POROČILA PREGLED KAMENOG ORUĐA I ORUŽJA IZ VINCE DRAGOSLAV SREJOVIĆ i BORISLAV JOVANOVIČ Već u predgovoru prvom tomu svoje publikacije o Vinci1 prof. M - M. Vasić je istakao da se neće moći dovoljno oceniti material koji je tu objavljen i pra­ vilno suditi o samoj Vinci, pre nego što budu u celosti publikovani svi objekti otkriveni na ovom lokalitetu. Međutim mnogobrojan i kompleksan arheološki materijal otkriven naročito iskopavanjima između 1929 i 1934 godine u Vinci, nije do danas mogao biti ni izbliza u potpunosti publikovan usled čega je pri­ rodno Vinca i vinčanska kultura uopšte lišena izvesnih potrebnih naučnih po­ dataka i detalja- Najosetniju prazninu u poznavanju Vince danas nesumnjivo ipretstavlja nedostatak preciznijih podataka o kamenom oruđu i oružju nađenom na ovom lokalitetu.1 2 Zna se da je u Vinci nađena velika količina kamenih objekata, poznati su i njihovi najkarakterističniji oblici, ali se ništa pouzdano ne zna o njihovim brojnim odnosima u okviru kulturnog sloja, o varijantama unutar glavnih tipova i naročito o njihovom tačnom stratigrafskom položaju. Danas se u Arheološkoj zbirci Univerziteta u Beogradu nalazi 3560 predmeta izrađenih od različitih vrsta kamena i minerala koji su služili kao oruđa ili oružja stanovnicima praistoriske Vince.3 Zahvaljujući brižljivom beleženju du­ binskih kota na svakom pojedinačnom komadu, omogućeno je danas izvršiti ne samo tipološko razvrstavanje kamenog oruđa i oružja Vince već utvrditi i nji­ hovu relativnu stratigrafiju unutar kulturnog sloja. 1 M . M . Vasić, P(reistoriska) V(inča) I, Beograd 1932, str. XIII. 2 O kamenom oruđu i oružju nađenom u Vinci pisao je u više mahova Dr. M . M . Vasić (Prilozi ka rešavanju trojanskih problema. Glas S. k. Akademije knj. LXX, Beograd 1906, str. 167—168, si. 8, 9; Starinar N. S. I, Beograd 1906, str. 91—93, sl. 1 —3; Die Hauptergebnisse der prähistorische Ausgrabung in Vinca im Jahre 1908, Prähistorische Zeitschrift, B. II, Berlin 1910, st. 27 in dalje, sl. 4 T. 8, a, b; Kameno orudje u Vinci, Srpski književni glasnik, od l.maja 1934 g- Beograd, st. 42 i dalje; P- V . II, Beograd 1936, str. 170—175; Jonska kolonija Vinca, Zbornik filozofskog fakulteta I, Beograd 1948, str. 200), zatim Dr. M. Garašanin, Kronologija vinčanske grupe, Ljubljana 1951, str. 45—48 i 65— 66. U stranoj struč­ noj literaturi uzgred su o njemu pisali G-Childe (The Danube in Prehistory, Oxford, 1929, str. 29, 69) i O- Mengnin (Weltgeschichte der Steinzeit, Wien 1940, str. 355). 3 Sav materijal koji se danas nalazi u Arheološkoj zbirci Univerziteta u Beogradu potiče sa sistematskim iskopavanjem prof. M. MA asića u Vinči između 1929 i 1934 godine. Kameno oruđe i oružje iz ove zbirke ovde publikujemo uz saglasnost šefa katedre za Arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu Dr. Branka Gavele. Glavnu teškoću u razvrstavanju kamenog oruđa i oružja Vince pretstavlja ne samo veliki broj objekata među kojima nema gotovo ni dva komada koja bi bila međusobno podjednaka, već u prvom redu nedostatak jedne veće studije posvećene njihovim oblicima, tehnici i upotrebi. Ta još uvek složena problema­ tika u vezi sa kamenim oruđem odredila je i način rasporeda materijala u ovom pregledu kamenih objekata iz Vince. Umesto podele po nameni (sekire, motike, dleta itd.), koja pretpostavlja prethodnu analizu upotrebe kamenog oruđa i oružja uopšte, ova vrsta predmeta iz Vince raspoređena je prema materijalu od koga je izrađena, a koji je određivao u mnogome njihov oblik i njihovu namenu. Na taj način dobljena je sledeča podela na tri osnovne grupe: I. oruđe i oružje izrađeno od opsiđijana, II. oruđe i oružje izrađeno od kremena, III. oruđe i oružje izrađeno od različitih 6tena sedimento® i vulkanskog porekla. Prve dve grupe dobijene su tehnikom okresivanja, dok se u trećoj javlja redovno i tehnika gla­ čanja. 1 . Oruđe i oružje od opsiđijana. — U Arheološkoj zbirci Univerziteta nalazi se danas 1398 kotiranih objekata izrađenih od opsiđijana. 0 značaju pojave opsiđijana u kulturnom sloju Vince pisano je dovoljno u našoj i stranoj struč­ noj literaturi,4 ali nije proučen istori jat njihovih oblika i intenzitet njihove upotrebe u okviru kulturnog sloja Vince. Na osnovu prvih izveštaja prof. M . M . Vasića o iskopavanju u Vinci,5 zasnovano je mišljenje da se opsidijan javlja između V 6,5 i V 2,6 m,6 dok u kasnijim radovima u vezi sa sistematskim istra­ živanjima u Vinci stratigrafija opsiđijana nije tretirana. Na osnovu materijala u Arheološkoj zbirci može se utvrditi da se opsidijan prvi put pojavljuje već u doba osnivanja naselja u Vinci, što dokazuje pet opsiđijanskih sečiva otkri­ venih u dvoćeličnoj zemunici M , tj. na dubinama između V 10,13 i V 9,38 m. (T. I, 1—5). S druge strane najmlađi objekt izgrađen od opsiđijana obeležen je V 3,8 m, što znači da opsidijan izlazi iz upotrebe oko kote 4 m (grafikon 1 ) - Međutim činjenica da se opsidijan javlja između V 10,13 i V 3,8 m nije dovoljna da se pravilno oceni upotreba opsiđijana u Vinči pošto kvalitet i kvantitet pred­ meta izrađenih od njega znatno varira u gore postavljenim granicama. Pojava opsiđijana u Vinči ne (pokazuje samo da su postojale veze između Vince i oblasti oko Biikk planine, odakle je opsidijan dobavljan,7 već u isto vreme ilustruje intenzitet tih veza. Svakako nije od malog značaja činjenica da je opsidijan bio u upotrebi od samog početka naselja u Vinči, ali relativno mali broj opsidijan- skih sečiva nađenih između V 10 i V 9 m (svega 2,9 % ) jasno pokazuje da su te veze u doba sloja sa zemunicama bile još nerazvijene i verovatno posredne. Nagli porast opsiđijana na dubinama između V 8,6 i V 8 m (54,6 % ), tj. u vreme naselja sa pravougaonim osnovama kuća, dokaz je intenzivnih veza Vince sa kulturama u Mađarskoj, što uostalom potvrđuje i ostali arheološki materijal nađen u ovom stratumu.8 Posle kote 8 m nastaje postepeno kvantitativno opa­ danje opsidijanske industrije u Vinči (grafikon 1), koja potpuno prestaje na 4 M . M . Vasić, P.V.I, str. 35, 52, 62, 71, 107; P. V. II, str. 59, 170, 171, 172; P- V - III, 161; P. V. IV, 162; G. Childe, loc. cit.; O. Menghin, loc. cit. 5 M. M. Vassits, Die Hauptergebnisse der prähistorische Ausgrabung in Vinca im Jahre 1908, Prähist. Zeit. B. II, Berlin 1910, S. 29. 6 G. Childe, op. cit. str. 69; O-Menghin loc. cit. 7 M . M . Vasić, P. V. II, str. 170—172. 8 Između V 9,0 i V 8,0 m nađen je i najvećji broj importovane keramike i plastike Körös kulture (vidi J. Korošec, Körös-Vinca, Glasnik Zemaljskog mu­ zeja u Sarajevu, Sarajevo 1934, str. 82— 84). V 5,8 m. Ovaj. prekid u vezama između Vince i oblasti gornjeg Potisja potvrđen je i nestankom mlađe potiske keramike na V 4,2— 3,8 m.9 Sto se tiče oblika opsidijanskih sečiva u Vinci oni su određeni samom pri­ rodom materijala: to su tanka sečiva, obično malih dimenzija sa vrlo oštrim ivicama i bez velikog obilja oblika. Jasno se mogu da razlikuju dva osnovna tipa: 1 . noževi i 2. strugači sa pripadnim varijantama. 1. Opsidijanski noževi javljaju se u dve varijante: a) pravi noževi i b) krivi noževi sa oštrim vrhom. a) Pravi noževi imaju oblik jako izduženih trapeza ili pravougaonika sa dužim stranama kao sečivima i poprečnim presekom u obliku trapeza ili tro­ ugla. Vrh noža je obično nešto širi od bazne strane i najčešće je horizontalno zasečen. Dimenzije se kreću od 0,7—5 cm (T. I, 2, 3, 10, 11, 34, T. II, 44, 47, 56, 65, 69). Sečiva ovog tipa pojavljuju se već u vreme zemunica (T. I, 2—4), ali se u to vreme na njihovim stranama još ne javlja retuš. Od V 9,5 m javljaju se komadi sa rešetom na jadnom ili na oba sečiva. Ovaj tip noževa održava se bez ikakvih promena kroz sve kasnije slojeve do V 4 m. b) Krivi noževi sa oštrim vrhom imaju oblik jako izduženog trougla s više ili manje povijanim temenom- Duže strane čine konveksno i konkavno sečivo koja su redovno bez retuša. Noževi ove grupe su većinom većih dimenzija, obično od 3,5—6 cm (T. I, 17, 19, 20). Ovaj tip se prvi put javlja na V 9,0 m, na­ ročito je čest na dubinama između 8,3 i 6,0 m, dok nestaje potpuno na dubini V 5,0 m. 2. Strugači pretstavljaju drugi osnovni oblik u inventaru opsiđijanskog oruđa i oružja Vince. Razlikuje se dve veće grupe: a) lepezasti strugači i b) tra­ pezoidni strugači. a) Lepezasti strugači najčešće imaju oblik kružnog segmenta ili nepravilne elipse (T. I, 23, 29, 30; T. II, 51, 62, 63). Najstariji strugači ovog tipa, koji se prvi put sreću već u sloju između V 10 i V 9,0 m, retuširani su samo na lučnom delu (T. I, 7, 8), dok kasnije na većim strugačima između kote 7, 5— 6,5 m retuš po­ kriva sve strane obuhvatajući čak i baznu sa bulbusom perkusije (T- II, 41, 42, 51). Ovaj tip strugača zadržava se do kraja upotrebe opsidijana u Vinci. b) Trapezoidni strugači imaju u stvari oblik vrlo kratkog pravog noža kod koga je pravo zasečen vrh pretvoren pomoću retuša u široki strugač. Bazna strana je često tako kratka, da strugač ima oblik trougla, ili je u nekim slu­ čajevima jednaka s širinom retuširanog vrha tako da strugač dobija pravo- ugaoni oblik (T- II, 58). Ovaj tip strugača pojavljuje se nešto kasnije, istovre­ meno sa opsidijanskim noževima b-grupe, tj. između V 9,0— 8,0 m, a iščezava oko V 4,5 m. Posebnu grupu predstavljali bi šiljasti grebači, koji iako malih dimenzija imaju snažan kljunasti vrh, dobro retuširan sa- svih strana (T. I , 21). Prvi iput se pojavljuju na V 8,5 m i do kraja upotrebe opsidijana u Vinci zadržavaju ne- promenjeni oblik. Ovim pregledom iscrpljeni su u glavnom svi oblici u kojima se javljaju opsidijanska sečiva u Vinči, mada su poznate izvesne hibridne forme koje nisu mogle da ovde budu detaljno opisane. Jedan značajan izuzetak predstavlja fragmentovano sečivo nađeno na V 9,2 m od kojeg je sačuvan samo donji đeo (T. I, 6). Po svom krupnom retušu, obliku i glatkoj leđnoj strani sa jasno izra­ ženim bulbusom, ovaj oblik potseća na artefakte paleolitske industrije. 9 M . M . Vasić P. V. II, T. C. II, 367 a, b. Na -kraju važno je još napomenuti da 6u na dubinama između V 9,5 i V 4,0 m nalaženi veći i manji nukleusi opsidijana, što jasno pokazuje da je opsiđijan donošen u Vincu kao sirovina od koje su na samom lokalitetu pravljena oruđa i oružja. II. Oruđe i oružje od kremena. — Pregled ove grupe izrađen je na osnovu 1748 kotiranih objekata od kremena nađenih u Vinci prilikom iskopavanja od 1929-34 godine. Da je kremen bio upotrebljavan u Vinci već od početka naselja pokazuju nalazi u zemunicama W, B i A (T. III, 1—6). U sloju zemunica i prvo­ bitnog humusa kremeno oruđe i oružje je sporadično nalaženo, (4,0 % ). Tek između V 8,0— 9,0 m, u vreme naselja sa nadzemnim kućama, broj kremenog materijala raste (22,1 % ) ali procvat kremene industrije u Vinci pada tek posle opadanja opsidijanske industrije između V 6,0—7,Om (31,4%). Od V4,0m po­ činje nagla stagnacija i kremen se javlja vrlo retko (0,6 % ) i potpuno iščezava na dubini oko V 2,0 m (grafikon 1). Oblici kremenog oruđa i oružja gotovo su istovetni s formama opsidijanskih sečiva što ukazuje na sličnost upotrebe. Javlja se samo nekoliko novih oblika. Mogu da se razlikuju tri osnovne grupe otblika sa varijantama unutar njih: i. noževi, 2. stregaci i 3. šiljati grebači. 1 . Noževi se javljaju uglavnom kao kod opsidijanske industrije u dva ob­ lika: a) pravi noževi i b) krivi noževi. a) Pravi noževi pretstavljaju najomiljeniji oblik u kremenoj industriji- Njihova najranija pojava pada u doba zemunica W i A (T. III, 5—6), a kasnije ostaju u upotrebi sve do kote 2,0 m- Već na primercima iz zemunica javlja se retuš na jednoj ili obadve sečice (T. III, 5, 6). Njihov oblik ostaje nepromenjen za čitavo vreme upotrebe u Vinci, ali je važno napomenuti cla njihove dimenzije rastu posle V 8,0 m (do 7 ili 8 cm) a retuš postaje izrazitiji i krupniji (T. V, 50, 51). b) Krivi noževi od kremena za razliku od opsidijanskih javljaju se u dve varijante. Prva je jednaka sa opsidijanskim krivim noževima s šiljatim vrhom (T. IV, 26) dok se druga varijanta odlikuje širokim sečivima i kratkim povijenim vrhom u obliku kljuna. Sečiva su redovno retuširana (T. IV, 31). Krivi noževi prve varijante manjih su dimenzija i imaju fine izdužene, uzane oblike tako da širina noža iznosi svega 3— 4 mm. Najstariji primerak noževa ovog tipa po­ tiče sa V 8,7 m, dok je najmlađi nađen na V 3,5 m. Druga varijanta krivih noževa javlja se nešto kasnije, između V 8,7 m, i od početka ima krepan retuš na se­ čivima. Posle V5,0m na njima se zapaža izvesno opadanje koje se manifestuje u sve ređem i primitivnijem retušu. 2. Stregaci. — -lu kremenoj industriji stregaci lepezastog i irapezoidnog oblika pretstavljaju dve osnovne forme strugača, ali su one sada mnogo češće kombinovane s drugim oblicima, pokazuju veći broj prelaznih tipova, tako da ih je gotovo nemoguće u jednom pregledu potpuno obuhvatiti ili sistematizovati. a) Lepezasti stregaci pretstavljaju najstarije oblike- Javljaju se već u vreme zemunica W i B i to u najprimitivnijim oblicima, bez tragova retuša (T. III. 1, 2). Međutim već na dubini V 9,2 m ovaj tip strugača razvija potpuni lepezasti oblik sa retuširanom lučnom sečicom (T - III, 10). Između V 7,0— 6,0 m ovaj tip strugača dobija gotovo okrugao ili clip soi dan oblik (T. V, 36. 48; T. VI, 59). Na starijim primercima retuš pokriva samo ivicu sečiva dok kasnije, od V5,0m, retuš postaje krepan tako da obuhvata čitavu površinu strugača (T. VI, 59). Interesantno je da se ovaj tip strugača u najmlađoj fazi na dubinama između V 3,0 i V 2,0 m vrača na stare oblike poznate iz zemunica W i B (T-VI, 71, 72). b) Trapezoidni strugači pored svog osnovnog oblika javljaju se i u pravo- ugaonim, kvadratnim i poligonalnim formama (T. III, 11; T. IV, 35; T. V, 38, 44, 45; T. VI, 60, 73). Ovaj tip strugača upotrebljavan je u najstarijem naselju Vince što pokazuje jedan primerak s V9,2m (T. III, 11). Najmlađi primerak je nađen na V 2,7 m (4,5). Doba njihovog cvetan ja pada između V 7,0 i V 6,0 m. Značajno je da se ovaj tip strugača u Vinci javlja kombinovan s pravim nožem i šiljatim grebačom. Sa V 8,5 m potiče najstariji primerak strugača kombinovanog s šiljatim grebačom (T. III, 13, 14), a na dubini V 8,9 m javljaju se prvi put pravi noževi kod kojih je vrh retuširan i prilagođen kao strugač (T. IV, 16). Ali naj- lepši primorci i najveći broj noževa-strugača potiče iz sloja između V 7,0 i V 6,0 m. (T. IV, 33). 3. Siljati grebači se relativno refko nalaze među kremenim materijalom iz Vince, ali se zato ističu kvalitetom jer se na njihovim vrhovima nalazi naj- savršeniji retuš poznat u okviru vinčansikog oruđa i oružja dobijenog tehnikom okresivanja (T. III, 3; T. IV, 19, 27; T. VI, 62). Iz zemunice A potiče najstariji primerak s potpuno retuširanim vrhom (T. III, 3). Od V 8,5 m retuš nije ogra­ ničen samo na vrh već pokriva sve ivice grebača (T. IV, 19). Između V 5,0 i V4,0m retuš se ponovo povlači na vrh (T. VI, 62), a na dubini oko V 4,0 m ova j tip iščezava. Inventar kremenog oruđa i oružja Vince raspolaže izvesnim specifičnim oblicima koje ne srećemo u industriji opsidijana, u prvom redu znatnim brojem manjih i većih listolikih, fino retuširanih seči va koja su možda služila kao vrhovi za strele ili koplja. Vrhove za strele možda pretstavlja jedan specijalni oblik kremenih sečiva koji se u Vinci javlja između kote V 8,5 m i V 4,5 m (T. IV, 20, 28; T. V, 49; T. VI, 64). Ova listali ka sečiva, dugačka prosečno oiko 3 cm, retuširana su finim sitnim retušom duž čitavog obima sečice. Bazni deo se na nekim primecima produžava u kratku dršku (T. IV, 28). Najlepši primerci potiču između V 8,5 i V 6,0 m (T. IV, 20; T. V, 49). Posebnu grupu čine sečiva listolikog ili trougaonog oblika čija je namena nejasna. Njihove dimenzije se kreću od 3,5—5 cm. Bočne ivice i vrh doterani su grubim širokim retušom (T. IV, 21, 22; T. V, 37, 46, 47). Njihova najranija pojava pada na dubini V 7,5 m ali je ovaj oblik naročito čest oko V 6,0 m. Kremeni nukleusi nalaženi su u svim dubinama od 10,0— 2,0 m. III. Oruđe i oružje izrađeno od kamena. Ova grupa objekata u Vinci, iz­ rađivana od različitih vrsta sedimentnih i eruptivnih stena,1 0 pretstavlja svakako najznačajniju, iako ne i najmnogobrojniju vrstu oruđa i oružja Vince. Njihova upotreba traje od osnivanja pa do kraja naselja u Vinči. Sve promene koje su u vezi s njima nastale tokom ovog dugog vremenskog perioda, ne odigravaju se unutar pojedinih tipova, već u njihovim kvantitativnim odnosima i trajanju u okviru vinčanske stratigrafije. U sloju zemunica broj kamenog oruđa i oružja 1 0 Sve stene za izradu kamenog oruđa i oružja u Vinči, po mišljenju Dr. Koste Petkoviča, nalaze se, sem nefrita, na Avali i njenoj okolini (vidi M . M . Vasić, Jonska kolonija Vinca, str. 200). Oko 90 % kamenog oruđa i oružja Vince izrađeno je od mekih škriljastih i krečnjačkih stena, dok svega oko 10 % otpada na druge vrste tvrdih stena: nefrita, gabra, granita. Od vulkanskih stena iz­ rađivane su redovno bušene sekire koje se javljaju iznad 4, om. Jedini izuzetak pretstavlja sekira nađena na 9,2 (T. VII, 2). je relativno mali (0,9 % ). Zatim njihov kvantitet postepeno raste, na dubinama između V 7,0 i V 6,0m kulminira (31,9%), a onda postepeno opada, naročito poisle 4,0 m tako da ukupan procenat od ove kote do površine iznosi svega 6,8 % (Grafikon 1 i 2). Između 543 kotirana komada kamenih oruđa i oružja koji se danas nalaze u Arheološkoj zbirci Univerziteta moguće je izdvojiti nekoliko osnovnih tipova. Tip A. — Ovom tipu pripadaju tzv. sekire u obliki obućarskog kalupa u užem smislu reći. Glavne odlike ovog tipa su ravna osnovica i lučno visoko po- vijeni bokovi koji se na leđnoj strani gotovo okomito sukobljavaju tako da poprečni presek ima oblik trougla sa zaobljenim temenom. Visina poprečnog preseka je jednaka širini osnovice ili je veća od nje. Bočne strane se od sredine međusobno približavaju tako da na jednom kraju grade usku sečicu a na dru­ gom, zajedno sa leđnom stranom koja se okomito spušta, obrazaju tup temeni deo sekire.1 1 Dimenzije ovog tipa se kreću između 15— 30 cm (T . XXV A). Tip B. — Okarakterisan je ravnom osnovicom čiji se oblik približava tro- uglu ili izduženom trapezu sa sečicom na široj strani. To su tzv- jezičaste sekire. Ovde se moraju da razlikuju dve varijante: u prvoj — Bi — bočne strane se od temena razilaze i obrazuju široku lučnu sečicu, dok je kod druge varijante — B2 — teme ravno zasačeno tako da bočne strane teku gotovo paralelno i grade više pravolinisku sečicu, jednaku po širini sa poprečnim presekom. Dimenzije su od 8—20 cm (T. XXV, Bi, Bž ). Tip C. — Ovaj tip javlja se gotovo u pravilnim geometriskim formama u obliku paralelopipeda sa zaobljenim ivicama (varijanta Ci) ili valjka presečenog po uzdužnoj osi (varijanta C2).1 1 12 Dimenzije: 10—25 cm. Tip D. — Odlikuje se malim dimenzijama i pravoliniskom ukošenom sečicom. Razlikuju se dve varijante: Di u obliku trapeza i Dj u obliku trougla (T. XXV, Di; TXXVI, D2).13 Dimenzije: 4—8 cm. Tip E. — Ovaj tip čine kamena oruđa koja su zbog svojih finih sečiva i malih dimenzija služila verovatno kao dleta. Razlikuju se dve varijante: Ei su uska dleta koja se svojim oblicima vezuju za tip A, i E2 — široka dleta koja svojom lepezastom sečicom potsećaju na B tip. Dimenzije: 4—12 cm (T. XXVI, Ei, E,). Tip F. — Obuhvata jednu vrstu klinastih sekira sa ukočenim i visokim bočnim stranama koje se pri vrhu međusobno seku tako da je dobijena sečica vertikalna. Osnovica i ledjna površina su ravne i međusobno više ili manje paralelne. Dimenzije: 12—20 cm (T. XXVI, F). Tip G. — Oruđe i oružje ovog tipa okarakterisano je otvorom za držalje- Unutar vrlo raznovrsnih formi mogu se izdvojiti dva osnovna oblika: sekire- čekići (varijanta Gi) i bojne sekire (varijanta G2). Dimenzije: 8—20 cm. 1 1 Ovaj tip se najčešće sreće u sredjeevropskim zemljoradničkim kul­ turama, dok je na jugu i u Egejskoj oblasti relativno retka pojava (up. O. Men- ghin, op. cit., str. 377—378). Za razliku od srednjeevropskih kalupastih sekira ovaj tip u Vinci nije nikad bušen. 1 2 Isti oblici pojavljuju se u Tesaliji na lokalitetu Tsangli i Wace i Tompson ih smatraju za jednu vrstu tučkova (Wace-Tompson, Prehistoric Thessaly, Cam­ brige, 1912, str. 121, fig. 67 a), ali su poznati i iz Makedonije (up. W. A. Hertley, Prehistoric Macedonia, Cambrige 1939, fig. 6 m, str. 138). 1 3 Tipološki ovom obliku odgovaraju sekire tipa V po Tsountas-ovoj podeli «ekira u Sesklu i Dimini (Taowzaç, Hq o io z o q iv.c u axÿonoA.eiç Ai/urjviov xal 2ecm Aoi, A& rjvaig 190S, str 309—314). Tip H. — Najvažnija osobina ovog tipa je da sečica leži u osovini uzdužnog preseka koji deli sekiru na dve simetrične polovine.1 1 Kod jedne varijante ovog tipa (Hi) poprečni presek ima oblik pravougaonika sa lučno povijenim dužim stranama, a kod druge varijante (H s) poprečni presek ima oblik elipse. Demen- zije: 10—1 5 om (T. XXVI, Hi, Ha). Svi ovde izdvojeni tipovi imaju svoje određeno mesto u okviru virmanske stratigrafije. Tako .se najstariji primerak sekire tipa A pojavljuje na 9,2 m. (T. VII, 2) dok je najmlađi primerak nađen na 2,5 m. U univerzitetskoj zbirci se nalazi 6 1 komad sekira orvog tipa (11,6 % ). Među njima ima manjih sekira koje se približavaju dletima tipa E ali i masivnih primeraka koji dostižu dužinu do 30 cm, a javljaju se naročito često između V 7,6 i V 4,0 m. (T. XI, 44: T. XX, 145; XXI, 161). Sekire tipa B su najmnogobrojnije zastupljene u inventaru uglačanog ka­ menog oruđa i oružja Vinče (64,6 %). Varijanta Bi javlja se već u vreme prvog naselja sa zemunicama u Vinci (T . VII, 1 ) i zadržava se u upotrebi bez ikakvih promena oblika do V 2,3 (4,1) m. (T . XXXIII, 176). Najčešće se pojavljuje između V 7,0 i V 6,0 m. Linija sečice na sekirama ovog tipa može biti više pravoliniska (T . X, 37) ili lučno povijena (T. XX, 144). Između V 7,0 i V 5,0 m često je na sekirama ovog tipa prelaz između bočnih strana u leđnu površinu oštar, tako da je poprečni presek u obliki pravougaonika. Varijanta B » najranije se sreće na V 9,1 m (T. VII, 4) a najmlađi primerak nađen je na V 2,2 m (T. XXI, 163). Unutar ovih hronoloških granica ne pokazuju se na sekirama ovog tipa nikakve promene. Za njih je karakteristično dia 6u posle oštećenja temenog dela skraći­ vane tako da je mesto naknadnog preseka postajalo novo teme sekire (T. XV, 87). Kameno oruđe tipa C bilo je u kratkotrajnijoj upotrebi od predhodna dva tipa. Zastupljeno je sa 50 primeraka (9,5 % ). Prva varijanta ovog tipa (Ci) javlja se na dubinama između V 8,9 i V 4,8 m (T. VII, 14,; T. XVI, 108) a druga (C s) između V 8,5 i V 5,1 m (T. VII, 7; T. XVII, 115). Oblici se ne menjaju u odnosu na dubine', ali se zapaža da dimenzije ovog tipa oruđa kulminiraju između V 7,5 i V 6,0 m. Male sekire tipa D malobrojne su (svega 5,2 % > ) i gotovo su sve izvanvredno uglačane i u celosti sačuvane. Trapezoidne sekire tipa Di pojavljuju se između V 7,8 i V 4,9 m (T. XI, 59; T. XIV, 77, 78; T. XXI, 156), dok trougaone sekire tipa D» karakterdšu vinčanski sloj između V 7,4 i V 4,6 m (T. X, 34, 35; T. XXI, 159). Dleta tipa Ei nađena su u sloju između V 8,4 i V 5,7 m (T. VIII, 16, 19; T. IX, 21; T. XIX, 129, 130), dok se varijanta Ea pojavljuje na dubinama između V 8,4 (8,9) m i V 4,4 m (T. VIII, 15; T. IX, 22; T. XI, 41; T. XIV, 79). Obe varijante su zatuipljene samo malim brojem primeraka (2,8 % ). Klinaste sekire tipa F najređe se sreću u inventaru kamenog oruđa i oružja Vinče (2,3%). Međutim pojava ovog tipa na V 8,15 m (T. VIII, 15) vrlo je zna­ čajna jer se kasnije, izgleda, ovaj oblik sve većim izduživanjem bočnih strana pretvorio u novu formu sekire na kojoj se prvi put pojavljuje otvor za držalje (T. XV, 83) da bi najzad prerastao u pravu bojnu sekiru sa razvraćenim vrhom. (T. XX, 146). Najmlađi primerak tipa F potiče s V 2,7 (4,5) m . Najranija pojava sekira G-tipa pada između V 7,0 i V 6,0 m (T. XV, 83; T. XIX. 128). One su još vrlo retke na dubinama između V 6,0 i V4,0m (T - XX, 146, 147, 148) ali se posle V4,0m redovno pojavljuju (T. XXII, 165, 166, 167, 168, 1 4 1 4 Ovaj tip sekira karakterističan je za zapadnu Evropu, ali je poznat i_u Sesklo-kulturi (tip A po Tsountas-ovoj ipodeli — up. O. Menghin op. cit., str. 335). 171; T. XXIII, 172—174, 178—180; T. XXIV, 181, 182, 184) Varijanta Gi je nešto kratkotra jnija pošto nestaje već na V 2,0 m, dok se sekire tipa G a zadržavaju u upotrebi sve do kraja naselja u Vinci. Perforiranje sekira u Vinci od V 6,9 m vršeno je pomoću šuipljeg, cilin­ dričnog instrumenta, što pokazuje jedan nedovršeni primerak (T. XV, 83) i veliki broj kamenih valjkastih opiljaka koji odgovaraju dimenzijama otvora na se­ kirama nađeni na različitim dubinama kulturnog sloja u Vinči. Međutim tehnika bušenja je poznata već u vreme sloja zemunica, što dokazuje jedan diskoidni kameni predmet nađen u zemunici M . Za razliku od jeđnosmermog bušenja na sekirama, ovde je bušenje izvedeno sa obe strane tako da je presek bušotine u obliku dvojnog konusa.1 5 Sličan predmet, sa istom tehnikom bušenja nađen je na 8,5 m (T. XXVII, A, B). Što se tiče sekira tipa H njihova pojava u Vinci je sasvim izuzetna. Vari­ janta Hi javlja se samo sa tri primerka između V 7,5 i V 6,9 m (T. XI, 45) dok je varijanta H a zastupljena u dva primerka nađena na dubini V 6,1 i V 5,1 m (T. XVIII, 120). Izdvojenu grupu kamenog oruđa iz Vince čine tzv. buzdovani bdkoničnog oblika, probušeni kroz sredinu. U Arheološkoj zbirci Univerziteta nalaze 6e samo tri primerka i to dva izrađena od mramora nađena na y 7,1 m i V 6,2 m (T. XV, 85, 86) i jedan od granita sa V 0,9 m (T. XXIV, 185). Najzad inventar kamenog oruđa i oružja Vince iscrpljuje se s tri velika široka noža izrađena od jedne vrste lakog belog krečnjačkog materijala. Sva tri primerka su ograničena na vinčanslki sloj između V 4,0 i V3,0m (T-XXI, 164; XXII, 169). Kao izuzetna pojava unutar vinčinog materijala ove vrste može da se uzme nalaz minijaturne sekire na dubini od V 8,4 m (T. VIII, 12), koji je do sada jedin­ stven. Takođe je nađen veći broj grubo okresanog kamenog oruđa, koje po­ kazuje već poznate oblike uglačanog oruđa i verovatno pretstavlja pripremni stađijum za dalju obradu. (T. VII, 5, 6; T. XI, 42, 43; XII, 61). Sasvim posebnu grupu među kamenim materijalom iz Vince čine diskoidni ili prstenasti predmeti koji bi možda izlazili iz okvira oruđa i oružja u užem smislu reči. Ti prstenasti kameni kolutovi različitih dimenzija, čija je upotreba do danas ostala nejasna,1 6 pojavljuju se u Vinci ili u vidu širokih disikoidmih kalutova (T. XXVII, A, B) ili u obliku prstena s prečnikom različitih dužina (T. XVII, i —9). Diskoidni predmeti nađeni su u zemunici M i na V 8,5 m, dok se prstenasti kolutovi nalaze isključivo na dubinama između V 9,0 i V 4,9 m.1 7 Pregled kamenog oruđa i oružja iz Arheološke zbirke Univerziteta po­ kazuje da ova vrsta materijala iz Vince nije uniformna kako se to obično misli, već da pokazuje značajan broj tipova unutar kojih nema većih promena ali čiji su međusobni brojni odnosi izvanredno interesantni u okvirima strati- grafske lestvice Vince koja određuje i vreme njihove najranije pojave, inten­ zivne upotrebe i konačnog nestanka (grafikon 1 , 2). Na osnovu statističkog pregleda oruđja i oružja Vince, po materijalu i tipovima, a na o6novu strati - 1 5 Slična tehnika bušenja poznata, je na Kritu (up. A. Evans, Palas of Miaos, I, London 1921, fig. 15 a, 6) i u srednjoj Evropi (O. Menghin, op. cit., str. 353). 1 6 Up. J. Dćchlette, Manuel d’archéologie préhistorique celtique et gallo- romaine I, Paris 1908, str. 520— 522 i tu citiranu literaturu. 1 7 Slični objekti su nađeni u bandkeramičkim kulturama srednje Evrope (up. O. Menghin, op. cit., str. 379) i G. Childe ih smatra karakterističnim za svoj period Danubian I (op-cit., str. 40). grafije, može da se dođe do izvesnih zaključaka. Prvim stanovnicima Vince u vreme sloja prvobitnog humusa i zemunica bile su poznate Sve glavne vrste materijala za izradu kamenog oruđa i oružja ali njihova upotreba u to doba bila je još sporadična, a obrada neprecizna i uprošćena. Međutim već u nared­ nom sloju sa zgradama pravougaonih osnova između V 9,0 i V 8,0 m opaža se iznenadni porast opsidijamskih sečiva (54,9 % ) koji je praćen i znatnim zamahom kremene industrije (22,1 % ) i sve većim porastom oruđa i oružja od kamena koje kulminira zajedno sa kremenom tek u vreme opšte stagnacije opsidijanske industrije između V 7,0 i V 6,0 m . (31,9 % ,). Posle V 6,0 m broj kamenih sekira i opsiđijanskih sečiva stalno opada. Jedino kremen zadržava svoju staru ulogu, ali oko V 4,0 m broj svih vrsta oruđa i oružja svodi se na minimum koji jasno pokazuje da je ova vrsta materijala izgubila predjašnje značajno mesto u životu stanovnika Vince. Kako su ovi predmeti glavna i jedina sredstva proizvodnje, njihova kvantitativna i kvalitativna promena oko V 4,0 m, koja je već ranije pri­ premljena opadanjem posle procvata kamene industrije između V 8,0 i V 6,0 m, navodi na pretpostavku o izvesnim korenitim izmenama u proizvodnim odno­ sima, a samim tim i u kulturi Vince, što bi, naravno, trebalo da potvrdi i ostali arheloški materijal sa ovog lokaliteta. Oruđe i oružje od opsidijana TABLAI. — ■ 1. zemunica M . 1,8—1,5 cm; 2. zem. M . 1,6 cm; 3- zem. M . 2 cm; 4. zem. M . 0,7 cm; 5. zem. M . 2 cm. V 9—10 m; 6. V 9,2 m 4,5—3,5 cm; 7. V 9,1 m 2—2,3 cm; 8. V 9,0m 2—1,5 cm; 9. V 9,1 m 1,5cm; 10. V 9,2m 3,5cm; il. V 9,3m 3cm; 12. V9,0m 2cm; 1 3 - V 9,3m 2.5 cm; 14. V 9,0 m 2 cm; 15. V 9,0 m 1,5 cm. V 8 —9m; 16. V8,5m 3,5—2,5cm; 17.V8,3m6cm; 18. V8,5m lem; 19.V8,3m 4 cm; 20. V 8,5 m 3,5 cm; 21. V 8,4 m 2,2 cm; 22. V 8,3 m 1,2—1,5 cm; 23. V 8,5 m 2—l,5cm; 24. V8,4m 3,5cm; 25.V8,4m 2,5—l,2cm; 26.V8,5m 3cm; 27.V8,7m 2.5 cm; 28. V 8,9 m 2 cm. V 7— 8 m; 29. V 8,0 m 3,5—2,5 cm; 30. V 8,0 m 3—2,5 cm; 31. V 8,0 m 3,5— 2 cm; 32. V 8,0 m 4 cm; 33. V 7,7 m 2,5 cm; 34. V 8,0 m 3 cm; 35. V 7,7 m 2,2 cm; 56. V 7,7 m 1,5 cm; 37. V 7,8 m 3 cm; 38. V 8,0 m 2 cm; 39. V 7,8 m 1,5 cm; 40. V 7,7 m 2 cm. TABLAH. — V7— 6 m; 41. V 6,6 m 3—1,6 cm; 42. V 6.1 (7,8) m 4—2,5 cm; 43. V 6,4 m 2,2—1,4 cm; 44. V 6,7 m 2,5 cm; 45. V 6,1 (7,8) m 2,5 cm; 46. V 7,0 m 3.2 cm; 47. V 6,6 m 1,8 cm; 48. V 6,5 m 3 cm; 49. V 6,5 m 5 cm. V 6—5 m; 50. V 6,0 m 3 cm; 51- V 5,5 m 2—2 cm; 52. V 5,8 m 1,8 cm; 55. V 5,5 m 2.2 cm; 54. V 5,1 m 2 cm; 55. V 5,1 m 2 cm. V 5— 4m; 56. V 4.1 m 2,2 cm; 57. V 4,9 m 2.5—1,8 cm; 58. V 5,0 m 1,5—2 cm; 59. V4,8m 1,2—1,3 cm; 60. V 4,1 m 2,5 cm; 61.V5,Om 2 cm. V 4— 5 m; 62. V 4,0 m 3—2 cm; 63. V 4,0 m 3—2,5 cm; 64. V 4,0 m 2,5 cm: 65. V 4,0 m 5 cm; 66. V 4,Om 3cm; 67. V 4,O m 2em; 68. V 4,Om 2cm; 69. V 4,O m 1,8 cm; 70. V 4,Om 1,5 cm. Oruđe i oružje od kremena TABLA III. — 1 . zemunica W. 4—2,5 cm; 2. zem. B. 3,5— 2 cm; 5- zem. A 2,5 cm; 4. zem. W. 4,5 cm; 5. zem. A. 3 cm; 6. zem. W. 3 cm- V 9 —10 m; 7-V9,2m 3,5 cm; 8. V 9,1 m 4 cm; 9. V 9,2 ni 3—5 cm; 10. V 9,2 m 3,5—5 cm; 11. V 9,2 m 3—2 cm. \7 8-9m ; 12. V 8,9 m 2,5—2,5 cm; 13. V 8,5 m 4— 3 cm; 14. V 8,5 m 4—2,5 cm- TABLA IV. — 15. V 8,6 m 7 cm; 16. V 8,9 m 6 cm; 17. V 8,7 m 4,5 cm; 18. V 8,4 m 2,5 cm; 19. V 8,5 m 3 cm; 20. V 8,5 m 3 cm. V 7—8m; 21. V 7,5 m 3,5— 2 cm; 22. V 7,8 m 3—2,5 cm; 23. V 7,4 m 2,5—2,5 cm; 24. V 7,3 m 5,5 cm; 25. V 7,1 m 4 cm; 26. V 7,3 m 3 cm; 27. V 7,7 m 3 cm; 28. V 7,6 m 3 cm. V 6—7 m; 29. V 6,2 m 3 cm; 30. V 6,6 m 6,5 em; 51. V 6,6 m 5 cm; 32. V 6,2 m 6 cm; 33. V 6,6 m 5—2 cm; 34. V 6,7 m 3 cm; 35. V 6,9 m 2 cm. T A B L A V. — 36. V 6,6 in 4—2,5 cm; 37. V 6,2 m 3,5— 2 cm; 38. V 6,7 m 3—2 cm 39. V 6,6 m 4 cm. V 5—6m; 40. V 5,1 m 7 cm; 41. V 6,Om 6 cm; 42. V 6,0 m 4,5 cm; 43. V 5,1 m 4 cm; 44. V 6,0 m 2—1,5 cm; 45. V 6,0 m 2,5—1,5 cm; 46. V 6,0 m 6— 4 cm; 47. V 6,0 m 6—3 cm; 48. V 6,0 m 2,7—2,3 cm; 49. V 6,0 m 3—1,5 cm. V 4—5 m; 50. V 4,2 m 6— 2 cm; 51. V 4,6 m 4,5— 2 cm; 52. V 4,2 m 5,5 cm; 53. V 4,7 m 5 cm; 54. V 4,3 m 3,5 cm. T A B L A VI. — 55. V 4,2 m 4,5— 3 cm; 56. V 4,2 m 3— 2,5 cm; 57. V 4,7 m 5—2,5 cm; 58. V 4,2 m 3,5 cm; 59. V 4,6 m 2—1,8 cm; 60. V 4,7 m 2,3—1,8 cm; 61. V 4,9 m 5,4 cm; 62. V 4,7 m 3,5 cm; 63. V 4,2 m 5,5 cm; 64. V 4,9 m 3—1,5 cm. V 3— 4 m; 65. V 4,0 m 3— 2,8 cm; 66. V 4,0 m 5 cm; 67. V 4,0 m 5 cm; 68. V 4,0 m 4 cm; 69. V 4,0 m 2—2 cm; 70- V 4,Om 3 cm. V 2—3 m; 71. V 2,9 m 3,5— 3 cm; 72. V 2,8 m 3,5— 3 cm; 73. V 2,7—4,5 m 3,5 cm. Oruđe i oružje od kamena TABLA VII. — 1 . zemunica M . 5—3,5 cm. V 9—10 m; 2. V 9,2 m 6,5—2,5 cm; 3. V 9,1 m 6— 3,5 cm; 4. V 9,1 m 8,5—3,5 cm. 5. V 8,4 m 10,5—3,5 cm; 6. V 8,5 m 8,5—3,7 cm; 7. V 8,5 m 8— 3,5 cm; 8. V8,4m 7—3,8 cm; 9. V 8,4 m 8— 4 cm. TABLA VIII. — 10. V8,5m 6,5— 4,5 cm; 11. V8,3m 6— 3,5 cm; 12. V8,4m 1,6—1,3 cm; 13. V8,4m 6—3,5 cm; 14. V 8,8 m 8—3 cm; 15. V 8,15 m 5— 3 cm; 16. V 8,4 m 2—1,3 cm; 17. V 9,Om 3 cm; 18. V 3,1 m 6 cm; 19. V 8,15 m 3 cm; 20. V 9,0 m 2 cm. TABLA IX- — 21. V 9,4 m 12— 3 cm; 22. V 8,2 m 9,5— 3 cm; 23. V 8,1 m 9—4,5 cm. V 7—8m; 24. V 7,7 m 7—3,7 cm; 25. V 7,7 m 7—3 cm; 26. V 7,6 m 8,5— 4 cm; 27. V 7 ,lm 9,5—3,2 cm; 28. V 7,3 m 7,5—4 cm; 29. V 7,4 m 8— 3,5 cm. TABLA X. — 30. V 7,1 m 8— 3 cm; 31. V 7,9 m 6—2,7 cm; 32. V 8,0 m 6,5— 3 cm; 53. V 7,4 m 6—3 cm; 54-V7,4m 6,6— 4 cm; 35. V 7,3 m 5,5—2,5 cm; 36. V 7,5 m 5—3,5 cm; 37. V 7,2 m 5,5— 4 cm; 38. V 7,8 m 6— 3,5 cm. T A B L A XI. — 39. V 7,8m 6.5— 3cm; 40. V 7,1 m 4,5—2cm; 41. V 7,5 m 5,5—1,5 cm; 42. V 8,O m 10—2,5cm; 43. V 7,5m 8,5—3cm; 44. V 7,6in 8,5— 3,5 cm; 45. V 7,3m 7— 5,6 cm; 46- V 8,75 m 9,5—4 cm. TABLA XII. — 47. V 7.3 m 7— 4 cm; 48. V 7,3 m 5—3,5 cm; 49. V7,4m 4—4 cm; 50.V7,7m 9cm; 51.V7,5m 3,5—4cm; 52. V7,0m 7— 4cm; 53.V7,lm 4,5— 4cm: 54. V 8,0 m 4,5—4,5 cm; 55. V 7,5 m 4—5 cm; 56. V 7,1 m 9,5— 2,5 cm; 57. V 7,0 m 6.5— 4 cm; 58. V7,4m 4—2,5 cm; 59. V 7,8 m 6,5—2 cm; 60. V 7,6 m 7—2,5 cm. V 6—7 m; 61-V6,9m 16— 2,2 cm; 62. V 6,4 m 10,5— 3 cm. TABLA XIII. — 63. V 6,4 m 14—5,5 cm; 64. V 6,9 m 11—4.5 cm; 65. V 6,0 m 11— 3,5cm; 66. V 6.4m 8,5— 3.6cm; 67. V 6,6m 11— 3,3cm; 68. V 6,4m 8—3,5cm; 69. V 7,0 m 7— 4 cm; 70. V 6,6 m 9,2— 4,5 cm- TABLA XIV. — 71. V 6,5 m 10.5— 4,5 cm; 72. V 6,9 m 7— 4 cm; 73. V 6,3 m 5—3 cm; 74. V 6,7m 6,5—4.5cm; 75. V 6,8m 7,5—3,3cm; 76. V 6,3m 6.6— 3cm; 77. V 7,O m 6.5— 3,5 cm; 78. V 6.5 m 4— 3 cm; 79. V 6,2 m 3—1,5 cm. TABLA XV. — 80. V 6.9 m 10—2 cm; 81. V 7,0 (8,8) m 9,5— 5 cm; 82. V 6,9 m 6.5— 2,5 cm; 83. V 6,9 m 8.1— 4 cm; 84. V 6,5 (8,5) m 6—1 ,6 cm; 85. V 6,2 m 5,8—4,5 cm; 86. V 7,lm ; 87. V 6,9 m 7,5— 4,5 cm. TABLA XVI. — 88. V 7,0 m 8,5—4 cm; 89. V 6,7 m 9,5—5,5 cm; 90. V 6,4 m 7.5— 3 cm; 91. V 6,6 m 7— 4 cm; 92. V 6,4 m 5,5—5 cm; 95. V 6,4 m 5,5— 4,5 cm; 94. V 7,0m 7,8—3,5cm; 95. V 6,6m 6,5— 4,3cm; 96. V 6,2m 5,5—3,5cm; 97. V 6,4m 6.5— 3,7cm; 98. V 6,5m 7—5,5cm; 99. V 6,4m 4,8— 3,6cm; 100. V 7,0m 4,2— 4,5cm; 101. V 6,1 m 6— 4 cm; 102. V 7,0 m 5,5—4 cm; 103. V 6,9 m 8—5 cm; 104. V 6,4 m 5.2— 2,4 cm; 105. V 7,0 m 7—3 cm; 106. V 7,6 m 7,2—1,5 cm. V 5— 6 m. 107. V 5,4 m 7—5,5 cm; 108. V 6,0 m 10,5—4 cm; 109. V 6,4 m 8,5— 4 cm. TABLA XVII. — 110- V 6,5 m 9—1,5 cm; 111. V5,4m 9,5—4cm; 112.V6,Om 10—3,5 cm; 113. V 5,7 m 8— 3,7 cm; 114. V 5,4 cm 8,5— 4,5 cm; 115. V 5,1 m 10.5— 4 cm; 116. V 6,0 m 10—3,5 cm; 117. V 5,3 m 10—2 cm; 118. V 5,2 m 7,5 do 2.5 cm. TABLA XVIII. — 119. V 6,0 m 11—5,5 cm; 120. V 5,1 m 9—4 cm; 121. V 6,0 m 8.5— 4cm; 122. V 6,0 m 5—2cm; 123. V 6,0 m 9,5—3 cm: 124. V 5,1 m 8,5—2,5 cm; 125. V 5,2 (7,0) m 8—3 cm; 126. V 6,0 m 6—2,5 cm; 127. V 5,1 m 5,5— 3 cm. TABLA XIX — 128. V 6,0 m 6— 3 cm; 129. V 5,7 m 6—1,8 cm; 130. V 5,7 (7,7) 5.2— 1,5 cm; 131. V 6,0 m 3,5—2,2 cm; 132. V 6,0 m 4,5—3,5 cm; 133. V 5,5 m 6—5 cm; 134. V 6,0 m 6,5—3 cm; 135 V 5,2 (7,0) 6,5—4,5 cm; 156. V 6,0 m 7,5 do 3.5 cm; 157. V 5,1 m 9—3,5 cm; 138. V 5,1 m 8,5—5,5cm. V 4—5 m. TABLA XX. — 139. V 4 9 (6,7) m 10—5cm; 140.V4,3m 11—6cm; 141. V 4,7 (6,5) m 8—3,5 cm; 141 a. V 4,9 m 10—4 cm; 142. V 4,2 (6,0) m 11— 4 cm; 143. V 4,9 m 5—3,5 cm; 144. V 4,6 (6,4) m 7,5—4 cm; 145. V 4,7 (6,5) m 13— 4 cm; 146. V 4,6 m 6—3 cm; 147. V 4,7 m 5— 4 cm; 148. V 4,1 m 4—4 cm. TABLA XXI. — 149. V 5,0 (6,8) 9—2,5 cm; 150. V 4,9 m 9.5—3,8 cm; 151. V 4,7 m 7.5— 4,2 cm; 152. V 4,6 (6,4) 5,5—3,5 cm: 153. V 4,6 7,7—3,2 cm; 154. V 4,7 m 5.6— 3,7 cm; 155. V 4,9 m 7,8— 5,7 cm; 156. V 4,9 m 6,2—4 cm; 157. V 4,9 m 6,5 do 5 cm; 158. V 4,8 (6,6) m 8— 3,5 cm; 159. V 4,6 m 4,5—3 cm; 160. V 4,7 (6,5) m 6,5—2 cm. V 3— 4 m; 161. V 3,9 (5,7) m 5—4,2 cm; 162. V 4,0 m 9—3 cm; 163. V 2,2 m 8—3,8 cm; 164. V 3,4 m 16,5— 3,5 cm. TABLA XXII. — 165. V 3,3 m 5—5,5 cm; 166. V 3,1 m 5—4 cm; 167. V 3,4 m 6— 3 cm; 168. V 3.1 m 6,5—4 cm; 169. V 3,0m 10,5—2 cm. V 2— 3 m; 170. V 2,7 (4,5) m 8—2 cm; 171. V 2,3 (4,1) m 4— 4,5 cm. TABLA XXIII. — 172. V 2,1 m 8,5—5 cm: 173. V 2,1 m 6,5— 4 cm; 174. V 2,2 m 7— 3,5 cm; 175. V 2,4 (4,2) m 8,5—3,5 cm; 176. V 2,5 (4,1) m 9— 4 cm. V 1— 2m; 177-V l,6m 6,5—3,2 cm; 178-Vl,7m7—3,5 cm; 179. V l,4m4,5— 4 cm; 180. V 1,7 m 8,5—3,5 cm. TABLA XXIV. — 181. V 1,9 m 9,5—5,2 cm; 182. V 1,8 m 4— 4,5 cm. V0— lm; 183. V 0,3 m 7—1,8 cm; 184. V 1,0 m 11—4 cm; 185. V 0,9 m 7—7 cm. h = 5 cm. TABLA XXVII — A- zemunica M . 10—9,5 cm; B. V 8,5 m 11,5—9,5 cm. 1 . V 8,3 m 6—2 cm; 2. V 9,0 m 7—2 cm: 3. V 8,9 m 6,5—1 cm; 4. V 8,9 m 6,5 do 1.5 cm; 5. V 8,3 m r = 7 cm—1 cm; 6. V 7,7 m 6—lem; 7 . V 5,4 m r = 5,5—1 cm; 8. V 6,2 m r = 6,5 cm; 9. V 4,9 m r = 4,5 cm. A SURVEY OF STONE IMPLEMENTS AND ARMS From Vinca This is the first publication about stone implements and arms found during the systematic excavation made by Prof. M . M . Vassits in Vinca from 1929 to 1934. The entire materials excavated at the site are in keeping of the Archaeo­ logical collection of the University of Belgrade. This survey is based upon 5689 objects of stone, divided into three fundamental groups according to the material of which the objects are made: I. Obsidian implements (1398 objects found) appear from V 10,15 to V 3.8 m cultural layer of Vinca (T-1 — II) as knives and scrapers. The majority of ob­ sidian objects was found between V 8,6 and V 8,0m (54,9 %). II. Flint implements and arms (1748 objects found) appear in Vinca from V 10,5 to V 2,0 m (T. Ill—VI). There were found the same formis as in the obsidian objects. The culminating point of the flint industry in Vinca is between V 7,0 and V 6,0 m (see graph 1). IIT . The implements and arms of different sedimentai and volcanic stones (543 objects found) were used from the foundation of Vinca to the end of the settlement (from V 10,5 to \7 0,0m). In the oldest place with burrows the use of such objects is rare (0.9 % o ). The greatest quantity of the objects was found between V 7,0 and V 6,0 nr (31,9%) but above V 4.0 m the use of ]X>lished storne objects gradually disappears. One can differentiate 8 main types (T. XXV, A—D; T. XXVI, D, E, F, H). The type A appears between V 9,1 and V2,5m (T. VII, 2; T. XI, 44; T. XX, 145; T. XXI, 161), type Bi between V 10,10 and V 2,5 (4,1) m (T. VII, 1; T. XXIII, 176; T. X, 37, T. XX, 144), type B a between V 9,1 and V 2,2 m (T. VII, 4; T. XV, 87; T. XXI, 163), type Ci between V 8,9 and V 4,8 m (T. VIII, 14; XVI, 108), type Cs between V 8,5 and V 5,1 m (T. VII, 7; T. XVII, 115), type Di between V 7,8 and V 4,9 m (T. XI, 39; XIV, 77, 78; XXI, 156), type Da between V 7,4 and V 4,6 (T. X, 54, 35; XXI, 159), type Ei between V 8,4 and V 5,7 m (T. VIII, 16, 19; T-IX, 21; T. XIX, 129, 130), type E2 between V 8,4 (8,9) and V 4,4 m (T. VIII, 13; IX, 22; XI, 41; T. XIV, 79), type F between V 8,15 and V 2,7 (4,5) m (T. VIII, 15), type G (bored hammg) between V 6,9 and V 0,0 m (T. XV, 83; T. XIX, 128; T. XX, 146, 147, 148; T. XXII, 165—168, 171; T. XXIII, 182—184, 178—180; T. XXIV, 181 182, 184), type Hi between V 7,3 and V 6,9 m (T. XI, 45) and type H2 between V 6,1 and V 5,1 m (T . XVIII, 120). Separate groups are the disk-shaped mace (between V 10.10 and V 8,5 m; T. XXVII, A—B), the stone rings (between V 9,0 and V4,9m; T. XXVII I— 9) and the mace-heads (between V 7,1 and V 0,9 m; T. XV, 85, 86; T. XXIV, 185). On the basis of a statistical survey of stone arms and implements from Vinca, according to the material, types and stratigraphy, one can draw the foilwing conclusions: At the time of the first settlement in Vinca (V 1 0 > 5 —y 9,0 m) there were all the main materials for the implements (obsidian, flint and stone) but their use at that time was rare. In the second place (the layer of the buil­ dings with a rectangular base between V 9,0 and V 8,0 m) there was an abrupt increase of obsidan (54,9 %). The use of polished stone and flint implements does not occur until the appearance of the earlier settlement (between V 7,0 and V 6,0 m). After V4,0m the number of all types of implements abruptly diminishes allowing for the supposition that there were some deep changes in pro­ ductive relation and in the culture of Vinca the V 4.0 m. 18 Arheološki vestnik 269 18* 271 T. y 1 p y o c e n. t < • : \c 2 3c A,3 5 D 6o 7o 8D 9c -V o 3 \\ \ \ v H W V . s N N V 1 \ / y r r / \ r \ 1 \ \ \ \ \ \ \ ■ W X \ ) 'v / •• t \ \ \ / % r r Q u y / \ / \ \ ✓ / / ,* / / t>. * ‘ ***** • V ? ze-m-M.ti.uce -------------------- H -i M i = r cr c e n t i * 0 - , 3 £ o 3 o 4 o 5 o 6o 7 o < 5o ?k > >o , ................... otu-cLj C i o r u ž a š od opsicU i ruh G R QFI U O N i _________ * « « k re m en * " " " K am en a,