; npaBO ycTaBe; jmavica do uslav- Ijenja. ®ittc; običaj; oCbiuan; navada, šega. ®itten; nravi; HpaBH ; nravi, lej)o obnašanje. ^ittlid)?cit; nravnost, cudorednost; upaBHOCTb ; nravnost. = spoltjet; redarstvo nravnosti, cudorednosti; pe^apcrBO HpaBHOCTH; policija nravnosti. ~~~ - 0lucf |tct)ten, auž ; radi, glede cudorednosti ; pa^n , 1133 . o63bipa HpaBHOCTH ; glede na nravnost, zavoljo nravnosti. ^iturttionžplnit; položajna osnova; nojioataiiHa ocHona, no.ioataiiHbiH n.iana,; obris, načrt lege. ; mjesto; Micro; mesto, sedež. unb (©ttmme fjaben; imati mjesto i glas; HiviaTH mIjcto h r.iact; imeti sedež in glas. bet ©ertdjt (baS kedjt JU ft^cn) ; pravo sjedeti pred sudom; npa B o ctgHTH upe.Vb cy/toMT>; pravica pri sodniji sedeti (sesti). ~~~ ben ©t| etnneljmen; sesti; cicm; sesti. (5tufent^altžort) ; boravilište, bavilište; 6opaBHurre, mIjcto rakce tko 6aBH; bivališe. — (oon bet giegietttng unb ben SSeljotben) ; stolica; cTojinna; sedež. 464 ©tjjttng. 0tl3un<$; sjednica ; ct^HHna ; seja. — 9tatbfl|ung; sjednica viječa; ct^uHcja siha ; seja svetvavcov- ®tpun{j§=; što se sjednice tiče ; turo ce rLg,»ane TH l ie; sejni. — = Sochle; sjedionica, prostorija za sjednice ; o/b$ionHita, npocrop 1 " a a ctppiHii.e; sednica, prostori za seje. — = ^rotoMI; sjednički napisnik ; KaiuicHiiiir; zapi sn ^ sejni, čez sejo. — s ©(tal; sjedionica; ck^ioHHna, cb^HHiita ca.ia; sednica. -— = 53erfj(tnblung; sjednička razprava; ck/pHHUKa paanpaBa; obrav¬ nava kake seje. ®lflt> 0 jucn; Slavonska; Caanonia; Slavonsko, Slavonija. -— $otttgtet$ ©lakomen; kraljevina Slavonska; upajitBHHa C-iaBOHiai kraljevstvo Slavonsko. ©looafai ; Slovanka; CaoiiaHcna; Slovaško. ©ocietat, f. ©efefffd&aft. ©ocietfitš = (Soutract; pogodba društva; 4 pyniCTfiena, opran k a ' l0 ' ro^oa; družbina, društvena pogodba. @0 $egebeit; kako je dano ; uano e /tano , tako dano. ©o ttmftr mtr ©Dtt Ijelfe; tako mi Bog pomozi iii pomogo! rano s'** 1 Bori> ri0M03H mh noMorao ! tako mi Bog pomagaj ! ©cla = SBecfjfel; mjcnica samica; Mb nuna caHHqa; menica sannc<*> edina menica. ©nlar^flfjr, f- ©onnenjaljr. ©olb; plata; lutara; plača — trt ^entanbž ©olb fteljen; imati platu od koga; HMant iuaTy °č' b nora; dobivati plačo od koga. [vojake- — Sirupi) etl trt ©olb nefimen; naj miti vojsku ; ikuimuth Boiicnv; n o jek ©olbtlt:; vojnik; bohhhki.; vojak. \vojask 1 - 00lbntcn=; (što se vojnika tiče) vojnički; mro ce bohhhku TH lje ’ — = ©tanb ; vojnički stalež ; bohihihuh CTa.iearn : vojaški stan. ©olemt; svečan; cBernaiiHft ; svečam, slovesni. ©olcttnitot, f. $eterltd)!eit; svečanost; CBeraanocrj) ; svečanost. ©oO&ar=; nerazdjelno, zajednicki i svaki za cijelo ; iiepaa/pLiHO, 3a6 ^ HioiKiii h cBaKiii 3a ipkao ; nerazdelni « — 5 $aftung; nerazdjelna odgovornost, odgovornost zajednioka i s ' a koga za cijelo; HepasAkaiia ogroBopnocrn, o^rosopnocTi. aaeflHHn* 1 ® h CBaKOra 3a ipkio ; nerazdelna odgovornost, odgovornost vstt ce ga za celo (vsej. — s Serbtnbltdjfeit; nerazdjelna obveza, obveza zajednička i svakog a * a cijelo; iiepas,tkana odneaa, ooneiia 3ae^HH i iKa h csaiiora 3a dolžnost nerazdelna, in vsacega za celo. Sotibarifdj. 465 °ltbarifdj; nerazdjelno, zajednicki i svaki za cijelo; nepa3AbaH0, 3 &6 Ahh i ikh h cbikm 3a qbjio; nerazdelni. tft foltbatifcf) Berbunben; on je obvezan nerazdjelno, zajednicki i P°seb za cijelo; oht. e oČBesaHm Hepa 3 A't>-*H 0 , 3aeAHH i iKH h noce6’ 3:1 uijio; je zavezan nerazdelno. in , f. (Soltbarifd). ‘ °lutum, in; mjesto izplate, na mjesto izplate; m1;cto H3naare, Ha MbcTo H 3 ii.ia r re ; na mesto izplačila , v plačilo. ~~~ 3>etnanben in solutum fetnet Služlagen etne ©adjc etnantroorten; dati kome stvar kakvu na mjesto izplate njegovih troškova ; A aTH K0Me CTBapt KaKosy Ha atfccTO H3naaxe H'brom»i TpoiuKOBa ; prisoditi, prireci komu reč na mesto plačila njegovih stroškov. ^■°HbergeIuftc; razcjepna želja; pa3H'biiHa mejia; zelja odcepljenja, °dtrganja. ^HHbcrn bie Stcten ; razlučiti spise; pa 3 JiyiHTH cnnce; razločiti spise. '~°nbcrmtg ; razluka, razlučenje ; pa3.iyKa, pa.a.ivoeiil;; razločitev, ločitev. ^'Ottttettjatjr ; obicna godina; o 6 biHHa roA»Ha; navadno , solncno leto. ; staranje, skrb; CTapanb; skrb. ~~~ ioagen, fiir etftKlž; starati se, skrbiti se za što; crapaTH ce 3a iiito; skrbeti, skrb imeti za kaj , v skrbi imeti kaj. = fatt; skrbljivost; CTapaHb, 6ph;kjii>hbocti>; skrbljivost. ~~~ 5 falttg; skrbljiv; crapaTe.iaHTi, 6 pn;K.u.Hn'i>; skrbni, skrbljivi. ' lo§; bez skrbi; čeai cTapaHa, 6e3T> (ipiire; brez skrbi,brezskrbni. ~ = lojtgfett ; bezskrbnost; h e CTapaHb, 6e36pH; brezskrbnost. " etn grofer ©tab Pon ©orglofigEett; velika bezskrbnost; Bejimio ne- OTapaHb, BeaiiKa 6 e 36 pHeratn ; vrhovnik; bpxobhhkt>; suveren. ® D m»ecenitot; vrhovnost ; BpxoBHOCTb ; suverenstvo. JUalte (3iubtif) ; stupac ; cTynai;T,, py6pima; predelek. ^PnltuitQ ber ^atteien; razcjep stranaka; pa3ubm, cTpanana; raz- Ce P strank. [ raztrganje. (teligiijfe) ; razkolništvo ; pa 3 KOJiHHiTBO ; razkolništvo , versko ^ttnnjettet (©ienftbrtef); služna cedulja; c.iy;KHa ueAyaa; služni list. ^Parbiidife fiir bie 2lrmen; štednica za siromake ; urreAHHna 3a capo- Ma xe; nabernica za uboge. ^batcaffe ; štedionica ; urreAioHHita ; hranilnica. ^bntrcnffen = SSucEjel; štedionička knjižica; iirreAioHHiKa KHbHatHua ; kranilnična knjižica. 30 466 Spdtcrce, ®pd'tecc3 ffiedlt; potonje pravo; noTOHfe npauo ; poznejša pravico- (©pcccmnmare; bakalska roba; 6ana.icKiH ecnant, poda; špecerij' s ko blago. 3pcccmumarcn = |>anbtung ; bakalstvo; 6anajiCTBo; kupčija s šl >e ' cerijskim blagom. — (©eiDotb); bakalnica ; čaKa.imiua; prodajavnica špecerij. — = Ikinblet ; bakal; 6ana.n>; kupčevavec s špecerijskim blagom■ — = ^anbterm; bakalka; 6ai;a.iKa; kupčevavka s špecerijskim blagot 1 - ®pecial= (umjianbltcf)) ; obširan ; očiiiHpam; obširni. — (bejonberž) ; poseban ; nocedam,; posebni. — = Stužtueiž ; obširni izkaz; o6iiihphmh H 3 Ka 3 t.; obširni izkaz. — = (Somintjjton; posebno povjerenstvo; noceČHa KOMMHecia; posebna komisija. = Sartf; posebni ejenik; noeedHa rapHa; posebna tarifa. — = SBoHmat^t; posebno punomočje; uoceČHO nyHOMohie; posebno pooblastenje. Spccicll, f. @pecial. — fpectelle ŠBefttmmung; posebna odredba; iiocef>Ha o/;pe/;(5a. ogp e ' beH'b ; posebna odločba. (»peetež (be|ttmmte @adje); stanovita stvar; craHOBHTa cTBapt; od' ločna reč, ta ali una stvar. ((Stnjelnfac^e) ; svaka posebna, pojedina stvar ; cBaita nocedHa, etilna CTBapi.; vsaka posamska stvar. (Spcciftcatum ; podrobni opis; nogpofim.iii oriHCi; podrobni popis- Spcctftctreit ; podrobno opisati; no^poCno ormcaTH; podrobno popisati. SpccuIatitm0=$auf; trgovačka kupnja, kupnja na dobitak; TproBa^K 3 KJiinfi, KyriOBanb; kup na dobiček. Spebiren, etrte SEBaave; odpremiti robu; o^ripeMHTH ecnain>, p 0 ®^’ odpraviti blago. ^pebiteur ; odpremnik; o^npeMHHKi.; odpravnik. (»pefeitiolt ; odprema ; ogiipeMa ; odprava. ®pcbitii>n3=®ebuljt ; odpremnina ; o/pipeMHnna ; odpravnina. — = ©efdjdft ; odpremni posao; o/pipeiuubiii nocao; odpravlavstvo ■ = ■‘Sanbet ; odpremništvo; o/;npeMHHTrBo; odpravljavska kupčija- — 5 sprobtfton; odpremnička providba; ognpeMHHMKa npoBugča, np°' BH3ia; odpravnina, pošiljnina. Spetcper ; hambar, žitnica; xaM6apt, SKHTHHpa; žitnica. ®pcrrc (93erfteglurtg) ; zapečačenje ; aaneuaheHk; zapečatenje. — baž SBermogen bež SBerfdjutbeten in bie geridjtltdjc @perre ’ imovinu zaduženika staviti pod sudni pečat, po sudu zapečatiti i®°' ©pen-c. 467 v,n u zaduženika; HMOBHHy 30^yaieHHKa ctbbhth nog-b cy^Hi.m ne- ' JaT ' t ! cy 40 Mt 3aiieBaTHTH wuanb 3 a^ya;eHHKa; djati dolžnikovo Premoženje pod pečat sodnije. " c ** c (Sifltrung); ustava; ycTaBa; zadržba, prestavjenje. unb 8ofjnungž=©:perre ; ustava plate urednicima i slugama ; JcraBa lua-re ype,;HnnH!via h cjiyrama; ustavljenje plače in mezde. Pete = Stbnaljme; sudno razpečačenje ; cyAHO pa3ne i iaheH't ; sodno ra zpečatenje. ' 5ltlegutig; zapečacenje, stavljanje pod pečat; 3ane i iahenb, ctob- nogi nesaxi; zapečatenje, djanje pod pečat. ^ = ®aum, f. (Scfjlagbaum. " = ^ertdjt; izvješče o zapečačenju ; H3BbcTi’e o aaneuahemo; poro¬ čilo vez zapečatenje. - Sommtffton ; povjerenstvo za zapečacenje ; KOMMHecia 3a 3aneua- heHli; zapečatna komisija. = Stelation, f. ©perrberid^t. r - 5 ©tunbe; zatvorni sat; 3aTBopHbi& caTb; ura zapiranja. Pefett; troškovi; TponiKOBH; stroški, potroški. Ptel; ig ra . Hr p a • ig r a -Karteli; svezak karti; CBe3aKT> KapTift; zvezek kart, ene karte. ®PteI=; što se igre tiče; irn-o ce Hrpe TH l ie; kar se tiče igre. = Setrug ; prijevara u igri; ripeBapa y nrpii; goljufija v igri. = Sinlage; uložaj u igru ; y.ioItcf)e Strme); oskrbnica; ock P 6- n«Ha; oskrbovavnica. l vek ’ ZfJ J ano ime - ^i^name; nadjevak, nadjeveno ime; HagtBaKi,,HaAbneHO rae; nade- ^Ponfalien, f. (šljeberlotmif. ^Poeco=©emict)t; vaga s darom ; Bara c-b AapoMb ; teža, vaga s taro vred, nečista ob. groba vaga. Pott; rug ; pyrb; zasmehovanje, zasramovanje. "" mit etmaž treiben; rogati se čemu; pyra T H ce ueMy; zasmehovati, zasramovati kaj. ^Pottgcbicfit; rugopjev, porogljiva pjesma; nopyrjibHBa nbcaia; za- s ramovavna pesem. 30 468 @pOtts <&pott = Slame; nadjeveno ime; nagimeiio H\ie; grdo ime. — * ©djttft; rugopis, porugljivo pismo; nopyrabHBO hhcmo; zas^ e ' hovavno pisanje, zasmehovavni sostavek. ®pottem; ruganje; pyraHli; zasmehovanje. ®pdttifd)C SSorfteUung ; predstava roganjem ; npe^craBa pyraHtM 1 ’ 5 zasmehovavna podoba. ®prad>e (etnež ©olfež), beutfd&e, ffav>ifd?e u. f. m. ; jezik njeroačkb slavenski i t. d.; esbiitt HtMasKin, cjiaBeHCKiii h t. 4 .; jezik, n. V l ‘ nemški, slovenski, ob. nemšina, slovenšina. — (Stebe, 9Ift bež @pred)enž); govor; roBopt; govor, beseda. <©pradf)=; što se tiče jezika ili govora; ihto ce THie 63 biKa n-' 11 roBopa; kar se tiče jezika. — = ©ebraudj ; običaj govorenja, jezika; odbiuan roBopena, 63biK a ’ navada govorjenja. — bte SSorte nad) bem affgemetnen (Sptadjgebraudje beuten; tuma c ‘ tl riječi po občem običaja govorenja; ToauoBaTH p-tiii no o6ni' reltfI ’ o 6bi 4 ato roBopeHH ; tolmačiti besede po občni navadi govorjenji- — = ©ranje; rnegje jezika; m e J; e, rpaHHije eai.iKa; meje jezika. — 5 .ftenntnijš ; znanje, umjenje jezika; 3HaH'b, jiubub e3biita ; zni n J e jezika. — s 3tmntet; govorionica; coča pa3roBopa, roBopiomina; 9 °' vorivnicai [izre cl ‘ ®prcdje« (aužfpredjen, etnen 9lecfytžfptud) tfjun); izreči; H 3 pebn> — baž Utreti fptedjen; izreči presudu; H3pehn ripecy^y; izreči sodb°- — 23enmžmittel, motuber gefpvocfjen roorben; dokazi o kojima je uCl ' njena izreka; ^0Ka3H o KOHMa e yiHH'bHa H3peiia ; dokazala, %a ' stran kterihje sodba storjena. — (etfennen); presuditi; ripecy/;HTH; razsoditi. — auf ©efdjmbtung etner <3ad)e fptedjen; presuditi, da se tko zak«» e na što; npecyAHTii, ,^a ce tko 3aKyHe na uito ; razsoditi, sodb° storiti, da naj kdo na kaj priseže. — (lauten); glasiti; rjiacHTH; glasiti, govoriti. — bie futbenSlngeHagtenfprec^enbenSSemeife; dokazi koji glase zatu* e ' nika; ^oita 3 H koh raace 3 a TymeHHKa; dokazi, ki za zatoženi 0, govore. — 9 led)t (baž 9lidjteramt anžubcn); suditi, činiti pravicu; cyA* 11 ' 1 ’’ hhhhth ripaBHny ; soditi, sodnik biti. Sprenget cinež ©eriifjtež; sudno područje, sučija; cy^no noApy‘ Iie ’ cyA'iiH; okoliše sodnije. — Jbtrdjfptenget; župno područje, župa; napoxiaaHO no/jpy i iie, nap 0 ' xia; cerkveno okoliše, fara. Sprenget. 469 ^cttael (®tocefait=); biskupsko podrucje, biskupija; enap\ia.iHO 1I0 flpyaie, enapxia; škofija. " M< $ 5 izreka ; H3peKa ; izrek, razsodek. ©ptudj; sadna izreka; cyA«a U3pena ; izrek sodnije. (Srtenntntp); presud a; npecy,ia ; razsodba. ^ Ur (etn jurucfgebltebeneg SKerfnial); ostavše znamenje; ocTamue 3Ila Me H k ; sled, znamenje , ktero za čim ostane. (etnež ; trag, slijed; Tpart, cjrb/yB; sled. (etneg SBagenž); vagaš; Barann> ; kolesnica. ~z ( e «»ež , uhhobhhkt.; državni urednik. ' 33et)brbe ; državna oblast ; gpa;aBua od.iacTb ; državna oblastnija. = 3Sutger; državljanin; ^pmaBJiHHHHt; državljan. = burgerltd}; državljanski; gpn;aB.iHiiei;n; državljanski. - S3iivgerfd^aft; državljanstvo ; ApaiaBjiHHCTBO ; državljanstvo. - (Saffe; državna pjeneznica; ypa;auna iibneannna; državna dnarnica. - Unb Sonfetenjrat^; državni i dogovorni vijeenik, savjetnik; ^p- %70 JKaBHtiH h goroBopHbin BthHHKt, canliTUHKU.; državni in p°9° vorni svetvavec. ®taat$ = ©onfrolle; državni prigled ; apn6a; državna služba. — * ©tgettfljitm; državno vlastništvo; gpniaBHa codcTBeHOCTb; državni lastnina. — * ©tnMnfte; državni dohoci; gpsKaBHH goxo^qbi; državni dohodki■ — = ©rfotberntjj ; državne potrebe; Ap;naBHe norpede; državne potreb 6 ' — * §onn, coiiftitutioneCe; ustavni način državne uprave; yc r raBHi> ia HauHHij (opMa) gpasaBHe ynpaBe; ustavna oblika države. — = ^Offtbeamte; urednik kod državnoga Iugarstva, šumarstva; HHK'b, mhhobhhki Kogt gpaiaBHora jiyrapcTBa, tuyMapcTBa; ni k pri državnem gojzdnarstvu. — = gorftbienft; služba kod državnoga Iugarstva, šumarstva; cJiya>^ a bo,v (i /tpiKaBHora jjraprTBa, nijMopcTna; služba pri državni gojzdnarstvu. — * ^orftprufurtg; državni lugarski, šumarski izpit; ^prnaBUbiH JiJ ra P CKlii, myMapcKift Hanam ; preskusnja za državno gojzdnarstvo• — = ©e6aube, f. Sterartalgebaube; državna zgrada; gpniaBHa crpaA a ’ državno poslopje. — = gefa^rltd); opasan, pogibeljan državi; onacaHi. gpa,aBH ; nevatn 1 za državo, državi nevarni. — = ©cfall; državni dohoci; gpasaBHH goxoguw; državni dohodki- — * ©efattgener; državni zatvorenik; gpaiaBubiH 3 aTBopeHHKi>, }' arI ’ inenHK’b; državni jetnik. — = ©efe£; državni zakon; gpasaBHbift aaitOHi,; državna postava. * ©etualt; državna vlast; ApmaBHa BjiacTb ; državna oblast. — = ©Idufeiger; državni vjerovnik; gpmaBHbiH BepHre^b; državni upnik. 5 ©Ut; državno dobro; gpaiaBHo gočipo; državno blago, posestvo- — = ©uterablUtniftvatton; uprava državnih dobara; ynpana flpaiaBHB 1 go6apa; uprava, oskrbnija državnih posestev. = .fjciužljctlt; državno kucanstvo ; gpajaBHO KyhaHCTBO, eKOHOM* 3 > državno gospodarstvo. * banjici; državna pisarnica; gpaiauHa iincaonHqa, KanqeaJiap* a ’ državna pisarnica. = Kangler; državni pečatnik; gpaiaBHMH Kamjjiepi; državni kanclef- y peA' ured' 'Stacif?* 471 državna nmdrost; gpataBHa MjApocTb; državna V r evidnost, pazljivost, razumnost. ' ^orpet; državno tijelo; gpataBHO tLio; država. Sltnff; državoslovje ; ,],pa;aiiocaoBie: vladoznanslvo, državništvo. z državnik; p manami umi .; državnik. = SJltttel; državni dolioci; gpataBHH ,3,0x0,1,41.1; državni dohodki. - SJJonopol; državno samotrštvo, državna samoprodaja; ^prnaBno caMOTpffiTBo, /ipaianHa caMoiipogan ; državna samoprodaja. ' £>berljattpt; glava države; rjiaBa gpaiaBe; glava države. = '•Gbltgation (@djutbaerf(^ret6ung) ; državna zadužnica; gpaiaBHa 3a Aja»HHna; državno dolžno pismo. = ^ctptete; državne hartije; AI ,iKaBHH narinpn, apTie; državni Papirji, upopisi. = ^tocurator, f. SlnioaU; državni odvjetnik; ApajaBumi OABtTHHKt; državni pravdnih, odvetnik. ~ (SSerfatnmlung); državno vijeee, državni savjet; apneno ^ paianmaii canhri.; državno svetovavstvo. (etne etnjelne perjem); državni vijecnik, državni savjetnik; ApaiaB- bI;(uihi; 1), gpataBiii.iii caBlsTHHKi ; državni svetovavec. = ^cd)tuttig; državni račun; Apaiannian paujHi.; državni račun. z S^ed^nunggtoefen; državno račnnarstvo; Apmamio pauvHapcTuo; državno računstvo. ■' S^e^nuugžtciffcnfc^aft; državno racunoslovje; gpataBHo paujHo- (, aonie; državno racunoslovje. = 9tedjt; državno pravo; gpaiaBHo lipaBO ; državno pravo. = recfjtltcf); po državnom pravu; 110 ApaiaBHOMi upaBj; po držav¬ nem pravu, državnopravni. 5 Slecfjtžleljre; nauka o državnom pravu; nabita o ApasaBHOMi. npaBy; nauk državnega prava. ' ^Mtgton; državni vjerozakon; ApaiaBHbiii B j tpo3aKOHi>; državna Vera. ' 9?ucf|'td)ten; državni obziri; gpa;annn o631.1 pn ; državni oziri. " @ct)a|; državno blago; AprnaBno 6aaro ; državni zaklad. " OSaffe) ; državna pjeneznica; gpataBHa nkHe3HHiia; državna dnarnica. = @(f)dn; državna zadužnica; ApaiaBna 3a/yaiHHiia; državni dolžni list. = Scpurb; državni dug; gpmauHf.in Ajri,; državni dolg. s ©djule; državna škola ; gpaiaBHa uiKOjia ; državna šola. " ; ®d)uIbenHtgung; izplata državnih dugova; H3ruaTa gpiKaBHbi p,y- fosa ; izplačevanje državnih dolgov, razdoliitev države. 472 0iaatg* <2>taat3 = ©djulbenttlgungžfonb; zaklada za izplatu državnih dugoy») ^OHgt, 3aKjiaga 3a H3njiary gpaiaBHH AjroBa ; zalog za razdob e ' vanje države, državni razdolživni zalog. — = ©ecrctdr; državni tajnik; gpmanHbiH raHHHKi; državni tajnik- — = ©tegel; državni pečat; gpaiaBHbm neuarb; državni pečat. — = telegraf; državni brzojav; gpaiaBHbrii Te.ierpatt; drzavn 1 telegraf. — = UntlDdfjUng; prevrat države; npenpaTT, ApmaBe; prekucija > V re ' vrat države. — = SSerbredjeti (.§>ocl)bertatlj); veleizdaja; se-iHHa H 3 gaa; velika izdaji- — = S 5 er£>recf?er; veleizdajiea; Be-ieH 3 gam;a; državni izdajavec. — * SSetfaffutig; državni ustav; gpiKaBiibiH ycTaB'i>; državna ustava- — = 93 etmogen; državna imovina; gpaiaBHO HMank; državno V re ' mozenje. — = asertcaltung ; državna uprava; gpataBHa ynpaBa, ^prnaBHO ynf Te^bCTBO ; državna uprava, državno gospodarstvo. — = SSotanfc^Iag; državni proračun; gpaiaBHbiH upopa^Hi.; držav* 11 prevdarek. — = toegcn, bon; od države; ogi gpaiaBe; od države. — eirte bon ©taatšmegen befdf^igte ^erfon; osoba, koju je država p rl znala za sposobnu; oco6a, koio e gpasaBa npH3Haaa 3a cnocočny’ oseba, ktero je država za pripravno izrekla. — = SBtrtljfdjaft; državno kučanstvo; gpinaBHo KyhaHCTBO, enoHOitf 1 ® ’ državno gospodarstvo. [voznanstvo — = SBiffenfdjaft; državoslovje ; gpiuaBOCjioBie ; državoslovje, drža — = toiffenfcbciftliif); državoslovan; gpaiaBocjioBaHi.; državoslovni- — redjtž= unb ftaatStmffenfdjaftliclje gacultdt; pravoslovni i državoslo v ni fakultet ; npaBOC.iOBHbiH h gpssaBocaoBHbiH aKyjiTeT 1 ’ > pravoznanska in državoslovna fakulta. 3ft>cHLUip'b h t. g. ; štabni oficir in t. d. @tah(il=$rufutig; štapski izpit; uiTačcKiit naribiTH; štabna preskusnja- ®tabil; stalni, stanovni; CTaaHbifl, CTaHOBHbift; stanovitni, stalni- — etnen SSeamten fur jlabil anftellen; načiniti koga za stalna, stanova® urednika; HauHHHrn nora aa cranna, CTaHOBna ypegHHKa, uhh° c HH ita; postaviti urednika za stanovitno, uredniku trdno službo dat 1 Stabilis. 473 fobilis militia ; stalna, stanovna vojska; CTajiHa, cTaHOBHa Boncua; stalna vojašinja, vojska. Gutleefltfrung • ustanovitba; ycTaHOBHi'6a; izrečenje stanovitnosti. °ot; grad, varoš; rpa/ji, Bapouii.; mesto. ttbt=; grad s ki, varoški; rpagcKin, BapoiuKiii; mestni, meščanski. ' 51tjt; gradski Ijekar ; rpa^citiil .vfeuapb ; mestni zdravnik. - 93anf; gradska banka; rpa^ciia čarnia; mestna banka. ' ®flnfotottme SBiener; lutrija banke beckoga grada; jiyrpia 6aHKe '^'iKora rpa^a; loterija banke dunajskega mesta. = ^8etco^ner ; varošani, gradsko ljudstvo ; Bapoinann, rpa^cKO jih>a- ctbo; meščani, mestnjani, mestno ljudstvo. gradsko podrucje ; rpa^cKO noflpyuie; mestno okoliše. ~~~ = ®ud); gradska knjiga; rpa^caa KHbHra ; mestne bukve. (©runbbuip); gradska zemljišnica; rpa^cna 3eivubHiuTHa KHbHra; ni estne zemljiške bukve. [ zemlja. - ©ebtet; gradsko podrucje; rpa^cKO no^pyuie; mestna oblast, ~ ' ©efangntfj; gradski zatvor; rpa^cKiii 3aTBopi. ; mestna ječa. = ©etnetube; gradska občina; rpa^cita očuiTHHa; mestna občina. "" = ©emetnbeburget:; gradski obcinar; rpa^CKm očuuTHHapfc; mestni občinjan. - ©emeinbeburgemdjt; pravo gradskog obcinarstva; npaBo rpa^cnorb oGiuthhctbu ; mestno občinjanstvo, meščanstvo. ' ©ertc^t; gradski sud ; rpa^cmii cyA’B ; mestna sodnija. z ©Ut; gradsko dobro; rpa^CKO go6po; mestno blago, posestvo. 5 •Hauptmann; gradski satnik ; rpa^CKm KaneTam; mestni glavar. = §auj)tmaunf(^aft; gradsko salništvo; rpa^cKO KaneraHCTBo; mest¬ no glavarstvo. '■ -fmuž (Siat^auž); vijecnica; BkbuHi^a; mestna svetovavnica. Uttb Scmbredjt; gradsko i zemaljsko pravo; rpa^cKO h 3eMa.ibCK0 n paBo ; mestna in deželna sodnija. - SBtagtftrat; gradsko poglavarstvo; rpagcKO norjuiBapcTBo; mest¬ na gosposka. = SftarEt; piaca, trg; ninuja, Tprt; mestni trg. = SJtifij; gradska vojska; rpa^cua Boncna ; mestna vojašinja. = SDrbnung ; gradski red; rpa^CKiii pe^i.; mestni red. = gradski Ijekar; rpa^CKift .rhnap-b ; mestni zdravitelj. - 9tatfy (60Ileg.) ; gradsko vijece , gradski savjet; rpa/jcno Bihe, r paACKiii caakTi; mestno svctovavstvo, mestni odbor. (etnjelne ^perfon); gradski savjetnik; rpagcmii caniTHHKi. ; mestni svelovavec. = 9iecf)t; gradsko pravo; rpa^CKO npaBo; mestno pravo. 474 @tabt ■ ®tobt = SHdjtet; gradski sudac; rpagcKifi cygiH, cyflaiyb; mestni sodnik. — = @cf)retber; gradski pisar; rpagcitin nncapa.; mestni pisar. — = ©djule; gradska škola; rpagcua nnto.ia: mestna učilnica, sold- — * rpagcKU o^pel)enHKa; zbor mestnih odbrancov. — = SSogt; gradski nadglednik ; rpagcKift HagraegHHKi. ; mestni vajd ■ — SSotf; gradski puk ; rpagcKui napoja.; mestno ljudstvo, meščani- — = SBacfje; gradska straža ; rpagcita crpama; mestna straža. — * Sffiappen, =3etdjen; gradski grb; rpa^cnift rp 6 i>; mestni grb. Stojfcttc ; hitnica ; nrraeTTa; štafeta. Stoljlarbcit; nadotvorina ; ^bjio o 4 a. ae.iHua; jeklarski izdelek- ®tal)tarbcitcr; nadar; Ha^apa.; jeklar. <&taf)lfabti?; nadara; u>a 6 pHKa , TBopHHL;a ogTi uejinita; fabrik 11 jeklenine. ®tantm ; koljeno ; uo.ikno; pleme, deblo, rodovina. — SSblfetflamm; pleme ; iueMe ; narod. — (©efd^Ied^O ; rod; pog-b; rod. — (Stnte) ; loža ; ^03a; vrsta. — (.fjcmžfamtlie); porodica; riopogrnja; rodovina. — (gefttftetež (Sabttai) ; zaklada; aaiuaga; zalog, kapital. <2tamm=23aum, etnet ^anitlte; rodosljed porodice kakve; pogocaoBie nopogm;e naitBe; rodokaz, rodosled, rodoslovni razkaz kal- e rodovine. — bež canontfdjjen SRet^tž; rodosljed po crkvenom pravu ; pogoc.ioBiB no npKBeHOMa. upasj; rodosled po cerkvenem pravu. — = (Sa^ttal, =©elb; zakladno glavno; 3 aiuagHO oaBHO; zaloznh glavni dnar, kapital, — (t>erfid)ettež); osigurano zakladno glavno; oeiirjpano 3 aKJia/t H ° raaBHO ; zavarovan kapital. [ roditelji- — = ©tern; stari, pregji; caapu, npegubi; zarodniki, predniki, P rVl — = ©rbe; nasljednik po rodu; HacjikgHHin. 110 po/;y; dedič po roda- — = ©Cttoffe; jeduoplemenik; egHoiueMeHHita>; rojak. — s ©Ut; dobro porodice; godpo nopogmje; posestvo rodovine> dedinstvo. — (gejtiftetež ©Ut); zakladno dobro; saKaa^no godpo; založeno blag 0 ' 475 = |mu3 ; kuča porodice; Kyfca nopognue ; rodova hiša. ~~ = Sanb; postojbina ; nocToftSHHa,- rodna, rojstna dežela. ' ' Seljen (urfprungltc^ež); prvotni feud; npBo6MTHUH u^gi; prvot¬ ni, izvirni fevd. ~~~ CbdS Se^ett einev ^amtlte) ; feud porodice; tfeygi nopogmje; fevd r odovine. ~~~ 5 Hutter; pramati; npaMaru ; zarodnica, prva mati kakega roda. ~~~ = @t^; prebivalište porodice ; npeČHBa.iHruTe iiopognije ; prebiva¬ le rodu. ~~~ ~ Safet; rodopisna knjiga; pogonncHa KHbnra ; rodopisna knjiga. "" z &fyetf ; elan porodice; u-iam nopognige; del rodovine. ~~~ = 3Sater; praotac ; npaoTaigi; zarodnik, prvi oče lcacega roda. ~~~ ' ®ermogen (33ermogen etnež ©tamnteč); imovina porodice; HMaHi n opogHige; premoženje roda. (peftiftetež Setmogen); zakladna imovina; 3aiuagH0 HMaHi ; založe¬ no premoženje. = SBtrtfjfctmft (urfptungltdje £8trtfyfcf)aft); prvotno kucanstvo (gospo¬ darstvo) ; npno6i.iTHO KyhancTBO, eKOHOMia; izvirno, prvotno Gospodarstvo. " (SamtfientDtrtbf^aft) ; kucanstvo (gospodarstvo) porodice; KyhaH- ctbo, eKOHOMia nopognije ; gospodarstvo rodovine. trtttb (tpia|, (Stelle); mjesto; MkcTO ; mesto. («uf bem ©tarfte); stojnica; cTOHHHija; Stanič. (Sftang), J. 33. S3urgerftanb; stalež, n. p. gragjanski stalež, gragjan- stvo ; cTa.ieati. Ha up. rpaljaHCKiH CTaueiKi, rpa^aHcrBO; stan, n. p. meščanski stan , meščanstvo. "" toeffen @tanbež ber $euge fet; Mo svjedok kojeg mu drago staleža; duo cBigom Koerr. My g p aro cra.iema ; kacega stanuje priča. (©attung); razred; pa3pegr.; vrsta, razred. SSeamte auž bem ©tanbe ber SSerfugbarfett; urednik iz razreda razpo- ložnosti, razpoložni urednik ; jpegHHKi, uhhobhhki H3i paspega Pa3nojioaiHOCTH, pa 3 nojio»tHMH vpeguHKi.; urednik iz vrste pri¬ pravljenosti. (3uftcmb), 3 . 33. 3tnf(ageftanb it. f. m.; stanje, na pr. stanje pod tuž- bom ; craHk, na np. orani nogi rya; 6 oMi ; stan, n. p. zatožbe. " (Siedjt); pravo, stanje; npaBO, erami; stan. ©tnfejjung tn bert borigen @tanb; povrata u prvašnje pravo, u prvaš- n je stanje; noBpahan y npebaniHi erami; postavljenje na po- prejšni stan. Semanb ju @tanbe bringett (fteCen); postaviti koga; nocraBurH K °ra; postaviti koga (pred kako oblastnijo). 476 @tanfe, etmaž ju @tanbe fmngen; učiniti, napraviti što ; jhhhhth. «a- npaBHTH iuto; storiti, napraviti kaj. — ju ©tctnbe fommen; stupiti a život; c r ryriHTn y ikhbott, ; izpeljal dognati se. — fornmt fetrt SSevglet^ ju ©tanbe ; ako se lieporavnaju ; ano ce Heno- paBHaio; ako se ne poravnajo, ako se poravnava ne napravi. — menit ber ^auf ju (Stanbe fontntt; ako kupnja za rukom pogjc; aK ° KyiiHH 3a pyKOMt noi?e ; če se kup sklene, stori. — tllt @tanbe fetn JU ... ; moči, biti kadar što učiniti; Mohu, 6bii' 11 Ka/japi niTO juhiihth ; moči kaj storiti, n. p. zamorem, moč mi j e kaj storiti, sim za to. — aufjet Stanbe fetn; nemoči, nebiti kadar učiniti čega; HeMofm, ue- 6 bit h na/japa. yiHHHTH uera ; nemoči in t. d. <®tanbarte; steg (konjanička zastava); KoiiHHuuKa 3acTasa; zastavit- @tani»=©elb; mjestovina; MkcTOBHna, CToennna; staničnina. — * ©ertc£)t; prijeki sud; npeisiu cyA'B; nagla, slojna sodnija. — = .fianbet (@tanbdjenbefugntjj) ; stojna trgovina; cToiiHa TproBHHa; staničarija. — = Ort bež ©ericfjtžbeamten; stanovište sudnoga urednika; cTaHO' BHiiiTe cy^Hora ypegnnKa, uHHOBHHKa; mesto, sedež sodnega urednika. — = 9tedjt (©eridjt) ; prijeki sud; »peni« cyg'B ; nagla sodba. — = re^ltttc^ ; što se tiče prijekoga suda; uit o ce Time npeKa cy/J a 5 naglosojni. — = ©ommtffton ; povjerenstvo za prijeki sud; KOMMaccia np e ' koh. cy,;a; naglosojna komisija. — * ret^tltdjež ©erictjt; prijeki sud; upeKiu cygTs; naglosojna sodnija — * red)tlidjež 5Berbrecf)en ; zločinstvo spadajuče na prijeki sud ; 3- l °' uhhctbo criagaiohe na upemu cyg r B ; hudodelstvo spadajoče p 0 ^ naglo sodbo. — = redjtltdjež SSerfa^ren; postupanje prijekoga suda; iiocTynanb *'P e ' Kori. cyga; naglosojna ravnava. — s red)tmdptg beljanbelt roerben; doči pod prijeki sud, biti pod prij e " kim sudom; ^ohu nog-B npeiiiu cy^T., 6 bitu nogi npemiivrB cyA oM ’ 1 ’’ naglo, na mesta sojen biti, priti pred naglo sodbo. — = 9tecl)tžftrafe ; kazan od prijekoga suda; naaiiB o/ji. npenorT. cyA a ’ kazen po nagli sodbi. ®tnub($eit (SOčarft=); stojnica; CToiimiua ; stariič. <®tani>c^eit=23efugntji ; pravo prodavati u stojnici; upaBO upogaBaTH y ctohhhhh; pravica v Staniču prodajati. 0tanbc3=@rlj6§ung ; povis staleža; iiobhct> cTajieaia; povišanje stanu- ©tanbež* 477 ; osoba višega staleža; oco6a BBiuiert CTajeata; oseba, človek višjega stanu. ~~~ = ^etfott; osoba višega staleža; oco6a Btiiuert CTaaema; oseba višjega stanu. —' 5 Slecljt; pravo staleža; npaBO (vračema; 'pravica stanu. " = 2Sa()I; izbor staleža; n36ops, c T ajie®a; volitev, izbor stanu. (b(eibcnb) ; stalni; CTajiHbift; stanovitni. — fianb^aftcr ©elbjtnž , stalne kamate; cTajiHe KaMaTe; stanovitne obresti. ~~~ (gulttg) ; valjani; n;ua naiii ; veljavni, trdni. ~~~ etttHis ftanbl)aft bavtljun ; dokazati valjanost eega; goaaaaTH b a.\ fi¬ no cti, ne ra; kaj zadostno, trdno dokazati. ®t«nbi 8 ; stalni; CTa.uibift ; stanovitni. ftanbtger 3lufent^alt; stalno bavljenje, boravljenje; cra^HO daBjikiik, ^opanabub ; stanovitno bivanje. ®tonbifd>; staleški; cTajieaiKiii; stanovski. ~~~ ftdnbifcfjet Služftfjufš; staleški odbor; cra-nenaim o^fiopt; stanov¬ ski odbor. ~~~ fldnbtfdjet .Rbtpet ; staleško tijelo ; CTajieauto Tk-io ; stanovska skupšina. ®tarf ; jak, čvrst; hkih , 'iBpcTbiii; močni, jaki, krepki. ~~~ ftarfe ©ruttbe; valjani dokazi; BajiHHH gonaan; trdni, veljavniuzroki. ; stovarište; CTOBapnuiTe ; skladališe, stovoriše. = SFted^t; stovarno pravo; cronapHO npaso; raztovorna pravica. = ©tabt; stovarni grad; CTOfiapHbiii rpa/vb ; mesto, ki ima razto- vorno pravico, t. j. pravico, da se vse mimo peljano blago v njem raztovori. \j)l a go. * SSBaare; stovarna roba; cTOBapHbift ecnarrb , po6a; stovorno ~~~ (=pjlic§ttge) ; roba koja se ima stovariti; poča koh ce hmu CTOBa- Phth ; blago, ktero se mora raztovoriti. (?Poft=); postojka; nocToiiKa; postaja (poštna). (©tette, 2tnftellung) ; mjesto, služba, stanovište; m-Ijcto, cayfK6a; niesto, služba. ®t(itiott§=ijJIa|; stanovište ; cTaHOBHiirre ; postajno mesto. - SSerf)d(tntp ; stanovišno odnošenje ; ct3hobhuitho o^HouieHk ; postajno razmerje. ; državopis ; ^piKasonHCb; statistika. ^Intiftifcr j državopisnik; ^piKaBonHCHHKi; štatistikar. , državopisni; ApmaBoniiCHbiH; statistični. ftattfHfcfie ©flten, sCtueffen; državopisne date , državopisni izvori; ApiKaBoiiHCiia gara, ^piKanoriHCUH H3BopH; štatistične date. 478 ©tatte; mjesto; »lbcTo ; mesto. — an fetnet ©tatt; na mjesto njega, na njegovo mesto ; Ha MicTO Hi' ra, Ha HiroBO mIicto ; na mesto njega, na njegovem mestu. — ari ©tatt ber Slbloefenben; na mjesto nepritomnika; Ha mIjcto CTB ytohifi; na mesti nepričijocih. — eineš 9lnbern ben ^rocep fu^rett; mjesto drugoga parnicu tjeratii MtcTo APjrora riapHHiiy TepaTH; na mesti drugega pravdati se. — bie SJerjdprung fommt etnern rncpt ju ©tatten; zastarjelost, zastara nepomaže mu nista; 3acTaptuocTi> Henoaiame My HHUTa; zasta¬ ranje komu ne pride na dobro ob. na hvalo. — bie §ri)t fommt etnem gu ©tatten; pomaže mu rok; noMaate My poK^i rok mu pride na dobro. — bctč fpfanbredjt, baž eirtern gu ©tatten fommt; založno pravo, koje komu ide ; 3aao®Ho npaBO, kos Kora H/ge; zastavna pravica, ki J° kdo ima. — f)flben, ftnben (guldfftg fetn); imati mjesto, biti putno; HMaTH M'bC'1'0; 6wth nyTH0 ; biti, dopušeno biti. — bet Stecurž ftnbet nicpt ©tatt; utecaj nema mjesta ; yTeuaii HeHM a MkcTa ; pritožba ni dopusena. — ftnben laffen ; dopustiti što ; gonycrHTH ihto; dopustiti kaj. ©tattfmftigFeit ber Unterfucpnng; putnost iztraživanja; nyTH 0 CTt » 3 ' TpamiiBana ; ako se preiskava godi, dopusti. ©tattpatter; mjestodržac; naMbcTHHKT.; namestnik, kronovit> e poglavar. ©tattfialtem ; mjestodrštvo ; HaurkcTHHiTBO ; namestnija, po noTepe; z igkavnimi listi koga zasledovati, s pis- ln i koga iskati. ^tcietmntF ; Štajarska; lIlTaepcKa ; Štajersko. £er$ogtIjum ©tetertltcitf; vojvodovina štajarska; BoiiBO^oBHHa niraepcKa; vojvodstvo štajersko. ®tetger (tnt 33ergtoerf); ulaznik; y.ia3HHKi>; lezec. ^ c bcn unter Stufftdjt, unter (Sitratel ; biti pod nagledstvom, pod skrb¬ ništvom ; 6 mth no^i. na^r^e^CTBOMi., no^i> CTapaTe.ibCTBOMi>; biti pod nadglcdom, pod skrbstvom. Unter ber@ericE)tSbarfett fte^ett; biti pod kakvom oblasti; 6wth noA* Kokbomi, ofi.iac.TH ; biti pod oblastijo kake sodnije. ~~ entgegen ftef)eu; biti protivan ; 6hth npoTHBam, ; nasproti biti. ~~~ offen ftetjen, f, obeti. ®tel)teu; krasti; KpacTU ; krasti, ettttaž ffef)Ien ukrasti kaj. ; kradac, kradljivac, tat; itpa^ani,, KpafljibHBaut, tott, ; tat, kradljivec, zmikavt. ^teintirucf; kamenotisak; KaaieHOTHcaKi, ; kamenotis. ^tetnbrucfcrei; kamenotiskara; KaMeHOTHCKapa ; kamenotiskarnica. ® t ctnFo^tcn=a3ergwer!; ugljcvnik; jt.vIibhtmh pvahhkt,; premogovnica. mjesto; Mtc/ro; mesto. ~~~ KUS etrtem 3Suti)e; mjesto iz knjige; MbcTO H3i> KHbnre; mesto iz knjige. nit fetner unb fetner SSritbet ©tetic ; mjesto sebe i svoje brade; mIscto ce6e h CBoe 6pahe ; mesto sebe in svojih bratov. "" (©eridjtžftelle); snd; cyAi>; sodnija (Stmt) borgefejjte ©telic; predpostavljeni ured ; npeAnocTaBjrkHbiH JpeA'b ; predpostavljeni ured. Očiten ^entanb bor baž ©erictjt; staviti koga pred sud; cTaBHTH Kora "peAi, cy,;i; postaviti koga pred sodnijo. jur ^eugenfdtaft; staviti svjedoka; CTaBHTH CB^AOKa; postaviti pričo. "" ftdj; doci pred sud, staviti se; A°bn npe^i eyA'B, CTaBHTH ce ; priti pred sodnijo. unter ^emanbž ©etoalt; staviti se pod eiju vlast; ct3bhth ce iioab ' liio B.iacTb : podvreči se oblasti koga. ~~~ fdffg ftd) einer nicEtt ftellt; ako tko ne dogje, ako se tko ne stavi; ano tko He^olje, ano ce tko HecTaBH ; ako kdo ne pride, dojde. (aitgftellen, geben); dati, izdati; a^th, H3Aara; dati od sebe, izdati. bert SEBecEtfel auf £)rbre ftetten, U. f. to.; izdati mjenicu na nared i t. d.; tu Akt h mIjhhuj Ha HapeAaKi h t. a.; izdati menico na zavkazi.t.d. 480 @tellen. <2>telfen, ^ragcffucfe ffetlen; staviti komu pitanja, pitati koga; cTaBH^B KOMe ntiTaHa, ribiraTH nora; postaviti, vmesne prašanja■ — eine $otberung gegen 3>emanb ; iskati što od koga; hck3th iuto oh* nora; tirjati kaj od koga, — koga za kaj. — ftcf) gegen 3>etttanb ficfjerftellen; osigurati se proti kome; ocHryp aTlJ ce npoTHBi. nora ; zavarovati se proti komu. — ettcož rtdjtig ftellen; izpraviti, popraviti što; H3npaBHTH, nonp a ' bhth uito ; popraviti, vgotoviti kaj. — etttmž ut Stužgabe, in Cšmpfang ftellen ; staviti što u razhodak, u do- hodak; ctubuth uito y pa3xo^aKT>, y goxo^aKTb; postaviti, za]> 1 ' sati kaj med stroške, med dohodke. ®tcUenfucf(cr ; služboizkalac; c.iym6oHCKaTejib; služboiskavec. StcUung etner Sfictare; dostava robe; gocTana ecnana, po6e ; dost< 1 ' va blaga. — einet i^erfon jum @ettcf)t; stavljenje osobe pred sud; CTaBubH' 1, oco6e npeAT> cyAt; postavlje.nje osebe pred sodnijo. — jum SKilitiit; primanje u vojnike; npHMaHt y bohhhkc ; vzetje v vojake. cjiy 6 n.ib ra ; kolka profiti. ~~~ e We Urfunbe ftempelfm bef)anbe[n; izdati ispravu bez biljega; H3gam ncnpaBj 6 e,!'o 6njrbra; imeti pismo z a kolka prosto. ~~~ = ^teiljett; slobodnost od biljega; cjio6ol)en'b 0/yn 6n.vbra; pro¬ stost kolka. " = ©ebredjen; biljegovna mana; 6HjrbroBHMii He/iocTaTamb; manjklji- vost glede na kolek. ' ®elnt[)r; biljegovina; dn.vhroBHHa ; koleenina. = ©efdll; biljegovni dohoci; ČHjrbroBHH^oxo/;m.i; dohodki od kolkov. "" = ©elb, f. @tempel=@efmfyt- * ©efejj; zakon o biljegu ; 3aK0Hi> o 6njrbry, 6njikroBHMH 3aKOHT. ; postava od kolka. ~~~ = ^Sapter; biljegovana hartija; 6ruiroBHHii narmpT., apTia; kolko- van papir. = patent; povelja o biljegu; lione.iH o 61r.1t.ry ; patent od. kolka. = ^jticpt; podloženost biljegu; no/yio;KHOCTi> 6njrhry ; podvrženost kolku. = pflidjttge ©djttft; pismo podloženo biljegu; nucMO no^jioaiHO 6iui,i y ; kolku podvržen spis. = ^5artet; stranka podložena biljegu; CTparma no/;aoaiHa 6rrakry; stranka kolku podvržena. = <$cala; lestvica za biljeg; ivrhpn.io 3a 6njiirT>; lestvica za kolek. ' = <$trafe; biljegovna kazan ; drurbroBna Ka3nr,; kolčna kazen. = Uebertretuug; biljegovni prekriaj; 6nakroBHbift npecTjnaiti; prestopek zastran kolka. - SSerlurjuttg ; biljegovna prikrata; on.rhrojiHO ouireheirb; pri- kratjenje kolka. = SSormetfung; biljegovno predbilježenje ; 6njrbroBno npe^Hjib- 'aienk ; pripisovanje kolka. ~~~ bte @tempel=SSormerfung gemejjett; uživati predbilježenje biljega; yaiHBaTH ocjio6ol;eHk o /pb 6nxbra; uživati pripisovanje kolka. ^tcmpctit; biljegovati; 6n.rbronaTii; kolkovati, štempljati. ^tepljattSorbcn; red svetoga Stjepana; pe^a,, op^em CBevora Cxe- •aatra; red svetega Stefana. ^terf»e= ; što se tiče smrti i mrtvih; ihto ce Tnue CMpTH h mptbh; smrtni. - 33u$: knjiga mrtvih; KHbnra MpTBifi; bukve mrtvih. - §a(I; slučaj smrti; c.iy l iaH cmpth; umrtje, primerlej smrti. - ©elber, =8ef)en (mortuarium); mrtvarina ; MpTBHna; mrtvašina. = Sifte, f. ©terbe=91egifter. 31 482 Sterte« <2>tetrbe = £martat ; posmrtna eetvrt; nocMpraa ‘ieTBpns ; posmrtna kvaternina. [»*'"■ — = 9?egtffet; kazalo mrtvih; uasaao MpTBift; kazalo, zaznamek mrl' — = &ag; samrtni dan ; caMprabin gam; smrtni dan. — = Sare (©Jortuar), f. @terbe=@elber. — = ©ternfrcujorben; red zvijezdnoga krsta, križa; pegi. 3 B , i 3 gHOi" 1 ’ Kpcra; red zvezdnega kriza. — ©tentČteujorbenž^SDante; gospoja reda od zvijezdnoga krsta; rociion pega ogi. 3B'b3gHori. KpcTa ; gospa reda zvezdnega križa. — = @teuer ; poreza, porez; nope3i>; davek. — (etn 9tltff(f)lag) ; namet; HaiieTi; priklad. — (3ret6ung; izpisanje poreza; H3nncaHk nope3a; odpis davkov. — = Slmt; poreznica, porezni ured; nope3Hmja; dačnija, davkarija- — 5 3tnlage; ustanovljenje poreza; jCTaHOBJikirb nope3a; ustanovljen) 6 davka. — = 3lnfage; nareka poreza; Hapena nope3a ; napoved davka. — = Stnfcfjlag; proračun poreza; »popasem nope3a; prev d ar ek davkov- — = Služfc^retbung; razpis poreza; pa3iiHci> nope3a; razpis, izpi s davka. — s SSeamte; porezni urednik; nope3Hbiii ypegHHKi> , '^HHOBHHK'^ , 5 dačni urednik. — = šSegtrf; porezni kotar; nope3HMH cpe3t; dačni okraj. — s ŠBejtrfžobrtgfeit; poglavarstvo poreznoga kotara; noiuaBapcTB<> nope3Hora cpe3a ; dačna okrajna gosposka. — s 93ogen ; porezni list; nope3Hbift AHcrb ; davkovski list. — * 3Suc|; porezna knjiga ; nope3Ha KHbnra ; davkovski ? bukve. — = žSuc^el ; porezna knjižica; nope3ua itnbnainna; davkovske bukvice. — * (Sflffe; porezna pjeneznica; nope3na nine3nnna; davkov ska dnarnica. — * ©irectton; porezno ravnateljstvo; nope3Ha gtipeiujia; davkov' sko vodstvo. — 5 ©tnnaljme; porezni dohodak ; nope3Hbift gosogani. ; dohodek iz davkov. — = ©nne^ntev; poreznik, poreždžija; nopemijiia; davkar. — = fret ; Slobodan od poreza; caočogam. ogi. nopeaa; davkov prost. @teuct» 483 ®tcuer = greifjett; oslobogjenje, slobodnost od poreza; ocaodoijeirk °di> iiopeaa; prostost davkov. ~~~ = ©ebiif)r; porežka dužnost; riopeauta ^jkhoctb ; dolžnost davka, dolini davek. ~~~ = ©emetnbe; porežka osoba; nopeaiiia oco6a ; davkovska občina. ~~~ - ©efdjdft; porezni posao ; iiope3HMH nocao; davkovsko opravilo. ~~~ = ©ulben; porezna forinta; nope 3 Ha ; dolžnost, davek plačati. = bfltdjttg; porežki; iiopeJKKa raaBa ; davku podvrženi. = }jfltd)ttgež ©etoerbe; porežki obrt; uopeHudit o6p r rx.; davku pod¬ vržena obrtnija. [ vrženi. = ^fltdjttger; porežka glava,porezovnik; nopeuma raana; davku pod- ~~~ 5 9tegifter; kazalo poreza; na3a.io liopeaa; kazalo davka. ~~~ = JRepartitton; razregjenje poreza; pa3pel)eH'b nope3a; razdelitev davka. ' = 3iucSj'tanb; porezni ostatak; nope3HMH ocraraKt; zastunek davka. izrnjera poreza; aambpa nopeaa; davkovski postavek, nastavek. = ©d)etrt; porezno pismo ; uope3no ihicmo ; davkovski list. ~ =@pftem; porezna sustava; nopeaHa CHCTeMa; davkovska uredba. . = termin; porezni rok; iiope3HHH poK’i>; doba za davek. * Umlegung, f. ŽRepartttton. "*■ = JBofen; porezni poslovi; nope3HH hocmobh ; davkovske reči, zadeve. ' = j^ciblung i placanje poreza; iuahaH'b nope3a ; plačanje davka. ~~~ = ^ufi^Up ; prirez, porezna doplata ; uopeana /tonaara; doplačilo k davku, priklad k davku. ^teucrlmt; porežki; nopeaiHiii; dačni. ~~~ fteiterbare ©egenftnnbe; porežki predmeti; nopeatKH ripe^Mem; dačne reči. ^tcucrmamt (tm @d)tploefett); kormanjuš, timunir ; KopMaHourb ; korman. :u » 484 ©teuemtber. ®teucmit>cr; kormilo, timun , kormanj, dumen ; KopMH.io, KOpMaHfci kor milo. ©teuertt (©teuer jafdett); davati, plačati porez; /;aTn, iuaTHTH nope3i>i dajati, plačevati davek. — bertt SSJftfibtcmrlje ((štnljalt tl)un); ukinuti zloporabu; yKHHyTH a- 10 ' yaoTpe6xbH'b ; odpraviti, ustaviti razvado, v okom priti krivi rabi- — (tiorbeugen); predusresti zloporabu; ripe4ycpecTH 3Jioyno'rpe6.»t H ^’ odvrniti, ubraniti. ©tief = SStubet; polubrat; nojiy6paT , t; po poli brat, spolovni brat. — = (glferti; ocuh i mačeha; o l iyx , i. h Mahexa ; očim in mačeha. — = ©efdjttttffet; polubrat i polusestra ; no 3 y 6 paT , B h noaycecTp a 5 po poli bratje in sestre. — = Jbtnb ; pasf orce; nacTopue ; pastorek, pastorkinja. — = SJiutter; mačeha; Mahexa ; mačeha. — = ©djmeftet; polusestra; nojiycec r rpa; po poli sestra. — = ©ofyrt ; pastorak ; nacTopaai; pastorek. — * So^ter; pastorka, pastorkinja; nacTopain,, nacTopanua ; P a ' storka, pasterkinja. — = SBater; ocuh ; o l iyxT, ; očim, očuh. ®ttft ( 3 uftilut) ; zavod ; 3ano,h yreMejibHTH npnfiy, niKOjiy; ustanoviti, utemeljiti cerkev, šolo- — (bottrett) ; oskrbiti crkvu, školu; CHa6ybTH npKBy, ujkojij; žalosti 1 ' — ben §rieben, etnert SSergletd); sklopiti mir, poravnati se; 3aiuio , iH' , ’H m 1 1'f j, MopaBHarH ce; skleniti, ustanoviti mir , poravnati se. — eftt asermdcfijtntj}; zapisati komešto; 3anHcaTn KOMe uito; sporo¬ čiti, voliti komu kaj. — gefftftetcr $auž[er; naseljeni žiljer, želir; HacejrbHMH HiHjhp^, 51ie ' .inp r b; naseljeni bajtar. ©tiftcr etnež gtbetcommtffeŽ; utemeljitelj povjerbine; yTe.Me3bHTe.ia BtpoocTaue ; ustanovitelj fidejkomisa. [začetnik zarote- — etnež (Somplottež; zametnik urote, okletve; 3aMerHHKT> cy 3 aK.ieTBe 5 ©tiftlinfl ; oskrbljenac; CHaS^bHHKT. ; oskrbovanec. ®tift 3 -$ 8 vief; oskrbnica; iihcmo cHao.vkHa; založni list. — = 2)ame; zavodovnica; rocnon 3aB0^a KauBori.; gospa žlald' ne ustanove. — = grduretrt; zavodovnica; rocnoyH4Ha aaBoya KaKBon>; gospodie- na žlahtne ustanove. — = $irdje ($(oflet=) ; samostanska (monastirska, manastirska) crkva i MaHacTHpcKa qpKBa ; samostanska cerkev. (šsitftung. 485 utemeljenje ; yxeMe.vbirh, ocHoBairb; ustanovljenje, zalo- Zenje. ~~~ milbe <2>tiftung ; zadušbina; 3a^yiu6HHa; milodarna ustanova. ~~~ (®otatton) ; oskrba ; CHa6/ybHb ; zaloga. etnež gutltdjen 9SergIetc^e^ ; sklopljenje prijateljskoga poravnanja; 3 ai;.iuo'ieHb npiare^bCKora aopaBHana ; poravnava z lepo. ®tiftung$=; oskrbni; CHafi^laiHMH ; ustanovni. = 93 e§uge; oskrbni dohoci; enač^tmiH ^0x041^1; dohodki iz ustanov e. " = Srtef, f. ©ttftčbttef. ~~ = §onb; oskrbna zaklada; c n a 6 /i, r b k h bi ii o h 4 t> , 3au.ia ( ;a; ustanovni zalog. ~~~ - $onbžcaffe ; oskrbna zakladnica; cHač^bBHa 3aii.ia/;HHij;a; dnarnica ustanovnega zaloga. = $ia^; oskrbilište; CHaf>A’b.iHniTe; ustanovno mesto. = SSetmogett ; oskrbna imovina ; CHad^iBHO luvianb; ustanovno, za¬ ložno premoženje. ^ttllfclmicigcn; mueanje; ivijian-b ; molčanje , molk. ~~~ Semanben baž ct»ige<$ttKfd)t»eigen auferlegen; naložiti kome vjekovito nuicanje ; iia.ioaiimi KOMe abuoBHTO Mjnanb; naložiti komu večno niolčanje. etoaž mtt @ttllfd?tt>etgen ubergeljen; mimoici što mučanjem; mhmoh- b ii ihto MjnaniiMTj; molče kaj preskočiti. ^tittfdHncigcnbe ©tmuttttgung ; pristanje po mueanju; MynaabHBO ca- H 3 BojrbHi, caH3BOjibH'b no My l iamo; molčeče, molče dano pri¬ voljenje (oko kdo molče privoli). ^tillftanb (moratorium); odgoda; o^ro^a; odlog. ~~~ bev 9ted)tžjjflege ; pravdostaja; upaB^ocran; ustavljenje, prestanek pravosodja. ^tiacn, bte Uttvu^c; utišiti, utaložiti nemir; y r rHUiHTH, yTa.ioauiTxi; utam, utolažiti nepokoj, ^iitlung bet' Uttruije; utišenje, utaloženje nemira; yTHineHt, yraao- ffieirb HeMupa; utolaženje nepokoja. ®t!ntme ; glas ; r.iact ; glas. ®timm=; što se tiče glasovanja; uito ce Time rjiacoBami. ~~~ = 33ered^ttgtev ; tko ima pravo glasovati; tko mvra npano rjiacoBaim; kdor ima pravico glasovati. = fd^tg ; sposoban za glasovanje ; cnocoSam 3a raacoBaHb ; zmo¬ žen glasovati. ‘ = ; glasovatelj ; r.iacoBaTejb ; glasovavec. ' = ©ebung; glasovanje; r-iacoBairb; glasovanje. = Stfte ; glasovna listina; r.iacOBHbiif jihctt.; spis glasov. h 80 StttmntsiRedjt; pravo glasovati, glasovanja; npano raacoBaHH; pravira glasovanja. — = ©ammlung ; šahiranje glasova ; c.a6HpaH'b r.iacoBa ; zbiranj 6 ! pobiranje glasov. — = jjafrtuttg; brojenje glasova; 6poent iuacoBa; preštete v glasov • — » 3^tunflžltpe; glasobrojna listina; r.iacofipoiiHMH .iHCTt; glas°' števni list. — = ; glasovna cedulja; r.iacoBHa qegyjiu ; glasovni listek. ®timmcn=; sto se tiče glasova ; luto ce rane rjiacoBa; — * ©leidiljeit, f. ©letdjljett bet ©ttmmen; jednakost glasova; eA Ha ' koctb rjiacosa; enako število glasov. — = 3Serl)altntp ; razmjer glasova; oflnoiueH'1; r.iacona; razmera glasov- ®ttmmen, fitt etmaŽ; glasovati za što, dati svoj glas za što; r.iaco- BaTH 3 a uito, ^arn cboh rjiact 3a iuto ; glasovati za kaj, 9^ aS dati za kaj. ®tipcnbtft; poduprenik; č-iarogkaHaLpi,; štipendist. Stipenbtum ; poduporka ; 6,iaroyhflirl;; štipendija. Stipulation ; ugovor; yroBopx; dogovor. ®tipulircn, ettt>až ; ugovoriti što ; yroBopH r rn iuto; dogovoriti s 6 zastran česa. ®t0cf = .gjauž; vojnička kaznica; bohhhuko ita3HHjiHuiTe; vojaška ka*' nivnica. — = ^aužarreji; zatvor u vojničkoj kaznici; 3aTBopT> y bohhhukovii* k a 3 h h a h m tj ; zapor v vojaški kaznivnici. — = ‘SKeiftet; vojnieki kazničar; bohhh i uuh Ka3HH l iap r i>; vojaški jetnirar- — = Globen ; krčenje ; KpueH'1;; krčenje. — = ©tretje; batine; čarnue; palica. — = Utbattunt; temeljni urbar; TeMeai.Hi.iit ypoap'h ; izvirni urbar. — - 3Berf; kat, sprat; Kan, cnpan; nadstropje. ®tocfmtg in etnet ©ac()e; zapon kakve stvari; 3auoHt KaiiBe cTBapni zastaja, ustavljenje , prenehanje kake reči. — affet ©rroetb unb §anbel ift in ©tocfung geratl)en ; stala je sva obrt- nost i trgovina; CTaaa e CBa očpTHOCTb h TproBHHa; nehala J e i zastaja vsa obrtnost in kupčija. @tolla=®ebubr; štolarina; mToaapHHa; štolnina. — = Saje; odredbina za stolu; Tanča 3a niTOJiy , 3a neTpaK«-* 6 ’ štolnina. @toUcn (int 33etgtoetf) ; pravac (u rudniku) ; npaBaui (y pygnnKyj i rudorov. — etnen ®toffen treiben; djelati pravac ; gfejaTH npaBaut ; delat 1 rudorov. ©totlen* 487 ®toUcn=; što se tiče pravca u rudniku; iuto ce xHte iipamja y py/j- HHuy; rudorovni. ~~~ = Slrbett; radnja u pravcu; pa/tHH y npaBqy; delo v rudorovu. ~~~ = 5Irbeitet; radnik u pravcu; pa^HHKt y npanqy; delavec v rovu. = SSefptung ; pregled pravca; nper.ie/tb npaBija; 'pregled rudorova. = §trfte; sleme od pravca; cjteiue o^t. npasua; rudorovno sleme. = ©ertnne ; žlijeb od pravca; atjrfcdi. 0 /;% »pasita; rudorovni žleb. = ©effange ; motke od pravca; M0xue o^a. npaBqa; rudorovni drogi. = $teb ; pravo pravca ; upaBO upauqa ; rudorovno pravo. = ^aue; kavna ; KaBHa; kavna. = &tteb; djelanje pravca; /vbaaiia npaBqa; delanje rudorova. ~~ = 9DBaffer; voda iz pravca; BO^a H3X> npaBqa; voda iz rudorova. ®tDtlncr; pravcat’; npaiviapi,; ravnik. ®toppcI = gelb; strnište, strnjika; crpHHiiire, cxpHbtiua ; Strniše. = SEBetbe; paša po strnjiki; nauia no erpHbtutH; paša po Strnišu. ®toren Stup unb £)tbnung; smesti pokoj i poredak ; CMecTn noKoii h nope/jaiti; motiti red in pokoj. ~~ in eine ©epe ftorenb etngretfen; smetati čemu ; cMexaxn ueMy ; motiti, kaziti kaj. ftbtenbet Gtnflufj ; smetljivi upliv ; CMerjibHBbtii yrunBi.; motivna , kazivna moč. Stoter; smetalac ; cMeTajiaua.; molivec. ^toeung bet offeutlpen 3tup; smetanje javnoga pokoja; CMexaH'k hb- h or r b noKOH ; motenja občnega (javnega) pokoja. obet ijJtef tbetl ; tucilo ili tiskalo ; xyqHuo hjih lutdtaao; kovna ali tiskavna priprava , tolkalo ali tiskalo. ~~~ ein ©tofpet! unbefugt piten; bez dopuštenja držati tucilo; 6e3T, AonyniTeHfl AptuarH xyqH.»>; brezoblastno ob, brez dovoljenja imeti kovno ali liskavno pripravo. ® trnje ; kazan ; Ka3Hb; kazen. ©elbfttafe; globa; rjto6a; kazen v dnarjih, globa. — bet ©tretje bon . . . ©ulben; pod globu od . . . forinti; rio/jt iuo6y . . , topHHTift; pod kaznijo . . . goldinarjev. —■ 3>emanb jur ©ttafe jteftett; kazniti koga; Ka3HMxn Kora ; kazniti, pokoriti koga. letben ; podnositi kazan ; iio£Hochxh ua3Hb; kazen trpeti. ®trnf = 3(nbtopng; prijetnja kaznom; iipeTHH Ka3Hio; zažuganje kazni. — * Slnftalt ; kaznica; Ka3HHJtHinxe ; kaznovavnica. —- = Olntrag ; predlog kazni ; npe^^om ua3HH ; nasvet kazni. 488 @trafs ®tcaf= StntDcnbung ; uporava kazni; oSpahaii k33hh; raba, obračanj 1 kazni. — = 2lužmap; izmjera kazni; mvetpa k33hh ; izmera kazni. — = StuŽmeffungŽgrunb; uzrok izmjere kazni; y3pom n3Mtpe na3HH > uzrok za izmero kazni. — s ©cmer; trajanje kazni; Tpaairk na3Hn ; trpez, dolgost kazni■ — icdljrenb ber ©trafbauet; dok traje kazan; ^okt. 'rpae na3Hb ; dokUn kazen trpi. — = ©rfetmtnip; presuda kazni; npecy^a Ka3H«; prisodba kazni. — = ©rlaffung; oproštenje od kazni; onpoiureHk o^i. k33hh; odp 11 ' še nje kazni. ■— = ; slučaj kazni; c.ivoan isaann ; kazenski primerlej. — 5 fdlltcj; dostojan kazni; AOCToam Ka3HH ; kaznjiv, kazni vredni- — = fdUtgfett; dostojnost kazni; /;octohhocti> Ka3HH; kaznjivost. — = (Selber ; novci od globe; h o m; bi og r b rjioče ; dnarji iz kazni. — = ©enoffe; sukaznenik; cyKa3HeiiHK , b; sokaznjenec. — = ©ertc^t uber SSerge^en ; kazneni sud o prestupcima; Ka 3 HeHbift cyA' 1 ’ o upeiipuiaiiMa; kazenska sodnija zoper pregreške. — * ©eridjltžbarfett ; kaznena sudovnost, sudna oblast; Ka 3 HeHa cyA Ha odJiacTb ; kazenska sodna oblast. — * ©ertdijtšbejtr!; područje kaznenoga suda; noApjriie na 3 HeHor a cy f ;a; okraj, okoliše kazenske sodnije. — = ©eruft; kaznena sprava; aasHeHa cnpana; kazenski oder , ha' zenska naprava. — 5 ®efe|; kazneni zakon ; Ka 3 HeHbiti Banom ; kazenska postava■ — 5 ©efefcbudj ; kazneni zakonik; nasneubiil 3 aKOHHm ; kazenski zakonik. — = ©etoalt; vlast kazniti; Mofcb na3HH; oblast kaznovanja , wlciitž; kaznica; KasmumuTe; kaznivnica, kaznovavnica. — * lož ; bez kazni; 6e3Tb Katinu; brez kazni, nekaznjeni. — = lojtgfett; bezkaznenost; 6 esKa 3 HeHOCTb; nekaznjenost. — * SKajj; mjera, izmjera kazni; Mfepa, H3wi.pa kosiih ; mera kazni- — = SUtlberutig; ublaženje kazni; )6.iaaienk nasuli; s lajšanje kazni- — = SJltlberurtgŽgttmb; uzrok ublaženja kazni; japom y 6 jiaHieHH Kaa ' hh ; uzrok, kazen polajšati. [kaznil°■ — s Sfttttel; kazneno sredstvo ; na3HeHO cpe/icmo ; sredstvo kaznh — s ©rbre; kaznena zapovijest; na3HeHa 3auoBicTb; kazenski zavkaz- — = sOrt; kaznilište, mjesto kazni; Micro na3HH; mesto kazni,kaznih* 6 ’ @irafs 489 ; kaznena parnica; Ka3HCHa napHHua; kazenska pravda- = ^Jroceforbnung; red kaanene parnice; pe/fb Ka3HeHe napHHije; rc ‘d kazenske pravde. ~~~ ' ^Stotololl; kazneni napisnik; Ka3HeHbift 3anHCHHKb; kazenski zapisnik. ~~~ - Stedjt; kazneno pravo ; Ka3HeHo npaBO ; kazensko pravo. ~~ = recfytlt$e SSejteljung; što se tiče kaznenoga prava; uito ce THie Ka3H6Hora npaita; kaznopravna zadeva. * Slec^tžpflege; kazneno pravosudje ; nasHeno ripaBocygie; kazen¬ sko pravosodje. ' * 3tec(jtž0etljanblung; kaznena razprava; Ka3HeHa pa3npaBa; kazen¬ ska obravnava. ~~~ - 9iecfytžt>erfycmblungžacten ; spisi kaznene razprave ; ciihch Ka3HeHe pa3npaBe ; spisi kazenske obravnave. - Siegtfter, = S3etjetcfytttjj; kazalo kazni; Kasa.io Ka3Hift; zaznamek kazni. 5 Sltdjtet ; kazneni sudac ; Ka3HeHbiii cyaifl , cy^auT> ; kazenski sodnik. ~~~ = prestopek na ulicah. — = gonb; zaklada za druinove; toHAb, aaruia^a 3a ^pyMone; zalo 9 za ceste. — = SKautfj (bte Slbgabe) ; drumovina; /;pyMouuna ; cestnina, cestovin 11 - — (baž Stmt) ; drumovna mitnica, malta; £pyMOBiie Mumune, Maar a ’ cestninski ured. — = SDJorb ; razbojno krvništvo ; pasoouiio k[»bhh i itbo ; razbojni u" l ° r ' — = ^Jflflfter; tarac ulica , drumova; uaa^pMa; cestni tlak. — = SPoItjet; ulično, drumovno redarstvo; yjHUHO, ,^pywoBHO pe/t a P ctbo, uojinuia; cestna policija. — ; 9iau6; razbojstvo; pa36oucTBO ; razbojslvo, tolovajstvo. — = šftauber; razbojnik; pa36oiiuHKT); razbojnik, tolovaj. — = 9taubevet; razbojnišlvo; pa36oftHHHTBo ; tolovajstvo. — = <2>aubenttig; čiščenje ulica, drumova; UHCTbeiib yjuma, /;pyiMOBai visenje ob. snaženje cest, ulic. — = 33evfefyt ($$affage) ; prolaz; ripojiaai.; prehod, po ulicah. — j ! drumovna carina ; /;pyMOBna napuna ; cestni col. ®trauci)bief>» pustahija ; nycraxia ; tolovaj. ®tra$;enburf); priručnica; npnpy i iHHi 4 a; priročna knjiga. ® trčit ; razpra; pa3npa ; prepir, razpor. @trcit=$tage ; razprena stvar; cnopiia er o a p o; prepirna reč. — = futjrenbc ^Jartet; parae; liapaipb; pravdna stran, pruvdar. — = ©enoffe ; suparac ; cjnapaiji,; pravdni tovarš (sotožnik l " sotoženec). — = ©enoffeufdiaft; suparstvo; cynapcTBo; pravdna tovaršija. @treit- 491 ®* te it = $cmbel; parnica; riapunua; pravda. ~~~ ' $rnut ; stvar razpre ; cmapt pa3ripe ; reč prepira. 1 Sctcfje; parnica, parnicna stvar; napinuja, naptmiHa CTBapb pravda. ~~~ ' parac, parnicna stranka; napaipi., naprtnuHa CTpamta; pravdna stran. ~~~ = Serfaljren; postupanje u parnicama ; nocrynaHt y napHnpaMa ; ravnava v pravdi. - SSerfunbtgung; navještenje parnice; HaBkmreHt napHHije ; na- ^ znanjenje pravde. ®ttciten ; preti se; npern ce ; pravdati, prepirati se. fltettenbe Svetle; parci, parnične stranke; liappbi, napHHHHe erpaH- Ke; pravdavci, pravdne strani. (fttbeiftreiten); opirati se; o n up ar H ce; upirati, protiviti, zoper¬ stavljati se čemu, — spodbijati kaj. ; razpreni; enopimii ; prepirni, v prepiru. ~~~ fireittger šBefijjftattb; razpreno posjedstvo; cnopno iipHiemaHk; pre- pirna posest, posestvanje v prepiru. ~~~ ftteitige StedjtČcmgelegenljett; razprena pravna stvar; cnopHa npaBHa CTBapb; pravna reč, prepirna pravna zadeva. Semanben etroaž ftreitig mac^en; preti se s kime o čemu, podici proti kome pravdu o čemu; npern ce ct KHMe o i ieMy, nosnim npomBi. Kora npangv o ueMy; komu kaj spodbijati, zoper koga pravdo začeti zastran česa. ~~~ toettn etite Sadje ftrettig gemadjt tctrb, f. ftrttttg; ako tko podigne pravdu o kakvoj stvari; aito tko nognme npaB/;y o KaKBoii cTBapn; ako se začne razpor, pravda zastran česa. ; prepiranje, prepor; npermpank, npenopi ; prepir, prepirnost- ; razpreni ; criopHHH ; prepirni, prepiru podvrženi. ~~~ ftritttgcž Sledit; razpreno pravo; cnopno npano ; prepirna, razporu podvržena, pravica. "~ ftritttge Sadje (tm Streite begriffett) ; stvar pod pAnicom ; ciBapt nogi, napHnpoMt; pravdi podvržena reč. ®tube; soba; coda ; staniva. Stmtžftube; uredioniea ; ypegioHnpa ; uredova soba. ©eridjtžftube ; sudionica; cygioHnna; sodivnica. ®tubcn=5trreft; zatvor u sobi; 3aTBopi> y co6n ; zapor v izbi. ~~~ = ; plata za sobu; u.iara 3a co6y ; plačilo, najemšina za izbo. ®tud?crIoJ)ner ; lagjni priprežnik ; jiatjimn npnnpeaiHHKT. ; ladjin priprežnik. 492 @tubitn» 2>tubiett=; što se nauka tiče ; ihto ce Hayna rnue ; učni. — » 2lf)tptlung; razdjelak nauka; pa3gkaaKb Ha) na; razdelek naukov- — ppre — ; razdjelak višjih nauka; paagkaaitb B&miiuin nayKa ; vaz' delek višjih naukov. — = fad); struka od nauka; crpjKa o/pn nayua; predelek, vrsta naukov- — = Scnb ; zaklada za nauke; OH^ r B, 3aKjia^a sa Hayne; učni zalog- — = |jofcomtnt|jton; dvorsko povjerenstvo za nauke ; /Ropata kommh c ' cia sa Hayne; dvorna komisija za uk. — ! 34 r i školska godina ; nntojCKa ro^ima ; učno, šolsko leto. — = krug nauka ; npyrb Hayua; okrog naukov. — = $Ptan; osnova nauka ; ocHOBa najna; načrt ukov. — * SOBefen; poslovi od nauka; hocjiobh o^b Hayna; učne reči, zadeve- Stufe ; stupanj ; creueHb, CTynaH i>; stopnja, stopnjica. — (©tjftufe) ; ruda; py^a ; kos rude. ®tufen=jplge; postupnost, postupni red; nocTyrmocTb, nocTyii» 6ia pegb; postopnost, postopnja vrsta. — * ©ang ; postupovanje, postupni hod ; nocTynoBaH'fe, nocTynHt> lH xogb; hod postopnjema. — = roetfe; postupno ; nocTyriHo; st op ujema. <2>tu^t (Comitatus) ; županija; mynaHia ; županija. <3tu&I=33eprbe; županijska oblast; n;y iianiiicua otuac rb ; županijska oblast. — = Sttcper; županijski sudac, sudija; iKyuaHmciiiH (j^i«, cyA a| t' 6 ’ zupanijski sodnik. nijem; hIimbih ; mutast, mutec, nemi. (»turm (21ttaqne) ; juriš ; loprnub ; napad. — (Ungetnttter); vihar, hura; BHxapb, 6ypa; vihar, nevihta. — (iSumult) ; vreva; BpeBa ; hrup, vrenje, stek ljudi. — lauten; zvoniti na pobunu, nalarmu; bbohuth hu uo6yHy, na .i»P' My ; plat zvona biti. ®turm=^Jetttton; molba na šilu ; moji 6 a na cnay ; silovita prošnja. Stiirnufcf) ; buran ; 6ypnwn ; viharni. — fturmifctje ©tpng; burna sjednica; 6ypiia cb^nnqa; viharna, vaz- sajavna seja. ®turjcn, beti ^epnt (im S3erg»erE) ; dati desetak; ^arn qeceT»i; r[ * i dati desetino. (Beitredmung), j. 29. alteu ; pod- postavljenec. ®»bftitut; zamjenik; 3 ,\M'feHHK'b ; podpostavljenec. Š8erggert^tž=@ubftitut; zamjenik rudarskoga sura, sudije; aaMkHHKt pyAapcKora cyAie, cy,nta; namestnik rudarijske sodnije. ^Hbftitutton (23efe|ung etner ©telic burd) etnen embern); postavljanje koga na cije mjesto ili postavljanje zamjenika; no^CTana , nocra- n.iaH'k Kora Ha one. MkcTO, oocTaB.uurk uaMl.HHKa; postavljcnje namestnika. ~~~ (©teffbertretung); zamjeništvo; MkcT03acTynHnuTBo; namesto- vanje. — 93erggerid)tž=; zamjeništvo rudarskoga suda; 3aM'kHHUTB0 pygap- CKora cyAa; namestovavstvo rudarijske sodnije. 494 ®u6fral)twt. ®ubtral)irett ; odujmiti; o^jseTO; odštevati. ®ucceffton, f. (grbfolge; nasljedovanje ; HacjrfeflOBaHt ; nasledstvo- SucJjett (belangen); iskati; HCKarn; tirjati od koga kaj. — fettte ©rijolung totbet 5eittctnb; iskati naknadu štete od koga; HcaarH HaKHag j niTcre o,yt> Kora ; iskati , tirjati povračilo škode od koffa- — bet bem 2typelIattonggeridjte 91bfyilfe fudjen ; iskati pomoč kod pozov- noga suda; ncita™ noviohi. KO,yi> ii030BHora evga ; iskati ponio< 1 pri presodnii. \rudv- ®ucf)ftoIIcn ; pravac za iskanje ; npaBaipB 3a HCKaHk; rov za iskanj e ®ul)nl)anblung; poravnanje; nopaBHaHk; poravnanje, pomirjenje- ^ubn^anblungdtagfaljrt, f. SSergletdj; rocište za poravnanje; po l|H ' •ure 3a nopaBHaHk ; dan postavljen za poravnavo. Sni juriš; svoj, svojevlastan ; cboh, CBoeB.iacTama ; sam svoji svojopravni. — ntcfyt sui juriš; tko nije svoj, svojevlastan; tko hhb cboh, cbo6- BJiacrant ; kdor ni sam svoj. ®uinmarium (^auptfuntme); glavna svota, skupa; raaBHa cyMi« a 5 glavni soštevek, skupni znesek. — (lleberftcfjt, Slttžjug) ; svotnik, skupnik, računski izvadak, pregled j paujHCKM nperjie^i, H3BagaKi; računski pregled. ®uimncmfcf); prijeki; npeKift ; okrajšani, nagli. — (futj, biinbtg, gebrdngt); na kratko; Ha upamo ; na kr at ko i jedernato. — fummartfrfje Stb^orung bed 33efd)ulbtgten; prijeki saslušak okrivlj e ' nika; npeitiit cac.iymaK'j> oi;pHB.iknnKa; kratko. načczno izprtt' Sevanje. — futnmarijcfjed 93etfal)rett; prijeko postopanje; iipeKo riocTynaHkj okrajšano ravnanje. 0umntc ; svota, skupa ; cyMMa ; skupek, skupni znesek. Summtrett ; skupiti; cKyiiHTH ; sošteti. ®upcrarbitrtrcrt; promotriti na novo; npoMOTpHTH HaHOBo; dati mnenje na novo, na novo kaj presoditi. ®uperart>itrintnft ; promotrenje na novo; npoMOTpeHk na hobo ; novo mnenje , mnenje vrh mnenja. ®Upetorbtt«tungŽ=®ommtfjton; povjerenstvo za promotrenje na novoi KOMMHecia 3a iipoMorpeirl; Ha hobo; komisija za novo presejo. ®upcratuttcrfungcn ; nadopazke; nagiipoMk-rfie ; nadopombe. ®upcrnrrcftirung ; nadzatvor ; Hagsa rnopa,; nadzapor. ®upcmtnicrtcibung (@uperintabu(ation); naduknjižba ; nagyKHbH' a; e uk; nadvpis , nadvknjizba. ®wperintcnbent; superintendent; cyuepHHTeHfleHTB; superintendenl• ©upetmdrtgek 495 ®lHJCtmd'ngeI; dalji nedostaci; HaflnpmvrbTda; nadočitki , nadaljne 'nanjklj ivos ti. ^upetnumcrar ; nadbrojnik ; HafldpoHHHin.; nadstevilni. ^Mpcr^fonfetutg; nadrubanje ; Hagpy6aHi; nadrubljenje. ® l, bctptanDtation; nadpredbilježenje; HaflnpegdH.vbsKeHk; nad- Predznamva,. nad uk nji/d) a; Ha^jKHbHfKeirk; nadvknjižba. ^"bplcnt; nadomjestnik; HagoMicTHHirB, $onyHHTe.u.; nadomest¬ nih, šuplent. (militdrifdj); vojnicki zamjenik; bohhhukIh aaMbHHKt ; vojaški namestnik. ® u bpleitten =@ic^erf)ettž=®e^oftturn; sigurnica za vojničke zamjenike; carypnHna 3a hohiihuku aaMbrnute; varšina podana za namestnike. ^■bpltmcnt; dopunitba; gonjHbHb; dopolnilo , dopolnitev. ~~~ = 33anb; dopunitbena svezka; ^on^HHTČeHa CBe3Ka; dopolnitni Zvezek. ^»•bplicottt; molitelj ; Mo.urre.if., npocrrre.u.; prositelj, prošnik. molba, molbenica; Mo.ida, Moadeiuma; prošnja. ^»bplireit; nadomještati koga; HagOMbiuraTH, AonyHhHBaTH Kora; nadomestovati. vrhovna vlada; BpxoBHa Baaga; vrlina vlada. ®»«$pettt>irc» (auffct)teben); odgoditi; Okrogu™ ; odložiti. ~~~ 3>emanb bom Sinite; obustaviti koga od službe; o6ycTaBHTH nora o f yr. cjiya;6e; ustaviti komu ured. ~~~ ^ernanben etn 9tecl)t; obustaviti kome kakvo pravo; odycTaBHTH KOMe k a i; bo npaso ; ustaviti komu pravico. ^"^pcitftoit Uom Stmte; obustava od službe; odyc r raBa o^t. cjiyat6e; ustavljenje službe. ~~~ einež SRed)te§; obustava prava; o6yeraBa npaBa; ustavljenje pravice, ®ušpenftt», f. auffdjiebenb. ^Uspenso, in, etwaž in suspenso laffett; ostaviti što neodluceno; ocTaBHTH ihto Heo/V»y neHO i kaj in suspenso (neodločeno) pustili. ~~~ bte ift in suspenso ; stvar stoji neodlučena; CTBapr, ctoh iie- ogjiyiena ; stvar stoji neodločena , čaka se odločbe. ®uftentatuj«$ret>er$, f. Untetljctll. ®wftentt*en, f. untedjalteti. ^Dmbolifcbc Uebergabe; znacna predaja; anauHa upe^aa; prepodaja po znamenjih. ®t)itagogc; židovska bogomolja; eopeiicKa, unyTena 6oroMO.ni; judovska molivnica. ^Dnbicat; sodstvo; cygCTBo; sodniŠtvo. 496 @l)nbtcatž» <2>t)nt>icat3=33ef(l)SKrbe; žalba na suca, suriiju; aiajiča Ha cy / 3(iio, cyA Iia ’ pritožba zoper sodnika. ®tjttbtCll6 ; sudac, sudija; cyAia, cy/;an'b ; sodnik. @t)nob ; crkveni sabor ; npKBeHbiii cačopb; cerkveni zbor. ®t)noboI=; što se tiče crkvenoga sabora; hito ce THHe upKBeHora cačopa ; cerkveno-zborni. — * S3ef$luff; zaključak crkvenoga sabora; aaiuioHaKb upKBeHora cačopa; sklep cerkvenega zbora. — = @t|jung; sjednica crkvenoga sabora; c/bgHHna upiiBenora cačopa 1 seja. cerkvenega zbora. — = SSerfammtung; crkvena sknpština ; i;pKBeHa CKynuiTHHa; cer ' kveni zbor. ; sustava; CHCTeMa, ypebeirk; sostava, sklad, sistem. — bež ©tillfc^iDetgenž (in ©trafanftalten); mučanstvo, sustava mučanja i MyuajibHBOCTb, CHCTeMa My'iana ; molčanje. @t)ftemal=; sustavni; cHcreMCKiii; sostavni. — =®ommtfjion; sustavno povjerenstvo; cncTeMcua KOMMaccia; so- stavna komisija. — = Urtterfuc^ung ; sustavno iztraživanje; chctcmcko H 3 Tpa»HBaH , k i sostavna preiskava. ®t)ftcmiftrcn, etn 2lmt; urediti ured ; ypegHTH ype/; , b; ustanoviti ured- — bte SPSalbei’; urediti šume; ype/;HTH iuyMe; v red djati gojzde. — fpftematifirter ©eljalt; uregjena plata; ypei?ena njiaTa, ustanov - Ijena plača. — fpftematijtrte ®teHe; uregjena služba; ypeljeHa c.iyiKČa; ustanov' Ijena služba. ® jepter ; žezlo, šibika; Hie3jio, CKHnTapb; žezlo. *♦ S$nbnf (3tauif)taba£); d !1 lian ; ^saHi; tobak. — (©t^nupftabaf); burmut; čypMyTb; tobak za nos. £abaf=; što se tiče duhana, burmuta; ihto ce THue gyBaHa, čypMyT a ’ tobakov. — = (gr^eugntfj; proizvod duhana; iipoH 3 BO/pb AyBana, čypMyT a ’ izdelek tobaka. — = §abrtf; tvorionica za duhan; TBopHHna , ačpHKa 3 a gysaH i>i čypMyT r b; fabrika za tobak. — = ©efdtt; dohoci od duhana, AOxogqbi o/pb /;yBaHa, čypMy Ta ’ dohodki od tobaka. £aBat» 497 ^abaf^anbel; trgovina s duhanom, duhanarstvo; rproBHHa gjBano.vn,, f>ypMyxoMT>, -i.vnaHapcTfio; kupčija s tobakom. ~~~ - §(itlblet 5 dnhanar; /ijRanapb , 6ypMyi,iia ; kupčevavec s tobakom. ~~ = SSlonopol; saraoprodaja duhana ; caMoripo^aa flyBaHa, 6ypMyra; sumoprodaja tobaka. ~~~ = S£rafiP, f. £abaft>etfcf)Ietjj. ~~ = SirapJant; dahanar ; yyiiaiiap'r>, 6yp.Myi.iia ; prodajavec tobaka. . = SSerlag; skladište duhana; CKaaflHiirre ^yBana, 6ypMyTa; s aložiše tobaka. ~~~ = SSerleget; držatelj skladišta od duhana; ,i,pn;aTe.ih CKjia^Hin r ra o/pa fl, ynaHa, 6ypMyTa; založnik tobaka. ~~~ ■ SSerfdjtetjj; duhanara, prodaja duhana; ^BaHapa, npo^aa ^jnana, 6yp\iy to; prodajavnica tobaka. ^ahctlartfc^; tablicni, skrižaljni; Tad.muHo; tabelarni, razkazni. ~~~ tahellarifi^e Ueberftdjt; tablicni, skrižaljni pregled; Tad.inoHMii nperjie/VB; razkazni pregled. ^ahcUc; tablica, skrižaljka; Tafunua; razkazek, tabela. (Stužroeiž) ; izkaz; H3iia3 r b ; izkaz, izkazek. ^oblcctu ; prijegled ; liperaegT.; pregled. [ gled. $aupt=3:ableau; glavni prijegled; raaBHbiH uper.ie/pb; glavni pr c- ^«bulnr= ; što se tiče javnih knjiga, javnoknjižan ; iuto ce yKHbH!i;ena 'rane; zemljišno-knjizni. "" = ©eljbrbe; javnoknjižna oblast; jKHbHmoeHa oč.racTb; zemljišno- knjiina oblastni ja. ~— == ©laubiget; uknjiženi vjerovnik; yKHbHHi6eHbifi: isepimub; vknjiz- ni upnik. = majjtg; što može biti uknjiženo, uknjiživ; iiito m o me 6 mth yKHLH- ■koho, yKHbHiKHBiii; vknjiiljiv, opisljiv. = ntdjjtge Urfunbe; uknjiživna isprava; jKUbiimaa acripaBa; vknjiž- Ijivo, opisljivo pismo. ~~~ = SBerljaltniffe; javnoknjižna odnošenja ; yKHbHJK6ena o^Honieua; knjižne , vpisne razmere . ^nbet; ukor; yKopi>; graja. (bnž £flbcflt); korenje; uopeirb; grajanje. ■^fifel=©clbet; stolni novci; ctojhh Uobijm ; gostnina. = ©ut; stolno dobro; ctojiho flodpo; mizno posestvo. = 3cug; stolna sprava; crojina cnpaea ; mizna oprava, p omizje. ; dan; ^arnu; ( ^ an ’ an ben £ctg brittgett; donijeti što na vidjelo; flOHeTH luto Ha na^kao; kaj na dan, na svetlo pripraviti. 32 498 Sag. gohn na BHflLio ; 'P r ^ 1 TO O HCHO, O l ieBHA H ° ’ ,i,aH7.; odločiti, V° £ng, ait ben £ag fommett; doči na vidjelo; na dan. — ež Itegt am £age; to je jasno, očevidno; to je jasno, očitno. — etnen &ag befttmmen; odrediti dan; ogpe^HTH staviti dan. — btnnen unb £ag ; danas godinu dana; ^aHacT, rognny d afia ’ za leto in dan. %a$=, Siages; što se dana tiče; ihto ce /;aHa Tirne; dnevni, podnevM- — = 3trbett; dnevna, danja radnja; ^ant pa^Hi; p o dnevno delo = 33ertcfyt; dnevno, danje izvješce; gHeBHO H3BtcTie; dnevno porov = SBlatt; dnevni, dan ji list; gHeBHHH jihctt>; dnevni list, ilo- dnevnik' — 5 SBogen; dnevni, danji tabak, arak; flHeBHHH račam; dnevna p°i a ' — = SSltd^; dnevnik, danik; /;HeBHHKT,; dnevnik. — = fa^rt; rocište; ponmirre; pravdni, sodnijski, odločeni dan. — = ©elb ; plata na dan ; ruiaTa Ha gaHi >; plača na dan, nadnica. — = ©eiber, f. 35tatett; Iiadnevnice ; Ha^neBHHiia; dnina. — = 8ofytt; nadnica ; HagHHina ; nadnica. •— = ; nadnicar; Ha^Hnaapb; nadničar. — = žftonbe; dnevna, danja obilazka; /;HeBHa o6n.iaaKa; dnevni obhod■ — * a§ung&proto!oII; napisnik o ročištu; 3armcHHKT> o poinni'^ 5 zapisnik sodnijskega dne. — s 0$acf)t (im 33ergWerE) ; površna sdonja; noBpuiHa c^ohh; P°' vršni predah. — = ©djretbet ; nadnevni pisar ; HaAHeBHLiii irncapi,; nadnevni pis af ‘ — = SEBaffet (tm 23ergwerf); površna voda; noBpuiHa BO/;a; površno voda. — = SEBerf; dnevna, danja radnja; ^ain, pa^Hk ; dnevno delo. — = 3ettel ; dnevna, danja cedulja ; ^HeBHa 4 e/;y.ifl ; dnevni listek- — 5 3tmmer 5 so ^ a na dan5 co6a Ha ^aHi,; izba na dan. $agett (etnett !£ag fefife^ett); odrediti dan; ogpe^HTH A aH 'i>; odločit 1 ) postaviti, ustanoviti dan. — (M) cm etuem &ag serfantmeln); ročiti se, rokovati; ponuTH ce ’ poKOBaTH; sniti se, zbrani biti, v zboru bivati. \j>ovelj e ' &agc3=33efelj[; dnevna, danja zapovijest; ^Hemia 3aiiOB'bcTi>; dnevno — = ©OUtŽ; dnevni, danji hod novaca; ^hcbhbih xoat> HOBaU® 5 dnevni kurs, dnevna cena dnarjev. — = ©efcfjtdjte, politifcfje; dnevni, danji politički dogagjaj; A HeBHI ’ 1 " iiojiHTHiKift goraijaii; politične, dnevne dogodbe. Sagcž* 499 ^°gc3=£)rbnung; dnevni, danji red; ^hcbhmh peflT.; dnevni red. 3u SagSorbnung ubergeljen, f. ©rbnung. = 9preffe; dnevni, danji listi; ^hcbhh jihctobh ; dnevniki, časniki, dnevni tisk. ^ n gltn (fur bte ©mbringung bev Serbre^er); naglavnica (što se plača onima, koji uhvatiše zločinca); HaoaBHH 4 a (urro ce njiaha OHHMa, koh yxBaTHiue 3.10wnuna); naglavnica, darilo za vjetje hudo - delni kov. ~~ ^ettungg^aglta; izbavnina (što se plača onom, koji je izbavio komu život); imdaBHHna (iiito ce tuaha onoivrb , koh e H3daBio KOMe ikhbott,) ; otetnina, darilo za rešitev. ■^dntc (©cptoefter bež SSatevž ober bet Hutter); teta; -reTKa; teta. ~~~ (bte grau bež SBaterbrubevž) ; strina; crpHHa; strina. ~~~ (§tau bež SHutterbruberŽ) ; ujna: yiiHa; ujna. = 33eWtttigung ; dopuštenje za tancanje, plesanje; ^onyuiTeHb 3a '1’aunairb, n.iecani;; dovoljenje za ples. ^ a PferfcitŽ=9JtebaUte; kolajna za hrabrost; KoaaiiHa 3a xpa6poc r ri>; svetinja hrabrosti ob, za hrabrost. ^ a t*0; dara, odbitak od vage; Aapa, o^daraKT. o/pb Bare; tara, odbi¬ tek od vage. cjenik; h 1 ;iiobhhkt., raputa; tarifa, cena. ^ftfijtrcit; ocijeniti, izmjeriti cijenu; ohIjhhth , H3M’l>pHTH nkny; odmeriti ob - postaviti ceno (čemu), tari/ir ati. 9tei(^ tariftrte ©emetrtben; občine, koje imaju istu izmjeru cijena; oouiTHiie, koc mviaio ncry n3M’bpy uho a; občine, ki imajo enako tarifo. [po tarifi. ; po cjeniku; 110 nbnoBHHKy, 110 Tapmnu; polarifni, ~~~ tartfmapige ^eugengebuljt'; svjedočbina po cjeniku; cBbflončHHa rio tVbHOBHiiKy; svedočnina po tarifi. ^ntifg=!|Joft; cjenički članak, članak u cjeniku ; craBKa y uknoBHHKy ; tarifni členek. [tarifni postanek. =©a|; cjenička stavka, stavka u cjeniku; H3M'bpa iphHOBHHKa; ^ftfdicu^teb ; kradikesa; Kpa^HKeca; čeparez, zmikavt. ~~~ - ©ptelet ; tamašnik ; raMauiHHKT. ; glumec. ■taubftumm; gluhonijem; r^soHiurt ; gluhonem, gluhomutec. ^oubftummen = Slnffalt, = ^uftitut; gluhonijeinnica; r.iyxoni.MHHii,a ; gluhonemnica. ^rtufe; krštenje; KpiureHb ; krst, kršenje. ; kršteni; KpiureHbiH ; krstni.' = 5Bud); knjiga krštenih ; k ur, ura KpnireHti; krstne bukve. = Slatne ; kršteno ime ; Kpui'reHO HMe; krstno ime. 32 * £auf = qjatJ>e; kršteni kum ; npruTentiH kjmt. ; kum. — 5 ©C^etn; krštenica; npniTemma ; krstni list. &augltd); sposoban, valjan, shodan; cnoco6HHH , Ba.iHHMft ; V 11 pravni, dobri, prikladni, veljavni. — tauglidjet 3euge; valjani svjedok, koji je za svjedoka; crioc o6hi>»') estrom, koh e 3a c«'];,i,OKa; dobra priča. — tciugltcf)ež SERittel; škodno sredstvo; cxo/;ho cpe/;cTBO; pripravn° sredstvo, dobri pomočeh. &auc}Itd)fettj sposobnost, valjanost, shodnost; ciioco6hoctb, nocTi.; pripravnost, prikladnost. fŽnnfck ; promjena; npoMtna; menja, zamenja. &aufrf)=; što se promjene tiče; iuto ce npo.vrbne rune; menjin- — 5 ©efdjdft; posao od promjene, promjenioki posao; nocao o/;t> ^P 0 MkHe, npoM’kHH l iKift nocao; opravilo menje, menjavanje. — = £>atlbel ; trgovina promjenom, promjenicka trgovina; TproBH* 18 npoMkuoMt, upoftikuHOKa TproBHHa ; kupčija na menjo. — * SSJltttel; promjenicko sredstvo; npoMbrnuiao cpe^eTBO; menjdt°> zamenjalo. — = SSertrag ; pogodba promjene; rioro/\6a npoMbHe ; pogodba menj e ’ zamenje. ^aufcken; promijeniti, promjenjivati ; npovrbiniTH, npoM'bni>nBa'iH j menjati, zamenjati. ; odredbina ; Tanča ; taksa. — SBroU, gletfdjtare; odredbina za hljcb, meso; Tauca 3a Meco ; ustanovljena cena za kruh, meso i. t. d. — ®intiertetbungžtaxe; uknjižnina; ynHtH!KHHHa; vknjiznina. — ©djletertare; svatbarina ; cBaTČapima; ženitnina. £a£=2lbfcf)tetbung ; izpis odredbina ; h.mihct, 'ranča ; odpis taks. — = 9(mt; odredbinarstvo; ype,yr> o ga, 'ranča ; taksni ured. — (bftž Socale) ; odredbinarnica; Tancaprnuja; taksalnica. — = bar; što je pod odredbinom, od cega treba platit odredbina ; 1IJl ° e nogi. Tančo vrt, o,yt nera rpeoa njiaTHTH rancy; taksi podvržen 1 ’ — s šBejug; odredbinski dohodak; Tane6eiiMH goxoganT> (noTe30BH Ha )’ dobivanje, jemanje taks. — s fret; bez odredbine; 6e3T. 'ranče; takse prosti. — s ©nljebung ; pobiranje odredbina; rioGupairk 'ranča; pobiraj taks. — s ©tlltreibung; knpljenjc, pobiranje odredbina; njiukub, uoo* 1 paH’b 'ranča; potirjevanje taks. — = (Sntrtc^tung; davanje, plaeanje odredbina; ganairb, rrjiahanb r i' aKfa ’ plačevanje taks. 501 Sar* *«»$ ! §ftetfyett; oslobogjenje, slobodnost od odredbina; ocjioSo^eHb °Ai Tanča; 'prostost od taks. [takse. '©efejj; zakon o odredbinama; 3 anom> o Tancania ; postava za = Statut; popust odredbina; rionyc'rB Tanča; odpust taks. ~~~ - Stote ; odredbinski list ; jihct-b 041 . Tanče; taksni list. "" = £)rbnung; odredbinski red ; peA'b oat> Tanča; taksni red. = %0tofolf; odredbinski napisnik ; 3 anHCHnmE, Tanča; taksni zapisnik. ~~~ = (Sc^ulbtgfett; duznost plačati odredbine; Ay®HOCTB njiaTHTH Tanče; dolžnost, takse plačati. = SSometfung ; odredbinska zabilježka; npeAČHJibinna Tanča; zapis, Vnpi s taks. ^ a £ator; odredbenik, ocjenitelj ; oiybHHTe.iib, noft OApebye Tanče; taksator, ccnitelj. naciniti odredbinu, ocijeniti ; Haumumi Tancy, oi^kHHTH; odločiti takso, cenili, ustanoviti ceno. bag gleifd); naciniti odredbinu za meso, ocijeniti meso; nauHHHTH Tancy 3a Meco, ohI.hhth Meco ; ustanoviti ceno mesa. (Sajcbefttmmung); nacinjenje odredbine; HauHubul; Tanče; odločba takse. C®ct)a|ung) etner @ai$e; ocjena, procjena kakve stvari; o^kna, nponi.ua nanne CTiiapti; cenitev. > dacia ; A ai t' a i dac. 33tet=, ©etntus; dacia od piva, od vina, pivarina, vinarina; Aagia r 'HBa, oat* BHiia ; dac od vina, ola. ; obrtoznanski, obrtoznanstveni; o6pT03iiaHcniH , odpTO- •) lian črne h 1.1 ti ; tehnični. ~~~~ ted)nifd)CŽ 3nftitUt; obrtoznanstveni zavod; odpTOanaHCTBeHMH 3a- ; tehnično učilišč. 5 brzojav ; Cpsoanb, TeJierpau>T, ; telegraf, daljnopisnik. ^ c tcgrnp(;cn=; što se tiče brzojava; uito ce rane 6p3oaBa, 'rejierpa- •i>a; telegrafski, dalnopisni. =9tmt; brzojavni ured ; 6p30/iBimii, Tejierpau>n'iHtin yp<; r yi,; tele¬ grafski ured. (baS Socale) ; brzojavnica; 6p30BBHnna; telegrafnija. -- ©cf^abtgung, bobl)afte; zlobna ošteta brzojava; 3-io6na oiUTeTa ’ Tipaonna, Tejierpaa; hudobno poškodovanje telegrafa. - sgote; glasnik kod brzojava; 6p3oaBHHni,, TejierpaHnnT>; posel pri telegrafu. - (SomfponbenS; brzojavni dopis; 6 p 30 hbhhh, TejierpanuHMH ao- uhci, ; telegrafsko dopisovanje, dopisovanje po dalnopisniku. 502 Megvapfjcrts &clc$tfl:p{ 9 cn = Strectton ; brzojavno ravnateljstvo; čpaoasHa, 're.ierp a iMiMna /^apeimia; vodstvo telegrafa. — = Strne; brzojavni potez; 6p30HBHMH , TejierpaoHOHtiit noTes®) telegrafska poteza. — = Station; brzojavna postojka ; CpaoanHa, xe.ierpaH i ma uocTO»i ia > lUTania; telegrafska postava. — = ©tattonžjmnct, f. (Statton. &cnbcn$, poltttfdje; težnja, državnička; Temna, iio.inTH l nta ; tezsj tl politična, namen. — (©ejuttutng) ; državnicko mnijenje; ho.ihthbho vib ni e ; mnenje, mišk- &cnbeit$ = Croceji; težnjicka parnica ; TeatutHOKa napnana; namers a pravda. termin, f. $ttft; rok; poiva; obrok, rok. termiti = 3 n ^ un 8i plaeanje na rokove; njiahaHb na poKOBe; pl a,t vanje na obroke. &crnc (bret ^Jevfonen); trojica; Tpom;a; trojina, troje oseb. — ettte Sterne Oovlegen obet oorfdjlagen; predložiti trojicu; npeM oiK11111 Tponny; nasvetovati trojino ob. tri osebe. — (in ber Sottevie); trobroj; Tpočpoii; trojnica. £crmJ=SBorfcf)lfifj; trojično predloženje ; tpohmho npe^JioaieHt; nas trojine. SJcrrniit; zemlja; aeivua; svet, zemlja. Jcrtain = fficrl)a(ttttf[e; kakvoca zemlje; uaKBoha ae.vuk; razmer^t okolšine sveta. ^emtorial = 4)0ljett; podmena vlast; iiogpvnua B.iacTt; vladarska oblast nad zemljo. — = 9R e d) t; področno pravo; iiogpjTKo upaBo; pravica čez zemljo. &crrttothun; področje; no/;py i iie; oblast, ozemlje. Sorrotifiven; strahovati; CTpaxoBarn; v strah devati, s grozo vladal 1 ' ^CtroriŠittuŽ ; strahovanje ; crpaxoBaHb ; grozovlada. Stcrtm=28ed)fel; treca mjenica: Tpeha M'1'.Hnna; tretja menica. SSefctjctt; Tješiu ; TbuianT.; Tešin. — -fjerjog t>on Steji^en; vojvoda tješinski; noiinoga TbtuHHCKiH ; V °J voda Teš inski. ^eftantent; oporuka; onopyKa; oporoka. — etn Seftcunent macfjen ; načiniti oporoka; naonuHTH r>nopyi;y; 11111 e diti oporoko. &eftnment{S=; što se tiče oporoke ; ihto ce Tune onopyKe ; oporo in, j — =(5rbe; nasljednik po oporoci; nacnb^HHKTj uo oiiopyum; ded 1 ' po oporoki. \f°\ 1 — = ©becutot; izvršoik oporoke; H3BpuinTe.u» oriopyne; izvršnik °V 0 ^EeftameniS* 503 ^ftamcntS = ijhtbltcatton; objava oporuke; oČHBa onopjKe ; ozna¬ nilo oporoke. ' pisac oporuke; nncaipB onopjKe; pisavec oporoke. ~~~ =3wge; oporučni svjedok; onopyuHMH CBkflOifB ; priča oporoke. ^ c ftnmcnt(mfdj; oporucni; onopy'iHMft; oporočni. deflator; oporučnik, oporučitelj; onopy i iHTejib; oporočnih. ^cftimonium, f. Scugntjj. ■^eftitcn; oporučiti; onopyunTH ; oporočiti. ^cftircr, f. Sejiator. ^ c ftttungž=ga^tg!ett; sposobnost za oporučenje ; cnocoČHOCTi. 3a ono- Pjueirb; zmožnost oporočevati. bež ®efc|ež ; riječi zakona; pisun 3 aK 0 Ha; besede postave. ^ c 5tircn, etn ®efe^ ; staviti zakon na pismo ; CTasuTH 3aK0HT» Ha nHC- mo ; zlagati besede kake postave. (etnjelne); cin, ucinjenica; uhht,, y t WHhnnna; djanje , čin. ~~ (Segebenljett); do gag ja j; ^ora^aft; dogodba, prigodek. ^l)nt=aScf($retbung; opis cina, dogagjaja, ucinjenice; oiihcb uhhu, 40 - roi^aii, juHiikHiine; popis djanja. ~~~ - SBcftanb; stanje ucinjenice; craH-fe yinnkHHue; obstanek djanja. ~~~ ben SIjatbefianb etnež 33etbrecf)enž erljebcn; razviditi, izviditi stanje ucinjenice; h 3 Bh^hth CTaH'b yvHH'feHHite; pozvediti obstanek djanja. = (Šrl)cbung; razvigjenje, izvigjenje ucinjenice; H 3 BHi)eH r k yuHH'bHHne; pozvedba djanja. = gtage; što se tiče ucinjenice ; ihto ce Tune yuHH'tHHne ; kar se tiče djanja. bie (gntfdjeibungžgritnbe Ijaben btc £ljcit= ttnb 9ied)tžfrage ju ttmfaffen; odlucni razlozi valja da sadržavaju to, što se tiče ucinjenice i zakona; og.iyuHH pa3Jt03H Ba.ia ca/tprnaBato to, uito ce THue y i iHHkHHite H 3aKona ; razsodni uzroki ali nagibi naj obsegajo to, kar se tiče djanja in prava. = ®efdjidjfe; dogagjaj ucinjenice; /toraljaH y i iHHkHHi;e; dogodek djanja. ' = <$acfye, f. $ljat; ucinjenica; yuHHkHHna; dogodek. ~~~ * facbticb ; učinjenični; yunH'feHHMHi>ift ; djanjski, resnični. ' = fadjlidje SSeftnnbtljeile etnež S3etbtecfycnž ; sastavne cesti učinjenoga zločinstva; cacTaBHe uacTH y t iHnkHora 3jiouHHCTBa; djanjski deli kacega hudodelstva. = fac£)ItcOe SSerbaltniffe; okolnosti ucinjenoga zločinstva; oko.uiocth yuHH'knora sjiouHHCTBa ; djanjske, resnične razmere. ' = Umjictnb; okolnost učinjenice; okojihoctb yunHt,HHne; djanjska okolnost. 504 SS^dter, X()dtei* ; krivac ; apnaant; storivec, krivec. £tmtItd); rukostavno; pyuocTaBHo; djavni. ■—- ^entanb tljatltd) Metbtgm ; uvrijediti koga rukostavno ; yBpeflH TI1 Kora pvKOCTauuo; koga z djanjem razžaliti. :Xl)dtig (actiti) ; djelatni; ^i.iaTHMii; djavni. Sdmtttjfcit; rukostavnost ; pyKOCTaBHOCTb; djavnost, lotitev. S£fmt (kartel); stranka; cTpamta; stran. [pravdaTja- — ftveittge Svetle; parci, parbcue slranke; napisu; pravdne stra^h — ©egetl=£l)eil; druga, prolivna stranka; flpyra ripoTHBHa cTpaHK a > nasprotnik. — Ctnet 3afylung; cest, dijel, dio plačanja; uacTb, /vbau. n.iahaHfli del , kos plačila. — art etuer Sadje Ijaljeit; biti dionik, učestnik čega ; 6 wth yuacTHHK'& uera; deležnik biti kake reči , delež imeti na kaki reči. £l;>etl=23 etra g; dioni iznesak ; MacTHbiii n3nocaKb ; delni znesek. — = ©tgentljumcv; dioni vlastnik; uacTHbift codcTBeiiHui. ; delo 1 lastnik. — = ©enoffe, =.£>aber; dionik; yuacTHHK r b; deležnik. — = Stbeff ; diobeni list; /i/k.iueHi.iH anert; d elitni spis. — 5 9Ul)me au ctt»až ; dioništvo , učešče u čemu ; yuacruHUTBO, y' ia ' c r rie y ueiuy; deležtvo , vdelcženje. — * 9te^mev, =9tc^menbcr; dionik, učestnik; yuacTHHK , B; deležnik ■ — (bet etrtet* ©ememfetjaft); drug, član, sučlan; ujiairb, C T ujiarrb ; tovariš, deležnik. — s tretje; dijelom, stranom, na djelove; /;'b40MM>, Ha /ykjioBe; delo¬ ma, na dele. — = tretje ©rfuduug; izpunjenje dijelom, stranom; nanvirkiih / ybao.M b ’ o-yb uacTH; spolnitev na dele. — = tretje 3a()(uitg ; plačanje na djelove; njiahani; na /ybjione; V^ a ' Čanje na dele. — s 3cttel; diobena cedulja; /tbjidena ne.ij.iu ; delitni listek. &t)cillmr; razdijeliv; pa;(,yb.iiir>iH ; razdeljiv. Stbcitbartcit; razdijeljivost; paa^t.inocTb ; razdeljivost. SjtcUmtg; dijeljenje; /vh.ibiib; delitev, razdelitev. ^citungž=3nfirument; razdjelnica; pa3^bjiHHga ; razdelilno pismo • Sljculoflie; bogoslovje; 6orocjioBie ; bogoslovje. ^tKOlugifct) 5 bogoslovni; uoroc.iOHiibiii; bogoslovni. £l)CDt*tc; teoria; 'reopia; teoria. ^t;crefinttifef)C ^fllžgeri^tžorbnung (Theresiana); terezinski zagla vl “ sudovnik ; Tepca im ciiiii aar.uutjibiu cy/;oBHiiK'b ; Terezianski kazen¬ ski sodnijski red. $$e»jlen< 505 ^f)Ctcficn=©rbett, mtlttorif^et; vojnicki terezinski red; bohhmh 'repe- 3 hhckih pe^ij; vojaški Terezinski red- ^tct=5lrj ene t; živinska Ijekarija; jkhbhhcko „vbnapcTBO; zdravilo, lek za živali. ~~~ ' Slrjt; živinar,živinskiljekar; sKHBHHCKiiijikKapt; živinski, živalski zdravnik. ~~~~ - ©arten; zvjerinjak; 3BkpHHHKT.; zverinjak. ~~~ - Ctualetet ; mučenje, mrcvarenje živine; Mjuenk, Mpunapenk jkh- 11 w h a ; trpinčenje živali. = ©djaben ; potra, potrica; riOTpa, noTpnpa; škoda od živali. 5 ©eucfje; marvinska pošast; MapBHHCKa nomacrb ; živinska kuga, pomor živali. ; prijestol; npeero.vB; prestol. = ŠBeftetgung; stupljenje na prijestol; CTynxknk Ha npecTO.ii,; vstopljenje na prestol, posedba prestola. ~~~ = (Šntfagung; odrečenje prestola; o^peuenk o/pn npecToaa; odpo¬ ved, odrešenje prestola. ~~~ = (Srbe; nasljednik prestola; nac.ikgHHR r L npecTOJia; naslednik Prestola. ~~~ = §cdgc; sljedovanje na prijestol; cjii^onaHk na npecTOjit.; nasled¬ stvo na prestol. ~~~ (3lnfall); ošastnost k prestolu ; omacTuocTb kt, npecTOJiy; pripad prestola. [prestola. = §olger; nasljednik prestola; nacakgnnKB npecTOJia; naslednik ^»Utltcl); mogueno, što se može učiniti; Moryhno, itito ce m o n; e y i iHiiHTH ; kar (kolikor) seda, kar je mogoče. ^>unlicf)ft; ako je ikako moguče; ano e h n a no Moryhe; kolikor je le mogoče. ^Uttlidjfeit, nacij; po mogučnosti; »o mobjIihocth ; kolikor je mo¬ goče, kolikor se da storili. ; vrata; Bpa r ra; vrata, dveri. 6et offener £f)ut serljanbeln, baž Sieflament ttmbntadjen; kod otvore- nih vrata razpravljati, proglasiti oporuku; ito^a, oTBopeHH BpaTa Paaiipan.uiTii, onopyn\ npor.iacHTii; pri odprtih vratih obravna¬ vati, oporoko razglasili. ^>'r=.g)utl)et 5 vratar; npaTapt; vratar. - .§utl)cramt (@rb=); nasljedno vratarstvo; Hacjikfluo BpaxapCTBO ; dedno vratarstvo. ~~~ = <$te^et; vratar; BpaTapa>; vratar. etne ©cfjulb; izplatiti dug; naruaTirrH gyn,; plačati, odpra¬ viti dolg. 506 Sitgen. £ilftcn, toerbucC;erte ©djulben, f. bepurtren; izknj iziti dugove; h 3 khbH' skhth t ;yroBe; izknjižiti dolge, plačati vpisane dolge. £ilguttfl etrter @d)ulb ; izplata (luga; H3ruiaTa ^yra ; plačevanje dolff a > razdolžitev. — (nad) unb nadi); izplacivanje (luga; Han.iahuBaHb flyra; izpla ce ' vanje dolga. &ilgutifj3=; što se tiče izplate, izplačivanja; ihto ce TH i ie H 3 ruaT e ’ H.aiualiHiiaHn; razdolživni. — = §onb; zaklada za izplacivanje ; OHflTS, aanaa^a 3a imruahHBaHb i razdolzivni zalog. — = iCmote; izplatna svota, izplatni dijelak; H3njiaTHa cyMMa, H 3 n.ia T ' hhh flkaaKt; razdolzivni znesek. £itol; Tirolska; TnpojicKa; Tirolsko. — gefiirftete ©raffd)Cift 3)itol; oknježena grofia Tirolska; oKHemeno rpi)'i> ctbo THpoacKO ; poknežena grofija Tirolska. £tlcl)tttcl; stolni naslov; cto.iho npaBo; mizni naslov. SdtcI; naslov; nacaoBi, (inie) ; naslov. [pravno i inC ‘ — (S^edjtŽtitel); pravni naslov; npaBHHH HacaoBi (npaBHO uaie)? ižitulnr ; naslovni ; nae.ioBHbiH; naslovni. — ((S^rcntttular) ; pocastni; noueCTHbift; častni. Situlatur ber CJJevfbneit; naslovstvo osoba ; HacaoBcmo ocoda ; na ' slovstvo oseb. £iti»Iitctt ; naslovstvovati, davati naslov ; n aca o b ct b o b ut h , ^aBaT* 1 HacaoBTb; dajati naslov. Sodjtcr ; kci; nhn ; hči. — = ^ttd)e; podružna crkva; ripuna^Ha upima; cerkev podružnica- — = Sftann ; zet ; 3eTi> ; zet. £ob ; smrt; CMprh; smrt. — einen jUtn $obe berurtljeilen ; osuditi koga na smrt; ocy/;HTH i>or a na ciupTb; obsoditi koga na smrt ob. k smrti. — ftltf 8e6en unb $ob ft^en; osugjen biti na smrt; ocy^eHT. 6bith f,a CMpTb; obsojen biti na smrt. — mit bem 2obe abgeljen ; umrijeti, prestaviti se ; yMpeTH, npecnaB«' th ce; umreti. &ob=bdngenb ; smrtonosni; cmptohochmh ; smrtni, smrtonosni. — = fattžfmgelb, »fatt^funbgelber (©tortitar); inrtvarina; MpTBapH 03 ’ mrtvašina. — = fallšaufnaljmc (@£evre); posmrtni popis; iiocmpthhh hoiihc®? zapis za mrličem. &obc3 = Udnjetge; prijava smrti; npinna CMpxn; naznanilo srnrth umrtja. $oi>ež» 507 *»&c$ = strt; način smrti; HauHHt CMpTH ; smrt ., način smrti. = 93ett 5 umor; VMopa« : smrtna postelja. ~~~ - (Mlarung (Jhinbmadjung); proglas smrti, proglašenje za mrtva; nporjiaci, citpra, riporjiameHb 3a Mprna; proglašenje , izrečenje za mrtvega. ~~~ - §att; smrt; cm p ti. ; urnretje, smrt. ~~ Semanb auf ben £obežfaG ettraž bermadjett; zapisati kome što na slučaj smrti; 3aiiHcaTH KOMe ihto y c.ij uaio e m pr n; komu na pri- merlej smrti kaj sporočiti. = ©efaljr; smrtna pogibelj ; eMpTiia iiorHoe.ib; smrtna nevarnost. = ©trafe; smrtna kazan ; CMpTHa Ka3Hi>; smrtna kazen. tttttet SobeSftrafe; pod smrtnu kazan; iioaij cMp™y naani.; pod kaznijo smrti. ~~~ = Sag; zamrtni dan ; caMprnsiii ^aHT>; smrtni dan. = Utfadje; uzrok smrti; y.3poK’b CMpxn; uzrok smrti. ~~~ = Uvideti; presuda na smrt; npecy,i,a na CMpTb ; obsodba na smrt. ; mrtvi; MpTBbiH ; mrtvi. ^-°btcn = Šteta; groblje; rpoo.rh; pokopališč. ~~~ = Stnjetge; prijava smrti; npimia cMprii; naznanilo smrti. ~~~ - 33ef($au; razgled mrtvaca, mrtvacki razgled ; pasrjie/^ MpTBaija, MpTBauKiii pa3r.ie,vi>; ogled mrliča. = ©efdjaujettel; mrtvacka razgledka; ivipimauKa pa3rae/;Ka ; mrtvo- gledni list ob. list čez ogled merliča. = ŠBefdjra&UttgŠamt; mrtvačko popisništvo; MprnaiKo iiohhchhutbo ; mrliški ured. [ popisnija. (bctž Socalc) ; mrtvacka popisnica; MpTBamta nonneapa; mrliška, ~~~ - 33ejt(^ttgung ; razgled mrtvaca, mrtvacki razgled ; paar.ie^T. Mp~ 'iiiana, MpTBaHuiii pasr-ie^T.; ogled mrličev. ~~~~ = 38 it d); knjiga mrtvih ; KHi.ni a MpTBiii; knjiga mrtvih. ' = ^ammer; mrtvacka komora; MpTBauua komo pa ; mrtvašnica. = Stfte ; kazalo mrtvih; Kasa.io MpTitiii; kazalo, spis mrtvih. = ©$etn; smrtno pismo; cmptho iihcmo ; smrtni list. ~ = 3 e ttcl; smrtna cedulja; CMpTHa ne,;y.ui ; smrtni listek. $obtgeboruc£ jbinb ; mrtvorogjeno dijete ; MpTBopoheno ^kTe; mrtev rojeni otrok. ^obtlidj; smrtonosni; cmptohochmh ; smrtni. tbbtlidje SBetle^ung ; smrtonosna ozleda ; cMproHOCHa 03.ie^a; smrt¬ na poškodba. \rana. ' tobtltdje SEBltnbe ; smrtonosna rana ; CMpTOHOCHa paHHa ; smrtna ^°btfc!)lng; uhistvo ; y6ofic.TBO ; uboj. ^obtfct)tai(Cit; ubiti; y 6 miti ; ubiti. 508 Sobtfdjldger. &obtfd)laget: ; ubila c; y6onpa ; ubojnik. $ 4 >btuttg (etneŽ ®lenj%n) ; ubijanje čovjeka; y6inni Mostna ; usmr- ten j e človeka. — (jetner Utfunbe) •, uništenje isprave; vuuinTenb ncnpane; umrtvenj e i uničenje pisma. ^otctttnj, reltgiofe; snosnost, trpnost vjerozakonska; TpnmviocTB »b' po3anoHCKa; polrpnost verska. — = patent; povelja o snosnosti, trpnosti vjerozakonskoj; noBean 0 TpriHMOCTH sbp03aK0HCK0H ; patent od verske potrpnosti. JEolmrctt, tnt ©rte; snositi, trpiti koga u mjestu ; chochtB* r i'pnu rn nora y Mbc'ry ; trpeti človeka v kraju. — tolertrte JReltgton; trpljeni vjerozakon; TpnjikHbiii Btpo3aKoHi>; trpljena vera. ^ 0 p 0 (jrflpt)ic ; mjestopis; MtcToriucTj ; krajopis. iopogrrtpbifd) ; mjestopisni ; M'bcTonncnbiH; hrajopisni. 5£otttI=; vaskolik; BacKOjuiKift ; ves, celi. ■— = SlufttMnb; vaskoliki trošak; nacKOjiHKin rpoiriani,; vsi potrod a skup. — = 3lu§tt)etŽ; vaskoliki izkaz; BacisoanKM H3Ka3T, ; skupni izkaz. — = yTHMHbift; medčasni. ' (boriiberge^enb) ; mimo »redni; MHMorpe/iHbift; prehodni. trcmfttotifdje SSerfugung (SSerorbnung); megjatimna naredba; mei,y~ THMHa Hape/;da ; prehodna naredba. ^tnnStator; preroditelj ; npeBOAHTeJtb; prestavljavec. ■^ r an$tat 0 r 3 = @ebut)r; prevodnina; iipeBO/iHHHa; prestavnina. ^an&port; prijeprat; upenparb ; prevoz, transport. ^nngport=; prepratni; npenpaTiibift; prevozni. = <3c()iff; prepratni brod; npenpaTHbift dpo,;b; prevozna ladja. ~~ = SOBaare; prepratna roba; npenpaTHbift ecnain,, poda; prevozno blago. (tranžportjrte SEBaare); prepraeena roba; upenpaheiibift ecnani,, poda; prevozno blago. ^‘nnbporteur ; prepratnik; npenpaTumrB; prevoznik. ^rttfšportitcn; prepratiti; npenpaTHTH ; prevoziti. f. SSejogener; tczovnik; noTeaoBHHKi; napoteznjenec, trasat. ^‘nffant; teznik ; H0T03HHKT*; poteznik, trasant. ■^rafftrcit, auf^ematib; tegnuti mjenicu na koga; noTernyTH vibnnnv na nora ; potegniti, izdati menico na koga. — trafprter SBedjfel; tezica, potegnuta mjenica; uoTeaona, noTeniyTa MkHHna; potežka. tezica; no r re3Hua; potežka. $*«H=33vtef, f. £tauutigčf$ein. 510 £rau» &rau=©eMljt; vjencanica; nl;H'uuinua; poročnima, davšina za poroko- £rrtuett, ^entanb ; vjenčati koga; Bkiriarn Kora; poročiti koga. — Jtdj trauen laffen; dati se vjencati; h&th ce B'bn‘iaTH; se dah poročiti. &rcuu’t; žaljenje, črnina; iiia-ihni;, npiinna; žalovanje, črna obleka- — fiir ^emanb Srauer antegen; obuči se za kim u črno, nositi za ki« 1 crninu; o6yl;n ce 3a kumt. y upHO, hochth 3a khmti upHHny; oblem se v črno za kom. $£tauer=; što se tiče žaljenja, črnine; iuto ce 'rane Hia.rkHH, upHHHOi — = 35 tub e; poša; nocua ; črna preveza, črni pajčolan. — = g alt, f. Sobežfatf. — s i godina žaljenja ; ro^nna ma-itmi; leto žalovanja. — ' Jbletb; črnina; uplinim ; črna obleka, obleka žalovanja. — = j^often ; troškovi za žaljenje ; TpoiuKona 3a am.vkirb; stroški Z ' 1 žalovanje. — = SfBagen; mrtvačka kola; MpTnanua noaa; mrliški voz. £vaufrccf)t, f. ®ad)traufenre(i;t. Stamtttg; vjenčanje; BbmiaHb ; poroka , poročenje. £tauung3=; što se vjenčanja tiče; iuto ce niHnana TH*ie; poročni■ — = 33 it d); knjiga vjenčanih; mibura uiiHMam.i; bukve poročenih. — = <3cfyettt; vjenčano pismo ; isiueiaiio iihcmo ; poročni, por očitni li^' iSrciben (betveibcit); tjerati; TepaTH; pečati se s čim. — Stigem, $anbel, ©eroetbe u. f. t». ; tjerati lovnju, trgovina, obet? zanat i t. d.; TepaTH .iobhio, TproBHH_y, oSpTi, saHaTi h t. $•» pečati se z lovom , obrtnijo, kupčevati. ^tcibjngb ; hajka ; xaiiKa ; gonbu. — aužubett; hajkati; xaiiKaTH; goniti, loviti. &temuutg bet@fye; razpust; paacraua; razveza zakona. — ettte getrennte ©Ijeftau; pušteniea; nyuiTeHHna; razzakonjenka- kreten, betž ©efelj tritt in SSBtrffamfett; stupati, zakon stupa u život! CTynnTH, aaKOHT. cryna y jkhbott. ; moč postave se prične, V°' stava zadobi moč. £teu uttb ©trtuhen, attf, ^etttanb betpfltd)ten; vjera, obvezati kog a pod vjeru; nkpa, odBesam nora iio,yb nkpy; zavezati koga k čem w na njegovo poštenje in možtvo. £reubrud)t al)1 ” MbpeHb Ha Tpn yrjia ; merjenje na trivogle, trivoglovanjc. Srifcut. 511 ; ^anaui.; Aanairb; davek. ~~~ - bfltd)ttg; pod dankom, dužan plačati danak ; no^i, ^aHKOM'jb, A)" atam, njiahaTH A ;, naKi>; dolžni davek plačevati. • = iJflid^tigtctt; duznost plačati danak; Ay' KH0C ' i ’ 1 * njiahaTH AanaKa,; dolžnost davek plačevati. **tbentinifcf)ež ©taubenžbcfenntmf; tridentinsko vjeroizpovijedanje; '1'pHAeHTHHCKO iii>pon3iu)fii; Aairl;; tridentinska veroizpovcst. ^iettt; Tridenat; TpHAenar t; Trident. ^ r *ft (§eetbe); stado; craAo; čeda. ~~~ (SBetbe) ; paša ; nauia ; paša. ■^tift = ©elb ; pašarina, suljevina; eyjrknHHa ; pašnina. [paše. ~~~ - ©eredjttgfett; pravo na pašu ; upaBO na namy ; pravica pasti , do ~~~ = 3ett; vrijeine paše; iipeMe name ; čas paše. Ritual =©cfyulen; proste škole; ripocre uiKOjie; proste, trivialne šole. ~~~ - ©djulleljrer : školnik od proste škole; yuHTeju» oat. npocre uiko- ae; učitelj trivialnih šol. ^ c titfgcl& ; poklon na vino ; iiok-ioht, na bhho ; podarilo, dnar za vino. ^ocfctter SEBec^fel (etgener, unfotmltcber), f. unfbrmlidjet Sedjfel; suha *jenica; cyna vik unija ; suha menica. ^robd; staretine, pl.; CTapeTHHe; starina. S*»bcl=; staretinarski; CTapeTHiiapciUH ; starinarski. . = ©etuerbe; staretinarski obrt; CTaperHHapcKifl o6pT r i.; starinar - ska obrtnija. ~~~ = §anbel ; staretinarstvo; crapeTHHapcTBO ; starinar sivo. = 591ar!t ; pazar od staretina; naaapa. OA"b craperuHa; starinar¬ ski terg. ~~~ - Ctbnung ; staretinarski red ; CTapeTHHapcKift peAT> ; starinar¬ ski red. ~~~ = SSertvag, f. SSevlaufžaufttag. Grobler; staretinar; cTapeTHHapt; starinar. bež getnbež: lirpa, copor neprijatelja; xpna, uouopa. Henpia- Te.ia ; sovražnikova drhal, truma. ^fottotr; pločnik; iuouhhkb ; tlak za pešce. ; trpeznik; rpaiiesHHrrB; stotnik. ~~~ 2lmt; trpežni ured; Tpane3HhiH ypeAt; stolništvo. '^Unfcnljctt; pjanstvo ; ihhhctbo ; pijanstvo, pijanost. ~~~ eingealtete, jufatlige Srunfentjett; zastarjelo, slučajno pjanstvo; 3a- CTaptjio , c.ijuaHiio iuhhctbo ; zastarano pijanstvo, pijanost po naključbi. ; lirpa, copor ljudi ; xpna, ‘louopa. .hoaih ; trop, truma. 512 Srupjjen. £t*uppcit; vojska; n o h en a; čete, vojska. £vup:pcn = StEdljetluttg ; razdjelak vojske; pasgkuB Boiiciie; oddelek vojakov. — = $brpet; kol'; Kopu.; kar delo, kor. &tu£; prkos ; lipKoct; vpor, ukljiibovarije. — @dj>u|= unb S£tu$6unbntf, f. ©dju|. &ud>tig, ju eftuab; sposoban za što; cnocodaHB 3a iuto; dober za kaj- — (tajjfer) ; hrabar; xpa6ap'o; hraber. ; — (teadet); dobav, vvli; Bpjibift; vrli. — (gruitbltd)); temeljili; TeMe.ibHbiii, ochobhmh ; podslavni, k or and 1 - — tuc^tiger SSeamte; dobav uvednik; Ba.iHHbiii , cnocodHMH yp e d' hhrb, 'ihhobhhku. ; dober urednik. JJutcPljel) ; podmukli; no/jMynjn>iH; zvijaški, potuhnjeni. (Sarm); Iavma, buka, vveva; jiapivra, 6yKa, BpeBa; hrupi vrenje. — (Slufntljr); buna; 6yHa; punt. ^uiltultuont; (Stufruljm) ; bunovnik; ^htobhhkb ; puntar. Sumultiumfd) (auftu^rertfd)) ; bunovni; 6yiiTOBHLiH; puntarski- &urncit, bab; vježbanje tijela ; BkatdaHb rkia; telovadba. ,'iutttcv; tjelovježbalac; vb.iOBkaida.iauT.; telovadnih. tiskavnica, tiskopisje; Tnnorpaia, neuaniH; tiskarnica. !£l)pogrflpt)ifcbc91užftattung; tiskavski, tiskopisni izkit; THnorpan t,ua HanpaBa; tiskarska olepšava. It Ubicntism ; g-djevovanje ; r-jb e. tko; bivanje, bivališe. — bte Ubtcation aubmctfeu; dokazati gdjevovanje (gdje je tko bio ' ,fi onog vvemena); ^ 0 Ka 3 aTH r/jb e tko 6mo 3 a ohovb BpeMena; i z ' i(l zali, kje je kdo bil, izkazati bivališe. Uvbctbcvitcfitigt; zloglasni; 3uor.iacm.iii ; zloglasni. Ucbclftrtiib (.gunbenup) ; smetnja; cmcthh ; opovera, zadržek. ■— (®cbred)en) ; mana; Mana; manjkljivost. — (Unfug) ; neved, nepodobština ; riepe^B ; napčnost, napaka. Itcbdtfmt (Setbmpett): zločinstvo; a.io.vkio ; hudodelstvo, zločinsl c ° Ucbclikcttcv (ffinbtedjet); zločinac; 3.104M ; zločinec. Uc(*cttt*t>lfcn&; zlohotan; 3jioxothmh; zlovoljni, zlohotni. . ttebcit, ^emanb in einer @ad)e; vježbati koga; BkiKčarH Kora; vadi 11 ’ uriti koga. llcien. 513 UcI »cn jtdj; vježbati se; Bia;6axH ce, ynpa; predpisi za ustno ravnanje. ettttge Sunete bte (Srecution behntttgen; dopustiti, da se vrhu nekih točaka ucini izvržba (izvrha) ; gonycxHxn, ga ce CBpxy hckh xoua- K a ynnHH H3Bpui6a ; dopustiti izvršbo glede na nektere členke. 33erjetdjnif3 itber bie @cfyriften berfaflen; načiniti popis pisarna; Haun- hhxh rionncb linearna ; zaznamek spisov zložiti. Cin itn Slrrefte ftjjen; sjediti u zatvoru više od godine dana; ctgnxH y 3axBopy Bbiuie ogx> rognue gana; čez eno leto v zaporu sedeti. ~~~ uberantmorten ^entanben eine @rbfd)aft; predati kome nasljedstvo; npegaxH KOMe HacxkgcxBo; izročiti komu dedino. Ncbctrtittnutrtung, geridi)tltd)e, 3 .33. bet* dSerkffenfdjaft; predaja sudna, n. pr. ostavštine; npegan cygHa, h. up. 3aocxaBuixHHe; izročitev sodna, na pr. zapuščine. ttebetbictcn, 3>ematlb bltrd) etmaž; nadkriliti, prestici koga; HagnpH- Jihth, iipec/rubii nora; koga v čem prekositi, preseči v čem. (ttteljr bteten) ; nadmetati, davati, nuditi više; gaBaxH Btnue; več dajali, ponujati. ~~~ (ben ubctfpatmen); precijeniti, cijeniti prekomjerno; npeu,t- hhxh, nbiiHXH npeKOMkpHO ; preceniti. [komu kaj. ^ebcrbringett; donijeti kome što; goHexn Kome uixo; prinesti ^eberbringce etnct' (Sadje; douosnik kakve stvari; goHocHHKi> cxBapn; prinesnik kake reči. ~~~ (SSorjeiger), einež 3Be$feiž; pokaznik mjenice; rioKa3HHKi, M-hunne; Pokaznik, prinesnik menice. 33 514 UeBertvinger, tteberbringot?, etn auf ben Uebetbringet lautettbet 28e$fel; mjenica g* a ' seča na pokaznika; MkHHiia iuaceha Ha noKa3HHKa; menica na pokaznika glaseča. — auf ben Uebetbringet lautenbe ©taatžobltgattonen ; državne zadužnic e glaseče na pokaznika ; ^paiaBHe 3a^yaiHHne r.iacehe Ha nona 3 HHKa) na prinesnika glaseče državne dolžne pisma. ttebcrburbeit, 3«ntanb mit Slrbetten, mit ©teuern; dati kome odvis posla, metnuti na koga prekomjerni porez ; ^aTH KOMe o,t BbUlie nocaa, MeTHy r rH Ha Kora npeKOMkpHbift nopeai; preobložiti koQ a z delom. tteberburbmtg; prekomjerno obterecenje ; npeKOMkpHo odTepeheiik; preobloženje Uebereileit, etne ©adje; prenaglo što raditi; npeHar-io uito pagHTHi kaj na skok, prenaglo delati. — ^etttanb; preteci koga; nperehn nora; preteči koga, prestreči ko(J a ' ■— ftd); prenagliti se; upeHarjiHTH ce; prenagliti se. Uebereiluitg ; prenaglo ragjenje, prenagljenje; npenawo paljenb, np e ' HarjiocTb ; prenaglenje, prevelika naglost. — attž Uebetetlung ettoaž tljun, f. uberetlen ftd). Uebercinfomntcn ; složiti se u čemu ; cjioikhth ce y i ie.wy ; dogovo' riti se, zediniti Se v čem ob. zastran česa. Uebemnfutift ; složenje; c^omeHb; dogovor. — gememfdjaftltdje , fteitoiHtge Ueberetn!unft; zajednieko dobrovolj 110 složenje; 3aeAHH4KO ^o6poBO^bHo cjiomeH-k; vkupni prostovoljk dogovor. ttebemnfitmmeit (in bet SOletnung) ; sudarati se ; cy^apaTH ce ; ena ' cih misli biti. — (aužgletdjen); nagoditi se ; HaroflHTH ce; poravnati se. — (Uebeteinfomtnen), f. oben. ttcbeteittfttmmimg; sudaranje,nagodba, slaganje; cy^apaHk, HaroA^ 8 ’ cjiaraHb ; edinost misli, soglasje. Ueberfflftren (etnen gdujj); prebroditi rijeku, prevesti se prijeko rijeke5 npečpo^HTH pbisy, npeBecTH ce npeno pkKe ; prebroditi rek°> prepeljati se čez reko. — (liber ben Ijaufen fatjten); prevesti se prijeko koga, pogaziti kog a kolima; npeBecTH ce npeno Kora, nora3HTH nora no.aia; p° v0 žiti koga. Ueberfafttk f. Uebetfuljr ; skela, prijevoz ; cue.ia, npeso3i; prebro > prebrodiše. lteberffl^rtžgebu^r; skelarina, prevoznina; dte-iapima, npeB03HH Ha ’ prebrodnina, brodnina. UeBtrftuf. 515 Nebeeflu^ an etftaž; obilje, obilnost; oČHjiie ; obilnost, prebitek česa tteberftftdjt; suvišnji teret; cyBbmiHHH Tepen, ; presežni tovor. Ucberfca^t^gebubr; plata za suvišnji teret; ibiaTa aa cjBMiuHbiH TepeTT,; plačilo za prevozni tovor. tiebetfuf M . C n, ^emanb; nadvladati koga dokazima, dokazati kome što; Ha An.iaAaTH nora AOna3HMa, A° Ka3aTH K0Me mT0 5 premagali koga z dokazi, prepričati koga. ■" (tnSbefonbere butdj 3eugettf$aften) ; nadsvjedočiti, nadvladati koga 8 vjedocanstvima; ocBb^ounTH Kora ; prepričati koga. ll ebetfa^tungSftu(f; dokazni, osvjedočni elanak; Aoita3HH, ocBiA 0 * 1 - hhh 'uaHaiii, ; prepričavni členek. ^cbergabe; predaja; npe^an; prepodaja. ll ebcrgabS=2lct, =©ef$aft; predavanje; npe^aBaHk; prepodajanje. = ^rotofott; predatnik, podnesnik, predatni, podnesni napisnik; npe^aHHbm 3anncHHKb; prepodajni zapisnik. ~~~ - Sag ; dan predaje ; A aHrt > npe^ae ; dan prepodaje. Uebctgang ; prijelaz ; npejia3T, ; prehod. ttebergang«=3uffanb; prelazno stanje; npejia3Ho CTaHk; prehodni stan. ttcbetgeben ; predati; npe^arH ; prepodati, izročiti. ~~~ bte berfaufte ©adje bcm Taufer; predati prodanu stvar kupcu; npe- A a TH npoAaHy CTsapb Tpronqy ; prepodati kupcu prodano reč. (etnrei^en); dati, predati, podnijeti; A aTH > n P e A aTH 5 podati, vložiti. Nebergeber; predavalac, podnositelj ; npeAaBajiaivb ; prepodajnik. ttebergcbuljr; suvišnina; cyBMiiiHHHa; kar je nad davsino, ktero je kdo dolžan. Ueberge^e«, Semanb; mimoicikoga; mhmohIih Kora; preskočiti koga. ~~~ ettoaž mit @ttfff<$t»etgen; mimoici što mučanjem; mhmohKh ihto My- Uantivn, ; kaj molče preskočiti. auf ^emartb ; preči na koga; npehn na Kora; preiti na koga. bet (graben unb ber SRu^en gef)t auf ben Taufer itber; šteta i dobitak prelazi na kupca ; uiTeTa h /;o6HTaKT, npejia3H Ha nynqa ; škoda in korist prejde na kupca. ~~~ jum getnbe; preči neprijatelju; npehn HenpiflTeaio ; prestopiti k sovražniku. JU etnet attbern bReltgton; preči u drugi zakon; npehifi y APjriii aa- koht, ; prestopiti v drugo vero. ~~~ etne Sftedjnung, f. butdjgeljen; pregledati račun; nperjieAaTH pauyHT,; pregledati račun. ^eberge^ung eirtež 9lotljetben; mimoigjenje nuždnoga nasljednika; MHMOH^eHt HyiKHOra nacxbA HHKa ; preskočenje, zamolčanje, izpu- šenje nujnega dediča. 33 3 516 Uefjetgeljunjj. Ucbcrgcituttg, mit Uebergeljuttg bet ©brigfeit; mimoišavši poglavarstvo! MHMOHmaBiuH norAaBapcTBO; ne obrnivši se na gosposko• Ueberfleotfcjtet; nadpostavljen, nadčinjen; Ha^nocTaB.vbHi), HaA'iHHbHi>i nadpo stavljeni. Uebcrflcttricbt; prevaga, pretega; npeBara, riperera; prevaga,pretega- — (Uefiertcgen^eit) ; veča moc ; Beha Moht>; vetja moč, veljava. — etnc ^Jartei Ijat baš Uefiergetoic^t; jedna je stranka moguenija; «d Ha e cTpaHKa Moryhnia; ena stran premaga. Ucbcrgtiffe, tt>ibertecfytitdje; nezakoniti prelivati, nezakonita djela; He3a- KOHHTa A-fe^a; protipravne dela. Ucbetl)an&ncl)meit; razprostraniti se; pa3npocTpaHHTH ce; razšiij ^ 1 se, rasti, množiti, razpasovati se. Ueberltdufeit, ettien mit Slrbeiten; dati kome odviš posla ; ^arn K0ivie O/jBHiue noc.ia; dati komu odveč dela. tteber^aupt; u obče ; y o6uiTe ; v obče, sploh. Uebetfommett; dobiti što ; £o6hth iiito ; dobiti kaj. — (iibergetien) ; preči, doci na koga; npehn, ^oKh na Kora; pred 1 ' priti na koga. Ucbetrlnnbgrunbe; seljačke pretečne zemlje ; ce^aiKe npeTeuHe 3eM4'l>; posebne kmetijske zemljiša. Ucberlflffeit, ^entatlbttt etmaž; ustupiti, ostaviti, prepustiti kome što, ycTynHTH, ocTaBHTH, npenjCTHTH KOMe ihto; prepustiti komu kaj- tteberlaufen, megen etroaž; dosagjivati kome; A oca ^ HBaTIi KOMe; nadlegovati koga zastran česa. itebertdufcr ; pribjeg; npndbri. ; preskočnik. [živet'- Ueberlcbcn, ^ eit ianb ; preživiti koga; npeiKHBHTH Kora; dalj časa — bet anbere iiberlebenbe (Sljegatte; tko preživi svoga zakonitoga drug®» tko npeaiHBH cBora saKOHurora. gpyra ; drugi zakonski druže, k 1 živ ostane, ki dalj česa živi. [vat 1 - Ucbcrlcgcn ; razmišljavati; pa3.\imiunuaTn ; razmisljevati , premišlj e ' — fettt, 3> e rn a nben; nadiči, nadilaziti koga; Ha^uhn, HaAHja 3 HTH nora- Ucbcrlcguttg, genaue, oller Umftiinbe; razmišljavanje točno sviu okol' nostl; pa3MHm.iflBaHb tohho CBiio oko-ihoctm ; natančno preteč' tanje vseh okolšin. — rntt retfer Ueberlegung ; po žrelom razmišljavanju ; 110 3pejioMi* p a3 ' MHiujiBBaHK); dobro premislivši. — eme §rift jur Ueberlegung bege^ren ; iskati vrijeme za razmišljavanje 1 HCK3TH BpeMe 3a pasMHiu.iaBaHk; prositi dobo za premislik. ttebetlcflungšfrift ; vrijeme za razmišljavanje ; BpeMe 3a pa 3 MHU | - 1fl ' BaH'b ; doba za premislik. — etne Ueberlegungžfrift neumen, |aben ; uzeti, imati vrijeme za v® 21 ' IMerltefetrt. 517 m išljavanje; jsoth, imam upeMe 3a ])aavmin.uniaH'b; vzeti, imeti Postavljeno dobo za pr emisij enje. tteberltefern, 3emanb (aužltefettt); predati koga; npe/jam Kora; izročiti koga. ctfoaž; predati, poslati što ; npe/jaTH, nocjiaTH ihto; izročiti kaj. ttebermadjett, f. iiberliefern. ^cbcrmnff; preobilje, prekomjernost; npeočmnie, npeKOMkpnocTi,; preobilnost, nadmernost. ttebetntafjig ; preobilan, prekomjeran; npeoSnjiHHH, npeKOMrbpHhifi; preobilni, čezmerni. Uebcrmutb ; objest; odfecTi,; preošabnost , svojevoljnost. Ucbctttabmc; primanje; npHMank, npne r rie ; prevzetje. ~~~ ettter ©rbfdjaft; primanje nasljedstva; npHMant nacjii^cTna ; prev¬ zetje. dedine. "" ber 2lmtžgefd)afte, enter ©djiulbtgfett; primanje uredskih poslova, dužnosti kakve ; npuMaHk ype/jHH i iKH riocaona, ^hshocth KaaoBe ; prevzetje uredskih opravil, dolžnosti. ^cberna^mž =91uftrag; nalog za primanje čega, nalog da tko što primi; Haaort 3a npuMank uera, Hajori. ^a tko uito upimn; nalog prevzetja. - ©ommtfjton; povjerenstvo za primanje; KOMMHCcia 3a npimaHk; komisija za prevzetje. [zapisnik prevzetja. = ^rotolott; primnik, napisnik o primanju; 3arineHHKT, o npuMaHio; ttebernebnictt, ettuaž; primitišto; iiphmhth ujto; prevzeti kaj. (liber ftd) neumen); primiti što na se; npHMum uito Ha ce; na se vzeti kaj. cine ©acfye tm ©djajsungžbetrage; uzeti što za toliko, za koliko je bilo procijenjeno; y3eTH uito riOAt H r tHy o/pt npoipkHe; vzeti kaj za toliko, za kolikor je bilo cenjeno. etioaS jur SSerrtf^tung; za o pravljenj e primiti što na se; 3a onpa- iipnMHTH uito Ha ce; na se vzeti opravljenje česa. ~~~ baž ©ut unb bte ©djulben (jur 3 a bfung) uberneljmen; uzeti dobro primivši dugove na se; y3e'm /jo6po, hphmhbuih /jjroBe Ha ce ; posestvo in dolgove prevzeti. Uebcrttcbntcr ; primalac, uzimalac; upuMajiaipi,, y3HMajiani>; prejemnik. "" ber Uebergeber unb Uebernefjmer; predavalac i primalac; npe/jaBa- aan/n h npHMa.iaipn; prepodajnik in prejemnik. ~~~ bež geffof)Ienen ©utež; primalac stvari ukradene; npimajiaiti erna- Ph yupal)ene ; jemavec ukradenega blaga. Hebcrteicbcn, eirte ©djrtft an baž ©erid^t; dati, predati, podnijeti pismo sudu; r i,aTH, npe/ja r m uiicmo na cy/pii; dati , podati spis na sodnijo. 518 Utficmidjer. Ueberrcidjcr etnet < 2 >djrift; predavalac pisma; /jaTenb, npe^aTeju. nHC^ a vložnik, podajnilc spisa. Ucbcrrcft; preostatak; npeocTaTairB; preostanek , ostanek. Itcbcrrcfttid) ; preostatni; npeocTaTHbtfi; preostatni. Ucberfdmlsuttg (ubetmdjjtge (Sc^afcung); precjena; upeubna ; prečena- — (jraette tebibtrenbe @d)d|jitng); procjena na novo; npoipkHa Ha hoboi precenitev, cenitev na novo. Ucbetftfmu (jmette žBeftcfjttgung); razgled na novo; paarjie^i. Ha hob o» pregled na novo, Uebcrfcfjitf ctt ; poslali; nocnaTH ; poslati. UcbcrfcfncEung } poslanje; nocnaHt; poslanje. UcberfcbicEung3=; šlo se tiče poslanja; iiito ce nocjiaHa THne. — = 2lrt; način poslanja ; HaaHHt nocjiaHH ; način poslanja. Ucberfdjlag, 9tecbnungž=; proračun ; npepa^HU); preračun , preudarek- Uebcrfcbreitcn, bte ®ran$en; prekoračili granice, megje ; npeitop 8 ' hhth rpanHne, Melje; prestopiti meje. — etn ®efe|, eirte SSerotbnung; prekršiti zakon, naredbu ; npecTjuHT 0 3aKOHi, Hape/t 6 y ; prestopiti, prelomiti postavo, ukaz. — etne borgefcbriebene grtft; prekoračiti propisani rok; npecTynHT 11 riponHeaHbiH poKt; prestopiti postavljeni obrok. — etn getbtffež Sebenžalter; prekoračiti kakvu dobu života; npeW» bhth otipe/tk.vbHe rogHiie; prestopiti neke leta življenja. Ucbcrfcbreitbare §rtft; prekoračivi rok; npecrynHbiH poni.; presto- pljivi obrok. Ueberfčbreituitg ; prekoračenje, prekršenje; npecTyrutH'b, npeK° p a'i etik ; prestopljen je. — bež SBoranjcfrlagež ; prekoračenje proračuna; npecTynjiiHt npop a ' avna; prestop prevdarka. — bež 40, Sebenžjaljrež; prekoračenje četrdesete godine života; npea* 11 BnfeHb neTp^eceTe ro^HHe JKHBOTa; prestop 4lO. leta. Ueberfcbrift 5 nadpis; Ha^nHci.; nadpis. ttebcrfcbufj, 3; prestaviti kaj v drug jezik. ~~ (tranžloctten), etnen SSeamten; premjestiti urednika; npeMkcTHTH ype/\HHKa, 'iHHOBHHKa; prestaviti, premestiti, preložiti urednika. 9ebcrfc(jer; prevoditelj ; npeBogHTejib ; prestavljavec. 9cbct*fict)t; pregledak; nperjie^aicb; pregled, pregledek. ~~~ Cttoaž tn Ue6etftci)t Naften; imati, držati što u pregledku; HMaTH npe- rjie^aui, k a ime cmapn ; imeti kaj v razvidu. Ueberfidjtlicf) ; u pregledku; y riper.ie,p;y ; v pregledku. llcberftebcln, 3>etnanb; preseliti koga; npeceAHTH nora; prese¬ liti koga. " ftd); preseliti se ; npecenHTH ce ; preseliti se. UebcrftcMuttg ; preseljenje; npece.itHk; preseljenje. tteberftebIun0Ž=33ettrag; prinesak za preseljenje; npHHoci. 3a npe- eeakul;; prinesek, pridavek za preselitev. ~~~ ' SSetoilltgung; dopuštenje za preseljenje; gonymTeHk 3a npece- -ikuk ; dovoljenje preseljenja. ~~~ =^often; troškovi za preseljenje; TpoimtoBii 3a npeeeatHk; stroški preseljenja. = 3Sorf(i)rtften; propisi za preseljenje; nponnca 3a npeceabHb ; predpisi za preseljevanje. Heberfteifjcn (iibertreffcn); nadilaziti, nadhoditi, nadici, nadvisiti; Ha,i,eua3HTH, Ha/pcoAHTH, iia^mieHTH; preseči. (itbetfdjteiten); preči, prekoračiti, prekršiti; upeha, npenopauHTM, npeci'ynHTH ; prestopiti. cine grift; prekoračiti rok; ripehH poni.; prestopiti, preseči obrok. ttcbetttag (tn ber 9Mjnuttg); prijenos; npeHoci.; prenos. ' (iibertragene @umtne); prenešena skupa, svota; npeHemeHa cyM\ia; prenesena skupa, suma. Hebcrtrngcrt; prenijeti, premjestiti; npeHerH, npeMkcTHTH; prenesti. ~~~ cin 51 mt in etnen anbetn Ort; premjestiti ured; npeMkcTHTH ype,vb; premestiti ured. ~~~ Ubertragenet Sffiirfungžfreiž; prenešeni djelokrug; npenetneHbiH upyr r b gkjiOBaHfl ; izročene opravila. Ctn £R:ed£;t auf etnen Stnbern; prenijeti pravo na drugoga; npeneTH npaBo Ha ypyrora; prenesti pravico na koga drugega. ' ba§ $eirat£gut Pon etnent ®ute auf baS anbere; prenijeti miraz s jed- noga dobra na drugo ; npeHerH MHpa3i> ct, e/;Hora ^o6pa Ha gpyro ; prenesti doto iz enega posestva na drugo. ~~~ (Utnfdjreiben) ; prepisati; nponHcara; prepisati. eine ^Joft auž einem šBud^e in’ž anbere; prepisati stavku iz jedne 520 ttetertrcigen. knjige u druga; nperiucaTH CTaBny H 3 B egHe KHbure y gpyry; V re ' ;pisati stavek iz ene knjige v drugo. Uebertrctgcn, »on ^apiet auf’ž pergament; prepisati s hartije na kvijei, npeiiHcaTH cb apTie na npraMeHTB; prepisati s papirja 11(1 pergament. — (cmttettranen) ; povjeriti; lioBkpHTH ; izročiti, zaupati. — ^emanbert etrte ©enoalt, Stmt; povjeriti komu moc, ured ; aoBkpn' rl1 KOMy Mohb, ypegB ; izročili komu o blast, ured. ttebcrtrager ; prenosnik; ripeHOCHHKt; prenesnik. Uebettraguttg; prijenos, prenošenje; npeHOCB, npeHomenk; prenos • — (Stbfdjreilhtng); prijepis, prepisanje; npenncB, iipeimcaHk; prepis- — (9tn»ettrauung); povjerenje; noBkpeHb; izročitev, zaupanje. Ucbcrtretcn, bte 3 »I 0 tnte; prekoračiti carinarski potez (šranjga) » ripeKopauHTH papuHapcmii no r re3i. ; prestopiti colno potezo. — etn ©efejj, etne SSetorbnung; prekršiti zakon, naredbU; npeeTynn rH 3 ai«OH'i), napeg(5y; prestopili, prelomiti, prekršiti postavo, ukaz- — ju einer anbern 9Mtgton; preči u drugi vjerozakon; npehu y AP)' rltI nkpoaaKOHTj; prestopiti v drugo vero. Uebcrtretet; prekoraeitelj, prelaznik, prekršnik; npeKOKpauHTenio npejia3HHKi, npecTyriHHK , b ; prestopnik. ttebertretung (etnež ©efejjeŽ) ; prekršaj ; npecTynaK'B ; (Cilž gef. t er ' minus) prestopek, (trn 2 t((g.) prestop, prestopljenje. UebettretungSfali (etnež ©efe^ež); slučaj prekršaja; cayuaii npe' CTyiiKa ; primerlej pr e st opij en j a. — in UebettTetungžfalle; kada tko prekrši zakon, u slučaju prekršaja? naga tko npecTynu 3aKOHT>, y cjiyuaio npecTyrma; kadar kdo postavo prestopi. Uebcrtritt, 9leltgtonŽ=; prelazak u drugi vjerozakon; npe-iasaKB J gpyrift Bt.poaaiionB ; prestop iz ene vere v drugo- tteber&erfoienft; višak, suvišak dobitka; cjBbiuiaKt go 6 HTita; nad' zaslužek. Uebm>erbtenft=©elbet, f. Ueberberbtenft. Ucbcrt*ort^ciIe« ; zakinuti koga; 3 aKHHyTH Kora, prekaniti koga. ttebert>0£tl>ciIunemanb; nadgledati koga; HagiuegaTH Kora ; 9^ e ' dati na koga, čuti nad kom. — etmaž ; nadgledati što ; HagiuegaTH iuto ; čuti nad čim. Ueberttjeifctt, ^entanb etnež 93erfn:ecfjenž; dokazati, da je tko uči ' 110 kakvo zločinstvo ; goKa 3 aTH, ga e tko yuHHio KaKOBO sjiouhhcTB 0 ’ prepričati koga hudodelstva. Uetertoeifen. 521 Ne&etttJcifen (bitrd? geugenfdjiaften) ; dokazati svjedocanstvima; AOKa3axH no CBk/toumvia, ^a e tko y i iHirio naKOBo 3ao4HHCTBO ; Prepričati, presvedočiti. ~~~ (jumetfen) , 3iemanbett e ' ne Slmtžljanblung ; predati, naložiti kome kakvo uredovanje ; npe^aTH, Ha.ioaiHTH KOMe KanoBb ype£OBHbm nocao; odkazati, naložiti komu kako uredsko djanje. ~~ (uberltefern) 3 eman b bem ©ertdjte ; predati koga sudu ; ripe^aT« Kora cy,ry ; izročiti koga sodnii, ~~ ettten SDBec^fel, f. giriren. liebcrttitcgcn&c SReljtjaljI; pretežna, znamenita večina; opcrenma, 3HaMeHHTa nehnua; premagavna, znamenita večina. ~~~ Ubettttegenbet SSort^eil; veča korist; 3HaMeHHT0 Beha Kopncrb; znamenita korist. ttebcrjo^len; preplatiti; iipen-iarnim; preplačati. Ue betjo^ltg; vrhubrojan ; npxy6ponHHH ; čezŠtevilni, nadštevilni. ~~~ Uberjaljtiget (šommificit; vrhubrojni povjerenik ; Bpxy6poHHbiH kom- m h etapa, ; nadštevilni komisar. ttebetjaltlung; preplata; nperuaTa; preplačanje. ^fbetjeuge«, 3 eman b, f. u&etttietfen; osvjedočiti koga, dokazati kome što; ocBtgo^HTH Kora, o Kasarn komo ihto; prepričati koga. ^Cblte^; običan; očbirHbiH, odbiaaHHbm; navadni. tiblttfje 3tnfen ; obične kamate; o6bi i iHe naMare; navadne obresti. tute e§ im Sanbe ublidj ift; kako je u zemlji običaj ; nano e y 3eMjibH odbinaii; kakor je navada, šega v deželi. ^ c b«ng; vježbanje; BkatdaHb, ynpajKHBBaH'k; vaja, vadba , navada. ($prajetž im Slllgemetnen); praktika; lipanoma, uhhctbo ; (©ebraucb); običaj; odbinan; navada, šega, ~~~ nad) bet befteljenben Uebung ; po obstoječem običaju ; no odcToeheMi. o 6 u a a m ; po obstoječi navadi. ^fcr=33efeftigung; utvrda obala, bregova; yrBpl)eH'k odajia, dperoBa; vterjenje bregov. ~~~ = 31ed)t; obalno pravo ; odajmo npaBO ; brezna pravica. ^ttinbcrit (ummanbeln) ; pretvoriti; nperBopiiTn ; prenarediti. ~~~ (čeranbeni) ; prcinačiti; iipemiaonTii; premeniti. ^mdnbetung ber Sledite; preinaka, preinačenje prava; npemmeirk npaBa; prememba pravic. ^nt ar bet hm ; preraditi; npepaflimi ; predelati. ^ntarbeituitg; preragjenje ; npepaijeHi; predelanje. ll| »fnitg (_SJlafi); mjera; arbpa; mera. im bollen Umfange; podpunom mjerom; no^nviioMr, MipoMt; n polni meri, popolnoma. 522 Umfang. ttmfctttg (^nljalt), etner ^Pfttdjt; obseg dužnosti; o6cerB ^jaiHOCTH; obseg dolžnosti. — (Utnfretž), ettter ©tabt; okolina grada ; ouojimia rpa^a; obmestje> obližje, okolica mesta. Utttgattg (mit SRenfdjen) ; obcenje ; odnrreirb ; občenje, obhajanje. — mtt 9Setbred^ern Umgang Ijaben; obciti sa zločincima; o6lhthth ( ' a 3-io'iHHnnMa ; pajdašiti se, obhajati s hudodelniki. — toon etner ©acfye neumen; mimoiči, obici štogod; mhmohHh, o6b bn uiToro/ti.; ogniti se kake reci, opustiti kaj. — (sprocefjton) ; obhod; o6xogB; obhod. Untge^ett, f. Umgang. Umgctnntg bež ©efejjež; mimoigjenje, izbjegnuče zakona; mhmohI) 615 ^’ HadbrHjhe aaaoHa ; ogniti, umakniti se postavi. Umgelb (umgelegte ©teuerauflage) ; namet; HaMeTt ; davek naložen ■ — (Saj); dacia ; gauia ; dača. Umgeftaltmtg ber SRonarc^te; pretvorenje jednovladovine ; npeTBOpe* 1 ^ MOHapxie; prenaredba monarhie. Utnfmč; okrug, okolina; OKpjri., OKoanHa; okrog, okoliše. — ber SSejtrfžgericljte; okrug kotarskib sudova; oupjrB cpe3Kil cy/t<> Ba ’ okoliše okrajnih sodnij. — etnež Ortež; okolina mjesta; OKOjuiHa lutcTa; okoliše kacega kraje" — etne Slietle tm Untfretž; jednu milju u okolini; e^Hy mhjiio y ° K °' jihhh ; eno miljo okoliša. Umlagc ber ©teuer; razrez poreza; pa3pe3B nope3a ; razdelitev davka. Untlttuf; okolovanje; oiio.iOBank; okolovanje, obtek. — ©elbumlauf ; okolovanje novaca; OKoaoBaHb HOBaiga; okolovanje dnarjev. Utnlauf6=; što se tiče okolovanja ; mTo ce Tune OKOjiOBana. — = SJiittel ; sredstva okolovanja ; epe/tCTBa OKoaoBaHH ; sredstvo okolovanja. — s tjlertobe ; doba okolovanja; BpeMe OKOJionaHH ; doba obteka. — = ©djret&en ; okolnica; oitoaHHita ; okolnica. Unilcgcit, etrte ©teuer; razrezati porez; pa3pe3ani nope3B; razd e ' liti davek. ttmlegung ; razrez poreza ; pa3pe3B nopeaa; razdelitev. Umfn£ etner Sffiaare, f. 2l6fa^. Umf<^IagŽbogcit; ovojni tabak ; obohhhh TadaKB ; ovojna pola. Untfcbrcibcn (bitdjerltcl) vibertragen) ; prepisati; npejKHiiHmHTH ( n l’ e necTH uito jKHtHiKdoMB na gpyrora); prepisati v grunta 1 bukvah. ttmfdjipeif. 523 obilaženje; 33 boh; ovink. obazrivost; o6a3pHBOCTB; previdnost. okolnost; okojihoctb ; okolšina, okolnost. U >nftonMtct); obširan ; o6uiHpHbiu ; obširni. ~~~ ettnaž umftdnbltcb barlegen; obširno što razložiti; o6mnpHo tu to npe^.iojKHTH ; kaj obširno razložiti. Untftimmcn (©timnten ber Sftet^e na$ abgeben); glasovati po redu r^acoBaTH no pe^y; glasovati po redu. ~~~ (uberreben) ^ernatib; nagovoriti koga; HaroBopuTH KOTU, pre¬ govoriti koga, preveriti koga. eitten SBertrag, etnett lefcten SKHCen; razvrci pogodbu, opo- ruku; pa3Bphu norog6y, onopyny; razdreti pogodbo, podreti oporoko. ^Nifturj; prijevrat; npeBpaTT.; prevrat, prekucija. = IJJattet; prevratna stranka; npeBpaTHa cTpaHKa; prevratna stranka. U >"taufa, f. Saufdfc. Uttttrieb (Umfdjmeif) ; obilaženje (rijeeima) ; očiuaHieHk; ovinki. obne ©ejtattung einežUmtttebŽ; bez dopuštenja obilaziti rijeeima stvar ; 6e3i, gonyuiTeHH o6mia3HTn pinuMa crBapt; ne dopušaje ovinkov. (Sntrigue); pletke, pl.; njieTKe; pletke, zvijače. ^mtoanbcln (telutren); promijeniti, odkupiti; iipoMtHHTH, ogKjnuTH; premeniti, odkupiti. ttmt»anbluti0 etner (Sadje, eincr (Strafe; odkup stvari, promjena kazni; OA^ni cTBapu, npoMtHa Ka3HH; prememba reči, kazni. %n»cd)feln (abtcedjfeln), f. oben. ©elb, ©taatžpapiete; promijeniti novce, državne liartije; npoivikHHTH nom;e, gpjKaBHe xapxie ; premeniti dnarje. ; nezavisan; ueaaBHCHbiii; nezavisni. unabbdngige ©tellutig bež 9tict>terS; nezavisno stanje suca, sudije; He3aBHCHO CTaHb cygie, cygqa; nezavisno postavljenje, samostal- nost sodnika. (fiit ficJ) beftefjenb), f. ab^angtg; samostalan; caMocrouHMft; samo- s talni. ttnab^attgiofcit bež 0Hdjterž, bež ©taatež ; nezavisnost suca, sudije, — države ; He3aBHCHOCTb cygie, — AprnaBe ; samostalnost sodnika, države. ttitabfc^bflr; neizvrživ; HeH3BprjibHBi., HesčaijHBT,; neodstavljiv. ^nabfc^barfcit ber Ultcbtet:; neizvrživost sudaca, sudija ; Heu3BprabH- socTb, Hea6apHBocTb cyAi« ; neodstavljivost sodnika. Wnabttjeižli(^; neuklonjiv; HeyK^OHHBT.; neogibljiv. 524 Una6tt>ei2[td)t. Uttabtoetčltcfje 9iot^wenbtg!ett; neuklonjiva potrebnost; HeyK-ioHH« a HyjK^a ; neogibljiva, neubranljiva potreba. [i vrači ] 11 ' 1 Unnbtttcnbbar ; neodvratljiv ; Heo^BpaTUhift ; neubranljiv, neod' — unabtuenbbate SSerljtnberung; neodvratljiva prepreka; HeogEpaT 0 « npenpeaa; nepremagljiv, neubranljiv zadržek. ttnalmicnbbavfcit; neodvratljivost; Heo^BparHocrr,; neodvračljivost ■ Unnngcfocbtcit; nenapaden; HeHaiia^eHtifi; nespodbijan. — unangefo^tenet ©ebtaucfy ; nenapadena poraba; HeHana^eHO ) 00 ' Tpebjiiirk; nespodbijana raba. Unangemclbet; nejavljen ; neaB^kHbiii; nenapovedani. — unangemelbetež SBerfafjren; nejavljeno postupanje; HeaBjikHo iioct)" natri;; nenapovedano delanje. Unanftanbtged SSeneljmen; nepristojno vladanje; HenpttcTOHHO ba&' 4 a ul;; nespodobno vedenje, obnašanje. ttmiuftbčbar; nerazdriješiv; Hepas^pkaiHBi; nerazvezljiv. UnauflbSbarfcit; nerazdriješivost ; Hepas^pkiutiBocrb; nerazvet' Ijivost. Unauflbšlid), f. urtaufložbar. llttoužgefe^t; neprestan ; HenpecTaHbift; neprenehoma. UnbebenEltd) (oljne 2 tnftanb); nesmetan; HecMeTHbifi ; brez pomislih) brez spotike. — unbebenfltdjev ,0euge; uesmetni svjedok; HecMeTtrnk csk^oKt j nesumna priča. — bte 3tužf)dnbtgung eineš 93rtefež itnbebenfltd) ftnben; nalaziti da ničem« ne smeta, ako se pismo preda ; ima 3 HTH a« HHiirra HecMera, aK ° ce iihcmo upe^a; najti , da izročba kacega lista ni nevarna. — (itnberbadjttg) ; nesumnjiv ; n e cy m m, h trt; nesumljiv. — imbebeutlti^eS ^nbtttibuum; nesumnjiva osoba; necyiviHbHBa ocod«’ nesumljiv človek. UnbebettEIicbEctt ; nesmetnost, nesumnjivost; HecMeTHOCTb, H ec)' MHbHBOCTb ; nesumnost, nesumljivost. Uttbebimgt; bezuvjetan, bez iznimke ; 6e3yB'hxHbiH, deat H3HkMK e ’ nepogojni. — uttbebtngte 23efretung; bezuvjetno oslobogjenje; 6e3yBfeTHo oca°' 6ol;eH'b; brezpogojno oprostenje. — unbebtngte Gsrbžetflatuttg ; bezuvjetno prijavljenje za nasljedstvo i H3acHtH'k 3a HacakAHtma 6e3 r b na Himne; brezpogojno prigla& eri J c za dediča. Uttbceibtflt; nezaklct; HeaatueTb ; nezaprisežen. Unbcfrtttgcit ; nepristran, nepriuzet; HenpHcrpacTpatrb, nenpHy 3 eT«” nepristranski. IMefatigen^eil, 525 Uitbcfangcn^ett bež ^idjtetž; nepristranost siica, sudije; HenpHcrpacT- hocti, cy^ie, cy/;na; nepristranost sodnika. Uttbcfel&crt; tko nema polja; tko HeHMa no.ia; kdor nima polja. unbefelberte $aužlet; žiljeri, koji nemaju polja; aiHjrkpH, koh He- HMaio iio.ifi; željarji, bajtarji brez zemljiša (njivj. Htibcfugt; nedopusten, nedozvoljen; He^onyuiTeHHH, He^03BoaknbiH; brezoblastni, nedovoljeni. tmbefugte ^Jtiigung; nedopušteno kovanje novaca; He^onyiUTeHO KOBant Hosaqa ; brezoblastno kovanje. ~~~ unbefugte 33el)et6etgung bon gremben; nedopušteno primljenje ino- stranaca na konak ; He^onymTeHO npnM.ikHk Ha KOHaKi HHOCTpa- Haqa ; brezoblastno prenočevanje tujcov. ttttbcitumnteit, ež ift iljnt unbenommen ; ne brani mu se, slobodno mu je; HečpaHH My ce, ueMy ; kdor nima pravice. (ritc£)t sui juriš); tko nije svoj ; tko hhg cboh; kdor ni sam svoj. ttnbefcfm&et; bez uvrjede, bez štete; 6e3T> yBpe^e, 6e3% uiTeTe; brez škode za. ' Unbefdjabet bet Otecite einež btttten ; bez uvrjede prava drugog koga ; deai yBpe/;e npaBa ^pyror r b Kora ; brez škode za pravice koga drugega. ttttbefdjolteu; neprikoran ; HenopouHtiH, He3a3opHbm; neomadežan, brezmadežni. ^ttbefcfioltcn^eit; neprikornost; HenopouHocTb, He3a3opHOCTb; neo- madežanost. ^itbefctjrdntt; neograničen; HeorpaiiHoeHbiH; neomejeni, nepri- krateni. Semanben etne un&efcfjranfte SSollmact)t geben; dati kome neograničeno punomocje; /;aTH KOMe neorpaHnueno nyHOMohie; dati komu neo¬ mejeno pooblastenje. ^ttbefdjranftljeit; neograničenost; HeorpaHmieHOCTb; neomejenost, neutesnjenost. ttttbeftccbltclj; nepodmitljiv , nepodkupljiv ; Heno^MHTjibHBT., Henofl- KyiuBHB’b; nepodkupljiv. ttttbefttmmt • netočan; ne to' rubiti; neodločeni, neodločni. ~~~ nnbefttmmte SlntlbOtt ; netočni odgovor; HeToiHMH o^roBop^; neodločni, nenatančni odgovor. ~~~ unbeftimmte SEBtllenžetfldtung ; netočno očitovanje svoje volje; He- tohho 0 'iHTOBaH'k eno e bo. i b; neodločno izrečenje svoje volje , 526 Unije jlreitBar. ttn&eftmtbar ; nepobitan; HeocnopHbra; brez ugovora, nespodbitM• Unbcftritten, f. unangefocljten. ttttbetDaffnet ; neoboružan ; Heo6opyffiaHi.; brez orožja. Unbetuccjticf) ; nepokretan ; HenoKpeTam ; nepremakljiv. — unbemegltc^ež ©Ut; nepokretno dobro; HenoRperao ^o6po ; nepr e ' makljivo blago , posestvo. ; neobitalan ; HeoČHTaBaHB; kjer ni moč stanovati. ttttbcjttjeifelt ; nedvojben; HecjMHbHBi.; brez dvombe. Unbtlb, Unbtll; nepravda; HenpaB^a; krivica. ttubrauc^bar; neupotrebljiv; neynoTpe6.«>HB , B; kar ni za rabo> nerabni. Uttbraudjbarfeit; neupotrebljivost, neshodnost; HeyriOTpe6jiBHBOCTb, HecxoflHOCTi.; nerabnost. — (Unfaljtgfett) ; neprikladnost, nesposobnost; Henpmua^HOCTb, He ' cnocoČHOCTb; neprikladnost, nezmožnost. — etnež ŽBeamtcn; nesposobnost urednika; HecnocoČHOCTb ype/;HHKa> nepripravnost urednika. — etner ©ai^e; neshodnost stvari kakve; Hecxo/;HOCTb CTBapH KaKBelid) ; nezakonski (nezakoniti) ; nedpauHbift; nezakonski , br^ zakonski. — ein $tnb bon uneljelidjet ©eburt; nezakonsko (nezakonito) dij^ e ’ He6pa i aio ^tre ; otrok nezakonskega rodu. Unebre; nepoštenje, sramota; HenourreHi, cpasiora; nečast. Uneinbrinfllicb ; nenaplatljiv, neiztjeriv; HeHaiuaraHi., HeH3TepH B ' 6 ’ neiztirljiv, nepotirjaven. UnfinBnngtidje. 527 Uneinbtutglicfte gotbentng, @tcuer; nenaplatljivo, neiztjerivo iskanje, nenaplatljivi porez; HeHaiuaTHO, HeH3TepnBo HCKaHk, Henan.iaT- hmh nope.ib; neiztirljiv dolg, davek. ^ttctnbrtngIt<$Ecit; nenaplatljivost, neiztjerivost; HeHanjiaTHOCTb, HeH3TepHBOCTB ; neiztirljivost. u netni 9 *, nesložan; HecjOHianb; needin. ~~ Utteintg fem tn eftpač; neslagati se u čemu; Hecjarara ce y ueMy; ne biti edinih misli. Utteingcfaufte ©auerngriittbe; nekupljena seljačka zemljišta; Heity- njrkHa cejiniKa aeM.iaHiirra ; nekupljene kmečke zemljiša. ^ttetngefdjrdttft; neogranicen ; neorpammenb ; neutesnovani. ^ttentbeljrlicb > neobhodno potreban, bez čega nije moči biti; Heo6- so^ho noTpe6m.iH, 6e3b uera hhs moKh 6hth ; neogibljivo potreb¬ no, — česar ni moč pogrešati. Unentbeljrlt^ifett; neobhodna potrebnost; Heo6xogHa noTpedHOCTt; neogibljiva potrebnost. Uttentgeltltdj ; bez plate, bezplatan; 6e3b njaTe, 6e3njaTHbift; brez- plačilni, zastonj. etiPaž unentgeltlidj guriitfftelten ; vratiti što bez plate ; Bparara ihto 6ea'b lua-re : kaj zastonj nazaj dati, verniti. ' unentgeltltdEjer 9}ertrag; bezplatna pogodba; 6e3tuaTHa noro^6a; brezplačilna, neodplačna pogodba. ttttentfcbieben ; neodlučen ; Heo^neHt; neodločeni. ^tientfcbiebcn^eit; neodlučenost; Heo^.iyaeHocTb ; neodločenost. ^ttentbrocbctt (bon SSnefen) ; neodtvoren; HeoTBopeiibiii; neodpeča- teni, nerazpečateni. tttierbebticb (genngfitgtg) ; neznatan, male važnosti; HesiiaTHLM, Maje BaaiHOCTH; malo važni, nepomenljiv, majhin. uner£)ebltc£)e ©runbe; razlozi male važnosti; pa3J03H Maje sarnHocTH; nepomenljivi vzroki, nagibljeji. uner^eblti^et ©djaben; neznatna šteta; He3HaTHa uiTeTa; nežna- nienita, majhina škoda. (UbtBefentltc^); nesučan, nebitan; HecyhHbiH, HedbiTHufl; nebistveni. ^ttcrlcfcigt (boit SJmtčgefdjaften); neriješen; HeptiueHbiii; nerešeni. tttterfc^bar; nenaknadljiv ; neHaKHa,i,m>ift ; nedomestljiv. nedokaziv; He^oKa3Hbm; nedokazljiv. ^ncrtoiefen; nedokazan; HeflOKa3aHbm; nedokazani. ^ttcrtDogett; nepromotren , nepromišljen; nenpoMOTpeHT., HenpoMH- »i.vhHb; nepremišljeni. ttidjtž unetroogen laffen; sve promotriti, promisliti ; cBe npoMOTpn- th, npoMbicjHTH; vse premisliti, pretehtati. 528 Utifdljig. Unfabig, f. faljtg; nesposoban; Hecnoco6aH%; neprikladni. Unfaljigfeit, f. gdljtgfett; nesposobnost; Hecnoco6HOCTb; ncpriklad' nost, nezmožnost. ttttfaljrbar; nevoziv; HeB03HBi>; nevozni. — unfafjrbam gufiattb ber ©trafen; nevozivost cesta; HenosHBocrf 1 ijecTa; nevoznost cest, nevozne ceste. Uttfprmlicf); neuredan ; h eypeg h uit; neuredni, nepravilni. — unfbrmtictie Stnmetbung; neuredna prijava; HeypegHa npiaBa; nC ' uredna napoved. — unfbrmttdjež Seftament; neuredna oporuka; neypegHa onopy Ka > neuredna oporoka. — unformltc^et SffietJjfettmef; neuredna mjenica; HeypegHa M'kHHU a ’ neuredni menjopis. Unformltdjfcit etnec Urfunbe; neurednost isprave; HeypegHOCTb « c ' npaBe; neurednost pisma. ttttfug (Unorbnung); nered; Hepeg-b; nered. — (2luŽgelaffenfyett); razuzdanost, razpuštenost; pa3y3gaH0CTb, P a3 nyiuTeHOCTi>; razuzdanost. — (Utigebuijtlid)!ett) ; nepristojnost ; HenpHCToiiHocTb ; nesp 0 dobnost. — (SSMbčmdjtltdjfett) ; bezzakonje ; 6e33anoHie; krivičnost. ttttfugc tretben; vladati se razuzdano, nepristojno, činiti šlo mje redu, što je proti zakonu; BjiagaTH ce pa3y3gaHO, HenpHCToiin°> uhhhth ihto HHo y pegy, ihto e npoTHBb 3anoHa; vladati nespodobno, razuzdano, neporedno. Uitgcmt; Ugarska; yrapcita ; Ogersko. — $bntgm$ Ungcitn; kraljevina Ugarska; KpajikBHHa Jrapcua'; Og cl sko kraljestvo. Ungattgbat (bom šSBege) ; nehodan; HesogHbift; nehodni. — (Dom ©elbe); neprolazan ; Henpojui3HbiH ; dnar, ki ne g re ’ nima teka. Ungea^nbet; bez kazni; 6e3Tb Ka3HH; nekaznjen, brez kazni. — ettvmš ungec^nbet laffcn ; nekazniti cega; HeKa3HHTH uera ; ne k a niti česa. Uttgebul)?; nepristojnost; nenpHCTOHHOCTb; nepristojnost. Ungct>ul)i*tirfj; nepristojan; HeiipHCTOHHMH ; nepristojni, čezmerni- ttngebunben (aužfdjtoetfenb); razuzdan, razpušten; pa 3 y 3 gaHb, P a3 nyuiTeH'b; razuzdan. Uitgcfeffelt; bez okova; 6e3b oiiOBa; brez okovov. Uttgegruttbet ; netemeljit, bez temelja; HeocHOBaHb, HeTeMe.' tIir 6e3T> ocHOBa, 6e3b 'reMejiH; nevterjena tirjava. Ungcgtunfcelc. 529 ttngcgtfin&ctc govbevuttg; iskanje bez temelja ; iieKaHb 6e3T> ocHOBa, Se3i, Teniean ; nevterjena tirjuva. [stave. ~~~ -Ktagc; tuzba bez temelja; TyHt6a 6e3T. TeMeJia; tožba brez pod- ** n 8cl)intictt; bez zapreke; 6e3b 3anpene; brc z zadržkov, neopoveran. ^ u ‘leborf nm ; neposlušnost; HenocjiymHOCTb; nepokornost, nepo- k or sina. llu ftc^orfa m g=SSevf n l)ren (ge^en 9Xbwefenbc unb gltidjtltnge), f. Kontu* Waj; postupanje s okornosti, s ogluška (proti nepritomnicima i bje- guncima); nocTynanb npoTHBb o ( ;cycTByiohiii h 6iryHaua ; ravnava Proti kljubovavcom, — ali zavoljo nepokoršine (zoper nepričijočc ln beguncej. l ‘ n flclegen^eit; neprilika, ilosatla; HeTipmiHi;a, /točaja; nadlega, neprilika. bem ©evicfjte Ungelegcnljett ma$en, f. beljetftgen; dosagjivati sudu; Aocal;Hi!axn cy^y; sodnii nadlego delati, sodnijo nadlegovati. ^'•(Jetneffette Slrbettžldftung, 9lobot; neizinjerena radnja, tlaka, robota; HensMkpeHa pa^na, T.iaiia, po6o r ra; neizmcrjena tlaka. ^ n Qenaitnt; neimenovan; HeHMeHOBam; neimenovan. ^Kflcnugcnti; nedovoljan ; He^OBOJiant; nezadostni. ^•'fierabe 3al)I; lihi broj ; anxiii 6pon ; neravno število. (gerabe unb ungetabc) ; tako i liho (lijo} ; t§ko h .ihxo (.iio) ; rav¬ no in neravno. ll| >8ctccbt; nepravedan; HenpaBeflaHi; nepravični. nepravednost; HenpaBeAHOCTb ; nepravičnost. ^ n 8cfaumt; bez okleve ; 6e3T. oK.ieBe ; brez odloga , odlašanja, nemudoma. *‘ n Qefd)tndtctt ; bez uzkrate ; 6e3T> y3KpaheHa; brez prikratbe. ^flefe^tiejj j bezzakon; 6e33aKOHbitt; nepostavni. ^ n 8cfc£IicI)?cit; bezzakonost; 6e33aKoiioci'b ; nepostavnost. f. ungea^nbet; bez kazni, nekaznjen; 6e3T> na3HH, nena3- H'bm ; brez kazni. h 1 u,t 8ctbcitte .£>cmb; nerazdjelna obvezanost ; Hepa3,gk.iHa odBesaHoerb ; nerazdelna zaveza. 3ur ungetfjeilten #anb Ijaften; odgovarati svaki za sve, biti neraz¬ delno odgovoran za što; o/;roBapaTH CBanift aa ene, 6 mth Hepaa- A'kaHo o/;rofiopanx 3a ijuto; biti nerazdelno odgovoren za kaj. ^ n 8C}icmcti&c3 93enel)mcn; nepristojno vladanje; iieiipucToiiHo B.ia- AaHb; nespodobno obnašanje. ^ n 8iltig; nevaljan, nezakonit; neBa.inm>, HesaKOHUT*; neveljavni . bet SSertrag ift ungilttg; pogodba nevalja, nije zakonita; noro^da HeBa.ui, ime 3auoHH'ra ; pogodba ne Velja, je neveljavna. 34 530 tlngitlig. Ungiltig, ctJBaž ungtlttfl tttadjen; naciniti tla sto izgubi valjanost, z a ^°' nitu sila ; HamuniTH fla ihto H3ry6H Ba.ianocTL, aaKOHHTj ci i- 1 ?’ kaj razveljaviti, neveljavno storiti, vzeti čemu veljavo. — flit: ungtlttg etfiaren ; ocitovali, da je sto nezakonito, da što ncvalja 5 bshbhth, ,i,a e ihto iieriasioiiHTo, ,i,a iiiTO Hciia.ifi; izreči kaj za neveljavno. UngUtigfcit bor ©l)e; nezakonitost ženitbe; h e a ok o hii t o ctb <>p aKa ’ neveljavnost zakona. Uitgtltigfeitž=@ttlarung etner ©je; očitovanje nezakonitosti ženitbe; Hsniuinrij neaaKOHHTocTH dpana ; izrečenje neveljavnosti zakona- Unglcidjattige gorbentngen; nejednaka iskanja; HeeAHana HCKaHfli neenake, neenaliovrstne tirjave. Uitgnabc ; nemilost ; iieMi>uocTF>; nemilost. Ungunft; nepogodnost, zlohotnost; nenoro 4 HocTb, 3 jioxothocti>! nepogodnost. — toebet ang ©unft ttod? Ungunft etmaž tljun; ne učiniti cega ni iz ‘ 1o * brohotnosti ni iz zlohotnosti; HeyHHiiHTH uera hh m-b ^ofiposoT' hocth hh H3T. 3jioxothocth ; storiti kaj ne iz dobrohotnosti ne zlohotnosti. Uithcimifcf) ; inostran; HHOCTpaHufi ; tuji. Uniform; odora; o/;opa; uniforma. — 33camten=, 931 iIttar=Unt form; urednicka, vojnieka odora; ypc BoiiHHTKa oflopa; uniforma urednikov, vojakov. — 6ampagne=Untform ; svagdašnja odora ; CBar^auiHH o^opa ; vsak¬ danja uniforma. \u>a- — @affa=ltniform ; svečana odora; cBe-ruana o^epa ; praznična unifo f ' Uniformirt ; u odori; y okopaj v uniformi. Uniformirani; ; nabava odore ; iia6aaa o/jope; omišljenje uniforme- Uniformiruttgš = S8orfd)rtft; propis za odoru ; riponncb 3 a 0 /topy 5 predpis zastran uniform. Union; sjedinjenje; d; t i,nirbirh; edinstvo. Unit>erf«I= ; obči; odurre; občni, vesoljni. — = (SameraHJaljlamt; obči komorski izplntni ured (obcakomorska p* a ' caonica); o6uitmh KOMopcnin n3iuaTHbrii ype4%, (ruabaoHHH a )i občna kameralna izplačevavnica. [zapuščine- • — = @t'be; svekupni nasljednik; CBenynnuH Hacjib^HHKT.; dedič vse — * ^bttegžjflljlcinit; obči vojni izplatni ured fobca vojna placaonicaji ouiHTiii BoiiHbiii H3n.iaTHLiii ypeAT>; občna vojaška izplačevavnie a ; — = Ittib 33anfo=(2>cljuIbencciffe; obča pjeneznica za državne 1 banacke dugove; o6iHTa rrbne3HHna 3a ApmaBHe n GaHauae 4yr° Be ’ občna dnarnica za državne in bankine dolge. Unit> tvflttti. 531 ^nitjctfttot, f. £od)fdju!r, sveučilište; euey'iH.iHurre; vscučiliše. ^ttittctfitatgs; sveučilišni; cBeyunjiHaiTHWH ; vseučilišni. = SStlbung : sveučilišno obrezovanje; CBeymunmTiio o6pa30BaHi; vseučilišno izobražen je. -- ©onfiftorium (in 3Sicu) •, sveučilišni konsistorij; cneyuiUHmTni,m KOHCHCTopi«; vseučilišni konsistorij. =^CUl3let; sveuoilišna pisarnica; cBeyuiuuoiTna imcaoHHna, iian- •tejuapia • vseučilišna pisarnica. = SSftatrifel; sveucilišna matica; cBey«UMHnrrna itiaTima; vseuci- Hšna matica. - ©rgantfttung; sveučilišno uregjenje; CBey l w.inuiTHO vei-pomrli; Vseučilišna uredba. = Sleform; preobraz sveučilišta; npeoopaai. CBeyuiuHurre ; prc- obrazenje, preuredim vseučiliša. ~ Slector; rektor sveučilišta; peurop-i. cBeyun.uuuTa ; rektor sve- iičiliša,. [učiliša. "" s nezapovedan nauk. ttttor&cntltcf) ; neuredan; Heypegm,iii; neredni. Unorfcnuttg ; nered; Hepegi; nered. tlnpartciifcl) ; nepristran ; HenpHCTpacTaHT.; nepristranski. Uncectjt ; neprav; HpnpaBMft; nepravi. Untctfit, baž ; nepravda; HeripaBga; nepravica, krivica. Uttrcclitmdfjtfj, f. redjtmajjtg; nezakonit; HeaaitoHHTt ; nepostavni- ttnrcd>tmdf?igfcit, f. SRec^tmagtgfett ; nezakonitost; He3aiiOHHTocT&j nepostavnost. tlnrcbltdj; nepošten; HenoiiiTeHT,; nepošten. ttnrcblicfifett; nepoštenost; HenouiTeHOCTt ; nepoštenost. Unrcgctmdfjtg ; nepravilan; HenpaBiuHBiii; nepravilni. Unvcgelmdfftgfett; nepravilnost; nenpaBn.woc r n>; nepravilnost. Unridjtifl, f. ridjttg; neprav, što nije u redu, neizpravan; HenpaBBi* 1 ’ ihto hh 6 y peg v, HeimnpaBHMH ; nepravi, neresnični. Uimdittgfcit, f. IRtdjttgfett; nepravost, neizpravnost; HenpaBoeT 1 ” neH3npaBH0CTB; nepravost. •— bet Slngabe; nepravost prokaza; HeripaBocTB npoKa3a; neresn lL nost povedbe. ttnrutic; nemir; HeiHiipt; nespokojnosl, nepokoj, nemir. llnfctta^lmr (maž bet ©cfjajjung ntdjt untetroorfett tft) ; neprocijenji'' > Henponkiui.HBB ; necenljiv. “ (bon unermcjjltrfieut 2Bettlj); bezcjen; 6e3qkHHMii; neprecenljiv• linfdjnljlmtfctt; neprocijenjivost, bezcjenost; HenpoijkH.ibHBoCi 1 ” 6e3uknocTb; necenljivost. Itnfcfiitfbrti?; nebrodiv; iiedpogHbiH , iie5pognBi>iii ; nebrodnh neladjonosni. ttnfdiifffmrfcit; nebrodivost; neSpogHocTt , nečpoguBod 1 ” nebrodnost. Uufcbtufftg mac£)Ctt, ^ematlb; ustrašiti koga; ycTpauinTH Kora; V rC plašiti koga (da ne ve, kaj bi počel). ‘— fein ; nemoči se odvažiti; HeMohn ce ogBaauiTH; če kdo ne in ° re skleniti, česa bi se poprijel, lotil. Itufdjulb; nekrivost (nevinost) ; hcbuhoctii ; nedolžnost. Unf$ulMg. 533 U «fauli>tg ; nekriv (nevin); nemim. ; nedolžni , nekriv. ~~~ = (štflatung; proglašenje za ne vina; nporaaiueHb 3a HeBrnia ; izre- oenje za nedolžnega. ll «ftatttmft ; neputan, čemu nema mjesta; nenyTHMH, ueny HeHMa MkcTa; nedopuseni. j neputnost; HenyTHOCTB ; nedopusenost. ll «ftraflid); nekazniv; iieKa 3 HHBT>; nekaznjiv. ^•tftrnfticijEcit ; nekaznivost; HeKa 3 HHB 0 CTL; nekaznjivost. -©eftfj; nedvojbeni posjed ; HecyMHBHBO npiiTemaiik ; neprepirno posestvo. iltttcr; pod; nogu.; spod. ettcag untev ber (S$d&ung berfaufen; prodati što pod cijenom proejene; npogarn ihto noga. ukiiy npoigtne ; kaj pod cenitvijo prodati. <3trafe ober SSerluft etneš 9ted}tež berbieten; zabraniti što pod kazan ili pod izgubitak kakova prava ; 3a6paHHTH iuto iio/vb Ka3HB h.ih nog'B H 3 ry 6 nTaK , B KaKBora npaBa; pod kaznijo ali zgubo kake pravice prepovedati. ' fonftiger Ungtltigfett; inače izgubit ce valjan ost, zakonitu šilu, moc; HHaue H3ryČHTH he BajiaHOCTB, 3anoHiiTy ciuy, moIib ; ker bi sicer neveljavnost nastopila. >£>Ctftung fitr etroaž; pod obvezanost za što; nogi. o6Be3aHOCTB 3a ■uto ; pod odgovornostjo, zavezo za kaj. ~~~ Serantroortltdjteit fiir ettbaš; pod odgovornost za što ; nogi. oAror sopnocTB 3a ihto ; pod odgovornostjo za kaj. uberreidjen etne (Stngabe unter fetner ^ertigung > P redati P ismo sa svojim podpisom ; upegaTH iihcmo ca cbohmb noAtmcoMT.; vložiti opis s svojim podpisom. etne $erfon unter 14 Sa^ren; osoba , koja nema 14 godina ; oco6a, kob Hiie Aospiuiua 14 rognHy ; oseba, ki ni 14 let stara. tt«tetabt{jeilwng * podrazregjenje ; nogpa3pet)enb; podrazdel. (Siaffe) ; nižji razred ; HHiKiH pa3pegT.; nižji razred. Utiterar;t ; podljekar; iiogjiiaiapT.;. podzdravnik. ^nterbrecbcit, etne ®eri)onbIung (geric[)tltcf)c); prekinuti , obustaviti sudnu razpravu; npeKHHyTH, o6ycTaanTH cyAiiy pa3npany; pre¬ trgati obravnavo. Semnnb tm Sfteben ; presjeci kome govor ; npeckhii komc ronopa. ; seči koma, v besedo, presekati govor. tn unterbroct)enen £agen; U dane, koji ne slijede uzastopce; ney3a- CTorme ; ne dan za dnevom. tttttctbrcrfmng; prekinuce, obustava ; iipeKHHybe, o6yci’aBa ; pretr¬ ganje, prenehanje. 534 Unterttedjmtg. Itnterbrecfmtg bet ©recuticn; obustava izvršbe (izvrhe, ovrbe)’ o 6 jCTaBa H3Bpm6e; pretrganje, prenehanje izvršbe. — bež d 5 ertcf?te 3 ; obustava suda; o6ycTasa cy/ja; prenehanje, uS !llL ' Ijenje sodnije. ttitterbreiten, etmnž jur fjoljeten ©ntfcfjetbuug; podnijeti što za v,s ° riješenje ; vio/^hcth ihto aa mamine piment ; podati kaj za t v d višjo razsodbo. Utttcrcfimivg ; podvidar 5 no/jmi/japt ; podranocelnik. Untcrfcrucfett, etwaž ; zatajiti što ; 3aTanTii ihto ; zatreti, skriti kaj• — eine ©djrift, ettt Seftament; zatajiti pismo kakvo, oporuku; 3aTaHT» hhcmo kokbOj oiiopjiij; skrili spis, oporoko. ItnterbrucEung (SSebrMutig) ; tlačenje, potlačenje; TJiaueirk, n o'ra a ■leiib; zatiranje, tlačenje. — (SSer^eimtic^urtg) 9 zataja; aaraa; skritje, prikritje, zalajba. Ilnterfaitgcn, ftd); usuditi se ; ycygnTii ce ; predrzniti se. Uiticrfertigcit ; podpisati ; no^nncaTH ; podpisati. Untcrfcrtigung ; podpis; nogiiucT; podpis. [3eM.1t; podenj 1 '’ UntccjMdic (bež ©runbež); podvršje, dno zemlje; nognpmie, /t H ° Untcrgtrag (SSerfaH) ; propad; nponagi,; pogin, razpad. — etttmž bom Untergange vetten; izbaviti što od propada; H3f5aBH TH ihto o/vb uponaga; kaj pogina rešiti. Mittcrgcbcn, fetn; biti podložan; 6iuth no^aomani.; bili podložen. -— (tlt SBetveff bev ^uvtžbtction) ; prinadlezan, pripadanj npHiia/taeiKHW (i ’ podložen. ttntevgcovbnct; podčinjen ; no.ipnirrbiri,; podredjen. — untergecrbitete 33 el)orbe; podeinjena oblast; 110,1,iHiibiia ob.iacTf” podredjena, nižja oblastnija. Itntergrabcii, baž bffentltd)e 3 utrauett; podkopati javno pouzdanj e ’ iio/tiionaTH nuno iioBkpeHi, nojagairb ; podkopati javno zaupanj 6 ' ttntcrlmlt ber ©liter; uzdržavanje dobara ; ca i iyBaiii /jodapa ; obd>’ žanje posestev. — ber Cperfott; uzdržavanje osobe ; Hs^piKanb oco 6 e ; izdržanje oseb ( ’ — Sebenžunterljalt; uzdržavanje života ; H3^pmaHb muBOTa; izdrž(tnj e > preživljenje. — ( 9 taljrung); prebranjivanje ; npexpaHa; živež. — ©infunftc jurn Unterf)alt bež (. f. ^offtaatež; doboci za uzdržavanj e c.k. dvora; goxognM 3a y3gpsi;aHt g. k. A®opa; dohodki za izdržanj e c. k. dvora. — ber not^tge Unterljalt ber ©efaitgenen; što je potrebno za uzdržava»J e (prebranjivanje) zatvorenika ; ihto e noTpebHO 3a H3gp*a Bafl k 3aTBopeiuiKa; kar je potrebno za izdržanje jetnikov. Hiitetfjcitt. 535 ©iifer, boren Unter|alt »id fojlet; stvari, kojih uzdržavanje mnogo stoji; crnapn, Koiii canjBank mhoto ctoh; blaga, klerik °bdr žanje mnogo stoji. Nntcrlmitcn; uzdržavati, držali; HsgpmaBaTH, canjnaTii, AP*a™ ; izdrževali, obdržati , držati, imeli. ~~~ eitt ^njtitut; držati zavod ; ApajaTH aano,^; napravo imeli. ll| *tct^alt«=©elber ber ŠBeamten; novci za uzdržavanje urednika; hob- Mm 3a H3Apii;aBank ypeAHHKa, ‘ihhobhhk5; dnarji za izdrzanje urednikov. = ^often; troškovi za uzdržavanje; TpouiKOBH 3a y3AptKaBanii; stroški za izdrzanje. CSuftentattonž) =3ie»erž; uzpisje za uzdržavanje; H3ApatHHHpeBepcb; protipis za izdrzanje. ^ntctljanbeln; pogagjatise; noral?aTH ce ; pogajati se. ^ntctfianbler; pogagjalac , posrednik; norabaaaivB , riocpe/iHHKt; Pogajavec, mešetar, posrednik. ^ntcrtjanblung ; pogagjanje ; noraljaHh; pogajanje. ^^'tertjauš; donja zbornica; A 0Hf! cdopmiija; dolnja zbornica. fttttcrfaimncmmt; podkomorni ured; nogKOMopnuft ype,y&; pod- kamerni ured. ^"terfommerer; podkomornik; noAKOMopHHKi; podkamernik. ^uterfommen f>aben, tmSMenffe; imati službu; hmuth c.iya»6y; imeti službo. ftttben ; naci službu; Hahii cjiya>6y; najti službo. Untcrfunft geben 5 primiti koga na konak; riprnuimi nora Ha noiiairi.; dati komu stan. u »tcrlnff, oljne; bez prestanka , neprestano; 6e3T. npecTamia, hc- npecraHo ; brez prenehanja, neprenehoma. ttutctlafjen (61et&en laffen), ctne.§anblnng; propustiti što; nponycTHTH hito ; opustiti kaj, nestoriti. ~~~ (u6ergeljen); izpustiti; mhmohIih, hsjij cthth ; izpustiti, preskočili. ~~~ 'n ber Služftcftung ber 93oIImadjt cttnciž unterlaffen ; izpustiti što u Punomocju ; H3nycTHTH ihto y uyHOMohiio; v izdanem poobla- stenju kaj izpustiti. ttntcrlttffuuj}; propuštenje, izpuštenje; nponyixiTenb, H3iiyiiireHb, MHMomacTie; opušenje, izpušenje. Ottier ^anblung; propuštenje kakova djela; nponyuiTeHb uaiinorT. Ak.ia; opušenje Icacega dela. ~~~ eine gegen etn ©ebot gefdjeljene Unterlaffung ; propuštenje ceg-a proti zapovijesti ; MinioniiracTie n era upoTHirt aaiiona ; opušenje česa, kar je zapovedano. 536 Uniertaffuiig. ttittcrlaffmtg bež Slcferbauež ; neobdjelavanje zemlje; iieoč^baasaHt bcm.iIi; neobdelovanje zemlje. tttttcrlrtffuttgž = .gmnblung ; propuštenje, izpuštenje; goro^aS np°' riyuiTeHa, H3riyuiTena , MHMomacria ; opušenje. Unterlaufen, menit etn ©aumfal unterlaufen mitrbe; ako bi se što zane¬ marilo ; aito Cia ce iuto aaiieMapn.to ; pridružiti se, — če bi se kaj zanemarilo , zamudilo. — tuenn etn ;3trtl)um im Slatnen unterlaufen rniirbe; ako bi što fale»° bilo u imenu; ano 6 u uito •aa.viino 6bijio y n,vieny; ako bi se p rl ' taknila zmota v imenu. Untcrlcgcn ; podnijeti; iio,yiieTn; podati, predložiti. — etne ©cljrtft jur Seftatigung ; podnijeti pismo za potvrgjenje; nog- HeTH riHCMO 3a noTBpl)eHk; predložiti spis za potrjenje. — bem ©efejje ettte anbere 2)eittung; dati zakonu drugi smisao; /t aTl1 3aK0tiy gpyriu cMbicao; dajati postavi drugo pomembo. Untctleljrcr; podučitelj; nogyHHTejib; podučitelj. Untcrlicgcit; biti podvržen; 6 mth nogBpiKemb; biti podvržen. — 28aaren, bie betu 3ofte unterltegcn ; roba, koja je podvržena carin 1 ’) cmapa, itoe cy riogBpiKene itaptum; blago cola podvrženo. — ber ©trafe unterltegen; podvržen biti kazni; no^Bpatem 6w Tli K33HH; kazni podvržen biti. — trn $proceffe unterltegen, f. fadjfitlltg merben. Untcrncpmcit; poduzeti; npegy3ei'n; započeti kaj, lotiti se Česa. Untcrnepmer; poduzetnik; npegy3eTHHK'L, započetnik. ttntcrncpmung; poduzeee; ripegy3ehe; započetje, započetba. Uutcrofftctcr; podčastnik; noguacTHHKt; podoficir. Untcrorbnung; podčinjenost; noguHHkHOCTb; podredjcnost. lttttcr=; donji; flOHbiu; dolnji. — = Dcfterreicl); donja Austrija; go.tHa Ayc r rpia; d oljna Avstrija- — s ©teterntar! ; donja Štajerska ; gojiaa Ulrae-pcKa ; dolj n0 Štajersko. ttittcrpfanb, f. Ipfanb. Untcrrietit (©cl)ul=); školsko poučavanje, školska nastava; uikojv 110 noy t iaBanb; šolski poduk. — (33erid)t) ; izvješče; HSBtcrie; poročilo. — (Snftructton) ; naputak; nanyTau'b; napotek, napeljevanje. Untcrridjt^ j poučni, nastavni; nojnubia; podučni, učni. — = Slnftfllt; poučni, nastavni zavod; noynHUH 3aBogT.; učilišč. — = ©ebtet; poučno, nastavno područje; noyuno nogpy i jie ; poduk* obsežje poduka, — * ©elb; poučnina, nastavnina; nay t iHHiia; učnina. Unierridjiž* 537 tttttetcidjtšrSjftintftettum; ministarstvo (doglavstvo) poucavanja, nastave; MHHHCTepcTBO HayKa; minislerstvo uka, ~~~ ' (Sprale; jezik poucavanje, nastavni jezik; eauKt noyuaBami; podučni jezik, — jezik, v kterem se uči. = 9Sefen; poučanstvo, nastavstvo ; noyaancTBo; zadeve, reči poduka. ~~~ ' svrha poucavanja, nastave; ipkjjb noyuaBaHH; n«men/?odw/ra. ll ntcrric^tc», 3emanb in etraag; poučavati, obučavati, učiti, nastavljati koga u čemu; noyuaBaTH , o<5y l iaBaTH , y i mTH nora o ueMy; podučevati koga v čem, učiti koga kaj. ~~ Semanb »on etner ©acfye untercidjten (benarf)ri$ten) ; dati kome što na znanje, izvijestiti koga o čemu; /;aTH novie ihto Ha anaHk, na- b%cthth nora o ueuy; dati komu kaj vediti (na znanje). (inftrntren) ; dati kome naputak; /;aTH KOMe Hanjraio,; napotiti koga. Untctcic^tee; podsudac, podsudija; no^^ia, noflcy/;aiV£>; podsodnik. Uitterfngen ; zabraniti što; 3a6paiiHTH ihto; prepovedati, zabra- niti kaj. ttittetfagmtg ; zabrana; 3a6pana; prepoved. ll ntetfaguitQ6=3(Jed[;t; pravo zabrane; ripaBo 3a6paHe ; pravica pre¬ povedi. ttittcrfdjicbcn ; podmetnuti; noAMeTHyra; podvreči. tfo Sejtament; podmetnuti oporuku; Ho.vMeTHjTH onopyny ; pod¬ vreči oporoko, ltitterfc()cibcrt; razlikovati; pasjiHKOBBTH; razločiti, ~~~ unterfc^etbenbe ^ennjeic^en; razlikovna znamenja; pa34HK0Bna 3iia- Meini; razločivne znamenja, razznamki. (tl)ei(en) ; dijeliti, razdijeliti; gbnHTH, pa3/;b.niTH; deliti, razdeliti. ttntetfcbci&uitgg = ; prestupna godina; npec'rynna ro^iiHa; pre¬ stopno leto. ttntccfct)icb ; razlika; p a san k a; razloček. Unterfcfjlagett, ctroaž, 3 . 33. 33rtefe, SSaaren; zatajiti što na pr. pisma, robu; 3 araHTH ihto, Ha up. nHcua, ecnan^, po 6 y; utajiti, skriti liste, blago. Untcrfctjlcif geben ben 2?etbred)ern ; davati priliku zločincima; flanara ctohti h jih npiuHiiy 3.io; pomoč dohodarskim urednikom. UntcvitHtjmigžjSlnftalt; pomocni zavod ; noMohmafi 3aB0gTb; pomoe nCt naprava, 5 Seitrag ; pomocni prinesak ; nOMoliHMH nprniocaitii ; prinesi za pomoč. •— * ©affe ; pomoena pjeneznica; noMohna irbHeamuta ; pomo rl1tl dnarnica. Untcrfuettcit; iztraživati; narpajKUBaTn; preiskovati. — etn en 23e|c()ttlbtgfen; iztraživati okrivljenika; H3TpantnBaTn oKpun^’ mina; preiskovati obdolženega. — (pritfen) ; razviditi, izpitati; pamsngitTH ; izpraševati, preskus trt 1. ttntcrfudjen. 539 ttttterfuctjen, btc SSerttjeifung bež SSetmogenž; razviditi rnzdjeljenje imovine; pasBii^HTii pasAk.ibuk »Mana, hmobhhc; 'pregledati raz¬ delitev premoženja. ~~ (bejtdjtigett); razgledati što ; paar.ie^aTH ihto ; pregledati kaj. NntcrfHcfmng ; iztraga, iztraživanje; naTpaauuiairh ; preiskava. Untecfu(j)ujtgg=; što se iztraživanja tiče; ihto ce H3TpaiKHBaiiH Time; preiskavni. 1 = ©ommiffton; povjerenstvo za iztraživanje ; KOMMHCcia 3a Hsrpa- ‘Hunairl;; preiskavna komisija. = ©efcmgenev; zatvoreni iztraživanac; aaTBopeHbiii H3TpatmiBa.iapa>; zaprti preiskovanec. = ©efangnif;; iztražni zatvor (zatvor za iztraživanje); narpamubitt aaTBopii (aaTiiopi. 3a iiaTpaauiBaul:); preislcavno zapretje. = ©etickt; iztražni sud ; HSTpaaiin.iH cy,vi> ; preiskovavna sodnija. ~~~ - -§aft; iztražni zatvor; H3TpamHbifi 3aTBopt; preislcavno zaprtje. = $anMuttg ; iztražno činjenje (djelanje) ; h a t p a a; n o Mnukiih; Akjiant; preislcavno djanje. ' = ^often; iztražni troškovi; H3TpaaiHH TponiHOBH; stroški preiskave. = ^kocejj (9$erfaf)Ve!l) ; iztražno postopanje; ii3Tpaajno nocTjnaHkj preiskavna ravnava. = 3ti(J)ter; iztražni sudae, sudija; ii3Tpaa>HHH cy/i,ia, cj^aivb; pre¬ iskavni sodnik, sodnik preiskovanec. c @ad)e; iztraživanje; H3Tpaa;HBaHfe; preiskava. ~~~~ = @tf)t'ttt; iztražni korak; n3TpaiKHbm Kopam; preislcavno djanje. = SBevfaljmt; iztražno postopanje; n3Tpa;KHo nocTjnaHb; preis- kavno ravnanje. ^•tterttjnn; podložnik, podanik; rio^.ioiKHHKt, no/^amiHt; pod¬ ložnik. ; podanski; no/uaiicniii ; podloštveni. ' = SlbPocat; podanski odvjetnik; rio^aiicKift o^FrkTHHiii, ; zago¬ vornik podložnikov. ' = SBnnb; podanska sveža ; no^^ancKa cBe3a ; zveza podložtva. - 93ebruett, etmaž bet @ddnpfaffung (borlegen) ; predložiti što z a zakljucak ; ripe/taomHTH ihto 3a aaKmooaicB ; predložiti kaj * a sklenitev. — (Sotneljmen) ; preduzeti što; npe,ty3ern uito; početi kaj. — ftd) einet Stfbett; uzeti na se kakvu radnja, kakov posao ; y 3 e'rH Ha ce naKBy pa^mo, Kanona. nocao ; vzeti na se delo. — ftd) etnet ©trafe; podvrci se kakvoj kazni ; rio^Bphn ce naKBO 11 K33HH; podvreči se kazni. — (td) etnet neuen SBaljl; podvrci se novom izbora; no^BphH ce n°' bomb H36opy ; podvreči se novi volilvi. Untbcitbar; nerazdijeljiv; iiepa3,yI;.u,nB'i, ; nedeljiv, nerazdeljiv. — untfjetlfjate ©etBCilt, ©Cidje; nerazdijeljiva moč, stvar; Hepa3 / t'fe-' bllDa Mohb, CTBaps ; nedeljiva oblast , reč. UutljctlbarEeit ; nerazdijeljivost ; Hepas/tkatunocTi. ; nerazdeljivost■ Untfjunlid); što se ne može učiniti; ihto ce neivioiKe ynnHHTH; kar s n P e ~ CTarma, HenpecTano, y3ac r ronr;e ; bez prestanka , neprenehoma. llnuntoBtodljett. 541 UtumtcrlitocJjen, in ununterbtodjenen Sagen ; u dane, koji slijede uzastopce; y ^aHHMa y3acToni;e dan za dnevom zapored. ttttttetantttJOttlid); neodgovoran; HeogronopHMfl; neodgovorni. ^ntjecantttjovilicfjfcit; neodgovornost; HeogronopHocTb; neodgo~ v ornost. ttttbetbrudjUdj; neoskvrnjiv, neprelonadjiv; Henpe.iOMHtiii; neprelomljiv. ItitUcirfcac^tig 5 nesumnjiv; h enoo 3 p h t e.i h bi ii; nesunmi. ttttberbodjtialett; nesumnjivost; Heriogo3pnTeaHOCTB; nesumnost. Nttbereljeltdjt (BonSRann^erfonen); neoženjen; HeoHteiriim; neoženjen. ~~~ (bon Sffietfi^erfonen); neudata; Hey^aTa; neomožena. Um>ert^altcn; odkrit, iskren; ofliipurB, ncitpem; odkrit. ~~ (tebltdj) ; pošten ; nourrem; pošten. ^iU>crt;at tu tfjmafjig ; bez razmjerja ; oeai, paoivrbpifi; brez primere. (ubermajjtg) ; prekoredan; npeKopeAHbm ; nadmcrni. Unt)erf)offt; nenadan; Hciia^aubiii; nenadoma. ttttbctjaJjrbat; nezaslariv; ncaacrapuBT,; nepredavnjiv,nezastaren. Itimcrjdtjrbflvfeit ; nezastarivost; He3acTapHB0CTB; nezastarnost. llttDctFenitbat:; ocevidan ; oueBugHbiii; očitni. ~~~ nnocrfennbave 9tbneigung; ocevidna nenaklonost; onemi^na Hena- Mohoctb; očitno nenagnjenje. unoerfennbatež Untedjt; ocevidna nepravda; oneBH^Ha HenpaBga; očitna krivica. [ nedotikljiv. Unncrtc^brtr, unbcrle<dj; neuvrijedljiv, neoskvrnjiv ; HeuoBpegHBT, ; ctle^brtrfcit ; neuvrijedljivost, neoskvrnjivost; neocKBpubHBOCTB; nerazžaljenost, nedotikljivost. ^nttcrle^t; neuvrijegjen; nenospeljem ; nezaljen. ttntocrtneiblicb 5 neuklonjiv; HeyKJiom>HBi>; neogibljiv. ^tittcrmogctib ; nemožan; HeMoatHHH; nezmožni. Uttncrmbgcitbett; nemožnost; iieMOiKHOCTB; nezmožnost. ^ 3af)lungžunbermogen^ett; nemožnost placanja; hcmoikhocti. rua- b a h n; nezmožnost plavanja. Uituetfcbulbct (oljne ©djulb) ; nekriv (nevin); nemim ; nedolžni, brez krivnje. (oljne ©čljulben) ; bez dugova, nezadužen; 6e3i. AyroBa, He3aay- 'aeiiLiii; brez dolgov, nezadolzen. [ 'neranjen. itnucrfcbrt; neuvrijegjen; uiiTaBt , HenoBpeijem; nežaljen, cel, ltntJerfel)rtl)eit; neuvrijedljivost; HenoBpei;enocTi>; neranjenost. Unncrficbert; neosiguran; neocHrypam; nezavarvan. UiiBerftanblicf); nerazgovijetan ; Hepa;iroBeTiu.iii; nerazumljiv. llntictftanbttcbfcit; nerazgovijetnost; HepaaroBCTiiocTB; nerazumljivost. 542 Untotteigertici?. UitMcvttteigetlicl) ; neuzkrativ; nev3i;paTiin r L ; neodrečni. Unucttuctfitd); nezabaciv ; HeaačanHBTb; neizvrzni. Uitucm)crfltd)feit; nezabacivost; ne3a6amiBOCTi>; neizvržljivost- ltiU)crjin6ftcf)c0 ©ctpttal; neokamatna glavnica; HeoKaMaTHa rja®" nmja; brezobrestna istina. [nemudoma- Unvct^ufllid); neodv!ačan,bez otezanja; 6 e 3 % oicaana ; brez odlašanj 11 ’ Uiujollburtig, f. minbetjafjrig. ittiuorgcciflid); nepropisan; HeiipornicnuH; nepredpisovaje. — linborgrctfti^e Sletnuitg ; nepropisno mnijcnje; Henponncno Mubiu«! nepredpisno mnenje. Unuorljergcfc&cn; nepredvidan; nenpegBHgubm; nepreviden. ; neistinit; iiencTHUnTMii ; neresnični, ne res. Untuaf)rl>eit; neislinitost, laž; hchcthhhtoctb, jiaiKt; neresnica, l ai ' Uimmlrefcbemlicf); nevjerojatan ; iieBbpoarani.; neverjetni. Unttmf>rfd)cinlid)£cit; nevjerojatnost; HeBkpoHTirocTb; neverjetnost■ Uimjanbclbflt; nepromijenljiv ; nenpoMkHJibHBt; nepremenjiv. llmociflCflicb, et)»aS erfutlen ; izvršili što bez prigovora, ustručavanj a ; HSBpniHTH iuto 6e3T> npnronopa, jcTpj'jaBaHH; izvršiti kaj brc* ugovarjanja, ne braneč se, ne upiraje se. ttntt>efcntlicf>; nesuean, nebitan ; HecjhuMH; nebistveni. Umtn&cttuflidj; neporeean; nenopeiHMii; nepreklicljiv, neoporcklp 1 '• ItnttrifeCtftcl)lid>; neotloljiv; neogo.ibHUbiii; nepremagljiv. ■— unnotberftepdjcv 3®attg ; neodoljivo siljenje, neodoljiva sila; neo ffl- jibhbo cH.rbub ; nepremagljiva sila. Uitmiffen^eit; neznanje; neanairb; nevednost. Unjcrftorbai* ; nerazoriv; nepa.iopnrrr,; neuničljiv, kar se razdreth pokončali ne da. Unjucljt; blud; 6.iy/yi>; nečistost, nesramno delo. — Semaitb JUt Utljudj-t berleiten; zavesti koga na blud; aasecTH nora na 6.\ygT>; zapeljati koga k nečistosti, — gegen bie 01atUt; blud proti prirodi; npoTiiBT> npnpoA e ’ nečistost zoper natoro (naravo). — jrolfdjen fficrtpatibtett; blud megju srodnlcima; 6^yAT> npoTHBS opo/f nuna; nečistost med (sorodniki) žlahtniki. UnjltdjttQ; bludan; 6jiygaui>; nečist. -r- unjucf)ttgež ©eincvbe trctbeu ; tjerati bludni zanat; r reparn 6ay;V H,lli sanaTi.; nečisto obrtnijo, prislužbo uganjati. tfnjiigattgltcf); nepristupan; nenpHCTynnMii; nepristopni. ttitjnfbmmlicf); nenadležan ; iieiiag.ieauiMH; nespodobni. Unjufoinmliftifctt; nenadležnost; Hena^JieffiiiocTt; nespodobnost- — (llpovbliung); nered ; Hepe/pt; nered. ItnjufdmmlidjEvif. 543 ^njufojiitiili^fctt (@d)Wtcttgfett); tcžkoca; Teauioba; težavnost. ; nedovoljan; HeAOBO.ibiibiu; nezadostni. ^ tt iUlonQtic^?Ctt; nedovoljnost; HeflOBO.ibHOCTb; nezadostnost. ttnjulfifftg; nedopustiv; He^onjcTHBt; nedopusen, nedopustljiv. ttn J»IflEfji(jfcif; nedopustivost; ne^onycTHBOCTb 5 nedopustljiv osi. * l njfinftige« ©etuerbe; necehovni zanat; nenex 0 BHuii 30Han>; ncce- hovna obrtnja. ^ n iufifinbig; nenadležan; HeHagjieatHbiii; nepristojni. ll »i»fiaubigEcit efoe« ©evtd;tež, f. ©om^etena; ncnadležnost sada; HeHafljieffiHOCTb cy^a; nepristojnost sodnije. ; praotac; npaoraivb; preočc. ^tottermnuttev; pramati; npaMaTH; preorati. 'dlnltcrn ; p ra rod it el ji; iipapogHTtubu ; preroditelji. U *bargen>cr (SScrstD.); urbarina; yp6apmia ; urbarski dnarji. *U'bariat=; urbarni; yp6apnbi&; urbarski. = ©elber; urbarni novci; yp6apHH hobum; urbarski dnarji. " -- ©iebigfeit; urbarni danak; yp6apHUH gaHairb; urbarsko odraj- tovilo. = @teuet*; urbarni porez; yp6apHuii nopeai; urbarski davek. ; urbar; yp6apTi; urbar. UrcitM; praunuk; npayHyii'b ; preunuk. ^cnfcltit; praunuka; npaynyna; preunuka, prcunukinja. j^aettS, f. aSetreibung. |‘ l ’flircii, etn Stmt, f. betvetben. l O l 'of{d(tccit; pradjed i prababa; npagkgTb h npaCada; preded in prebaba. .^‘firofjmutteu; prababa; lipaCada; prebabica. Ir fi l *Df?wotcr; pradjed; iipa/pt^i; preded. lt bcbcr; uzročuik ; y 3 po , iHnu , b; začetnik, uzročnik. ' cinež 93erbted)cn£; uzrocnik zločinstva; y3po4mtK , b 3 . 10 'iHHCTBa; Začetnik hudodelstva. ‘ l 'beberfctjaft; uzrocništvo ; y3po'iTno; začelje. ^Eitttbc; isprava ; Hcnpaua; (dokazno) pismo, dokaznica. ' ll bcr etmaž; isprava vrhu eega; Hcnpaaa CBpxy uera; pismo od česa. P beffen; za potvrdu toga; 3a uoTBpgy Tora; v potrdbo tega. l 'Eunben=; što sc isprava lice; luto ce McupaBa inue; pisemski. ~~~ ~ Sdetiteiž ; dokaz ispravama; gonasb Hcnpasaaia; dokaz po pismih. = S5udj ; knjiga od isprava; k h sura o,yb ncnpaBa; knjiga pisem. (SotUracfenO; knjiga pogodaba; KHbnra o,t> uorogoa; knjiga Pogodb. = ©tdntpel; biljeg za Uprave; oiubrt aa ucnpaBe; kolek za pisma. 544 Utfunbtidj. UvfuttMtd); ispravski; HcnpaBcuiii; pisemski. — urfurtbltd^e SSetneife; ispravski dokazi; ncnpaBCKiii flona 3 Hj doku * 1 po pismih. ■— ettnaž urfunbltc^ attfneljtnen ; popisati što ispravski; noimcaTH u> T ° HcnpaBCKiii; zapisati na pismo. tttEmtfcŠpcrfbit; svjedok; cB-b^oKi.; priča. ttrlaub, f. 23 eurlau 6 ltng; privremeni, vremeniti odpust; npuBpeivieHt-iii o^njCTt; začasno odpušenje iz službe. Urlauber; (Bern SMttar); privremeno, vremenito odpušteni vojnih’ npHBpeiueHO o/iuyniTenbiH bohhhku, ; začasno odpušeni vojak. — (ubetljaupt) ; privremeni, vremeniti odpuštenik; npHBpeMem> 111 o^njuiTeHHKt; za čas odpušeni. Urtaubč = SSetmlligung ; dopuštenje za privremeni, vremeniti odpust; flonymreH'k a a upunpeMeHuii oflnyc r ri>; začasno odpušenje. — - ?Pap; privremena, vremenita odpustnica; upimpeMeHa o/;nycTHHH a i začasna odpustnica. Urne; žara; mapa; urna. Urprobuctunt; dobivanje plodova; ^očbiBank n .104 o is a; dobivanj 6 plodov. Utfacfic; uzrok; y3poKi; uzrok. —- an etmaS Urfat^C fetn; biti čemu uzrok ; 6mth ueMy y3pou , B; bH l čemu uzrok. ttrfcfirtft, f. Original; izvornik, prapis, prvopis ; HSBopHHKt, npan npBoriHCB; prvopis. Urfprung ; izvor; H3Bopii; izvir. Urfpruitglidj; izvoran; n3Bopm>m; izvirni. Urte£t; izvorni tekst, prvopisne rijeci; nsBopitbiii TeKCTi, npBonucse ptuH; izvirna beseda, prvopis. ttrttjcil; presuda; npecy/;a; sodba. lošfpredjenbeč (ab instantia); odpustna presuda zbog nestašice do¬ kaza; operna npecy/;a sSoru. HecTammje flona 3 a; odvezna sodba zavoljo pomanjkanja dokazov. — (inegen ©djulbloftgfett) ; odpustna presuda zbog nekrivosti (nevino- sti); o ( rnycrHa upecyA a 360^ HeBHHOCTH ; odvezna sodba zavoj 0 nedolžnosti. — etn Urtljetl faflen, etn Urtljetl fpredjett ; izreci presudu; H3peliH np e ' c y,ty ; izreči, skleniti , storiti sodbo. Urtl)eil 3 * 2 l&fcfyrift; prijepis presude; npenmnb npecy^e ; prepis sodbo- — s Služferttgung ; opravak presude; oripanaKi, npecy/;e; izdajb a > spisanje sodbe. — = jbunbtnadjung; oglas presude} oiuacob npecy^e; razglas sodbe- Urtfjcife 545 = Jare; odredbina za presudu ; Tanča aa npecy/iy ; taksa °d sodbe. ~~~ = SBottftretfung; izvršba presude; n3Bpm6a npecy/ie; izvršba sodbe. ^t^etfcn, uber etluaž; suditi o čemu ; cy^nrn o ne\iy ; soditi zastran česa. Utbctpauf ; prvotna prodaja ; npBOTHa upo/taa ; prvotna prodaja. UtUcrtcag; prvotna pogodba; npBOTiia noroflča ; prvotna pogodba. običaj; oSbiuaft ; navada. 5Bed)feI a uso; mjenica po običaju ; M'bHnna no očbiuaio ; menica po navadi. ttteitjiltcu; potrebštine ; noTpeče; potrebšine. ~~~ (©evat^e) ; sprava; cnpaBe; oprava. ; prazan ; npa3HBift; prazni. ~~~ bacante ©tetle; prazno mjesto; npa3H0 mIicto ; prazno mesto. ^tbtunt; jemčevina; eMiemnia; varšina. SicttationS =SBabtum; dražbena jemčevina; ApaaifieHa eniueBHHa; dražbina varšina. ^ tt flobunb; skitalica; cKirraanua; vlačugar, potepuh. f. ffia^vung. tm ©e(be (bei 2Becfyfeln); vrjednoča u novcu; Bpe^Hoha y HOBny 5 vrednost v dnarju. vazal; Ha 3 ajMi>; vazal. ^ntcr ; otac ; oraivb ; oče. Ivmenbater ; otac siromaka ; oTana. cnpoMana; oče ubozih. ^erbergžtiater; domačin nočišta; AOMahHH-b HohHuiTa; gospodar prenočevališa. ~~~ ^flegebatcr; branitelj; paimTeab; rejnik. ~~~ 'Sttefcater; očali; o ; očim. ^Oter=; očiuski; otiuhckm ; očetovski, očetov. [nost. očinska dužnost; OTUHHCKa Ay>KHOCTb; očetovska dolz " = Jt)eil; baština (očinsko); čaniTHHa (otuhhcko); očevina. ^ntcrtnnb; domovina; OTauacTBo; domovina. ^ttterlicb j očinski ; otuhhciuh ; očetovski. biiterltčtje ©eroalt; očinska vlast; OTuiiHcua BJiacTb; očetovska oblast. ^oterfcbaft, očinstvo; otuhhctbo; očestvo. 35 546 ®atcrfdjaft. SSatetfcfjaft, auf 3SatetfcC;aft Hagcn; tuziti koga radi očinstva; Kora pa^n OTUHHCTBa; tožiti koga za očestvo. 3Scitcbig ; Mleci (g. Mletaka) ; Mjctum (r. MaeTaaa) ; Benetke. — ^bntgretdj SSenebtg; kraljevina mletačka; itpajifcBHHa MJieTaBKa; Beneško kraljestvo. [gled let, dobo• Venia aetatis; oproštenje dobe, godine; onpouiTeHb ro/jima; spt e ' SSerabfoIgctt; dati, predati; H3/;aTH, npe^aTu; izročiti, dati. SSerabfoIgmtg ; danje , predanje; Hasani; , npe^anb, izročiti’ izročenje, oddaja. 93erabte&ett, ficf) ; dogovoriti se; floroBopura ce; dogovoriti se, zw e ' niti se, besedo storiti. 2 $erabtcbujtfl 5 dogovor ; ^oroBopt; dogovor. SSerobfoume« ; zakasniti što ; 3 aitacHHTH uito ; zamuditi, zakasniti- — eme grift (betftteic&ra taffen); propustiti rok; nponycTHTH p 0 ** 1 ’ zamuditi rok. 93crabfauiitutt(j ; zakasnjenje; 3 aKacH-l;n'h ; zamuda, — einet^nft; propust roka; nponycT , 6 pona ; zamujenje roka. SSerabfdticftcn; odpustiti koga ; oflnycTHTH Kora; dati komu slovo- — etnen ©olbaten, f. 3lbfcljteb; odpustiti vojnika ; o^nycTHTH BouHHKa? posloviti vojaka. SSeraccifen, ctt»aS; platiti od čega potrošninu ; n.iarHTH oflfc liera noTponiHHHy; plačati od česa potrošnino. 3Scrrtd)tcn ; prezirati ; npe3Hpara ; zaničevati. SSctacbtet bet ttcfytetlid)en ©etralt; preziratelj sudacke vlasti; npe3 tl pareap. cy/;a'n;e naacTH ; zaničevavec sodniške oblasti. SSerodttlicb tttadjen ettDCiž; grditi što; rp^HTH uito ; grditi kaj> grajati, ugrajati kaj, v nič devati. 2 $erad)tmtg ; preziranje; npe3HpaHi ; zaničevanje. SSerortbcrlirfl j promjenljiv, nepostojan; npoMtHBHBTj, HenocTOflH' 1 ’ 1 spremenljiv. . [premenit 1 • 3Serdnbern (mutare); izmijeniti, preinačiti; H 3 MiHHTu, npeuHauHT 11 ’ SSerdn&erung ; izrojena, preinaka, preinacenje; H3MtHa , npeuHaK 3 ’ npeuHaueHb; prememba. — SSetanbetungen in bet ^Jetfon bet ŠBeffanbneijmet; izmjene u osobatf a porabopritnaca ; uaivrbHe y ocodaivia HauMonpuMana ; premembe osebi rabokupcov. 9$erattbcruttg6=©ebufjt; pristojbina za izmjenu, preinacenje; npHCioi 1 6uHa 3a H3M'bny, upeuHaueHb ; premembovina. SSeroitlaffcn, ettcaž; uzročiti, učiniti što, dati povod čemu ; y 3 po t iH Tl j’ yuuHHTH iuto, ,i,aTu noBo^t ueMy; napraviti, uzročiti kaj, priliko k čemu. da^ SSetanfaffen. 547 ^anlaffcn, baž (StfotbetMje »erantaffen, f. Stnlajj; učiniti što je po¬ trebno; yHHHHTH iuto e noTpe6Ho; napraviti, kar je potrebnega. toeranlagt It»ctben; imati uzrok, povod; hmoth japont, noBo^i; imeti uzrok, dobiti priliko. ft but$ etnen Umftanb »eraitlajjt ftnbeit; uzeti povod iz kakve okol- nosti; y3eTH nono/pb h3t» natise okojihocth ; vzeti priliko iz kake okolšine. ^ cc attlaffuitg, f. Slttlap ; povod; noBO^t; prilika, uzrok. ^ cc nitfd)I a gcn ben Sffiert^ etner ©a$e; proraeunati vrijednost kakve stvari ; ripepanjuaTH Bpe^HOCTb KaitBe CTBapn; prerajtati vred- Most kake reči. ' yc ' ? ontt»orten, etne @a$e; odgovarati za što; o/proBapaTH 3a ihto; odgovarjati, odgovor dajati za kaj. fetne ©cfyulb; odgovarati za svoju krivnju; o^roBapaTH 3a cboio K PHBH qy; odgovor dajati za svoj dolg. "" W), f. crculptten; opravdati se; onpas^aTH ce; izgovarjati, opra¬ vičevati se. j odgovoran; o/;roBopHbiH ; odgovorni. "" fuc etttmž Beranti»ortlt($ fettt, f. Perantroorten, fjaften; biti odgovoran ®a što; 6 mth o^roBopaH^ 3a uito ; biti odgovoren za kaj. ^ cr anttt>ortIi(^feit; odgovornost; o/;roBopHOCTb; odgovornost. ~~~ etnež ŽBeamten; odgovornost urednika; o^roBopHOCTb ype$HHKa, l i»HOBHHKa; odgovornost urednika. ; odgovornost: o^roBopHocTb; odgovornost. ft Uf ^ernanbž 3Scrantmortung ; na čiju odgovornost; Ha uho o/pro- BopHocTb; na odgovornost koga. ~~~ Utttec etgener 93erantwortung , f. ®afur§aftung; pod vlastitu odgo- v ornost; iio^t. cBoioMi. o^ronopHOCTH ; pod lastno odgovornostjo. ~~ Semanb jur SSerantWortung jteljen; povuci koga na odgovornost; n OBybH Kora Ha o.;roBopnocTb; koga na odgovor vzeti, klicati, tir j ati od koga odgovor. ^ctfltbeitcn; predjelati što; lipe^t-iara urro ; predelati. ~~~ (Perbtaudjen); potrošiti što na što; noTpouiHTH uito Ha uito; potrošiti, porabiti. ^TPttrbeituttg; predjelanje, potrošenje na što; upe/pbjiaHi, noTpo- uieHi Ha uito ; predelanje. ^BPatgeit, ctiraž; zamjeriti kome što; 3aMbpHTH komc uito ; zameriti, za zlo vzeti komu kaj. ^etnrutett; osiromašiti; ocnpoMauiHTH ; obožati. ^vtarmt; koji je osiromašio ; koh e ocnpoiviauiio ; kdor je obožal. SSetarreitbircn, f. 9Setpadjten. 35 * 548 ■SSmuictiomrett. SScrauctioitimt ; prodati dražbom; npogaTH gpaHs6oMT,; prodati V° dražbi. 9$crau3gat>cu ; izdati; H3ga r rn ; izdati. 3$mmšga(untg ; izdanje; Hagairb ; izdavje. — Pon ^apietgelb ; izdanje novaca od hartije; HsgaHb nosana °d 1 ’ apTie, naiiupa; izdanje papirnatih dnarjev. SScraufjcrn; razsvojiti, odati, odavati, dati što od sebe (otugjit*)’ pa3CBOH rn, OTy}jHTH, gaTH IHTO o,; t> ceoe; razsvojiti, prelastHh oddati, otujiti. 2$ctauj?erlid) fettt; biti na odaee , odatan , prodatan ; npogaTH i biti na prodaj. 9Scrauf?cruniera og-B cede; razsvojiti' prelastitev, oddaja. 3Secbanb ; sveža; csesa; zveza. — (diintrgtfd) ); zavoj ; aaitoii ; zavoj, obeza. aScrbanncn, f. SSetipetfen. aScrbantitcr, f. (gjcul. SScfbaucn, ^emattben bte Scnfter, bab Stdjt; zagraditi kome prozore, okna, zastrti kome vidjelo ; 3arpagtmi Kowe npo3ope, OKHa, aacTp" th KOMe nngi;.io ; zazidati komu okna, svetlobo. — (burdjž SBauert etnbiijjen); zazidariti, potratiti gradeči; not^oga' 1 ' 1 ’’ .rpagehn; zazidariti, zazidati. SScrbcrgcn ; sakriti ; canpHTH ; zakriti, skriti. — ftcj) Petborgen ^altm; sakrivati se; caiipimaTH ce; skrivati se SBerOcfcbctbcn, etn ©efud), ctnc .fttage; dati odluku na molbu, tožbo t gaTH ogjiyny na no.i6y, Tyat6y ; dati odlok na prošnjo, tožbo- — etne Petbefc^tebene ©d)rtft; pismo, na koje je dana odluka; iihcjvio, lia itoe e gana ogjiyKa ; pismo, spis, kije nanj dan odlok. — bte Picige fcmunt SBettage mttb beitt ©eHagten um fetne (gtnrebe auf ^ Xage Perbefc^teben; tužba s prilozima predaje se tuženiku s odlukoi 11 ) da podnese svoj odgovor za 30 dana; Tyni6a ct> npmi03HMa npe/t at ' ce r ry!KeHHKy cb ogjiyKOMT>, ga nogHece CBoii ogroBopt 3a 30 ga* 13 ’ tožba s prilogami vred se podaje tožencu z odlokom, da naj sl '°J odgovor v 30 dneh vloži. — ^eirtattb Porš ©ertcftt, f. porlaben, ctttren; pozvati koga pred s«* 1 ’ iioaBaTH nora Tipeg r f» cyg r b; poklicati, povabiti koga pred sodnij 0, 35crDcffctrIicf»; popravan; iionpaBHMH ; poboljšljiv, popravni. 3Scrbcjfcrn (cotrtgtrett) ; popraviti ; noupaBHTH ; popraviti. — etnen ber Urfuttbe ; popraviti pogrješku u ispravi; norij 13 ' bhth norpbmi;y y ncripaBH ; popraviti pogrešek v pismu. Sevljcfffrn. 540 ^ctbcffctn ben Sebenžmanbel; popraviti se; nonpaBHTH ce; pobolj¬ šati se. (betboftfomtnnen); poboljšati; no6ojii>iuaTH; spopolniti. ein ©runbftucf; poboljšati zemljište; riogojibiuaTH 3e»ubHiHTe; poboljšati zemljiše. ^ c tbcfferuttg; popravak, popravljenje, poboljšanje; iionpaBaKT., no- n l>aB.rl;H'l;, lioooai.inairL; popravek, poboljšanje. ^Scrbictcn; zabraniti; 3a6paHHTH ; prepovedati. bevbotenež ©piel; zabranjena igra; 3a6paHtHa Hrpa; prepove¬ dana igra. ^ctbinben (»etetltigen); sjediniti, spojiti; c1>/;hhhth, chohth ; zedi¬ niti, združiti, zvezati. (betpfMjten), ^emaitb ju ettoaž; obvezati koga na što; o6Be3a r m Kora Ha ihto ; zavezati koga k čemu. " ftd) buttf) etnen @tb berbtltben; obvezati se prisegom, zakletvom; o6Be3axH ce iipnceroMi, 3aK.ieTB0ivnb ; zavezati se s prisego. |td) epelid) Serbtnben; oženiti se, mlati se; oaieHHTH ce, ygaxH ce, y Gpairb ctjiihth ; oženiti se, omožiti se. fcetbtnbenbe $raft be§ ©efejjež ; obvezna moc zakona; o6Be3na »iobb ■'KUioHa; vezavna, zavezna moč postave. ^tbittblirf); obvezan; o6Be3Hbiii; zavezni, vezavni. berbinbltcfte .fianbluttg; obvezno djelanje ; oGbc3ho gkaaHt; zavezno del° ) djanjc. "" Sentanbert betbtnbltd) fetrt ; biti kome obvezan; 6 mth KOMe odse¬ kam, ; biti komu hvalo dolžen. jtdj ju etttaš tterbtubltd) madjen; obvezati se na što; o6Be3aTH ce Ha oi ro; zavezati se na kaj. ~~~ ftd) ^emanben burd) etn 9Serfpred)en »erbtnbltd) ntad)en ; obvezati se kome obecanjem; odseaaTH ce KOMe oGehaHtivrb; zavezati se komu z obljubo. ^crbinblidjfcit; obvezanost: o6Be3anocTb; zavezanost. (feif>eit. SJerbleibett, babet f)at ež jetn ©erbletben; kod toga ostaje; koab ,r ° ra ocTae ; pri tem ostane. — ež fo It babet fetn SBerbletben tjaben; kod toga ili tako ima ostati , KOflTb Tora h jih Tauo hm a ocTaTH ; pri tem naj ostane. SSetrborflenlmt; potaja; noTaa ; skritost. — ftcO tn SSerborgen^eft Ijatten, f. tterbergen; sakrivati se; caKpnB aTil ce; skrivati se. SSerbot; ustava ; yc'raBa ; prepoved. — tegen auf etroaž, 3. S. auf etn Sledjt, ettte ©adje, etrte 2lrbeft; ustavi što na pr. kakvo pravo, kakvu stvar, kakvu radnju ; oct 3BHTH Ha np. kukbo npaBO, KaKBy CTBapb, KaKBy pa^Hm; v prepove djati kaj, na pr. kako pravico, reč, izdelek. — baž SSerbot be^eben; skinuti ustavil s čega; CKHHyTH ycxaBy cb h er a ; odpraviti, odvzeti, sneti prepoved. — (Unterfagung) ; zabrana ; 3a6paHa; prepoved, zabrana. 9$erbot3=; što se tiče ustave ; ihto ce THue ycraBe; prepovedni. — = ©efud); molba , molbenica za ustavu; MOJida , MOJi6eHHH a 38 ycTasy 5 prošnja za prepoved. — s Seger ; ustavnik ; ycTaBHHKTb ; prepovednih. — => Sftecfjt (Unterfagungž*)) P ravo nabrane; npaso 3a6paHe; pravih prepovedi. — s (Uttterfagungž=) ©djetn; zabranica; 3a6paHHi;a; prepovedni H st ' — * SBerber; molilac za ustavu; mojihtc^b 3a ycTaBy; prositel Z<1 prepoved. — * (Unterfagungž*) ttribttg; što je proti zabrani; uito e npoT» p1 ’ 3a6paHe; prepovedi nasprotno. 3$erbraud) ; potrošak ; noTpouiaut ; potrošelc, poraba. 9Sert»rttU(^S=; što se potroška tiče; ihto ce noTpouiKa THie; porabo' — s Stbgabe : potrošnina (danak od potroška); noTpouiHHHa 041 . noTpouiKa); porabnina, potrošnina. — =©tampel; biljeg od potroška; SHJikrt oa* noTpouiKa; porabo 1 kolek. — = ©teuet, f. SSetbtauc^Ž=3lbgabe ; potrošnina (danak od potroška) noTpouiHHHa (AaHaKT. o^t* HOTpoiuKa); porabnina. SJcrbtttučbbar j potrošljiv; noTpouiHbiH; porabljiv. SSerbrnudjcn ; potrošiti; noTpouiHTH; porabiti, potrošiti. 95erbrecf»ett; zločinstvo; 3jiouhhctbo ; hudodelstvo. aSerbre<^enS=©egenftanb (corpus delicti) ; predmet zločinstva ; 11 P Men. 3AO'iHHCTBa ; predmet hudodelstva. 3Serbrecbet; zločinac; 3 .io i iHHapb; hudodelnik. SScttbtei^enfc^j zločinski; ajtouHHCiUH; hudodelski. SJerttcc&mfdjc. 551 ^etbvecbevtfcbe £l)at; zločinsko djclo; 3 .iothhcko gt-io : hudodelsko (Janja, ^etbveitcti; razprostraniti, razširiti; pa3npocxpaHHTH, pa3iUHpHTn; razširiti, razprostirati. ~~~ etne 9ta$ridjt; razglasiti što ; pa 3 raacHTH iuto; razglasiti kaj. ©etudjte itbev ^emanb ; razglasiti što o kome; pa3iuacir.ru ihto 0 Koivie ; razglasiti kaj od koga. ~~~ etne (Serifi; razprostraniti kakvo pismo; pa3ripocTpaHHTH nauBO hhcmo ; razširiti kako pisanje. ^cvbrcitcr; razprostranitelj, razširiteli, razglasitclj; pr3iipocTpaHH- reat, pa 3 uinpHTe.it, pa 3 iuaoHTe.il.; razsirjavec. ^erbviefen, eitte @a$e; potvrditi što pismom; tiotbpakth ihto nnc- Mom-b ; potrdili kaj pismeno, s pismom. ftcf); obvezati se pismom; o6Be3aTH ce phcmomt.; zavezati se s pismom. ^ctbtu&crn, ftcf); pobratiti se, pobratimiti se; nodpaTHTH ce, no6pa- thmhth ce; pobratiti se. ^erbudjett, f. SSer&Hdjetn. ^ctburfpevtt (tnla&uttren); uknjižiti; jkhbhjkhth; vknjižiti, vpisati v gruntne bukve. berbiic^erte ^ovbevuttg; uknjiženo iskanje; yKHBHH»eHO HCKaub; vknjižena tirjava. ^etbuebetuna ($erbtt$ung, ^ntabulation) ; ukrjižba; yKH6HHi6a; vknjižba, vpis v javno knjigo. ^crbun&cn feirt, f. toetbinbett; obvezan biti; o6Be3aHT> 6 uth; zavezan, dolžen biti. ^erburgen, etmaS; biti poruk; 6 mth nopyKT>; biti porok za kaj. ~~~ bte ^Often; biti poruk za troškove ; 6hth nopyKT, 3a TpouiKOBe; biti porok za stroške. — bte @rl)altung beb SSctttageŽ; biti poruk za držanje pogodbe; (5 wth nopjKi, 3 a Aprnanb norogfie; biti porok za spolnjenje pogodbe. — etn berbiirgtež ©efdjaft; porucanstvom osigurani posao; ocnry- pauLiii riocao; s poroštvom zavarovano opravilo. ■^etburgung; porukovanje; nopyKOBanb; poroštvo. ^crcoutiomrcn; dali sigurnost za što; gara cHrypHOCTB 3a ihto; dati varnost za kaj. bevcauttontrter SSeamtet; urednik Ja sigurnicom ; ypeAHHK , B, HHHOB- hhkt, ca cnrypnHU,oMT.; urednik , varšino, zagotovšino. ^evcautionirutig; danje sigurnosti; gamt chtjphocth ; danje varnosti. 552 SBerctaufufireit. SScrclrtufuIttcn; ograditi što zaporkima; orpa/tHTH iuto aanopnaMHt s pristavki se zavarovati. 9$crbad)t; sumnja; no/t03penk; sumnja, sum. — ^emonb in SSerbac^t Ijabett ; sumnjati na koga, imati koga u sumnja ao/(03peBaTH Ha Kora , HMaTH Ha aora rio^oapeHb; sumnjntb sumiti na koga. — 8 e 0 ett Scntanb SSetbadjt fdjOpfen; posumnjati na koga; noA 03 peBaTH Ha Kora; sumiti na koga. S8erbad)t3=©tltnb; uzrok sumnje; y3poiiT> nogo3peHa; vzrok sumnje- 93crbad;tig; sumnjiv ; no/tospHTeaani.; sumljiv, sumen. — bet §luc£)t ; na koga je sumnja, daje uteko; Ha Kora ce no^o3peB a > ^a e jTeiiao j sumljiv, daje utekel ob. da utegne pobegniti. Skrbcrbctt, etmaž (ju ©runb rtdjten); upropastiti što; ynporiacTHTH ihto ; uničiti, pokončati kaj. — ft(fy ; upropastiti se; yupoiiaeTHTH ce; pogin si nakopati. — (befifmbtgeu) j pokvariti ; iiOHBapHTH ; poškodovati, pokvarith pokaziti. ■— jtdj (Berfc^UntmetH fidj); pokvariti se ; iioKBapHTH ce ; popačiti se. SJcrbctbot; propast; nponacrr,; pogin, poguba. SSerbicttcn (evtoetben); steci, teci, zasluživati ; creliH, reku, 3ac4)" a; Hi! ar n cedil hito; zaslužiti, prislužiti, pridobiti. — ftd) fclbft beit not£)tgen Untetf)a(t; zasluzivati, teci sam, što mu J e potrebno za život; 3acjyiKHBaTH, Teku ce6n caMi>, ihto My o ll0 ~ t petin o aa jkhbott.; zaslužiti potrebni živež. — (itmvbtg fettt) ; zaslužiti što, biti vrijedan; 3ac3ya;HTH ihto, 6 bi i’ 11 Bpe/tani.; zaslužiti kaj, vreden biti česa, — etnett o od e n ©(anten oevbteucitbe Urfuube; isprava, koja zaslužuj« podpunu vjeru; HcnpaBa, iton 3ac3y;Kye noguyny B'kpy; pismo, k 1 polno vero zasluži. — Sob, (Sttafe betbtenen; zaslužiti pohvalu, kazan; 3acjiyjKHTH 11 °' xna.iy, nasul, ; zaslužiti pohvalo, kazen. [kazen- — oerbtente ©ttafe; zaslužena kazan; 3acjiy:neHa ua3Hi,; zasluženn — trne »tel ©(aitbeu etne Itrfunbe oerbiene; koliko vjere zaslužuje kakva isprava ; kojuiko Bbpe 3ac.iy:nye Kasna HcnpaBa; koliko vere d a gre kacemu pismu. SScrbtcnff, bet; tecevina, zaslužba; TeueBima, 3ac.iyHiCa ; prislužeki zaslužek. — bab ; zasluga ; aacjiyra; zasluga. 3$erbtcnft=$ što se tiče zasluga; ihto ce Time 3acayra; zaslužni. — 5 $mtj; krst, križ za zasluge; uperi,, uperi, aa 3 ac.iyre; kriz zasluge, za zaslugo. 83erbifti)'f> 553 ^Ctbicnft = jbteuj, mtlttavtfc^ež ; krst, križ za vojne zasluge; uperi. 3a u °HHe 3acjijre; križ za vojaške zasluge. = Siebfltde; kolajna za zasluge; KO^aiiHa 3a 3ac.iyre; svetinja za Zasluge. = £)rbett; zaslužni red ; 3acayHiHwii pe/ti>; ved, za zasluge. ' boli; zaslužan ; 3ac.iyiKaHi> ; zaslužni, poln zaslug. ~~ = ((grttterbž*) ; svjedocanstvo o zaslužki, o tecevini; CBb- AouaHCTBo o 3ac^yHi6H, o TeueBHHH; spričevalo od zaslug. _ c '‘btenftlick, f- betbtenffUoDf. ^erbicnftlickfcit; zaslužnost; 3acjtymHocTb; zaslužnost. ; najam ; naaivrb *, najem. cr biit(jen, ^entanb ; najmiti koga; HaiiMHTH Kora ; najeti, naj¬ eti koga. . )i$; najmiti se; HaiiMHTH ce ; vslužbiti se, stopititi v službo. Cc boImctfdjen ; protumačiti; nporojiKOBaTH, npoTyMaiHTH; pre- tolmačiti, potolmačiti. et boppctn; podvostruciti; iio^BOcrpyuHTH ; podvojili. ~~~ ^te ©etbftrafe ; podvostruciti globu; no/iBoeTpy*iHTH rjio6y ; pod- v °jiti globo. cr&oppelung; podvostrucenje ; noABOCTpyueHt ; podvojenje. Cr btrn[ttgcn, 3entanb auž beilt 9(mte; izrinuti koga iz ureda; H3pn- h .Yth Kora H 3 T> ypetntt etner 9{ebe; izopaciti smisao govora ; H3oria- 'ihth cvii.icao roBopa KaKBori.; sprevrči, sprevračati, napak °bračati zmisel ali pomen postave. '' 9tect)t, bag ®efe| ; izopaciti pravo, zakon; H30ua l iHTH npano, 3a >ioui>; sprevračati pravico, postavo. ct btufjcu, feine teitte $oftcit ttetbrujšien laffett; ne mariti ni Za trud, ni za troškove, ne žaliti ni truda ni troškova; HeMapHTH hh 3a T PyAi> hh aa rpouiKOBe, HemajiHTH hh rpy^a hh rpouiKOBa; n eniarati, ne porajtati za noben trud, tvegati se vsakterih stroškov. CCc &eIicI)cit, Sciitaitb (bon ^rauengjjerfonen); udati; yaaTH; omožiti. (bOlt Sliaunžpcrfoiteu); oženiti; ojkchhth; oženiti. 1*^ (bon grauenglietfouen); udati se; y^aTH ce; omožiti se. M) (bon SKanngpetjoneit); oženili se; ojr.eHHTH ce; oženili se. udaja, ženitba; yflaa, JKeriHroa; možitev, ženitev. ^ c **cfyr ctt: poštovati; n o ihto Ba ru ; spoštovati, častiti. CCc 0tUJt(} : poštovanje; iioiHTOBaiil;; spoštovanje, čustvuje. ^ 0£>OUotttung) ; poklon ; iiouecrb ; podarilo. ^eteiben, f. beetben. ct ei»t ; društvo; ^pjjktbo; družtvo. % 554 ©eveinžs 3$ctcitt3=; što se tiče društva; iuto ce Time flpyaiTBa ; družtvem. — * Statute«; ustanove društva; jCTUHOBe ^pjaiTBa; druztv ene ustanovila, postave. ' — = znamenje društva; .inaMeal; ^pjmrBa ; društveno zn(i> lie ' 9Scrdnbnmt; sjediniti, složiti; cIi^hhhth, c^ojkhth; zediniti■ — ftcf), f. uberanfommen; sjediniti se, složiti se; ck^HHHTH ce, c *° jkhth ce ; zediniti, dogovoriti ob. zgovoriti se. 3$emnbatltd); složiv, što se može složiti, slagati ; c.ioikhbi-, ^ 0 ce Moaie cjioikhth, cjiaraTH; zedinljiv. — etraaž mit ber sjjfltdjt tteteinbarltcif) ftnben; nalaziti da se što s’ a ^ e s dužnošču ; Haaa 3 HTH/;a ce uito cjiamo ct ^skhoctio; naj~b lCt se kaj da z dolžnostjo zediniti. SScreiitctt: sjediniti; c/1;,;hhhth ; zediniti. [z zedinjenimi m0 crilU — mit »eretnten ^vaften; sjedinjenim silama; c'M a!Via ’ 2 $ereinfrtd)Ctl, ettte Strkit; ujednostručiti, pojednostručiti, učiuiti št® prostije; yti u° ci - naHio) ; vodila posamosti v kazenski ravnavi. SSemtcIn; uništiti, utaštiti; ocjcthth, yHHuiTHTH; uničiti, ovrrt 1 - — ^emattben etftaž; uništiti, utaštiti kome što; ocyeTHTH, yHHtu ,fl1 KOMe iuto ; ovreti, spodnesti komu kaj. SSererbctt, ettoaž auf iSemanb ; ostaviti kome što u nasljedstio; ° cTa bhth KOMe iuto y nacak^cTBo ; zapustiti komu kaj v (žaj ^ el ^ n ° 35crcrblid) ; nasljedan ; Hacjik^aHt ; dedni. iScterbuttg; ostavljenje u nasljedstvo ; ocTaBjtHk y HacjrbACTBO ’ ^ pušenje v dedino. SBerfa&ren; postupati; nocTyuaTu; ravnati. — munblt$, fdjriftlidi; postupati ustmeno, pismeno; nocTynarH y cl MeHO, rmcMeHo; ustno, pismeno. Setfafjrett. 555 ^fa^tcn (unterfucljett) ; iztraživati; H3rpaa;HBaTH ; preiskovati. totbcr ^jemanb peinltd? berfaljten; postupati s kim polag zlocinstve- n oga zakona; nocTynaTH c t , khmt. no 3.i04HHCTBeH0MT. 3anoHy; r avnati s kom po kazenski postavi. ~~~ ltacl) bem ©trafgefe^e; polag kaznenoga zakona ; no KaSHeHOMb 3aKOHy ; po kazenski postavi. ttstber Sentanb gertc^tltc^ »erfabren; postupati s kim sudnim putem; nocTynaTH ct khmt> cy^m>iM't nyTeMb ; ravnati s kom sodno. ~~~ ttl etner @ad)e; postupati u kakvoj stvari; riocTynaTH y KaKBoii CTBapn ; v kaki reči ravnati ~~~ bie SJJaut^, ben obici maltu (mitnicu), carinu; o6nhn Maxry, tapnHy; mimoiti cestnino , col , ogniti se mitnice. bdž; postupanje; nocTynaH't ; ravnanje, ravnava. ~~~ Ut ^repfai^en ; postupanje u obziru tiska; nocxynaH'h y o63bipy THCKa; ravnava glede na tisk, v rečeh tiska. gertdjtltcbež ©erfal)ten itber SSerbvedben; pravno postupanje u obziru zločinstva; npaBHO nocTynaHt y o63bipy 3 .io4hhctbS ; pravna ravnava zastran hudodelstev. e tfa^r«ng, f. SSerfa^ren. [ravnave. c cfabrung^at!t; način postupanja ; nauiiHL nocxyriaHH ; način SSerfan (Satttmettt); propaostvo ; nponaocTBO ; kant. ~~~ ((Stnbupung); šteta; iuxexa; zguba, škoda. lit SSerfatt uitb ©$aben fommen ; propasti i štetovati; nponacTn h uiTeTOBarn; v zgubo in škodo priti. ^erfaUen, trt ettnag; pasti, doci u ili pod što ; nacTH, flohn y h.ih r, o ( y{, ihto; priti , pasti v kaj. ~~~ tn 3lrmutb, tn Uitgnabe,tn Unterjudjung, tn ©trafe; osiromašiti, pasti u nemilost, doci pod iztraživanje, pasti pod kazan; ocnpoMaiuHTH, nacTH y HeMbuocTb, flohn no/Vb H3Tpa)KHBanl;, nacrn rio,yi> kb3HIi ; obozati , pasti v nemilost, priti v preiskavo, kazen. (bertufttg »etben etrter ©acl;e); izgubiti što; H3ry6nxH uixo; zgu¬ biti kaj. ~~~ baž ©ut tterfattt an ben gtžcuž (nrirb conftgctrt) ; dobro pripada bla- gnjništu (fiskusu), dobro sc ima ublagajničiti, ubegluciti; HMatik 'ipnna^a 6aaranHH4TBy (He3HintH 3a cnpoaiaKe; globa pripade dnarnici ubozih. SerfaHen. SSetfallcn, Derfalfcue ^auttoit; propala sigurnica; lipona.ia CHrypHHH a ; zapadla varšina. — etn burct) SUtdjtetnlofung betfaffeneš *Pfanb; zalog propali s toga što nije bio izkupljen ; 3a.iorT> nponajiMH ct. Tora ihto hho 6mo H3KJ" rukm.; zastava, zapadla zavoljo tega, ker ni bila odkupljena. — etn burdj Sfttdjtgebrand;) Perfallenež 9tedjt, f. »erja^ren; pravo propad s toga, što se nije uživalo, ostarjelo pravo ; npaBO iiporia^o cb 'fO ra ihto ce hhg ymnBajto, ocTapk.io npaBO; pravica, zapala zavoj 0 tega, da ni bila vzivana. — (fdlltg fetn) ; proci, minuti, prispjeti, izteci; npohn, MHHyra, «P h ' enim, na retiH ; izteči, doteči. — Perfaffene gttjl; prošli, minuli, prispjeli, iztekli rok,—n vrijene; npo- uuh, mhhj.ih, npncntjiH, H3Teiuhm poni, —o BpeMe; iztekli rok. — tierfaffener SSetrag etner @d)ulb ; prispjeli iznesak iluga • npncnint-ift H3HocaK'b Ayra; dolg , kterega plačilni čas je dotekel. — Perfaffene 3tttfen ; prispjele kamale ; npHcnijie uaiuaTe ; obresti, ki so se iztekle. — berfattener SBedjfel; prispjela mjenica; iipncnijia ukuima; do pi a ' čilne dobe dospela menica. 95crfntlen; osuditi; ocyAnm; obsoditi. — Semanb tn bett (gtfafc ber ©elbfoften ; osuditi koga da naknadi nov- cane troškove; ocy^Hrn nora ^a HanHa^u HOBuane TpomnoBei obsoditi koga v povračilo dnarnih stroškov. 33erfatlenl)cit, 5 . 33. einež 33erglefyenž, einer $antton; propalost dane rudarske zemlje, sigurnice; nporiajiocn, , ocTapiJOcT 6 A aHe PJ/Vipcne 3eMJil;, CHrypnHu,e; zapadlost rudarskega fevda, zagotovšine. 23crfatl3=£ctg etitcž SBedifelž ; dan prispjelosti mjenice; ^airn iipncni' jiocth \xknHne ; dan, kterega sc menica izteče. — * 3®tt bet etner 3 a ^lung; vrijeme za placanje; BpeMe 3a ruahaHii čas plačila. — bet SBedjtfellt ; vrijeme mjenične prispjelosti; BpeMe Mi h n i ih e up H' cnijiocm; čas, kadar gre menico izplačati. — bet Sftefjmedjfeln tritt bte SSerfattžjett etn; prispijevaju velesajamsi® mjenice; lipHcirbnaio BeaecaiiMcne Mkunne; sejmske menice sC iztečejo. 23erfdtld)Ctt, bte ©lunje; tvoriti, nacinjati lažne, krive novce, ki‘i v °' tvoriti, panacinjati novce; TBopimi, iiaumiflTH .iaiKHe, npnBe ne, npHBOTBopHTH, naHaunnam HOBne; ponarediti ali prenarv' ■j diti dnar. — ben SDSetn, f. 3uttd)ten. S3ei'fčiffdjung. 557 ^falfdjung edjter Utfttnben, bffentMjer ^rebttžpaptere; krivotvo- renje, panačinjanje pravih, javnih vjerovnih hartija; ispHBOTBopeHt, naHaaHHHHh iipaBHXT>, hbhhxt> B r hpoBHHxTE> apmi, nariHpa; prena- redba pristnih pisem, javnih upnih listov. bet ©etrdltfe; kvarenje pica; KBapeHk naha; pačenje, mešanje pijače. ^crfnnrjUcfic grage; lukavo pitanje; .rjKano nbiTaiik; zvito vprašanje. ^ c rfnffcn; sestaviti; cacTaBHTH; sostaviti, spisati. f%tftli(f); sastaviti pismeno, spisati; cacTaBHTH UHCMeHO, cnticaTH; opisati. ~~~ bte 23ett>etžftf)Vtft; sastaviti dokazno pismo; cacTaBHTH goKaaiio tihcmo ; sostaviti dokazni spis. ~~~ etn 33uc^, etn ©efe| ; sastaviti knjigo, zakon ; cacTaBHTH KHhHry, aauoHT, ; spisati bukve , postavo. ~~~ bie SSert^eUung bež 93etmbgenž, f. auffe|en; sastaviti, naciniti pis¬ meno razdjeljenje imovine; cacTaBHTH, homhhhth nncMeHO paa- dkjikHb HMOBHtte ; sostaviti razdelitev premoženja. (ettter ©djrtft); sastavitelj kakova pisma, spisatelj; cacTa- BHreab itaKOBa nncMa, ciiHcaTC.u, ; spisatelj. ~~~ (eittež ©cbtcfjtež); spjevalac ; cirliBajiaicb ; pesnik. '^ctfajjung (eittež 23ucfyež); sastavljenje, spisanje kakve knjige; ca- (;, raiul;irl;, cnHcanb kakih; i; hi, ure ; spisanje bukev. ~~~ (®tnrtc{)tung) ; uregjenje ; ypel;eHh; uredba, ustava. fifibttf^e aSerfcifjung; gradsko uregjenje; rpagcKO y pelje trk ; mestna uredba, ustava. SanbežBerfajfuttg ; zemaljsko uregjenje ; aeMaar.CKO jpeljenh; dezel- n a ustava. r~ (Souftttuttett); ustav; jcraim; ustava. ^ cl 'fotTungž=; ustavan; yc r raBHbiH ; ustavni. "" = mdftg; polag ustava, ustavan; no ycTann, ycTaBHbiH ; po ustavi, ustavni, = ntagtge ©etnatt; ustavna vlast; ycTaBita BjiacrT. ; ustavna oblast. =llrtmtbe; ustavna isprava; ycraBHa Hcnpana ; ustavno pismo. = Sffierf; ustavno djelo ; ycTBBHO gbjio ; ustavno delo. ~~~ = tntbrtg; proti uslavu; iipoTHm. ycTana ; ustavi nasprotno. ^ ct fertigen; načinjati ; HauHHBTH ; naredili. [pisma. falfc^e Urfunben; — krive isprave ; ttpuBe HcnpaBe; krive [lažne) fertig ntac^en, bereiten; zgotoviti, dogotoviti, pripraviti; aro-roBiiTn, AoroTOBHTH, ripnnpaBHTH; dogotoviti. '^ cr fertigcr; pravitelj , zgotovitelj , pripravitelj; npaBHTeJb, croTO- »HTejtb, npHiipaiiHTe.ib; narejavec. 558 SSerfertigung. ^etfcrtigung; pravljenje, zgotovljenje, priprava; npanjibHt, croTO' b.vLhIi, nprnipaiia; dogotovljenje. 3ScrfoI(jcit, 3emattb (mtttelft Stadjetfe), f- Sflad^ettc ; poslati za kim potjeru ; noc-iara 3a khmi nOTepy; poslati za kom potiro. — 3>ematib niittelft (Stecfbttefež ; poslati za kim tjeralicu; nocja TI1 3a hhmt, nne,MO 0,3,1. noTepe; poslati za kom, iskavne liste. — ftrafbare .fianblungen gertdjtltd) netfolgen; sudno postupati p r0 ^ kazni dostojnim djelima; cygno nocTynaTH npoTHB-b Kaaim gocTok' hi.i gt Ja; zasledovati sodno kaznjive djanja. — fetrt S^ed^t gegcrt ^etrtanb; tražiti svoje pravo proti kome; TpaatuTH CBoe npaBo npoTHBi. nora; iskati svojo pravico zoper vsaktereff — fetneit 2Beg ; ici svojim putem ; uku cboiihtb nyTeMT,; iti svoj pot■ — bert 3ted)t$tt)eg; ici putem pravde; hKh iijtcmt. npaBge; nastopd 1 pot pravde. 9SerfoIgcr ; gonitelj ; ronHieai.; zasledovanec, preganjanec. 33etfoIgutig; gonjenje; roiikni;; preganjanje. — (fetnež 9tedjtež) ; traženje svoga prava; ipaiKent; iskanje. — (gertdjtltdje); sudno postupanje proti čemu; cygHO nocTynaH'b up 0 ' tubi, uera; zasledovanje. aSetfug&cu? (btžpontbel); razpoložan; pa3joa>HMH; pripravljen. — betfugbatet $°nb; razpoložna zaklada; pa3J0 e pa.uoiKam,; urednik je v pripravljenosti. 25erfugcn, ettuaž; razpoložiti što ; pa3Jo;KHTH ihto ; narediti , uk a ' zali kaj. — iibet etttrnč; razpoložiti cime; paajioKiimi uHMe; zaulcazovati s oi* 1, — uber bie ®emetnbe=@infunfte nad) 28tlltut)r berfugen; razpolagati doh°' cima občine po volji; pa3jararH goxogi(HMa očiimme iio BOJf>u 1 ravnati po volji z občinskimi dohodki. — liber ein ©efud) tetfitgen (baž ©efud) etlebigen); riješiti molb«> pbiiiHTii M0j6y ; rešiti prošnjo. — jidj, an ettiem Ort; poči, otici kamo ; riohu, ornim KaMO ; pod^ 1 se, iti kam. 2$crfuf}uu$; razpoložba (razredba) ; pa3nojoaieHi; naredba. ,3>emanben etmaž jur SSerfugung [teden; dati vlast kome, da C * ll,c razpolaže ; gaTH BjacTh KOMe, ga iHMe pa3pegn; dati komu oblo-^J da s čim ravna in gospodari. SGetfugung. 559 ^ ct fwguttg, eitte SBetfugmtg etlaffen, f. betfiigen " Ie|tmtHtge Sevfugung ; posljednja razpolozba (razredba) ; nocabAiio Paano.ioiKeirk ; 'poslednja naredba, poslednje naročilo. ^fu^tctt (Sffiaaten); voziti, razvoziti (robu); bo3hth, pa3B03HTH ; Prevaževati. ~~~ Semanb ; zavesti koga ; 3aBecxH nora ; zapeljati, zavoditi. ~~ etttc ^erfon untev 3ufage bet zavesti žcnsku obecanjem da ce ja uzeti; 3aBecXH ;KeHCny odehaHtMi. fla he io y3eTH; zapeljati zensko obljubovaje, jo vzeti. (frer SJBanten) ; voznik, razvoznik; bo3hhkt,, pa3B03HHKt; voznik. (einer ijJerfon); zavednik; aaBe^HHitt ; zapeljivec. ^Ctfubccrifcb; zavedan; sane^Hi.iii ; zapeljivi. ^ c *ful)rmtQ (bon SSaarett) ; voženje, razvoz; BomeHb, pa3B03T.; voz- n ja, prevaževanje. (seductio); zavedba; 33 Beg 6 a; zapeljanje, zavodba. " JUtnSiitPtauc^e ber 3 tmtgewa(t; zavedba na zloporabu uredske vlasti; 3 aaeg6a Ha 3 Jioynorpe 6 .ikH'b ypegci;e BJiacTH; zapeljanje k krivi r abi uredske oblasti. 5«r Unjudjt; zavedba na blud; saBe^a na 6jyAi.; zavodba k nečistosti. ^'‘fgattflcnbcit; prošastnost; npomacTHOCTb ; preteklost, minulost. ^ c *Qantctt, f. tietfteigern. ^ ct 8 cbcn, etne ©tetle, einStrnt; dati kome službu, ured; gaTH KOMe f ‘aya; 6 y, ypeg’b ; dati komu službo, ured. etn SSetf^ulben, ettte ©ttflfe; oprostiti kome krivnju, odpustiti kome kazan ; oripocrHTH KOMe Kp«BHny, OAnycTHTH KOMe Ka3Hb ; odpu- s titi komu krivnjo, kazen. feine Sieste; ustupiti svoja prava; ycTy iihth cboh npaBa; odstopiti, Prepustiti svoje pravice. ~~~ fetuem 0ftecf)te ntcfjtš oetgeben; nista neustupiti od svoga prava; MHtHTa HeycTynnTH o,yi. cBora npaBa; nič ne odstopiti, odpustili °d svoje pravice. ^ cr f}e()en, ftd); prestopiti; ripeKpuiHTH; pregrešiti. 9egen ^emcinb mit 33orten; uvrijediti koga rijecima; yBpeAHTH Kora pbuHMa; zagrešiti se zoper koga, razžaliti koga z besedo. ^ c tQet>unQ (®cltct) ; prestupak ; npeKpuiaii; pregrešek, pregrešenje. ^'fflcltcn; vratiti; Bparurn; vrniti, povrniti. ®IeicJjež mit ©letdjm; vratiti east u zajam; Bpamrn uecTi. y 3anivrb; z enako mero odmeriti komu. \kom. ~~~ (tddjen); osvetiti se kome; ocbctuth ee KOMe; s maševati se nad 560 ©trgclicr. SBcrgcltcr; vratilac, osvetitelj; BpaTiuaijt, 0CBeTHTeai>; povraeevave Ci ■Sergcltung; vračanje, osveta; Bpahent, ocBeTa; povrnenje. iSerfjeltungšsSRedjt, f. 2Btbett>etgeltungŽrecf)t, jus reciprocum. 33 mj e pen; zaboraviti; 3a6opaBHTH ; pozabiti. — jtdj; zaboraviti se; 3a6opaBiiTH ce; spozabiti se. 3Sergcfjcttl)cit; zaborav, zaboravljenje, zaboravnost; sadopaBD, paBJitHb, 3a6opaBHOCTB; pozabljenje. — ftcf) mtt SSergeffen^ett entfdntlbigen; izgo varati se, izpričavati se za ' boravljenjcm; HsronapaTH ce, HanpiiuaBaTH ce aadopaBJiimk* 1 ’ 1 ” izgovarjati se s tem, da je kaj pozabil. — au§ SSergeffetlljett etitmž t^Utt; ueiniti što iz zaboravnosti; jbHHHTH hito H3t 3a6opaBHOCTH ; pozabljivši kaj storiti. iBcrgcituffent, etroaž; osigurati što ; oenrypani iiito ; zagotoviti k a J' 23cr o nopa R Hamo ; zapisnik poravnave. — = SSetrfitdO ; pokušanje poravnati, nagoditi se s kim; noKyiu aH ^ nopaBHaTH ce ca. khmt.; poskus poravnave. sBergleicfien (fireUeube ^avtetcn); poravnati, pomiriti koga s ki« 1 ’ nopaBnaTH, HOMiipHTU Kora ct> khivit, ; poravnati , spraviti koga s b° >n ' — ji d) mit ^entanben bergletdien; nagoditi se, poravnati se, po« 111 **' se s kim ; nopaniiaTH ce, noMnpiiTH ce ct, khmt>; poravnati, sp r(l viti se s kom. — bet* urtter ben ^avteten ttergltcfjene SSBertJ); cijena na koju su pristal® poravnavše, nagodivše se stranke; nima Ha kok) cy npn ca ' a ' ,i: iiopaBiiaBaiohe ce CTpanne ; cena, vrednost, glede na ktero so sC strani poravnale, zedinile. — (berabreben); dogovoriti se ; /loroBopiiTH ce; dogovoriti, zmeniti SSergleid^en. 561 ^gleidjett, auf etnen ©djtebžrtdjtev ftd) bergletc^ett; dogovoriti se koga ce za suca sebi izabrati; floroBopuTH ce , nora he 3a cy^iio ce6ii H3a6[)aTH5 dogovoriti se, da se bo kdo za razsodnika izbral . Cgegen eittanber^alten); uzporediti; y3nopeflHTH; primerjati (eno drugemu ). bte £attbf$riftett mit etnanber betgletdjett; uzporediti rukopis s ruko- pisom; y3nope/HHTH pyi!onHCB ct> pyKonHCOMa.; primerjati roko¬ pis rokopisu. bie Slbfc^vtft rntt ber Unterfd;rift; uzporediti prijepis s izvornim pis¬ mom ; y3iiope,j(HTH nperiucf. H 3 BopHMMi tihcmomi ; primerjati prepis s prvopisom. *" beti ®e»mn mit bern SSerluft; uzporediti dobitak s izgubitkom; y3no- Pe^HTH ^oftUTaui) ck H3ry6uTK0M'£.; primerjati dobiček z zgubo. ^aletcbung, f. betgletdjett; poravnanje, nagogjenje, dogovor,uzporegji- ' r anje; nopaniiairt, ^oroBopi, jauopeljUBani; •, poravnava, sprava. ^crgrcifett, ftdj att 5 staviti ruku na koga; cTaBHTH pyny 11 a Kora; položiti roko na koga, lotiti se koga. f'd) cm etftaž; oteti, ukrasti što; otcth, yupacTH ihto; vzeti kaj. ~~~ ftc^ an bet ©affe; okrasti pjeneznicu; oupacTH nkHe 3 HHuy; okrasti dnarnico. ~~~ ft(f) ati Ijeiltgett SMttgett; oskvrnuti svete stvari; ocKBpHHTH CBeTe CTnapu ; oskruniti svete reči. ~~~ fid) att beti ©eje^ett; prekršiti, prestupiti zakone; npeKpuniTH, npe- c TyriHTH 3aK0tie ; prestopiti, prelomiti postave. ^tgrufjern ; povečati; noBeharn ; poveličati, povišati. ^ ec 8unftigungž=2:age, f. Jftefpecttage. ^ ct *0utett; naknaditišto; Hauiia/tHTH luto; povrniti kaj. ~~~ bie (gameti uttb Uttfofiett; naknaditi stvari i troškove ; HaKHa/;HTH CTBapu h TpouiKone; povrniti reči in stroške. ^ ct 8utuitg; naknada; naKna,i,a, povračilo. (SSelo^rtimg); nagrada ; narpa^a; podarilo. ~~~ ftit Utifoftett, flir SIbgaben; naknada troškova, danaka; Hamiaga T poiHKOBa, /taHana ; povračilo za stroške, davke. ftdj Sergiitung beffdjaffett; pribaviti sebi naknadu; npn6aBirrn ce6u HaKHa/;y; zadobiti si povračilo. ~~~ ietjiett, f. SSerguten ; naknaditi; Hamta/tHTH ; povrniti. ^ et fiutunfl6=; naknadni; HaKHa^HBift; povračilni. -- = 93 etrag; naknadni iznesak; HaitHagHbiH H 3 H 0 caKi>; povračilo, zne- s ek povračila. zatvor; 3aTBopi>; zaprtje. ~~~~ SSer^aft neumen, f. »erljaftett. 30 562 83er[)aft§* 9Sct^oft§ = ŠBefeijl; zatvorna zapovijest; aaiBopHa 3anoBkcib; povelje zaprtja. — = ©rief; zatvorno pismo; 3aTBopHO hhcmo ; pismo za zaprtje. — (©tecfbttef); tjeralica; nncMO o,i/b noiepe; iskavni list. S5cf(;rtftcn; zatvoriti ; 3aTBopHTH; zapreti. — (feftneljmen); ulivati ti; yxBainiH; prijeti, ujeti. 2$erf)aftutt(j j zatvorenje, uhvaeenje ; 3axBopeH'fe, yxBaheHb; zaprtje > ujetje. — (Sttteff) ; zatvor; 3aiBopb; zapor. iSeeJjalten, ^etnanb 5« ettbaž; primorati koga na sto 5 nprnuopa ? 11 Kora Ha mio; primorati koga k čemu, na kaj. — Slemcmb sur 3eugenf$aft; primorati koga na svjedočanstvo ; »P 11 ' MopaiH Kora na CBk^ouaHCTBO ; primorati koga k pričevanju■ — bte @djulet JU ben tprufungen; primorati učenike da polože izpik e ? npiiMopaiH yueHHKe Ha Hanbiib; primorati učence, da se p°d' vržejo preskušnjam. — fuf) (betragen); vladati se; B.ia,i,axn ce ; vesti, vladati, obnašati se- — Taufer unb SSerfaufet ^afcen fic£) bet ©tipulation gentaf gegen etnattbe 1 ' JU tetljalfen, f. ftd} bencijmen; kupac i prodavalac imaju se jed 3 ' 1 prema drugom vladati po ugovoru; Kynan r b h npo^aBa.ianb ce e^ani, npeMa ^pyroM’B no yroBopy BJia^arn; kupec in prodaj 61 ' vec naj se po dogovoru eden do drugega obnašata. — (befctiaffen fetn) ; biti kakav; nuain ce; biti kokov, kakošen. ■— fattž ftdj bte@a^en anberž tetljalten tuutben; ako bi bilo inače, dru- gojačije; aito (5u ce cisapn uriaue HMajie; če je pa drugače. — bte (Sadje berljalt ftdj fo; stvar je takva; ciBapi. ce hmu xaKO; reč je taka. — etne (Sadje oecEjalt ftdj jut aubetn tete...; jedna stvar se ima k dri' goj kao . . . ; egua craapb ce hmu ki. flpyroit uao • • • i ena reC S ima do druge, ■—-je proti drugi, kakor ... ? — rote betljalt ftdj bte (Sadje ? kako stoji stvar ? KaKO cxoh cxBap b ’ kako je ta reč ? SSerljaltcit, baž ; primoranje, vladanje; npuMopaHt, B-ja^ani; prim 0 ' ranje, vedenje. — uub gottgaitg; vladanje i napredak ; Bjia/jaHk h Hanpe^aui. ; obn a ' sanje in napredovanje. SScrtujltuif? (33efdjaffenljeit); način, kakvoča; HaiHHi., KaKBoh 31 kakšinost. — (Umftaube); okolnosti; okouhocih; okolšine. — (S|5roportion); razmjer, razmjerje; paaivitpi., pa3Mkpie; prime? 0 ’ razmera. ?8erl;drtnif. 563 (SJtafi) > mjera; M-kpa; mera. OBetbtttbuttg); sveža; CBe3a ; zveza. ^etljaltnifjntafjig 5 razmjerno, po razmerju, po mjeri; paasrhpHo, rio pa3Mtpiio, no M't p n ; razmerni, po razmeri , primeroma. ^cr^altung, f. baž SSer^atten. ^er()aUun((b=3citgntj!; svjedočanstvo o vladanju; CBi/touaHCTBO o n-lajamo ; spričevalo od obnašanja. ^etljattbcht; razpravljati; pa.HipaB.ifmi ; obravnavali, razpravljati. — bte 9iott)burfen, f. bte EJlot^burften abljanbetn. — (iiberljaupt) ; pogagjati se, dogovarati se s kime; noraljaTH ce, /;o- roBapaTH ce cx> KHMe ; pogajali se. — mit beti ©liiubtgertt megen 9iad)lajj ; pogagjati se s vjerovnicima; noral;aTH ce ct> BkpHTejiBHMa; pogajati se z upniki zastran o d pa¬ čenja, znižanja. — (berfaufen); prodavati, prodati; npo/tasaTH, lipova™; poprodati. — geftoljlcnež ©ut; prodati ukradeno stvar; npo^axu yjspa/teHy CTBapi,; poprodati ukradeno blago. ^cr^anblung; razprava; pa3npaBa; obravnava. (Sflot^burftgber^anblung), f. 3lotijbutftžablj)anblmtg. —■ (llntevtianbitnig); pogagjauje; nora^aHi; pogajanje. ~~ (SSetfauf); prodaja; upogau ; prodaja , razprodaja. bež 9ietcf)žtagež; razprava državnoga sabora; pa3npaBa /tpmaBnora caGopa; razprava državnega zbora. 3$cttmn&IuttgS=!Sag ; dan razprave; /tatrt pa3npane; dan obravnave. — = £agfal)tt; ročište za razprava; pounoiTe 3a pa3npaBy; rok obravnave. ^Setr^angen, ettuaž iibet ober mtber 3 e tttanb ; odrediti, naložiti kome što, postaviti što vrhu cega, nad cim ; o^pe^imi, najioiKHTH KOMe ihto, nocTaoHTH ihto Ha Rh MHMi; odločiti , izreči, skleniti kaj zoper koga. liber ^emanb bte ©itratel ; postaviti skrbnika nad kim ; nocTaBHTH crapaTe.ui Ha,yf, khmt>; postaviti komu skrbnika. totber ^emanb ettte ©trafe; naložiti kome kazan; HajioatHTH KOMe Ka3iib; prisoditi komu kazen. baž ©ertc£>t (jat itber bte ©acfye folgettbež Bertjimgt ; sud je o toj stvari odredio sljedece ; cy/vt e o toh cTBapn cjie/tyiohe o^pe/po ; sodnija je zastran te reči sklenila to in to. 3$erl)e{)Iett, eirte ^f?erfort; držati koga kod sebe kriomice; ^pasaTH Kora ko/vb ceGe apiovnine ; skriti, prikriti koga. — eirte ©ad)e; sakrivati kakvu stvar; caHpuBani CTBapt naKBy; skri¬ vati, prikrivali reč. 3G * 564 ©erijefilen. SSer^efjlcsi, SffJo^Ienež ©Ut; sakriti ukradenu stvar; eaiipHTH ynp a ' f jeiiy cTBapt; 'prikrivati ukradeno blago. 3$erf)cimIid)Ctt; tajiti, zatajiti; TaiiT«, 3aTaHT«; zamolčati, upati. — gcitct; tajiti oganj, požar; 3aripexaTn orano; skrivati ogenj (požar)- 3$eel)Ctntlict)un0 ; zataja; 3aTaa; zamolk, zatajba. — bet ©efmtt; zataja porogjaja ; 3axaa nopot)aa; zamolčanje poroda- SSevfmrate«, f. SSereljeltdjen. SSer^cIfen; pomoči kome da dobije što; noMohn KOMe A a A°6i e 111x0 ’ pomagati, pripomoči komu do česa. — ^etncmben ju fetnent Slecite; pomoči kome da dobije svoje pravo; noMohn KOMe floGie CBoa npaBa ; pripomoči komu do pravice. 23ertjc£en; dražiti, podžigati; /tpaaiHTH, no^rnHrarH; nadražiti. SScr^c^mtg ; draženje, podžiganje; ^paiKeHb, rio^aiHrank; draženje- 33crf)inbcrn ; prepriječiti što ; ripenpeuHT« ihto ; overati, ubraniti. — ((jtnbetlicf) fetn) ; smetati; CMerar« , zadržke delati. — etn 3ufall, iuobutčfj bte spartet berf^nbert toutbe ju erfc&etnen ; slučaj) kojim je stranka prepriječena bila da dogje; cjiyaaH, kohmi. e crpaH- Ka npenpeueHa Goua ^oije; naključba, ki je strani (vdele- žencu) branila priti. — ftdj bonSliematlben betljttlbern [affeu; nedati seponikomu prepriječiti; He/jarn ce Banom npenpeuiiTH; nedati se nikomur zadr~ zavali. [cim opravilom- — (befdjafttgen) ; zabaviti koga; 3aGaBHTH nora; zamotiti koga s ka- 9$er6inberu«(J ; prepreka, smetnja, zabavljenje ; npenpeaa, cjvteTHflj aaGaB.rbirb ; zadržek, overa. — bet ©ettdjtžperfonett; prepreka sudnih osoba; npenpeKa cy,t 1,1,1 ocoGa ; ker so sodne osebe zadržane bile. — bet laugetet SSet^tnbetung ; ako bi prepreka dulje trajala; auo o M npenpeua ,ja.rb Tpaa.ia; če bi zadržek dalje terpel. ^ertjinberuitgSfall; slučaj prepreke; c.iy i iaft ripenpene ; če bi kdo zadržan bil. -— tm SSet^tnbetungSffllle bež ipraftbenten; ako bi predsjednik preprije- čen biodoči; ano Gki ripe^ci^HHKi. npenpeuern. 6 mo flohn; če l> 1 predsednik zadržan bil. 3$erf>offcn, tDtbet; proti nadanju, nenadano; npoTHBt Ha^aHa, HeHa- ^aiio ; nenadano, iznenadi. SBcrl)oljite«; rogati se kome ; pyraT« ce KOiue ; zasramovali koga- SSerttofjnung ; poruga ; nopyra ; zasramovanje. SScrljor ; saslušak; cacajruai;-!,; izpraševanje. — ctbentltd)ež SSer^ot bež SScfdjulbtgten; uredili saslušak okrivljenika; ype^Hwii cac.iyinai;'i, oiipHB.vbHHKa; redno izpraševanje obdolženca- SSsrijot* 565 ^etllot=3tmtttet; saslušaonica ; cac.iymaoHHiia ; izba za izpraševanje. ■Serfjoren ; saslušati; cacjiyuiaTH ; izpraševati. ~~ .Bettgen liber bte Sffietžarttfel; saslušati svjedoke o dokaznim člancima; cacjijmaTH CBk^one o /;oKa3HHMT> 'uaumuia; izpraševati priče zastran dokaznih členov. ^crfiultcn; zakriti; cai;pn r j'H; zakriti. toert>utfte SSBorte; zakrite riječi; canpiiTe pisun ; zakrite besede. ^etfjutett (Bovbeugen); ukloniti se, ugnuti se čemu; jk.iohhth ce, yrHyTH ce uewy; ubraniti. ~~~ (abiuenben) ; odvratiti sto; o^BpaTHiui iuto; odvrniti, ^etllutung; uklona, odvrata; o^Bpahaiik , yKJioHkHt; ubranitev, odvrnitev. ^crfmtung3=2fttttel ($raferbattb=); odvratno sredstvo; oppaTHo cpe^- ctbo; odvračilo, odv ra čilni poru o ček. ^crintcrcfftrcit, f. betjtttfert. ^crtrrcit, ftdj tn etroaž; zabluditi se u čemu; 3a6.iy/;HTH ce y ueiwy; zmotiti se v čem. SSetirrung; zabluda, bludnja; 3a6jiy/;a, aad.ijbenk; zmota, pomota. ^crjtt^rctl; zastarjeti, zagoditi; 3acTapkTH; zastarati, predavnili. berja()ttež 91ed)t; zastarjelo, zagogjeno pravo; 3acTapi.io ripaBo; zastarana pravica. ~~ berjafjrte 3irtfctt; zastarjele, zagogjene kamate; 3acxaptjie KaMaTe; zastarane obresti. bevja^rtež ©orurtljetl; zakorjenjena predsuda; 3ai;opeHtHa npe/p- cy^a; ukoreninjena predsodka. terjat)nittg; zastarjelost, zastara, zagoda; 3acTapiuocTi>; zastaranje, predavnjenje. ^ e *id'&ruitg8*; što se tiče zastarjelosti, zastare, zagode; ihto ce THue 3acTapkaocTii; — zastaranja. = §rift; rok zastarjelosti, zastare, zagode; poins 3acTapi.iocTH; doba zastaranja. ~~~ = Siedjt (berjaljrteč Dlec^t); zastarjelo, zagogjeno pravo ; 3acTapt.io npaBo; zastarana pravica. * 3?tt; vrijeme zastarjelosti, zastare, zagode; Bperue 3acTapkjiocTn; čas zastaranja. [ merilo. ^evjuitgtet* SSJtajjftab; omaljeno mjerilo ; oiviaukno iukpn. 10 ; zmanjšano ^ccjuitguitg ber 5SJlonarcf)te; pomlagjenje cesarevine (jednovladovine); nonuat)eHk MOHapxie; pomlajenje cesarstva. &ct9(iuf; prodaja; npog,aa; prodaja, prodaj falfdjer, uttmnet Strjeneien ; prodaja nepravih, nečistih Ijekova; npo- flaa Henpanu neuHCTM .limona; prodaja nepravih, nečistih zdravil. 566 ©etfaufž*' 3Setffluf»=; prodajni; uporabnimi; "prodajni. — S Stuftrag; prodajna naruka; uporabna iiapyi;a; nalog, naročilo prodaje. — (Sitdbelberttag); staretinska pogodba ; cxapexHHCKa noro^da ; sta- rinarska pogodba. -— = ©ctcbtbe; dučan, prodaonica; ryhaHi., nporaonuiga; prodajavnica■ — = ŠJMebertagc 5 skladište robe na prodaju; cuaa^nuiTe ecnaria, pode Ha npo^aio ; zaloga robe na prodaj. — = 0iote; prodajnica ; npogaiina 6nxb;KKa; prodajni list. — ^ ^Soften (tn bett ^anblungžbucfjetn); prodajna stavka; uporabi CTaima; prodajni postanek. — 5 (Stdtte; prodavalište; nporaBajiHuixe; prodajališe. — = tttfunbe; prodajna isprava; npo/;aHHa HcnpaBa ; prodajno pismo■ SBerfaufeit; prodati, prodavati; npogarn, nporaBaxH; prodati. iBcrfnufcr; prodavalac; iipogananan'!,; prodajavec, prodajnik. SBcvMufUd); prodajan; npogaHUbiit; prodajni, na prodaj. — berfdufltdjež §anbwerf; prodajni zanat; npogainibm 3 anaTX; pro¬ dajno rokodelstvo. SSetFeljt (§anbelš=) ; promet; npoMexx,; trgovstvo, kupčija. — (tttngatig); občenje; odurreirb; občcnje. 3Scrfc6cŽ=2trt; način prometa; HanHHt npoMeTa; način kupčije. — = SSegte^Uttg; prometno odnošenje; npoaieTiio o^HOiueHk ; kupčij- ska zadeva. — SRtttel; prometno sredstvo; ripoMerao cpe^cTBo; sredstvo r>a občenje, kupčijo. SSerMjtett (Ijanbetn); prometati, trgovati; npoMexaxH , xproBaxn ; trgovati, kupčevati. — mtt občiti s kime; o6hixhxh cx> KHMe; občiti, obhajati s kom. — (umfefmm), ben @inn etrte§ ©efe^ež; izvratiti, izopačiti smisao zakona; H3Bpaxnxn, M3onaxHXH CMbicao 3aKona; izvračati pomen postave. SSerFe^rttjeit; opačina; onamrna, napčnost. SScrfc^etn; potvarati koga krivovjerstvom; noxBapaxn nora KpHBO" B'kpcxBOMX»; imeti, razglasevati koga za krivoverca. 3$crFIa$ett, 3entanb; tužiti koga; xy®HXHitora; zatožiti koga. iScrfldgcr; tužitelj; xya;nxe.u.; tožnik. SScrflrtfltcr; tuženik; xymeHHKX>; toženec. SSerFIagmtg ; tuženje; xy;KeH'b ; zatožba. 2ScrFIarmt(j (tttt ©eewf)t) ; izpričba brodova; pa3CB r kxa dpo^oBa; spričba ladij. ©erffemerrt. 567 ^etflcincrn, efmaš; omaliti sto ; OMajMTH hito ; umanjšati, zni¬ žati kaj ftembeg SScrfctenft *, omaljivati tugju zaslugu; ojviajibHBaTH Tyl>y 3a- c -iyry ; zniževati tujo zaslugo. ^«*bften, berfiifttgen ; hraniti, davati hranu; paHHTH, ^aBaTH pany; dajati komu hrano, živež. [paHa; hranjenje. ^erfoftung ; hranjenje, davanje hrane, hrana; pankul;, /;anan'i; pane, ^etfunfcett, berlunbtgen (benadjridjten); obznaniti, dati na znanje; odijuaHHTH, /j; a tu na snani; ; naznaniti, vediti dati. ~~~ (publictren), j. 23. cine 3lad)rid)t; proglasiti, razglasiti, obnaroditi, na pr. kakvu vijest ; npor.racnTH, pa3r-iacuTH, odnapofliiTH, Ha np. KaKBy B'hcTt; razglasiti. ~~~ Cpubltctren), 3. SS. ^errtanben baS Utreti; oglasiti kome presudu; or.iacHTH iioMe npecy^y ; oznaniti komu sodbo. ~~~ (tnžbefonbere burd) bffentM)en Siufntf) ; ličiti što ; jihuhth ihto : razglasiti kaj. ~~~ bxe SSembnung cm etneni Sftarfttage berfunben laffen; dati proliciti naredbu kakvu na vašarskom danu; $aTH npojuianm nape/\6y naKBy Ha BauiapcnoMi) ^aHy ; dati razglasiti ukaz na tržni dan. ^etfuubigcr (©enadjridjttgcv) ; obznanitelj ; oouHaiiHTenb; naznanivec. (Spubltcaut); proglasitelj , oglasitelj , razglasitelj ; nporjiacnrejit, paar.vacuTeah; oznanovavec. ~~~ (Slufrufer) ; ličnik ; jihuhhkt, ; razglasnik. ber @6 e ; napovijed; HanoB'b/pb; oklic zakona. urjen (fiivjer mac^en) ; pokračivati; noRpahnoaTH ; okrajšati. ~~ Sematib; uciniti kome krivo, dati kome manje nego što mu ide, prikratiti kome što ; y l iHHHTH KOMe nprnio, /jam KOMe Manb nero ihto ra 11,1,e, y3npaTHTH KO.vie ihto ; prikratiti komu kaj. ^crfurjnng ; pokracivanje, prikrata; noKpahHBaHh, y3KpaheHh; pri- kratba. liber bie |>dlftc; prikrata preko polovice; y3npaheirk npeKO noao- Brnje ; prikratba čez polovico. ■^crlobcit, SSkaten, nad) etnem ©rte ; pošiljati robu u kakvo mjesto; noiiiHjiHTH po6y y KanBO mIjcto ; pošiljali blago v kako mesto. trošak; Tpouiaiti.; strošek. an ©elb (tm SBergmerl); trošak u novcu; TpomtaiCB y hobuj ; Stro¬ šek v dnarji, založek. (SBorfci)U(j); predujam; npe,xya\ri.; predplačilo. [knjige. einež 33ud)eŽ ; nakladstvo, izdanje knjige ; H3^aiik KHbHre ; založba ~~ etn S3ud) tn SSertag neumen; izdati knjigu o svojem trošku; ns^a-ra KHbnry 0 eno orna Tpoiuny; izdati knjigo s svojimi stroški. 568 ©ctlagž- 3$crl jjioffieHH Honuti; založni dnarji. — = $anblung; prodaja tištenih stvari izdanih o svom trosku; npoA afl neuaTaHH cTnapiit o cbomi TponiKy H3^aHbi; 'prodaja zalo* e ' nih reci. — = Slec^t; pravo izdavanja; npaBO H3/;aBaHH ; pravica založbe. — * SBettrag; pogodba o izdavanja ; noro^ča o H3/;aBaHK>; pogodbd od založbe. SSerlangctt, f. SSegdjten. SSerldttgetn, ettcaž; produžiti, protegnuti što; npo/;yiKHTH, npoTer- Hy r rH inTo; podaljšati kaj. — eitie etn ^ritotlegttim; produžiti rok, povlasticu ; npo/ty*H TH p OKT,, iioB.iautTHny; podaljšati dobo, privilegijo. — bte baterltc^e unb hormunbfc^aftltc^e ©etnalt; produžiti očinskuitutor- sku (zakrilnu) vlast; npo^yatHTH oruHHCKy h TyTopcxBeny B.iacfi>; podaljšati očetovsko, varstveno oblast. SScrlattflcrung ; produženje ; npo^yiKeH'b ; podaljšanje. SSerlof?, f. Serlaffenfcbaft. SSerlaffcit) ettcaž (ablaffen) odustati od čega; o^ycxaTH o/gb uera; odstopiti od česa, popustiti kaj. — (fafjtcn laffen) ; ostaviti; oc/raairm: zapustiti, opustiti. — bte ©trettfadje berlaffen ; odustati od parnice ; o/;ycxaxH o^t> nap' HHite; popustiti pravdo. — etne ®adj)e hetlaffen; ostaviti stvar ; oCTaBHTH cxBapb ; pustit i, spustiti reč. — (bur$ bte §Iltc(jt) ; pustiti; nycx«XH; pustiti. — Serlctffeneš ©Ut; pušteno dobro ; nyuixeHo /;o6po ; opušeno blago■ — jt$ auf ;3entanb ober auf ettcaž ; osloniti se na koga ili na što ’ ocjiohhxh ce Ha Kora huh Ha ihto ; zanesti se na koga, na kaj. SSerlajfcttfdmft; ostavština; 3aocTaBuiTHHa; zapuščina. 3SerIaffenfd)aft3s; što se tiče ostavštine ; ihto ce THue 3 aocTaB- uiTHHe; zapuščinski. ■— s Stb^anblltng ; razprava ostavštine ; pa3npaBa 3aocTamHTHHe 5 obravnava, razprava zapuščine. — s 3lbI)anbIungž=33eljot:be; oblast, ured za razpravu ostavštine; odjiacTb, ype/tT, aa paanpaBy 3aocTaBiHTHHe; oblastnija za obrat' navo zapuščine. 1 — * Slcten ; spisi o ostavštini; cnHCH o 3aocTaBuiTHHH ; spis 1 zapuščine. — z ©uvatot; skrbnik ostavštine ; CTapare.tb 3aocTaBUiTHHe; skrb' nik zapuščine* et % % a3«riaffeitf4of«. ^69 ^tlaffenfdjaftč = ©iebigfeit; danak od ostavštine ; gaHanb ogi a a o ct a b m Tune ; davšina od zapuščine. ~~~ = ©lihtbtger; ostavštinski vjerovnik; BtpHTejb 3aocTaBuiTHHCKiH; u pnik zapuščine. [ zapuščine. ~~~ = SJlctffe; masa ostavštine; Macca 3aocTaBUiTHHe ; sldada, masa ~~~ = ©titcE; stvar prinadležeca ostavštini; CTBapb npHHag.ieiKeha aaocTaBuiTHHH; stvar iz zapuščine. ~~~ ' 33etnt6gen ; ostavša iraovina ; 3aocTaBiua hmobhh3 ; zapuščina, zapuščeno premoženje. ^etldfjlici, (gemijt) ; siguran ; cnrypaHb, noy3AaHi.; gotov. ~~~ (getreu) ; vjeran; BtpHbiii; zanesljiv, zvest. (feeftimmt); stanovit; onpegkjikHbiH, cTaHOBHTbiii; gotov, stanovit. ^tlaffuttg bež ©ijegatten, f. »erlaffen; puštenje zakonitoga (zakon- s koga) druga; nymTeiit 3ai;oiiHTora gpyra; zapuščenje zakonskega druga. ^tlauf bet 3etf; prošašce vremena; npomacTie BpeMeHa; pretek časa. CSeitbauet) ; trajanje vremena; Tpaniik BpeMeHa; trpež časa. nad^ Serlauf bet befHmmten 3eit bie ©d)ulb juriidf jleflen; kada progje odregjeno vrijeme, vratiti dog; Ka/;a ripolje ogpebeno BpeMe npaTHTH AJtt,; kadar prejde, preteče odločeni čas, dolg vrnili. "" bot 93etlauf ton 14 £agen; prije nego progje 14 dana; npe Hero npo^e 14 AaHa; preden H dni preteče, mine. fittBt Semanb »ot SSetlauf etnež Saljrež; ako tko umre prije nego mine, progje godina; auo tko yMpe npe Hero toahhu MHHe, npolje; ako kdo umre, preden leto preteče, mine. ct l«umbctt, f. aSetlcumben. ct Iautt»orctt, f. ffietfunben. ct loutcn, ež berlautet; glasati se, glasa se; r.iacaTn ce, r.iaca ce; sliši se, govori se, govorica je. ^ c tfcgen etmaž, auf eitten anbern Ort; prenijeti što na drugo mjesto; UpeHeTH ihto Ha gpyro m^cto ; prenesti kaj. a«f etne anbete 3eit; odgoditi što na drugo vrijeme; ogroAHTH ijuto Ha Apyro BpeMe; preložiti na drug čas. eitte Sagfa^ung; odgoditi ročište; o^rogu™ poHHorre; preložiti pravdni dan, (auffdjieben); odložiti; oaaoikhth; odložiti. "" etn 5Bu(^; izdati knigu o svom trošku; H3gara KHbnry o cbomt> T poiUKy ; založiti bukve, izdati jih s svojimi stroški. Semanb mit etmaž (berfe^eit), 5 33. mit ©elb, mit SBaaren; oskr- hiti koga novcem, robom; cnaČAiTH Kora HOBneMi, ecnanoarb, po- <5o\rb ; zalcladati, zalagati koga s čim, na pr. z dnarjem, blagom. 570 Serfegen. aSctlcgcn, ftcfy auf et»a$, 5. 93 . auf Slbttocatuv; dati se na što, na pr. " a odvjetništvo; ^bth ce Ha ihto, Ha np. Ha o^BtTHHUTBO; namenit 1 se za advokaturo, poprijeti se česa. 9$erlegcnl)eit ; srneča, zabuna; cMeTHH, 3 a 6 yHa; zadrega. — etrten in 93erlegenl)eit fe&en; smesti, zabuniti koga; cmccth, 3 a 6 y hhth Kora ; pripraviti koga v zadrego. — tn Serlegenljeit fetn ; biti u neprilici, u smeci; 6mth y neripHaHU 11 ) y cmothbh ; biti v zadregi. [TponiKy ; založnik • SSccIcger ; izdavatelj o svom trosku (nakladnik) ; H3flaBaTe.n> o cb oM * 93cr(cfjncn, Perletljen; dati; ,;aTn; dati, podeliti. — (fdjenlen); darovati; ^apoBaTH; darovati, podariti. iScrlei^ung ; danje ; /;aH'k; podelitev. — (©efdjenf); darovanje, dar; ^apT>, noKjioiiT.; dar, darilo. 9$etleitnutg$ = Utfuube (im SSetgtoerf); isprava o danju (daonica) 1 HcnpaBa o ,-i.anio ; podelitno pismo. SScrlcitcn ; zavesti koga na što ; 3aBecTH nora Ha ihto; zapeljati- SScrleiter; zavednik; 3aBOflHTe.11> ; zapeljivec, Zavodnik. SJecIcitung; zavedba; 3aB0fleH'b; zapeljanje, zavodba. — jur Služtpanberung ; zavedba na izseljenje; 3aBOfleHi Ha H3ce.ikM'i> i zapeljanje k izseljenju. 23crle(bar, f. SSetlefltdj. SSctlc^cit (fbrpevltd)); ozlediti; 03.ieflHTH ; oškodovati, pohabiti. — (motaltfcf)); uvrijediti; yBpeflHTH; žaliti. — Setnanb ait feirter (Sijte, an fetnem guten 9tuf Petleten; uvrijed |tl komu poštenje, dobar glas; yBpeflHTH uoMy nourreHk, flodap' 6 rjiacB; razžaliti komu poštenje, dobro ime. — etn ©efe|j, cine SSerorbnung, einen SSertrag ; prekršiti zakon, naredb«< pogodbu; npeiipiiiHTH 3 anonT., napefl< 5 y, norofl6y; prelomili V°' stavo, ukaz, pogodbo. — etn JRedjt; uvrijediti pravo; yBpeflHTH upaBo; razžaliti pravico ■ — effentlicfje 9tul)e unb Otbnung; mutiti javni pokoj i poredak; MyTH Tl1 HBHtiH noiioit h nopeflaiti; motiti javni pokoj in red. — bte ©tttlidjtett; uvrijediti cudorednost; yBpeflHTH upaBCTHeHocr 6 ’ razžaliti nravnost. — bett (Stb, bnž gegebene SCBovt ; nedržati, prelomiti zakletvu, da« u rije c ; negpa;aTn, npejiOMHTH 3 aoeTBy, flany ptuL ; prelomiti V fl ' šego, dano besedo. — bie 9 itntSpfltd)t; prekršiti uredsku dužnost; npeKpiiiHTH ypefl c, 0 /iya;nocTL; prelomiti dolžnost svojega ureda. — b(t$ ©ettdjtžftegel ; otvoriti, razkinuti sudni pečat; OTBopHTH, P a3 KHHyTH cyflHbiii neiaTi; odpreti, zlomiti sodni pečat. ©cfte^er. 571 ct le£et; ozlednik, ozleditelj, uvrednik, uvrijeditelj, prelomnik, pre- kršitelj; 03.ie^HHKi., 03.ie^HTejii>, yBpe/(HHK'b, jBpe^HTe.ib, npe- ^ ^oihhhki,, npeKpumrejib; oškodnik, razžalivec. et lc^lid); ozledan, uvredan ; 03^e^HMH, jmpe^Hbm; oškodni, raz- Žaljiv. c *Icfttct; ozlegjenik, uvrijegjenik; 03.iol;enHK r b, ynpel)eHHK'b; osko- dovanec, razžaljenec. CrIc fcuttg, forperlic^e; ozleda; oajie^a ; oškodba. pohabljenje. "" tobtlidje ; smrtna, smrtonosna; CMpTHa, caipTOHOcna ; smrtna. s °t^anbene SSeite^ungen; nalazne, nahodne ozlede; imaane, Ha- Xo dHe oajLe^fe ; najdene oškodbe.. Sijte; nvreda poštenja; yiipe,;a noniTeini; razžalitev poštenja. " ber Stedjte; uvreda prava; yBpel>eHk ripaBa ; razžalitev pravic, ber bjfentltdjen Shtlje; smucenje javnoga pokoja; cMjhenk anuora n °Koa ; motenje javnega pokoja. ©ittlid^eit; uvreda eudorednosti ; jspe^a upaBCTBeHOCTH ; z-alitev nravnosti. Stmtžpflidit; prekršenje uredske dužnosti; npeKpnieHk ype/;cKe dya»HocTH; prelom uredske dolžnosti. b®l gertc^tltc^en (Stegel ; otvorenje, razkinuce sudnih pečata; otbo- P eH 'k, pa3Kimyhe ey,;in>i neuara; odprtje sodnih pečatov. ^ w6er bte £alfte, f. SBerfurjung. er fcinnbcn; klevetati, ogovarati, opadati; K.ieBeTaTH, oroBapara, ^ °na/;aTH ; obrekovati. ct lcumbcr ; klevetnik, ogovornik , opadnik; KjieBeTHHifB , oroBop- ^ ^HKa,, ona^HHKt; obrekovavec. ct lcumi»ertfc^e 9teben; klevetni, ogovorni, opadni govori; K^eBeT- ^ ^h, oroBopHH, oria^HH roBopn; obrekovavni govori , besede. cc lcumbung ; kleveta, ogovaranje, opadanje ; iueBe ra, oroBapaH-k, ^ oria^ank; obrekovanje. c tliercn ; izgubiti; n3ry6nxH ; zgubiti. betlorenev Sffiedjfel, f. Sevlufttg ; izgubljena mjenica; H3ry6abna ^ "knnna; zgubljena menica. Globen, etne mtt 3čWanben ; zaruciti kcer s kim ; BkpHTii, 3a PyunTn Kbepi. e r b uiivrb; zaročiti hčer s kom. ^ Pdj mit etnern SDtanne; zaruciti se s mužem; akpHTH ce, 3apy [ niTn Ce e"b mya;eM7j; zaročiti se z možem. "" f>d) mtt etnern 3Bet6e; zaruciti se sa ženskom ; BkpiiTH ce, 3apyunTn Ce ateHOMt; zaročiti se z zensko. ct l5bnif ? , f. Sgerlobttng. c ttobtcr; zarucnik; 3apy i WHKl>; zaročnik, zaročnica. 572 ©etlcBung. SSetrlobuttg; zaruke ; BkpHTČa, 3apyKe; zaroka (zavodlc). SScrlodjftcinctt; zarupiti; 3apynHTH; vtikati, vkladati mejnike. SSerlocbftcimttuj ; zarupljenje ; 3apyiuknk; postavljanje. SScrlorett, gek)en; izgubiti se; H3ry6nTH ce; zgubiti se. 23et*lofett; ždrebati; JK^pkčaTu; izsrečkati. — berlofte ©bligation, bergl. lofen; kod ždrebanja izvučena zada* niča; ko^t. JKApiSaiui H3ByueHa 3a/;ya;HHi;a; izsrečkana oblig^ cl(l ' 3SerIofung; ždrebanje; H>/;pt6aHk ; srečkanje. 93crluft; izgubitak, kvar; H3ry6HTaKT>, KBapt; zguba. — eine£ fftedjtež, einet @ad)e; izgubitak prava, stvari; H3ry6nT ahl ’ npaBa, CTBapu ; zguba, pravice, reči. — auf ©etbtnn unb SSerlufi; na sreča; Ha cpeby; na srečo, na dob *' ček in zgubo. — damnum emergens, damnum cessans, f. ©emtnn. \zaig r °“ — (tm ©piel); što je tko zaigrao ; nrro e tko 3anrpao; kar kd° — (tltt ^roceffe); što je tko zapravdao; ihto e tko 3anpaB^ao; ko 1 kdo zapravda. — (auž ©trafe, 5. 95. burdj (Sonftžcation); što je kome ubeglučeno, obla- gareno, ublagajničeno; ihto e Hoiie y6er.iyTeHo; za kazen vzeto■ SSerluftig; tko je cega Iišen, tko je što izgubio; tko e uera jmiii eIi ^’ tko e uito H3ry6io; kdor je kaj zgubil. — Semanb etner ©adje fur betlujltg etflareit; proglasiti da je tko Iišen; uporjiacHTii ^a e tko aera jiHuieui,; izreči, da kdo 0 kaj pride. — merben cin er Sadje, f. SBetlteren; izgubiti što; n3ry6HTH oit ° ; priti ob kaj, zgubiti kaj. — im ©ptele; zaigrati što; 3anrpaTH uito; zaigrati kaj. •— im sproceffe; zapravdati što ; 3aiipaK,;a r rn uito; zapravdati kaj. — burd) -Dbicbteinlbfung (etnež ijSfanbež); propasti kome što; npe> nS ' cth KOMe uito; zastava zapade komu. — burd) šJlic^tgebraud? (eittež Sftedjtež); Iišen biti cega (kakova pra va / zbog neupotrebljavanja; juimeHT. 6 mth uera (KaiiBora npaBa) 360 ^ neynoTpe6.ibmi; priti ob pravico zavoljo nerabljenja. — buvd) SSerfdjuIben (5. 95. eineS ipritnlegtumž); Iišen biti cega (na P 1, povlastice kakve) zbog krivnje kakve; jiimieHT.6i.iTH 3ČorT> K P*^ Biuge KaKBe uera (Ha np. noBJiacTHije KaKBe); priti ob privilo0° po krivnji. — (inšbefonbete anž ©trafe, 3. 95. burd) SonftScation), f. tietfatten, ^ jabren, rermirfen; uzeti kome što u begluk, u državna blagajni 6 * 1 ’ ublagariti, ublagajniciti, ubeglueiti kome što, uzeti kome sto kazan; yseTH komo uito y 6 e ravni.; vzeti komu kaj za kazen. SBermatfjeit. 573 & ^ Ct? tnadjen (legtrert) ; zapisati kome sto ; 3 aBiiHTaTH, samicam komo 111 to ; sporočiti, voliti komu kaj. . ec »ttacfitttifj; zapis; 3aB'biiiTaH, 3anHci>; sporoček, sporočilo. e ^mac^tnifj=©e6er; zapisatelj; 3aBtmTaTejib,3aiiHcaTejii»,3anHCHHK’b; s Poročivec. = ^le^mer; komujetko što zapisao, zapisovnik; npimaTejib 3aBh- ^Taa, aanncoBHHiiT,; sporokojemnik. ' 'Stiicf; zapisak, stvar zapisana kome; 3aB'tiiiTaHa, 3armcaHa Ko,ve CTBapt; sporoček, sporočena reč. eK toaf>lctt, ftdj, f. S3eiefyeltdjen; oženiti se, udati se; ojkchhth ce, }'A a Tn ce; oženiti, omožiti se. CCt ita^Iung ; ženitba, udatba; JKeHHT6a, y^aT6a ; ženitev. (&tctuunq); vjenčanje; BtHoaHk; poroka. . et Wio^Iung$=©djetn; vjenčano pismo; irbinianno iihcmo; poročni list. e tmarPeii, f. ©ranjmarfen fe|en; staviti granice, megje; CTanHTii r paHHne, Melje; postaviti mejnike. et Mtcitien, ettoaž; uklanjati se, ugibati se cega , izbjegivati što; J^juhhth ce uera, H36iraBaTH iuto ; ogibati se česa. Tj Oetfmten), f. b. . ct ntctblic^; uklonljiv, izbježan; ju.iou.iuiiBt, HačkiKaiiT,; ogibljiv. ct ttteibmtg ; uklanjanje, ugibanje, izbjegavanje; jK.iaiuint, H3oira- Ila nk; o gib , odvrnjenje. "" fcet SBermetbtmg bet Ungttabe; inace izgubit ce cesarsku milost; H Haue h 3 ry6urhe ijapcuv mbuoctb ; ker bi sicer zgubil milost. "" kct SBetmetbung »eiterer Uttfofien; izbjegavajuci daljih troškova; H 36kraBaioliH , 1 , 3.1 uw TpouiKOBa; da ne bode vetjih stroškov, v ogib Večjih stroškov. _ c *ntci&ctt, etnett etitmž, f. melben. . ct? lUengen 5 smiješati; CMkiuaTH; zmešali , pomešati. Ct tttcngmt{j; smiješanje; cMiiuaHk ; pomešanje. c ^meffcn; izmjeriti; H3MipHTH; izmeriti. ct Weffenl>cit; drzovitost; AP3° BHT0CTB j Ap3HoceHOCTb; drznost, P r edrznost. Ct meffung bet ©turtbe; izmjerjenje, izmjera zemljišta ; H3MipeHli, navili j) a aeM.UiinjiTa ; izmera zemljiš. Ct nuct^cn; dati u najam; A aTiI 110 A’ B Kupim; dati v najem. ~ 0 egen Soljn; najmiti se za platu ; HatiMHTH ce 3a naary ; vsluž- biti se za mezdo. ct, tttctl)er (Locator); najmodavac, tko što daje u najam; tko flae ^ noflt Kupilo; najmodavec. ec Wiett)ung (locatio); najam; Kupia; najem. ^ ^ ^3enmetf;ung. 3$etmietf>ung (baž SSetltuetljen); davanje u najam ; /jaBanb no/pb IlH ' piio; dajanje v najem. 25ermin&c«t ; omaliti; OMajiHTH; umanjkati, znižati. SBctintit&mJttg ; omaljenje ; oMajieirh ; umanjkanje. SScrmifdjcn; pomiješati; noMkmaTH; pomešati. — ftdj fletfdjlid), f. bettuofmen. SScrntifcfmttg; pomiješanje; noMknianb; pomešanje. 2$ermiffcn; faliti kome tko ili sto; ajiHTH KOMe tko hjih Hrt' 0 ’ pogrešati. — (berlieten), f. bcif. — OetmtjjterSluten (lucrum cessans); izmaklakorist; H 3 MaK.ia Kopne' 1 ’ 6 '’ pogrešana korist. 9JermitteIn ; posredovati; nocpe/joBaTH ; posredovati. SSetmittlmtg; posredovanje, posredništvo ; noope^oBank, nocpe/t Hl)U " tbo ; posredovanje, posredba. — unter SSermittlung enter Ijlerjbn bett grteben fdjltefjen; posredovanj « 111 osobe kakove sklopiti mir; nocpeflOBairkivrb ocode naKOBe 3 aK.it 0 ' mhth Mnp'ij; s posredbo kake osebe skleniti mir. — Uliter SSermittlung bež ©taatež; posredovanjem države; nocpefl 0 ' nauk in. , 1 , p man e; s posredovanjem države. SSermittler; posrednik; nocpe^HHKi; posrednik. — jur ©c|M)tung etnež ©treitež; posrednik za poravnanje razpr«’ nocpeflHHKi. aa liopaBHaiik pa3npe ; posrednik za poravnan] 6 prepira. 3Setmb'gcn; imovina (imanje, imetak); imani (HMonmia, mvieTaKiO ’ premoženje, imetek. — (©ettmlt, Čbraft); moč, sila; Mohb, orna; oblast, moč. 93ermogen3=; što se tiče imovine; ihto ce TH i ie HiviaHa; — premoženji' — = Slbfbnberitng; razlučenje imovine ; o^.iynenk Miami ; odločite 1 premoženja. [j nozenji' — = šBefentttmjj; prokaz imovine; iipii3HaHt imami; napoved P fC ' — = SSefl^retbung CS ni3entur ) ? popis imovine (nagjevnik) ; nori« 01 ’ HMana; popis premoženja. — = SBeptanb, =@tanb; stanje imovine; craiik nsiaHa; stan premoženji' — = lož; bez imovine ; 6e3T> imami ; brez premoženja. — = lofiglett; bezimuenost; 6e3HMyhHOCTi.; brezpremožnost. — = , tho ihto Morne ; kdor kaj premore. ~~~ toenn etn $l)etl barjutljun »etmogenb ttate; ako Iti koja stranka mogla dokazati; ano 6hi koh cTpaima Morjia ^oitaaaTH ; ako bi kaka stran mogla dokazali. ~~ (tDOtjUjabenb); imuean; HMjhHbift; premožni. ®crmoi]enfct)aft, f. SSermbgen. 3Scrmutf)c«; predmnijevati; npe^MHtBarH; domnevati, predumiti. ^ermut^Iiet) ; predmnjevan; npegMHkBHbrii ; domnevni, dozdevni. (titettet^t) ; inožebiti; MOHtefibiTH; s nabiti. [ umljenje. ^ermutfjuitg; predmnjeva; npe^MniBank, iipegMHkBa; domneva, pred- -- (SSerbacbt) ; sumnja ; no,i,03peirt;; sumnja. [ domneve. •■8ermutl)ttug^=©iunb; uzrok predmnjeve; japom. npegMiikise; uzrok ^crttflcblaffifjcn, ettnaš ; zanemariti što ; aaHeMapuTii ihto ; zanema¬ riti, v nemar pustili kaj. — etne SJotfdjrift; ne izpuniti propisa; iien3nyHHTn n porniča.; neizpol- niti predpisa. ^cvHctmtcn; saslušati; eac.ijuia rsi; zaslišali. — ben ©etlagten ttbee bte Picige; saslušati tuženika o tužbi; cac.iymaTH Ty*eHHKa o tyu;6h ; izpraševali toženca zastran tožbe. — bte 3eugen itbee bte šBefdjaffenljjett bet &l)at; saslušati svjedoke o kakvoci ueinjenice; cacjiymaTH cnkgoKe o KaKnohn yMHHkHHne; izpraševati priče zatran kakovosti djanja. 5Jcrncbmcn, mit ^emanben tn gutem SBenteljmen fteljen; biti s kime n prijateljstvu; 6wth ct KHMe y npiaTeabCTBy ; biti s kom v pri¬ jateljstvu, si s kom dober (prijatelj'j biti. — bem SSerneljmen ttadj; kako se kaže,kako se euje, glasa; naito uito ce name, Hano uito ce uye; kakor se sliši, govori, — kakor pravijo. ^Setne^muttg ; saslušanje; cacjijniank ; izpraševanje. — (SSet^Ot) ; saslušak; cacaymaK'b; izpraševanje. SSerttettteit; nijekati; ogpnuaTH, HHiiaTH; nikati, zanikati, odreči. $8entctnen&; nijekajuci, protivan; o^pHtjaiohiH, HHKaiohm, npoTHB- Hbiii; zanikaven. — im tietnetnenben gaUe; ako bi tko nijekao, u protivnom slučaju; aito 576 SScrneinenbe. 6 bi tko piin ; a o, iinuao y npoTHBHOMt cjijuaio ; v nasprotni 1 primeru, — če bi tako ne bilo. 3Scfttctncni»c 83ebtnguttg ; nijekovni uvjet; oflpHiHbiH yBtTb; zani' kavni pogoj. 23ettteimmg; nijek; oAprnjamb; zanikanje. SSerttctmutgŽ = (Slaufel; nijekovna zaporka; o^puHHa aanopna; zani' kavni pristavek. 3Scrni(J;tcit ; uništiti; jhhihthth; uničiti. — eine ©ntiffdjttft; uništiti tiskopis; yHHixiTHTn neaaTaubiH cnHCti uničiti tiskopis. SBcrnunft; um; pa3yM r B ; um, (pamet). 33crnuttft = Iož; I>ez uma, bezuman; Ceaa. pa3yivia , despasjMHtJ 11 brez uma. — (unbernunftig); neuman ; Hepa3yMHBm; brezumni, nespametni. — = lojtgfett; bezumnost, neumnost; 6e3pa3y»raocTB , Hepa 3 yMH 0 C'ri>) brezumnost. — s majjtg; uman, po umu ; p a 3y m h lih, no pa3yiuy ; umni. — = ©d)Iup (9tatfomtement); umovanje; pa3yM0Bani; umovanje. SSetDbcn ; opustiti; onycTHTH; opustiti. — berobete ©rurtbe; opuštene zemlje; onymTeHe 3eMA - b; opusenv zemljiša. 93etcffcnttidjen; objaviti; oShbhth; razglasiti. 93crt>ffcntltd)img ; objavljenje ; o6;nul»Hk; razglas. iBerorbnen; narediti; nape^HTH ; ukazali. — (betfdjtciben); propisati; iiporincaTH ; predpisati. — (feftfe^en) ; ustanoviti; ycTaHOBHTH ; ustanoviti. SSerorbnetev ; naregjenik; HapeljeHHKT«; odbranec. — ©tabtbetcrbneter; varoški, občinski naregjenik (starješina); rpa/V" CKift, BapouiKifl , ofimTHHCKiii Hapei)eHHirB (cTapkuiHHa); mestn 1 odbranec. SBetorbnung; naredba; Kapela; ukaz. SetDrbnuttgŽtoeg ; naredbeni put; Hape^čeHBiH nyrib ; po ukazu. ■— ettoflž im SSerotbtuttigžtoege cmcabnctt; ustanoviti sto naredbenim putem ; ycTaHOBHTH ihto napeAdeHbiMt r^Teiut; ustanoviti kaj po ukazu. 33er:pflcl>tett; dati u zakup ; /;bth y 3aKyirB ; dati v zakup. SSerpocftter; zakupodavac, koji daje što u zakup ; 3aKyao/;aBau , b > 110,1 /;ae urro y 3aKymj; zakupodajnik. 93erpacfjtmtQ; danje u zakup ; ^ank y 3aKyni; danje v zakup. SSerpctfdjicen ; zapečatiti; 3aneuaTHTH; zapečatiti. iSerpfonbett, bgl. Spfaub unb založiti; 33.io>khxh ; zastavd 1. SJerpfcinbet. 577 ® c *pfdnfecr; založitelj; 3ajiosttHTeji6 ; zastavitelj. ^tpfatttutitg 5 založenje; sa.iomeHk ; zastavljcnje. ^Pjlegett, 3emanb (pflegen, irmrten); negovati, dvoriti koga; He- roBaTH, /tBopHTii Kora ; streči komu. " (ben Unterljalt geben); uzdržavati koga; Ha^prnaBaTH nora; izdrža- vati, živiti, preživiti koga. ~~~ (toerfovgen) ; oskrbiti koga ; CHadgbTH nora; preskrbovati koga. bctg §eer (tterptobicmttten); oskrbiti vojsku jestivom , hranom (zairom); cHad^iiTH BoiicKy octhbomtj (aanpoMna); preskrbeti vojsko. ^«pficQ«=gontract (©outract jur entgeltlfdjert SSetpjTegmtg); oskrbna pogodba; CHad/vlmna norogda; pogodba zastran pr e skrb oranja. ~~~ - ©epdttement ; oskrbni odsjek; CHadgkBHbift o^cI.kt, ; preskrbni odsek. [vojaška preskrbivnica. "" = Siagajtn, nnlttdtifdjež ; vojna oskrbnica; soeHa cHad/tknHHpa; = SSetftaltet; oskrbni upravnik; CHad/vknubiit ynpaBHTe.it; preskrb- nijski upravnik. ■~~~ = SBefen (fubj.) ; oskrbstvo ; CHad^kBaHk ; prcskrbstvo. (objecttb) ; oskrbništvo ; ocKpdHHiTBO ; '^ctpflcgung (CpjTege), 3 . 33. im Jbtanfenljauž; nega, dvorba; Hera, dBopda, /tBopeHb; preskrbovanjc, postrežba. (Unter^attung), bet 2lrmen mit Sia^rung ttnb 3So^rtung; uzdrža- vanje siromaka hranom i stanom ; im/tprcaBanh CHpoMaxa paHOMi n craHOMT.; izdrževanje. ~~~ (SSetfotgung), bež $eetež mtt 9ta()rungžmttteln ; oskrbljenje vojske jestivom, hranom (zairom); CHad/ybHi BoiicKe octhbomti ; preskrbovanjc. ^erpficg,,,,^- (gSetptObtantttmigžO ; što se tiče oskrbljenja jestivom, hranom; iiito ce ciiadghHfi ecTHBOMt tihic; preshrbnijski. -- stnftalt; oskrbilište; ciiadAhna^HiUTe; preskrbovališc. ^vpflictjtcn, 3emanb; obvezati koga; odBe3aTH Kora ; zavezati koga, naložiti komu dolžnost. cutf 3;reu unb ©laitben; obvezati koga vjerom i poštenjem ; odBe- 3axH Kora BipoivrB h nourreHkMi; zavezati koga na vero in poštenje. ~~~ bet 3ufctft betpPtcfitet 3 c!!1Cin h ?um @tfa|e ntcht; slučaj nikoga ne- obvezuje na naknagjenje; cayuaH HHnora HeodBe3ye Ha HaKHal)enk; nakljucba ne zavezuje nikoga k povračilu. ftd) fiit einen 2lnbertt jur ©enugtfmung; obvezati se za drugoga na zadovoljenje; odnesami ce 3a flpyrora Ha 3a^0B0.rbHk; zavezati se za druzega k zadostenju. 37 578 93er^fltc^tet. SSetpfitdjtct feirt JU ettUflž; biti obvezan na što; 6 mth o 6 Be 3 aHi> H ® ihto; biti zavezan k čemu. — jUt SiedjnungSlegung; biti obvezan na položenje računa, biti duz aI1 položiti račune; 6 mth oČBesam, na no^ojneHb pauyHa, 6 mth A)' mana, iio.iojkhth pauyne; biti dolžan račun dajati. — auf $teu unb ©laubett berpfltdjtet fetrt; biti obvezan vjerom i pošte¬ njem na što ; 6 mth oSnesana. BkpoMT> h nomTeHtMT. Ha iiito ; ^ l zavezan na vero in poštenje. — etbltdj »ecpflt^tet fetn; biti obvezan zakletvom; 6 wth odnesaH^ 3an.ie i'B0MT>; biti zavezan s prisego. 23erpftid)teter ; obvezanik ; o 6 Be 3 aHHKt; zavezanec. SSerpfltdjtnng; obveza, dužnost; oČBeaa, ^jatHocrb; zaveza, dolžnost- —• auf £reu unb ©lauben; obveza vjerom i poštenjem; o6ne3a Bbp 05 ' 1 ’ h nouiTeHkMi,; zaveza na vero in poštenje. — etblid)e SBerpfltdjtung; obveza zakletvom; o6Be3a 3aKaerBOMT>; z ' a ' veza po prisegi. SSerpimett, etrte fjctnblung; zabraniti sto pod kazan; 3 a 6 paHHTH n , ' r ° no ( i, t> Ka3Hi>; prepovedati kaj pod kaznijo. jBctprotuantitcit, [. petfflegen. 33emrincn; ograditi što, na pr. polje; orpa/piTH uito, Ha np. noJibi ograditi kaj. SSetrninuttg ; ograda, ogragjenje; orpa^a, orpatienb; ograda, ogroj 0 " SSetrntlj; izdaja; h 3 ,; a H; izdaja, izdajstvo. 2 $erratben; izdati; Ha^ara; izdati. — (treuloč an Semanben tuerben) ; iznevjeriti koga; H 3 HeB r bpHTH Kora> zvestobo prelomiti proti komu. — etn ©eljetmntfs ; odati, opovigjeti otajstvo, tajnu; o^aTH r raHHy< razodeti skrivnost. — ftdj; odati se; ogaTH ce; izdati se. 3Scrrotbcr; izdajica, odatelj, iznevjeritelj, nevjera; H 3 AaHqa, oAa' ^e '' I ’ , h 3 h e b I>[i ht e.ib, HeBbpa ; izdajnik, izdajavec. SSerrriitberifd); izdajan, odajan, nevjeran; H 3 ^aHHbiH, o^aftHaiii, HeB^P' Hbiii; izdajni, izdajavski. 9$errccfmen (9led)nung legen) ; položiti, dati račune ; noAomHTH, A al11 paiyHe; dati račun. — (irt bte Sftedjnung brtngen); uračunati; ypauyHHTH; zarajtati■ — ettnaž 5 U ^sntcmbž fjanb; dati komu račun od česa; /;uth K 0 My P a yyH r b o r ^T) uera ; pobot dati komu od česa. [rad in ' — (Dledjnung f flegett) ; davati račun; ^aBaTH pa i iyHi.; delati, stm' ltl — (Stedjnung unb ©egenrecljnung pflegen); proračunati se s kime; »P 0 pauynHTH ce ct> khmc ; poračuniti. 33emd)ncn. 579 ^cttccfmctt, jtd) (trten) ; faliti u računu ; -m-ihth y pauyHy; zmotiti se v računu, preračuniti se. ^ e £t*ed)tutng madjen, mit 3>etnanben, f. »etredmen. ~~~ tn ©errecpnung fein unb ftet)en; imati račun s kime, imati dati računi; HMarn paujtrL cb KHMe, omotu yaTH paujne; račun imeti s kom. etn tn SSerredmung jle^enber Seamte; urednik, koji ima dati račune ; ype/tHHKi„ hhhobhhkt,, koh hm 3 A aTH P aij yHe; urednik, ki mora račun dajati. ttmž in SSerrecpnung bletbt; što ostaje na računu, o čemu se još ima dati račun; iiito Ha pauyny ocTae, o ieMy ce iouiTT. hm a gaxH pa- 'Jyn'b; kar se ima še računiti. ^ c tredjmmg6=; što se tiče polaganja, davanja računa; ihto ce TH i ie nojiaraHH, /tauaHa paovna ; kar se tiče dajanja računa. ~~~ = Strt (sgfotnt, način davanja računa; nauHHi flaBann pa- 'iyHa; način računjcnja. ~~~ - §att; slučaj davanja računa, kada se daje račun; c,iy4aii ^anaHa paayHa, naga ce ^ae pauyHT.; predmet računa. ~~~~ = ^nftructton; naputak o davanju računa; HanyTaK’b y gaBaHio pa- 'iyna; računski navod. [noslovje. ~~~ = jbunbe; nauka o davanju računa; Hayna o ^aBanio pa 4 yna; raču- ^entfčtitctt, etn 2lmt, etne sirbett; opravljati ured, radnju kakvu; onpaBjiHTH ype/yb, pagHio naitBy; opravljati ured, delo. ~~~ bte ©emetnbegefcpafte; opravljati občinske poslove; oupanjiaTH 06- tiiTHHCiie noc.ione; opravljati občinske opravila. ^enticbtuitg; opravljanje; onpan.iHirk; opravek. ~~~ ettcaž sur SSerrtčptutig ttber ftd) neumen; uzeti što na sebe za oprav- ljanje ; y3eTH ihto Ha ce6e 3a onpaBAHHb; opravek prevzeti. ~~~ (SCrbett); radnja, posao; pa/^HH, nocao; delo. ^ctrtngmt; omaliti; OMaaHTii; zmanjšati. ^ertittgcruttcj; omaljenje, omala; OMajieHi; zmanjšanje. ^ c rtii(fcn, bie SSJlflrfungen; odmaknuti, prcmjestiti megjike; ogMan- HyTH, npeMkcTHTH Me^HHKe; premaknjenje mej, mejnikov. ^etriictt (jinnenbertrrt) ; smušen, sulud; CMymeHT., cyjiy/yi,; zmešan, zmotenega uma. ^etfagen, 3entanben ettnaž (abfčplagen) ; uzkratiti, odreči, odbiti kome što ; o/tpehii, y3KpaTHTH KOMe ihto ; odreči komu kaj. Sentanben etne23itte; ne uslišati čijemolbe; neycjiHiuaTH uiio MO.i6y; odreči komu prošnjo. ~~~ (bon ©č^tepgeme^r); ne užgati, planuti, ne sastaviti (ne sastavi mu puška); HeyiKraTH, n.iaHyTH, liecacTaBHTH (HecacraBH My nyuiKa) ; ne uzgati se, odpovedati. 37 * 580 Sleifagung. SJcrfaguttg 5 uzkraeenje, neuslišanje; HeyojinuiaH'k, jsupaheHb; odrek- SScrfontmeln; saku piti, skupiti; caKynHTH, cKynH r m ; zbrati. — ]td) ; skupiti se; ciiynnTH ce ; zbrati se, sniti se. 25ctfammtunQ ; skupština; CKymiiTHHa ; zbor. — enter ©etttetnbe ; skupština občine; CKyntuTHHa oSurraHe ; obe> n ' ski zbor. — (©pnobe, genctlttlitt) ; sabor crkveni; caSopi. npKBeHtiH ; cef' kveni zbor. — (Sanbtctg) ; sabor zemaljski; caSopi 3eMajibCEiH; deželni zbor. 2SerfantmIuitg§ = Socale, »dDrt; skupnica, skupilište; CKyriHnua, ck )' nH^HiUTe; zbornica. 2$crfa$; zalog ; 3a.iora ; zastava. 23crffl£=2Imt; založionica; sajiomioHnna; zastavilnica, zastavni ured- — =3ettel; založna cedulja; aa.ioiKna qeflyjiH ; zastavni list. SJJcrfdumcn (nerabfdumen, ju fpdt fontmen) ; zakasniti, odocniti; 3 a ' uacmiTH, o ( ;ohhhth ; zamudili , zakasniti. — fcte Sagfa^uttg,- odocniti na ročište; o^ouhhth Ha poumiiTe; %(i ' muditi pravdni dan. — Oeraacfjldfftgen); zanemariti, propustiti; 3 aHe»iapHTH, nponycTH’rni zanemariti. •— bte §rt]t }ltr 21ppeI[atton; propustiti rok za pozov; nponycTHTH pon 1 ’ 3a n o 3 m is t,; zamuditi obrok za poziv. — letne @efd)dfte, f. benutd)ldfftgen; zanemariti svoje pošlo ve; 38 Heivia Phth CBoe noe.ione; zanemariti svoje opravila. SSetfdumttifj (SScrjdgeutng); zakasnjenje , odocnjenje; aaiiacirbirb, o ( loqirknk ; zamuda. — fur fetn SBevfdutnntf? tjaften ; odgovarati za svoje zakasnjenje, odoc* njenje; o^roBapaTH 3a saKaeirfcirh, o^onnkirh ; za svojo zamudo odgovoren biti. 25ct*frbetfd)affett ; dati važnost, znatnost svoji>n rijecima; /;aTn Ba:i;H0CTi,, 3HaTHOCTi> cbohmt. pbunaia; svoji besvd 1 veljavo pridobili. SSettfdmrfen, bte ^evlerftrafe tnit §aften ; poostriti kazun postom; n ° ouiTpHTH Ka3Hr, iiocToarb; zostriti , poostriti kazen ječe s postom- 23crfd)drfmtg ber ©trctfe; pooštrenje kazni; noomTpeHk Ka3itn; 50 strenjc kazni. aScrfcbei&ett, f. abgeljen mit Sobe. ©etfdjenJen. 581 ® et fdjettfen ; poklonili , razpoklanjati; tiokjohhth, paanoii.iaHHTH; razdarovati, razdariti. ~~~ ©ettanfe; točiti, prodavati pilo, pice; tomhth , npo^aBaTH rinha; točiti, raztočiti pijače. ^Jctfcfiicfctt, f. oerfenbett. ^cffcljieOcn (auffd)teben), auf eine anbere 3«t; odložiti na drugo vrijeme; o,i,.io;i;htii na ^pyro iipe.vie; odložiti, odlagati, odkladati. ~~~~ ctlpag yon 2;ag JU S£ag ; odlagati od dana na dan; o^jiaraTH o/pn Aana na t ;aH'i,; odlagati kaj od dne do dne. "" etne $agjd£uug; odgoditi rocište; o^ro/tura poHHiirre; odložili pravdni dan. ^^‘fc^icbung; odloženje, odlaganje, odgagjanje, odgoda; oflJiosKent, °,'UaraH'b, o r ;ro/i,a; odloženje, odlaganje, odkladanje. ^^fcljic&cn; razliean; paajiHUHMii; razen, različen. "" berf^iebcnev SOteumng fetit, f. abroetdjcn. ^ e **fcritcfocnf)eit; različnost; pa3juiiHOCTi>; različnost. bet 2Setfd)teben()ett ber SJleinttng; kad sc ne slažu u mnijenjima; ita/vt ce necjia«Ky y Mirk ni hm a ; oko so mnenja različne. ^ cc fct)lerf)tci'it; pogoršati; noropuiaiH ; spriditi. ^^‘fctjlecljterung bet SJllittje ; pogoršanje novca; noropuieirh hobiju; spridenje geneza. bet (gttten; pogoršanje cudorednosti; noropatenb HpaBCToenocTH ; s pridenje šeg. Ct 1 c blcijj; prodaja; npo/jan ; prodaja. Cl ’fcl)tcifj = d>tetž; prodajna cijena; npo^aftHa LjbHa; prodajna cena. j. = ( Stdfte; prodavalište ; iipo,vu)a.umrL'e; prodajalisče. ; raznositi; paaHOCHTH ; zavleči. ct fef)Icppuitg bon Stcten; raznošenje spisa; pa3Hoiuen'b cnnca ; z avlak, raznos spisov. zatvoriti, zaprijeti; 3a rBopiiTH, 3anpexn; zapreti. ; zatvor; 3aTBopi>; zapor. rr ett ge SSetfdjltejiUUg; tijesni zatvor ; tIuihmh 3aTBopi> ; tesni zapor. Cl ’fcf>Itmmcrn, f. betfd)led)tern. "" im ttt(f;t betfd)Itmmerten 3uffanbe; u nepogoršanom stanju; y Herio- foptiianoMTb cramo; ne pokažen. Ct fct)limmmutg; pogoršanje; noropiuairk; poikvar, Jcaženje. , dmtlidjet; zaklop (pečat) uredovni; 3anjion , fc (neuaia.), Jpe^omiLiii; uredska zapira (pečat). "" «mtlid)en SSetfdjlujj anlegen; staviti na što uredovni pečat, zatvoriti s lo uredovno; cTaBHTH na ihto ypeflOBHHH neuaTfc, aaTBopuTH uito )pe,;oBHo ; uredsko zakleniti (zapečatiti). 582 ©ctfdjfuf;. 2$et*fd)Iufj, etmag unter amtltcfjen SBetfcJidttj? legen; staviti što pod ure ' dovni pečat; ctbbhth ihto no,vr> vpe^oBiiuii neuan. ; uredsko kaj zakleniti. SSerfctjoIleit; nestalo, koga ili čega je nestalo; HecTa^o, nora H^ 11 Bera e necTa .10 ; potihniti, pogrešan, zgubljen. SScrfc^ottcnct ; nestalac ; necrajtanT.; potihnuli, —pogrešanec. SScrfdjtetbett, ^^anbett ettnaS brtefltdj, budjetridj; obvezati se kome za što pismom, iiknjižbom; o(>Be3aTH ce KOMe aa iiito iihcmomIo jKHi.HmeHkvrL; zavezati se komu pismeno za kaj. — alg cpfattb fin etne ©untttte; ustupiti kome što pismeno kao zalog za kakvu skupn (svotu) novaca; ycxyriHTH KOMe uito nncMeHO B 30 3ajiory 3a KaKBy CTBapt; zapisati kom,u kaj za zastavo. — fttf; ; obvezati se kome pismeno za što; o(>Be3aTH ce KOMe riHCfljeH 0 3a ihto ; zavezali se komu pismeno. — ftdj fur ^emcmb t>erfc[;ret6en ; obvezati se pismeno za koga; oČBe- 33 th ce nHCMeiio 3a nora; zavezati se pismeno za koga. — (beftetten), ettoaž, etn ŽBiuf;; pisati po šlo, po knjigu; nHcaTH u° hito, no KM>nry; pisati po kaj, po knjigo, naročiti. — (»etotbnen), etne Slfjenet; prepisati Ijek ; npenHcam Jikut; pisati lek. SScrfcfjmbet, SSevfcfnetbenbet; pismoobvezanik ; nHCMOoČBeaaHHKfc i zavezanec. — bem ettnag betfcljrieben tntrb ; pizmoobvezovnik; nHCMooČBeaoBHHKt&i zavezojemnik. 23ci;fd)tcibuttg (fdjriftitdje SSecpfltdjtttng); pismena obveza; iiHcMen® o6fle3a; pismena zaveza. — (Pon SJBaaten); pisanje za robu; nncairh 3a ecnarn, po6y; naročil blaga, pisanje za robo. Skrfdntb, f. 3(uffd)u6. 33crfctmlben, (©cfjulben ma$ett); zadužiti se, savnami ce? zadolžiti se, — ^emanb obet etttaag oetfdjulben (mttSSdjulben belaften); zadužiti kog a il što ; 3a,i,y;KHTH Kora hjih ihto ; zadolžiti kaj. [občim 0 ' — etne ©eutetnbe; zadužiti obcinu; 3a4yjKHTH o6uiTHny; zadolzU l — etn ©ut, f. fcelaften. — ettoaž (ftc^ ju ©cfmtben fomnten laffen); skriviti što; cKpHBin 11 uito ; zakriviti se s čim. — fetn Seben, fetn ©etntbgen (butelj etne (Sdjulb betunrfen); izgubi 11 krivnjom pravo na život, naimovinu; H3ry6nrH npHBHitOMT. np aB ° Ha m n bott, Ha HMamb; zgubiti življenje, premoženje s krivnjo ■ SSerfdiulben, baž (Culpa); krivnja; KpiiBtma; Icrivnja. SBerfdjulbett. 583 ^fdmlbett, oljne fettt SBerfdjutben; bez čije krivnje ; 6e st. iie Kpn- ®Hpe ; brez njegove krivnje. ^fdjulbet (mtt (Sdjulben uč>erf)auft) ; zaduzen; sa^meni,; zadolžen. (ein ©etfdjulben betreffenb) ; po krivnji; no kphbhijh; po krivnji. betfrfmlbete UnrotffenJjett; neznanost po krivnji; He3H3HOCTB no apn- 95 95 35 Bh Uh ; neznanost po krivnji. (bon (Sadjen, bte »evrotrft tnerben); stvari, na koje je tko po krivnji izgubio pravo; cxnapn, na koo e tko no KpuBnpn H3ry6io npano; r cči, kijih kdo po krivnji zgubi. ct 1cbUJngcnt, jtd); sprijateljiti se, postati kome rod po tastbini; cnpiareji&HTH ce, nocraTH KOMe po/;T> no Tacrdnun; postali komu svak, svast. cc fcbUiagert; biti rod po tastbini; 6 mth po^i, no Tacx6HHn; biti svak, svasl. ct fdjn)ttgmtng; rod po tastbini; po,vi> no 'racTČimu; svaštvo, svašina. ^ Ct fdjt»eigeit ; zamučati; 3aiviy l iaTH ; zamolčati. ^ Ct fdjtt)citbcn; raametnuti; pa3MeTHyxn; zapravljati. ^ cr f«^U)enbcr ; razmetnik , raspikuea; pa3MeTHHKT> , pacnnKyba, zapravljivec. "" etn gettcfjtlidj erflartev SBetfc^toenbet; po sudu proglašeni razmetnik; n o C y^y nporjiaiueHbin pa3MeTHHKT>; po sodnii proglašen za~ Pravljivec. ^ ct fdm)ettbmn ; razmetnica; pa3MexHnqa; zapravljivka. ^et-fcktncnbutifl; razmetnost; pa3MexH0CTB ; zapravljanje, za- pravljivost. "^eefcfmncflcn ; skrovan ; CKposaHT.; zamolkljiv. fetn in SimtSfa^en; biti skrovan u uredskim poslovilna; 6 hth CKpo- Hain, y ype^CKHMT, nocjlOBHMa; biti zamolkljiv v uredskih rečeh. ^ Ct fcf»tJiegcnbeit; skrovnost; ckpobhocti.; zamolkljivost. ^ Ct fcbttncgcnl>cit3cib ; prisega , zakletva skrovnosti; npneera, sa- •'-Urrita cnpoBiiocTn; prisega zamolkljivosti. ^ Ct fdjnjoren, ftdj mit Semanben; okleti se, surotiti se, urotiti se proti kome; oiueTH ce, cypoTH r rn ce, ypoTHTH ce npomBi, itora; zago- voriti, zakleti, zarotiti se s kom zoper koga. ^ c tfd)h>oreitet; okletnik, surotnik, urotnik; oKneTUHKT., cypoxnHKT,, JPothhkt,; zarotnik. ^ e bfcbtt)orung, ©erfdjtobver; okletva, surota, nrota; OK^eima, cypoxa, Jpoxa; zarota. ^etfc^ett (etnen $eljler fcege^ert); faliti, pomesti se; 4-ajiHTH, n 0 Mecxn ce; pregledati se, zgrešiti; zmotiti, premotiti se. 581 SScrfebett, Cttt Stlltt; izvršivati ured; H3BpiuHBarH jpegt; opravlja ured. — 3entanb’£ ©tetle; opravljati što na mjesto koga; onpaB.iaTH m' 1 ’ 0 Ha iviicTo Kora; opravljati kaj namesti koga. — 3etttanb mit ettDClŽ; oskrbiti koga čiin; cHač/vkru Kora oskrbeti, previditi, preskrbeti koga s čim. — ftd; mit etttmž ; oskrbiti se cim; CHač/vkrn ce hhmtb; preskrbeti previditi se s čim. — jtdj ^fmanbenž (ftd? fucfeijert); na opreza biti proti kome; Ha onpe 3 ) (ibiTH npoTHBi, nora; oprezen biti glede na koga. 93>crfc^ctt,baS ; falinga,bludnja,pometnja, n e p o m nj a , n e s n i o ti' e ' nost; ttetftljtebenen ©eiten); razaslati; pa3ac.taTH ; razposlati. SScrfcnblittg ; poslanje, pošiljka, razaslanje, razšiljka; riocjiank, n °' uiHjiaHt, paaac.uiiib, paamiubKa; poslanje , razposlanje. 35etfeit&wng3=2tnftalt; razšiljaonica; paauiH.uioiniHa; razp o ki!j ev a v n icd- SJcrfeffctte 2sntetejji?n; presjegjene kamate ; npeciijeHe itaMa r re; V re ' sedene obresti. 23erfc£en, etnen SSeamten; premjestit urednika; npeMkcTHTH ypegHHKai prestaviti urednika. — btc ©rdnjftetne; odmaknuti, premjestit! megjike; o^mukhjth, np e ' mIjcthth Mel)HnKe ; premakniti, preložiti mejnike. — etne©ac£je, f. betpfdnbett; založiti sto ; aa.ioaumi ihto; zastaviti kaj- — 3> ein anb tn Stngft; nagnati koga u strah; HarHaTH KOMe crpaS*” koga v strah pripraviti. — tn beti Slnilageftanb; staviti koga pod tužbu ; ctobiith Kora nog 6 Tva;6y ; d jati koga pod zatožbo. — in§ret§eit; staviti koga u slobodu, osloboditi koga; ctobuth k 01 ’ 3 y c.io6o,;y, oc.iooo^htii Kora ; d j ali koga v prostost. — trt ©efat)r; izvrci koga pogibelji; H3Bphn, h3.io)khth Kora nortt' 6e.n>n ; v nevarnost pripraviti koga. — in Strt^um; zavesti ; 3aBecTH ; v zmoto pripraviti, zmotiti. — tn bte 9btfytt>enbtgfett; natjerati, prisiliti koga k čemu; na r repaT l! ’ npHCH.iHTH Kora irt 'letij ; prisiliti koga. — tn ben siutjeftanb; staviti koga u mir; craBimi nora y Mnp r b ; dj^ 1 koga v počitek. — 3®manben etnen ©ctjlag ; udariti koga; y,tapimi nora; udarit 1 ’ mahniti koga. SSetfe^ung. 585 ^Scffc^ujtg etnet tJJetfon; premještenje; npeivrhmTeHh; prestavljanje. ~~~ ettter @ad)e; prenošenje; npeHomeHk; preloženje. ftneS ŽBaumcS U. f. to., f. tierfe|en; presagjenje; iipeca^enk ; pre¬ sajanj e. ^ctfic^cttt, ^emanben etmaž (6e£>au^ten); tvrditi kome što; jukpn- Ba r rn Kora 4 a e 'rano ; trdili komu kaj. (Ciffecurtren) 5 osigurati koga, dati kome sigurnost; ocHrypara nora, A ut h KOMe cnrypnocT£.; zavarovati , dati varnost. ~~~ Stttianb etne $otberung auf etn Itegenbež ©ut; osigarati koga, kakvo iskanje uepokretnim dobrom; ocnrjpaTH naimo HCKamb HenoupeT- hmm’b goopoMT.; zavarovati kako tirjavo z nepremakljino. ~~ ficij etn« @acfje; osvojiti kakvu stvar; ocbohth KaKOny CTBapt; za- vurovati se s čim, uveriti se zastran česa. jt<$ etnet' tJJetfon; uhvatiti koga; yxn;iTHTn nora; zagotoviti se koga osebe, ujeti koga. ~~~ auf sroetetje Strt man ftdj ber ^erfott bež 95efc£)ulbtgten ju berft^ern ^abe; kakvim načinom ima se uhvatiti okrivljenik; Ha KaiiBbiii uauHna. h, via ce yxBaTHTH oupinuliiiHKU ; kako je prijeli obdolženca. ^«'firf)Cret; osiguratelj ; 0 c 11 rypaTe. 11 . ; zavarovanec. ; osiguranje ; ociirvpani;; zavarovanje. ^erfietjerung^; što se tiče osiguranja; ihto ce rane 0CHrypaHa; zavarovavni. - Stllftatt; osiguraonica; ocnrypaoHHua; zavarovavnica. = tpotigje; osigurni list; ocurjpiuuta ; zavarovavni list. = ©umme (3tffecuranjgebut)r); osigarnina; ocnrypHinia; dav činu od zavarovanja. [ pogodba. ~~~ - SSertvag; osigurna pogodba; ocnrypna norogda; zavarovavna ^ctftegcln ; zapečatiti; 3 aneuarara ; zapečatiti. etnen SSrtef; zapečatiti pismo; aaneuarara iihcmo ; zapečatiti list. ~~~ etn SSet)attnip; zapečatiti kakvu shranu; 3anenarara KaKuy cxpany; zapečatiti kako shrambo. ^ecftcgcluug ; zapečačenje; 3anenaheHk; zapečatenje. ^cvfdt)tjcn; pomiriti se s kime; noMHpiira ce ct» KHMe; pomiriti, spraviti se s kom. c ^erfo!) Uct/ SSetfbljnungžrtct}ter; miritelj; MnpnTejiB; mirivec. ■^ctfoegen, 3 emanb mtt ettnaž; oskrbiti koga čim; cHaSgbTH nora 'Hi mu ; oskrbeti koga s cim. ~~~ mtt bem nbt^igen Sebenžunter^att; oskrbiti koga potrebnimi stvarna za uzdržanje života; CHati/ffera nora noTpe6HHMt CTBapMa 3a jagpataHk huibotu; preskrbeti koga s potrebnim živežem. 586 ©erforgen. 3$erforgett, ^emanb mtt ©petje unb SiranE; oskrbiti koga jelom i p> _ lom; CHa6A'bTH Kora ct. enotni h naheMi; ■preskrbeti koga z jedjo in pijačo. — Berforgt fetn mtt ettnaž; biti oskrbljen cim; 6 mth CHaČAiHT, uHMii biti oskrbljen s čim. 3Scrforguttg, Oetgl. ttuterljatt, SSerpftegung; oskrbljen je; cHa fi/cfenk; oskrbljenje. 9Serforgmt(j3=QtnftaIt; oskrbionica; cHaČAbonHita; oskrbivnica. — » §auž ; oskrbna kuea ; CHa6/ybBHa nyha; oskrbovališe. SJetfipetrtrett (tietfdjltejjen); za prijeti; 3anpeTH; zapreti. — ben 9Beg (butc& etn $tttbermjj); zakrčiti cesta; 3aKpnHTH necrj; zastaviti , založiti cesto. — (bntdj Slufbrucfung bež ©ertcljtžftegelž), f. ©pene; metnuti što pod sudni pečat; MeTHjTH ihto nogi cygHbiii neuaTi; djati kaj pod sodni pečat. 3$crfptclcn ; zaigrati; a a ur p ot n; zaigrati. SSerfprccfiett, ^tm^ttben etmaž; obecati kome što; očehaT« komc ihto; obljubiti komu kaj. — jtdj; obecati se kome ; oSehaTH ce KOMe ; obljubiti se komu. SSerfpredjen, baŽ ; obečanje ; očehaHb ; obljuba, obet. 3$erftctnb ; razum ; pa3yMi ; razum. — (©tnn), bet 3Borte ; smisao riječi; CMbicao piuift; s misel, pomen besed. — jmetbeutiger Setftanb ; dvoumni smisao; ABoyMHi>iii CMbicao; dvo- umni pomen. 33erftmtbig ; razuman ; pa3yMHbiH; razumni. — (etfaptett); izkušan, vješt u čemu; H3Kycam, BbuiTi y l ieMy j skusen, znajden. — bet giiptung bet .gmnbelžMtdjet, f. tunbtg; vješt u vogjenju trgovač- kih knjiga; bIihitt, y Boljemo TproBantfi KHbiira; zveden v držanju (pisanjuJ kupcijskih bukev. Skrftdnbtgen, ,5emanb Bon etmaž, f. befannt geben; dati kome što na znanje, ubavjestiti koga o čemu; gaTH KOMe ihto na 3 HaHb, o6aB r kcTHTH Kora; dati komu kaj na znanje. — jtdj mtt ^emanben (jt

KHMe; biti zmenjen, zgovorjen s kom. — mit 3emanb’č SSerjtanbnip (Stnmttttgung); s eijim privoljenjem; c t > hihmt. caH3BO.ilsHl;vi% ; s privoljenjem koga. ^erftatten, f. geftatten. ^erftctfcn ; sakriti što ; caupHTH ihto; zakriti kaj. — ftdj, f. berbergen ; sakriti se; caKpirrH ce; skriti se. ^erftcbeit (begtetfen) ; razumjeti; p aa prhi’ h; razumeti. — rn oranž »erftcf)en; razumjeti iz c ega ; paapitTH hsl uera; razumeti iz česa. — unter bem SEBorte berfte^t man ; pod ovom riječi razumije se; nogTb obomtl phan pa 3 yM'b ce; pod temi besedami sc razume. — bteji mtrb anberfettž aud) bon bet ©atttn tierffanben; to se s druge Strane razumije i od žene; roče c% gpyre crpaHe pa 3 yMi n o^r. mene; to se iz druge strani razumeva tudi od žene. — jtdj mtt ^emanbert; nagoditi se s kime; Haro^Hrn ce ct KHMe; dogovoriti se s kom. — (Ijetmluf), trn na($t|etligen ©tnne); biti s kime u sporazumljenju; 6 mth ct> KHMe y ciiopaav vubino; zmeniti se s kom. — ft(^ 311 etmaž; pristati na što, privoliti čemu; ripHcram Ha ihto, npHBOJiHTH ueMy; privoliti v kaj. SSerftcigcrit ; dražati; ^pantarH ; prodati po dražbi. 25erftcigmmg, offentltdje; javna dražba ; aBHa gpam6a; javna dražba. %crftcigmmgb= ; dražbeni; gpaa;6eHWH; družbeni. [ zapisnik. — = Ejlrototoll; dražbeni napisnik; ApamdeHbiH 3anHCHHKB; dražbeni ^Scrftcllcn, etnen Ort; zakrčiti cim kakvo mjesto; aaKpuHTH uh vil kokbo MbcTO; zastaviti , založiti kraj. — bte ©ttajjen mtt SJBagen berftellen; zakrčiti ulice kolima; 3aKpuHTii yjiHije KOJiHMa ; založiti cesto z vozmi. — jtd); pretvarati se; nperBaparii ce; hliniti se. SSerftelluitg; pretvaranje; nperBapani; hlimba. — betteln mit SSerfteffung tbrperltdiet ©e£>red>en; prositi, prosjačiti pre- tvarajuci se kao da bi imao tjelesnib mana; npocHTH, npocauHTii npe- TBapaiohn ce Kao ^a 6 li HMao rt.iecHM MaHa; beračiti kline , kakor da bi imel kake telesne hibe. SSccfterben, f. fter&en; umrijeli; pipera; umreti. 588 Serftocft. 33etffo, Ca^aBa Tpu ^aiia; po tem, ko tn dnevi zastonj prejdejo. SSetffmdiung; prošašce, minuce; npooiacTie, MHnyhe; pretek. SScrftuinmcIn; osakatiti, nakazati; ocauaTHTH, Haita 3 aTn; pokvariti, poškodovati. — jtd) felbjt »etjiummeht (um ftdj bentSJitlttarbtenfie ju entjteljen); osakatiti samoga sebe, (da se ukloni vojnoj službi); ocaisaTHTH caMor r b cede ( r ;a ce jk.iohh Boenoii cajHidn); samega sebe poškodovati. SSerftummelutig; osakacenje, nakazanje; ocanahenb, HaKa 3 ank; po¬ škodba, pokvarjenje. SScrfncb ; pokušenje, pokušaj; riOKyiueHk, noityiiiaH; poskus. — etnež SSerbrcdjenŽ ; pokušenje, pokušaj zločinstva; n0Kyiuerrk, no- Kyuiafl 3^o i JHHCTBa; poskus hudodelstva. [sati kaj- SScrfucbcu, etffiCtS; pokusiti što ; noKjmaTH ihto; poskusiti, sku - — mc^tS itnberfudjt laffen; pokusiti sve moguee; noKyimTn CBe mo- ryhe; poskusiti vse mogoče. — tterfudjtet ©tebfta^I, SSetrug; pokušena kragja, prijevara; noKyiue- na upal; a, npeBapa ; poskušena tatvina , goljufija. — ftd) ih etmag; pokusiti se u čem; nonyinaTH ce y i ieMi>; voditi, skusiti se v čem. 9Scrfitd)cr; pokusnik; noKycnHKT>; poskusnik. 3$crfudjimg; pokušenje; noKyiiieHk; skušnjava. SScrtagcn, 5. 33, ben Sletdjžtag, etne SSet^anblung ; odgoditi državni sabor, razpravu; o^ro^uTH flpaiaBHMH ca6op’t, pa3iipaBy; odložiti obravnavo. — (Betfdjteben); odložiti; oajohuith; preložiti. SScrtaguitg ; odgoda, odloženje; oflro/(a, o^omeHk ; odlog , prelog- SSertanfcfjcn, etne ©udje gegett etne embere; promijeniti stvar za stvar; iipoMl.HHTH CTBapt aa CTuapi. ; zamenjali kaj za kaj. šBettaufdjung. 589 ^ettrtufeftung; promjena; ripoMbna; zamenja. ^crtljct&tgeit, eittett anbertt; braniti drngoga; dpaHHTH flpyrora; bra¬ niti, zagovarjali drugega. etrnaž ; braniti sto ; opamrrii iiito ; braniti kaj. jtdj ; braniti se ; čpaHiiTH ce ; braniti se. [tdj felbft; braniti sam sebe ; čpaiiHTii caMi cede; braniti sam sebe. $$crtl)ei&igcr bež 9Ingef$ulbtgteti ti or ©ericfjt; branitelj okrivljenika pred sadom ; 6paHHTeju> OKpHB.rhHHiia npegT. cygoivri,; zagovornik obdolženca. ct&ipjuttfj; branjenje, obrana; čpanbub, očpaHa; branjenje, "Zagovor. ^ctit£eibigitngž= ; sto se obrane, branjenja tiče; ihto ce očpaHe, (ipanbHH Tone ; zagovorni. = ©ruilb; uzrok branjenja; y3poKi> čpanbHa ; uzrok zagovora. - ©bfjrtft; obranica; o6paHima, odpaHHo rmcMo; zagovorni spis. ' = Sfficife; način branjenja; uaoHHT. 6pankua; način branjenju , zagovarjanja. ^crttjcitcH; razdijeliti; pa3/vbjiHTH; razdeliti. baž SBerntogen in bret Svetle; razdijeliti imovinu u tri dijela; pa3gb- jihth HManb y Tpsi ,yb.ia ; razdelili premoženje na tri dele, na troje- (auf svetle bere^tten) ; izračunati na djelove; H3paqynaTH na gb- aone; izračunati na dele. bač in bte Sorfer; nastaniti vojsku po selima; HacTaHHTH Boii- cny no ce.in.via; nastaniti vojasino po vaseh. ^crtjiciluttg ; razdjeljivanje ; pa 3 ( ylubnb ; razdeljenje, razdelitev. (SficparttHou); izračunanje na djelove; H3pa i iynaHb Ha gbaoBe; izra¬ čun na dele. ber (Soucuršmflffe ; izračunanje na djelove stečajne mase ; H3pa- HjTianb Ha ^bjioBe, CTeuatiHe Macce ; razdelitev konkursne mase. ^crtbeitungS = Strt ; način razdjeljivanja ; HauHH-B pasgb.ibiia ; način razdeljenja. = SluStoetž ; razdjelni izkaz; pa3gb.iHbiii usKaat; razdelni izkaz. ^ertitgen; zatrti; 3 napni; zatreti, pokončati, uničiti. — bte Slctetl ; zatrti spise ; aaTpra crmce; uničiti spise. *— bte ©puren bež SSerbredjenž, tigl. tierntdfjten; zatrti tragove zločin¬ stva; 33TpTH TparoBe 3 .io'JHHCTBa; zatreti sled, znamenja hu¬ dodelstva. ^ertilgung j zatrtba, zatrenje; aaTpei-rfe; zatretje, uničenje. ^Serteag; pogodba; noro^ča; pogodba. ettten SSertrag fdjltepett; sklopiti pogodbu; 3 anjuoMHTH norog6y; skleniti pogodbo. 590 Sertrng. SSertrag, etnett SSetttag ettigeljeit; sklopiti pogodbu, pristati na pogodim; CKJionHTH n oro^oV; npHCTaTH na norofl<5y ; skleniti, pogodbo, p rl ' voliti v pogodbo. — bte bertragšmacfjeitben, bettragfdfjliefenbett Si^etlc; pogodnici; noro/t- Himni, noro/0y yrOBapaiobe CTpaHe; pogodniki. 25crtragž=; šlo se tiče pogodbe; ihto ce mue norog6e; pogodnu pogodbeni. [dedič- — = @tf>e; pogodbeni nasljednik; noro/;6eHMH Hac^k^HHKi.; pogodbeni — = majjtg ; po pogodbi ; no noro^6n; po pogodbi, pogodbi primeren■ — = ittoptge gttff; rok po pogodbi; pom no iiorog6n; doba V° pogodbi. — = *Pfltdjt ; pogodbena dužnost ; noro^deHa ^jhihoctl ; dolžnost V° pogodbi. — (burdj SSertrag beftimmt) ; dužnost odregjena po pogodbi; AymHOcTt o^pe^eHa no noro^dn ; dolžnost v pogodbi odločena. [mo- — = Urtunbe ; pogodbena isprava; noi'o^6eHa ncnpaBa; pogodbeno pi s ' — * 5 pogodbena dača; noro^čeHtin no^aTam; pogodbena obrest. SSettrtigcit (ttetjcblep^ett) ; raznositi ; pa3H0cnTH ; raznositi. — (ertragen, letben); snositi, trpiti; chochth, TpnnTn; prenesti, pretrpeti. — ft(f) ; pogagjati, slagati se, snositi; noraijaTH, caaraTH ce, chochth i razumeti se s kom, lahko shajati s kom. — ft$ mit 3etn fl ttben 0Ut obet f$le$t; slagati se, ili ne slagati se skimi cjiaraTH ce hjh HecaaraTH ce ct khmt. ; s kom lahko ali težko shajali. — wemt bet SUtet^žmann mtt ben §aužljettn ttid&t oerttagt; ako se najmitelj (kiradžija) ne slaže s gospodaroin od kuce ; ano ce KHpS' i,iia n e ca a u; e ci rocnogapoivrb o^i, nyhe; ako se najmitelj (najem¬ nik) ne razumi z lastnikom hiše. SJcttrnglirft ; snosan; chochmh ; družni. eit ; snosnost ; chochocti. ; družnost. SBerttauen, Scmanbett toaž; povjeriti kome sto; noBipHTH KOMe uiTOj zaupati, izročiti komu kaj. — auf 3^ matl b; uzdati, pouzdati se u koga; y3^aTH, noy 3 $aTH ce y Kora; zaupati komu, na koga. — 3etMttben; vj ero vati kome ; BiposaTH KOMe ; verovati komu. 9$ettrauctt, baž; povjerenje, uzdanje, pouzdanje; noBkpeHt, y 3 flaH'lb noy3/;aH , t; zaupanje. — cin SiJtann bež SSerttauenž ; uzdani, pouzdani covjek ; noBbpeHHKt« y3/\aHHK , B, noj^^aHHKi.; zanesljiv mož. SertrcuieniSs 591 SSctiraucnS = SJtantt; uzdanik, pouzdanik; rtoBkpeuHKa,, y3gannK'b, nojs^aHHKi.; zaupni mož. = SSofunt; glas, uvjerenje pouzdanja; r^aci, yBkpeH'k noy3flaHH ; sklep, izkaz zaupanja. [upanja vreden. ' = tbittbig; vrijedan pouzdanja; Bpe^am. noBbpeHa, noy3^aHH ; za- — * 28urbtgfett; vrijednost pouzdanja; BpeflHOCTt noBtpeHH, nop^aHa; vrednost zaupanja. ®cttrautief;; pouzdan ; noy3Aam; prjatelski , zaupni. (geljetm); tajan; TaHHbib; skrivni. ‘— bettraulidje ©tjjmtg ; tajna sjednica; TaflHa ct/pumja; skrivna seja. ^crttaultdjf eit; pouzdan ost, tajnost; noBkpenocTb, noy3flaHOCTb; zaupnost. ^cttrauter; pouzdanac; noBfcpeHaipb, noy3/taHatpb; zaupnik. ^cetmben, ^entaitb ; iztjerati koga; H3Tepaxn Kora; pregnati koga. ~~~ eine SEBaare (berfaufen); prodati, prodavati robu; npo/\axH, npo^a- Baxn ecnarrb, po6y; razpccati, razprodati blago , ^erttretett, 3^cmb’Ž ©telfe; zastupati koga ; 3acxynaxn nora ; nado¬ mestiti koga. — etn Sanb (betm ŽReic^žtage); zastupati zemlju; 3acTynaTH 3 eM.u 0 ; namestovati deželo. — eine Epartet bor ©eridjt; zastupati stranku pred sudom; 3acTynaTH CTpaHKy npe f yb cygoMi>; namestovati koga pred sodnijo. — (tnčbefonbere bet bet ©biction); zastupati koga u čemu; 3acxynax« nora y ueMy; namestovati. ber SBejt^er bet ©acfye foll fetnen ©eroaljtžmantt ange^en, bajt er tljn im sproceffe bertrete; posjednik stvari neka zaište svoga jemca, da ga zastupi u parnici; npiixejKaxejib cxnapn Hena 3aiiniTe cBora eimja, ^a ra 3 acxyrxn y napHHUbi; posestnik reči naj se oberne na svojega dobrostojnika, da ga v pravdi namestuje. (berti)eibigen); braniti koga; opammi Kora; braniti, zagovarjati. eine @treitfad;e bor ©ettdjt; braniti razprenu stvar pred sudom; čpaHHTH pa3npeHy cTBapb npe^i cy^0Mb ; delati, biti v pravdi koga pred sodnijo. ■— fetne SRetnung ; braniti svoje mnijenje ; 6panH-rn cboo MH-kHie; bra¬ niti svoje mnenje. ~~ 5emanb'Ž ^Klttejjen; braniti čije koristi; SpaHHTH uie kophcth; braniti zadeve kogar si bodi. oh ber^fager ftd^ feI6ff ju bertreten beredjttgt fet; ima li tužitelj pravo braniti sam sebe ; HMa jih xytKHxejib npaBO dpaHHra caMi, cede ; ali ima tožnik pravico sam sebe braniti , sam za se delati. — eine 2Biffenj%ft ift bet ben Eptufungen bertreten (toirb fcerutfftc^tigt); 592 fficrtrefer. kod izpita ima se obzir uzeti na kakvu znanost; sio/i/h H 3 nwTa H« ce o 6 3 m p t vsem Ha naKBy anaHOCTt; pri preskušnji se gleda n(t kako znanstvo, vedstvo. 33ertrctct; zastupnik; aacTjrnHHKt; namestovavec. SBertrctmtg, f. Sertceten; zastupanje, branjenje; aacTynaH'b, 6paH'knk; namestovanje, zagovor. S8ertrctmt<}3=; što se tiče zastopanja; ihto ce THue 3acTynana; na- mestovanja. — = Seiftung ; zastupanje; 3acTynaH'b ; namestovanje, branjenje. — = ©adje; zastupna stvar; 3ac r rynna CTnapt; pravda zastran name- stovanja. — = aSoHma(|t; zastupno punomočje, punovlašce ; 3acTynno nyHOMO' bie, nyHOBaache; pooblast namestovanja. — = 28etbet; tko želi biti zastupljen; tko me.m 6mth 3 acTynxbHT>) kdor se poganja za namestovanje. SSertneb ; prodaja ; npogaa ; prodaja , razspečanje. 9$ertticb3 = SBeforger ; prodajnik; npogaHiiHirB; oskrbnik prodaje. SScrtricbcncr ; prognanik; nporHamiirB ; pregnanec. SScrtnfcficst ; zatapsati šlo ; caTancara ihto ; zatihtati kaj, prikriti- — etn Sfladjiajjbetmogen; zatapsati ostavšu imovinu; 3 aTancaTH 3 ao- CTamue HMaHk ; prikriti zapuseno premoženje. SScttufcfnmcj; zatapsanje; 3aTancaH r t; zatihtanjc, prikritje. S8mtbclit; zamjeriti kome što; 3aMbp;iTH KOMe ihto; zameriti, % a zlo vzeti komu kaj. SScrubcit, etn SBetbtedjen; uciniti zločinstvo; yunHimi 3 jiohhhctbo; storiti, doprinesti hudodelstvo. — an ^emanben etnen ©torb ; uciniti krv na kome; juhhhth upna na KOMe ; umoriti koga, storiti umor na kom. SScrmtcljrcn; osramotiti; ocpaMOTHTH; onečastiti. SScruttcIjruttg ; osramocenje; ocpaMobenb; onečastenje. — ben 9ieltgtonžbtenft beletbtgenbe SSetuneljtung; osramocenje, šlo vregja bogoslužje; ocpaMoheH-h , ihto Bpei)a 6orocjiy:KeH'b; one¬ častenje bogoslužje žalijoče. 9$et*unftflltcn; izgrditi; H3rpgHTa; ogrditi. 93cfunftaltun; obsojenec. ^crurtbcitung; osuda; ocyp,a; obsodba. ^ctttjabccn, etmaž (beroaljten) ; čuvati; uyBara; čuvati, hraniti. (beponttett); ostaviti; ocraBHTH; shraniti, v hrambo položiti. fid) gegetl 3«nianb ; ograditi se proti kome ; orpa^nra ce npoTHBt nora; zavarovati se zoper koga. ~~~~ fetne @bre gegett etmaž; ograditi svoje poštenje proti čemu; orpa- Ahth cBoe noiUTeHb, cboio uecTb npoTHBt Kora ; zavarovati svojo čast zoper kaj. ~~~ Sematlb (custodire) ; metnuti koga pod čuvanje, držati koga pod čuvanjem, čuvati koga; ujmam nora; imeti koga zaprtega. ^cttDaljrcr (depositarius); ostavoprimac; ocTHBonpHMaivb ; hranivec. (depositum) ; ostava; ocrana; shranitev, ^emanbett ettuaš gttr SBetraaljrung geben; ostaviti što kod koga; octbbhth ihto i;o,vr> nora ; shraniti kaj pri kom. [ zaprtega. bež SSer^aftcteit ; čuvanje zatvorenika; ‘ivnairb namopeuHKa ; čuvanje Semanb in SBemaljrung bvtngen, neumen; čuvati koga, metnuti koga pod čuvanje ; uyBarn nora, Merny i n Kora no/^t uynaHi; v jeti, zapreti koga. Sentanb trt 33erwaljtintg tjalten; držati koga pod čuvanjem, čuvati koga ; flpmaTH nora no^m uyBankMT,, uyBam nora; držati koga pod. čuvanjem. "" (in SSeritaftung, tn ©efangnif); držati koga u zatvoru ; AprnaTH Kora y 3aTBopy; držati, imeti koga zaprtega. = SSer^aft; čuvaoni zatvor , cuvaonica; 3aTBopx, 3a 'ijBank, uyBaoiiHna; zavarovavno zaprtje. "" = SSettrag; ostavna pogodba; ocTamta norogSa; shranitna pogodba. ^ c ftt>nltcn ; upravljati; vnpaB.iHTH ; upravljati, oskrbovali. baž spuptHatSetlttogen; upravljati sirotinsku imovinu ili sirotinskom •movinom; ynpaBJia rn cnpoTHHCiui.Mb HMaukMi,; upravljali sirotin- sko premoženje. ~~~ etn 3tmt; izvršivati ured ; H3BputHBaTH ypeg , B; opravljati ured. 38 594 33era>atter. 2$ertt>alter ; upravnik; ynpaBHTe.ib, ynpaBHHKT>; upravnik, oskrbnik- SBmualtung ; uprava ; ynpaBa ; uprava, oskrbovanje. 2$erttJaItung3=; (što se tiče up ra ve'"■'upravni; (ihto ce THue ynpaBe) ynpaBHHMKiw; upravni. — * SBeamte; upravni urednik; ynpaBHHUKin ype/;HHKT., uhhobhhk^? upravni urednik. — = 93e^orbe; upravna oblast; ynpaBHH4Ka o6jiacTb; upravna oblastnija. — s ©egenffanb; upravni predmet; ynpaBHHanbifdjafiž> 595 ^ c ttt>anbtfdmft3 = ©Vflb; koljeno rodbine; Koalmo povirne; koleno Plahte. ~~~ = Stnte ; loža rodbine ; Ji03a podane ; vrsta zlahte. [zlahte. ~~~ = 93et|altntjj; rodbinska sveža; po^ČHHCKa eae3a ; razmera, sveža ^eriUttnbtfebnftlicb ; rodbinski; pogČHHCKiH ; sorodni. ^ c tl»(trnctt, 3 e, 'iaub; opomenuti koga; onoMeHyTH nora; opomniti, posvariti koga. ^ c *t»ed)fclung$=(§affe; mjenaonica; lulmfioiiHna; premenjevavnica. ^ft>ucQCtt; drzovit, smion; ^paoBHTT., gp3H0Beiii; drzni. ^^»ucgcn^cit; drzovitost, smionost; cMioHOCTb, ^P3 obhtocti>, ciui- ■'ocib; drznost. " etriež 35tebež; drzovitost, smionost kradljivca (tata); CMioiiocTb, Ap30BHT0crb, dvrt.iocTb KpagabHBHa (raTa) ; drznost tata. ^eritiebrett. zabraniti kome što ; 3a6paHHTH noaie mro ; prepovedati. ^ e rit)etflern; kratiti, uzkratiti, odbiti kome što; KparHTH, y3npaTHTH «OMe IHTO ; odreci, ukratiti komu kaj. Semanb etne 33itte »emeigern; uzkratiti, odbiti kome kakvu molbu; JauparHTK KOMe KanBy ivio.i6y ; odbiti komu prošnjo. "" Untcrfdjjrift; uzkratiti podpis; y3KpaTHTH normira; odreči, u kratiti podpis. ev '»etš (3f[uge); ukor; jnopT.; graja. [pogrešek. (Smigter §el)(et); ukorena pogrješka; ynopena norpkuma; očitan et»»ctfcn, 3entanb auf etroaž (Iftntoetfen); uputiti koga komu ili kamo ; ynyTHTH Kora KOiuy h .in KaMO ; napotiti koga kam. Semanb ob. ettoaž, bor ob. ju ^entanben (u6eranttt)orten); odpraviti, koga ili što, pred ili na koga; ognpaBHTH nora iuh ihto, iipegt h -'h na nora; odkazati komu kaj. bor baž ©efdjlbornengeridjt ^ernanb »ertoeifen; odpraviti koga pred Porotu; ognpaBHTH nora nopora; odkazati koga poroti. bte ©treitfadje bor baš competente ©eri^t oermetfen; odpraviti raz-., prenu stvar pred nadležni sud; ognpaBHTH pa3iipeHy cTBapb HagjeJK- Homi cyyy ; odkazati pravdo pristojni sodnii. Semanb mtt fetnen šHnfprudjen auf ben žftedjtžtoeg oertoetfen; odpra-. v iti koga sa svojim iskanjima na put pravde; ognpaBHTH Kora ca 38 * 596 Serisetfert. Cii o n MK HCKaHKMa na njTK upanje: odpraviti , napotiti koga s svo¬ jimi pravicami na pravdno pot. SJertucifen, bež Sanbcž ; prognati koga iz zemlje; nporHaT H Kora H3'K 3 e m. rt : izgnati koga iz dežele. — Semanben ettcaž (»orrucfen, »or bie Slttgen ritifen); predbacivati koffl e što 5 npe^ 6 auiHBaTH KOMe ihto; očitati komu kaj. — ^eutiiitben ein SSerbredjcn »ertoetfett; predbacivati kome kakvo 7 ^°' einstvo; npe ( t6»n,HnaTn KOMe itaitBo sjiouhhctbo: očitati kotna hudodelstvo. 93e»tt»cifung; upnta, odprava, prognanje, predbacivanje; jnjkent; obupana, npovHaab; napotenje , odkaz, očitanje. — bež ©(^ulbtgen »or baž ©ttminaicjeric^t; odprava krivca pred zločin' slveni sud ; o^ripaBa HpaMja npe/(b 3jio i iHHCTBeHbiH cy/vb; odkat krivca pred kriminalno sodnijo. 9Set*tt)cifuttgž= (Ueberanti»ottinigž=); odpravni; o/tnpaBHbiii; odkaznt- — = (grfenntnt^ ; odpravna presuda ; o/tnpaBHa npecyga; odka%n l sklep. — = Urtljetl; odpravna presuda; o^npaBHa npeej^a; odkazna sodba- 93ettt)enbb«r; uporavljiv, opotrebljiv, sposobao čemu - , yrioTpetubsiB'i>) enocočanb l iewy ; pripraven , dober za kaj. 25em*cn&bfltFcit enter ^Jerjott bet bent Seijrfacbe; uporavljivost, «P°' trebljivost osobe kakve za učiteljsku struku ; ynoTpe 6 jibHBOC' rI ’ oco 6 e Kau n c 3a yunTeabCKy CTpyny ; pripravnost osebe učiteljstvo. SSevttjettbeit (aufinenbett); dati, izdati, trošiti, potrošiti što; /tai'* 1 ) H3/tarn , TpouiHTH , noTponiHTH ihto ; potrošiti , obrnd 1 na kaj. — fur bte (Soncuržittaffe etmaž »ecroettben; izdati, potrošiti što na s tc ' cajno masu; nakani, noTponiHTH ihto na CTe t iaiiHy Maccy ; kaj izdati , potrošiti za konkursno maso. — baž ©elb auf SBeja^lung ber ©c^ulben; dati novaca da se dug° vl izplate ; ^aru HOBana /ta ce /tyroBH naruaTe; obrniti , porabd 1 dar za plačevanje dolgov. — ber SSerorbmmg gentap ett»až »erntenbeu; obratili, upotrebiti št« polag naredbe; o6paTHTH, vnoTpefinTH ihto no napevu; kaj V° zavkazu porabiti. — »teleri gletjt auf et!»až »ertrenbeu; obratiti veliku pomnju na štoi o6paTHTH Be.iHity noMHio na ihto ; veliko marljivost za kaj imel 1 ’ zelo marljivo se pečati s čim. — 2 >emcmb 3 tl f^až »emenben ; upotrebiti koga na što; ynoTpo^n’ ll! Kora Ha uito : rabiti koga za kaj. s? s? s? / g? & SSertoenbeit. 597 ftdj ju eftuaš ober fur etroač »ertoenben ; nastojati da se što ucini; uacTOHTH ga ce m to jhhhh ; potegniti, truditi se za kaj. ' ft$ jur ©tiftung etnež 33ergleicf)ež »erroenben; nastojati da se stranke megju sokom poravnajo; nacTOATH ga ee crpaHKe »ieby cofioMT. nopamsaio ; potegnili, truditi se za poravnavo. fur bie £erbeifcf)affung tion Urfunben ftd) »ertuenben; nastojati da se pri- bave isprave ; HacTOHTii ga ce npn6aBe iicnpane; potegniti, truditi se za pridobljenje pisem. fur ^emunb fld^ tiermenben; zauzet se za koga; 3aj3eTH ce 3a Kora; potegniti se, govoriti za koga. ^mtjenimng etnež a3e»etberž (®efd;t(flt^feit) ; sposobnost, pri¬ kladnost iskaoca; cnocoČHocTB Hcitare^a ; prizadevnost Prosnika. ~~~ (33etragen); vladanje; B-iagairb; obnašanje, vedenje. unb govtgang bet' ©tlibtrenbcn; marljivost i napredak djaka ; Map- •ikhboctb h Hanpegatrb gaita, joeHHKa; pridnost in napredek šolarjev. bei einem 3tntfe tu 93em>enbung fteljen; biti upotrebljen kod ureda; •Skitu jnoTpeSjrticB noga* ypega uaitBorb ; delati pri kaccm uredit. bet ©en§b'armette, f. »ettuenbbar unb fcertnenben; upotrebljenje oruz- ništva ; yiiOTpe6.iiiiib oerHHOTBa ; rabljenje žandarmerije. ^ f rujcrfcn, ettrae*; zabacitišto; 3a6auHTH ihto; zavreči kaj. " ein ©efucč), etnen $Berg(eid)ž»erfu; namestnik. ! rttJefnitg einež Slmtež, f. iBcrmdtung. i rt»tcfcln, ftdj in etroaž, j. 33. tn etnen ©treit u. f. ro.; zaplesti se u što, na pr. u kakvu razpru i t. d. ; 3anjiecTH ce y uiro, Ha np. y KoKny pacripy h t. g.; zaplesti se v kaj, na pr. v prepir. ~~~ eine berroitfelte ©acfje; zamršena slvar ; 3aMpiueHa crBapb ; zaple¬ tena, zamotana reč. 598 SSertotffigen, SSectmHtgcn ; dopustiti, dozvoliti; ^oiijcthth, o^odpHTH; dovoliti — etn ©efudj), ctneSSitte; dozvoliti molbu, prošnju; o^o6pHTH MOJi^b npouiHM); dovoliti prošnjo. SSerttuIliguttg ; dopuštenje , dozvoljenje; /;onyuiTeHk , ogoOpeH'!’’ dovoljenje. SSecttjicfcit, otipaš ; izgubiti što, izgubiti pravo na što; H3ry6uTH m 1 ' 0 ’ H3ry6n rn npaBO Ha uito ; zgubiti kaj, zapasti čemu , p r ^ 1 ob kaj. — ^emattb^ @nabe ; izgubiti čiju milost; H3ry6uTH uiio m&uoctIm priti ob milost koga. — baž Seben, SSevmbgen; izgubiti pravo na život, na imovinu; H3rV' 6 htii npano Ha skhbotb, Ka H\iaH'k ; priti ob življenje, premožer>J e ’ — (burd) eine @e£)ulb periteten) ; pasti pod što ; nacTH rio/vn m T ° ’ po dolgu zgubiti. — etne @trafe Pon 100 fl. Pertpttfen; pasti pod globu od 100 for. ; ,,a cth no/VB rjio6y o/;b 100 op. ; zapasti kazni 100 gold. — pertottfte ©etbfumme, f. perfatten; novci koji su pali pod glob 11 i hobhh, koh cy iio^b i\io6y najin ; dnar za kazen dan. 9$crttritr£ltd)en ; uvesti što u život ; yBecTn uito y ikhbotb; uresn *' čiti, dovršiti. 3Sertt)irfuttg; izgubljenje čega, izgubljenje prava na što, padnuce p° globu, kazan; H3ry6atH'k uera, H3ry6jiiH'k npaBa Ha uito, iio/;b rjio6y, Ka3Hb; zguba. 9Scrtt*ittt»ct; udovac, udovica; y/;oBaiiB, yAOBHija ; vdovec, vdova. SScmiunbbar ; ranjiv; pan&HBB; ranljiv. 93ertvuttfoen; raniti; pairnTH; raniti. — ^jOtnanb tobtlidj Perttmnben ; smrtno koga raniti; cmptho K° ra paHHTH ; raniti koga smrtno. — ftd) ; raniti se; paHHTH ce; raniti se. SSerttmnbuttg ; ranjenje ; paHtufe ; ranjenje. — fdbroere, letate; jako, slabo ranjenje; hko, caa6o paHtH-fe; iezk°' lahko ranjenje. 9Set?ja^Ictt, ftcf), f. Peradmen, ftcf). _ SScrjebccit ; potrošiti što ; iiorponiHTH uito; potrošiti. — toaš attf bor .g)tn= unb £etretfe Perjdjtt ttntb; što se potroši na P lltl1 onamo i ovamo ; uito ce uoTpouiH Ha nyi’y OHaMO h oBaMO ; ^ se potroši na poti tje in sem. 9$er$clmittg; potrošak ; uoTpouiaKB; potrošek. SScrjcbtung^ftcucr ; potrošnina; uoTpoiUHHHa; potrošnina. — = 2tequtPalent, =@ntfdjabtgung; naknada za potrošninu; Haiuta^® noTpoiuHHHy ; namestek, odškodovanje za potrošnino. ffierjeljnmgiSjltuet* 599 ^etjctjtiutggftcct = 9iadjttagžgeM$r ; doplata k potrošnini; flon-iaTa kt> rioTpouiHHHH; dodatna potrošnina. ^ctjeitjjnen ; pobiljeziti; no6n.ikiKHTH ; zaznamovati. bte SCcten; pobiljeziti spise; noSa.ikiKHTH cnnce; zaznamovati spise. fetne (Sdjulben; pobilježiti svoje dugove; nofinjrbjKHTH cbos 4 yroBe; zaznamvati svoje dolge. [ znamek. pobilježenje, pobilješka; noSH-ikineHk, noSnjikausa; za- ^etjeilicn; oprostiti; oiipocthth; odpustiti, prizanesti. ^etjcilnutg ; oproštenje ; onpourreHk ; odpušenje. Utn SBetjetpung bttten; moliti za oproštenje; mojihth 3a onpomTeHk ; za odpušenje prositi; prositi, da ne bi (jkdoj zameril. ^ c u&icf>t leiffert, 93erjidjt tljun auf ettoaš; odreci se čega; ogpehH ce 'Jera ; odreči se česa. (etmag aufgeben) ; ostaviti što ; ocraBHTH ujto; opustiti kaj. = Seiftung ; odrečenje, ostavljenje; ogpeneHi, ocTaB.ikHi ; odrešenje. ~~~ = £Ret?erŽ; odrečno uzpisje; OApeantiH peBepct; odpovedni protipis, odvečno pismo. ^Ujie^cn, in bte Sdnge; otezati; 0Te33TH ; zadržavati. »on £og ju £og £>tž ju etner £eit etmaž tierjte^en; od dana na dan do nekog vremena otezati što; o^t $aHa Ha $aH'B Henort BpeMeHa 0xe3aTH iiiTO ; odlašati kaj od dneva na dan do kacega časa. ^etjtnfcn; dati na kamate, okamatiti; flaTH Ha naiviaTe, OKaMaTHTH; na obresti dajati. — ^emonben etn ©opita! mit 5 ^Sercent ja$rtf<$ berjinfen; davati kome na godinu od njegove glavnice kamate po o na sto; /;aBaTH KOMe Ha ro^HHy o/tt HtroBe r-iaBHHije KaMare no 5 na cto ; komu od kapi¬ tala po 5 odstotkov obresti na leto dajati. okamatan; OKaMaTHBiii; obrestni. ' etmož berjinžltd) anlegen ; uložiti što na kamate ; jjojkhth ihto Ha KaMaie ; na obresti kaj naložiti, izposoditi. berjinšltcpež ipopietgelb ; okamatni novci od hartije ; OKaMaTHH hob- JJbi o,vj> apTia ; obrestni papirnati dnar. ^bjtnfuttg etner <$umme; danje na kamate svote, skupe kakve; flaHi Ha noMare cvMivie KaKBe; dajanje obresti od kacega zneska. (ottffrfiieten) ; produžiti; npo/;ya;nTn; odkladati, odlašati. mit ber ŠBe^OpIung ber (Steuet; ckniti, kasniti placanjem poreza; Aoiihhth, KacHHTH njiahaHtMi. nope3a; odlašati plačilo davka. ~~~ (tn bie Songe jieljen); otezati; OTe3axH; zadrževati, zatezati. ~~~ ein ©efdjdft; otezati kakav posao; 0Te3aTH nocao KasoBi; zadrževati kako opravilo. 600 ajtrjogetit. 23er$ogmt, bie ©tmtfadje tolbec bte sOtbttung; otezati pravdu pr ot ‘ redu; ore3aTH npaBgy npoTHBi pe^a; zdaljševati, zatezati, vla cl pravdo proti redu. — bie Sadje tnttb toerjogert ; stvar se oteže ; cTBapb ce oreaie ; reč se zadržuje. — (auffjalten) ; ustaviti ; yeTaBHTH ; ustaviti. — bte 3t6Iegung bež ©bež (butdj eitten Stttbetn) butd} ©rgretfurtg b et Stppellatton; ustaviti prisegu, zakletvu, što se je druga strani pozvala na veri sud ; y ctbb hth npncery, 3aKaeTBy, uito ce e gp> ra črpana ri03Ba.ua Ha Behiii cygi > ; ustaviti prisego komu s tem, d a se za presojo prosi. 25er$ogerung (9tuffct)ub); produženje, cknjenje, kasnjenje; npoAJ" (Kenk, ^oitHkuk, nacHhnk; odlašanje. — (ba§ 3* e fj en iti bte Sdnge) ; otezanje ; OTe3aHi; zatezanje. — (boi Stuffjalteuj : ustavljenje; ycxaB.d;nb; ustavljenje. 93er$i»gerungž = 3i n f fn ; »»locne kamate; o^ouHe Kaviare ; zamudna obresti. SScrjoltbare Sadjett; ocarinljive stvari, stvari podvržene carini; crBap* 1 no/tBpjKene u;apHHH ; stvari colu podvržene. SBcrjoIlcn; ocariniti, platiti carinu za što ; n.iarHTH 4apnHy 3a mi' 0 ’ s acolati, col plačali. — ettte nidjt tierjcttte Sadje; neocarinjena stvar, stvar, za koju se '»r platila carina; CTBapt, 3a koio ce mre ruarnaa qapnHa; ne zacolon a reč (za ktero ni col plačan). SSerjug, f. ffietjogeruttg. — oljne teetteren SSerjitg ; bez daljeg otezanja; des-b OTe3aHir; b re ~' odlaganja , nemudoma. 9$etjug$*3tnfett, f. S3erjbgentngž=3tnfen. aScrjttJCtgcn, jtdj; razgranati se ; pa3rpaHaTH ce; razširiti se. — etne toeit Oerjinetgte Sevfd)tt)6rung; na široko razgranana okletva- Ha uiHpono pa3rpaHbna ocaerua; dalječ razširjena zarota. Veteran ; stari vojnik ; craptifi BottHHKr. ; dosluženec. 3$cteranett=3eidjen; znamenje starih vojnika; 3HaMeHk crapsi boShh 143 ’ znamnje dosluženca. SBettcr (Batetlidjer Seitž); stric; crpnirb ; stric. — (mtitterlidjer Seitž) ; ujak; ynKi>; ujec. $8c;ratorifeI); zadirkiv; aagHpKHBHbiir; nagajiv, stiskaven, dražljiv- SSicar ; namjestnik ; HaMlicrHHKt ; namestnik. — btfdiofltcfjer 3Stcar; biskupski namjestnik; eiiHCKOiicKiii HaMkcTHHB 1 ” škofov namestnik. 2$tc; mesto- ~~~ = 5©trector; namjestni ravnatelj; »aivrkcTHbiH gnpeKTop?>; mesto- vodja. ~~ = 3Mrectorat; namjestno ravnateljstvo; HaarfecTHa g»pennia; mesto- vodstvo. ~~~~ - $ontg ; prikralj, kraljev namjestnik; naukcmu# npa.ib, MicTO lipama; mesto-kralj. =^Jtajtbent; podpredsjednik ; HaMkcrubifi npegetgiiHK-b ; mesto- predsednik. ^iee versa : zamjenito ; aaivrbHHTO , ja a ti vi »o ; eno drugemu , nasproti. ^tctualieti = $attbel; trgovina hranom; rproniina jianoni.; kupčija s hrano, živežem, branjevska kupčija. ~~~ = SSerfcOIet^er; prodavalac hrane ; »poganapane; prodajavec hrane, branjevec. ^tbittrireit, etneUrftmbe; vidimovati ispravu ; n »g »mo na th »enpaBj; poveriti prepis pisma, vidimirati pismo. ~~~ - Dibtmitte Stbfdjrtft; vidimovani prijepis; imgHMOBaiibiH lipenmrb; poverjeni, vidimirani prepis. ; marva ; Map n a; živina. * marvinski (što se tiče marve); MapniiHcniH (iuto ce thho M apne); živinski. ~~~ = SlrjenetEunbe; marvinsko Ijekarstvo, marvinarstvo ; MapBHHeuo j 4- KapcTBo ; živinozdraviteljstvo. \zdravnik. ~~~ =Strjt; marvinski ljekar, marvinar; MapBHHCKift -vbKap-b; živino- = 33efcl)au; razgled marve ; pa3raeg'b jviapne ; ogled živine. ~ ‘ » $>tebjlaljl; marvokragja ; MapnoKpal;a; tatvina na živini. ~~~ = fatl; marvinska pošast; MapBHHCKa uomacTh; pogin živine. = ^anbter; trgovac inarvom; TproBatpb aiapBOM-b ; kupčevavec z živino. ~~~ = ^ran!()cit; marvinska bolest; MapBHHCKa 6ojiecTb; živinska bolezen. ~~ = SRarft; marvinski sajam, vašar ; MapBHHCKiti caaivnb, Bamapi; živinski somenj. ~ <3djlad)tangž#tOtofot( i zapisnik poklane marve; 3anHCHHKii no- a.iaHe Mapue ; zapisnik poklane živine. . = ©cuclje; marvinska pošast; MapBHHCKa nouiacrb; živinski mor , živinska kuga. 602 33iety* SJtelj * @tanb; stanje o marvu; CTairb MapBe; živinsko stanje, stan] e živine. — * ©tctnbžtabeffe; tablica stanja marve; TaS-imja CTaHH MapBe, vO^' lcazek živinskega stanja. — = @teuet; marvarina; mapBapHHa ; živinski davek. — * Urieb ; gonjenje marve; ronhirb Map ne ; gonjenje živine. — = Sttebtedjt; pravo na gonjenje marve; ripano Ha roHkHk Maps e ’ pravica živino goniti. [pasti' — = £tift; pravo na pašu marve; npaBO Ha uaniy MapBe; živinska — = 3Beibe; marvinska paša ; MapBHHCKa nama; živinska paša. — ^ 3 uc^)t ; gojenje marve; roenk MapBe; živinoreja. SSicImnmterci; mnogomuštvo ; MHoroMyniTBO ; mnogomožtvo. 3$ieltt>etberei; mnogoženstvo; MHoroaltgatton; obvezati zadužnicu; o6Be3aTH 3agy !ii ' HHny; zavezati dolžno pismo. $8ittculum; obveza; o6Be3a; zaveza. SHnbicatiott (©tgentljumžffage); tužba iz vlastnickoga prava; 'ryJB° a H 3 -B B.i a ct h h n k o r 'L npaBa; lastninska tožba. SSutbicirett ; tražiti što iz vlastnickoga prava; 'rpaasHTH ihto h 3 * njnacTHHBKon lipana; lastnino tirjati. 2SitguIirett; naznačiti potezima; HaaHanHTH no r re3HMa; zaznamovat 1 besedo s črticami. SSifttotion ; razgled ; nporjegi ; pregled. — ber ®eri$te; razgled sudova; nporaegi cygoBa ; pregled sodnij ■ SSifttator; razglednik: nporjte^HHKi.; preglednik. 93ifitiren ; razgledati ; npor.ie^aTH ; pregledovati. — baž -§> e e t; razgledati vojsku ; lipor-iegara BOHcny ; pregledovati vojsko, armado. SSiffttruttg, f. SStfitation. Visla, SGSecOfel, a; mjenica na pokaz; M-brniua Ha noKaaib ; menic 0, na pokaz. 93tief?; runo ; pyHO ; runo. — SDrbett bež golbenen SSltepež; red zlatoga runa; pe/;i> 3.iaTH0 ra pyHa; red zlatega runa. ®ogt (2luffel)er) ; nadglednik; Hagrjie^HHKt ; vajd. — (gelbfmtet); poljar, poljski čuvar; no.mpfc , rio^bCKift ‘jyBap’ 1 ” poljski čuvaj. — (SSotlttunb) ; tutor, zakrilnik ; TyTopi ; varh. 603 SCcgt. (Settt) (liter); upravnik; vtipaBHHKi.; oskrbnik. <^trcOen=SSogt (@dju|$etr, Matron); zavjetnik crkve; qpKBem>ift naTpoHi; cerkven varh, branitelj, patron. 33pgtet; nadgledništvo, zakrilništvo, zavjetništvo, upravništvo ; Ha£- r.iegHHiTBo, jnpaBHHiTBo; braniteljstvo, varstvo. ' = 9tec£)t; pravo zavjetništva , nadgledništva , upravništva; npano Ha.ijue^HHTrBa, jnpaBHHUTna; braniteljska pravica. (populus); puk, ljudstvo ; juo/jctbo, iijki ; ljudstvo. (kation); narod; Hapo/jt; narod. (Sruppen) ; vojska ; Boftcna ; vojska, armada. ^OlFg: * (ŠtO se tiče puka) pucki; (uito ce Tnue nyna) nyunin; kar se ljudstva tiče. = 3tngelegen^ett; pucke stvari; njune CTBapn; zadeve ljudstva. (SSeburfntffe) ; pucke potrebe ; nyune noTpefie, potrebe ljudstva. = 2(ufEIarung; pucka prosvjeta; njuna npocBbTa; razsvetljenje ljudstva. = SStlbuttg; pucko obrazovanje ; nyuno ot>pa30BaHfc; izobraženje omika ljudstva. ClHgemetne SSoIfČbtlbuttg ; obče pucko obrazovanje ; o6nrre nyuno o6pa30Bank ; občno izobraženje ljudstva. = 93eWegung; kretanje puka, ljudstva; npeTaHt nyna, .no^craa; gibanje , zavzdig ljudstva, naroda. = 23latt; pucki list; nyunin jincrt; ljudski list. = (Slaffe ; pucki razred ; nyunin paape^t; razred ljudstva = §eft; pučka svetkovina ; nyuna CBeTnoBHHa; ljudska, narodov- ska svečanost. ~~ = <$d)ule; pucka škola; nyuna mno^a; ljudska, šola. ~~~ - @tamm; puk; njnt; rod. ~~~ = t^umltl^ (national); narodan; HapogHtm; narodni. - t^umltdjfeit (0tattonalitat); narodnost; Hapo^HocTi.; narodnost. ' = Untetttdjt; pucko obueavanje; nyuno o6yuaBaHi ; ljudski poduk. ~~ = aserfammlung; pucka skupština ; nyuna cnyriuiTHHa; zbor ljud¬ stva, narodov zbor. ~~~ = SSertreter; zastupnik puka; sacTjinnim nyna; namestovavec naroda, ljudstva. ~~~ = SSerttetung; zastupanje puka; 3acTynaHk nyna; namestovauje ljudstva. ~~~ (bte ŠBoIBbettteter) ; zastupništvo puka; 3 ac'ryiiHHUTBO nyna; na- ‘Uestovavstvo ljudstva. ~~~ - jjaf)! (^opulattcm); pučanstvo ; nyuaHCTBO ; ljudstvo. 604 S3effct» 3$filfcr*2flec£)t; megjunarodno pravo ; MeljjHapogno upaBO ; mednarod' no pravo, pravo narodov. — * tedjtM); što se tiče megjunarodnoga prava; iiito ce THie wei)J'' Hapo^Horii npaBa; narodopravni. — » SBanbetung ; seljenje naroda; ce.vkuk napoga ; preseljeval narodov. SSott, f. fcottfontmen. 25otlbringctt; dovršiti; goBpuiHTH; dovršiti, dognali, doprinesti■ — IDtcfltdj ttoffbrcujjte Slljcit; u istinu, zaista dovršeno djelo; y hcthhJi 3anc r ra goBpmeno gbjio ; zares doprineseno djanje. SSollbriitguug bež 33etbtedjenž; dovršenje zločinstva; goBpiueH'1; 3 AO' BHHCTBa; dognanje hudodelstva. SSoUburtig; punorodan (rogjen) ; iiynopogHMH (poijeHbift); rodni, pravi, polnorodni. SSollburttgfeit ; punorodnost; njHopognocTb ; polnorodnost. SSoItcn&en ; svršiti, navršiti, izpuniti; cBpiuHTH , HaBpuiHTH , HCiiJ' bhth ; zrršiti, spolniti, dokončati. — baž jtDanjigfte Sebettžjaljt: tioftenbett; navršiti dvadesetu godinu života; HaBpuiHTH ABageceTy roguny n>HBOTa; dvajseto leto svojega 2 * v ' Ijenja spolniti. — ttotfenbetež jtoanjtgjlež Sebenžjaljt; navršena dvadeseta godina životai HaBpuiena gnagecera rogrnia jkiiboto ; spolnjeno dvajseto leto. SSoUju^tett ; izvršiti; H3BpuiuTii ; dognati do konca. — eitt ©efc§; izvršiti zakon; HaBpuiHTH aaKOHT. Kanom ; spolnit 1 ) zvršiti kako postavo. 93oUfii()f Uitg; izvršenje ; H3BpmeH-fc; z vršenje, dognanje. 2$otl(jenufj; podpuno uživanje; nognyHO yaiHBaHk; popolno uživanj 1 ’' — bec Sieste ; podpuno uživanje prava; iiogriyno yniHBaii - k npaBa , popolno uživanje pravic. >8oUguttig ; podpuno valjan; uognyno Ba.iHHbiii ; popolnoma veljavni- 93ollgultigEeit; podpuna valjanost : nogimia Ba^BHoerb; popolna veljavnost. 9SoUjd6tig ; punoljetan; i^HOjikranT. ; polnoletni. 35oUjdf)rig£eit ; punoljetnost ; nyHo.vkTHOCTh ; polnoletnost. 93o((£ommen ; savršen; caBpuieHbiii; popolnoma, popolni , dovršeni- — (»otlftanbig) ; podpun ; nognyHbiu; popolni, polni. — bottfontntener SSetuetž ; podpuni dokaz; nogriynbiH goKa3b; p°^ nl dokaz. — »oKfontmenen ©(aubett »erbietienbe Urfunbe; isprava, koja zaslužni 6 podpunu vjeru; nciipaBa, koh 3acjyntye uogriyHy Bkpy; pismo, popolnoma vero zaslužuje, pismo vse vere vredno. ®oUm«c^t. 605 ^otlinad)t; punoniocje; nynoMohie ; pooblastenje. - (fubjectttt); punomodništvo ; nyHOMot)im i iTBO ; pooblastenje. ^®Untacf)tŽ= ; punomocni, punomocnieki; nyHOMotiHbiH, nyHOMohHHi- niu ; pooblasini. [pismo. = 33ttef; pismo o punomocju; riHCMO o nyHOMohiio ; pooblastno - ©ebet - ; opunomocitelj, davalac punomocja; oriyHOMohHTe4b; po- oblastnik, pooblastivec. = Steljuter; punomocnik; nyHOMohHHK r b, oi^HOMobHHKt; po- oblaslencc. = SSertrag; pogodba o punomocju; norogda o nyHOMohiro; pogodba °d pooblaslenja. ^ollftonbig ; podpun ; nognyiibiH ; polni, popolni. ^oltftnnbigfcit; podpunost; nognynocTb; popolnost. ^oUftrccfcn ; izvršiti; irnnpuiHTH; izvršiti, izpeljati. etn e @ntf<$etbung, etn Urt^etl ; izvršiti kakovo riješenje, kakovu pre- Sudu ; H 3 BptuHTH KaKOBO pbuiCHb, KaKOBy npecygy ; izvršiti raz- sodele, sodbo. ben Stužfprudj bež Sfltdilterž ; izvršiti izreku suca, sudije; H3BpuiHTH H3peuy cygie, cygna; izvršiti izrek sodnika- bollfiretfenbc ©eituttt, f. tiofljteljen; izvršna vlast ; H3Bptuna BaacTb; izvršna, izpeljevavna oblast. etn Scbenžja^r, f. »ottettben; navršiti godinu života; naBpuiHTH ro- A»Hy HiHBOTa; spolniti leto dobe. ^°tlftec»fcr ; izvršnik, izvršitelj ; hsbpluhhkt., H3BpniHTe-ib ; izvršnih. ^oltftcccEung ; izvršba, izvršenje ; n3Bpmda, HSBpmeHi ; izvršba, izpeljava. ^°Uftre podpunost broja; nognyHocTb dpoa; polnost števila. ^°ltjicf)bor ; izvršiv; H3BpiuHBb ; izvršljiv. -'ot(iu-f)bnrfeit; izvršivost; HsnpnmBocTb ; izvršljivost. ^ D Hjtef>cn; izvršiti; HSBpiUHTH; izvršiti, spolniti. ben Služfpntdl bež žRidjtetž; izvršiti izreku suca, sudije; H3BpuinTH n.ipeiiv cygie, cygua ; izvršiti, Spolnili izrek sodnika. bolijtetjenbc ©etualt; izvršna vlast; H3BpiuHa BJiaerb ; izvršna, izvrševovna oblast. [ spolnovavec, ^utljic^cr ; izvršnik, izvršitelj; naupisiHHicb , u3Bpi[tn r re.ib; izvršnik, sgoJfjug; izvršba, izvršenje; H3Bpmda, HSBpmeirli; iz¬ vršba, spolnitev. 606 SBotfjug* Volljug=, S5oHjUgŽ=; što se tiče izvršenja ; uito ce Tune H3BpmeHfl j spolnitva. — 5 @e|ung ; stavljenje u izvršenje, izvršivanje; cTaBakHk y H 3 Bp- meHh, H 3 BpniHBaH't ; spolnitev. — = SSetorbttung; naredba o izvršbi, izvršbena naredba; Hape^da 0 H3Bpm6n, H3Bpm6eHa nape^ča; ukaz zastran spolnitve. — j 33orf$rift; propis o izvršbi, izvrsbeni propis; nponHCB o H 3 BpiU" 6h, h 3 b p ih 6 e h li it nponncb ; predpis za spolnovanje. Voloittar; dobrovoljac; fločpoBoamrb; dobrovoljec. Von 2lmtžWegen; od ureda (službeno); 041 ypega (3BaHH‘mo) ; od ureda, službeno, po uredski dolžnosti. — Itim an; od sada; ogi caga ; od sedaj , odslej. — @ette bež ©etidjtež, f. ©ette; od strane suda; 041 cTpaHe cy4»i od sodnije, obet beffev mit bern 9iomtn. 3 .33. sodnija razglašuje i.t-d- — i£obežt»egen; zbog smrti; 36orb cmpth ; zavoljo smrti. Vor ; pred; npe^Tb ; pred. — 3SerIauf bon 14 SSagen ; prije nego progje 14 dana; npe Hero npol) e 14 flana ; preden 14 dni preteče. [h bi h; naprej ni' Vor= (Borge^enb); pred-, predtečni, predhodni; npegTeiHbiH, npegxo4' — (mittlermetlig); megjutimni; »leijjTHiui.; medčasni. — (botbereitenb) ; pripravni; npHnpaBHbifi; pripravljavni. Voractcti (borljevgeljenbe sicten) ; predhodni spisi; npegx04HH cn hch; poprejšnji spisi. — (Dorberettenbe 9lcten); pripravni spisi; npnnpaBHH cnaca ; p rt ' pravljavni spisi. Vornnfcblag bet Sinnaljmen unb StuSgaben ; proračun, predhodni racon dohodaka i razhodaka; npepaiyHT>, npe4X04Hbiii paujHi, 40x041» 11 pa 3 xo/;a ; preudarek, premet prihodkov in stroškov. Vorarbett; predhodna radnja ; npe^ogHa pa^Ha ; naprejno delo. Vorarbciteit ; pripravljati se za kakav posao, naprvo raditi; lipnnpa' Bja ra ce aa Banani nocao, Hanpno pa^HTH ; pripravljati, naprej delati za kaj. Vorarlberg; Forarlberk; ; imeti v čem prednost pred kom drugim. ^otougfdjtrfeit, ber ŠBeletbtgung ettte SJlaljnuttg; opoinenuti koga pred uvredom; onoiweHyTH Kora npe^t yBpe/\OMi> 5 opomniti koga pred razžalitvijo. ^°tau$fc£eit f »gl- borfe|en; predpoložiti, predpolagati; npeAno.io- ®hth, ripe^no.iaraTH ; kaj naprej djati, postaviti. [ misliti, da. (bafurfjalten); držati, misliti da ; ApmaTH, mmc^hth A a • • • 5 (bafiic anneljmett); uzeti, da ... ; y3eTH, A a ■ • • ? vzeti, deti , da. ^°rau3gcfc£t, bcijj . . . ; uzemši; y3eMiim; vzemsi, devši, da ... , uk o se vzame, dene, misli , da . . . ^°tau$fc£ung (93etmutfyung); predmnjeva; npeAMHkBa; predmneva. (suppositum); predpologa, predpoloženje, predpolaganje; npeAno- J iora, lipeAJioaieHt, npeAnojiaraHk. ^otaužficbt; predvigjenje ; npeABHl;eH'k ; previdnost. "" trn 3t»e(Je; predvidni obzir na svrhu; npeBHAHMH o63bipT, Ha ipbjit; previdnost v namenu. ^ D tau$fid)tlicb; predvidno, što se napred viditi može; npe^BHAHO, ihto ee naiipeA'!. bhahth m o h; e; predvidno, kar se da naprej viditi. ^°raušt»ermacbt«ifj; predzapis; npeAaariHCT. ; predsporoček. ^°taužjrtblcn> predplatiti , platiti napred, naprvo; npeAiuaTHTH, OJiaTHTH HanpeA^, HanpBo; naprej plačati. ^oraugjablung; predplala, naprednje placanje, placanje napred, naprvo; "PeAiuaTa, njiahaHk HanpeA’b, nanpBO ; naprejno placanje,predplačilo. ^°tbcbacbt; prednamjenost (navlašnost); npeAHaMbHOCTB (HaBAam- Hoctb); nakana. ~~~ ttlit SSorbebad)t; prednamjenjeno (navlaš, hotimice); jjpeAnaMkHkHO (naBjiaun,, X 0 THMHne); nalas, pr emisij ema. [hmh); nakanjen. ^otbetiacbttgt; prednamjenjen (navlašan); npeAHaMtHbHHH (HaBjiaui- (abperb.); prednamjenjeno (navlaš, hotimice); npeAHanrfeHkHO (Ha- H^ami,, xoTHMHtte) ; nalas. ^otbcbinguttg; preduvjet, predhodni uvjet; ripeAyB'kn>, upeAXOA- «Wft jnk-cT,; predpogoj, naprejni pogoj. (SSorerforberntf); predhodna potrebnost; upeAXOAHa fiOTpe6HOCTi>; 'naprejna potrebnost. ~~~~ JU ben (Stubten; predhodna potrebnost za nauke; upeAXOAHa no- 'peCHocTi, 3 a HayKe; naprejna potrebnost za uk. ^°chebalt; priuzdržaj ; 3aAP«ah; pridržek. 608 SBorBeljati. SBorbcljalt, mitSBorbeljalt ber2(ppettatton; priuzdržavši sebi pravo pozvat' se na veci sud; 3 agpn>HBiiiH ce6n npano no 3 BaTn ce Ha Behifi (n°' 30Bhhh) cygi> ; pridržavši, pridrževaje si prošnjo za presojo ■ — aužfdjtiefenber SSorbe^alt ; izključni priuzdržaj; h3k.uouhi.ih 3a£pm a *' ’ izlilenivni pridržek. SSorbe^mlten; priuzdržati sebi ili kome sto ; aagpiKaiH ce6n iuh K0»' e ihto ; pridržati , prihraniti. — bte Stužlofung ftcl) borbeljalten ; priuzdrživši sebi pravo odkupiti stoj 3a/i,p;KaBiiin ce6w lipaBo hskjtihth ihto ; pridržati si odkupljen) e i izkup. SSorbebaltltd) ; sa priuzdržajem ; ca aagpataeMt ; s pridržkom. — ber ©trafe; sa priuzdržajem kazni; ca 3agpjKaeMi> kb3hh; spridrtr kom kazni. — ber ©etieljmtgung ©r. ©tajeftat ; sa priuzdržajem odobrenja Nj. veli' čanstva; sa 3agpa»aeMT> ogoripena Hk. BejinuecTna; s pridržkom potrjenja Nj. veličanstva. SBcrbenannt, f. obetttmljnt. SSorbereitett ; pripraviti ; npHopaBHTH ; pripraviti. 3Jorbcrcttuiig; priprava; ripiHipana ; priprava. 9$orbemtung$, ; pripravni; npHnpaBHMH; pripravljalni. — = ©tubutnt ; pripravna nauka; npHnpaBna nayr;a ; pripravljavni v**' —• = SJBiffenfcfjcift ; pripravna znanost, znanstvo; npnnpaBHa 3HaH0CTl>> 3 »aHCTBo; pripravljamo znanstvo. [ rotilo , izvest) 6, S8orbertd)t; predhodno izvješce ; npe^xo/;Ho H3BtcTie; naprejno V°' SSorbefcbcibcn, f. Dcrbefdjetben. iBorbcugcn, etiraž; predusresti sto; npegycpecTH ihto; ubran lth — bem ©$aben, bem Ungltitfžfaffe ; predusresti štetu, nesrecu; npefl)" cpecTH nrreTy, Hecpeby ; ubraniti škodo , nesrečo. SSorbeufimtg; predusret; npe^jcpeTi; ubranitev. SJotbeuguttg^ * ©iajjtegeln; predusretne naredbe; npegycpeTHe n"' pe,;6e : ubranivne, odvračavne naredbe. SSovbilbuttg; predhodno obrezovanje; npe/;xo^HO H3o6paa>eHl;; V°' prednja: omika. ro t ffe n fcl) a f 11 {cl^ e ©orbtlbung ju einern §(mte; predhodno znanstveno obrazovanje; npe/jxogHO 3HaHCTBeno H3o6paiKeHb; znanstven 11 omika, ki jo je za. kak ured treba. 2Jorbrtngen; kazati, reci, navesti, izustiti; na3aTH, pehn, HaBecT"’ H3yCTHTH; povedati, govoriti. SSordttcrn; pregji; npe,;nu, npe^KOBH ; predstarši. 93orcntI)«ltcii; kratiti, ne dati, zadržati kome sto ; 3agpa.aTH h 01 * 1 * ihto ; zadržati, pridržati, utegnuti komu kaj. tBoraiUjatteii. 609 ^orent^altcn, etn antiertrauteš ©Ut; zadržati povjereno dobro ; 3a^p- noBbpeHO po op o; pri- ob. zadrževati komu zaupano blago. ~~~ borent^altenen Soljn; zadržana plata; 3appjKana n.iaTa ; pri- ob. zadržana mezda. ^orcitttjattuitf}; zadržanje; sappiKanb; pridržba, zadrževanje. ^>orct*()cI>img ; predhodno iztraživanje ; npepxopHo H3TpajKHBaH't; naprejna pozvedba. ^orertnnerung ; predhodna opomena; npepxopna onoMeHa; naprejni opomin. ^Wenuafmt, f. obettoi^nt. ; pregji; npepain.; prednik, preded. "^°£fat)ten ; pregji, predkovi; ripepuu , npepuoBH ; predstavili, predniki. ^ or fnt(; zgoda, zbitak; cropa, cjyuaft; dogodek. °tfnllcn 5 zgoditi se, zbiti se; cropara ce, c 6 hth ce; zgoditi, pripetiti se. bet bovfaHettbet Sieife; ako bi se zgodilo, da tko mora putovati, iei na pnt; aao 6 h ce cropiuo, pa tko Mopa njTonarH, uku Ha nyn>; ako bi se zgodilo, da sc kdo na pot poda. "^orfmbcn; naci što ili koga; nahn ihto hjhi Kora; najti kaj. ' (untreffen); skobiti, sukobiti se s kim ; cko 6 hth, cyuo6iiTH ce ct. ; suiti se s kom. [žiti kaj. "" (bemetfen) ; opaziti koga ili što ; ona3iiTH Kora kuh iuto ; opa- "" 'betut 2-tcten borgefuttben toerben ; ako se nagju spisi; auo ce Ha(y cinicii; ako se najdejo spisi. "" an Semanben etnett ŠBetrug borftnben; opaziti, da je tko koga Prevario; onaaHTii , pa e tko napajanja, pa e itora npeiiapio ; ^ na jti, zapazili, daje kdo koga ogoljufal. or forbcrtt > ^ernattb Uorž ©ericljt; pozvati koga pred sud; no3BaTH Kora npe/jTb cypi>; poklicati koga pred sodnijo. Dt for&crcr; pozivala«; aoainia.iaijT.; pozvavnik, klicavec. ^ bet SSorgefovbeete; pozvanik; noanaiiHKT,; poklicani. ^forbcruug ; pozvanje (pred sud) ; Hoanant (npepi. cjpt) ; pokli- ^ c an je, povabljenje. Ol 'forfecrmtgž=; što se tiče pozivanja (pred sud); ihto ce TH-ie rio- 3 w$ana (upego cyp , t) ; povabilni. "" ' SSrtef; pozivno pismo ; iio3hbho hhcmo ; povabilno pismo. "" = ®efel)t; pozivna zapovijest; noanmia aanoBkcTB; povabilno povelje. (©btet); izrok, zakaz ; HspoKTi, 3ana3T.; oglas. ' Stift; rok pozvanja, zakazni rok ; poKU no3Baim, 3aua3in,tii poni,; Povabilni rok. 610 ffiotftrage. JSorfrage (borgangtge §tage); predhodno pitanje; npe/txo/tHo nosani) naprejno vprašanje. — (botberdfenbe); pripravno pitanje; npnnpaBHO nniTaHk; pripel' Ijavno vprašanje. — bie 33erfyanbhmg ^dngt bon ber SBeantttortnng etnec ffiotfrage razprava zavisi od odgovora na predhodno pitanje ; paanpaBa 3 aBHCi* o/VB o/troBopa Ha npHnpaBHO nbiTaHi; obravnava zavisi od rešenjd naprejnega vprašanja. 23orfuf)t*cn, ^emanb (ge ffellig madjen) ; staviti koga pred sud; c?a' bhth Kora n p e/iB cy/tB ; postaviti koga pred sodnijo. SSorfiiltrinig ; stavljenje pred sud; CTaBJikH-b npe^B cy/tB; postavljeni pripeljanje pred sodnijo. 9$0tfut>rung3=; sto se tiče stavljenja pred sud; ihto ce 'mue CTaB.ii' ha npe/tB cy/tB ; pripeljavni. — = S3eft’^I ; zapovijest, da se ima tko staviti pred sud ; 3anoBicTi>> /ta ce HMa tko nocTaBHTii npe/tB cy/tB ; pripeljavno povelje. — £SerIjaftč= unb SSorfu^rungž=S9efe^I ; zapovijest, da koga uhvate 1 stave pred sud; 3anoBkcTb, /ta Kora yxBaTe h CTaBe npegB cyA' 6 ’ povelje , koga zapreti in pripeljati. SJorgaitg (SSorfaH); zgoda, zbitak; cro/ta; prigodek. — (SBerfafjten), f. b. SSorganger ; predmjestnik; npe/tiviicTHHKB ; sprednik. SSorgdngig; predhodan; npe/txo^HBift ; naprejni. [kaj naprej 1 23orgebcn (boraitčgeben) ; dati što napred; /;aTH ihto Hanpe/tB; dah — (borljalten, bortoenben, borfdjujjen) ; izgovarati se; H3roBapaTH ee'i izgovarjati se s čim, izmišljevati si kaj. — fatfd/Itd) ; lažno kazivati, izgovarati se Iažju ; jiajKHo KaanBaTH, H 3 ' roBapaTii ce Jiaatio; lažno kaj povedati. SBovgcbctt, ba§; izgovor, izgovorno kazivanje; H3T0B0pB, HaroBopt* 0 Ka3iiBaH'b ; izgovor , pretveza, izmislili. SSorgcfaj?tc SJJeinung; predpredsuda; npe/tMHtBHo MHkme; predsodeh mnenje, ki ga kdo naprej ima, oft : kriva misel. SSorgcbctt (SSobjng Ijaben) ; imati prednost pred kim ; HMarH np e ' nMyhTBO npe/tB khmb ; imeti predstvo. — (borfdjreften) ; prednjačiti; hHh Hanpe/tB ; iti naprej. — (berfaijren); postupati; nocTynaTH; ravnati, opraviti. — nad? ben SSorf^riften botgeljen; postupati po propisima; nocTynaTH no nponHCHMa ; ravnati , delati po predpisih. — gegen dne Ungejelitdjjfett borge|en; postupati proti kakvoj nezako' nitosti; nocTyiiaTH npoTHBB He3aKOHHTOCTH nanne; ravnati zop er kako neposlavnost. SSorge^cit. 611 gegen ^emanb mit ber ©trafe borgeljen; kazniti koga; no- CTynaTH krshh npoTHBt nora; kazniti koga. ~~~ im 9tedjtžtbege ber ©djulben roegeit borgeljen; podici pravdu zbog dugova; nocTynaTH cy^no 360 ™ /;yroBa ; lotiti se pravde zavoljo dolgov. ~~ mit ber SBerftetgetung; preduzeti dražbu, narediti da se što proda putem dražbe; npegy3eTn flpani6y, Hape^HTK ce mT0 npo/\a nyTeMi ^paffi 6 e ; opravljati dražbo. ~~ (ubertreffen); nadhoditi, nadilaziti; Ha/;xo^nTHj Ha^Hjia3HTH; pre¬ kositi, premagati, vzugati koga. bte &ugenb gefjt ber ©djonljeit bor; krepost (dobrodjetelj) nadilazi Ijepotu; Ao6po^kxeAb HaAimaaii .ikno r ry; krepost (čednost) ima prednost pred lepoto, krepost je nad lepoto. ~~~ (borangeljett), etrtem mit gutem SSeifptele; dati komu dobar primjer; AaTH Koiue (ToCapt nprnubpi; dajati komu dober izgled. (jUbor geljen); prednjačiti, predhoditi; nhii Hanpe^b, npe^xo/;HTH; iti naprej. (gejc^eljen) ; dogoditi se; Aoro^HTHce; dogoditi se. 3Jorget)cnb ; prednji, predhodan; npeg^o^Hbm; naprejni, spredni. ~~~ borgeljenbe unb nadjftelienbe ©liiubiger; prednji i potonji vjerovnici; npe^HbH h noTOMHH BipnTejbH ; spredni in poznejši upniki. ^otgefe^tec; predpostavljeni (poglavar) ; npeAnocTaB.rbHi>m (norjia- Bapi); višji, predpostavljeni. ^orgretfeit ; posegnuti u što; npeTehn, npeTHijaTH ; preteči, segati v kaj, lotiti se česa pred kom, vteči se komu. ~~ ber2tnfld)t ^emanbež; posignuti ucije mnijenje; npeTehn sme MHime oglasiti se s svojim mnenjem, preden kdo drug svoje razodene. (borfdjtet&eit); propisivati što; nponHCHBaTH ihto; predpiso¬ vati kaj. ber competenten ©eljbrbe borgretfen; posegnuti u što pred nadležnom oblasti; y t iHHHTH ihto npe, Hero Ha^eama odjiacTb nspeue npe- c yAy o tomt. ; vtikati se v kaj pred pristojnimi oblastnijami. ^otftabctt, etroaž; namjeravati što; HaivrbpaBaTH raTo; namerjati kaj, nameniti, namisliti kaj. etttett 93au bor^flben; namjeravati graditi; HaivrtpaBaTH rpa^uTH; misliti kaj zidati. ^Otlmbett, bab; namjeravanje; HaMkpaBaHk; namen, misel. ^bb^anbett; čega ima, što se nalazi, što se nahodi; uera HMa, ihto ce Ha.mH, ihto ce HaxoAH ; kar (česarJ je. bie bor^artbetten SSeibeižmittel; nalazna dokazna sredstva; Ha.ia3Ha, Aonaana epe^cTBa; dokazala, kar jih je. 39 « 612 83orfyaitfceit. S&orlmn&eit, menit letne SBermanbten botljanben ftttb; ako nema rodbinCi ano HenMa polurne; če ni, nobene žlahte. SSotl)cr; prije, pred tim, prije toga, napred, unapred , naprvo, pr 1 ' 0 ’ npe, upe^i. thmTi, npe Tora, nanpe^h, yHanpeA'B, HanpBO, upi* 0 ’ popred, naprej, — = auffihtbtgen : naprvo odkazati; HanpBO o^iiasaTH ; naprej odpo' veduti. — * befttmmen ; naprvo odrediti; nanpno o/ipe/iHTH: popred, nap? e J odločiti. — s feljen ; napred, u napred vigjeti, predvigjeti; Haripe^t, juanped ' 6 bh/jhth, npeflnH/;HTH ; naprej viditi. — * feljen (borfeljett), mit etner ŽBeftimmnng fur cine« gafl; u naprej naprvo odrediti što za kakav slučaj; Haripno o^pe^HTH ihto 3 ® Kauani) c.ijoaii; naprej dati odločbo za kak primerlej. — j Serflinbett; naprvo, u napred obznaniti, dati što na znanje; Hanp D °’ y naiipe,yi> o63iiaHHTH, flaTH ihto Ha 3 Hairh ; naprej oznaniti. 25orj4t()t’; prošla, prošasta godina, lanjska godina ; npouua , npoiH a ' era rodilna, .laiitcua rop.ima; pretečeno, preteklo leto, lanjsko lct°' iBorfauf *, prekup; iipeiijin.; predkup. SSorfaufŽredit; pravo prekupa; npaBO npenyna; predkupna pravic 11, SSorEmtfc« ; prekupiti; npeKyiiHTH ; prekupiti. SSJorfcufcr; prekupac; npeKynai;T> ; predkupnilc. ®ortcf)i*cn; pripravljati; npniipaB.iimi; narediti, poskrbeti , č eS(l je potreba. 5 Sorfe^rung; priprava; npnnpaBa; navedba, naprava. — treffe«, f. borM)ten. iSorEominctt, ^cmanben, etner ©adje, f. guborfommen. — (borfattett); dogoditi se, zgoditi se, zbiti se; ^oro^HTH ce, cr ce, c6hth ce ; dogoditi se, primeriti se. — »až ttt Ser ®upltf botgefommen (angefufjrt motben); što je bilo « a ' vedeno u drugotnici; turo e O1.140 HUBe^eiio y ^iijihkh; kar je bi’° v dupliki povedano, napeljano. — bercitž botfommene Semerfuitgen ; vec navedene, napomenute opazke! neliT naBep,ene, iiano»ieHyTe ona3Ke ; že napeljane opombe. SJorEommuif? ; dogagjaj, zgoda, zbitak; ^ora^aii, cro/;a; dogodek- ŽBorlabett, ijemanb borž ©etidjt; pozvati koga pred sud; nosBaTt' uora npe t yi> cy/i, r i>; poklicati, povabiti koga pred sodnijo. •— bett ©cgentljeil jur Sfntjotung beS ©ibež; pozvati drugu stranka p rC ^ sud, da cuje prisegu, zaklctvu; noanaTii ppyry cTpaniiy n ped 1 ’ cygT>, 'J) : o n p ne er y, 3 aiuen;y; poklicati nasprotnika, da sl lS% prisego. SSorlaben. 613 ^otirt&cit, bte ©liiubtger butci) etn offenttt^eS (gbtct auf ettten Sag (trn ©Oncutfe) ; sazvati vjerovnike javnim izrokom (zakazom) na koji dan; ca3BaTH BkpnTe.vb hbhbuvtb H3poKOMT> (3aKa30M3j) Ha hctmu ^aHi.; poklicali upnike z javnim oglasom na kak dan. ^os-tabung ; poziv, saziv; nosBaHk, ca3Bairt; poklic, povabilo. ~~~ ftfjtiftlicije SSorlgbltng; pismeni poziv, saziv; nncMeHO no3BaHl;, ča¬ jank ; pismeno povabilo. ^oeInbtmgei=; što se tiče poziva, saziva; iiito ce Time no3BaHa, ca- saana; povabilni. ' = S8efel)t; pozivna, sazivna zapovijest; H03HBna, ca3HBHa 3ano- BicTt; pozvavno povelje. = (Sbtct ; pozivni izrok, zakaz; iio3hbhi>ih H3poKT>, 3aita3T>; po¬ vabili oglas. ~~~ s ,0ettel; pozivna, sazivna cedulja; ii03HBHa, ca3HBHa ite.ty.ia; povabni list. ^°tlagc (Dorgelegte ©C^rift) ; predloženo pismo; npe.t-ioiKKa, npeg- -toaieno iiHCvio ; predloga, predloženi spis. ^Oflnuftg (»organgtg); predliodan; npegxogabiH; naprejni. ~~~ (borbereiteub); pripravan; npunpaBHbiii ; pri pr avl javni. (jeitmeiltg, intenmtjitf^); privremeni, megjutimni, začasni; upimpe- Metibiif, Mei)y THMHbiu; začasni, medčasni. ^ortegctt, eine ©cijttft, fettte SKetnung; predložiti pismo, mnijenjc; "pegaomHTH hhcmo, Mukide ; predložiti spis, svoje mnenje. eine $tage; dati, predložiti kome pitanje; A a ™j upeg.ioiKHTH KOMe ribrrarrli; dati, predložiti vprašanje. ^otlcfcit, Semaitbeti ctinaž; citati, čatati, catitikome što; 'juraTH KOMe iiito ; komu kaj brali. ben ipartetett ben 33efunb bet* ^unftbeiffanbigen ; procitati strankama nalaz vještaka ; npoanraTH CTpaHnaivia na.ia.Tb skut-raKa; brali vdeležencom mnenje (znujdek) zvedenih moz. ^ortcfung ; citanje, čatanje, caeenje; HHTaHk ; branje, prebranje. ^otlicgctt, f. »otljaitbert. ^orinamt; prednjak; iipegnairb; sprednik. s ^Wmct£c, f. SSortnetlbuci). ^WmcrfDud); zabilježnica; npe^on.vhiKunna ; zaznamna knjiga. ~~~ liber bte Slotare; zabilježnica za bilježnike; npeA6ii.tk;KHHna 3a SHjikatHHKe ; zaznamne bukve za notarje. etn SSormerfbucE) liber ben ©tftberlauf fuf)ren; voditi zabilježnicu o prodaji otrova ; bo^hth npe,t<>H.tk;KHHity o npogan OTpoBa ; zazna¬ mek prodaje strupa. ^»Vmerfcn ; zabilježiti ; npegGn.vlmuiTn ; zaznamovati. 614 SBormetlen. ŠSormerfen, bte borgemerlten ©liiubtger; zabilježeni vjerovnici; npeA' 6 HAtaieHH BtpHTeJibH ; predznamovani upniki. — etmaž bet bet SanbeStafel bormerfen; zabilježiti što u vlastelovnici; npe 46 HjbHiHTH ihto y 3 eMCKoa Ta 6 jui; predznamovati kaj v deželni knjigi. — bet bet: Sanbežtafel borgemerft; zabilježeni u vlastelovnici; npefl' finjitmeHi y aeMCKoii Ta 6 .in; predznamovan v deželni knjigi. SSormetfuttg; zabilježenje; npe^čnjitmeHt; zaznamek, zaznamka predznamva. — itbet bie Stnmelbungett; zabilježenje prijava; npeAČHjrfciKeirfc npi«' na; zaznamek napovedi. 2 Jormerfun 0 Ž=; zabilježni; npegSHjrbaiHbm; zaznamni. — ^ 33etcitltgung; dopuštenje za zabilježenje; npe^ČH^tiKHO flony- uiTeHt, ^onjuiTeHt 3a npeAČHjrbateHi ; dovoljenje predznamve• — * ©efudj; molba za zabilježenje; M 0 ^ 6 a 3 a npeAČHJrkateHk; proš¬ nja za predznamvo. — * patent; povelja o zabilježenju ; noBe^a o npeg6H.d>!KeHK> j patent od predznamovanja. — sSBerber; tražilac dopuštenja za zabilježenje; Tpamiuaii-b flony' uiTeHa 3a iipe^ČH^tHieHt; prosinec za predznambo. SBormunb; tutor, zakrilnik; TyTopi. ; varh. SSormunberin; tutorka, zakrilnica; TyTopKa, varhinja. Slormunbfcfmft; tutorstvo, zakrilstvo; TyTopcTBO ; varstvo. 3$Dtmunbfdjaft$=; tutorstveni, zakrilstveni; TyTopcTBeHbiii; var¬ stveni. — * 91mt; tutorstveni , zakrilstveni ured ; TyTopcTBeHbiii ype^^ i varstveni ured. — (SBeprbe); tutorstvena, zakrilstvena oblast; TyTopcToeHa o 6 .iacTb; varstvena oblastnija. — 3 tUngelegen^eit; tutorstveni, zakrilstveni posao ; TyTopcTBeHbift nocao; varstvena zadeva , reč. — = 33udj; tutorstvena, zakrilstvena knjiga ; TyTopcTBeHa KHbHra j varstvene bukve. — 3 ©elber; tutorstveni, zakrilstveni novci; TyTopcTBemt hobiji i varstveni dnarji. — 3 ©elitbbe; tutorstveni, zakrilstveni zavjet; TyropcTBeHO očehaHti varstvena obljuba. — 3 >Oberaufjtd)t; veliko tutorstveno, zakrilstveno nadgledstvo ; Bp' xobho TyTopcTBeHO Ha^Me^HHHTBO ; višje varstveno nadgledstvo- — 3 9leci)ttung; tutorstveni, zakrilstveni račun; TyTopcTBeHbia pa^K' 1 ’’ varstveni račun. SBormunbfdjciftlidj. 615 , f. SBotmmibfd&aft«. — toormunbf(^aftli4ca ©etidjt; tutorstveni, zakrilstveni sud; TjTop- ctb6hi>ih cy^TE>; varstvena sodnija. " bormimbfdjaftltdje («Pflt<$t etnež SSoraunbež); tutorska, za- kvilnicka dužnost; TyTopcua Ay iKI| ocTi, ; varhova dolžnost. " Cpflt^t ber SSornumbfd)aft) ; dužnost tutorstva, zakrilstva, tulor- stvena, zakrilstvcna dužnost; Ay !KH0CTb TyTopcTBa; varstvena dolžnost. ^°tnomc ; ime ; mvie ; ime. — unb 3«natne; ime i prezime; HMe h npesniue ; ime in preimek. ^otitabmc ; preduzeče; npeAy3eTaK , B ; oprava. ^tttelimcit; preduzeti; npeAy3eTH ; opraviti, storiti. etne Slr.bett; preduzeti posao; npeAyae™ Hanam, nocao ; opra¬ viti delo. — bte 3eugenbetl)bre; preduzeti saslušanje svjedoka; npeAy3eTH cacjiy- maHt cBtAOua ; opraviti izpraševanje prič. ^otrattg ; prednost; npeAHOCTb; prednost v časti. zaliha; 3 ajmxa; zaloga. an Sebenžmtttel; zaliha hrane; paHa IHTO ce Haaa 3 H; zaloga reci *a živež. 5 zalihi; ihto ce Haaa3H; v zalogi. Utrecht; preimuctvo; npeHMyhTBO; predpravica. etn 9Som$t geniejjen; imati kakvo preimuctvo; HMaTH KaKB0 n P e " HMjhiBO; vživati predpravico. ^°tred)t$=; sto se tiče preimučtva; ihto ce THie npeH»iyhTBa; pred¬ pravice. " = ^lage; tužba o preimuctvu; T ym6a o npeHMyhTBy , tožba zastran predpravice. Potrebe ; predgovor ; npeAroBopa.; predgovor. JUr ©efe^fammlung ; predgovor k zbirci (zborniku) zakona; iipe,v roBopt kt. cčupi^H 3aK0iia; predgovor k zbirki postav. ^otrufen (etne ^erfon); pozvati (pred sud); nosna™ (npeA* cyAt) ; poklicati koga, sklicati. " (metjrere iperfonen jufammen); sazvati (pred sud); casBa™ (npeA* c yA’t); sklicati. ^reufung •, pozvanje (pred sud); no3Ba H k (npeA* cyAT>) ; poklic. ^orrufunjjg.gbtct; pozivni, sazivni- izrok, zakaz; no 3 HBHbiii, ca 3 HB- hhih H3 poKT>, 3aKa3i>; pozvavnij sklicavni oglas. ^otfa£ ( 5 tbft(^t); namisao; HaMbicao; namen, namisel, naklep. ~~~ (Unterne^mung) ; preduzeče; npeAy3ehe; započetje. feofet SBorfa|; zla nakana, namisao; 3^a nanmcao; hudoben naklep. 616 3$orfd£ltcf); s namislom, navlaš; cb HaMucaoMi; nalaš. — Borfa|It(^e .$aubtuug; djelo učinjeno navlaš, s namislom; fli.io y*i H " n i; h o ct naM 6ic.ioMT>; nalaš, s prcrnislikom storjeno djanje. SSotfdjetrt, JUUt Sotfcfjettt fommen ; dodi na vidjelo; ^ohn Ha bh^h.iO) na dan priti. — gum SSotf$ettt bltugeu; donijeti što na vidjelo ; ^ohgth hjto 118 bh^hjio ; na svetlo kaj pripraviti. 3$m?fdjtefjčtt, ^eutanben etmaž; predujmiti kome što; npefljHMHTH KO»m hito ; komu kaj naprej dati. — etttu ©UlUtne ©elbež; predujmiti kome svotu novaca ; npe/;yHMH' rl1 KOMe cyMMy noiiana ; naprej dati komu dnarjev. SSorfdjIrtflcit, etttJCtŽ ; predložiti što; npe/uioiKimi ihto; nasvetoval, predložiti — etneu 3eugeu u6er bie UBetžarttfel; predložiti svjedoka za dokazne članke ; ripeAJioiKHTH CBk^OKa o ^OKasHHniB HjiaHijHMa ; predlo' žiti pričo za dokazne členke. 93r»i*fd)I«g ; predlog; npe^Jiori; nasvet, predlog. — liber etne ©cidje; predlog o kakvoj stvari; iipe^jiorB o kokboU CTBapu; nasvet zastran kake reči. — einen SSorfdjlag tkjun, f. borfdjilagen. i&otfdmdbcr, @r£>=; krojitelj nasljedstva; KpoiiTe.u. HacjikA CTBa ’ dedni krojač. SSorfdimben (rerorbneu); propisati, naciniti naredbu; nporiHcaTiU nauiiHHTii napeg6y; predpisali , zapovedati. — baž ijorgefd;rtebene patent; propisana povelja ; npomicaHa noBe.m i predpisani patent. — (eintragen), etroaž tu etn 93u d) ; upisati što u knjig« ; yriHcaTii ui' r ° y iuibHrv ; vpisati kaj v kako knjigo. — jgemcmb Jltr (Steuer uorfc^retben; upisati koga za porez; ynHca'f B nora 3a nopeaB ; zapisati davek na koga. 23orfc!)rcibung6buef); upisna knjiga ; jiinciia KHBHra ; vpisna knjig&• 9Sorfd)rift ; propis ; ripoiiHCB ; predpis, zapoved , povelje. SBorftfmft0=mafng ; po propisu ; rio npoiiHcy ; po predpisih. — » majjtge ©orgfalt; propisana ponmja ; npormcana noMiia ; pred' pisana skrbnost. — = itubttg; proti propisu ; npoTHBB riponnca; proti predpisu- SJorfctutb gebcn, SSorfdjub letjlen ^entauben; kiti kome na ruku; 6i>i' rl1 KOMe Ha pyuy, iti komu na roko , dajati komu podporno«'. — einem S3erbred)er SSorfcf)ub letften ; biti na ruku zločincu ; 6i>ith « a pyny 3.io'[HHny ; dati podpomoč hudodelniku. fjno°• iBorfdniblciftung (SSegiinfttguug); pogodovanje; noro/joBauk ; podp ©orfdjufi. 617 ^otfdjufi; prednjam ; npe,ijfiiiT>; predplačilo, ~~ ttefjntett; uzeti predujam; v.ieTit n p e,!)' h -vri,; vzeti predplačilo. ; predujamni; npe,tyaMHi.iH; predplačilni. ~~~ - ©clber; predujamni novci; npe,tyflMHH 11011401; predplačilni, predzaložni dnarji. ' = £duttung; namirnica o predujmu; HaMnpHHqa o npe/tyiiMy; po¬ hotni list za preddajo, za predplačila. ~~~ = Siedjnung; račun o predujmu; pauyn£> o npe/tyitMy ; račun od predplačil. ~~~ - ©djulbtter; predujamni dužnik, predujamnik; npe/tyaiviHMH /1,311;- hhki>, npe,ryuMiiHK'i>; predplačilni dolžnik. ~~~ - tnetfe; predujamnim načinom, predujmice,predujamno; npe/^HMHHMT. n a o h 11 o m o, n p e ,ry ii m h n, e , npe/;yHMH0 ; predplačiloma , pred plačevaje. ^orfcljuftcn ; izgovarati se, kazivati što za izgovor; H3roBapaTu ce> aaoHnaTH iiito 3a h aro no p t> ; izmišljevati si (govoriti kaj za izgovor), izgovarjati se s čim, pretvezati kaj. ~~~ ettre $t'attf£jett; izgovarati se bolešcu; H 3 rouapaTH ce fiouecTuo; izgovarjati se z boleznijo. ~~~ bie borgefd)it|ten 3 elI gen; svjedoci, na koje se iko poziva; ccb^omu na Koe ce tko no3HBa; priče, na ktere se kdo lažno opira. (anfufjretr); navesti; HasecTH, usboahth ; navesti, napeljati , imenovati. ^Wfcf>ctt, ettuaž Ijtnjtcfttltd;) enter ©adte; provigjeti se, biti na oprezu, n obziru kakve stvari; 6i>ith na oupe3y, npe/toxpanHXH ce y o<5- 3Mpy KaKBe cmapu; previditi kaj zastran kake reči. ^°tfc<5ctt, Scmanb etttent Slnbern ; predpostaviti koga kome; npe^no- CTauHTH Kora KOMe; predpostaviti koga komu. etttent ©efdjčlfte ; postaviti koga upravnikom kakvoga posta ; nocTa- bhth nora ynpaBHHKOMT> KaitBort noc.ia; postaviti koga za sodnika. , "" Sentanb alg Sfttdjtet borfejjen; postaviti koga za suca, sudiju; riocra- bhth nora 3a 037410, cy,V(a ; postaviti koga za sodnika. borgefe|t fetn; biti predpostavljen; 6 hth upeAnocTac-tbiiT,; biti v išji, predpostavljen. borgefe|tel 2tmt; predpostavljeni ured; npefltiocTaBjrbHfc ype,n r 6; višji, predpostavljeni ured. ~~~ (borjte^en); davati kome prednost; ^aBarir uo;ue npe/tKOCTt.; dajali komu predstvo, borgefe^t fetn; prednost imati nad kim; npe/qiocTh hmuth na/pi. bhmto ; prednost imeti nad kom. ~~~ 3emanb tn etnet (Slaffe bem ©laubtger etnen Slnbern borfefjen; dati kome prednost pred drugim u razredu vjerovnika; /V*tu KOMe 618 33otfe(sn$. npeAHOCTb npe^i y paspeAy BipHTeJiii; dati komu pred¬ nost pred drugim v razredu upnikov. 58orfe£ticfj, f. sorfdfcltdj. SSor ffc^ gc^cn, f. »otgeljen. — dne (Sadje geljt »or ftdj (Ijat t^ren freten 8auf); stvar je u hodu, tečaju; croapt e y xoay, Teuaio ; kaka reč gre naprej, teče. 9Sorfid)t (SSe^tttfamfett); oprez, opaž; onpea^, ona3b; previdnost, opaznost. — etne SSorftc^t treffen, f. borfeljen. 2$t>cftct»tig ; oprezan, opazan ; onpe.3aHi, , onaaam ; previdni, opazni. SJorfidjtigfeit; opreznost, opaznost; onpe3HocTb, onasHOCTt; opaz¬ nost, pazljivost. a$orftd)t$maf?regel aniueitben ; uporaviti sredstva opreznosti, opaz¬ nosti; o6paTHTH Ha ihto cpe^cTBa onpe3HOCTH, rabili sredstva, naredbe previdnosti. SJprftdjtžmittel; sredstvo opreznosti, opaznosti; cpe^CTBO onpe3- hocth, ona3HOCTH ; sredstvo previdnosti. SSorftč^tŽttJeife; s opreznosti, opaznosti; ci onpe3HOCTiw, ci> ona3- HOCTiro; previdno, iz previdnosti. — (mittterttmle) ; megjutim ; Me^yTHMT>; med tim. aSorftfc (objectfo) ; predsjed ; Tipe^ch/^ ; predsedstvo. — (fubjecttb) ; predsjedništvo ; npe^ct^HiiuTBO; predsedstvo. — bert SBorft^ fuljren; biti predsjednik, predsjedovati; <5mth npe^ch/i - ' hhkt>, npegcb^oBaTH ; biti predsednik, predsedovati. — unter betn 33orftf} bež SJurgermetfterž; pod predsjedom gragjanskoga načelnika; no^t npeAct^OMt HeoHHKa; pod predsestvom, o pred¬ sedovanju mestnega župana. — bie datlje fotten bem Sllter nadj unter einanber ben 93orjt|j tjaben; savjetnici da predsjeduju megju sobom po godinama ; caBbTHHUM A a npe^ci^yH) Mel>y co6omt> no roAHHaMa; svetvavci naj sede p° letih eden pred drugim. aiotftfccti, f. SSorfi^ fjaben. aSorfpattn: priprega; npnnpera; priprega. ajorfpannž=; priprežni; npnnpeaiHbm; priprežni. — = Setffung; davanje priprege; ^aBaHt npnnpere; dajanje priprege- — = (Strape; priprežni drum ; npHnpejKHbiii Apyiwb; priprežna cesta, cesta , kjer je priprege, čveterenja treba. — = SOBefen; priprežništvo; npimpejKHHUTBo; priprežstvo. SSorfpiegelit ; obsjenjivati koga; o6ctHbHBaTH Kora; komu kaj te®' njivo prigovarjati. ©orfptegeluttg. 619 ^Otfaiegelutifl (falf(^e) *, obsjenjivanje, obsjena; o6ciHbHBaTH, 06- chua; slepljenje , lažnjivo prigovarjenje. ; predgragje; npe/^rpa^ie; predmestje. [stojstvo. ^otftanb (bdž stmt an unb far jt<$); načelništvo; HanejiHHHTBo; pred- ~~ (etlt SJorfte^er) ; načelnik; Haue.iHHKt; predstojnik, glava. ~~~ etnet ©emetnbe, f. ©emetnbe=93ot:ftanb. = Siitglieb; član načelništva; *Mam» Haie.iHH'iTBa; soud predstojstva. = <šStelf»ertreter ; namjestnik načelnikov; HaiubcTHHKt HaHeaHHKOBi ; predstojnikov namestnik. ^Otfte^en, etnem 2lmte; biti načelnik kakvog ureda; 6 hth HauejiHHKi. KaitnorB ype^a; biti predstojnik kacega ureda. (baž Slmt berroalten); opravljati kako v ured; onpaBjHTH KaKOBTi ype^T>; opravljati ured. etnem ©efdjiifte, einer ©ad)e »orfteljen ; biti upravnik kakvoga posla, kakve stvari; 6 mth ynpaBHHK , B KaKBon nocjta, KaitBe CTsapu; opravljati, vihati, voditi kako opravilo. načelnik; HauejiHHKi; predstojnik. ~~~ bež (SotfegtalgeridjteS; načelnik zbornoga suda ; HauejHHKt cčopHora c y,ta; predstojnik zborne sodnije. ^ftelten, ^emanben etroaž (borljalten); predstavljati kome što ; npea- craiuHTH KOMe ihto ; komu kaj pred oči postaviti. (borljalten Semanben etnenge^ler); koriti koga radi kakve pregrješke; KopuTH Kora pa/tu uaiiBe norptuiKe ; očitati komu kak pogrešek. (©tnhtenbnngen mad)en); zabavljati čemu, prigovarati ; 3a6aBAHTH 'teMy, iipiiroBaparH ueMy; ugovarjati , prigovarjati čemu. Semanbž CfSerfon; zastupati koga; 3acTynara Kora; namestovati koga. " bet: ©efanbte ftellt bte $etfon fetneS SKonatdien »ot; poslanik zastopa °sobu svoga vladaoca; nocjiaHHKT. 3 acTyna oco6y cnora Baa^aTean; Poslanec namestuje svojega vladarja. ^ 0t ftettung, f. tiorfteffen; predstavka, predstavljanje, korenje, prigova- ra «je, zastupanje; npe^cTaBa, npeACTaBaHHb , KopeHfc, nprnoBa- PaHb, 3acxynaHk ; predstava , prigovarjanje, očitanje, r- (®eban!e); misao ; Mbicao ; misel. ^Dtfterbcn, ^entanben; umrijeti prije nego drugi tko; yMpeTH npe uero APyrift tko; umreti pred kom drugim. (borgen) ; dati kome što na vjeru, na vjeresiu ; fla™ KOMe ‘Uto Ha Btpy, Ha Bepeciio ; dati komu kaj na upanje. Oetfien); uzajmiti kome što ; y3aftMHTH KOMe ihto; dati komu kaj na zajem. 620 3?orf}teifert. SSorfftcifcn (borfcfnepeit) ; predujmiti; npe/ijHMHTH 5 naprej dati komu kaj. — Semattben ettcaž auž bent @taatžfd)a^e; predujmiti kome što i z državnoga blaga ; npepjiiMimi KOMe iuto H3T> ^prnaBiiora (mara, plačati komu kaj naprej iz državnega zaklada. 93otfh;c naprejni uk. 33ortf)cit ; probitak; Kopiic/n, : dobiček, korist. — (šftttijen); korist; no.iaa ; kasen, prid. ■— ((SeiBtntt) ; dobitak ; ^obHTaiii,; dobiček. — entgangener 9Sortt)eiI; izmakli dobitak; H3ry6.ihin>iH, ii 3 Mai;.iM* { flo6nTaK r B ; ušli dobiček. — JU SemcitlbS SBottljetl; na ciju korist; Ha tiho k opne«,; komu tnd korist. SJortl)cilijrtft ; probitacni ; npofjHTamir.iii ; koristni. SSortmg; predavanje; n p ep, aR an t; razložim. SSortragett, etttiaž muttbltdj; predavati što ustmeno; upehan aru iu T ° vctmoho ; razlagati kaj ustno, na besede. SSmutbcrfnbrcit ; prevesti se mimo; npeBeaTH ce mhmo; peljati mimo- — bet SJtaufl); prevesti se mimo mitnice; ripenecTH ce mhmo mhthhH®5 peljati se mimo mitnice. 33imt&crgcf>cttbc SSeptiminung; mimogredna odredba; MHMorpep" 3 oppep6a ; prehodna odločba. — (3>tttertmž48ejlimmung); privremena, začasna odredba; npHBpenieu 8 oppepča; začasna odločba. Shmmievfucfjung (borbereitenbe U.); pripravno iztraživanje; np* 1 * upasHO HarpaiKHuank; pripravi javna, uvodna preiskava. 3Soruntcrfu<^»ng6=2tcten ; spisi pripravnog iztraživanja; ciihch up 11 ' upaBHora H3TpaJKHBaH/i; spisi uvodne preiskave. — = .^anblung (eine (šutjellte); činjenje pripravnog iztraživanja ; A* 5 ' jiaHk nprnipaniiora H.rrpanaiBamr ; djanje uvodne preiskave. SSorurtljctt ; predsuda; npepcypa; predsodek, predsoda. SBommitb ; izgovor; naroBopT.; izgovor, izmislili, pretveza. — untet bent SSottucmb ; pod izgovorom ; no,yb immBopoMi,; z izg 0 ' vorom, izgovarjaje se, pretvezovaje. — ettteit SSortBnnb tteljmen; uzeti što, služiti se cime za izgovor; y3® TiI ihto, cjymHTH ce uhmb 3a miroRopi. ; vzeti kaj za izgovor, posl’ 1 ' žiti se kacega izmislika. S3crlt)etfen. 621 ®ot‘U)cifcn (ttotjetgen) ; pokazati kome što; noj;a 3 aTH Ko.vie iiito; pokazati komu kaj. ' eitte Urflttlbe; pokazati ispravu; noiiasaTH Hcnpanv ; pokazati pismo. ~~~ (botfegert) ; podnijeti kome što ; no ( yieTn KOMe mxo ; predložili. ^ovtucifce etitev llvtunbe; pokazalac, pokaznik isprave; 110Ka3aTe.11,, H 0 Ka 3 HiiKTi HcnpaBe ; pokazavec pisma. ; pokazanje, pokaz; iiOKasaiik, noKaai,; pokaš. ~~ etnež SSSed;feI6vtefež, f. 9$rdfentattott. ^ontjctibcn, ettrmž, f. uorfc^u^en. ^ortucffctt, ^cmauben ettbaž; prebacivati kome što; npedaniinaTii KOMe ihto ; očitati komu kaj. Setnanbeit bte aužgeftattbene ©trafc; prebacivati kome pretrpljenu kazan ; npe6anHBaTH KOMe npe r rpn.vkny Ka 3 iii>; očitati komu pre- stano kazen. \koga česa. (gur Saft legen) ; kriviti koga; upiiBiiTH nora; krivili, dolžiti ^otttriegen (UebergeiPtC^t Ijabett); prevaguuti, premahmiti, pretegnuli; npeBarHyTH, npeTernyTH; premagovati, prevugovati. bte »oriDtegettbe SJietmtng; pretežno mnijenje; npereiKHO MH-knie; mnenje večine, mnenje, ki premaguje. ^ortuuef; prebacivanje (ukor) ; lipeuanmiank (vi;op’i,) ; očitanje. %ot”cigen; pokazati kome što; komo ihto uoKa 3 aTii; komu kaj pokazati. eitte Urfuttbe JUltt 2lužwetž ; iskati što ispravom ; HCKaTH IHTO HcnpaBOMT.; izkazati se s pismom. ^orjeigee; pokazalac, pokaznik; noKaaajiarpb, iiOKasnnKi,; pokaznik. ^otjicljcn, etne ©ati)e Ctner 9(tlbcrn; voliti, davati prednost stvari kakvoj pred drugom kojom; banani iipegnocTi, CTnapn iiokboh npe,VB ApyroMi> KoioMt; dati prednost kaki reči pred drugo. ; prednost; npeAHOCTb ; prednost, predstvo. ~~~ bor eittem 9Ittbent einett 2J- l;a6cit; imati prednost pred kim ; imam npe/tHoCTb upe/pi, hhmb; imeli prednost pred kom. ben SSovjug 3 em «nb ettttdltlttett; dati kome prednost u čemu; ^am KOMe y ne>My iipe.tHOCTf,; dati komu prednost v čem. bte 3uborfommung gtbt im Siedjte ben SSorjug ; tko koga preteče, taj ima prednost u pravu ; tko nora npei-eue, hmo npe/tHOCTb y npaBy; kdor koga preteče, prelati, kdor se komu vtečc, ima prednost o pravici. •^'H*',ngei=gfaffe; razred prednosti; paspe/pt npeAiiocTii; razred pred¬ nosti, prcdslveni razred. • 3ied)t; pravo prednosti; npaBo npegiiOCTii; pravica prednosti. ~~~ (befferež £RccC;t) ; vccc pravo ; Behe npaso; večja, boljša pravica. 622 SJorjuglidj. SJorjugltcb ; osobit; ocoSmtbih; sosebno, -poglavitno. — ttotjugltdje ©efdjtifltdjfett; osobita sposobnost; ocodbrra cnocod- HOCTb; posebna pripravnost. — borjugltdjež Jftedjt; osobito pravo; oco6mto npaBo; posebna pravici — (abtietb.); osobito, izvrstno ; ocodbiTo; posebno, sosebno, izvrstno- ■— bie ^Jtufuttg borjuglidj beffe^eit ; izvrstno položiti izpit; oco6wt° no.iOHiHTH HcnbiTii; izvrstno dostati preskušnjo. — bet Slidjter foff borjugltd) etljeben cb . . .; sndac ima preda svim iztraživati, da li . . . ; cyAia mna npe CBera H3TpaaamaTH, A a jih. sodnik naj pred v sim drugim (zlasti) pozveduje, ali . . . 93ovjHgttct)feit; osobitost , izvrstnost; oco6i»itocti> ; posebnost ; izvrstnost. SBotiren 5 glasovati; r^acoBaTH ; glasovati. SSotirung; glasovanje; r.iaconaHt; glasovanje. Statum; glas; rjiacfc ; glas. — fettt ffiotum abgebett; dati svoj glas; A aTH cnoii r^act; dati, oddati svoj glas. as. SBaate; roba; ecnani, po6a; blago, roba. — etne aujjet $anbel gefe^te 28 aare; roba, kojom se više ne trguje! ecnairb, kohmi ce Bbime He xprye; blago, s kterim se ne sm e kupčevati. 2Baaren=; što se tiče robe; ihto ce TH4e ecnana, po6e; blaga, rob(■ — » 2lbfa{}; progja robe; npo^a ecnana, po6e; prodaja , spečanj e blaga. — * strttlel; roba ; ecnam, po6a; blago. — « 21 u 3 ttltt, sSIužfu^t; izvoz, izlaz robe; H3B03i>, H3.ia3T. ecnaiHb pode; izvoz, izvožnja blaga. — 3 Stužitjefž; izkaz robe; nanaša ecnana, pode ; izkaz blaga. ■— 3 ©efd)au; razgled robe; pasrjie^Tb ecnana, po6e; ogled blaga. — 3 SBeflanb, f. SBaatenlaget. — sSBoffete; pokazka od robe; noKa3Ka oat> ecnana, 0^ pode? boleta od blaga. \bla(j (l ' — t (Sonttdffe; prigled robe; iipniMeAT* ecriana, pode; občuvanj e — 3 (SonttoCžfllttt; prigledništvo, prigledni ured od robe; npHMeA' hhhtbo, npHiueAHMH ypeA’B oa^ ecnana, pode; občuvavni urad za blago. SBaatctt« 623 ^Bflarett = (štnfuljr; uvoz robe; yB03 , b ecnana, pode; uvožnja, vvoz blaga. 5 ©tngatig; ulaz robe; y.ia3 , b ecnana; pode; vvoz blaga. ~~ 2 (SrEfaruttg; očitovanje o robi; H3HCHiHi o ecnany, podn ; poved blaga. 2 Sit^rer; voznik robe; bo3hhkt> ecnana, pode ; voznik blaga. ' 2 •fmnblltng; prodaja robe; npo/;an ecnana, pode; prodaja blaga. ~~ 8emifd)te 2Baarett=.£>anblung; prodaja mješovite robe; npo/;aa m!j- mouHTa ecnana, pode; kupčija, prodaja raznovrstnega blaga, blaga na mero in na vago. ~~~ 2 ^ltnbe; znanstvo robe; 3H3 hctbo ecnana, pode; skusenost, zve¬ denost v blagu. ' 2 Sager; skladište robe; CK.ia^mirre ecnana, pode; skladise, zaloga blaga. 2 S*iiebertage; skladište robe; CKjia^nuiTe ecnana, pode; skladne blaga. ~~~ 2 ^Jreiž; cijena robe; iybHa ecnana, pode; cena blaga. 2 Medjnung; račun od robe; paujHt ecnana, pode; račun od blaga. [blaga. 2 (Senbung; pošiljka robe; nomn^bKa ecnana, pode; poslanje 2 ©enffll; samsar od robe; caiucapt o^i ecnana, pode; mesetar od blaga. 2 £tan&port; prijenos robe; npeHOCi ecnana, pode; prepeljevanje, dopeljevanje blaga. 2 SSetluft; izgubitak robe; H3rydHTaKT, ecnana, pode; zguba blaga. ~~~ 2 9Serf$letjj; prodaja robe; npo^aa ecnana, pode; prodaja blaga. 2 SSerfenbitng; razašiljka robe; pa3auiH.n,Ka ecnana, pode; raz¬ pošiljanje blaga. ~~~ 2 93et|tdjetung; osiguranje robe; ocnr^pairb ecnana, pode; zava¬ rovanje blaga. 2 93etjetd}nij3 ; kazalo robe; Ka3ajo ecnana, pode; kazalo, zazna¬ mek blaga. '" 2 SSerjottung; ocariojenje robe, placanje carine za robu; n^ahanb ija- pHHe 3a ecnaiib, pody; placanje cola za blago, zacolovanje blaga. straža; CTpaaia; straža, stražnik, čuvaj. """ kie 2Bacf)e jieljett; biti, staj ati na straži; dtiTH, cTanra Ha cTpamn; biti na straži. SSelefbtgung bet Sffiač^e; uvreda straže; yBpe^a cTpame ; razža¬ litev straže. Seuetmatfje; straža za oganj, vatru ; cipama 3a oraHb, narpy ; s traza za ogenj. 624 SBadjc SSadje, ginanj*, ©efatteninadje; dohodarstvena straža; goxogapciBeHa cipama; dohodarska, finančna straža. — ©tcmjttKtdje; straža na granicama, krajinska straža; cip a a; a « a 1 'paHnuaMa, npamtcita cipama ; pomejna straža. — S(ia($tkt)ad)e; nodna straža; Holma cipama; nočna straža. — Stegimentžftadje; pukovna, regimentska straža; perHMenicita ci'P a ' ii;a ; regimentska straža. — i£agwafl)e; danja straža; ^Hemia cipama; podnevna straža. 2S5ucI)=, ©cictjt=; što se tiče straže ; mio ce ime cipame ; slražni. — = Otnftatt; stražarski zavod; cipamapcidii :i;nso,yi>; stražna napravi 1 ' — = ©ommcmbatlt ; zapovjednik straže; aariOBk^HaKi. cipame; stra* 111 zapovednik, poveljnik. — = (Sontmanbo; zapovjedništvo straže; 3anoBbgHH4TBO cipame j stražno poveljstvo. — 5 (Sotpž; stražarski kor, kor od straže; cipamapcKm Kopi., itop' 6 o/yt cipame ; straža , stružni oddelek , kardelo. — * SDtenp; služba na straži, stražarska služba; cnym6a na cipa* 11 ’ crpamapcKa cjiym6a; stražna služba. — 5 ©elb ; stražarina; cipamaptma; stražnina. — 5 Ijabenb; koji je na straži; ko h e na cipama ; kdor je na struži■ — = §auž; stražara; cipamapa; stražnica , stražiše, — 5 ijnftitut; stražarski zavod; cipamionmiBO ; stražna naprava. — = .Rbrper; kor od straže, stražarski kor; nopi> ogm cipame, cip a ' mapcitift Kopi.; kardelo stražnikov. — = SJiannfdjaft; stražari, stražarstvo ; cipamapciBo ; stražnikh stražno možtvo. — s Sictfter; stražmeštar; cipamMemiapt; stražmojster. — = ?(5oftcn; straža; cipama; straža. — = 3tmmer; stražionica; cipamioHHita; stražnica. 3®HbiH no- cao; vagano opravilo, opravilo na srečo. $$(ig = ©efdiaft; posao na sreeu, usudan posao; norHfiejhHbiH nocao; opravilo na srečo. ~~~ = ©elb; vagarina; narapHHa; tehtnina. - 3etteT; cedulja od vage; negy-ia oga> Bare ; tehtnični list. * 3oII; carina od vage ; napHHa oga. Bare ; col od tehtnice. ®8agcn=@elb; kolarina; uoaapHHa; voznina. ^ - @<$mietgelb; kolomaznina; KOJioMa3HHHa; kolomaznina. ^rtgtiijj ■ usuda; ycy f ;nocTb ; tveganje. ; izbor , izbiranje ; H36op'B, H3a6npan - 1;; volitev, izbor, volja. Nad) etgener 28a^I; po svojoj volji; no csoioft bo.h>h ; po lastni ^ v °ljij — kakor si kdo sam izbere. •vSmianb fte^t etrte SBafjl (9tužtt>afyl) ju; netko ima pravo što izabrati; HeTKo HMa npaBO ihto H 3 a 6 paxH ; je dano komu na izbor. a v*=; što se tiče izbiranja, izbora ; hito ce THue H3ač>HpaHH, H3- f *°P a ; volitni. ' i izbiranje ; HafinpaHi; voljenje, izbiranje. ^ = ^uSfcIjret&mtg; razpis izbora; paanncb H3Čopa; razpis volitve. " * 6 erec^ttgt; tko ima pravo izbirati; tko HMa npaBO H 36 npaTH; __ 1 {( lor ima pravico voliti. ’ ® e tei$ttgung; pravo izbiranja ; npaBO H30npaHH ; pravica voliti. = ® e fpred)mtg; pogovor o izboru; noroBopii o H36opy; pogovor, Pomenek zastran volitve. 40 626 9S5tt6I= ©etterber, =®anbtbat ; tko traži da bude izabran; tko Tpa** 1 /(a 6yge H3a6panb ; kdor se poganja, iše, da bi bil izvoljen. — * ©ejivE; izborni kotar; na 6 o pH biti cpe3b ; volitni okraj. — = (Soittirttfftort ; izborno povjerenstvo; H36opHa KOMMnccia ; volitna komisija. — = (gltern, f. Stboption. — s fdljtg (tca^Ibar); izb eri v; H36epnnb ; izvoljiv, kdor zamore izvoljen biti. — = faljtgfeit (SBa^I&arfett) ; izberivost; H36epnB0CTb; izvoljivnost. — = fa^tgfett JUttt SHdjtetamte ; izberivost za sudački ured (tko je spo' soban biti izabran za suca) ; H36epHB0CTb 3a cyAiHcitia ype/;b (tk° e cnocooaHb G sit n imopanb 3a cyfliio) ; izvoljivost, prikladnost za ured sodnika, — = fdljtgfeitž=35ectet; povelja o izberivosti; noBejin o H 36 epHBOCTtf? dekret izvoljivosti. — = ©efe|j ; zakon o izboru ; 3anoHb o H36opy ; postava za volitve. — = £cmblung, f. 2Sa|(act. — = $tnb; posinee ; nocHHue ; posinovljenec. — = $6rpet; izborništvo; H3GopHHUTBO; volivstvo. ■— = ^ugel; biraljka; H36opHa uyraa ; volitna krogla. — = Stfte, 3Bd§IerIlfte ; izborna listina; H3; volivec. ^$af>lerliftc; izbornička listina; H36opm>iH jihctt, ; imenik volivcov. bezumnost; 6e3jMHOCTt; blaznost. ^Salmfutnig; bezuman; 6e3yMHbifi; blazni. ber Sffia^nftnntge; bezumnik ; 6e3yMHHK r b; blazni. ' bte SBafjnfttttitge; bezumnica; 6e3yMHHua; blazna. ; istinit; hcthhhthh; pravi, istiniti, resni. fo toalet mit ©ott ^elfe; tako mi Bog pomogo ! Taao mh Bon noMo- rao! tako mi Bog pomagaj! ^fca&rett, ettcaž (Storit treffen) ; biti na oprezu radi čega ; 6 bith Ha onpesy pagH h era ; biti previden zastran česa. (betoaijren) ; čuvati što ; uyBaTH , cauyBaTH ihto ; hraniti, 'varovati. ; istinit; hcthhhti ; resnični. istinitost; hcthhhtocth; resničnost. ^Sa^r^cit ; istina; hcthhb ; resnica. ^®al)tl)eit3ertniteru!tg; opomena na istinu; onoMeHa Ha HCTHHy; opomin na resnico, — da se naj resnice drži. nad) soraužgegangencr SBaljr^eitlerttmetung; pošto ga opomena, da kaže istinu; nonrro ra onoMeHy, ga HCTHHy name; opomivnisi ga popred na resnico, ob. da naj resnico govori. ^tt^rmonn, f. ©emaljtžmann. ®Saf>rneImtcn; opaziti što ; ona3HTH ihto ; opaziti, začutiti, zagle¬ dati kaj. ^ttf>rttet>mun8 5 opažanje; onaateHi; opazenje, začut, zapazba. ~~~ Semac^te SBaljtneljmungen; što se je opazilo; ihto ce e ona3Hjio, kar se je opazilo. 40 * 628 SBafjrnctjmungf« SKSn^rneJjmuttgš = SBermbgett ; opaznost; ona3Ha cn.ia; zapaznost, začutnost. Sffitttjtfdiciiilidj ; vjerojatan; nliponTHuii; verjetni, resnici podobni- » vjerojatnost; BkpoHTnocTb ; verjetnost, podoba- — etnec Stnjetgung ; vjerojatnost najave; irtponTHOCTb HaaBe ; verjet' nost naznanila , ovade. 935a6rfpruc!) bet ©efdjtDOtenett; izreka porote; napeisa nopore; izrek porotnika. SSSnJmutg ; čuvanje, sačuvanje ; ujBant, caujnatdi ; čuvanje, varo' vanje. — bet Sflattonalitdt; čuvanje narodnosti; ujBaHi, caujBaHt Hapo^H 0 ' cth; varovanje narodnosti. — bež ©efejjež; čuvanje zakona; caujBaHt 3aKona; bran, varstvo postave. — ^emanbeitž 3 n tereffen; čuvanje čijih koristi; vyBaHkuHiH KopHCTi^’ hramba, varovanje basni koga. SBdlmittg; vrjednoča; Bpe^Hoha; velja.vsina. — 3Btener SEficiljvung; u bečkoj vrjednoči; y 6euKofi Bpe^HohH; dunaj' slca veljavšina. — (SBetttj); vrijednost; Bpe/;H 0 CTb; vrednost. — bi e rucf ftanbtgen SEBa^tuttgett £>aat etlegen ; preostale vrijednosti 11 gotovu položiti; npeocTajte Bpe^HOCTH y roTOBy nojioaiHTH; * a ' stale vrednosti v gotovini odrajtati. SSaife; sirota; cnpora; sirota. —- tnerbett; osirotiti; nocTaTH cnpoTa; osiroteti, sirota postati. 5K$aifen=; sirotinski; CHpoTHHCKin; sirotinski. — s Strtitj sirotinski ured; CHpoTHHCKifi ype/;T>; sirotinski ured. — s 2lmtžte$nung; račun sirotinskog ureda; paujHb cnpoTHHCKor" V p e p, a; račun sirotinskega ureda. — = 3tmtžred;tunigžfvi^rer; računovogja sirotinskog ureda , siroti"' ski računovogja; BOfliiTejib pauyHa ciipoTHHCKorb ype^a, ciipoTH"' ci;iii pauyHOBol)a ; računar sirotinskega ureda. — = Stmtžberroaltung; uprava sirotinskog ureda ; ynpana cnpoTi |f! ' citora ype,i,a; uprava sirotinskega ureda. — * S3ud); sirotinska knjiga; ciipoTHHCKa KHi.nra; sirotinska knji ( J a ' — = S3ud>cl; sirotinska knjižica; CHpoTHHcna KHbHmmja ; sirotinsk 11 knjižica. — = (Saffe; sirotinska pjeneznica; cnpoT imena ukueamina ; sirotinsk (i dnarnica. — = Saffentievmaltung; uprava sirotinske pjeneznice; vnpana ciip cue ii'bne3iiHne; uprava sirotinske dnarnice. SBaifen* 629 35Baifen s Stenft; sirotinska služba; cnpoTnncKa c.iy;i;6a; sirotinska služba. [ tirjava. ~~~ = §orberung; sirotinsko iskanje; eupoTiiHCKO HCKaHi; sirotinska ' ©efber; sirotinski novci; CHpoTHHCKH HOBigbi; sirotinski dnarji. - -fiiUtž; sirotnica; cnpoTimua; sirotnica. ~~~ = Snftttllt; sirotinski zavod; chpothhckih aaBOgt; sirotinska naprava. ~~~ ' $tnb; siroče; ciipoue; siroče, sirotej. ~~~ = fdjaft; sirotinstvo; chpothhctbo ; sirotstvo. = &abeHc; sirotinska tablica; cnpoaHHCita r ra6.iHna ; sirotinski izkaz, zaznamek. ~~~ = SSermogenfc^aft; sirotinska imovina; cnponiHCKO HMaHk, HMOBima; sirotinsko premoženje. ; što se tiče šume; ihto ce TH>ie uiyiua ; gojzdni. ~~~~ - 2tmt; šumski ured; uijMCKift ypeg r b ; gojzdni ured. ~~~ = 5lufftdjt&perfonale; šumsko nadgledništvo; myMCKO HagMegHHUTBO; osebje gojzdnih nadglednikov, logarjev. = 93ranb; šumski požar ; iuyMCKiii noniap'b ; gojzdni požar. ~~~ = §rebel; šumski prestupak; iuyMCKiii npecTyriauu>; gojzdni kvar, prestop. ~~~ - >f)iitt)er; šumski čuvar; niyMCKiH uyBapa.; gojzdni čuvaj. ~~~ s SJietfier; šumar; uiyMapa.; gojzdnar. = 5lu$ung; uživanje šume; ya;HBaHb uiyvie; uživanje gojzda. = fctbnung ; šumovnik (šumski red) ; ujvmobhhki. (uiyMCniH pega.) ; gojzdni red, postava za gojzde. = šRedjt; šumsko pravo; uiyMCKO upano; gojzdna pravica, drvašina. ~~~ ' @djaben ; šumska šteta ; iuyMCua iuTeTa; gojzdna škoda. "" 3 ©trettigJett; razpra o šumi; pa3npa o ujy»iaMa; prepir, razpra, Pravda zavoljo gojzda. = SBcg ; šumska cesta; myMcna itecaa ; gojzdna cesta, g. kolovoz. ~~~ = 3Sert^betanf(^lagUttg; procjena šume ; npontna uiyivie; precenitev vrednosti gojzda. ~~~ 3 ; šumsko kucanstvo (gospodarsl vo) ; uiyMCKO KyhaH- ctbo (rocnogapcTBo) ; gojzdnarija, gojzdno gospodarstvo. "" - ^tic^en; šumsko znamenje; myMCKO 3Haiueu r k; gojzdno znamenje. ^>«11; nasip; Hacuna.; nasip. "" (Ufcr) ; brijeg, obala; 6])en>, o6a.ia; breg. ^«tt=©raben; obkop; o6nonai; okop. ^otfc^=3:uol, f. SSBelfcf). J^onbelpDrt, f. Steugelb. on ti er = 23 ud); stranovnica; nyTOBna kuj. n ra; potna knjiga. 630 SBaitbcv« 5EB(Ut&et = ©efdIe ; stranujuci djetic, kalfa; iijtobhmh ^thKi, Ka^a ,a i popotni pomagač. — stran ovna putovnica ; nyTHbiii jihctt,; popotni Ust. SBcmbcrn; stran o vati; njTonaTH; popotovati. — manbetttbe ©djaufptelet ; stranujuci predstavljati (igrokaznici) ; nyT0B- hh npe^CTaujiHiH (urponaaiiHuni); obhajavni, popotni igrava• SSBanberfcfiaft; stranovanje; nyroBaHk; potovanje. aBattfctt, tm ©ntfcf^ufj, f. IBerlegenljett. 38appcn ; grb; rpGT. ; grb. ■— §amtlten= ober ©efdjIedjtŽ=9Bappen ; g'rb porodice ili plemena ; rp6 H nopo^upa hjih rueiieHa; grb rodovine, plemena. — baž ofterreicljtfclje .§auž= SBappen; grb austrianskoga doma; aycTpiaHCKora 4<»Ma ; grb avstrijanskega doma, rodu. 3SSappeit=; što se tire grba; ihto ce r ruue rpGa; — grba. — = šBrtef; grbovni list; rpGoBHbiii .mcrb ; grbokazni list. — = 33udj; grbovnica; KHbHra rpGona; bukev grbov. — = (Senfor; izpitnik grbova; H3nbrrnHKT. rpGona; preglednik grbov ■ — = funbtg; grboznanac; rp6o3HaHapi,; grboznanec. — = SSerbefferung; grbovna poprava; rpGoBHa nonpaBa; poprava grb d' — = SSeretnigung; sjedinjenje grbova; ck^HHfeHkrpGoBa; zedinjenje grbu- — = SBerlet^ung; danjegrba; ^aHb rp6a; podelitev grba. — = Setter; sugrbovnik; cyrp6oBHHK , B; sogrbovnik. SGBappttcr (SBdjtpenfuljrer); grbovnik ; rpčoBiimn,; grbovnik. SBarneit, f. berroatneit; opominjati, opomenuti koga; onoMHHflTU- onoMeHyTH nora; opominjati, svariti. SSBarnuttfl; opomena; onoaiena; svarjenje, opomin. — 5ur SEBarnuttg Slnberer ;3emanb beftrafen ; kazniti koga na primj® 1 ’ drugima; Ka3HHTH Kora Ha npHMipib ^pyrHMa; kazniti koga drU' gim v (svarivni) izgled. 2Barnuitg3=j što se tiče opomene; ihto ce Time onoMeHe; svarim *• — = SSetfptel ; primjer za opomenu; npmvrbpa, 3a onoMeHy; svarim 1 izgled. — = ©čljrei&en; opomenica; rnicivio o/;!. onoMeHe; svarivno pismo. — = Safel; opominjalo; TaG.nina onoMene; svarivna tabla. — 5 ,3etcfjen i opomenik ; 3HaMeH’fe o^t, onoMene; svarivno znamenje- — SSefdjabtgung ber 2Barnung3jetc5jen; ošteta opomenika ; oiHTeia 3 Ha' MeHH o/vb onoMeHe ; poškodovanje svaril, svarivnih znamenj. SGBarten; čekati, izgledati koga ili što; ueijaiH, H3rjie/;aTH Korai čakati koga, česa. — oljne loettereš JU toarten; ne čekajuci dalje naredbe; neueiiaiohH A aJl ^’ nečakaje dalje. SBatten. 631 ^Sactcit (feebtenen); dvoriti koga; ^BopHTH Kora; streči, služiti lcomu. (pflegett); negovati; HeroBaTH; streči komu, preskrbovati koga s potrebnim. ^Bdttcr, $tattfen»; bolničar; čo-tHHuapB; strežnik bolnikov. ^Sartftutt&e, gefe|lt(^e; zakoniti sat čekanja; 3aK0HHTbM caTB ueita- Ha ; postavna ura čakanja. S6ttfd)=©oIb; prano zlato; ripaHO 3^aTo; prano zlato. = SfSetJ; praonica ; npaoHMja; zlatopravnica. ~~ = 3Berf=(£ottcefjtott; dopuštenje za praonicu; ^onjuiTeHk 3a npao- HHi;y; dopušenje zlatopravnice. ©olb ; prati zlato ; npaTH 3.iaTO; prati zlato. 58dfrf)crct (j. S. ©clbttiafc£;evei); pranje, perilo (zlata) ; npanb, ne- pn.io (3.ia r ra); pranje zlata. ^8ofemneifter; derenčin; aepeHUHHB; konj oder ec. ^Baffcr, ju Sffiaffet unb JU Sanb; po vodi i po kopnu; no bo/jh h no KonHy; po vodi in po suhem (kopnemj. Naften bet SBaffet uub žBrot; post o hljebu i vodi; nociB o x.vb6y n Bogn; post ob kruhu in vodi. SSaffet*; što se tiče vode; uito ce rnie Boge; vodni. ' = Sau; vodozgrada ; BO/jocrpa/ja; vodna stavba. = Sauaužlagen; troškovi za vodozgrade ; TpouiKOBH 3a BO/jocrpa/je; stroški za vodne stavbe. — »Saulunjl; vodozgradna umjetnost; BOAOcrpagHa yMkTHocTb; vo- dostavna umetnost. — = Se^altet (bet etnet 2Baffetlettung); vodosbrana; Bo/jocxpana; vodarna. ~~ (bei etnet SKuljle); ustava; ycTaBa; ustava. — = Sett ftttes glufieč; korito u vode; Kopnro y Boge; korito, struga reke. — = Sejug; uzimanje vode ; y 3 HMaHk Boge ; jemanje vode. = Sejugžredjt; pravo na uzimanje vode ; npaBO Ha y3HMaH'k BO/je; pravico vodo jemati. = 35atttm; nasip proti vodi; Hacnnt ripoTHBB Bo,je; nasip, jez proti vodi. — = §aU; slap, vodopad ; BO^ona/jB, c^ani; slap. — =8ettUtig; vodovod; bo^obo/jb ; vodovod reke. — =-Slautlj; vodna mitnica ; bo^hu MHTHnija ; vodna mita. = 9iotIj (Slattgef); nedostatak vode; HegocraTaKB BO^e; pomanj¬ kanje vode, brezvodje. — (Ueberf^toemmung); poplava; nonjaBa; povodenj. ■— * Sftedjt; pravo na vodu ; npaBO Ha Bo^y ; pravica do vode. 632 SBaffer« SSBaffet s ©djfldjt (im Setgroetf) ; vodna donja; BOflHa ^oha ; vodm predih. — * ©djaben; šteta od vode; LUTera o/pt no^e; škodapo vodi narejena- — ' ©teuet (tm 33evgwerf); vodarina; Bo^apHHa; vodnina. — = ©trape; put po vodi; njTi no bo^h; pot po vodi. — = ©prt&e; strcaljka; crpiraabKa; gasilnica. — * SESerf; vodotvorina; BOAOTBopt; vodno delo. — s 3et($)en (tm ^Sapter); vodno znamenje; bo^ho 3HaMeHh ; vodno znamenje. — = 3oIT; vodna carina; Bo^na napHHa; vodni col. 2£Bed)feI (SSeranbeturtg) ; preinaka; iipennaiid ; prememba. — (3”aufcf)) ; promjena; npoMhHa; menja., zamenja. — (jffiedfdtriefj; mjenica; Mtumta ; menica. — aužgeftettter 2Becf)feI; izdana mjenica; nagnita ivitmina ; izdana menica. — gcjogetter SSkdjfel ; potegnuta mjenica; noTernjTa Mtmma; poteč/' nena menica , potežka. S0Bed)feI=; što se tiče mjeniee; ihto ce rn i ie jvrfcHHue; menični. — « 5tbfd)rtft ; prijepis mjeniee ; npennea lukmme; prepis menice. —- s 2Xgent; mjenicni opravnik; MiHHHHbiii oripaBHHKi. ; menim » opravnik. — = 2i£(onge; mjenicna prodiljka; MfeminHa npo/pbAbKa ; menica 1 podaljšek. — * Strreft; mjenicni zatvor; MkHniHbiti 3aTBopt; menični zapor. — 5 Siužftelier; izdatelj, izdavalac mjeniee; n3^aTe.ib, H3fla.iaivb m4h»' ; izdavec menice. — = asanf; mjenicna banka; MtHHAHa danita; menična banka. — = ŽBestetjung, f. medjfelfeittg. — = 33raud), nad}; po mjeničnom običaju; no MtHHAHOsrb odbijalo j po menični šegi. — = ; mjenicna knjiga ; vik h n o h a KHbnra; menična knjiga. — = SSiirgfdjaft; mjenicno poručaustvo ; jvrfcHUAHO nop^iaHCTBO; me¬ nično poroštvo. — = gonto ; mjenicni račun ; MbiiHOHbiii pa i ijn'b ; menični račun. — ^ gontract, =SSertrag; mjenicna pogodba; MhmmHa noro^da; menic' na pogodba. — = goutž; mjenicni hod ; iukunoubift xo i \’b ; menični hod. — = grebit; mjenicno vjerivo ; mIjhhoho Bipnuo; menični up. — = gjcecutton, f* grecution; mjenicna izvršba, izvrha, o vrba; nikHUuH 8 H3Bpm6a; menična izvršba. [ menice■ — 5 faljtg; sposoban za mjeniee ; enocodam. 3a Mknnqe; zmožen * a Sffied&fet* 633 35Bc«^fcI = §a^igfett; sposobnost za rojenice; cnoco6nocTb 3a MljHinje; vrtenj opisna zmožnost. ~~~ - §0l'bentng; mjenično iskanje; ,MbHH l iHO iiCKanb; menična tirjava. ~~ = ©elb; mjenični novci ; mIjhhuhh hodu;m ; menični dnarji, ' = ©erid^t; mjenicni sud ; MiHHUHbift cy^T.; menična sodnija. = ©efcfjiift ; mjenicni posao ; vrtHiriubiii nocao; menično opravilo. ~~~ 5 ©laubtget; mjenicni vjerovnik; MiHHUHbin BbpoBHHKi; menični upnik. = >§>auž ; mjenarska kuča; iwkHapcna Kyha; menjavska kisa. 5 3Wjabet; držac mjenice; Apaiaufc luknuue; imetnik menice. 5 Ittajjtg 5 po mjeničnom načinu, na mjenički način; no MliHHUHOMi Haumiy, na MfennuHbiH nauHHTj ; menično, po menični šegi. ' = ma^iger Stnfprudfj; iskanje na mjenicni način ; HCKank Ha Mtmiu- Hbiii nauHHb ; menično tirjanje. ~~~ = mafjtge ©eecuttOtt ; izvršba, izvrha, ovrha po mjenicnom načinu; H3Bpui6a no MbHHUHOMt Ha*iHHy; menična izvršba. ~~~ - Ocbmtng ; mjenični red; ivitHHUHbiH pe,i, r b; menični red, postava za menice. ' = ; mjenicno mjesto ; MiHHiure ; menično mesto. = $Proteft; mjenični prosvjet; MiHHUHbiH nporecTi.; menični protest. ~~~ = Sdec^mtng; mjenični račun; MkHHUHbiii pa i iyHt; menični račun. = 9iecbt; mjenično pravo ; Mknnuno npaBO ; menična pravica. ~~~~ (®efe|); mjenični zakon; MiHHUHMH aaKOHi.; menično pravo, menična postava. ' = tedjtlld) ; po mjeničnom pravu; no mIjhhuhomi npaBy; menjo- pravni. - Svetlem (©tipbrauclj bež 28ečl)felgejc£)aftež); zloporaba mjeničnoga posla; s^oj^orpeSjbHk MtHHUnora nocaa; kriva raba meničnega opravila. = ©djlilb; mjenični dug; ivikHHUHbiH ,xyr'b ; menični dolg. " = ©enfdl; mjenični samsar; ivrbmiuHbiH caiucapi; menični mešetar. ~~~ = ©temnel; biljeg za mjenice, mjenični biljeg; ČHjkrt 3a Mfenm^e, MknuuHbiH 6u„il;i"b; menični kolek. ~~~ = ŠSerfe^r (toedjfelfetttget); uzajemni, zamjeuiti promet; y3aHMHbiii, aa.MkiiHTH ripoMera. ; vzajemno občenje, vzajemna kupčija. ~~~ (©e;fe()V nttt 2Be$fe!n) ; mjenični promet; MkHHUHbin npoiuerb; menična kupčija. ~~~ = Sfiefen; mjeničanstvo; mIjhhutbo; meniške zadeve. ~~~ * 2Birtfyfd)aft; redarno kučaustvo ; pe^apcito KyhaHCTBO ; pre- menjevavno kmetovanje. = 3 a f'Iung; mjenično plačanje; mIjhhuho n.iafcaHb; menično plačilo. 634 SBedjfeb SftSedjfel = ,3teljung ; poteaauje mjenice ; noTesairk Mlnuine ; poteza menice. SBedjfeltt; mijenjati, promjenjivati; mIhihth, ripoMfem.HBaTH; menjat h izmenjati. — ©elb Wec()feln ; mijenjati, promjenjivati novce; m£hhth, ripoMtHbH' Bara HOBue ; menjati dnar. — SBriefe ; dopisivati; poniiCHBaTH ; dopisovati. — (Sdjtifteit im ^roceffe; mijenjati parniene spise; mIihhth napHim He cnHce ; menjavati pravdne spise, 35Bed)feIfeittg (reciproce); uzajemno, zamjenito; jaaftMHo, 3 aMtHHT 0 i vzajemno. — (befberfeto); s jedne i s druge strane; cb eptie h cb ppyre cTpaHej iz ene in druge strani. — roedjfelfetttge 33ejtel)Uttg; uzajemno odnošenje; yaaHMHO opHomeHk' vzajemna zadeva. — medjfelfetttge SSefdjtmpfuttg; pogrdasjedne i druge strane; norpA a cb ep h e h ppyre črpane; ogrdenje eden drugega. — etnanber mecbfelfetttg nidjt betlaffen; neostaviti jedan drugoga « za ' jemno; HeocTaBHTH epamb ppyrora y3aiiMiio; eden drugega ne zapustiti. SČBedjfelfeitigfeit, f. Sfiectprocitiit; uzajemnost, zamjenitost ; y 3 aii» I ' hoctb, 3 a m ti h n t o ct l ; vzajemnost. 2Bccfi6ler ; mjenjac; MttiapB ; menjavec. — ©elbibecfjžlet; noveani mjenjac; HOBHOMinapB; dnarni menjavec- ; p ut; ny rB ; pot. — (SJiittel); način, sredstvo, po ; HaiHHB, cpepcTBO, no ; sredstvo> pomočeh. — tm Sffiege ffef)en; smetatikome; CMeTaTH KOMe ; biti na poti konici nasprotovati komu. — el fteljt Setu £tnbenttjš trn SBege; nista nesmeta; HnniTa necivieTai nič ne brani, ni nobenega zadržka, overe. — CtWaŽ ju Sffiege bringen; učiniti, napraviti, izvršiti što ; yuHHHT tI ’ nanpaBiiTH, H3BpuiHTH ihto ; napraviti kaj. — tm f urjen SGSege; na kratko, u kratko, kratkim putem; naupaTKO, 1 KpaTKO; na kratko. — tm SSBege ber ©efejjgebuttg; po zakonotvorstvu, sredstvom, putem * a ' konotvorstva ; no 3aKOHOTBopcTBy , cpepcTBa 3 aKOHOTBopcTBa; V° postavodaji, postave dajaje. — tm SEBege Sfled)ten§; putem pravde; nyTeMB npaBpe; po pravd 1 ’ pravdoma. —• bott ^obežmegett; zbog smrti; 36orB CMpTH ; zavoljo smrti. 635 SBeg* ^®C8=Sagerer; pustaija, razbojnik; pa300HHHKi., nyc'raia; razbojnik, tolovaj. ~~ = Segttttg ettteg jbtrtbeš; izloženje, izmetnuce djeteta; H3^oaieHt, H3MeTHyhe /i,txeTa; izpoloženje, zanesenje otroka. ~~ - SJlctUtlj; drumovna mitnica; ^pyMOBHa MHTHHiia; cestninska pobernica. ~~~ (=$8iautljgef)uljt); drumovina; $pyMOBHHa; cestnina. - $0icmtf)fcf)tanfen ; pranjga, štranjga, prijecnica drumovne mitnice ; npaHhra, uiTpaHtra, npeuHnuta flpyMOBHe MHTHHije; cestninska pregraja, šranga. - JRec(lt; drumovno pravo ; APyM0BH0 ripaBO ; pravica do poti. ~~~ = SBeifet (=3etger); drumovnik, cestnik, cestokaz, drumokaz; /;py- mobhhktj, pecTHHKt, ljecTOKaai, £pyMOKa3T>; cestokaz, cest naroka. (bet guljvet); kalauz, provodič; Kajay3i., npoBo^uhT.; vodnik. ~~~ - in (bte gitljretin) ; kalauzka, provodičica; Ka^ay3Ka, npoBOAHHtta; vodnica. ®Se^=gtau, =®luttet; babica, primalja; 6a6nna, npiuuajH , babica. 5ftcl)c (betg); jaz, zaklon; H3T>, 3aKJOHi.; jez. ~~ (bte); obrana; o6paHa; obrana. ^Scljrett, 3 emat, b ettuttž ; braniti kome što; 6panHTH KOMe ihto; bra¬ nili komu kaj. ~~~ ftc£>; braniti se ; 6paHHTH ce ; braniti se. SSc^r «fyaft; tko je kadar braniti se, tko može nositi oružje ; tko e Kagapi, 6paiiHTH ce, tko Moate hochth opyatie ; kdor se zamore braniti, dober za orožje. = lož; tko je bez oružja; tko e 6e3t opyHiia; brez orožja, brezorožni. ~~ = ^flic^t (im Stffgemeinen); dužnost vojevati; 4yiKHOCTb BoeBaTH; dolžnost vojevati. (SJttlttatpfltdjt) ; vojnieka dužnost, dužnost ici u vojnike, birmance; Ay;KHocTb viha y BoiiHHKe, 6apMaHite; dolžnost iti v vojake. = ©tcinb ; vojni stalež; bohhmh CTa.ieiKt; vojaški stan, vojašina. $Betb ; žena; meHa; ženska, žena. ~~~ = ((Šijegattin); zakonska (zakonita) žena; 6pauHa meHa; (zakon¬ ska) žena. ®Scibcr=8e^en ; ženski feud; meHCKM u*eyA’B; ženski fevd. = SSetjtc^fgrebevg; ženski odrieni list; meHCKm oaphihmh jhctt,; zenski odrešni protipis. aSeibiitb; ženski; meHCKia; ženski. toetbltdje Stnte; ženska loža; ateHCKa Ji03a; ženska vrsta. ^Beib&pcrfott; ženska, ženska glava; meHCKa, meHCKa rjiaBa; žen¬ ska, ženstvo. 636 9Beibe. SBeibc; paša; nama; pasa. — @trtcfmetbe ; paša na povodu; nama Ha noBogy ; paša na vrvi, Jconopcu. 3SBctbc=9led)t ; pravo na pašu; npano Ha namy; pravica pasti. — s 3tnž; dača za pašu ; $aha 3a namy ; pašnina. SSBeigertt, ftd); kratiti se, nehteti ; KparaTH ce, HexTi>TH ; kratiti se, ustavljati, braniti se, ne hteti. [tenje- SSeiftcruitf} ; kraeenje, nehtenje ; Kpahenk, Hex'rkH'k ; nehtenje, kra- SPBeigcrmtgžfalf, tm SBeigerungžfaffe ; ako, kada bi se Iko kratio, >1* ako, kada tko nebi liteo; ano, naga rtti ce tko KpaTio, h^h a J »°’ naga tko h e rt m xrko ; ako bi se branil, ako bi ne storil i. t. d. 2Bcit)c (baž (StnttKtfjen); posvečenje, regjenje; nocueheHk; posvečenje ■ — (bte stfiet^en) ; sveti redovi; cneru pegoBH ; posvečenje, blagoslovi • 3SBeil)=33tjclj)0f; posvečeni biskup; nocBeheHuft ermcKorri; posve¬ čeni škof. SGSeiftett; posvetiti, rediti koga; nocBeTHTH Kora; posvetiti. — ^ernanb suni ^Jriejlet meiljen; posvetiti koga za svečenika; ijocbC' thth Kora 3a CBeuiTeHHKa; posvetiti , blagosloviti za rnašnika. SSeilmacfitštng; božic ; rtoiKHht; božič. 9K$ein=23evgamt; vinogradski ured; BHHorpagcuiH ype/VB ; vinograd- ski ured. — = ©arten; vinograd; BHHorpagi.; vinograd. — = ©avtnev; vinogradnik; BHHorpa^HHKTj ; vinogradnik. — 5 £>anbel; vinarstvo, trgovina s vinom; BHnapcTBO, TproBtma ci> v 11 ' hom'l ; kupčija z vinom. — = *f)dnbter; vinar,tko trguje s vinom; BHHapi, tko r rprye ct bhhom^ i kupčevavec z vinom. — * ; vinarnica, vinara; Bunapnuua, nmiapa ; vinska pivnica- — = Sbfe; berba, branje; rteprta, rtpaHk ; branje, trgatev. — = Sbfejeit; vrijeme branja, berbe ; Bpeiue rtpaHH, rteprte; čas branji, trganja. — s 3el)ettt ; desetak od vina; ^eceTaicB o^i biihb ; vinska desetina. — = 5 nametanje vina; naneTank Buna; dolžnost, moranje, vino jemati (jod kogaj. 28eišartifet; dokazni clanak ; goiia3Hbin n.iaHaKT> ; dokazni člen. SGBeife j način; HaTHHi,; način. — etn e fcembe (Sadje tebltdjet SSSetfe Jaufen; tugju stvar kupiti poštenim načinom; Ty^y cTBapt KynnTH nouiTeHMMi. HauHHOMt ; kupiti V° poštenem tujo reč. — ttt gefe&Udjet: sffietfe; zakonitim načinom; 3 Bkohhthmt> HauHHOM'*’’ postavno. SBcife. 637 SGBcifc, tei()entceife; redom, po redu; pe/jOMi, no pe^y; poredoma, po vrsti. ^Bctfen, 3emanb auf etroaS, f. »emetfen. [nina. ^SetSjeug (Sffiafdje); prtenina, prtište ; npTeHHHa, npTHiiiTe; prtne- ^Scifuttg (ŠBefe^O 5 zapovijest; 3aiiOBicTb; povelje. ~~~ (SSetmeiž) ; ukor; yKopT>; pokreg. (SSetoetžfu^rung) ; dokazivanje; A0Ka3HBaH't; dokazovanje. ^Beitersi, oljne; bez odlaganja; 6e3Tj o^.iaraHH ; brez vsega dru¬ gega, — preči. ■— biš auf tcettere SSBetfung ; do druge zapovijesti ; 40 A[>yre 3anoBkcTH; dokler se kaj drugega ne zopove. [širjanje. ^Seitcmcrbreitung, »gl. »erbreiten; razširenje ; pa3imipeHk; raz- ■^ettlauftg (in SBorten); obširan ; očiiihphhh; obširni. mettlauftgec SSemanbte; daljni srodnik; flaabHbiii cpo^HHKT.; daljni zlahtnik. • taljanski; TajiiaHCKiii ; laški. ~~ £anbel mit melfdjen §tud)ten ; trgovina s taljanskimi plodovi ; Tpro- BHHa Ta.liaHCKinrb ri.io^onuMa ; kupčija z laškimi pridelki. ^ctfe^tirol ; taljanski Tirol; TajiiaucKiii Tnponi>; laški Tirol. ~~~ tbelfdje ©cmfinien; taljanske granice, taljanska krajina; Ta^iaHCKe rpaHHne, TajiiaHcua KpaHHa ; laške meje. svjetski; cnkTCuitt ; svetski, svetni. ~~ meltltdier @tanb; svjetski stalež; cBkTCKifi CTajemt; svetni stan. ^cltgciftlicticr , 5&eltf>rtejter; svjetski svečenik; CBbTCKiii cBemTe- uhkTi ; svetni duhoven. ^enben, ftd) an ^emanb bittfid); obratiti se na koga molbom ; o6pa- thth ce Ha Kora mojičomi; obrniti se na koga s prošnjo. ^Scnbmig ; obrata; o6paxa, odpaheHb; obrnjenje. ~~~ (SSerdubetung); preinaka; npenHaua, npenHaqeHb ; prememba. ^Bcntgcrbcjtefienbc, ber; tko manje dobiva, tko vuče manju platu; tko ima manju platu ; tko maHk $o6biBa, tko muhio njia'ry Byqe, tko H\ia Mamo n.iaTy ; kdor manj dobiva. Herbert, fitt ^ciegžbtenfte; kupiti ljudstvo za vojničku službu ; Han- MaTH juoactbo 3 a bohhhhkj' ejym6y; naberati ljudi za vojaško službo. Sruppen metben ; kupiti vojsku; KynHTH BoiiCKy; nabirati vojake. (betlocfen JU ettcaČ); vabiti na što ili u što ; Ba6nTH Ha ihto hah y iuto ; vabiti k čemu. — um etttmž, f. beicerben; tražiti što; TpaaurrH ijito; iskali kaj. ^Setbe=, ffierbž=33e3trf; kupivojni kotar; HaHMHbift cpe3T>; nabirni okraj. 638 SSBerte* 3Setbe=, SBerftž^SejtrEžcommanbo; zapovjedništvo kupivojnoga kotara ; aanoBk^HHHTBO HaHMHora cpeaa; poveljstvo nabirnega okraja■ — * ©elb ; vojnička kapara; BOHHnuita naiiapa; narobni dnar novincov- — * £)fftctet; kupivojni častnik; HaHMHHft uacTHHKt, o ; na ' berni oficir. — kupilište; HaHummuTe; nabirališe. 2Scct*ct; kupilac, kupivojska, vabilac; HaHMHHKt (saSHjiaui) ; nabi' ravec, vabivec. — (Setuerbet) ; trazilac; TpaatHaaujt; iskavec, prosivec. SBcrbuttg; kupljenje; HaHiuaHt; nabira. — (SocEung) ; vabljenje ; BaČjtiHi ; vabljenje. — (Semcrtutng) ; traženje; Tpaatenk ; iskanje, prošenje. SHSerfte; škar, škver, kantir; umapt, nntBepi; ladjenica, ladj°~ delnica. 36ctf; tvorina (djelo); TBopima (gtjio); delo, izdelek. — (@d)rift); pismo ; iihcmo ; delo. — bie -^anb anž SBerE legen; začeti, početi kakvu tvorinu; 3 a i ie'nb noie rn kbkbo gkjio; začeti delo, lotiti se dela. — (23erg=, .§uttenwert) ; taonica; TaoHHija ; rudozdelnica. 9SSetE=; što se tiče tvorine; ihto ce Tiri e gina ; delni. — * $ul)tet; upravitelj tvorinare (djelaonice) ; giuoBolja; delovodja■ — = SHetffet; tvorinar; gtjOTBopHHirB ; mojster dela. — * £)fen (©laž-) ; staklana , staklarnica ; CTaKaaHa. steklarnica. ■— (@tfen=) u. f. to,; gvozdara, gvozdarnica ; rB03gapa železnarnica, plavž. — s ^jJrobe; ogled djela; or.iegT> giuia; preskušnja dela. — = ©tatt; tvorinara (djelaonica) ; gbnaoHHiia; delavnica. ■— 5 ©tdtte; tvorinara (djelaonica); gknaoHHna ; delavnica. — = ftettig, u. f. t». — = t^dttg ; činom; gkjiOTB opiiniii, gkaaHt; djanjsld, v djanju. — bern $ldget )x>etft|attg beri ŠSeft^ bež ©utež eturdumen ; tužitelju cl ' nom predati kakvo dobro ; Ty gkaa° HHige ; posestnik, imetnik delavnice. [rudnika — (Š8erg=); posjednik rudnika; npHTeaiaTeui> pygHHKa; posest «*■ — = ©omtlj (trn Sergiucr!) ; rudnička zaliha; ihto ce naaa3H y P^ HHKy; rudokopna zaloga. CTan.iapHHit a ’ TB03gapHHH a ’ ik- ik 3Berf8= 639 = SSorx‘t(^tutig ; sprava za kakvo djelo; cnpaBa 3a A tao itauBo; priprava za delo. ; vrijedan ; Bpe A Hbifi ; vredni. " (ftutbtg); dostojan; ^octohhmh ; dostojni. ~~~ cine geringbdltige, untnertlje SSJlunje; nevaljan novac; HeBajiHHbift HOBanTj; malovredni dnar. fein 5 vrijediti; Bpe A nTH ; vreden biti. ~~~ bie ©rbfdjaft ift nidf)t befjen toertlj *, nasljedstvo ne vrijedi toga; Ha- c.vb A cTBO HeBpegn r rora; dedina ni toliko vredna. ^8ertl), ber ; vrijednost; Bpe A HocTb ; vrednost. (SSBurbigfett); dostojnost; A oc r roHHOCTb; vrednost, znamenitost. ~~~ OPreiž); cijena; qkHa; cena. — Unb ©e^alt ber SJlutlje; vrijednost i jezgra novca; Bpe A H0CTb h 63rpo HOBua; vrednost in jedro dnarja. — Ijoljer SfBcrt^ ; velika cijena ; Bejimta ukua; velika vrednost. ®Bertb=; što se tiče vrijednosti, cijene; ihto ce THie Bpe A H0CTH ijisiie ; — vrednosti (Grenit,'). — =9tnf^Iag; procjena; npoutna; procena, prevdarek vrednosti. ~~ ©emefjung ; iznijera vrijednosti; H3»iipa spegiioeTH ; izmera vrednosti. s (Smpfang; primanje, dobivanje vrijednosti; npiiManb, A o6HBaHt RpegHOCTH; prejetje vrednosti. = ©r^ebung; pronagjenje vrijednosti; npoHaljeHk npe A H0CTH; iz¬ najdba vrednosti — s ©rmittlung; izmjerenje vrijednosti; H3nai>eHt B pe A HOC T n; iznaj- denje, premerjenje vrednosti. [cene. — = lož; bez svake cijene; 6eat CBane qkHe; brez vsake vrednosti , = SJlaf jiab ; mjerilo vrijednosti ; MkpnJio Bpe A HOCTH ; merilo vrednosti. =$a}riete; hartije od vrijednosti; aprie, nanupn o A t. B P e A HOCTH; veljavni, vrednostni papir. = @cl)d|}ung; procjena; npoijtHa; cenitev (vrednosti). "»©tantpel; biljeg po vrijednosti stvari; 6tutr* no B pe A H0CTH CTBapn ; kolek po vrednosti reci. - = ©trafe; kazan po vrijednosti; na3Hb no npe A HOCTH; kazen po vrednosti. T- * SBemtnbetung; omala, omaljenje vrijednosti; OMajia, OMajieHi npe A HOCTH; umanjsanje vrednosti. " • Betežen, f. gBettfoflpfere. ^Befcn, 5 . 33. gorfltnefen; lugarstvo, šumarstvo ; niyiwapcT80, nyrap- ctbo; gojzdnarstvo, logarske reči. 640 SBefen. SŽBefen, $tieg3lt)efen; vojništvo; bohhh^tbo ; vojaštvo, vojaške zadeve- — ©amtatgtcefen U. f. tt>.; zdravstvo, it. d.; 3flpaBCTBO, h t. A- ’ • zdravstvo. SEBcfenljctt; bitnost, suenost; cyhnocTb; bistvo, bistvenost. SScfcntlid); bifan, sucan; cjhanT.; bistveni. 3Scft=®aIi5i'en ; zapadna Galicia; 3ana^Ha Ta^Hi^ia; zahodna Galidj a ' 2Bett=®eIb; okladnina; OKja^Hnna; stavni dnar. — - 8auf, ^entten; natjecanje, utrkivanje ; HartnaHt, yTpKHBant j tek za stavo, vadijo. — = SSettrag; okladna pogodba; oiua/jHa noro^6a ; stavna pogodba . SOBctte ; oklada; oKjia^a ; stava. — ež ge£)t um bte 2Bette; ide za okladu; H^e 3a o6Kja^y; gre za stavo- — etue 2Sette etngeljen; okladiti se; o6n.ia/;HTn ce; staviti, -postaviti- — etne SSktte gemtnnen; dobiti okladu; ^o6hth o6Kaa^y; dobiti stavo- 3K$etter=@cfyaben; štela od zla vremena; niTeTa oga. 3aa BpeMeHaj škoda od hudega vremena, uima. — = @d}Iag; grad, toča; rpa^t, Tyqa; tora. — = ©(^abenbetft^mtng; osiguranje pred štetom od zla vremena; ocH' rypaH'b npe.i/b urreTOMi ofl,% 3.1 a BpeMena; zavarovanje pred uim°> škodo hudega vremena. 2Bicf>tig ; važan ; b;i;khi.ih ; znameniti, vazni, pomenljivi. — tt)tc£)tige ®runbe; vazni uzroci; naiKUbift y3ponbi; vazni uzroki. SCBtber; proti; npoTHBi; zoper koga, proti čemu, — ftdj mtbet ben $(ager fd^ufjen ; braniti se proti tužitelju; 6paHHTH ° e npoTHB r b Ty;KHTean ; braniti se zoper tožnika. — ^emattbež Sffittten; proti čijoj volji; npoTHBb BHe no.it; s op ef voljo koga. — alle ©rmattungen; nenadano; HeHagano; iz nenadi. — bte Slafftftcatton appelftren; pozvati se na vecu oblast zbog razregjenjai no 3 Bai'H ce Ha Behiii cy^ , b 360^ pa 3 pebeHH; prositi za presoj 0 razredbe. — ^etuanb ffrafredjtltdj bevfaljren, bgl. gegen; postopati proti kom e kaznenim pravom; nocrynaTH npoTHBa. Kora itasHenbiMi. npaBOM'6 i ravnati zoper koga po kazenskem pravu. 90Btbcrfabrcit (gefdje^en); dogoditi se; /toro^HTH ce; dogoditi se. — (ermetfetl);. uciniti; y*tHHHTH ; storiti. — ®nabe rotberfaljren taffen; pomilovati koga; noMHjioBarH nora; ***' lost komu skazati. — ®erecfyttgfett ttnbevfaljten laffen; učiniti što je pravo; yuHHHTH u |T ° e ripaBO ; storiti po pravici. SEBibcrftoge ; uztužba; y3Tyat6a; protitozba, nasprotna tožba. SKMbetlage. 641 ^ibetlage (©egenttemad&tnijD; suprotni zapis; saiukHHTBiH 3anncT,; nasprotni sporoček. (®egenau(Sfteuet); nzmirazje ; y3Mnpa3 , B; nasprotnja. ^Bibctlegcn, ettraž; oprovrči što; onpoBpha ihto; ovreči, opovreči, podreti, spodbiti. cine ©cfjrift butcf) cine anbere; oprovrči pismo kakvo inim pismom ; oiipoi)pha nHCMO kokbo HHfaiMii iiHCMOMT>; spodbiti pismo s pismom. - ben ŠBetretč burd) einen ©egenbettm«; oprovrči dokaz protivudoka- zom; onpoBphu flOKaat npoTHBjfAOKaaoMt; podreti dokaz s pro¬ tidokazom. bte aserbad)t§grunbe gegen jid> »fbetlegen; opravdati se; onpaBfla™ ce ; očistiti se suvanje, opravičiti se. ^Stbcrlcguitfl; oprovrgnuce, opravdanje; onpoBprHyhe, onpaB^aHb; ovrženje, spodbitje. ^Sibcrrutbctt; nesvjetovati kome što, svjetovati kome, da što neucini; HecBkTOBaTH KOMe ihto, cBtTOBaTH KOMe, nrro HeyiHHH; od¬ svetovati komu kaj. ^®ibctrrd)ttid) ; proti pravu, proti zakonu, bezzakonit, protivan za¬ konu, pravu ; npoTHBt npana, npoTHBt 3aK0Ha , 6e33aKOHHTT, npoTHBam, 3aKOHy, npaBy; protipravni, — pravu, postavam, na¬ sprotni, — krivični. ^Sibcmdjtlidjfeit; nepravednost , bezzakonitost; HenpaBegHOCTB, 6e33aKOHHTOCTB; protipravnost, nepravičnost. ^Mbembe; protimba; npoTaByroBopT>; v govor. ^Sibcmtf; poreka; iiopena; oporeka, preklic. ^Btbcrrufcit; poreci; nopeha; oporeči, preklicati, prereci. 5'oibcmtfltd); porecan ; nopeuam ; oporekjiv, p> e klici j iv. . ^Sibcmifuitfl ; porecenje ; nopenenk; oporecenje, prerečenje. ^ib C mtfun 9 ma 9 c; poredna tožba ; nopeuna Tym6a; oporečna tožba. ^Bibcrfadjer; protivnik; iipotiibhhkt.; nasprotnik. *&tbeefefceit, ft(f); protiviti se, oprijeti se; npoTHBHTii ce, onpeTH ce; upreti, protiviti, zoperstaviti se. ^t&erfcfclid); oporan ; ynopaicB; vporni. ^ibcrfcklictiBcit; opornost; ynopHOCTB; vpornost. ^Btbcrfc^ung; protivljenje, opiranje; npoTHBJitHk, onapank; vpor, zoper stava. ^Btbcefudnfti« ; oporan; ynopaH , B ; vporni. ^ibcffuttnftirtfcit; opornost; ynop H ocTB; vpornost, termoglavna , f no, nasprotje, nepokorsina. L ^tbcrfpicl; što je čemu protivno ; ihto e ie M y npoTHBHO ; nasprot- k\ 642 ©ibetfjjiet. SSifcetfpiel, bag iffitbetfptel fttt »a|t Naften; za istinu držati p r °' tivno ; 3a HCTHHy gpataTH, iuto e ueMy npoTHBHO; nasproti 10 za resnico imeti. SOBtbetfpmOelt , etroaž; protivusloviti što; npoTHBycnoBHTH n 110 ’ prereci kaj, nasproti govoriti. — (laugiten) ; tajiti što ; TauTH uito ; tajiti, zanikati. , ; protivuslovje ; npoTHBycjtoBie ; protigovor, nav slu' 15 beseda. — (9tblaugnung) ; tajenje; TaeHt ; tajenje. SCBi&ctftonb ; protivljenje, opor; npoTHB^iHi, ynopi>; upor, zop eT ' stava. — tetften; protiviti se, opirati se; npoTHBHTH ce, onnpaTH ce; vp l ' rati, protiviti se. 35Sifcevfte6cn> f. SBtbetffanb; protiviti se, opirati se; npoTHBHT« ce > onHpaTH ce; staviti se, — (begmtngen); odoljeti ; o^o.vIith; ukrotiti, premagati. SSi&erftmt ; opor ; ynop , B ; vpor, nasprotnost. SGBifectftrettcn; opirati se, biti proti čemu; onupaTH ce, 6 mth np°' thbt, Bera; vpirati, nasproti biti. — ben 9le$ten ttnberftrettenbe ©ettiofjnljetten; običaji koji su proti nima (pravima) ; odbiaaH koh cy npoTHBB, 3aKOHa (npaBa); pravi' cam nasprotne navade. SBifcerttJartig; protivan; npoTHBHMfi; zoperni, nasprotni. SSBibertoorttgEeit; protivnost; npoTHBHoeri.; zopernost, protivnosi' — (UnglMžfatt) ; nezgoda; nearo^a; nezgoda, nadloga. SSSifcetttJec^fel, f. JRutftced^fel, 36iberwiUe (gegen ^mMb) ; mrzost; Mp 30 CTb; mrzost, nejevojn-osl- — gegett ^entanb ijaben; mrziti na koga; Mp3HTH Ha nora ; mrzil 1 ’ nejevoljen biti na koga. — mit 3£tbettt)tt(en ettoaž tf)un ; raditi što zlom voljom ; pa/;HTH UIT 0 3 ji o m i BOJibOMt; nerad, nepovoljno kaj storiti. aSSifemmtgSmrfHitbe bet bet @t$etlKitšIetftung §. 204 b. @t. ^ (@ttftmtgžut!unbe), f. baf,; posvetna isprava; ocarypHa ncnpa® 8 ’ namenivno pismo. UBi&ttg ; protivan ; npoTHBam, ; nasprotni, zoperni. — (tetfcfjteben) ; ini ; hhmh ; drugi. — etn mtbrtgev ©ebtancij; ini običaj; HHMftodMuaft; druga, naspr°i na navada, šega. — intbttgen §allž; inače, inako; HHane, hhbko ; ako ne, sicer, drug aCl ' SBie&erauf^cbctt, ben SSerljaft; pustiti opet koga iz zatvora; flvrHy Ttl 3aTBopi>; pustiti koga zopet iz zapora. SBieberaufljtBung. 643 ®8tcbetauf^cbuii(j bež SSerfjaftž ; opetno puštenje iz zatvora; ^HrHjhe aaTBopa; izpušenje iz zapora, preklic zaprtja. ^iebecaufnfl^me; preduzece eega snova, opetno preduzece; npeAy3ehe lera Ha hobo, btophiho npeAy3ehe ; zopetno započetje česa. ~~~ botl 33 11 a hobo ; poklic , sklic iznova. bež 5Retcf)žtagež; sazvanje državnoga sabora snova; ca3BaHt Apn* 30- Hora cadopa Ha hobo; poklic državnega zbora iznova. Siebeteinbringen, f etnbringen; dobiti natrag; ^očhth HaTpari; "Zopet podati, dobiti. ^icbcteinbringung bež ©ntmidijenen, f. (Stnbrtngung. ^“iebcreinfe^ett, f. einfe^en ; povratiti, natrag staviti; noBpaTHTH, MOTpari, ctbbhth ; postaviti zopet. Siebcrcittfe^ung tn ben tiottgen ©tanb, f- Sfieftitutton. ^iebereintreten, f. etntreten; stupiti snova u . . . , uljesti snova u; CT yriHTH Ha hobo y . . . , yxbaTH na hobo y ... , iznova stopiti v. ^tebereintcitt bet SGBaare ; opetni ulaz, uvoz robe; onerHMH yjia3'b, yB03i, ecnaria, pode ; zopetni vvoz blaga. ^Siebecerlangen; dobiti što natrag; aoSbith ihto HarparT,; dobiti k aj nazaj. ^tebererftatten; vratiti, povratiti što; BpaiHTH, noBpaTHTH iuto; ka j zopet vrniti , povrniti. (etnen SSeriuft) naknaditi što; HatiHaAHTH ihto; povrniti škodo. 41 * 644 SSBiebergefcurt. SGicbevgebuvt bev SDionarcljte; preporogjenje jednovladovine ; npe n °' po^eH r t e^HOB^a^oBHHe ; prerojenje, premlajenje cesarstva. 3Sicbcrl>crftctIcn, f, Jjerfteffen. SBicbcr^oIctt; ponavljati, opetovati; itobtophth, noBTopaBaTH j V°' navijati. [ponavljaj' SBic&erltoIuttg ; ponavljanje, opetovanje ; noBTopenb, noBTopaBas^ ’ — tm SJSteberpoIungžfafte ; ako bi se što snova dogodilo ; ano 6 bi ce iuto Ha hobo ^oro^H^o; ako bi se kaj iznova zgodilo; ako bikd° kaj zopet storil. SBBicbcrfauf ; nazadna kupnja ; iia.3a^Ha Kjnua; nazajni kup. SBicberfaufctt ; kupiti nazad; KynHTH Hasani; nazaj kupiti. 2GBicbcrfaufltcf> ; nazadokupan ; Ha3a^0KynHbm; nazajnokupni. 2Bicberfcl)ten; povratiti se; noBparuTH ce ; vrniti se, nazaj prit 1 - SPBicberttereljelicficn; oženiti, udati se snova ; oateHHTH ce, y^aT« ° e Ha hobo, onen y 6paKi> CTynHTH; na novo, zopet oženili, ° ,n °” žiti se. 3H$tcbcr»erel)etidjun(} ; opetna ženitba, udatba ; oneTHa aieHHT^ 3 ) y/jarda. oiierHbifl dpafCB; zopetna oženitev, omožitev. SGBicbetttergcIten ; odplatiti, odmijeniti; o^ii^aTHTH, o^m^huth ; °d' plačati, povrniti, SSBiebcrttctgeltuitfl, f. Stetorfton; odplata, odmjena ; o^njiaTa, o^' Ha; povračilo, odplačilo. SPBicbcttoergeltungSredjt (jus reciprocum) ; pravo zamjenitosti ; n P a ” bo 3aM'bHHT0CTH; pravo vzajemnosti. iHMcbctoerfauf; nazadna prodaja; na3a/jHa npo/jan; nazajna prodaj 11 ' 3K$tcbcrt)crfaufcn ; prodati nazad; ripo/jaTH Ha3a^T,; nazaj prodati- SStcnct Sivdbviutg; bečka vrjednoea; deuna BpegHoha; dunajsk a veljavšina. — ^Japtergelb; novci od hartije u bečkoj vrjednoči; nanupHH HOBH 6 ' y 6e l JKOH Bpe^Hohn ; papirnati dnarji v dunajski veljavšini- 3PBilb ; divji; -j, ne in ; divji. [zvei' 1 ' — tnilbe Sdjtere; zvjerinje, divjačina; SBipHHk, ^HBHUHHa ; zveri ne> — tri Ib er ep op fen; divji hmelj ; /jimiH xMejii>; divji hmelj. 2StIb; zvjerinje, divjačina; 3B r lipnHk, /jHBHHHHa ; divjačina, divjad- 2SiIb=33ann; pravo lova, branjevina; npaBo aosa; pravica lova, i° l stvena oblast. — » Steb ; zvjerokradica; 3BipoKpa/jHija, Kpa/j.H.HBaipt ahbbuh ; * vC rinski tat, zverokradnik. — = SMebffapt; zvjerokragja ; 3BkpOKpai)a; zverokradba. — 5 fang ; hvatanje zvjerinja, lov ; XBaraHt> 3B r bpHHH, .iobt> ; lovljv n J zveri. SSBifb= 645 ^Sitb = grebel; zvjerokragja; 3BkpoKpal>a; prestopek v lovstvu. ~~~ = Sletfter; nadglednik zvjerinja; HagMeflHHKi, 3B'kpnHa; nadgled¬ nik zverin. ~~~ = Štaben (butd) baž Sffitlb) ; šteta od zvjerinja; urreTa o^t, 3Bi- Phhh; škoda po zverinah (storjena). (arn SEBilbe) ; šteta na zvjerinju; mrera Ha 3B-kpnHio; škoda na zverinah. ~~~ - . = ©tanb (jMufentljalt bež Sffitlbež); leže, brlog; .lema, čpjiori; losa, brlog. (Stenge bež SBitbeŽ); množina zvjerinja; MHOiKHHa 3B'kpHHH; mno¬ žina zveri. bie butci) ben itbetma^tgen SBtlbflanb betutfadjten ©cfmben; štete pro- uzročene po prekorednoj množini zvjerinja; uiTeTe npoppouene fpeKoivikpHOMi. MHOiiimio.vn. 3BbpHHa; škodo, ki jo nezmerna mno¬ žina zverin dela. = tuacbfetlb ; bujan ; f))HHi.iii; samorasli, samorodni. 5StlI C; volja ; bojih ; volja , hotenje. ~~~ (Sinmitligung); privoljenje; can 3 Fioxknk; privoljenje. bet lefcte SfBitfe; posljednja volja; lioejrkAHa bojh ; poslednja volja. (SSerfitgung); posljednja razložba (razredba); noc^kAHH pa3aohn h nexo- 'rehn; brez vedi in privoljenja, — ko ob. da kdo ni vedel in hotel. ~~~ mit ^emcmbž SBttten etmaž t^un; učiniti što na čiju volju; jhhhhth ' uro Ha 'liro bojih) ; storiti kaj s privoljenjem koga. ~~~ ciuž fretent Sffittlen; dobre volje ; /;o6pe Bo.ik; dobre , proste volje. ^Silleng fetn, f. 93otljabcn. ^iUenž:; što se tiče volje; ihto ce rane Boxk; ' = Sleujjetutig; očitovanje volje; H3HBJikH'k Boak ; izrecenje, izuste- n je volje. = 33efttmmung; nakana; HaKaHa; nakana, namisel. = Stflatutig, f. Steufjetung. Ie|te SSMIenžerflatung ; očitovanje posljednje volje ; H3HBjikHk no- cJik^Hk BOJik; izrecenje poslednje volje, ~~~ = Sfleinung; mnijenje ; MHkme ; mnenje , misel. eine aBittenžmetnung etn^olen; zapitati koga za mnijenje; 3anHraTH Kora aa MHkme ; poprašati koga za mnenje. voljan; bojoht,; voljan. eit; volja; bojii-hocti, ; voljnost. 646 samovolja; cainoBO-ia ; samovolja. — ufcet etttmž nad) SGBtttfu^r »etfugett; samovoljno razpolagati cim; caM°' bojibho pa3nojiaraTH mhmt, ; samovoljno s cim ravnali. SSiltfuljtltd); samovoljan; caMOBOjiHHi; samovoljni, svojovolni. $Stnb:šBrucf) (tittSBalbe); izvrat; n3Bparb; podrtija po vetru. — = SDlufjle ; vjetrenjača; B-kTpeHHua ; mlin na veter. 36int>tfdje $tatf; slovenska krajina ; c^oBeHCKa KpanHa ; sloveni 11 meja, krajina. — auf bet ttnnbtfdjen Sftatf; gospodin slovenske krajine; roc«°' flHHi. cjioBeHcise KpaHne; gospod slovenske meje. 3GBtn£eI=; zakutan; 3aKVTHHH; shrivšni, pohotni, brezoblastni. — = SBudjbmcfera; zakutna knjigotiskarnica ; 3aKyTHa KHimroTHCKap HHi;a; skrivna, brezoblastna tiskarna. — = ^Jreffe; zakutno tiskarstvo; sanjTun jihctobh; skrivna tiskavni cCl ‘ — = ©$tet6et; zakutni pisar; 3aKyTHbift uncapt; pohotni piša 1 ’ pravdoskaza. — = ; pohotni mešet at'• 26intcr = §rucfyt; ožim; 03HWB; ozimina. — = ©etretbe; ozimica; 03HMHiia; ožimo žito, strn. — = ©etffe ; ozimac; 03HMaqt; ozimi ječmen. — = iCluattter; zimovnik; SHMOBHHfCb; zimsko staniše, prezimoval^ 6 ’ — * SSotratlj ; zimna zaliha; noTpeča 3a 3Hmy; zaloga za zimo- SSBtrfctt; djelati; ; smrtonosni uzrok. ; pravi , zaistan , zbiljan; npanbiH , sancTairb ; resnic? 11 ’ djanjski, pravi. — ttnttttdjet geljetmet 0^:at^ ; pravi tajni savjetnik; npanbiH TaftH«# ca BbTHHKt; pravi skrivni svetovavec. ’ ' , v „1 SEBirfIid)feit; istina, zbiljnost; aancTHOcrb; djavnost, resnično 3S5it*Pfain (acttb) ; djelatan; gt.iaTHbiii; djavni. — (gttttg); valjani; BaaaHbiii: veljavni. SGBitrffamfeit (Slcttbttat) ; djelatnost; ^tjiaTHocTb ; djavnost. — (Jbtflft) ; krepost; KpknocTb; moč. — (©ilttgfett) ; valjanost; BanHHOCTb; veljavnost. — ettt 91mt tritt tn bte Sfittlfamfett; ured stupa u djelatnost; yp e ^ cxyna y gk.iaTHocTb ; ured započne svoje opravila. — ein ®efe§ tritt ttt bte 28ttf famfett; zakon dobiva krepost, valjan 0 * ' aaKOHt flo6biBa KpknocTb, Ba.iHHOCTb; postava zadobi 11101 ' veljavo. ©irtfamfeit. 647 ^itffamMt, etn 91mt tft tn bet SKMtf famf ett; ured je u djelatnosti; ype/\T, ecTB y /vfejiaTHOCTH; ured je v djavnosti. " baž ©efefc tft tn ber ffifeffamfeft; zakon je u kreposti, ima valja¬ nost, valja; aanOHt octb y KptnocTH, HMa BajtaHOCTB, Bajta; po¬ stava ima moč. aufjet SEBtrffamfett treten ; izstupiti iz djelatnosti (prestati djelati); H3CTynttTH H3T. giuiaTHocTH (npecTaTH /fk.iaTH); zgubiti moc. etne 33ef)orbe tfi aujjet SSBtrffamfeit getreten; oblast izstupila je iz dje¬ latnosti (prestala je djelati); a6nacTB H3CTynana e H3T, gijiaTHOCTH (npecTajta e /ffc.taTH); opravila kake oblastnije so nehale. etn ©efejj tft aufet SBtrJfamfett getreten; zakon izgubio je valjanost, krepost; aanoHB H3ry6io e eajiHHOCTB, itphnocTB; postava je zgubila moč, je prišla ob moč. " etmaž aupet SSMrffamfett fefcett, 3. 23. etn ©efefe, f. Sluf^eben; uzeti čemu valjanost, krepost, moc ; y3erH ueMy BajtaHOCTB, KptnocTB, moHb ; vzeti čemu moč, razveljaviti kaj. ^Sirfung (^braft) ; moc , krepost, valjanost; moKb, KptnocTB, Ba.ta- hoctb ; moč. ~~~ (effectus); ucinak; uhhctbo (y t tHHaK r B, AbitcTBo); učinek. ~~~ bie SEfiirfung etneč Ijalben 23ewetfež f>aben; valjati za polak dokaza; na^aTH 3a nonaKB goita3a; veljati za pol dokaza. bte aserorbnnng fott teme 2£trfung f)aben; da nema naredba nikakve kreposti; ga HeaMa Hapeg6a HtutaKOBe nptnocTH; ukaz bodi brez moči. ^itfungSsjbtetž, =are; djelokrug, okrug djelatnosti; OKpyi”B gb- •taTHocTH; opravila , obsežek opravil, opravilstvo. ^ittett, poltrtfdje; političke zapletke ; nojiHTanne 3aiuexKe ; poli¬ tične homatije. Mletij (£aužtmttfj); kucanik (gospodar); nyhaHHKi> (rocno^apa.); gospodar. (©aftmtttf)); krčmar, gostnik; upuMapB, rocTHJiHHKS,; gostivni- c ar , krčmar. kucanstvo (gospodarstvo) ; KyhaHCTBO (enoHOMia); gospodarstvo. kucanski (gospodarski); KyhaHCKiii (eKOHOMHHKiii); gospod ar s tv eni. ~~~ = Stmt; kucanski ured; KyhaHCnm ypeg'B; gospodarstveni ured. ~~~ = 5tnžfd)lag; uspjeh kucanstva; yciibxB ityhaHCTBa ; uspeh gospo¬ darstva. = 23etrteb; držanje, rukovanje kucanstva,kueenje; ,i,p k 3" haHCTBa; dohodki od gospodarstva. — s ©ebčiube; kucanska (gospodarska) zgrada; Kyhancna (eKOHOMna' na) črpala ; gospodarske, kmetijske poslopja. — = ©erdt^e ; kucanska sprava ; KyhaHcna cnpaBa ; gospodarstveno orodje. — = 9tečfynung ; kubanski račun; KyhancKiii pa c iyHi.; gospodarstveni račun. kolobarjenje■ — = &untu8; kucanska reda; nyhancKa pe/;a; kmetijsko vrstenje, 3SSirt6f<^ttftcn ; kučiti (gospodariti); KyhHm; gospodariti. 2Birt6fc^aftlicTji ; kucanski (gospodarski) ; ityhaHCKift (eKOHOMHUKin)) gospodarski. gostionica, krčma; rocTioiiuija, upuivia ; krčma. SBBifiett; znati, umjeti što; 3HBTH, yivrkTH ihto ; vediti kaj. — Sttttcmb etroaž JU tDtffert tf)Un ; dati kome što na znanje; /ja™ koMO ihto Ha 3HaH'k; dati komu kaj vediti, na znanje, naznaniti, poro¬ čiti komu kaj. SOBtffett, baž ; znanje; anair!;; vedenje, znanje , ved. — fetnež SSMffenž unb (gnnnetnb; koliko zna i sječa se; kojihko 3Ha H iianojiHKO ce el; h a ; kolikor ve in pametna (pomnij. — mtt SSMffett unb SGStHen; sa znanjem i voljorn; ca 3HaH'bivn. h bo- jibOMTS ; z vedenjem in privoljenjem , vede in hote. — na$ fceftcm SGBtffen unb ©ennffen; po duši i kako najbolje zna; no /jyiHH h KaKO iiaii6o.il; 3iia; po najbolji vedi in vesti (kakor naj¬ bolje ve in zna). — Urfadje bež SBtffenž; odkud tko što zna; o/j^/ji tko ihto aHa; izvir vedi, vedenja (od kod kdo kaj ve). SSSiffenfdjaft; znanje; 3Haui>; vedenje , znanje. — Ijcibeu bon etttjaž ; znati za što; 3iia r rH 3a turo ; vediti za kaj, znati kaj. — (scientia) ; znanost, znanstvo; 3HanocTb, 3HaHerB0 ; znanstvo, vedstvo. SBifientlidj; znaj uči ; 3HaiohH; vedoč, vedoma. -— etne gefto^Iene @adje tuiffentlt^) faufeu ; kupiti kakvu stvar znajuči da je ukradena; KyriHTH naKOBy eTBapb 3iiatohn /ja e yKpalieHa; ukra¬ deno reč vedoma kupiti, 38itt&um, f. SBittcengeljalt. SISittibtict); udov ; y,joBbiH ; vdovski. — ttutttbltčfjer Unter^alt; uzdržanje udovih osoba; H3/jpjKaHt y/joBbi ocoda; izdrzanje vdov. aSSitme; udovica; y/joBmja ; vdova. SBitmtr. 640 ; udovac ; j^oBaut i vdovec. '— Sffitttcet obet SEMttce fetn; udovovati; yAOBOBaTH; biti vdovec, vdova. ; šlo se tiče udovica; uito ce TH*ie yAOBHi;a 5 vdovski. ~~ = (Saffe; udovieka pjeneznica; yA0BH [ nia nbHe3HHna; vdovska dnarnica. — = ©eljalt; udovieka plata; y^OBH t iKa njiai’a ; vdovska 'plača. — - ©efetlfd)aft (SSerforgungžanftalt); društvo za oskrbljenje udovica; dPy;KTBo 3a cHaS^tBaHt y^0BHqa ; društvo za preskrbovanje vdov. — = at ; dobrocinstvo ; a°6pouhhctbo; dobrota. — = filter; dobročinac ; A^poTHHaiJiT.; dobrotnik. 650 ©Olji. 9SSo5l = tljattg ; dobročinstven; flo6pouHHCTBeHbiH; dobrotni, do- brotljivi. — = t^attge SSertrage; dobročinstvene pogodbe; flo6po>iiiHCTBeHe no- ro,;6e ; dobrodelne, milosrčne pogodbe. — = &f)attgfeit; dobrocinstvenost; /^pouHHCTBeHOCTb ; dobrotljivost■ — * tljattgfettžanftalt; dobročinstveni zavod ; ^o6poBHHCTBeHbiH aaBog^i dobrodelska naprava. — s ; dobrociustvena svrha ; /; o 6 p o o n h ct Bena pb-ir. ; milodarni, dobrodelski namen. — etttmž ju SSBoljltijatigfettžjmetfen legtren; zapisati što na dobrocin- stvene svrhe; 3aniicaTn ihto Ha fločpouHHCTBeHe sporočiti, voliti kaj za milosrdne namene. [ razumeli• — = berfteljett ; razumjeti što dobro; pa3yMiTH ihto ^o6po; kaj dobro — » ber^atten; dobro se vladati; /;o6po ce babaoth ; dobro, lepo se vesti, vladati. — = aser^altung ; dobro vladanje ; /;o6po BAa^anb ; dobro vedenje. — = Skrljaltunggjeugmfj; svjedočanstvo o dobrom vladanju; cb'I>A 0 ' uaHCTBO o /;o6pOMi> BAa^aHK); spričevalo lepega obnašanja. SSBo^tteit; stanovati ; odbiTaBaTH (cTaHOBaTn) ; stanovati. 3GSo5*t=£iav; stanovljiv (gdje se može stanovati); ihto e 3a o6biTaBaii'k> r^b ce Mome odbiTasaTH ; stanoven, za stanovanje dober. — = ©ebaube ; zgrada za stanovanje; črpala 3a CTaHOBaiib; poslopj e za stanovanje. — » unb Sffittt^f^aftžgebaube ; zgrada za stanovanje i kucanstvo (gosp*>' darstvo) ; črpala 3a očibiTaBaHb h nyhaHCTBo (eKOHOMiio); poslopJ e za stanovanje in za gospodarstvo (kmetijstvo). — s paft; koji stanuje ; koh odbiTaBa ; stanujoč. ■— =ljaftfetn; stanovati; odbiTaBaTH ; stanovati. — * ©rt, =@tatte, =©t& ; stanište; očbiTaBaAHuiTe; stanovali- — s ^Jartet (SJiietljpattet); najmitelj, ukueanin; yKyhaHHHT., HaiiMU' TeAb; najemnik staniša, najemavec. — * ©tube, ,3ttttlttet i soba za stanovanje ; co6a 3a o6biTaBanb; izba, soba za stanovanje. SKSofmuttg ; stan ; o6biTaAHurre ; stanovanje, stan. 3Bo6ttungŽ=3twffunbtgung ; odkaz stana; o/jKaai oduraAiiuiTa ; odpO' ved stana. — = SBeftanbtljetfe; sastojni djelovi stana; cacTOHHH ^bAOBH o6wxa' AHiUTa ; (obstojni) deli staniša, SGBort; rije« ; pbub ; beseda. — fut SBort; od rijeci do rijeci ; o/jt pbin /;o pb>m ; od besede do besede. SBort* 651 ®Bott=Saut bež ©efe^ež; rijecni glas zakona, smisao zakona po riječima; CMHcao aanoHa no ptnHivia; beseda postave. — = <2>treit, =28edifel; prepiranje; npennpaHi; besedovanje, prepir. ~~ - SSerffanb ; smisao rijeci; CMbicao pk'tn; pomen besede. ^KSoitoobfdEmft ©etbten; vojvodovina Srbska; BOHBO^OBHHa Cp6cita ; Srbska vojvodina. 2K>ud>er; lihva; jinxBa; odrtija. — tretbett; lihvovati, lihvariti; .mxBOBaTH; odrtovati. 3Sudjct=©efe|, patent; zakon, povelja o lihvi; aaKoms o ^hxbh ; postava od odrtije. — * 3tnfert; lihvene kamate ; .iHXBeHe naMaxe; odrtijske obresti. SBudterer; lihvar; jiHXBapTE>; odrtnik. 36»n^erifcb ; lihvarski; jinxBapeKin; odrtnjiski. Sfthtefiern; lihvovati, lihvariti; jinxBOBaTH, jnxBapHTn; odrtovati. £8unbat}t; vidar; BH^api.; ranocelnik. SSunbarjeneifutt&c; vidarstvo; BH^apcrBo; ranocelstvo. SSur&e; dostojanstvo; /;octohhctbo; dostojnost, čast. SSur&etrofjet; dostojanstvenik; AocroHHCTBeHHKi; dostojnik. — mtlttattfdjer SButbenttdget; vojni dostojanstvenik; bohhhh aoctohh- CTBeHHKX>; vojaški dostojnik. SSurfel; kocke; Koijite; kocka. — = @ptel; igra na kocke; nrpa Ha noqKe ; igra na kocke. ^SButjel; korijen; KopeHi. ; korenina, koren. — fdjlagett; puštati korijenje; iiyuiTai'H KopeHfc; zakoreniti se, po¬ gnati korenine, prijeti se. (bte ^tanfbeit); bjesnoca; 6kcHoha; steklost. — (3orn); jarost, gnijev; apocTb, ratBis; razkačenost, srd. 5£fjtet; bijesna živina; čkcHa n; h mi na; stekla žival. 3 3rtf)t; broj ; 6poii ; število, broj. — bte Babi bet kompetenten angeben; navesti broj službotražaca; HweHOBaTH 6poii cayai6oTpa}Kaqa; povedati število za službo prosijocih. 3«^I=9tmt; placaonica ; n.iahaomma ; izplačevavnica. — = bat; izplatan; ncii-iaTHun ; plačljiv. — = batteit ; izplatnost; HSiuaTHOCTb; plačljivost. ~~ • fflfg, f. Bnptungžfft^tg. 652 •3«P= = lož; bezbrojan; OeaopoHHMH; brezštevilni, nebrojni. — = SJetfter; izplatnik; H3riJiaTHHKTE>; izplačevavec. — = Sag, f. Ba^Iungžtag. Babtctt j platiti, plačati; n.iaTHTH, naabaiH; plačati. — ettte ©d)ltlb; platiti dug; n.iaTHTH ^jri,; plačati dolg. — fiir etne SIrbett, etnen Stenft; platiti za radnju, za službu kakvui n^aTHTH 3a pa^Hio, 3a cjiyaK6y KaKOBy; plačati za delo , službo■ — fiir eine ©elegetiljett, fut einen 2fieg ; platiti za prilika, za put; n- 15 ' thth 3a npn.iHny, 3a nyT'i>; plačati za priložnost , za pot. 3af>l= ©elb; brojevina ; 6poemnia ; števnina, brojnina. len; brojiti; 6poHTH; šteti. — (abbtven); skupiti; CKyiiHTH ; soštevati. = Sotterie; brojna lutrija; čpoiiHa .iyTpia; številna loterija. — * sOtbnung, forllaufetlbe; brojnired, red, kako idu brojevi; pe^ Hano n,ij 6poeBH ; zapored gredoča vrsta števil. Bfibtor j platac ; n.iaTanT., plačavec, plačnik. Babluttg; placanje, platež ; n.iahairb, ruareasT.; plavanje, plačilo. — binnen 24 ©tunben; placanje u 24 sata; n.iahanb y 24 čara; pl a ' Čanje v 24 urah. £$al)lu»jjž=; (što se tiče placanja) , platežni; (ihto ce TH l ie ujiahaHfl)> n.iaTeaiin.iii; plačilni. — = Slmoetfung; platežna doznaka; H.iaTeiKHo ynyheH'k; nakaz plačil' 1 - — = 31uflage, 24 ftitnbtge; platežni namet u 24 sata; n-iareaiHbiH s a ' MeTT, y 24 ca'ra; nalog plačila v 24 urah. — * Sluftrag; platežni nalog; naareiKHbiH Ha.iorb; plačilni nalog. — =23ogeu; platežni list; n.iaTeiKHHH .ihctt ; plačna pola. — (2tužjafylungž£>ogen) ; izplatni list; H3njiarHbiH jihcti; plačiln& pola. — = ®ocument; platežna isprava; u.iaTeauia HcnpaBa ; plačilno pismo- — = faljtg ; mogucan platiti (koji je kadar, koji može platiti) ; Mor)' kant nJiaTHTH (uofl e ua^api,, koh Mome njiarHTn); zmozen plačati, — = faljtglett; moguenost placanja; MoryhHOCTb njiahann; zmožnost plačati. — s §ttji; platežni rok (rok za placanje); ruaTeaiHbiH pom (p oK ‘ I ’ 3a njiabairk) ; plačilna doba , doba za plačilo. — = SJHttel; platežno sredstvo ; luareiKHO epegerno; sredstvo % plačilu. [ mesto■ — s £Dtt; platište (platilište) ; ruaTHurre (n.iaTH.iHniTe); plačili ' 10 — s Jftegtefi; platežna zavrata; ruaTeaiHbiH perpecb; nazadba sfl' voljo plačila. .Saljtimgš* 653 c @(^etn; platežnica (platežna cedulja); n.iaTeasHa ije/;yjiH; plačilni list. ~~~ (9tu£jal)luttgžfdjein) ; izplatka (izplatna cedulja); H3ruaTHa iiefly.ia ; izplačni list. \jplače. ~~ - ©umtne; platežna svota, skupa ; ruaTeaiHa cyMMa; skupni znesek ' 5 $ag; dan za placanje, platežni dan ; ^ant 3a njiahaHb, ouaTeiK- hhh naHi; plačilni dan. = unfaf)tg; nemogucan platiti (koji nemože platiti); HeMoryhaHt ruaTHTH (koh HeMOHie njiaTHTH) ; nezmožen plačati. = UnDetmogenb; nemogncan platiti; HeMoryhaHi. naaTHTH ; nezmo¬ žen plačati. = Unfd^tgfett, 4lnbevmbgenfyett; nemogučnost placanja ; HeMoryh- hoctb n.iahaHH ; nezmožnost plačati. = £Sermbgenfyeft; mogucnost placanja; MoryhHOCTB iMahami; zmož¬ nost placanja. ~~~ - 2Socl)e; nedjelja za placanje, platežna nedjelja; He^baa 3a n.ia- kairh, n.iaTeauia negb.ifi ; plačilni teden. = 3^tt; platitba, platežno vrijeme, vrijeme za placanje; njiaxHT6a, JijiaTeiKHO npeme, BpeMe 3a imahanb ; čas plačila. ~~ ot>ne ^a^Iutiggjeit aužgefteffter 22e$fel; bez platitbe izdana mjenica; Seat luaTHTSe nagana Mbrniija ; brez plačilnega časa izdana menica. ; zubnik ; 3y6HHKt ; zdravnik za zobe. 3erjog bon Siagufa unb vojvoda od Dubrovnika i Zadra; bom¬ bonu o^t. /],y6poBHHKa h 3a/;pa; vojvoda od Dubrovnika in Zadra. Zator; Saropt; Z a,tor. ‘^etjogt^nm 3 a ^ 0t ; vojvodstvo Zator; bohbo^ctbo 3aTopx>; Za- torsko vojvodstvo. 3e«i)c (tm SSetgtt).}; ortački rudnik; opTamuft py^HHK , B; skupni, družtveni rudnik. ' (Bnnft); ceh ; next; ceh. ~~~ Stužlagen fur (Sfjen unb Sttnfen; gostbarina; roerSapuHa; plačilo za jed in pijačo, zapitek. »Jetjcitt; desetak, desetina; AeceTaKt, /;eceTHHa; desetina. ~~~ ©etceibeje£>ent; desetak, desetina od žita; fleceTaKt, ^ecerana o^t. JKHTa; desetina od žita. ' SBSetnje^ent; desetak, desetina od vina; /jeceTaKt, /;eceTHHa o^t BHHa ; desetina od vina. Jttljlen; dati, davati desetak, desetimi; £aTH, ^anaim ^eceTaut, fle- ceTHHy; desetino dati, plačati. 654 element« $el>ettt=; (što se tiče desetica, desetine), desetačni, desetinski; (m T ° ce Rečema, geceTHHe THue), AeceTauHMH^eceTHHCKift; desetinski. — = fiat; od čega se daje desetak, desetina; odmera ce /;ae ^eceTaKi» $eeeTHna ; desetinski, — od česar se desetina daje. — = fiate SSobenfriicfite ; Ijetina od koje se daje desetak, desetina; Ji®" THHa ogt Koe ce gae ^eceTamb, /;eceTHHa; desetini podvrženi zemeljski plodi. — = fiatfett; desetačnost, desetinstvo; geceTauHocri., ^eceTHHCTBo; desetinstvo. — = fiete^ttgt; tko ima pravo birati desetak, desetinu; tko HMa npa B ° čupaTH geceTaKi, fleceTHHy ; kdor ima pravico do desetine. — = SSetecfittgung ; pravo desetka, desetine; npaBO geceTKa, ^eeeTHHe; desetinska pravica. — = §t0^ne; desetačna, desetinska robota, tlaka (robota, tlaka mjesto desetka); fleceTanna, gecernHCKa počoTa, Taaita (počoTa, Taaua mIscto geceTKa); desetinska tlaka. — * ®elb ; desetačnina, desetinarina (plata za desetak, desetino); A e ' ceranHHHa, ^eceTHHapHHa (n.iaTa 3a ^eceTaKi,, fleceTHHy); dese¬ tinski dnar. — = $err; gospodar od desetka, desetine; rocnogapi ogi, fleceTKa, ^eceTHHe; desetinski gospod. — s §o!b, ^SRatttt; desetacnik, desetinar (tko daje desetak, desetinu); AeceTanHHKTb^eceTHHap?, (tko /;ae ^eceTaKT,, geceTHHy) ; desetinec■ — = £Rec£)t ; pravo desetka, desetine; ripano geceTKa, /;eceTHHe; dese¬ tinska pravica. — = gtegtfter; kazalo od desetka, desetine; Kaaajio ogi. /(eceTKa, gece- THHe; desetinski zapisnik. — s ipfltcfit; dužnost davati desetak, desetinu; ^yiKHOCTi, ^aBaTH gece- TaKi,, geceTHHy; dolžnost desetine. — = pflidjttg ; tko je dužan davati desetak, desetinu; tko e $y»taH® gasaTH ^eceTaKT,, geceTHHy ; dolžin desetino dati. — = pfltcfittge ©ruttbftucf e ; zemljišta pod desetkom, desetinom; 3eM' AbHuiTa no^t ^eceTKOMi , ^eceTHHOMt ; desetini podvrženo zemljise. ^jefcren (ttetfirauc()en); trošiti, potrošiti, tratiti, potratiti; TpouiH' rI b noTpoiuHTH; trošiti, vživati. — (aužlegen fur bte ^oft) ; trošiti na hranu ; TpouiHTH Ha paHy ; V°j trošiti za hrano. [zivez- ge&rgelb, 3^^fenttig (^oftgetb) ; hranovina; paHOBHHa; dnar * a — (®elb auf 3fužlagett fur bte $off) ; novci za trošak na hranu ; HOBU bI 3a TpoiuaK’1, Ha paHy; dnar na stroške za hrano. 3e$«mg. 655 SiclttMtg ($oft) ; hrana ; paHa; hrana. (9lužtagen fut bte $oft) ; troškovi na hranu; tpoliikobh na paHy; stroški za hrano. (£3etf>rau$) ; tratnja; TpaTH«; potrošek, poraba. 3e^tuitgS=; što se tiče tratnje, hrane; iiito ce Tnue TpaTHh, paHe; kar se tiče hrane. [za hrano. ' = ©elb; tratnjarina, hranovina; nOTpouiHHHa , paHOBHna; dnar ‘ = ^offetl; troškovi za hranu, tratnju; tpouikobh 3a paHy, TpaTHio; stroški za hrano. Seidjen ; znamenje ; 3HaMeH'b (anairt j; znamenje. Uebetgabe butci) ; predaja znamenjem; npe^aa 3 HaMeHtivii; prepodaja po znamenjih. 3etcben=(Spracf)e; jezik znamenjima; e 3 bi ki 3 HaMeHbH.\ia; govorjenje po znamenjih. Seidmen ; risati; pncaTH ; risati. (utiterfc^retbert); podpisati; no^nHcaTH; podpisati. »Jetcbnutig; risanje; pneanb ; risanje. (baž ©eseič^nete); naris; HapHCb ; naris , načrt. toj>ogtapfytfdje 3etd)nung; mjestopisni naris; MbcTOimcHMH napnem; krajopisni naris. ' Seifteit, Setnatlb etnet ©ac^e; kriviti koga radi čega; KpHBHTH Kora pagn uera; kriviti koga česa. 8cit; vrijeme ; Bpeine ; čas. ' bon 3eit ju ; od vremena do vremena; ogt BpeMeHa 40 Bpe¬ MeHa; od časa do časa. ~~~ bet 3etten; dok je vrijeme; /jok t e BpeMe; ob času, za časa. ~~~ ($ttft); rok ; poKb ; rok. 3cit = micutf; prošašee vremena; npornacTie BpeMeHa; pretek časa. ~~~ etn $ttt>tlegmm tft butelj 3 eita 6 Iauf erlofc^ert; minula je povlastica prošaščem vremena; MHHyjia e noBaacTHtta iipoinacTieMb BpeMeHa; privil e gia je po preteku časa minula. ~~~ = Slbfdjnttt; doba; ^o6a; doba. ~~ = Slbfdjnttt bež (štfdjetnenž etnež ^ournalž; doba, kada izlazi dnev¬ nik kakav; ^o 6 a, ita/ta H3.iu3ii ^hcbhhkti itaKOBt ; doba izhajanja časnika. = 9tltet; vijek; b^ki; vek. [časa. = 33efttmmung; odregjenje vremena; o^peljeHb BpeMeHa; odločba = 3)auet; trajanje vremena; TpanHb BpeMeHa; trpež časa. = §olge; hod vremena; xogb BpeMeHa; tek časa, ut bet 3 ettf. sčasoma. - ?jttft; rok ; potrt; rok, obrok , doba. 656 $eit = ®etft; duh vremena ; fl,yx f h BpeMeHa; duh časa. — s gemaji; po potrebi vremena; no noTpedn BpeMeHa; primer jen c asu- — s ©ertofje ; suvremenik; caepeMeHHKi; sočasnik. — = Sauf; hod vremena; xoa , b BpeMeHa; časa tek. — = lebenž, f. tebenžlanglic^ ; do smrti; a° cmpth; na vse živi dni. — = ItC^ (abject.) ; vremenit, zaeasan ; BpeMeHHTHii ; časen. — (abtierb.); rano; paHo; zgodej, rano. — * mafttg, f. jeitgemaf. — = ^Junct; doba, čas; Ao 6 a, uacfc ; doba. — = Sftaum ; vrijeme; BpeMe; čas. — = ©djrift ; časopis ; uaconncT. ; časopis. — = SBerbetb; danguba ; AaHry 6 a : potrata, tratenje časa. — 5 Setlauf; prošašče vremena; npomacTie BpeMeHa; pretek časa- — = SSevluft (oljne ,3ettberluft) ; danguba, otezanje (bez otezanja); A aH ' ry<5a, oTeaanb ( 6 e 3 i 0 Te 3 aHa) ; zguba časa. — = iSerfdltmntf; danguba, otezanje; AaHry 6 a, oTeaanfe ; zamujencas- — = metltg ; na neko vrijeme, vremenito; Ha Heno BpeMe, BpeMeHHTO? časno, na nekaj časa. — = toetltjjer ©ebtaudj; poraba na neko vrijeme, vremenita poraba j jnoTpedjrtirb Ha Heno BpeMe, BpeMeHHTo ynoTpe 6 jrbHk; časno raba. ^citung ; novine; HOBHHe ; novice , časnik. — (Beitftfjttft); časopis; uaconnci.; časopis, časnik. — (Siadjricljt), f. oben; glas; raaci.; naznanilo. 3eitung§ = SSlatt; novine, list od novina; HOBHHe, jihctt. ofl* HOBimat list časnika. [časnik 11 ' — = 9lacfjric£)t; novinarski glas; HOBHHapcKiii rjiacT. ; naznanilo P" — = <$djtet 6 er ; novinar, casopisac ; nomiHapt, uaconncant; novi'' ar ’ pisatelj časnika. — s Urtterneljnumg; novinarsko preduzeče; HOBHHapc.KO npeAy3eh e > započetba časnika. 3 cltc; celija ; h e. uh ; izbica. gellc« X ©ebaube ; celijinjak ; heji&HHHKi.; poslopje z izbicami. Sdt; šator, cador; maTopt, ua^opt; šotor. ^entitcrgut, etn?a§ als 3c’ rl l : nergut erjeugett 5 proizvoditi što na ceni®’ npoH3BOAHTH ihto Ha peHTe; stvar na cente, na cente h (, J izdelovati. ^Jetgltebettt (etortern); tumačiti; TO-numarn; razkladati. — (fejtren) ; razglabati; pa3raa6axH ; raztelesiti, ŠJerftoren; razoriti, razrušiti, porušiti; pa3opHTH, pa 3 pyuiHTH , n ° pyniHTH; razdreti, podreti, razrušiti. •Setfioron. 657 Sctfioccit, etne ©tucffd)rtft; uništiti tiskopis ; jiihtuthth nena-roHnci.; uničiti tiskopis. [stavbo. — eitten 23au; razoriti zgradu; pa3opHTH crpa/*y; razdreti, razrušiti Scrftucfcn, jerftucfetn ; razdijeliti što na cestice, razkomaditi; pa3/vfc- jihth ihto na 'iacTHLi,e, pa3KOMa/\HTH; razkrojiti , razdeliti. bte ©ntnbftucfe jctftucfeltt ; razdijeliti zemljišta na cestice, razkoma¬ diti zemljišta; pa3/yb.iHTH 3eMjibHnrra Ha nacTHije, pa3KOMa^HTH 3eM- •'tHiuTa; razdeliti zemljiša. 3erftu, cacjiymaHk cb'1'.^okS; zaslišanje svedokov. ~~~ = Ser^btžpfotololl; napisnik za saslušak svjedoka; aariHciiHKi. 3a c ac4ymaKT> CBbAOKa ; zapisnik izpraševanja svedokov. ~~~ - SBerne^tnuttg, f. SSerljin*. ~~~ = 3tmmer; soba za svjedoke; co6a 3a cst/jone; soba za svedoke. 43 658 •Seiigett. ^citftctt; roditi; pozimi ; s aroditi, roditi. £}cugtnatertal; tvorivo; tbophbo; snova. Scitgittfj (3eugettaubfage); svjedočba, svjedocanstvo; cBli^onda, cbI' ,V>'iaHCTBO ; svedočba, spričevanje, pričba. — etn ^eugntjii abgeben; dati svjedočbu, svjedocanstvo; flaTH CBt/t 0 ' 1 ^’ cBl;,i,o'iancTBO ; pričati, spričevali. — fd&rtftltdjež 3eugnt$; pismena svjedočba, pismeno svjedocanstvo i riHCMeHa CBk^oaSa, niiCMeHO CBb^o i iaHCTBo; pismeno spričevalo • — 2lnnutl)ž= r SJttltellojtgfettž = Bcugntjj ; svjedocanstvo o siromaštvo, o neimaštini; cnl;/i,o t jaiicTO o cnpoMamrnj ; spričevalo uboztvOi revsine. — (Šl'tt>etb=, 9Setbtenft=3 eu S ri i^ i svjedocanstvo o tečevini, zaslužbi; cB’b' ,i,oaaHCTBO o TeaeniiHn, 3ac.iya;6n ; svedočba pridobitka, zasluzil' — 8ebenž=,3eugntp; svjedocanstvo da je tko živ; cBb^oaaHCTBO A a e ' tko ;khbt> ; svedočba, spričevalo, daje kdo z iv. — @ttfett=,3eugntj3; svjedocanstvo o cudorednosti; CBb/toaaHCTBO 0 HpaBCTBenocTH ; svedočba čez vedenje. •— SBoljtBetljaitungŽ^eugmjt; svjedocanstvo o dobra vladanju; cb^H 0 ' ■taHCTBO o B^a^amo ; svedočba lepega vedenja. 3cit$uttg; rogjenje; p ob etri; ; rojenje, zarojenje. — ((štseugung). f. obeit. £}icgcl ; opeka; oneKa; opeka. — (®adjjiegel) ; crijep; uperns; črep. — (|)O^IjtegeI) ; žlijebac; aubčaijTi; korec. Stcgcl = brennet; opekar; oneKapi.; opekar. — = brenrtcret ; opekara; onenapa; opekarnica. — = ®Ct(b; krov od crijepa; upom o/ti itpena; streha iz opeke. — = 35ecfet; krovar • Kponapi.; krovec (z opeko). — = $Utte, =@d»eune ; opekara ; oneKapa ; opekarnica. — = £>fen; opekarska pec ; onenapcKa neht ; opekarska peč. — = cStetn ; opeka; oneita ; opeka. 3ict)c, f. ^Pflege. 3tct)=(g(tetn, f. ^Jflegeettera; hranitelji; pamiTejiBH; rejniki. — = $tnb, f. spflegettnb ; hranjenče; paHbHae; rejenec. — * SJiutter, f. ^flcgemutter; hraniteljica; paHHTe.umna ; rejnica. — = 2>oljn, f. tpflegefo^n; hranjenik; paubuHiiT. ; rejenec. — * $0(^tet, f. ^ftegetodjtec; hranjenica; patrbHHna; rejenka. — = SSater; hranitelj ; paHHTeab; rejnik. Sicltcn; vuci ; njliH , vleči, potegniti. t — bflž SoŽ Jte^ert; vuči, izvuci ždrijeb; Byhn, H3Byhn napiči.; sreC ' ko vleči, potegniti. 659 Stefteit, ettoflg cm jtcf) Jteljen; potegnuti što k sebi; noTerHyra uito kt. cc6h; potegniti kaj k sebi, pridobiti si kaj. Cttte Stute JteE>eti; povuci potez; noByhit noTe3T> , jiHHito ; poteg¬ niti črto. etnen ©raben, etn (StoKen jie^ctt; povuci jarak, obkopati, izkopati pravac ; očitonaTH , H 3 KonaTH npaBant ; izkopati, potegniti rov, r udorov. etn $tnb jieljen (etjte^ett); odgojiti dijete; ogrouTH ^ve-, odgo- jiti, izrediti dete. baž SSiet) gie^en; patiti marvu, živinu ; naTHTH MapBy, »tHBHHy; rediti živino. ~~ etne SOaffe gegen ^emanb jte^en; trgnnti mač, sablju, nož proti kome; TprHyi’H Mait; cačjuo, HOffii npOTHBi nora; potegniti orožje, poprijeti se orožja proti komu. auž etttet (Sadje Sftufcen, ©etotmt jteijen; dobivati, imati korist od kakve stvari; ^oČHBaTH, hmsth KopiicTb ogb KaKOBe CTBapu ; pri¬ dobiti si, imeti korist iz kake reči. ~~~ ^tnfen ouž etroaž stegen; uzimati kamate od čega; y3HMaTH KaMaTa °Ai> nera; jemati obresti od. česa. etnen SOSc^fel auf Semanb jte^en; potegnuti mjenicu na koga; no- TernyTH Mknnuy Ha nora; menico na koga potegniti, izdati. gcjogener Sffiedjfel; potegnuta mjenica; noTerHyTa MtHHija; na koga potegnena menica. ~~~ Semanb boe bas ©ettdjt Jteljen; pozvati koga pred sud; no3BaT!i nora npe^T. cy; staviti koga pred sodnijo. Semanb jut žftedjenf^aft, jur SSeranttoortung gte^en; povuci koga na račun, na odgovor; noByhn Korana o/;roBopHOCTi>; koga na odgovor poklicati. ~~~ jur ©ttafe ^entanb gte^en; povuci koga na kazan; noByhH Kora H a Kaanij; koga kazni podvreči, v kazen djati. eirten gu jte^en; zapitati koga za savjet; 3anwTaTH Kora 3a oankri,; koga za svet prasati. et toag, 5 . sg. etne (Sdjrift tn 23eratf)itng jietjen; viječati o čemu, o kakovu pismu; Bkhara o qeMy, o KaKBOMi iiHCMy; posvetovati se z astran česa, na pr. pisma. ettnaž tn 33 ettadjt Stegen; uzeti obzir na što, ili uzeti što u obzir; Jaern o63Mpa> Ha ihto ; kaj pomisliti. [ nad cem. ~~ ettrag tn 3 toeifel jteljen; dvojiti o čemu; ^bohth o ueMy; dvomiti etn betoeglidjež ©ut tn S3ee6ot jtetjen; ustaviti robu, pokretno dobro; JcraBHTH po 6 y, iiouperHO /;o 6 po ; prepovedi podvreči, pod pre¬ poved djati, premakljivo stvar. 42 660 •3ief)ett. 3ic^cit, bte tn SSerfcot gejogenen ©adjen; ustavljene stvari; ycTaB.vfc [,e CTnapu; v prepoved djand stvar. — etue ©telle auž etnem 93ucf)e jteljert; izvaditi, izpisati što iz kakve knjige; H3BagHTH, narmcaTH ihto H3T> naKOBe KHbure; izpisati k a J iz karih bukev. — im ^toceffe beri furjetn jfefjett; izgubiti parnicu; H3ry(iHTH napHHuy> zgubiti pravdo. — auž betu Sanbe, auž cmer SEfioljnung gte^en; izseliti se iz zemlje, i* stana; Hsce.iHTii ce H3T. semit, H3i> oCbiTa^niuTa; izseliti se l * dežele, iz staniša. — ftcfj tn bte Sange gte^ert ; protezati se; ripoTe 3 aTH ce; dolgo se vleei- — ettuaž tn bte Sange greben ; otezati što; oxe3aTH uito; zatezat 1 ’ zadrževati kaj. — ftcf) auž etner @a$e greben; izvuci se iz cega; H3ByhH ce H3i. uera, izviti se iz reči. — etne $anblung, bte etne ©trafe, ben SSerluft bež 9?edjtež nadj ftc^t djelo, koje za sobom vuče kazan, izgubitak kakova prava; Koe 3a co6omt. Byue Ka3Hb, H3ry6MTaK , B naitBori. npana; dja»J e > kteremu kazen, zguba pravice sledi. 3tcl)Uttf} j vucenje; Bjuenb ; vlečenje, potegovanje. — bež Soofež; vucenje, izvučenje ždrijeba; ByueHi, H3Byuent iK/tp'bdai potegovanje srečke. [menic e ’ — bež 2Bedjfelž ; potezanje mjenice ; rioxe3ank Mkrniue ; izdajonj e JJietjungŽttct (bet Soofen) ; ždrebanje ; Htgpkfiaiit ; srečkanje. 3icl; nišan, biljega; nnmairi,, fin.il; ra ; namen, namera. — (3l6(tčbt); svrha, namisao; ukan, HaMbicao, naMtpa; namemba■ — (gube) ; konac, svršetak ; KOHairr., cspnieTaicb; konec. 3iclctt, nadj ettnaž ; težiti za cim ; tcžkuth 3a uhatb ; meriti kam. 3iclfd)cibe; kolut; ho.ijt-b ; tarča. SJicr&c; gizda; ynpac T b, rirnga; lišp, lepotija, kinč. 5$icrlid)£ctt etnev Urlttnbe ; načinost (formalnost) isprave; HauHHOCT*’ (ctopMa.iHOCTb) HcnpaBe; spodobna oblika pisma. 3tffer; broj; 6pott; številka. gifjcr = 2(nfa| ; brojna stavka; (ipoinia craBKa ; nastavek številke. — = ntafštg; po broju, brojni; 110 6poio, SpoiiHbiii; po številkah- — 5 ntajitge StuŽmtttluug; izmjerenje po broju; H3M'bpeHl; no dp 010 ’ izmerjenje po številki. — 5 lltdjnge Sptitftutg ; brojni izpit; 6 poiinbiii imnuTb ; preskušajo, V° številkah. — = gemajie OUdlttgfteftung ; brojna poprava ; čpoiiHa uonpaBa ; v3°' tovljenje številke. Siffte' 661 Stffcc = @cfyrtft; brojno pismo ; 6pofiHo iihcmo ; pisanje s številkami. Sintmer; soba, odaja; co6a, oga«; izba, soba. 3itnmer= (3tmmermatmž0 Slrbett; tesarska radnja; Tecapcaa pagHB; tesarsko delo, tesarstvo. - strreft; sobni zatvor ; co6hmh aaTBopi; hišni, domači zapor. ~~ 5 fjetr, f. 3intmer=S9itet^er. = SJiann; tesar; Tecapa.; tesar. ~~~ = SBfiet£)er; najmitelj sobe; HaftMHTejib co6e; najemnik izbe. Sittg; dača; /jaTan^; obrest. ' 3)ttetl)}tn8; najmovina; Kapia ; najemšina, najemnina. ~~~ ^adjtjtnč; zakupina; 3 aKynoBHHa; zakupnina. &inš=; (što se tiče dače), dacni; ihto ce mue ^aTKa ; obrestni. (SJitet^=); najmovni ; ihto ce THie KHpie; najemninski. ~~~ = Otužtagen ; dacni troškovi ; ^aniH TpoiiiKOBH ; obrestni stroški. ~~~ (SJltet^JtnS); najmovni troškovi; TpouiKOBH KHpie; najemninski stroški. - bar; dacni; flaTHHH ; obrestni. barfett; dacnost; ^a-niocTT.; obrestnost. [ podvrženo. (=®turtb); dacno zemljište; ^aTHO 3eMJibHinTe; zemljiše odrajtovilu = SSaiter; dacnik; /jaTHHKi; obrestni kmet. - SBetrag ; dacna skupa, svota; A aTHMfl H3HOcaKt; znesek obresti. - 93udj ; dacna knjiga ; ^arna KHbHra ; obrestne bukve. '■ Srtrag; dacni, najmovni dobodak; ^a-rabia, naiiMOBHbiii /;oxo- Aana.; prihodek obresti, najemnine. - ©rtragžfdjetn; pismo dacnik ili najmovnih dohodaka; iihcmo flaTHM H-ih HaiiMOBHbi goxogaKa; list od obrestnih prihodkov. - ^affton (SJltetljjinŽ); najmovni valovaš; gaTHbift HaHMOBHbifi Ke.voBaurb (aecia); napoved najemnine. [ obresti. ■ frči; slobodan od dače; CJiodo^aHK oga. gaTKa; prost odrajtvila, = §ret^eit; slobodnost od dače; cao(5ognocTb o^i flaTKa; pro¬ stost odrajtvila, obresti. ' ; mjera dače ; ivrbpa flaauta ; merilo obresti. - ©elb; novci od dače; hobhu o^a> A aTKa ? obrestni dnarji. = ©ertup ; uživanje dače; yjKHBaH'b garua ; viivanje obresti. = ©tofdjeu ; dacni novac ; flaTHbiii HOBant; obrestni dnar. - ©Ut; dacevina; garno /;o6po ; obrestno posestvo. --fierr ; gospodar dače; rocnogapt A a TKa; obrestni gospod. - Scljcn; dacni feud; fla-mbiH ®ey/pb; obrestni fevd. = SJlann ; dacnik; gaaHHKa.; obrestnik. = ffttdjttg; dacevnik, koji je dužan davati dacu; koh e flyH>aHa> ganarH AaaaKa.; obresti podvržen, dolžen , odrajtovila opravljati. 8itt$ = Jjflfd&Hflleit; dačevnost, dužnost davati daču; ^ya;no€Ti> /taBa'X« ^aram; dolžnost obresti odrajtovali. — '£ag; daeni, najmovni dan (dan kada se plača dača, najmovina); flaTHtiH, HaiiMOBHbiH (^aHi> Ka r ^a ce n.iaha ^aiam); obrest' ni dan. [ obresti• — = 3af?hlttg; plačanje dače, najmovine ; ruahatrk parita; plačilo Sittfcrt (Don (Sa^ttalien); kamate; KawaTe; obresti. 3ittfcn=; (što se tiče kantata), kamatni; (turo ce Tnue naMa r ra), na- MaTHHH; obrestni. — = Sejug; kamatni dohodak; KaMaTHbiit /toxoAaKX>; dobivanje obresti- — s ©OUpon; kamatni odrezak; KaMaTHHH o^peaaKi. ; obrestni kupon- — = ; kamatna mjera; KaiiaTita Mbpa; obrestna mera. — s jturittung; kamatna namirnica; KaiuarHa HaMHpHHtja; obrestni plačilni list. — = Siucfftanb ; kamatni preostatak; KaiuaimiH ripeocTaraa-b; zasta - nek na obrestih. — = SSertrag; pogodba o kamatama; rioro^da o KaniaraMa; obrestna pogodba. £$»(}erit, mit ettDflž, f. Derjogetn; otezati, odocniti; oreaarH, o,goU' HtHBaTH; odlašati s čim. 3»(jmjng, f. 23erjbgmtng; otezanje, odocnjenje ; oreaanb, o/tonniHt; odlašanje , zamuda. 3t>(}crung§=3t"fen; odocne kamate; oflOigHe ttaiuaTe; zamudne obresti- Soli; carina, ijapHHa; col. — (etn Sdngettmaf) ; palač; nanatra ; palec. 3*>u = Sltnt; carinski ured ; napHiicaiii ype,yb; colnija, čolni ured. — s dmtltdj ; (što se tiče carinskog ureda), carinski; (uito ce rane niapHHcaort ype/ta), uapHHcaiH; colnijski. — 5 amtltcfje Unterfndjung; carinsko iztraživanje; napnuapcao H3Xpa' HiHBairb ; colnijska preiskava. — = stnftalt; carinski zavod ; napHHcaiit yBogT>; čolna naprava. — » Stuffe^er; latov, carinski nadglednik ; jtaroBi, qapHHcaiii m?,' rne/tHHKJb; čolni nadglednik. — s Služfdjtujj; carinski izključak ; napaHcam Hsajnouamb ; colm izjemek. — = bar; carinjav, onakova stvar od koje se plača carina, stvar carini podvržena; oyb l iera ce n.naha ttapHHa, cmapt napunii no/tBpiKeHa; colu podvrženi. — s ©eamte; carinski urednik; napnncKiu ype^nnKi., hhhobhhkI’ i čolni urednik. — = SSentefjung; izmjerenje carine; tiSMbpeirk qapttHe; izmera cola. 663 ■Sort' Soli = asemtet ; latov ; .laroet; čolni stražnik. — = Sorguttg; carinski zajam; napHHCiuH 3anMi>; upanje cola. —• = ©tnne^mer; carinar; ijapHHapi.; čolnar, mitar. = @rf)6f)ung ; povečanje carine; iionehaHk qapnHe; povišanje cola. — 5 ©tmajjtguttg; obaljenje carine; očaaeHfe papirne; znižanje cola. — = fret; Slobodan od carine; cjioSo^am papirne; brezcolni, prost cola. — = ftei^eit; slobodnost od carine; cjiočo/piocTi. o^i, papirne; pro¬ stost cola. = ©ebtct; carinsko področje; papiuiCKO no^pjoie; čolna, oholija. •— * ©ebufjr; carinska pristojbina; papirncua npHCTOHdima; čolna davšina. — s ©efaffe; carinski dohoci; papirncim goxo,;qi>i ; čolni dohodki. —■ = ©erec^ttgfett; carinsko pravo ; papHHCKO ripano ; čolna pravica. — s^auž; carinara, carinarnica; papmiapa, papiiHapmipa; čolniča, mitnica. — s Sitne; carinski potez; papHHCKiii noTe3T>; čolna poteza. —■ (=©tatte); carinište; napHHHinTe ; colniše. — s Orbtumg; carinski red ; qapiiHCKift pe/v**; postava za col. — = CPfltdjt; carinovnost, dužnost plačati carinu ; /^jkhocti. ruahaTH qapiiHy; dolžnost, col plačati. — * pjtid)tig; carinovnik, koji je dnžan plačati carinu; ^yaiaHi njiahaTH qapmiy; colu podvrženi. — = ©djtanfen ; carinska priječnica ; papirncua npeurnipa; čolne pregrade. — = ©cbteibet; carinski pisar; papirncnih nncapt; čolni pisar. — = ©tatte; carinište; papuHHurre; colniše. — s ©ttajje; carinski dram ; papHHCKiii /tpy»r.b; čolna cesta. — s ©a|; carinski cjenik; papirncnih pIhihkt,; čolni nastavek, postavck. — s ©ieget ; carinski pečat; papHHCKift neuari,; čolni pečat. — * £rett ; carinsko postupanje; papiuiCKO nocTynaH r b; čolna — * ©Otfdjtift; carinski propis ; papirncuih npoiiHCB ; čolni predpis. Sotle«, f. bcjaljlen. 1 — ^enumben jottett; zahvaliti se kome; 3axna.uiTii ce KOMe ; zahvaliti se komu. SoUnev; carinar; papiinapi.; čolnar. Subeftfr, f. 3uge^or. Subeffent; popraviti, poboljšati; nonpaBHTH , no6o.n>niaTn; popra¬ viti, zboljšati. 664 •Su&ringen. 3 ubttngetl, ^emanben etttMŽ; donijeti; 40 HeTH; prinesti komu kaj. — baž »on bet gtau tf)tem Sftanne 3ngebrad)te; sto je žena mužu do¬ nela ; lijt o e ineHa Myiiiy ^otte.ia; kar je zena možu prinesla , priženjeno. — (bettunctten) ; opovigjeti ; oilobhaIjth ; ovaditi. ■— (»etfdjctffen, Jttfc^anjen) ; podvoditi; no/tBOflHTH ; dopeljevati. — bte 3 ett mtt ettoaž; zabaviti se cime, provesti cime vrijeme; 3 a 6 aBttTH v hm c, npoBecTH nune speMe ; čas kako preživeti, prebiti. ^nbrtitget (©atbttnget) ; donosnik ; ^ohochhki. ; donesnik. — (3)emmctant) ; opovidnik ; orioBHAHHKi; ovadnik. — (Untet^anblet); podvodnik ; noflBO/tHHtti. ; dovodnih. 3ubufje (trn SSergtoert)]; doplata; /torua r ra; doplača. — (Untetftu|uitg) ; podpor; no^nopt; podpora. (bom SStelj); pačenje; naheHi; reja. — bež SSteljeŽ; pačenje marve ; riahetrk MapBe; reja živine. — ((Srjtetjitttg); odgoj , odgojenje; BociiHTanh , o/;roH , o^roetrk; izreja, odgojenje. — (sOrbttultg) ; zapt, red ; satiri, pe/ti ; red , strahovanje. — fetne ^tnbet , bte ©olbatett tn 3ucf)t Ijalten ; držati djecu svojo, vojnike u zaptu, u redu; ^pasaTH /ykity cbolo, BoitHHiie y 3aiiTy, y pe,-;y ; imeti otroke, vojake v redu in strahu. — $Ioffer=, $ttegž=, SJČanttžJltdjt; samostanski, vojnieki, ljudski zapt; caMOCTaHCKiii, bohhhuiuh, .uo/tcKiii saim ; samostanski, vojaški , možki red. = SStene ; matica; Marinja; matica• — = .žjattž; zaptnica; satiTHuna ; kaznovavnica, strahovavnica. — s ^»aužfttafe; zaptnična kazan; 3anTHHUHa nasm. ; zaprtje v kazno- vavnico. — = lož ; bez zapta, razuzdan; <5e3i sarma, pa3y3^aHT,; razuzdani. — (ft^amlož); bezobrazan ; oesoGpaaairi,; brez-, nesramni. — » SJletftet ; zaptničar ; aariTiinnapn ; kaznovavničar. — = ©djfe, =©djaf=, =iapi.; sladičar. — * §aME; tvornica od šeeera; oadpHKa o/\t, iuehepa ; sladkornica. — = §anbel ; trgovina sa šecerom ; TproBHHa iuehepoMT.; kupčija s sladkorjem. Su&Cttfeit, ^emanben ettpaž ; namijeniti kome što; HaMbHHTH KOMe ihto ; nameniti komu kaj. Subcccetimt, f. jutceifen ; odlueiti kome što; oajijhhth KOMe uito ; odločiti komu kaj. ŽJuetgncn, 3^manbett etroag; privlastiti kome što; npHBjiacTHTH KOMe ihto; prilastiti komu kaj. — fttf) etwa$; prisvojiti što sebi; npncBOHTH ihto c.e6H; prilastiti se kaj , polastiti se česa. [komu kaj. — (ttnbtttcn); posvetiti kome što; nocseTHTH KOMe ihto; posvetiti ^ueigmmg; privlašcenje, prisvojenje, posveta; npiiCBoeHk, nocBeTa; prilastitev. [pismo. 3ueignunfl$=@d)rift; posvetno pismo; nocBeTHo nncMO ; posvetivno 3werEcttncti; prisuditi kome što, ili presuditi da tko što dobije; npH- cy ( i,HTH KOMe ihto, h.ih npecygHTH ga tko uito gočie; prisoditi. — ^emanben ben SCScrt^, bte Unfoften gegen 3>emanb juerfennen ; prisu¬ diti kome vrijednost, troškove proti kome, presuditi, da tko kome dade vrijednost kakvu, troškove; npecygHTH, ga tko KOMe gage Bpe^Hocrb KaKOBy, TpoiHKOBe; izreči sodbo, da mora kdo komu vrednost , skroske plačati. — ettte geridjtltdj juetfannte ©umnie ; sudno prisugjena skupa, svota; cygno iipHcybena cyMMa; sodno prisojen znesek. — pomemben ben ®tb jut 91bleguttg juerfennen; presuditi, da se ima tko zakleti; npecyguTH, ga ce tko .aanaeTH HMa; izreči sodbo, da naj kdo priseže. — Semanben bte Sobežfftafe juerfennen; osuditi koga ua smrt ; ocygHTH Kora na cupia ; prisoditi komu smrtno kazen. SucrEcnmmg; prisuda; ripHcyga, npHcy^ent; prisoja, prisodba. — etner ©trafe; osuda; ocyga ; prisodba kazni, obsodba. SufaU; slučaj ; e.iy l iaii; naključba. — etn ereigneter 3ufnlf ; dogodivši se slučaj; gorogHBium ce c^naii; naključba, ki se je pripetila. — (accidens) ; pripadak; npiinagaKT.; pripadek. Sufalleit (Semanben burd) bte (grbfdmft u. bgl.); zapasti kome ; 3ana- cth KOMe; pripasti komu. — ber Slntljetl beš SBevfforbcnett fdllt bem am Sebett 93etbltebenen ju; dijel umrvšega zapada živomu ; gfcjit yMpuiera 3anaga hihbomts ; delež umršega pripada živemu. 666 3«faKcn. Sufrtllcti, bent (Smem fafft baž gartje 33ermogeu ju; tomu zapada sva imovina; TO\iy aauaga ul ;.10 HMairb; temu pripada vse premoženje. 3uffiHtg ; slučajni; cjiy i iaflHMH; naključbeni. — betlotene @adje; slučajno izgubljena stvar; t\iy‘iaHHO H 3 ryd.vfeHa CTBapt ; po naključbi zgubljena stvar. — gufalltgež ©teignijj ; slučajni dogagjaj ; cjiyuaHHbiH gora^aii ; na¬ ključbeni prigodek. — baž 3Befcntll($e unb 3 u f®^tge; bitno ili sueno i slučajno; cyhan- CTBeHo h c.iyuaHHO ; bistveno in naključbeno. ^Mfdtligfcit; slučajnost; c.ijuaflHOCTr,; naključnost. SJufettigen ; pridati, poslati kome sto ; npegaTH, noejiaru KOMe ihto ; komu kaj odpraviti, poslati. 3uftud)t; utecenje; yTkijHiiiTe; pribežanje. — fetrte 3 ufUtc()t ju ^sntanben neumen; uteci se kome; yTehH ce KOMe; pribežati, priteči h komu. ;3«flu4>t3t>rt; utocište, utecište; yTtqmuTe; pribežališe. 3 «fluff bež SBafferŽ; utok; yTOK’B; pritok. gufluffe (Stcdbentten) ; pripaci; iipnuaguM ; pripadki. 3 ufrie&en, 3 einaub jufrtebenftellen ; zadovoljiti kome; 3 ag 0 B 0 . 11 .HTH KOMe; zadovoliti, zadostiti komu. — ben ©laubiget butelj 93ejaljlung bet ©djulb; namiriti dug; HaMHpHTH gyri>; plačati dolg. — ftdj mit etmaž jufdebenpteHen, 3 . 33. mit bet @ntfcf)eibung ; biti zado- voljan s odlukom; 6 mth aagoBO-imib og-iyKOMT>; biti zadovoljiv s kako rečjo, na pr. z razločbo. ŽJufriebettljeit 5 zadovoljnost; 3agoBoai>HocTi> ; zadovoljnost. — fetn Stmt jut atlgemeinen 3 ufneben!jeit bertcalten; opravljati svoj ured na obcu zadovoljnost; ognpaB-iaTH cboh ypeg , B Ha o 6 mTy 3a- goBoabHOCTt; opravljati svoj ured tako, da so vsi zadovoljni. 3 ufugcn; uciniti; johhhth ; storiti, prizadjati. — Sjemanben etnen (sšdjaben; uciniti kome štetu; yuHHHTH KOMe uiTe’ry; storiti škodo. — roitb ^cmartben ein (Štaben jugefugt; ako se učini kome kakva šteta; auo ce y l inn h KOMe KanoBa uuTe ra; ako se komu kakšna škoda stori. etttet SGSaate ; dovoz robe; goBoai ecnana, pode; dovoz blaga. 3ufuf>tcit (ju SBagen, JU SBaffet) ; dovesti, dovoziti; gosecTH, goBO- 3 hth; dovoziti. — ^emauben etne petjem; dovesti, dovoditi koga pred koga; goBecTH, goBogHTH Kora npegi nora; dopeljati, dovoditi koga k komu. 3ug (bflž ^ieljen); potez, teglenje; noTeai, Ter-ienk; poteglej. — (Statn) ; teglaj, povlak; rer.iaii, noB.iaiiT.; (vozo-)vlak. 667 Sug- 3u(j (3lufjug, feterltcbct Slufjug); obhod; 06x041; obhod. — etn 3ug ©olbaten; hrpa vojnika; *iexa bohhhkS; kardelo, truma vojakov. — etn $ltg bon ^Pferbett; sprega konja; cripera kohh; vprega. — etn 3ug gon Ot^fen; jaram volova; npaivn, BoaoBa; jarem. — ftir 3 U S geben, ^anbeln; dati, prodati iz ruke u ruku ; gaTH, npo- 4aTH 11 3 Ti pyKe y pyny ; dati , prodati iz roke v roko. — fitr 3ltg co^iren ; točno prepisati; touho upermcaTH; na tanko, pično prepisati. — etne ©tmtjadje tfi trn 3«ge; parnica teče; napHHija e npefl- y3eTa; pravda že teče. — bte ©acbe tft tm 3uge ^pettation, bež IHecurfež, ber (šrecution; stvar je na pozovu, na utečaju, na izvršbi; crBapt e Ha n 030 By, Ha yTe'iaio, Ha H 3 Bpui 6 n ; reč je na presoji, na izvršbi. — tnt 3uge ber SSerfjcinbtung ; u hodu, tečaju razprave; y xo/ty, Teiaio pa3npaBe; it teku obravnave. — tn ben lefjten 3^gen Itegett; biti na umoru; 6 b ith Ha yM0py; umirati. 3u6 s ®nrn; iztezavica; H3Te3aBima; sak, vlak. — s ©vab en; jarak; lipana ; jarek. — = iC)dtyfe ; tcgleči vol ; Ter.iehiii bo.ib ; vprežni vol. — = €|3fevb ; tegleči konj; rei.iehiii koiii. ; vprežni konj. — 5 ©etl, =@trattg ; tegleči konopac; TeiMehiii KOHoriaivt ; vrv . — = 9 Stefy; tegleča marva; Teraeha MapBa ; vprežna živina. ^ugitbe ; dodatak; /to^aranB; dodatek, pridavek, prilcladek. — (3tgto) ; prid ; npHgB ; nadavelc. — (betnt 3ablen) 5 doplata; /toruara; doplačilo. — (betm ©leffett) ; domjerak ; /toM-bpaitB ; domerek. — (betm ©letali, Segtrung); umješaj ; yM'bniaH; primes. — (Bustmge); privaga ; iipiiBara; privaga. 3ugnng; dostup; 40crynB ; pristop, — pot, ki kam pelje. — (3uwa^Ž) unb 31bgang an ©tnfotnmen; umnoženje i omaljenje do- hodaka ; y>moa;HEB; voljni, odjenljiv, -— kdor ze rad uda. — (fteitnbltd;) ; prijazan ; upinaanB ; prijazni, priljudni. 3ugeben; dodati; /toga™ ; dodati. — ^emanben ant Sobne; povečati kome platu; noBehara KOMe njiary; povišati komu plačilo, mezdo. •— (geftatten); dopustiti; AOiijcthth; dopustiti, pripustiti. 668 •Bugeirdtt. 3«8cbrau; priuvarak; np^Bapamb ; privarek. ^ugegett; pritoman; npHcycTuyiohin; vpričo, pričujoč. — fettt ; biti pri čemu, pritoman biti ; 6mth npn ueiviy, npHcycTBOBaTH j biti pri čem, v pričo biti. J3ugcJ)Cn, ^ftltanben; idikomu; nh« KOMy; priti, pripasti komu. — Sieste, bte ^emanben auž etuern ©tfemttntjj jugeljett ; prava koja idu komu po presudi; npaBa koh ngy KOMy no npecy^n ; pravice, ki jih komu razsodba daje. — (gef$ef)en) ; dogoditi se; /jofo/jhth ce; dogoditi se. — jugegaugenet ©djaben; dogodivša sešteta; /joro/;nBma ce urreTa; škoda, ki se je komu dogodila. £}ugcbor ; pristojstvo ; npuHa/jjieiKHocTb ; pritiklina. — baž ©Ut fammt aKent ,3ugeIjor; dobro sa svim pristojstvom ; ^oilpo ca cbomi> niiHiia/VieiKHOCTH; posestvo z vso pritiklino. SJugcboteit; spadati na koga, biti cije; 6mxh une, cnagarn Ha Kora; iti komu, biti koga, čigavo. — bte ; poslušavec. 3ufaufcn; prikupiti, dokupiti; iipm;yunrn, ^okjiihth ; prikupiti, dokupiti. 3uHfttfct»ett, 3 eman ^ en SSetfatt; pleskati kome na pohvalu; naecKara KOMe Ha noxBaay ; ploskati komu na pohvalo. 3ufommett (gelangen); doci, stici; ^ohn, cthKh; doiti, priti, dospeti. — bec 0ttdjter, bem etn 93efel)l jugefommen tft; sudac, sudija na koga je došla ili stigla zapovijest ; cy/;iH, cj^api. Ha nora e A o hi a a Han cth- raa aanOBkcTb; sodnik , na kterega (komur) povelje pride. — 2>entanben ettnaž jufotnmen laffen, f. ubergeben; dati, predati kome što ; ,;axH, n pekarn komo ihto ; dati komu kaj. — (geMfjten); idi komu, pristajati se; hIih KOMy, hphctohth ee; iti komu, spodobiti se. — btc ^ememben julommenbe 2td)tung ; pestovanje, koje komu ide ; no- uHTOBanfe, Koe KOMy k,; e; dolžno spoštovanje. — jtdj berl)atten, tote e§ etnent jufotttntt; vladati se, kako što se kome pristoji; Baa^ara ce, naito hito ce KOMe ripucroH; vesti se, kakor se za koga ob. komu spodobi. 3ufunft; buduenost; 6yAyhHOCTb; prihodnost. 3ulogc ; doplata; ^onaara ; doplača. — ftjce 3ul ; dovoljan; ^OBoaHHb; zadostni. 3wldngltcf)Eett • dovoljnost; /toBoabHocrb; zadostnost. ■— nad) ^ulanglidjfett bet SRtttcl; po imuetvu, imucu, imutku ; no HMyh- TBy; kolikor bodo pomočiti zadostilidotegnili, — po premoženju. Sulafjt, f, Bulafjtgfett. 3utaffctt ; pripustiti, pustiti na što ; npHiiycTHTH, aycTHTH Ha ihto; pripustiti, pustiti k čemu. ■— ^emanb jutri 6tbe; pustiti koga na zakletvu, prisegu; nycTHTH Kora Ha 3auaeTBy, npncery; pustiti koga k prisegi, dati komu prisego. —- (geftatten), f. jugefteljen; dopustiti; aoi^cthth; dopustiti. 670 •Sutdffig. ŠJuIttffig ; sto se može dopustiti, što je dopušteno , što ima mjesto ; ihto ce MOHie ^onycTHTH, ihto e ^onjuiTeHO, ihto hmu mIjcto ; dopuŠeno, kar se zamore dopustiti. — julafftger 33ejug ; dopušteni dohodak; AonyiHTenbiii A 0X0 A aK,B ’ dopušeni prejemki. — fetn, f. jutaffen. 3ulafftgfcit enter ©atije; dopustivost stvari kakve; /tonyc,THocTb cTBa- pii KauoBe ; kaka reč je dopušena. — fetne ^tnber nadj ,3ulaffigfett fetnež šltaljrungžjtanbeS toerforgett, »gl* julaffett; po imucnosti, po imutku oskrbiti svoju djecu; no HMyh- hocth CHao/fliTH CBOK) t yhny; po premoženju ob. kolikor premo¬ ženje dopuša, otroke preskrbeti. [ dopušenje• 3ulaffuttg; pripust, dopuštenje; npnnycTT., ^oiijiiiTeHk; pripušenje, 3ulauf »on SSKenfdjen, f. Sluflattf. 3umcffett ; primjeriti; iipiiMkpiiTH ; odmeriti. — (betmeffen), f. oben. 3untifdteit; domiješati; ^oivrhuiaTH ; primešati. 3unnf)tne; umnoaenje; jMHOiueirk ; umnoženje, pomnožitev. 3utmntc; prežim e; npesmue ; priimek. — getbtnanb mtt bern fjuuatnen bet ©uttge; Ferdinand nazvan dobro- stivi ; epflmiaH/yb Ha3BaHT> Cmariti ; Ferdinand imenovan dobrotljivi. 3«nbett; paliti, upaliti ; na.iiiTii, ynajiHTH; zažgati, užgati. 3unb = bar; upaijiv; yna.m>HB r b; vnetljiv , upaljiv. — 5 bcttev ©toff; upaljiva stvar ; ynajBHBa c.TBapi,; vnetljiva reč. 3utteltmctt (grbfier toevbeu); rasti; pacm; rasti. — bte ^rafte nekmeti JU; sile rastu; cmie pacTy; moči rastejo, se množe. 3«nft $ ceh ; qexb ; ceh. 3uttft=, 3unftž*; cehovni; uexoBHi>iii; čekovni. — s Slelteftet; starješina ceha; CTaphuimia qexa; starešina ceha. — = 9tufua£)tue; primanje u ceh ; npHMaHt y qex%; sprejetje v ceh. — s 93rtef; cehovno pismo ; qexoBHO niiCMO ; čekovno pismo. — s šBudj; cehovna knjiga; qexoBHa KHbiira; čekovna knjiga. — s ©etft ; cehovni duh; qexoBHbin 4yxT>, mhihji1;hh; cehovni duh. — 5 ©CUOffe; sucehovnik; cyqexOBHHK , b ; soud ceha. — s gentaf; po cehu; qexoBHbiii; po cehu. — s ©Iteb ; elan ceha; u.iaiiB qexa ; soud ceha. — s ^jufpector; cehovni nadglednik; qexoBHbiii Ha/\r.ie/tHHKb, Ha/pop- HHKb; nadglednik ceha. — s Sabe; cehovna skrinja, cehovni kovčeaic (pjeneznica) ; qexoBHbiH KOBieiKiihb; sklad niča ceha. Bunft* 671 SJuttft = mafitg ; po cehu ; ijexoBHbiH; po cehu. — - SJJetjler; cehmeštar, cehmajstor; i^obhhkt,; mojster ceha. — = SSorptanb, f. *3Jlrifter. * Sfiefen ; cehovstvo ; ijexoBCTBO ; cehovstvo. ■— s 3tt5artg ; natjera u ceh ; HaTepa y pesi.; nuja k cehu. ŠJunftig; cehovni; nexoBiir.iH; cehovni. [obrtnja. — junftigež ©etoerije; cehovni obrt; L(exoBHbiH o6pTT>; ccliovna SunftigEctt; cehovnost; qexoBHocTb; cehovnost. 3 u»ftc ; jezik; 631,1111,; jezik. •— (2>pvacfye) ; jezik ; 63 mki> ; jezik. Suotbttcn, ettrmž, 3 . 93. bem ®runb 6 ud)Samte, f. jumerfm. ^urcdjiten (tmputtren); pripisati, uhrojiti kome što; npunHcaTH KOMe ihto ; pripisati komu kaj, šteti, zameriti komu kaj. ■— rinem etne ©djldb ; uhrojiti, pripisati kome kakvu krivnju, kriviti, okrivljati koga ; kphbhth, OKpnB.ibHBaTH Kora ; šteti komu kaj v krivico. 3utedjnnttg; uhroj, pripis; npHnHCb, KpiiBahHh; pripisovanje. 3uredmuttgS=faf)ig (im|!Uttrbar) ; ubrojan, pripisan, komu se može što pripisati, koji zna što radi, koji je pri svijesti, svijestan; KOMy ce Mome hito npHUHcaTH, koh 3Ha ihto pa/;n, koh e npn cbIjcth, CBlic/raHT. ; pri pisni, zamerni. — (in $tnfidjt rinct @cfyulb); okrivljiv, koji se radi čega okriviti može; koh ce pagH uera okphbhth Mome, OKpHBjbHBi,; zamerni. — 5 faljigež SJIter; ubrojne, pripisne, svijestne godine, godine od svije¬ sti ; CB-bcTue rogu ne, rogHHe o f pb cb^cth ; leta, v kterih se zamore komu kaj pripisati. —- = fa^ige ^perfon (in .fmtjtdjt eirtev @djulb) ; okrivljiva osoba; OKpn- B.u>HBa ocoča ; pripisna oseba, oseba, kteri se mora kaj v kriv- njo šteti, pripisovati. 3utcd)nuttg$fal)igfett; ubrojnost, pripisnost, svijestnost, okrivljivost; CBhcTHocTb, oKpHB^bHBOCTb; pripisnost, zamernost. 3urecf>t=fmben, fid) in etnet ©adje ; nači se, iznači se u čemu ; Hahn ce, H3Hahn ce y ueMy ; znajti se, — najti glas kaki reci. — s legen , sferen., »ftrilen, etmaž; metnuti na mjesto, u red, urediti što ; MeTHyTH Ha MhcTO, y pe^i, ypegHTH ihto ; djati v red, uravnati kaj. — = madjen; pripraviti što; npHnpaBHTH ihto; pripraviti kaj. — fid) juredjtmadjen; pripraviti se k čemu; npHnpaBHTH ce ki, ieMy; pripraviti se k čemu. ~~ = tceifen (ben 28eg tnetfen) ; pokazati kome put; noKa3aTH KOMe nyTT,; pokazati komu pot, napotiti koga. 672 Sutedjtntcifcn. 3u*ecl)tuicifctt, ben ©djulbtvagenben jutedjtttpetfen (betežen); opome- nuti krivca; oiiomchjth apHapa; posvariti, podučiti krivca. gutcbcit; nagovarati; narouapaTH; nagovarjali, prigovarjati. 3urcfeett, bctž; nagovaranje; HaroBapant; nagovarjanje. — butdj ungejtumež guveben jurn Setgletd) brtngen; žestokim nagova- ranjem siliti, nukati na poravnjanje; aiecTOKinvns HaroBapaHturt ch^hth Ha iiopaBHairb ; s silnim nagovarjanjem koga k poravnavi morati. 3umdicn& ; dovoljan ; /;oBO.iaHT,; zadostni. 3uricf>tcn; pripraviti, prirediti; iiprnipaBHTH, iipupe/ipi™; pripraviti. — ben 2Betn (mifcben) ; smiješati vino ; CMtmaTH bhho; mešati vino. £}urtcf)tutt(j ; priprava, priregjenje; uparipana , npnpei>ent; ffi“ pravljanje. — bež @ct^ež; priregjenje sastavka; napehenb utirana; vredjenjv (pismeno-) sklada. 3imicf; nazad, natrag; Haaa.^b, Harpara.; nazaj. — bte Efietfe fytn Ultb gutiicf ; pat onamo i nazad ili natrag ; nyTT> oHaMO h naaa,;TE>; pot tje in nazaj. [£«/• 3uriicf’0cl)attcit; priuzdržati što ; 3n,;p;t;aTH ihto ; zadržati , pridržati 3uriicf ticfinltuiifj (Sietention) ; priuzdraanje; aa^paiant ; pridržka. 3uriicE0cf)nttuttgeircd>t, f. 9ietentionžred)t. ^nrucfbefommett; dobiti natrag; ,r,o6r.ini narpari.; dobiti nazaj. ŠJuruif&etmfett} pozvati natrag; noanaTH narparT ; poklicati nazaj. 3uruc?bc;af)len; platiti natrag, povratiti novce; iuaTHTH naTparie noBpaniTH ihto y iiOBiiy ; plačati nazaj , povrniti kaj. 3urud ž blcibcit; zaostati; 3aoc.TaTn ; zaostati. 3uturbcriutgžrccf)t; pravo iskanja natrag; npano HcnaHii HaTparTi pravica, kaj nazaj tirjati. 3utu y npel;a(unk CTank ; postavljenje v poprejšnji stan. 3uru(ffu^rmt<}§=SSet|aItntp ; razmjer privoda u prvašnje stanje, svra- titbeni razmjer; HaiHHi> ripHBO/ta y npel^aumb cTaHk; spreobrnit- na razmera. Stttrucfgabe ; povrata, povracaoje ; nonpa'ra, nonpahaHk ; povrnitev. SJurucfgcbeit; povratiti, vraliti; noBparara, BpaTHTH; povrniti, nazaj dati. 3uvucfj)ct)cit, etn .ftauf, cine .jpeivat gei)t gurud ; razvrgla se kupnja, razišla se ženitba; pa3Rpraa ce KynHa, pasuuua ce iiieHHTČa ; raz- kup se stori, kup se razdere, ženitev se je razdrla. — • baŽ ©efc^aft; razvrgao se posao ; pa3Bprao ce nocao ; opravilo se je razvrglo. SunicP^utltcn, f. jutucf6e1jalten. Sutucffe^r, DutucKunft i povratak ; noBpaTatti.; povrnitev. SurucESctjccu; vračati se, povratiti se ; BpahaTH ce , nospaTaTH ce ; povrniti se, nazaj priti. SurucFtetjcn, baž 20. 3ialjr fetnež Stiterž; dovršiti 20. godinu svoga vijeka, svoje dobe ; ^OBpiiiHru 20. ro/tnHy caora skita, CBoe ^o6e ; spolniti 20. leto svoje dobe. — cin Sefugntjt, ipribiiegutm juritcftegcn ; vratiti pravo, povlasticu; BpaTHTH npano, noBJiac,THny; odreči se pravice, privilegije. — bte Picige gurucftegert ; vratiti tužbu; BpaTHTH TytK6y; zavrniti tožbo. ~~ etnen SOS eg JltvMtegen; prevaliti put; npeBajHTH nyTT>; storiti pot, prejti, prehoditi. [niti dnarjev. — @elb Jttrutfiegen; prištediti novaca ; npuruTe/tHTH HOBana; prihra- SuvHcfite^mctt; uzeti natrag; y3eTH Harpart; nazaj vzeti. — eine SSefOtbnnttg ; uzeti natrag naredbu; y3eTH HaTpart nape^6y; nazaj vzeti , preklicati ukaz. [ besedo. '— feitt SJBoit; poreci; npehu cboh) pkut; oporeči, prereči svojo 3urucfrcc()itctt; računati natrag; panynaTH HaTpartb; nazaj računiti. — bon tjeutigent Sage cin gurucfgerec^net ; racunajuci natrag od današnje¬ ga dana; pa i iyHaiohn HaTpari. /taHauiHkra /tana; od današnega dne nazaj računaje. 43 674 ■Sittufeif?. $utu«fmfe, f. Dtucfreife; povratak; noBparaKt; povrnitev, nazaj- na pot. 3utucfntfcn; pozvati koga natrag; no3BaTH nora naTpari.; poklicali kopa nazaj. 3»rucffc6tcfcn; poslati što natrag; noc-iara ihto Harpari.; nazaj poslati. 3utrsieffcf>ictsctt, bcrt ®tb; uzvratiti zakletvu, prisega; o^phhjth »a- k.ictbj', ripncery ; zavrniti, nazaj dati prisego. ^imicffctucbung bež (StbcŽ; uzvrata zakletve, prisege; o^pHHjhe 3 a- Kjieme, upneere; zavrnitev, zavračba prisege. 3ururffcIn‘ci[)Cti; odpisati; o,;nncaTii; odpisati. ^imicffenbcn; poslati natrag; nocjtaTH HaTpari.; nazaj poslati. 3uvucffe$cn, euten gegett ^emanb; zapostavljati, zanemariti koga, stavljati koga za kim ; 3anocTan.iHTH, 3aHeMapHTH Kora, cTan.uiT* 1 Kora 3a khmt. ; postavljati, devati koga za kom. ^imicffcguttg im sinite; zapostavljanje u uredu; 3ariocTaBaanb y ype* A,y ; nazaj devanje, postavljanje koga v uredu. 3ut*uc6 fcin, tn etner SEMffenfdjaft; bit zaostao u kako voj znanosti; 3aoc'raTii y KanoBoit 3nanocTH; na nizki stopnji biti, zaostali v kakem znanstvu, vedstvu. 3m*ucfftct)cn; stajati za iuim; craarn 3a hhhmt> ; stati druzimi. guriiefftcUen, f, gurMgeben. 3utii(fftettung, f. ,3uritcfgabe. uril cftreten ; odstupiti; o,;cTyunTn ; odstopiti. — bom Ser^Ietdje; odstupiti od poravnanja; o/;cTyinmt o^'i> uopa' niiaiui; odstopiti od poravnave. 3urueftritt, f. 0lucid)Ctt; ustupili, uzinaci; ycTyriHTH, y3Mahn ; umakniti se. ; odpraviti; o^npasHTH; odreci, odbili komu kaj, odpraviti, zavrniti koga. — 3etrtcmb an ctrte 33el)6tbe juriiifroetfen; odpraviti koga na kakvu oblast; o/;npaBHTH Kora na KaKony oCaacn,; napotiti koga na kako drugo oblastnijo. — (jurueffteffen), dn ©efud); vratiti molbenicu ; BpaTHTH Mo.ioenimji nazaj dati prošnjo. 3urucit; povuci natrag; hobvIih Harpan,; nazaj vzeti, potegniti. 3utuf; uzklik ; y3K.iHK7> 5 klic. Sufagc; obeeanje, rijec, vjera; oCehank, ptib, Bkpa; obljuba, obet. Sufagcn; obecati, dati rijec, vjeru; očehaTH, ^ara ptib, B'l;py; obe¬ cati, obljubiti. Sufaiumenbcriifen; sazvati; caanaTH; sklicati. '— ben Sanbtag; sazvati zemaljski sabor; ca3BaTH 3eMajibCKiii ca6op7>; sklicali deželni zbor. Sufatnntettfttingen; skupiti, sabrati; CKynHTH, ca6paru; skup spra¬ viti, zbrali. — etrte ©umnte ©elbež; skupiti skupu, svotu novaca; CKynHTH cy»iMy HOBana; skup spraviti znesek dnarjev. Sufammcnfaffett, ettt>až tn n>ent^ SBorteit ; reci, napisati u kratko; peku, HanacaTH y 1; parno; povzeti kaj na kratko , s malo besedami. 3 ufammctt^atto; sklad, skopčanje; CK.ia/pb , cKOiriairh; zveza, skladnost. [ govora. — einet 9 iebe; sklad govora; CK.ia ( yi, ronopa ; sklad, stik, složnost 3ufaiunten^fittgcn; skladati se, biti skopčan; ciua/paTH ce, 6 mth CKOiiuairb ; biti v zvezi, držati, tikati se eno druzega. 3ufammcn()nitgcHt> » skopčauo ; cKonuano; zvezani. — Jufantmen^iittgenbe^Orunbjludfe; skopčana zemljišta; citoniaHa aeai- atHuira ; zcmljiša, ki so zdržama, — se skup drže. — jufammettljangenbe ©trettgegenffattbe; skopcani parnički predmeti; cKonuanH rrapHHUKH npe^Me rn; zvezane pravdne reči. Sufrtmmen^cftcn ; sašiti; caiinrni; sositi. — cille SSogen mit etnem gabett; sašiti sve tabake jednom niti; caiuimi ene Tao;u;e e^HOMi, hhth ; vse pole z eno nitjo sositi. 3'tfrttnmcnfnufcit, 3. 93 . baž ©etreibe auf bem SJlatdte; nakupovati sve žito na vašaru, sajmu; HaKynoBarH c.Be skuto Ha namapy, caiiMV ; nakupiti žita na sejmu. SufflJitmeitfommeti ; skupiti se, sastatise; CKynnrH ce, cacram ce; s niti sc. 3ufammcnfunft ; sastanak ; cacranaKT,; s n id, shod. SJufnmmcitlrtuf ; naloga; Hajiora; stek, gnječa, vreva. 3«fnmmenlnufcn; naleci; Hajiehii ; stekati se. [živeti. SJufnmmcitlcbcn ; živili skupa, zajedno ; skhbhth caj na, 3ae^Ho; skup 3ufammcnlcgcn; složiti, metnuti skupa ; cjloskhth, MeTHyTn ciiyria ; zložiti, sklad napraviti, 3 ufammctm)ttcn, ftd); steci se; CTehn ce ; skupiti se. Suffttnmeitcottung meljrercr ^Jetfotmt; steka od više osoba; CTeua 0,1,7, Bbiuie ocoGa; skvpljanje. 43 676 ■Sufammentufett. jufammentufen, f. jufammenberufen. jufammenfcfjen ; sastaviti; cacTaiiHTii; sostaviti. — etlte (Eommtfjton; sastaviti povjerenstvo ; cacraBHTH KOMMHCciw; sostaviti komisijo. jufantmcnfcgung; sastavljenje ; cacTaB.vfcuk; sostavjenje. jufammcnftefjen ; stajati skupa; eraarn cajna; skup stati. jufammenftellen ; uzporediti ; jaiiope^HTu; sostaviti, zložiti. jufammenftofjen (angranjen) ; megjiti, graničiti; Mel)HTH, rpaHHUHin; mejiti. — (jufammentreffen); sresti se, skobitise; cpecTH ce, cko6hth ce ; srečati, sostati se, skup naleteti. — (bon $£rtt:p:pen); pobiti se ; hoohth ce ; sprijeti se, udariti se. jufantmentragen ; snijeti, suositi, nanositi; CHera, chochth , HaHO- chth ; znesti. jufammentreffen; sresti se, skobiti se; cpecrii ce, ckočhth ce; skup naleteti, nameriti se. — iueitn fletnere 23erbredj»n mit fifisueren jufammentreffen; ako se skobe manj a zločinstva s večima ; aao ce CKOče Marni 3.io i JHHCTBa ct, Be- Kuna ; ako se manjše hudodelstva, skup namerijo z večjimi. — ©ertdjte, bte bet etnem 93erbred)en jufammentreffen; sudovi, koji s e kod kakovog zločinstva skobe ; cjtjobh, ko h ce i;o,yh KaKOBort a.uiMiincrua CT»'iy ; sodnije, ki pri kakem hudodelstvu vkup zadenejo. — unter bemfelben ©eridftte jufammentreffen ; pod isti sud zajedno spadati; no,4 r f) HCTbiH c yxb cna/jam; pod ravno tisto sodnijo spadati. — (ubereiufttmmen) ; slagatise; caarara ce; ujemati se, vezati se. — meuti bte Umftanbe bet etnem SSerbredj en jufammentreffen ; ako se okol- nosti kod kakvog zločinstva slažu ; ano oko.ihocth ko/\i. xtaKOBori> 3.io'iHUCTiia cjiamj ; kadar se okolšine ujemajo. jufammentreffen, baž; skob; cko6j. ; skupno namerjenje. — ber SSerbrec^en; skob zločinstva; ckočts sjiouhhctbei; skupno na¬ merjenje hudodelstev. — SBemetž burdj jufammentreffen ber Umftanbe; dokaz po slaganju okol' nosil; flona3b no caaramo OKO-jHOCTiti; dokaz po okolšinah sc ujemajočih. jufammcntreten ; sastati se ; ca eram ce; sniti se, skup stopiti. jufammentritt einer SBerfammlung ; sastanak skupštine ; cacTanamb CJijmuTHHe; shod zbora. jufatnmen$dt)Ien ; sbrojiti; ctfponm ; soŠteli. jufafl ; dodatak; o,; ar a k a,; pristavek , dodatek. — (bet SMatten) ; umješaj ; prhmaii; primes, vmešek. S«f4- 677 Sufafc, ^emanbcn etn f>auž oljite tuettern 3ufafc (egtren ; zapisati kome kucu bez svakoga dodatka ; 3anncaTH KOMe Kyhy 6e3i> CBanora A<>A a TKa ; sporočiti, voliti komu hišo brez druzega pristavka. Suftt^frngc ; dodatno pitanje; A°A aTH0 nurank; dodatno, pristav¬ ljeno vprašanje. 3ufd>tcfjcn, ©elb ; doplat.iti; A on -* aTHTH 5 doplačati. Sufc^Iag JU etnet ©teuer; dodatak k porezu; A 0 A aTaK ' i, k 1 * nope3y ; priklad k davku. — (Slglo) ; prid ; npHAi. ; nadavek. ~ (Segttung); rudosmjes ; pyAOCMkct ; rudozmes. ~~ bte SSMefen trt -Bufc^tag legert ; zabraniti pašu na livadi; 3a6paiiHTH nanry na .ih n a A 11 prepovedati pašo na travniku. Sufdjlagctt, etne ©umme jur anbern ; priračunati svotu k svoti (novce k novcima) ; npnpauvHaTH cyMMy kts cjmmii (HOBne ku, HOBijHMa); priračuniti, prišteti znesek k znesku. ~~ etne ©adje bem SDMftbietenben jufdjlagen (bet SSerftetgerung); pre¬ dati stvar kakvu onome , koji najviše nudi; npegaTH CTBapt KOKony OHOMe, koh HauBbime HyAn; izročiti reč temu, ki naj več ponuja. flitt ©etretbe biel jufdjlagen ; mnogo uračunati na žito ; tunoro ypa- nynaTH na hjhto; na žito mnogo uračuniti. Sufdjreibcit (fjtnjufdjtetben); dopisati; A° r < H caTH; dopisati, pripisati. — jtt unb afefc^teiben; dopisati i odpisati; AouucaTH n OAnncaTH; pri¬ pisati in odpisati. ~~ (tmputtren) ; ubrojiti kome što ; ynncaTn na Kora mro; pripisati komu kaj. ~~ Semanben etttag tn bte bffenfltdjen SSiidjer jufdjretben; opisati na koga što u javnim knjigama; ynucaTn na nora iijto y hbhhmt. khbh- raMa; vpisati komu kaj v javne bukve. ~~~ Semanbež SHadCjIaffiflfeTt etioač jufdjtetben; pripisati što eijoj nemar¬ nosti ; npunncaTH nrro uhioh HeiuapHOCTH; pripisati kaj nemar¬ nosti koga. — (fln ^eitiattb fdjtetben); pisati kome; iincatm KOMe, Aor*ncnBaTn KOMe; pisati komu. Sufcfjvift; dopis; nprnincb, ynncT>, Aonnct; dopis. ŠJufcbriftlidj ; dopisom ; yrnicoM r i.; po dopisu. ; priplata; npmuaTa ; priplačilo. 3ufict)cru (nevfpredjen) ; obecati; odehaTn; obljubiti, zagotoviti. ~~ (ftcberffellen), f. ftdjern; osigurati; ocnrypaTH; zavarovati. Suftcgeltt, f. oerftegeln. Sufpcrrcn, f. berfjjerrett. 678 3ufpvcci)cit. 3 ufpred)cu, 3 ^maitben §SRutC) 5 sloboditi koga; C.10604HTH Kora; nasr - čevali koga, srce delati komu. — Sdoff ; Iješili koga ; Tirnimi nora; tolažiti koga. — 3etnanbetl ettcaž gertc^tltc^ ; prisudili, pripilati kome što; npHcyAHTH kom e ihto ; prisoditi komu kaj. — etn e geridjtltdj jugefprodjeneSadje; stvar pripitana,prisugjena; cToap 1, npHcyi)ena; prisojena stvar. 3ufianb ; stanje; craHk; stan, bivanje. — ttttb ©attg bet ^nbufivte ; stanje i hod obrtnosli; CTaiik h xo/V& oopiHocTii; stan in hod obrtnosti. — tttt 3 uftanbe cmer Setbenfdjaft; u strasti; y cTpacTH; v strasti. — trn Bujtanbe bet £tunfen$eit ; bivši pjan , u pjanstvu; ni tnvbi y niancTBj ; pijan, v pijanosti. 3u ©tanbc fomnten, f. ©tanb. 3uftcmbcfomiueit, baž, btž Bujianbefomnten einež ©efejjež; dok izide zakon ; ^okt. ioni) e 3 a 1; o in.; dokler na svetlo ne pride postava. 3uftnnbig, f. competent ; nadležni; Ha^jieiKHbin; pristojni. 3 uftd'nbtgMt ; uadležnost; na^aetKuocn.; pristojnost. 3 uftnnbigfcit 6 = SSeljotbe ; nadležni sud ; Ha4.1eau11.ri1 cy4T>; pristojna oblastnija. 3 uftef)Cit; nadležati kome ; n a 4.1 e ;u ar n KOMe ; pristati. — (gebitljteil); pristojati, ici kome; upneronTn , nhii KOMe; spodo~ biti, iti. — bom ©djitibner fteljt etn Stedjt ju ; dužniku pristoji pravo ; 4yaimiK.f npHCTOH upaBO ; dolžniku gre pravica. — etne ©atije fteljt bem ©eridjte ju (geptt jnm ©eridjte); stvar spada na sud; er napi. 011040 na cy,yi.; stvar spada pred sodnijo. — ben $tnbevn ež 3U (itegt ob) ben Cšltern ju gefjotdjen; djeca s« dužna slušati roditelje; /tkua cy 4yama c.iymaTii po^HTe.ib; dol*' nost otrok je, starišem pokorni biti. 3uftettcn, 3> eiliau b ettcaž ; dostaviti kome što; ^ocraBHTH komc ihto? dostavili, vročiti komu kaj. — (gegen nadjfjetige Stutfffeiiung); posuditi komu što; nocy4imi KOivi e ihto ; posoditi komu kaj. sjufteUiutg ; dostava; 4 oorana ; dostavljenje, vročba. — gerid)tltdjer SSetorbnungen; dostava sudnih naredaba; ^ocTaiia cyA f,bl Hape/tda; dostava sodnih ukazov. — &ag ber Bufteliung bež Uttljetiž ; dan, kada sc presuda dostavlja? dostavni dan; ^am, Ka/ta ce npecy4a ^ocTaB^a, /tocraBiibni /taii^? dan, Icterega se sodba dostavi, vroči. 3 ufteHung 5 =; dostavni; 400x011111.1 ii; dostavni. BiijieHungž« 679 3ufteUung$ «SBeftattgung ; dostavna potvrda; AocMBHa nornp^Ka; polrjenje, dostavljenje vročbe. — * ©ebuljr; dostavna pristojbina, dostavnina; ^ocraBHa npucTOH- Gmia, /(o e rami ima; dostavn ina, vrocnina. — = ^often; dostavni troškovi; AOCTamra TpoumoBu; dostavni stroški. — z <25$ etn ; dostavno pismo ; AOCTamio uhcmo; dostavni list. 8utfcat, f. gugabe. 8utfmtctt, Sentanbettein ©ef$aft(ju»eifen); naložiti kome kakav posao; Ha.ioiKHTH Konie KaKOBT. nocao ; odkazati komu opravek, delo. — (betijeilcu) ; dati kome što; ^aru komo uito; dati, podeliti komu kaj. — (betgeben) ; dodati; go^aTti; pridati. — bem ©eri$te ettte entfpvedfjenbe 2Cnjc$t »on Služljtlfžpetfonen gutljeffen; dodati sudu dovoljan broj pomočnika; flo^aTH cy^y Aobojihht, 6pou noMohmiKa ; pridati sodnii primerno število pomočnikov. Sut&cilung, f- 3utljeilen ; nalog, danje, dodanje; jmon, flairfc, ao- Aank; odkaz. 3utl>utt ; pomoč ; noMoht ; prizadetje, pomoč. — oljne 3>emcmb’Ž j^Utljutt; bez cije pomoči; čea^ uiie noMohu; brez pomoči, prizadene koga. Suttauen, ^emanben cttoaž; nadati se, misliti što od koga ; mh- cjihth ce, na^arH ce uito o r yb Kora ; od koga kaj upati, zanašati se na koga zastran česa. 3utraucn, baŽ ; uzdanje; noBipeirt, noukpa; zanašanje, zaupanje. jjutreffen, f. ubemnfthnmen. SButntt ; pristop ; npHCTynT>; pristop. — freten 3utrttt bet Sernanb Ijaben; moči kome ici slobodno ; Mohn Ko.vie hKh cjio6oaho; moči h komu poljubno dohajati. — etnen ben gutritt oerroeljren; n epu stili koga kam o ili pred koga; HenycTHTii nora rsmo umi ripeAi* Kora; nepustiti koga kam obet: pred koga. Smjerloffiget SSeamte, SRanit ; vjerau , sposoban urednik , eovjek ; BfepaHi, cnoeodaHT, jpeAHHK-B, hobIikt,; z anesliv urednik. — guberlafftge Sladjtldjt ; sigurna vijest; CHrypna, /uuauiia bIjctl; gotovo naznanilo. 3ut)otfontmcn, Setnctnbett e ‘ nel ' ® ac l e i preteci; npereliH; pre¬ teči, prehiteti koga. — (ttorbeitgen), f. obett. 8m»orf’omincn, bflž; pretecenje; ripeTeueirb; prehitenje. — bag 3uuotbommen etneg ©eridjteg gtbt ben 2lugf$lag; pretecenje suda odlučuje ; iipeTeueni; evga ogjiyuye ; prehitenje sodnije razločuje. 680 Sutoadjž. 3uu>a<$$ (tm 9t [Ig e met it en) ; umnoženje ; yMHoateHi ; umnoženje, ■prirast. — (tlom Stelje); pačenje; naheHi; prirejek. — (OOtt Cpftangen) ; doraštaj ; /topaurrafi ; prirastek. — (Oom 3tttf(f)Wemmen); naplavak; HaruaBaKT.; naplav. 3u»»ae()žtecf)t; pravo na umnožak ; upaBo Ha npupaiiiTaH, na yMHO- a; a k i. ; pravica do prirasti. 3mua<$fett, f. guttmdjČ; umnožiti se; npupacTHTH, jmhohjhth ce; umnožiti se. ^uluagc; privaga; npHBara; privaga. — butci; 3unoage bte Taufer u6ertjort0etlon ; zakiuuti kupce privagom; 3aKHHjTH cjiine npeBarOMt ; s privago kupce prekanovati. 3imutttcjt, ^emattben ettte ©ttntme; čuvati čije novce; uyBUTn uho HOB ite ; čuvati, hranili komu dnar. 3utt>cgcb«ttf)cn, ju ©tattbe bttngen, f. ©tanb. 3im>etfctt, 3 eman ben ettte simtž^anblitttg; naložiti kome kakvo ure- dovno djelo ; najioiiiHTH Koiie kokobo ype/toBHO ; odkazati komu uredsko delo. — ^emanben etn 9tmt, ettte ©tation; odrediti kome ured, mjesto ; o/t,- pe/tHTH KOMe ype ( n , B, »ikcTO ; odkazati komu ured. — 3emanben ettte ©utttttte (jufljetten); dati komu kakvu skupu, svotuno- vaca; /taxn KOMe KanoBy cyM.\iy H0Baqa; dati komu znesek dnarjev• — (meljme ^etfonen); dati nekolicini osoba kakvu skupu, svotu novaca; gaTH HeKO.iHD|HHH o c o 6 a KaKOBy eyMMy HOBana ; podeliti med več ljudi, 3utt>eifnttg ju etner 93efyorbe; uputa na kakvu oblast; o/tnpaBa ki. oG.iacTH KaiiOBoii; napotenje k oblastmi. — etner 31mtžl)anblutig; naloženje kakvog uredovnog djela; na-iojKeHi itaitoBon ypegoBnor’B gb^a; odkaz. [ podelitev• — etner ©untme; danje kakvib novaca ; /tank i; a kor ti HOBaua; danje, 3»tWCltbcit, 3^ntanben ettoaž; pribaviti, nabaviti kome što; upiida- bhth, na6aBHTH KOMe ihto ; nameniti, nakloniti komu kaj. — einen SSortijetl ^entanben jumenbett; pribaviti kome kakvu korist ; npH6aBHTH KOMe itaKOBy KopncTB ; kako korist komu nakloniti. — ftd) felbft ettoaž jutoenben; pribaviti sebi što; upnSaBHTH ce6n ihto; nakloniti sebi kaj. fetn; biti proti čemu ; 6hth npoTHBi. uera ; biti proti čemu■ — (mnbeltt bent ©efe^e; činiti šlo proti zakonu; uhiihtii uito iipothbt. 3aK0Ha; delati postavi nasproti. — Iciufen ; suproc ici, biti protivan, protiviti se ; cynpoTT> iihn, 6mtH upoTiniaiiB, ripoTHBHTH ce ; biti nasproti ob. zoper, nasprotovali • •8u ftufftn t$un. 681 3« lotffen tl)uu, ^emaitbcn ; objaviti, dati kome što na znanje; očhbhth, ,V'mi noMe ihto na anaul;; dati komu vedili. Sujo^Ie«, ©elb; odbrojiti komu novce; o/t(5poHTH KOMe HOBqe; od¬ šteti, našteti komu dnar. Sujtcljctt, 3eroanben fur etroaš; uzeti koga k čemu; y3exH Kora kt, ue.viy ; vzeti koga k čemu. JtCft ^unftberffiinbtge gum Slugenfdjetn; uzeti k razgledu dva vještaka ; y3eTH kt> pa3rjie/;y ^na B - borraKa ; vzeti k ogledu dva zvedenca. ~~ gu bett gtuet Jlunftoerffanbtgen etnen britten gugteljen; k dvojici vještaka uzeti još trecega ; Kt ^bohijh BktuTaita y3eTH iorart Tpehera; k dvema zvedencoma tretjega privzeti. ~~ (berurfadjen), etnen©djaben, f. SSetanlaffen ttttb SSetutfadjeu; uciniti uzročiti štetu; yiHHHTH, y3poiHTH m r reTy ■,nakopati škodo. Sujtcbmtfl, unter gugteljnttg ber .ftunffberftanbtgen ettoaž bejtdjttgen; razgledati što pomocju vještaka; pa3rjie/tarH ihto noiviohy BbiHTaisa; ogledati kaj s pomočjo zvedencov. — ofme 3utl)un 3emanb’ž; bez eije pomoči; 6e3i> vhb noMohu; brez pomoči koga. 3 'rinit g; siljenje; ciueirk; sila, siljenje, moranje, nuja. — unhuberftepdjer 3toang > neodoljivo siljenje ; Heo/tojibHBO cnjieHk ; nepremagljiva sila. ~~ ftd? etnen 3toang nnt^nn ; siliti se; ciuhth ce ; siliti se. 5}u>rtttfl=, 3®' in 03=; što se siljenja tiče; ihto ce chjichh THue; silni, nujni. [jem. — = Stnle^en; zajam pod šilu; 3aflMT> no/gt CHay; nujni, prisilni za- — = Strbeit; robija ; podin; prisiljeno delo. — = ©nvž bon 33an!noten; silovni tečaj, hod banačkih bilježaka (bank- nota) ; ch.iobiimh Teuaii, xo ( yB danKHOTa ; prisilni kurs. — = Sienft; služba pod šilu; cjiyat6a ho,i,t> CHJiy; prisiljena služba. — = SDlittel, gertd)tlid)e ; silovna sudna sredstva; cnaoBHa cy/gHa cpe/;- ctbb ; sodne sredstva siljenja. — = SSeniditung (tnt ©egenfa^e jut freten Slrbett); radnja pod šilu; pa g h a ho/vb CH.iy; prisiljeno delanje. — = toeife; pod šilu, na šilu, silovno; iio^t CHay, Ha cn^y, ch^obho ; po sili, s silo, šiloma. — 5 Itmfe @tf)efrltng ber ©teuet; silovno pobiranje poreza, kupljenje poreza na šilu; ch.iobho iiodupaHt nope3a, KynakHk riope3a Ha CHay; poberanje davkov s silo. 3uiecf; s vrha; qkas; namemba. — (2tbjtdjt); namisao, namjeravanjc; naMUcao , naivikpa; namen , namisel. 682 •3ii>etf= 3tt>etf=btenlldj, -mčiftfg ; svrsi shodan, shodan; ufejiu, cxogaiib; koristni, namenu primerni. — = btenUcf)feit, =mdptg£eit; shodnost; cxo/giocrb; primernost. — s lo§, =rnibrtg; nesbodnost; HecxognocTb; neprimernost. 3tuei=banbige 33ritbev unb @d)weftent; brača i sestre po ocu i po materi; 6paha h ceerpe no o tuj h iio naTepu; polnorodni, pravi bratje’ in sestre. — = beuttg; dvoznaeni, dvoumni; gBOSHauubiH, gBoyMHbiH ; dvoumni• — = beutiger SBetftanb bet Sfiorte; dvoznačna smisao riječi; gB 03 Hau- hmh cMbicao phan ; dvoumni pomen besed. — = beuttgfeit; dvoznačnost, dvoumstvo ; gnosirnHocrb , ^bojmhoctb; dvoumnost, dvoumje. — =fad); dvostručan, dvovrstan, dvojak; ABOCTpjuaiib , ^BOBpcTaHb, ,V)oaKb; dvojnati. — » facfje 3Iužgabe; dvovrstno, dvostruko izdanje ; gBOBpeTHO, gBO- CTpjKO H3gairk; dvojni strošek. — = fad;e (Sije; dvojaka ženitba, udatba; abohiuh čpaiib; dvojni zakon. — * ©efpann; sprega od dva konja ili jaram volova; cnpera o^b /tua kohh h ji n apaMb BOJiOBa ; vprega dveh konj. — = ; dvoboj, mejdan; gnočon, Mer^aiib; dvoboj. — = fbpftget 2lblet; dvoglavni orao ; ABorjiaBHbiH opao ; dvoglavni orel. — 9 tpfunbtg; dvofuntni; ,yio}imibiH ; dvofuntni. — = fif;netbtge SDBaffe; dvorezno oružje; ^ BO P e 3Ho opyeifel; bez dvojbe; 6e3b ejsinb; brez dvornbe. — tlt 3tt>etfel Jteljen; dvoj iti o čemu ; cjMHbHTH o ucmb; dvomiti za¬ stran česa. — tn 3WetfeI fteljen; biti u dvojbi; 6 mth y cyMHbii; dvomiti. — bet jtdj ergcbenbem ^tveifel; ako bi nastala kakova dvojba o temu; ano 6 m HaeTa.ia iiaKOBa cyMiia o i ieMy; ako bi nastopila dvomba. 5}tweifcIJ)aft; dvojben; cyMHbHBb; dvomljiv. 3>McifcIn; dvojiti o čemu; c)mhi,hth o ueMy; dvomili. 3>t'cig; grana, struka ; rpaiia; veja, stroka, panoga. 3'VEij. 683 3*uctg beč ©taatžbienftež; struka, grana državne službe; c r rpyi;a, rpana ypa;anne c.ijinoe ; predelek državne službe. 3tt>ctQtJCt*cht; podružnica; no/tpy»KHHna ; podružnica. StMiUingc; blizanci, dvojci; djummjbi, /^bohubi ; dvojčiki. Sttnitfleit; siliti, tjerati koga na što ; ch.ihth, Tepara nora na ihto; siliti, prisilili, morati. SttJifdjcn = $(mt, =33eljbtbe; megjuured, megjuoblast; mcI^thmhmh ype/pi>, MeliyTHMHa oSaacTb; vmesni ured. — = Gštfenntttif ; megjupresuda; Mei)yTH.\iHa npecyaa; vmesna razsodba. — = $tage; megjupitanje ; Mel)yxiiMHO nr.iTank; medprašanje. ~ (Sftebenfrctge) ; drugotno pitanje; ApyroTHO nuraH-b ; drugotno, postransko vprašanje. — = ©efdjcift; mcgjuposao ; m e i) y x hm h m ii nocao ; postransko opravilo. — = -fjanbel; megjutrgovina; \iebyxnMHa TprOBHHa ; posrednja kupčija. — = £attbler, f. Untedjanbier. — = ; megjutimni držac ; moI^thmhmh gpuuvre.ib; medčasni imetnik. — = Ort, f. — = Siegtetung; megjutimna vlada; Mei)yxnMHa BJia^a, MeijyxiiMHo npaiiHre.ibCTBO; medčasno vladarstvo. — = Sptaj; (im ŠK5ed?fetgefd;afO ; megjumjeslo; Mel)yTHMHO mLcto ; vmesno mesto. — = ^punct; megjuclanak, megjutocka; MebyxHMHbM HjiaHaiit, we^y- THMHa to uk a; vmesni členek. — = Siaitm; megjuprostorje;Met>ynpocTopt; medprostorje, — prostor, ki je vmes. — = Dl a um bet 3eit ; megjučasje; Meby'iacb; medčasje, — čas, ki vmes preteče. — = n, f. 3lltettmžfd)ein ; megjutimnica ; Mel;yTHMiiiiu,a ; med¬ časni list. — s Urttjeil; megjupresuda; Mei)yxHMna npecy/;a; medsodba, vmes¬ na sodba. ■— -- SSerfeijt (jit>tfc()cn jlvei Sanbet) ; megjuzemski promet; Mei>y3eM- drift npoMeTTi; meddeželna kupčija. — s SScfOtbnuitg ; megflutimna naredba; MeJ)yTHMiia Hape/t<5a; med¬ časni ukas. — = SSotfatt ; megjudogagjaj ; Met)yxnMHbiH ,yora(aii ; vmesni pri- godek. ~ = 32att (bet črnet $eftu»g); megjuzaklonje, megjunasipje; Me} ; yaa- kjohL, inel)ynacmrb ; vmesni nasip. 684 •3wif<$en* ,3 tt) ifrf) c n = 3^tt; niegjučasje ; Mehj^iact; me d ca. sj e. — * megjuzemska carina; Mel;y3eMCKa uapHHa; meddezelni col■ — = 3°ttltnte; megjuzemsko-carinski potez - , Medenično napmiHiiiTe; meddeielna čolna meja , poteza. 3n»ft, razpra; pa3ripa; razpor, razprtija. 3iuiftifl ; razpreni; paaupeuaiH; prepirni ,— v prepiru, — razporu podvrženi. šfladjtragč utifc jum froatifdjen Svetle bež tcrminalagtfd)« n tttortcrbndjeo. 5tbbanfett, Sruppen, a d d e razpu¬ stiti vojsku, 21&fmbungž=23etrag, a d d e nagodbe- ni iznesak. [niča. Stbftnbungž=@d)ein, adde nagodbe- 5[bgangž = ^bugntp, svjedočanstvo o odlazku. 516I)ang, obronak. 5Ibftdj)t, bež ©cfe^ež, namisao zako¬ na ; ež ift btc 9X6ftd;t bež ©efejjež, zakon smjera na to. 5X6trcx6ung bet Sei&ežfrudjt, adde uzrokovano pometnuee. 31Č>Wejenb fetn, adde izbivati. Slbieefeit^eit, adde izbivanje. Slctibsgotberung, adde imovno is¬ kanje. — = @tattb, adde imovno stanje. 5Ichtat, loco spisilac, corr. spi- sivalac. Stbbocatur, loco odvjedništvo, corr. odvjetništvo. [vanje. 3(gitation (Sluftoteglung), podbunji- 3tgnat, rod, srodnik po debeloj krvi. 5XItquotec Siveti, adde nekoliki dio, SIffein&ejtfc, loco samoposicd, corr. samoposjed. SHltagltd), sebičan. Oltteržclaffe, adde dobni razred. Slmenbetnent etnež ©efefcborfdjlagež, poprava predloženoga zakona. 9lmtžmegen, bon, adde ureda radi. Stnbteten, ctnen ©ib, loco nuditi prisjegom, corr. prisegom. 21nbtd)ten 2> c ntcmben etn 23erf>red)en, adde slagati kakvo zločinstvo na koga. Slngebltd^, adde prokazno. 21ttgeloben, ettoaž , zavjetovati sto; angeloben, zavjetovati se. 51ngelobungž=35ecret, zavjetovnica. 5lnbanger, adde pristaša, slijed- benik. Slnlage ber ©teuer, udarenje poreza. — bež SSauež, zamet zgrade. — (atu Ufer), naplov. 686 3[mtef)m&at, a d d e prihvatljiv. SCnfage, adde narok; — = naročni. SMbtljett, pripojiti, pripojavati, sva¬ riti (željezo). Stnfdjretbung ((ginberleibung), npis, uknjižba. Stnftalt treffcn, adde narediti. Slnftcmb, zabav; Sfttffcinbe množen, zabavljati čemu. 2tnftanbiož, bezzabavan. 2tnfted;ung, adde zaraz, okuženje. 31nftiften, podgovarati, podtutkavati. 2lnt»eifen, adde doznačiti. ■Stnjeige^anjlet, loco objav, paisar- nica, c o r r. pisarnica. 31tjeneitare, odredbina za lijekove, corr. Ijekove. Slžcenbentett, adde pregji, uzhodnici. Slrbettgebet, radnjodavac; 2lrbettž= fKlUŽ, radionica; Strbeitneljmer, radnjoprimac; StrbettŽ = (3eugnifj, bafj ^cmcmb einc 2tr= beit fyat), svjedočanstvo o rad- »j>; (Beugnijj, bajt ^emanb jur Stvbeit faljtg ift) , svjedočanstvo o sposobnosti za radnju. 2trrier=(S5arbe, adde otraga. 2ltmen=, adde ubožki. = 3cugrttjj, svjedočanstvo o siromaštvu. Siti, adde vrsta. 2lffcnttrmtgž=, adde vojnoprimni. Slfftgnant, adde doznačnik. Stfjignat, adde doznaeenik. 2Ifjtgnatar, adde doznaeevnik. Stfftgitation, adde doznaka. 2le|nngžgebtd)r, adde prepitnina. Slufforbern, a d d e pozvati. 3Xufforberung (amtlidje) , službeni, uredovni poziv; 2tufforbentngžs, pozivni. Slufgabžpoft, predajna pošta. Slufgtetfen, »erbaditige Seute, hva- tati, loviti sutnnjive osobe. Slufljalten (»etjogern), zatezati. Stuffctbefdjetn, tovarno pismo, jtelje gradjtfdjetn. Stuflaufen, adde steči se. Stufneljmen (oužletljen), uzajmiti; ■— ©apitcdten, ^Jafftb^ojten, činU' dugove, zadužiti se, ftelje Sit* fdntlbcn. Slitfncdjme (bež (Sibež), corr. prisi- ganje; 2lufnat)mž&efunb liber etnett Sdjaben u. f. W., pismo o pro- nagjenoj šteti i t. d., opis pro- nagjene štete i t. d.; 2(ufna()tUŠ* ^rotofoll, opisni napisnik. 2(uffel)er (unterfter JŽaiegorte), pri- paznik, latov. Slufftdjtžfotjter, nadgledni zbor, nad- gledništvo. [bunjivati- 2(uftt)tegeln, adde pobuniti, pod- 21ttžbefynen, loco razprostrijti, corr- razprostrijeti. 21užbrucfltdj, adde naročito. Služftnbig madjcn (btttd) prifrate fonen, 3 . 33. etneu 35tebfta(d obet etn anberež SSerbred;en),prosočiti- Stužfinber (in btcfem Stntte), sok. 2litžftnberIot)n, sočbina. SluŽfuljrpajj, izvoznica. Stužgebtnge, corr. priuzdržaj. 3tužgfetd)en, adde poravnati se. tJlužrucfen (»on SMUcit) , izšetovalč Slnžrttfcn, adde prozivati. Stužfdjujj (ber SBctare), obirak. Stužftellen, loco isdati, corr. izdati- 2tufjcrgerid)tltdj), izvansudni. 3tftžttagen, bte 2fmtžgef)etmntffe, raz- nijeti uredske tajne; — etttCK (Streti (ctužgletefjen), poravnati 687 sc s kitne, poravnati koga s ki- me; — (bcettbtgen) , opraviti, dovršiti. Sfutoftatie (bte SSBurbe), samodrštvo. 93acfemier!ftatt, mješaonica. SSttufdUtg, podrtan, porusan. ^8flu = SSefunb , razgled gragjevine; — šBefunb&protofott, napisnik o izvedenju gragjevine; — gulage, doplatak gragjcvnim urednicima. SSebeutert, adde uputiti; ež tDtfb Sbtten bcbeutet, upucujete se. 23ebroljen ^emanb mit ŠBvanbleguttg, prijet iti kome požarom. S3ef(iJ)igitngž = ©ecret , odlučnica o sposobnosti. ^Sefrtebtgung, adde povola. S23ege£>ren, baS, in fine loco za- litjevanje, corr. zahtijevanje. ^egtunben, adde obrazložiti. ^cforberung (tpromotion), adde promicaj. 93cttragžpflicf)t, dnžnost prinositi, davati pomoč, prinosna dužnost. 33elegen, cine @d)rift, adde obložiti kakvo pismo. ^ettietfuttg, adde opazka, primetba. ^eneftjtant, nagragjcnik. ^eneftj = aSotftettmtg (33eIofynuttg8= SSotjteffung bet' ibuttftler) , na¬ gradna predstava. 33et8fafmfenmetf, corr. djelo ru¬ darske tvorionice. SBefdjenfter, adde obdarenik. ^efcljvanfen, adde stegnuli. 33ejcfjtanhtng, stegnuce. Sefdjnm-en bte 9ltcf)ttgfett u. f. tu., corr. zakleti se za istinitost, loco istinost. SQeffeffung&=®ecret, f. 2fnffeffung&= 35ecret. SSejieuerter, adde porezovnik. ©effrafttng, corr. kažnjenje. ©etctcb etneS ©emerbež, a d d e ru- kovanje, tjeranjc obrta. šBeittfunbett, bte ©djtljett eirter Untet= fcbvift, dokazati, potvrditi, po- svjedociti, daje podpis istinit. aSeutt^etlett, corr. prosuditi. 23eurt!jetlung, prosud. SBemaljten, etmaž (nadjmetfen) , do¬ kazati što. ©esuegltdječ ©Ut, adde gibivo, po¬ mično dobro. ŠBfjtrfžIjauptmann (ttt $roatien unb ©labonten), podžupan. ©ejug (©mnaljme) , adde berivo, vucivo. aStfattJ, adde obravnica. SStlattitren, adde obravnati, aSIaubttrtoI, konjski kamen. 23Iutftf)anbe, adde rodoskvrnja. 58oten=Stenft, glasnička služba. S3tattb, (gangraena) vučac, ucac, 23t«nbleguttg, adde palež. ŠBranbmetrt^auž, adde pecara. 93rtef= , adde — = ©opterbud) , pi- smoprepisna knjiga; — ^SJtarfe, znamenka za pisma; — =^orto, poštarina za pisma; — j^ajee, pismovina. 83ubget (SBovanfcfdag, Uebcufd;lag), loco (na nekim mjestima) pre¬ račun, corr. proračun. ©abotage=Stcenj, dopust za uzkrajno brodarenje. ©ampagnesUtttform, svagdanja odora. eboInttonž=9tečl)t, ošastno pravo. 3M(f)fer, spjevalac. ®t(ptfunft, spjevaostvo. £>ienft=©tntritt, adde nastup službe. 3Metrtč!)e, adde odpirači, ©ocumenttren , adde obložiti, ob- na, povlaštena občina. ©oniple):, adde spoj. ©omput, pripitak. Soncurrenjpf][id)t, f. aSettragžpfltcbt. Sonftžctren, adde ublagajniti, ubla- gajničiti, urizniti. ©onfenž, loco privolja, corr. pri- vola. ©onful, adde posaonik. ©onfulflt, adde posaobina. ©onfnlent, savjetovatelj. ©onto = cuvrent, corr. tekuči račun, ©ontumacia, adde oglušak. ©ontumactren ^emanb, osuditi ko¬ ga s ogluška. ©onbocatton ber ©lattbtger, saziv vjerovnika. ©on«ocattonž*@btct, sazivno pismo, ©opulatton, f. 2:r«uung. ©orporatton, f. j?btperfd)aft. Sadjftange, pritisak. SDant^fmafc^tne, parokret. ©atum, adde datak. Sečfen (ficf^ecftelfen), adde pokriti. $>eeutftbe State, adde potonjidijelak. $epot (Sttcbevlage bon SKkaten), skladište; — (@tganjungžtrap= pen), doknadnici, doknadništvo; — Stegimentž = SDepot, pukovnij- sko doknadništvo. 2)ep0t=, skladišni, doknadnički; Ses pot=£)fficter , doknadnički čast¬ nik, častnik kod doknadništva. ispraviti. ®untel=3sttf/ mračna izba. ®ltrč[)fud[)ung, adde premetačina. ©gotft, samoživ. ©gotfftfčp, samoživan. ©ibeSftatttgež Scfenntnif, priznanje u mjesto prisege, zakletve. ©tgen , in fine loco zapisnik, corr. napisnik. ©tnbnngen (Ijeretnlrangen), loco uvozati, corr. uvoziti. ©tnfatt, adde usrt. ©tngrtff, adde zalivat, ©tnfommenfteuer, corr. dohodnina, ©tnletten etitett Stedjtžffrett, adde povesti parnicu. ©tnlettung, adde povedba. ©innaljnte (am ©elbe) , adde pri- mutak. ©tnnafytn§ = ©affe, dohodna, pobirna, primna pjeneznica; — = 2tmt, dohodni, pobirni, primni ured. ©tninengen, fi., utecaje- nje naknade, plate i t. d. golge, in gofge, corr. uslijed. goitb, ©tnbtenfonb , naukovna za¬ klada. gorat (©eftalt), adde oblik, format (fbrmltd)), pravilan. gret ntad;ctt, eiiten Seljrltng, načiniti šegrta (loco ccgrta) kalfom. grembltng, tugjin. grebler, corr. uvrijeditelj. Fundus instrnctus, loco potrebina, corr. potrcbnina. ©abelfdrmtg, račvast, 44 690 ©atta = SJJontur (Uniform), svečana odora. ©ebtng=9Irbett, najmljena radnja. ©efdttž=2tmt, corr. dohodarni ured. ©efdttž=©rtrdgntjj, dohodarni dobitak. ©efattŽ=SSBefen, dohodarstvo. ©efangntjt = ^unbtger, c o r r. zatvo- roznanac. ©egen, etn ©ertdjt appeKtren, adde pozvati se proti sudn. ©egeitfetttg , loco uzajamno, corr. uzajemno. ©egenfetttgfett, uzajemnost. ©eifležfranf, duhonemocan, duhone- mocnik, ©eiftežfranfljett, nemoč duha. ©elbauŽfuljmr&Ot, adde zabrana izvoziti novce. ©eltttgen, prikladovati, poči za ru¬ kom ; — ež geltngt ti)m , pri- kladuje mu, polazi mu za ru¬ kom. ©eltenb tnadjen, etneu ©runb, adde upirati se na kakav razlog, ci- niti valjati kakav razlog. ©enoffenfdjaftŽ=©ertcljt, jednostalež- ni sud. ©etujf, lazila. ©efdjdftžfretž, adde poslokrug. ©efeffem, adde kalfački. ©efefchnbttg, adde protuzakonit. ©effell (ber (Sdjragen), nogaci. ©emdljt, etn an bte ©emdfjr ©ebrac()= ter, adde upisan u zemljišnicu kao posjednik. ©emaljr = Setffmtgž = Urfunbe, corr. porucanstveno pismo, ©emaltt^ater, corr. zulumčar. ©erneljt = ©djneHer (baž Bitngel ant ©etne^re), obarača, odponac. ©etoetf (Strbett) , radnja; (9£erl> ftdtte), radionica; (Strbetter), radnik; (3unft), ce b ; ©etDCl'f» J fyerr, gospodar radnje. ©ctninn(abge^enber ©ettunit, guge^en' bet - ©cfjaben), adde izmičuci dobitak, nastajuca šteta. @(etd), ju gletdjen Siljetlen 6et£>etten, in fine corr. na djelove. ©leicf) fontmen, biti jednak. ©raferet, adde travarenje. ©runbbcftij, adde zemljoposjed. ©ulbenfuf, adde forintsko mjerilo- ©ntadjten, corr. mnijenje. ©utfiabung, imalina. ©ntrecfrnung bež folgenbett 3 a ^ re ^' in fine loco slijedecu, corr- sljedecu. §>afett , adde pristan; ^afett^r adde pristanski. .jpaftuitgž ^ ©ntbtnbitng , razveza od odgovornosti. •£>aftungž = Urfunbe, adde odgovor- nostna, obvezna isprava. .fiaUung (broljenbe) , adde preteče vladanje. (pattbljaben, corr. rukovati. $aubt(je, obica. >§au^U8ofitng , corr. glavno ždre- banje. -jpaužarreff, adde domači zatvor. .§erabn>urbtgung ber (Mtgton, corr. obezdostojivanje vjerozakona. .£nlfž=21rbetter, corr. pomagač, ^bentitdt, istovetnost. ^btot, sebar. 3nbt»tbueCe ©ertfjetlung , corr- razdjeljenje na glave. ^nfsabung, adde držanje, iniat>j e > imovanje. ^ntterfmlb etnež Sagež, na obdanic«- ^nldnber, adde ovostranac. 691 Snf^ection, a d d e nadzorstvo. Snfrector, adde nadzornik. Snfptcient, nadgledalac, nadziralac. Snftniction (Sotuntetfudjung), a d d e prcdiztraga. Smfurgent (Sanbfturmžmann), loco ustajnik, corr. podiža, podižnik. Sufurrcction (Sanbfturm), podignuce podignutak. Stltngue, adde pletke. 3ebeštnaltg, svagdašnji. Sufttj = SJJintfleriaI=®., loco mini- sterstva, corr. ministarstva. Jnxta, per juxtam, adde pismo ili isprava od iste prilike, spodobno ili poredno pismo ili isprava, po¬ rednica, po porednici. = 93otl)e, pisarnicki glasnik, navjestnik. ^^ang, adde doknada; tm Sla($= (jange; adde dodatno, doknadno. SRadjmacfjeit , adde spotvarati; 9iacpntacl)ev, adde spotvaratelj; 9iadjntadjung, spotvaranje, spo- tvora. 9iavrljeit (^vtftntt), ludost. statut, m SRatura , corr. u sucan- stvu i t. d. 9lcitugaftonŽ=(SbtCt, brodovni izrok. Stote (®tenftfd(jtei6en) , adde urc- dovni dopis. £)eber ©ruitb, corr. pusto zemlji- šte, (loco zemlište). Odevat, adde izradak. Orbnungžjivafe, poredaeka kazan. ((Saj), adde pntovna knjiga, putov- nica. $effc=(Sorbott, adde stega proti kugi. tjjfattb , loco zaloga, c o r r. zal og (posvuda). tpferbebieb, konjokradica. $fevbel)irt, konjar. ‘pferbefncdjt, konjuh. tpflaftev, kaldrma, taraca ili tarac; Pflaftern, kaldrmati, taracati; tpjtaftcr = ©elb tt. f. W. , corr. taracarina, taracnina it. d. ^fritnbe, corr. zadušbioa; (pfnhtb= (er, corr. zadušbinar. ^o(tjet=2)U'ection, corr. red. ravna¬ teljstvo. $Poltjet = Uebevtretung, corr. redar- stveni prekršaj, loco prestupak. tPortton, obrok. ^Jojt=©onb«CteUV, poštarski provod- nik; $Poft=@4'ebteHt, p. odprav¬ nik; spoft=@rpebttton , p. odpra¬ va; (jJofi»3°UVna(, p. dnevnik; $Poji=3Sergeljen, corr. p. prestu¬ pak, loco prekršaj. ^Jojittlat, ScmbtagS=, corr. zalitjev i t. d. tpvabenbe, ^vabenbift, f. tpfniubc, spftunblet. (prafentiren ^entanb ju einern Sinite; c orr. predstaviti koga za kakav ured. prebičat, pridjevak. ({trobe, bte 33etr>etSmitteI rnadjen ctnc ()albe (ptobe, corr. dokazala ci¬ ne polovicu ogleda (loco doka¬ za); etue Siudjprobe, loco prc- gledanica, corr. pregledalica sukna, colie. sprobuetvett, in fine loco ljetninu, corr. ljetinu. (Pvo()tbittt> = in fine loco saslava, corr. sustava ili sustav. 'protitfot, adde providnik. (pumpe, sisaljka. (ptlptlle, adde in line: (SJtmbevjaljt'!* ger u6er!jaupt), mnloljetnik, ma- loljetnica, manješa. iCUtavj, beljutak. Ctiterbalfeit, prijevornica. Statenioeiž, loco na dijelove, c or j - . na djeiove, adde na djelkc, diomice. 9taub, adde razbojstvo. 9trtltf».f>anbe(, adde cupanje, Stedjtžpflege, loco provosudje,corr. pravosudje. 8Rcc(amation, opotraga. Sfiedamtvctt, opotražiti, opotraživati- (ftecognobrivung, pretraga; 3ftecognož= cinntgč*, pretražni. 693 žftenttenj, a (1 d e upor. Sieunbafjn, trkalište. Sreprdjentatton (SorjMIung etner SBftte, eineS ^lattež it. f. m/), predstavita. adde pricuva. Sitcgel, rczena. UHngelfptel, halka (Ireali haiku); žfttngelfpteter, halkar. Olltcfjbctr tnerbett, corr. raznijeti se. Oiucfratl), rtenjača. Siuijegeljalt, adde priiuirnica; 3iul)e= ftattb , primimo stanje, primir- stvo ; tn 9tu|effanb tter= fe|en, primiriti koga; tis tn ben 9iilt)eftanb SSerfe^ten, primirenici. Sittmpf, lubina. jcica. @dnger, pjevac; ©dngerttt, pjeva- ©cf)a(bare @ad)e, procijenljiva stvar; f(^d|en f corr. procijeniti. ©djetbetoflnb, pretili. ©djtpfiet , kolnba; ©djtptoattb, bokonj. ©djlaglotlj, pripoj. ©dptdjljanbel, adde krijumiearenje i t. d. [vjes. ©tfpter, prekrivalo, koprena, prije- ©cbneefnlf, Snežana spast.