KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 48 (2)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN L. SEPTEMBRA 1924.
PATENTNI SPIS BR. 2068.
Karl Mauler, Mahrisch Neustadt, Cehoslovačka.
Postupak za briniranje željeza, Čelika, legura i Čvrstih taljevina njihovih po-iuoču alkalnih vrelih kupelji, dodavanjem oksidacionih srestava.
Prijava od lo. decembra 1922.	Važi od 1. avgusta 1923.
Poznato je, da se na željezu načini prevlaka, koja štid od brđje, iako, da se na željezo postupa s vrelim alkalnim kupe jiina, kojima se dodaju oksidaciona srestva. Pokazalo se, da takve kupelji skoro izgube djelatnu moć usljed primanja ugljene kiseline iz zraka uz stvaranje karbonata, koji sprječava oksidaciju željeza. Pri tom se nakupljaju redukcioni odn. rastvorni produkti, tako daje djelovanje oksidacione kupelji skoro iscrpljeno.
Svrha je ovog pronalaska, da ove nedostatke ukloni On se osniva na spoznaji, da prisutnost kahjum hidroksida in stutu nas-cendi vrlo povoljno djeluju na tečaj oksidacije. To se prema ovom pronalazku postizava dometanjem pečenog ili gačenog kreča ili drugih srestava, koja djeluju slično, kupatilima spomenutog sa-tava. Usljed toga se in statu nasceudi uvijek stvara kalijum hidroksid i sprječava stvaranje karbonala s njegovim neugodnim učincima i posljedicama.
Kao oksidaciona srestva mogu se upotrijebiti mnoga neorganska oksidai-iona srestva kao n. pr. bichromat, permanganat, nitrati, nitriti, superojdi, hlorati Ud., kao i organska ok-idaciona srestva, n. pr. aromatični niPo-spojevi) nitrirani pamuk, nitrophenol, nitroto-luol itl. Već prema koncentraciji i vrsti želje'a, mogu se dobiti duboko crne do bron-zanih i bakrenih prevlaka.
Ako se n. pr. metne u 100 prostornih jedinica 30%-ne natrijumove lužine 3 prostorne jedinice salitre i nežto pečenog i ga-
ženog kreča i kupelj ugrije na 120° do 130°, dade se u njoj za jedno 15—30 minuta, već prema količini kotnada poliranog željeza, crno brinirati i ovaj proces briniranja u kontinuiranom postupku produživati.
Dublji se tonovi u crnom dobijaju, ako se predmet, koji treba brinirati najprije pomoću neorganske kiseline (ti. pr. hlorovodonične kiseline) nekoliko minuta kvasi.
Uzme li se lužina veće koncentracije, kojoj se dodaje nešto više šalitre nego šore, pa podigne li se grijanje do jedno 180—200°, onda se takvim kupatilom može polirano željezo za jedno 5 minuta obojadisati mrko.
Radi li se o tom, da se briniraju predmeti od taljenoga željeza, mora sa prije postupanja otstraniti izlivena kožica. I to se zbiva pomoću organsko kiseline n. pr. hloro-vodonićne kiseline.
Obradjeni se predmet, kada se izvadi iz kupelji, dobro opere s vodom, a opran rastvor dade se opet uporabiti. Da se otstrane poslednji tragovi kreča, umoči se predmet u srestvo, koje rastvara kreč, n. pr. u razri-jedjenu sirćetnu kiselinu, a onda opet opere s vodom. Suši se onda toplotom ili trenjem s piletinama ili si. Konačno može se ovako briniranom predmetu podati sjaj time, što se natare s uljem ili presvuče finim lakom ili firnisom.
Prednost je ovog postupka u prvom redu u tom, što se čelik, željezo, njihove legure i švrste taljevine dadu pri navedenoj temperaturi bez promjene svojstava i uz potpuno
Din. 2.
očuvanje površine, ma bila i najsavršenije po-litirana, jednokratnim kuhanjem brinirati, pri čem se kupelj usljed dodanog kreča sama regenerira. Usljed zadnje okolnosti postupak je gospodarstven i jeftin i omogućuje izrađji-vanje u masama. Pri tom je moguće, da se predmeti, koje treba brinirati, metnu gusto jedan do drugi. Nastala naslaga željeznoga oksida ne otpada i ne pušta boje, kako to biva kod postojećih postupaka. Osim toga iziskuje tvornička izvedba postupka i kod velikih masa samo malo radnih sila. Ispostavilo se nadalje kod opisanog postupka, da se kod uporabe razrijedjenih lužina uz dometak oksi-dacionih srestava, briniranje u svježim kupeljima ne obavlja tako lako i temeljito, kao kod docnijih bojadisanja izvedenih u istim kupeljima Pokazalo se, da briniranje tek onda uspijeva potpuno i brzo, kada su u kupelji od uporabljenih oksidaeionih srestava kao salitre, kaliumpermanganata, natrijum ili kalijum bichromata itd. sadržani njihovi produkti razlaganja kao natrijum manganat, natrijum ili kalijum chromat itd.
Ako se kupelji odmah na početku dodaju takovi produkti razlaganja u malenim količinama, otpočinje se odmah briniranje i daje zagasitije tonove. Povećati se dade taj učinak dodavanjem neznatnih količina koje željezne soli, n.pr. željeznog nitrata.
Primjer: Ako se načini kupelj iz jedno 100 kg. natrijumove lužine i jedno 2 kg. šalitre, postizava se brzo briniranje, ako se doda oko l00 g. natrijum nitrita i oko 50 g. željeznog nitrata, pri čem tonovi od duboko crnog sve do žutoga kao mjed postaju.
Mogu se nadalje dobijati i svijetliji tonovi kod briniranja željeza i si., nego što je to moguće gore opisanim načinom izvedbe postupka.
U tu se svrhu predmeti radi zaštite od prenaglog djelovanja kupelji, providjaju za-
štitnom prevlakom, koja se n. pr. dobija za-močenjem u vrlo razrijedjenu rastopinu bakra sulfata ili grijanjem u zračnoj kupelji, dok ne pomodri. Onda se bojadisanje u kupelji zbiva sve pomalo, počinjući od žutog, pa do bronzane boje. Pri tom je dobro raditi s lužinama višje koncentracije (do zasićenja') a pri temperaturama od jedno 180—200°.
PATENTNI ZAHTJEV:
1)	Postupak za briniranje željeza, čelika, njihovih slitina i čvrstih taljevina pomoću alkalnih vrelih kupelji uz dodavanje oksidacio-nih s estava, naznačen tim, što se kupeljima dodaje pečeno i gašeno vapno ili koje drugo srestvo sličnoga djelovanja, što prouzrokuje stvaranje kalijum hidroksida in statu nascen-di i sprječava stvaranje karbonata.
2)	Postupak za briniranje lijevanog željeza prema zahtjevu 1), naznačen tim, što izlivena kožica sa predmeta, koji će se brinirati, otstrani prije postupanja s organskom kiselinom.
3)	Postupak prema zahtjevu 1 i 2 )na-značen tim, što se brinirani predmet, kada se izvadi iz kupelji, opere sa srestvom za ra-stvaranje vapna ili sl. dometkom, n. pr. razrije Ijenora si ćetnom kiselinom.
4)	Postupak prema zahtjevu 1—3) naznačen tim, što se na početku briniranja dodaju kupelji neznatne količine produkata razlaganja uporabljenih oksidaeionih srestava.
5)	Postupak prema zahtjevu 1—4) naznačen tim, što se na početku briniranja dodaju kupelji i željezne soli n. pr. željezni nitrat.
6)	Postupak prema zvhtjevu 1—5) naznačen tim, što se predmeti prije njihove obradbe snabdevaju prevlakom, koja ih štiti od prenagloga djelovanja kupelji, pri čem se za ovu shodno uzimaju lužine više koncentracije (do zasičenja) i više temperature (180—200°).