KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 59 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Septembra 1930. PATENTNI SPIS BR. 7324 Aktiengesellschaft fur Montanbedarf, Vaduz, Lichtenstein, Sisaljka sa odvaljivim stapom ili presioni stroj. Prijava od 19. jula 1928. Važi od 1. marta 1930. Sisaljke sa okretljivim stapom za tekućine ili plinove, koje pomoću dviju valjkastih tela, previđenih na njihovoj površini sa nareznim stapom te koje uslijed međusobnog zahvata potonjih, potišću napred dopremao dobro u pravcu osovine, poznate su već sveobće. Kod jedne vrste izvođenja, označene kao zavojna sisaljka, posjeduju okrefljiva tela na njihovoj površini četverouglaste šarafne zavoje. Sisaljke te vrste imaju, osobito za svlađivanje većeg protutlaka, niski stepen djelainosii, pošto bokovi zubaca u međusobnom zahvatu stojećih nareznih zavoja, uslijed njihove iskrivljenosti ne prileže za-pušljiva jedan uz drugi te propuštaju veliki dio dopremnog dobra. Za međusobno prenašanje jednolikog kretanja upotrebljavaju se zubasti točkovi a za uhvat nastup-Ijenih pritisnih sila u osovnom pravcu, koje djeluju uslijed potiskivanog stuba (Forder-saule) na pročeljne ploštine nareznog tela jednostrano, potrebne su osobite uredbe, koje su za izradu sisaljke nezgodne te ju ujedno poskupljuju. Kod drugog izvođenja, gde se sastoji sisaljka iz po više, u osovnom pravcu jedne kraj druge bez pregrada poređenih pojedinih sisaljka, pri čemu su stapovi svake pojedine sisajjke smješteni izmjenice pomaknuto jedan napram drugom tako, da nastanu sfepenasti zavoji, koji se ovijaju oko jezgra okretljivog tela, sklapaju se zaista zapušljivo međusobno priležeće strane stapova. Ipak se neugodno osjeća smetanje koje se pojavlja kod preiaza dopremnog dobra iz jedne komore sisaljke u drugu, uslijed čestog otklanjanja dopremnog dobra iz svog relativnog pravca gibanja te time nastanu vrtlozi i uzdrmanje u sisaljci, što troši mnogo snage te uslijed visokog protutlaka potiskivanog stupa, ne dozvoljavaju onu brzinu gibanja dopremnog dobra u sisaljci, koja se inače normalno može očekivati. U nacrtu je fig. 1 prikazana dosadašnja, u fig. 2 uredba stapnog tela prema pronalasku u odmetanju. Fig. 3 prikazuje šema-tično osni presek i fig 4 poprečni presjek predmeta pronalaska. Fig. 5 prikazuje primjer uredbe zavoja stapa a fig. 6 glatko telo jezgra. Fig. 7 i 8 prikazuju poprečni presjek odnosno osni presjek kroz neki izvedbeni primjer sa zapušnom tekućinom za vazdušne sisaljke i slično. Fig. 1 prikazuje odmatanje nekog takovog okretljivog trupla, sa putevima i odklonom dopremnog dobra prilikom prelaza iz jedne komore sisaljke u slijedeću. Mnogi i široki prelazi iz jedne komore sisaljke u drugu, da-vaju povoda za veću propustljivost tako, daje stependjelatnosti takovih sisaljka ili presionih strojeva malen. Takove sisaljke ne mogu biti bez osobitih prenosnih točkova. Napram u prednjem opisanim vrstima sisaljka leži novost u slijedećem opisanog pronalaska u ovom: Zavoji, koji sačinjavaju stapove obih okretljivih tela, sastoje se iz tri ili više, za jedan okret oko unutarnje jezgre u pravom kutu napram osovini postavljenih stapova, koji se međusob- Din. 20. no dotiču na počeijima te su na spojnim mjestima pomaknuti jedan napram drugom u osnom pracu samo za neki dio širine stapa tako, da nastane glatkom šarafu približno slična, po malo uspinjača se uvojnica stapa. Putevi za tekućinu ili prostori si-saljke leže na isti način. Uslijed toga prelazi tekućina iz jedne komore sisaljke najkraćim putem u slijedeći, bez promjene pravca u smislu pravca okretanja. Fig. 2 prikazuje neko takovo odvaljivo tijelo u razastr-tom stanju te označuju prikazane strijele relativni put tekućine iz jedne komore u priključenu slijedeću. Zavoji stapova obih odvaljivih tijela, koji stoje u međusobnom zahvatu, prilažu se svojim postranim stranama tjesno jedan uz drugi. Na mjestima prelaza iz jedne komore u slijedeću ne nastanu nikakove šire zapušne ploštine, koje bi mogle prouzročiti veću propuslljivost. Ustupi, koji nastanu na zavojima stapova uslijed osovnog pomaknuća pojedincatih stapova, razrijede se jednoliko po cijelom obimu. Pošto se može broj pojedincatih stapove po volji pomnožiti, to se mogu obrazovati ti ustupi u profilu zubatih krivulja koje služe, uslijed međusobnog zahvata onih odvaljivih tijela, za prenašanje okretnog gibanja od jednog odvaljivog tijela na drugo. Tom se uredbom postigne jednoliko prenašanje okretnog gibanja po cijeloj duljini odvaljivih tijela. Izrada odvaljivih tijela iz pojedinih koluta, poređenih u osovnom pravcu jednog za drugim, nezgodna je i skupa. Prema pronalasku izrađuju se stapni zavoji u međusobnom spoju u jednom iz nekog šup-Ijeg tijela, bez unutarnje jezgre. Tako izrađeni stapni zavoji nataknu se zatim na jezgru osovine i čvrsto se ž njom spoje. Na taj je način omogućena tačna i jeftina izrada odvaljivih tijela. Upotrebom pojedincatih stapova, koji se po stepenasto suzuju napram jednom kraju zavoja stapa, može se povisiti pritisak plinovitog dopremnog dobra napram jednoj pritisnoj strani, ili se može uvesti neko plinovito pritisno sretstvo u suprotnom pravcu, dakle za upotrebu poput presionog stroja može da pritisno sretstvo ekspandira. Fig. 3 je presjek kroz sisaljku u poduž-nom pravcu. Oba cilindrična odvaljiva tijela nisu u presjeku prikazana, a je oklo-pina, koja nepropustljivo zatvara oba odva-Ijiva tijela, b je jezgra osovine, na kojoj su nataknuti i s njom čvrsto spojeni stapni zavoji. Sa c, c su označeni poje-dincati sektorni, odnosno dijelu prstena slični stapovi četverouglastog poprečnog presjeka, koji su pri d pomaknuti za neki dio širine stapa u osnom pravcu, čvrsto priključeni jedan na drugog te sačinjavaju spojeni stapni zavoj, koji se ovija oko unutarnje jezgre u jednom ili u po više zavoja. Na isti način ovijaju se putevi tekućine, koji leže među dvima, u osnom pravcu slijedećim stapnim zavojima ili prostori sisaljke g, oko unutarnje jezgre tako, da slijedi relativni pravac gibanja dopremnog dobra iz jedne komore sisaljke u drugu u pravom kutu napram osovini, a suprotno pravcu kretanja pojedincatih stapova. Da bi se postiglo odvaljanje u međusobnom zahvatu nalazećih se stapnih zavoja, treba da se uspinju stapni zavoji na jednom od-valjivom tijelu u desnom pravcu, a na suprotnom u lijevom pravcu. Rasterećenje odvaljivih tijela na njihovim pročeljima u osnovnom pravcu, od tlaka potisnog stuba postigne se, ako se naprave na svakoj osnoj jezgri dva samostalna stapna zavoja, pri čemu se uspinje jedan stapni zavoj lijevo a drugi desno i suprotno drugom odvaljivom tijelu. Prema tome su sjedinjene u zajedničkoj oklopini a dvije sisaljke, koje pomiču dopremno dobro napred svaka na dvim putevima u osovnom, ali jedan drugom suprotnom pravcu. Time se zaprečuje jednostrani učinak tlaka dopremnog stupa na pročeljne ploštine odvaljivih tijela, pošto nastupljuje međusobno izjednačenje. Laganim, jednolikim rastenjem tlaka u pojedinim ustupima stapnih zavoja, sa strane sisanja napram strani tlaka, rasterećena su oba odvaljiva tijela također radialno od zatvarajuće je stijene oklopine a tako, da se mogu kretati bez trenja. Ako se okreće osovina / u pravcu strijele, to nastupljuje kod S sisanje, a kod p potiskivanje dopremnog dobra napred. Za jedan okret potrebni su najmanje tri pojedina stapa c, da bi se moglo upotrebili osovno pomaknuće za jedan dio širine stapa, napram tome se može povisiti njihov broj do granice praktične mogućnosti. Čim se više pojedincatih slapova upotrebi na jednom zavoju, tim će biti manji ustupi i tim se više približavamo glatkom bodu šarafnog zavoja, kako se to vidi iz fig. 5, gdje je upotrebljeno dvanajst pojedincatih stapova na jednom okretu. Kod bezbrojne količine pojedincatih stapova, prešao bi stepenasti narez stapa u narez sa glatkom pioštinom. U fig. 6 prikazana je glatka jezgra osovine bez stapnog nareza. Sisaljka sa okretljivim stapom, koje pre-nasaju tekućine pomoću dviju valjkastih odvaljivih tijela poput istisne sisaljke nisu sposobne za dovađanje vazduha, dakle za vazdušne sisaljke za pretlak ili za postignuće zračne praznine u zatvorenim prosto- rima, pošto ne zadostuje zapušenje obih, u međusobnom zahvatu stojećih odvaljivih tijela te se propušća vazduh ili plin opel natrag. Ako su sve zapušne ploštine po mogućnosti taćno izrađene, to se ugriju unutarnji dijelovi također kraj izdašnog oljenja vrlo jako te je potrebno, da se spoljašna oklopina vrlo jako hladi, što je skopčano sa velikim troškovima. Kod većih naprava ne zadostuje više niti hlađenje. Tako postrojene sisaljke preskupe su. Nadalja novost u postrojenju pronalaska, da bi se mogla upotrebiti sisaljka za tekućinu također kao sisaljka za vazduh, sastoji se u tome, da se dovađanjem vazdu-ha odnosno plina dovađa ili usiše također neka malena količina tekučine, koja služi na propustljivim mjestima poput zapušlji-vog sretstva i time se spriječi, da bi se tlakom dovođeni plinovi opet natrag propustili. Ujedno se može upotrebiti ta tekućina za hlađenje unutarnjih dijelova. Naprava udešena je tako, da ta zapuš-Ijiva tekućina, nakon što je protekla unutarnje dijelove, izlazi opet na spoljašnost, ohladi se u nekoj prikladnoj spravi, prozrači i ponovno uvađa (usiše), ostane dakle u stalnom kolanju. U vezi sa nekom sisalj-kom za tekućine služi taj uređaj početkom kao i uređaj za nasisavanje, u svrhu da bi se iz neke, zrakom napunjene cijevi odstranio zrak i tekućina sisanjem podigla Nakon što je sisaljka uhvatila tekućinu, stavi se uređaj za nasisavanje, prestavljanjem čunjaste pipe, van djelovanja. Upotrebi li se neki takav uređaj poput presio-nog stroja, to se dovađa zapušljiva tekućina tlakom unutarnjim djelovima, te se opet ispušta zajedno sa izlazećim plinovima, našlo nastupaju isto kolanje, kao kod sisaljke za vazduh. U fig. 7 i 8 su A, A oba odvaljiva tijela sisaljke sa okretljivim stapom, koja se stave u pogon pomoću osovine N. B je kanal za nasisavanje i razređivanje. C je oklopina, koja čvrsto zatvara oba tijela. D je ispusna cijev za zapušljivu tekućinu, E je sisalna cijev za prijašnju i F čunjasta pipa, kojom se može otvor za sisanje i za pritisak regulisati ili zatvoriti. G je jedna direktno ispod sisaljke smještena posuda za hlađenje, koja je napunjena zagušljivom tekućinom. Ako treba da stupi sisaljka za sisanje vazduha u djelovanje, to se postavi pipa F tako, da stoje otvori cijevčica D i E u vezi sa unutarnjim prostorima sisaljke. Glavna cijev ili cijev za sisanje vazduha S prigušuje se pomoću neke zgodne naprave ili se kod upotrebe kao sisaljka na vakuum, stavi u vezi sa prostorom, koji treba da se isprazni tako, da se ujedno usiše kroz cijev E zapušljiva tekućina u kanal za razređivanje B. Zajedno sa usi-sanim zrakom dolazi cijev S zapušljiva tekućina pravcem prikazanih strijela u djelokrug obih okretljivih stapova, odavle u pritisni prostor te kroz cijev D na prosto u posudu za hlađenje G, gde se ohladi, prozrači i odkuda opet nastavlja isti put kolanja. Dopremljeni zrak dolazi kroz pritisnu cijev P na mjesto odredbe. Pomoću kanala I, koji se nalazi u čunjasloj pipi, može se spojiti pravac kolanja zagušljive tekućine time, da se čunjasta pipa primjereno tako postavi, da se kanal I sa gornjim dijelom probušine stavi u vezu sa D i E. U mjesto posude G može se uzeti također neka druga zgodna naprava za hlađenje i prozračivanje zagušljive tekućine. Patentni zahtjevi. 1. Sisaljka sa odvaljivim stapom ili pre-sioni stroj sa gibanjem dobavnog ili pogonskog sredstva u pravcu osovine i sa dvim jednakim, u međusobnom zahvatu stojećim cilindričnim okretljivim tijelima sa jezgrom, koja je ovijena u jednim ili u više neprekidnih stepenastih zavoja, sačinjavajućih stap, naznačena tim, da su stapni zavoji na jednom okretu sastavljani iz po više jednakih sektornih ili dijelu prstena sličnih pojedincatih stapova, koji su na svojim pročeljnim krajevima međusobno pomaknuti u osovnom pravcu za manju mjeru, nego li je širina stapa i da se vrši prelaz dobavnog dobra iz jedne komore sisaljke u slijedeću u pravom kutu napram osovini. 2. Sisaljka sa odvaljivim stapom po zahtjevu 1, naznačena time, da su obrazovane iz istupa sastojeće se pritisne pljo-štine stapa u profilu zupčastih krivulja tako, da služe uslijed međusobnog zahvata obih okretljivih tiiela za međusobno prenašanje okretljivog gibanja. 3. Sisaljka sa odvaljivim stapom po zahtjevima 1 i 2, naznačena time, da se izrađuju stapni zavoji i unutrašnja jezgra posebice i da se zatim jedna sa drugim spoje u cijelinu. 4. Sisaljka sa odvaljivim stapom ili pre-sioni stroj po zahtjevima 1 do 3, naznačena time, da bivaju pojedincati stapovi oblika dijela prstena, sa među njima ležečim prostorima sisaljke, napram jednom kraju stap-nog zavoja sve to uži. 5. Sisaljka sa odvaljivim stapom upotrebljiva kao vazdušna sisaljka ili presioni stroj po zahtjevima 1 do 4, noznačena time, da je predviđen u sisaljci osim glavnog sisalnog i pritisnog voda, neki drugi obvodni vod manjeg prosjeka, za tekućinu. 6. Sisaljka sa odvaljivim stapom upo- trebijiva kao uzdužna sisaljka ili presioni stroj po zahtjevu 5, naznačena time, da je obvodni vod u svom kretu prekinut i 'da svršavaju oba kraja u jednoj posudi sa tekućinom, u kojoj se pritisna tekućina o-hladi, prezrači i opet usiše. 7. Sisaljka sa odvaljivim stapom upotrebljiva kao vazdušna sisaljka ili presioni stroj po zahtjevu 5 iii 6, naznačena time, da je obvodni vod za zapljivu tekućinu u svom prosjeku regulisao pomoću neke pipe ili slične uredbe, ili da se može obvod u kratko zatvoriti bez upotrebe posude za hlađenje. 8. Sisaljka sa odvaljivim stapom upo. trebijiva kao vazdušna sisaljka ili presioni stroj po zahtjevu 5 ili 6, naznačena time, da je smještena posuda za hlađenje ili prozračivanje zapušljive tekućine neposredno ispod sisaljke, u svrhu da bi se put sisanja zapaljive tekućine što više moguće prikratio. Adpatent broj 73Z4-. J?ur& Adpatent broj 7324'. Fi&rI \ * ‘