UDK: 001 004 33 GODINA: 2 | BROJ: 11 OKTOBAR 2021. ISSN: 2744-1067 r c MEOUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Visoka škola | lTj J-J-jf modernog biznisa l""""™^ Beograd Univerza v Novem mestu Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ" UDK: 001 004 33 ISSN: 2744-1067 Sveučilište/Univerzitet „Vitez" Fakultet poslovne ekonomije Školska 23, 72270, Travnik, Bosna i Hercegovina MEBUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL Godina: 2 Volumen: 2 Broj: 1 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL IMPRESSUM https://unvi.edu.ba/skei-mediunarodni-interdisciplinarni-casopis/ E-mail: skei.i ournal@unvi .edu.ba Sveučilište/Univerzitet „Vitez" Fakultet poslovne ekonomije Školska 23, 72270, Travnik, Bosna i Hercegovina Izdavači (Publishers): 1. Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Vitez, Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina 2. Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru , Vukovar, Republika Hrvatska 3. Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija 4. Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Univerza v Novem mestu, Novo mesto, Republika Slovenija Glavni i odgovorni urednici (Editors in Chief): Jamila Jaganjac Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Vitez, Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina E-mail: j amila.jaganj ac@unvi.edu.ba Čedomir Ljubojevic Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija E-mail: cedomir.ljubojevic@mbs.edu.rs Malči Grivec Univerza v Novem mestu, Fakulteta za ekonomijo in informatiko, Univerza v Novem mestu, Novo mesto, Republika Slovenija E-mail: malci.grivec@uni-nm.si Željko Sudaric Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Studij Trgovine, Vukovar, Republika Hrvatska E-mail: zeljko. sudaric@vevu. hr Mladi urednik /Junior editor: Tanja Gavric, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Vitez, Fakultet poslovne ekonomije, Bosna i Hercegovina E-mail: tanja.gavric@unvi.edu.ba 3 SKEI MEDUNARODNI INTERDISCIPLINARNI ČASOPIS/INTERNATIONAL INTERDISCIPLINARY JOURNAL IMPRESSUM Uredništvo (Editorial Board): Mirko Puljic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina, Jusuf Kumalic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Goran Dašic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Branko Latinovic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Jasmina Starc, Univerza v Novem mestu, Slovenija; Slobodan Stojanovic, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Darij o Jerkovic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Slavica Jankovic, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Sead Karakaš, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Emir Sudžuka, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina, Goran Šimic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Jasmin Azemovic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Amra Macic-Džankovic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina. Uredivački odbor (Editorial Advisory Board): Jelena Lukic, Visoka škola modernog biznisa, Srbija; Erdin Hasanbegovic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Sanja Gongeta, Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Hrvatska; Muhamed Cosic, Sveučilište/Univerzitet„Vitez"; Mahir Zajmovic, Sveučilište/Univerzitet„Vitez", Bosna i Hercegovina; Semina Škandro, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Maja Pločo, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Bosna i Hercegovina; Ibrahim Obhodaš, Sveučilište/Univerzitet "Vitez", Bosna i Hercegovina; Ismet Kalic, Visoka škola za finansije i računovodstvo FINra, Bosna i Hercegovina. Tehnički urednik (Technical Editor): Muhamed Cosic, Sveučilište/Univerzitet „Vitez", Fakultet informacionih tehnologija, Bosna i Hercegovina E-mail: muhamed.cosic@unvi.edu.ba Naklada (Edition): online Časopis izlazi dva puta godišnje. Two issues per year. ISSN: 2744-1067 (online) 4 SADRŽAJ/CONTENT Adna Bešic, Emilija Hrapovic HIGIJENSKI USLOVI SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM (SPH) NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO U PERIODU 2019-2020.......................................................................6-15 Žana Kunji, Slobodan Stojanovic PANDEMIJA COVID-19: UTJECAJ NA GOSPODARSTVO I MJERE ZA UBLAŽAVANJE KRIZE U REPUBLICI HRVATSKOJ........................................................................................16-29 Dragan Kovačevic LIKVIDNOST BANKARSKOG SUSTAVA U UVJETIMA VALUTNOG ODBORA U BiH...............................................................................................................................................30-41 Ranka Drobnjak, Rajko Macura IZAZOVI TRŽIŠTA OSIGURANJA AUTOODGOVORNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ.................................................................................................................42-52 Goran Dašic, Andjela Golubovic COVID-19- PRILAGODJAVANJE POTROŠAČA NA NOVE OKOLNOSTI.......................53-60 Jelena Lukic Nikolic, Aleksa Jakica ULOGA LIDERA U IZBORU MODELA ANGAŽOVANOSTI ZAPOSLENIH SA OSVRTOM NA KRIZU IZAZVANU COVID-19 PANDEMIJOM...............................................................61-71 5 Primljeno/Submitted: 29.03.2021. Prihvaceno/Accepted: 25.06.2021. Izvorni znanstveni rad Original scientific paper JEL Classification: I1,119 HIGIJENSKI USLOVI SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM (SPH) NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO U PERIODU 2019-2020 HYGIENIC CONDITIONS OF ENTITIES IN FOOD BUSINESS (SPH) IN THE AREA OF SARAJEVO CANTON IN THE PERIOD 2019-2020 Adna Bešič* Emilija Hrapovič** SAŽETAK Cilj istraživanja je predstaviti higijenske uslove subjekata u poslovanju s hranom na području KS u periodu 2019. - 2020. godine, te kategorizirati odstupanja mikrobioloških parametara higijene površina, predmeta i ruku uposlenika koji ne postupaju u skladu sa kriterijuma za čistoču gdje nehigijenski uslovi rezultiraju ubrzanom razvoju i razmnožavanju mikroorganizama, te ugrožavaju ispravnost namirnica koje se služe u objektu. Istraživanje je obuhvatilouzorkovanje i analizu 495 uzoraka briseva površina, predmeta i ruku uposlenika u 2019. i 2020. godini u ugovorenim SPH (Subjekti u poslovanju s hranom) na području Kantona Sarajevo (KS), u sklopu redovnog nadzora kroz planove samokontrole. Utvrdivanje mikrobiološke čistoče objekata provodilo se metodom brisa na analizu parametara aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija. Uzorkovanje briseva, kao i analiza uzoraka radena je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za Javno zdravstvo FBiH, medunarodnim ISO standardnim metodama, akreditovanom u skladu sa zahtjevima standarda BAS EN ISO/IEC 17025:2018. U 2019. godini ukupno je analizirano 362 uzorka brisa, od čega 69 (19.1 %) uzorka nisu odgovarala Normativima mikrobiološke čistoče za predmete, površine i ruke koji dolaze u dodir sa hranom. U 2020. godini ukupno su analizirana 133 uzorka brisa, od čega 29 (21.80 %) uzoraka nije odgovaralo. Adekvatni higijenski uslovi i zdravstvena ispravnost hrane obaveza je svakog objekta, koji posluje sa hranom. Svi SPH dužni suuskladiti svoje poslovanje s odredbama propisa o hrani, a to su propisi kojima su uredenapojedina područja politike sigurnosti hrane.Nemaran odnos spram održavanja takvih objekata, radnih površina, može dovesti do brzog razvoja mikroorganizama, koji predstavljaju veliku opasnost po ispravnost hrane i zdravlje čovjeka. Ključne riječi: Subjekti u poslovanju s hranom (SPH), samokontrola, sigurnost hrane, higijenski uslovi, zdravlje čovjeka ABSTRACT The research aims to present the hygienic conditions of food business entities in the area of KS in the period 2019-2020 and to categorize the deviations of microbiological parameters of hygiene of surfaces, objects, and hands of employees who do not act following the criteria for cleanliness. The research included sampling and analysis of 495 samples of *MA, ZZJZ FBiH, Sarajevo, Bosnia i Herzegovina, a.besic@zzjzfbih.ba **MA, Sveučilište/Univerzitet "VITEZ", Vitez, hrapovic.emilija@gmail.com 6 swabs of surfaces, objects, and hands of employees in 2019 and 2020 in contracted SPH (Entities in the food business) in the Sarajevo Canton (KS), as part of regular monitoring through self-control plans. Determination of microbiological purity of objects was performed by swab analysis of parameters of aerobic mesophilic bacteria and enterobacteria. A sampling of swabs, as well as analysis of samples, was performed in the microbiological laboratory of the Institute of Public Health of FB&H, international ISO standard methods, accredited following the requirements of the standard BAS EN ISO / IEC 17025: 2018. In 2019, a total of 362 swab samples were analyzed, of which 69 (19.1%) samples did not meet the Guidelines on Microbiological Criteria for Food. In 2020, a total of 133 swab samples were analyzed, of which 29 (21.80%) samples did not match. Adequate hygienic conditions and health safety of food is the obligation of every facility that deals with food. All SPHs are obliged to harmonize their operations with the provisions of food regulations, which are regulations governing certain areas of food safety policy. A careless attitude towards the maintenance of such facilities, work surfaces, can lead to the rapid development of microorganisms, which pose a great danger to food safety and human health. Keywords: Food business entities (SPH), self-control, food safety, hygienic conditions, human health UVOD U svakodnevnom govoru riječ „higijena", najčešce podrazumijevaličnu higijenu. Medutim, higijena je skup svih postupaka kojima se održava zdravlje. Samo jedan higijenski problem može izazvati oboljenje, pa čak i smrt velikog broja ljudi. Osim toga, uslijed loših higijenskih uslova može doci i do kvarenja hrane, skracenja roka trajanja, a samim tim i ugrožavanja zdravlja potrošača. Subjekat u poslovanju s hranom snosi glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane.Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu jasno navodi da je odgovornost SPH poštivanje mjera koji se odnose na pridržavanje opcih i posebnih zahtjeva koji se odnose na higijenu hrane (Sl. Glasnik BiH'', br: 11/13). SPH mora definisati mikrobiološke kriterije odnosno ispitivanja odredenih mikroorganizama, njihovih toksina i metabolita, te druge mikrobiološke zahtjeve u svojim procedurama samokontrole (preduslovni programi i postupci utemeljeni na načelima HACCP sistema) uz obrazloženje zašto su oni odgovarajuci pri postizanju cilja odnosno proizvodnji zdravstveno ispravne hrane. Promjenom politike sigurnosti hrane u razvijenim zemljama Europske unije i zemljama u okruženju i prihvacanjem nove koncepcije i politike sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini prepoznata je potreba za usmjeravanjem aktivnosti duž cijelog lanca ishrane, kako bi se tržištu ponudila sigurna hrana koja udovoljava zakonodavstvu i svim specifikacijama lanca ishrane, te kako bi se potrošačima osigurala visoka razina zaštite zdravlja i vratilo povjerenje u proizvod koji kupuju/konzumiraju. U cilju sprječavanja različitih tumačenja rezultata mikrobioloških ispitivanja hrane u zemljama Europske unije, uspostavljeni su i uskladeni mikrobiološki kriteriji za prihvatljivost hrane, a naročito oni koji se odnose na prisutnost patogenih mikroorganizama (bakterije, virusi, gljivice, paraziti, njihovi toksini i metaboliti) koji su najčešcim uzrokom pojave hranom prenosive bolesti i oboljenja ljudi (Agencija za sigurnost hrane BiH (2011) str.5). Zakonski okvir za zdravu, sigurnu i kvalitetnu hranu u Bosni i Hercegovini jeste Zakon o hrani (Službeni glasnik BiH», broj 50/04 - u daljnjem tekstu: Zakon), uskladen s Uredbom EZ-a (Regulativom (fK) br. 178/2002), kojim je jasno utvrdeno sljedece: 7 • (ko) obaveze subjekata u poslovanju s hranom, njihova opca odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane, • (što) specifični uvjeti higijene hrane, odgovornost u vezi s hranom koja ne udovoljava propisanim zahtjevima, • (kako) mogucnost sljedivosti (pracenja) hrane, kao i obavezni zahtjevi koji se odnose na sastav samokontrole HACCP - Hazard Analysis and Critical Control Points(Agencija za sigurnost hrane BiH (2011) str.5). Uobičajno je da se provjera higijene u objektima usmjerava na površine koje su najčešce u kontaktu sa hranom (Watnick, 2000, str. 182).Briseve treba uzimati i sa teško dostupnih površina koje su najčešce i najviše kontaminirana mjesta. Kod mikrobiološkog ispitivanja briseva, procjena higijene površina se uglavnom zasniva na odredivanju ukupnog broja bakterija i enterobakterija po cm2(Aarnisalo et al., 2006, str.1001 - 1011). Za procjenu higijene radnih površina od posebnog značaja je nalaz patogena, kao što je L. monocytogenes, u objektima za proizvodnju gotove hrane. To se, prije svega, odnosi na noževe i opremu za narezivanje. Higijena ruku radnika koji u proizvodnji i prometu dolaze u kontakt sa hranom je od posebnog značaja. Patogeni mikroorganizmi mogu se prenijeti na hranu rukama radnika, kao i sa površina sa kojima dolaze u kontakt i hrane i ruke radnika. Prema nekim podacima(Rašeta et al., 2012, str. 171-174), u 81 % slučaju pojava bolesti prenosivim hranom je posljedica kontaminacije hrane u toku čije proizvodnje nisu poštovani principi dobre higijenske prakse. Radnici, koji dolaze u kontakt sa hranom moraju da budu obučeni i informisani o značaju pravilnog rukovanja hranom. Njihova higijena i radne navike moraju biti na pravilan način primjenjene(Ivanovic et al., 2013, str. 112). Ciljevi i zadaci istraživanja Opci cilj istraživanja odnosi se na utvrdivanje higijenskih uslova subjekata u poslovanju s hranom (SPH) na području kantona Sarajevo u periodu 2019. -2020.godine. Posebni cilj istraživanja obuhvatapoznavanje i primjenu preventivnih mjera i postupaka vezanih za suzbijanje faktora rizika za nastanak mikrobiološke kontaminacije, te uočiti propuste u radu, naročito u domenu poslovanja s hranom. Svrha i ciljevi istraživanja poslužili su za prezentiranje i argumentiranje problema same pojave mikrobiološke kontaminacije hrane, s ciljem očuvanja odnosno proizvodnje zdravstveno ispravne hrane. Osim toga ovim istraživanjem ukazano je na svrhu mikrobioloških ispitivanja, te ulogu SPH. Zadatak je da se postigne mikrobiološki ispravna hrana, kako bi se tržištu ponudila sigurna hrana koja udovoljava zakonodavstvu i svim specifikacijama lanca ishrane, te kako bi se potrošačima osigurao visok nivo zaštite zdravlja i vratilo povjerenje u proizvod koji kupuju/konzumiraju. Glavna hipoteza i pomocne hipoteze Glavna hipoteza"Kontrola higijenskih uslova SPH daje odredeni stepen sigurnosti da je hrana sigurna, ispravna i odgovarajuceg kvaliteta u roku upotrebe, ukoliko se sa istom postupa na propisani način, a glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi SPH" Pomocne hipoteze: ♦Higijena radnog okruženja, opreme, alata, odjece, kao i lična higijena uposlenika ima za cilj dati odredeni stepen sigurnosti da je hrana sigurna, ispravna i odgovarajuceg kvaliteta u roku upotrebe, ukoliko se njome postupa na propisani način. 8 ♦Mikrobiološka čistoča subjekata u poslovanju s hranom obuhvačenih analizom u večini slučajeva ispunjava definisane higijenske uslove važečih zakonskih legislativa. 1. MATERIJAL I METODE Utvrdivanje mikrobiološke čistoče objekata provodilo se metodom brisa na analizu parametara aerobnih mezofilnih bakterija i enterobakterija. Prikupljeno je ukupno 495 uzoraka površina i ruku uposenika SPH na području kantona Sarajevo u periodu od 2019. i 2020. godine. Uzorkovanje površina i ruku uposlenika SPH izvodilo se metodom brisa, sterilnim brisevima (Sterile cotton swab, GPS, s.r.i.u., Italija, exp. 11/21) i šablonima prema medunarodnoj metodi BAS EN ISO 18593:2019.Uzorci briseva su u najkračem roku transportovani u uslovimahladnog lanca (od 2 °C do 8 °C) do laboratorija. Ako analize ne bi započele u roku od 24 sata, uzorci su držani na 4 ° C do 8 ° C i analizirani u roku od 48 sati od sakupljanja.Analiza uzoraka radena je u mikrobiološkom laboratoriju Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za Javno zdravstvo FBiH u Sarajevu, akreditovanom u skladu sa zahtjevima standarda BAS EN ISO/IEC 17025:2018 od strane Instituta za akreditovanje Bosne i Hercegovine.Uzorci su analizirani uz provodenje svih mjera osiguranja kvaliteta, na umjerenoj opremi, uz upotrebu referentnih materijalima i certificiranih referentnih materijala ovlaštenih proizvodača. Prema Smjernicama o mikrobiološkim kriterijima za hranu, brisevi su analizirani na dva parametra: aerobne mezofilne bakterije (AMB) i Enterobacteriaceae, a analiza se izvodila prema medunarodnim, standardnim metodama BAS EN ISO 4833-1:2014Horizontalna metoda za brojanje mikroorganizama - Dio 1: Brojanje kolonija pri 30 °C tehnikom izlijevanja podloge i BAS ISO 21528-2:2018 Mikrobiologija lanca hrane -Horizontalna metoda za detekciju i odredivanje Enterobacteriaceae - Dio 2 : Metoda brojanja kolonija. Statistička analiza dobijenih podataka izvodila se upotrebom osnovnih funkcija MS Excel 2016. Za istraživanje definisanog predmeta koristila se i deskriptivna metoda, koja se oslanja na empirijske činjenice koje su date, pa se uzimaju u obzir pri istraživanju. 2. REZULTATI Ukupno su analizirana 495 uzoraka briseva površina i ruku lica subjekata u poslovanju s hranom. Na Grafikonu 1. je prikaz analiziranih uzoraka u 2019. godini. Ukupno su analizirana 262 uzorka brisa, od čega 69 (19.1 %) uzoraka nije odgovaralo definisanim normama, a 293 (81.9 %) uzorka su odgovarala. 9 Grafikon 1. Grafički prikaz procentualnog odnosa analiziranih uzoraka u 2019. godini koji su odgovarali i koji nisu odgovarali MDK propisanih legislativnom Izvor: autori na osnovu istraživanja, MS Excel U 2020. godini su analizirana 133 uzorka, od čega 29 (22 %) uzoraka nije odgovaralo definisanim normama važece legislative, a 104 (78 %) su odgovarala (Grafikon 2.). Grafikon 2. Grafički prikaz procentualnog odnosa analiziranih uzoraka u 2020. godini koji su odgovarali i koji nisu odgovarali MDK propisanih legislativnom Izvor: autori na osnovu istraživanja, MS Excel 10 Grafikon 3. Grafički prikaz procentualnog odnosa neispravnih uzoraka koji nisu odgovarali definisanim parametrima i MDK propisanih legislativom Prikaz neispravnih uzoraka prema parametru analize u 2019. i 2020.godini o Enterobacteriacae AMB Enterobacteriacae i AMB Izvor: autori na osnovu istraživanja, MS Excel U grupi analiziranih uzoraka koji nisu odgovaraliSmjernicama o mikrobiološkim kriterijima za hranu u 2019. godini od 69 uzoraka koji nisu odgovarali, 20 uzoraka (29 %) nije odgovaralo zbog povecanog broja Enterobacteriacea, 31 (44.9 %) uzorak nije odgovarao zbog veceg broja aerobih mezofilnih bakterija (AMB) od dozvoljenih, a 18 (26.1 %) uzoraka nije odgovaralo i zbog povecanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) i Enterobacteriacea U 2020. godini, od 29 uzoraka koji nisu odgovarali, 13 uzoraka (44.9 %) nije odgovaralo zbog povecanog broja Enterobacteriacea, 2 (6.9 %) uzorka nisu odgovarala zbog veceg broja aerobih mezofilnih bakterija (AMB) od dozvoljenih legislativom, a 13 (44.9 %) uzoraka nije odgovaralo i zbog povecanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) i Enterobacteriacea. Tablica 1. Prikaz rezultata analize u odnosu na kategoriju uzoraka Porculanske, Ostale površine Ruke lica u S staklene, glatko (drvene, kontaktu s metalne površine plastične, hranom cfu/cm2 kamene i sl.) cfu/cm2 ili cm2 cfu/cm2 Odgovara Ne odgovara S f 269 110 26 405 % 66.4 27.2 6.4 100 f 41 38 11 90 % 45.5 42.2 12.2 100 f 310 148 37 495 % 62.6 29.9 7.5 100 Izvor: autori na osnovu istraživanja, MS Excel 11 U dvije prikazane godine, 2019. i 2020. godini, ukupno je analizirano 495 uzoraka površina i ruku radnika subjekata koji posluju sa hranom. Od toga je iz kategorije porculanskih, staklenih, glatko metalnih površine ukupno analizirano 310 (62.6 %) uzoraka, od čega je 269 (66.4 %) odgovaralo definisanim normama za ovu kategoriju uzoraka, a 41 (45.5 %) nije odgovaralo. U kategoriji drvenih, plastičnih, kamenih i ostalih površina, ukupno je analizirano 148 (29.9 %) uzoraka, od čega 110 (27.2 %) uzoraka je odgovaralo definisanim normama maksimalno dozvoljenog broja bakterija za tu kategoriju površina, a prema važečim zakonskim legislativama, dok 38 (42.2 %) uzoraka nije odgovaralo. Od 37 (7.5 %) analiziranih uzoraka briseva ruku uposlenika subjekata koji posluju sa hranom u ove dvije godine, ukupno je 26 (6.4 %o) uzoraka odgovaralo ovoj kategoriji definisanih normativa za ruke lica u kontaktu s hranom, a 11 (12.2 %) uzoraka nije odgovaralo važecim normama(Tabela 1). 3. DISKUSIJA Od ukupnog broja uzoraka briseva površina i ruku (495) u 2019. godini analizirana su 362 uzorka, od čega 69 (19.1 %) uzoraka nije odgovaralo definisanim normama važečeg pravilnika, a 293 (81.9 %) su odgovarala, kao i 133 uzorka u 2020.godini, od čega 29 (22 %) uzoraka nije odgovaralo definisanim normama važeče legislative, a 104 (78 %) su odgovarala.Prema rezultatima istraživanja sprovedenog u mikrobiološkoj laboratoriji Veterinarskog Instituta Republike Srpske "Vaso Butozan" analizom uzoraka briseva kroz samokontrole ili službene kontrole u toku 2017. godine,procenat uzoraka brisevakoji nije zadovoljio Pravilnik o kriterijima mikrobiološke čistoče u 2017. godini bio je 5,20%. U odnosu na ukupan broj testiranih uzoraka, 4,70% uzoraka nije odgovaralo zbog povečanog broja aerobnih mezofilnih bakterija i 1,40% zbog povečanog broja enterobakterija (Golič B. i sar. (2019) 6. Vol. XIX, No.1, str. 64-75). Istraživanje provedeno u razdoblju od 1990. do 1999. na području Primorsko-goranskog kantona pokazalo je da je ukupno uzeto i analizirano 64065 briseva. Ispitivana je mikrobiološka čistoča pribora za jelo, radnih površina i ruku radnika uposlenih na pripremi i raspodjeli hrane. Od analiziranih briseva bilo je ispravno 57096 (89.1%), a 6969 (10.9%) bilo je neispravno. Največi broj mikrobiološki neispravnih briseva 5261 (75.5%)utvrden je zbog povišenog ukupnog broja bakterija, te enterobakterija koje su nadene u 5555 (75.4%) briseva. Največi stepen mikrobiološke kontaminacije pokazuju ruke uposlenih radnika u ugostiteljskim objektima(Mesaroš-KanjskiE., i sar. (2000) str. 69 - 74). S obzirom da je broj ukupno analiziranih uzoraka u našem istraživanju znatno manji od broja pomenutog, postotak neispravnih uzoraka je skoro dvostruko veči. U razdoblju od 2002. - 2006. godine istraživanje provedeno u Dubrovačko-neretvanskom kantonu pokazalo je da je uzorkovano sveukupno 80.718 briseva za odredivanje mikrobiološke čistoče. Od tog broja 12.260 (15.2%) briseva nije odgovaralo normativima mikrobiološke čistoče, koji su propisani važečom legislativom (Ljevakovič-Musladin, 2007, str. 2-3.). Istraživanje provedeno u Zeničko - dobojskom kantonu pokazalo je da je najmanje mikrobiološki neispravnih namirnica bilo u 2005.godini (period istraživanja 1997. -2005.godine(Durmiševič i Durmiševič - Serdarevič, 2007, str. 695-700). Naše istraživanje je pokazalo da u grupi analiziranih uzoraka koji nisu odgovarali Smjernicama o mikrobiološkim kriterijima za hranu, poglavlje III „Normativi mikrobiološke čistoče za predmete, površine i ruke koji dolaze u dodir s hranom" u 2019, 20 (29 %) nije odgovaralo zbog povečanog broja Enterobacteriacea, 31 (44.9 %) uzorak nije odgovarao zbog večeg broja aerobih mezofilnih bakterija (AMB) od dozvoljenih legislativom, a 18 (26.1 %) uzoraka nije odgovaralo i zbog povečanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) i Enterobacteriacea. U 2020. godini, od 29 uzoraka koji nisu odgovarali, 13 uzoraka 12 (44.9 %) nije odgovaralo zbog povecanog broja Enterobacteriacea, 2 (6.9 %) uzorka nisu odgovarala zbog veceg broja aerobih mezofilnih bakterija (AMB), a 13 (44.9 %) uzoraka nije odgovaralo i zbog povecanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) i Enterobacteriacea.Istraživanje provedeno na području Bosansko-podrinjskog kantona u periodu 2011. -2015. godine obuhvatilo je bakteriološku ispravnost uzoraka namirnica i briševa površina koje dolaze u kontakt sa namirnicama u objektima i provjeru da li učestaliji nadzor doprinosi smanjenju broja neispravnih uzoraka. Ispitivanjem su bile obuhvacene tri opštine u sastavu Bosansko-podrinjskog kantona: Goražde, Prača, Ustikolina. Broj uzoraka uzetih za bakteriološku analizu povecavao se u petogodišnjem periodu: 2011.godine 51 uzorak hrane i 69 briseva površine, a 2015.godine 150 uzoraka hrane i 270 briseva površine. Istovremeno se procenat neodgovarajuce uzetih uzoraka smanjivao od 7,27% do 3,33%. U najvecem broju uzoraka izolovane su aerobno mezofilne bakterije (37) i saprofitne koke (25), a u najmanjem broju uzoraka izolovan je Streptoccocus faecalis i sulfitoredukujuce Clostridiae (po jedan uzorak). Broj uzoraka u kojima su izolovane bakterije smanjivao se u petogodišnjem periodu: 2011.godine 38 uzoraka, a 2015.godine 15 uzoraka (Bičo, 2018, str. 56-63). U Sjedinjenim američkim državama registruje se oko 76 miliona slučajeva trovanja hranom godišnje (Ninkovic, 2009, str. 3). Infekcije u zemaljama članicama Evropske unije najčešce uzrokuju bakterije iz roda Salmonel/au proizvodima koji sadrže jaja (37,5%) (De Jong, Ekdahl, 2006, str.3). ZAKLJUČCI Od ukupnog broja uzoraka briseva površina i ruku (495) u 2019. godini analizirana su 362 uzorka, od čega 69 (19.1 %) uzoraka nije odgovaralo definisanim normama važeceg pravilnika, a 293 (81.9 %) su odgovarala, kao i 133 uzorka u 2020. godini, od čega 29 (22 %) uzoraka nije odgovaralo definisanim normama važece legislative, a 104 (78 %) su odgovarala. U 2019. godini, od 69 uzoraka koji nisu odgovarali, 20 uzoraka (29 %) nije odgovaralo zbog povecanog broja Enterobacteriacea, 31 (44.9 %) uzorak nije odgovarao zbog veceg broja aerobih mezofilnih bakterija (AMB) od dozvoljenih, a 18 (26.1 %) uzoraka nije odgovaralo i zbog povecanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) i Enterobacteriacea. U 2020. godini, od 29 uzoraka koji nisu odgovarali, 13 uzoraka (44.9 %) nije odgovaralo zbog povecanog broja Enterobacteriacea, 2 (6.9 %) uzorka nisu odgovarala zbog veceg broja aerobih mezofilnih bakterija (AMB) od dozvoljenih legislativom, a 13 (44.9 %) uzoraka nije odgovaralo i zbog povecanog broja aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) i Enterobacteriacea. Od ukupno analiziranih 495 uzoraka površina i ruku radnika subjekata koji posluju sa hranom u 2019. i 2020. godini, iz kategorije porculanskih, staklenih, glatko metalnih površine ukupno je analizirano 310 (62.6 %) uzoraka, od čega je 269 (66.4 %) odgovaralo definisanim normama za ovu kategoriju uzoraka, a 41 (45.5 %) nije odgovaralo. U kategoriji drvenih, plastičnih, kamenih i ostalih površina, ukupno je analizirano 148 (29.9 %) uzoraka, od čega 110 (27.2 %) uzoraka je odgovaralo definisanim normama maksimalno dozvoljenog broja bakterija za tu kategoriju površina, a prema važecim zakonskim legislativama, dok 38 (42.2 %) uzoraka nije odgovaralo. Od 37 (7.5 %) analiziranih uzoraka briseva ruku uposlenika subjekata koji posluju sa hranom u ove dvije godine, ukupno je 26 (6.4 %) uzoraka odgovaralo ovoj kategoriji definisanih normativa za ruke lica u kontaktu s hranom, a 11 (12.2 %) uzoraka nije odgovaralo važecim normama. Od izolovanih bakterijskih vrsta u ovom radu najviše je bilo aerobno mezofilnih bakterija. Povecan broj aerobnih mezofilnih bakterija u hrani indikator je lošije 13 mikrobiološke kakvoče (kontaminacije i/ili početka kvarenja). Kod mikrobioloških briševa broj aerobnih mezofilnih bakterija predstavlja količinu bakterija koje se nalaze na površinama, rukama i priboru, koja ako je povečana ukazuje na nedovoljno čiščenje, pranje i dezinfekciju. Iz svega navedenog, možemo konstatovati da higijena radnog okruženja, opreme, alata, odječe, kao i lična higijena uposlenika SPH je preduslov da je hrana sigurna, ispravna i odgovarajučeg kvaliteta u roku upotrebe, ukoliko se njome postupa na propisani način. Mikrobiološka čistoča subjekata u poslovanju s hranom obuhvačenih analizom u večini slučajeva ne ispunjava definisane higijenske uslove važečih zakonskih legislativa. LITERATURA 1. Aarnisalo K., Tallavaara K., Wirtanen G., Maijala., R., Raaska L. (2006).The hygienic working practices of personnel and equipment hygiene in the Finnish food industry, Food control 17, 1001-1011. 2. Agencija za sigurnost hrane BiH (2011). Smjernice o mikrobiološkim kriterijuma za hranu, Dexim d.o.o, Mostar 3. Bičo, M., & Dardagan, E. (2018). Rezultati bakterijske analize namirnica i briseva radnih površina u objektima za proizvodnju i promet namirnica na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Biomedicinskaistraživanja, 9(1), str.56-63. 4. de Jong, B., Ekdahl, K. The comparative burden of salmonellosis in the European Union member states, associated and candidate countries. BMC Public Health 6, 4 (2006). dostupno na https://doi.org/10.1186/1471-2458-6-4 5. DurmiševičS., Durmiševič-Serdarevič J. (2007). Uticaj redovne kontrole na mikrobiološku ispravnost namirnica. Naučno - stručni skup sa medunarodnim učeščem. „Kvalitet 2007" Neum, B&H. Zbornik rezimea str. 695-700. 6. Golič B., Ilič T., Kalaba V., Golič M., Delič S. (2019). Microbiological purity testing in food production and marketing, Veterinary Journal of Republic of Srpska (Banja Luka), Vol. XIX, No.1, 64-75, DOI 10.7251/VETJEN1901064G 7. https://cpdonline.co.uk/knowledge-base/food-hygiene/food-hygiene-requirements-in-restaurants/ pristupljeno 18.4.2021. 8. Ivana Ljevakovič-Musladin (2007).Mikrobiološka čistoča objekata koji posluju s hranom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u razdoblju od 2002.-2006. godine.Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Vol 3, Broj 10, 7. travnja 2007. 9. Ivanovič J. i saradnici (2013)., Ispitivanje mikrobiološke kontaminacije površina koje dolaze u kontakt sa mesom u objektu za preradu mesa, u: Tehnologija mesa, Institut za hihijenu i tehnologiju mesa, Beograd, str. 112. 10. Mesaroš-Kanjski, E., Tonkovič, D., Pavičič, S., Bokan, Š., Jonjič, A. & Kaič-Rak Antoinette (2000). Mikrobiološka čistoča u ugostiteljskim objektima na području Primorsko-goranske županije. U: Zbornik radova-Zdravstveni turizam za 21. stolječe str. 69-74. 11. Ninkovič J. Proizvodnja zdravstveno bezbjedne hrane u Srbiji, analiza uočenih problema i prijedlozi za njihovo prevazilaženje. (2009). Završni specijalistički rad. Visoka tehnička škola strukovnih studija, Zrenjanin. 12. Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu ''Sl. Glasnik BiH'', br: 11/13. Izvor: http://extwprlegs1.fao.org/docs/pdf/bih148624.pdf pristupljeno dana: 23.3.2021.god. 13. Rašeta M., Matekalo Sverak V., Dordevič V., Vranič V., Brankovič Lazič I., Grbič Z., Grubič M., Lončina J. (2012). The hand hygiene of workers from the aspect of the 14 process hygiene in retail sale of food, Biological Food Safety and Quality, Belgrade, Serbia, str. 171-174. 14. Standard BAS EN ISO 18593:2019 - Mikrobiologija lanca hrane - Horizontalne metode za uzimanje uzoraka sa površine 15. Standard BAS EN ISO/IEC 17025:2018: Opšti zahtjevi za kompetentnost ispitanih i kalibracionih laboratorija 16. Standard: BAS ISO 21528-2:2018 Mikrobiologija lanca hrane - Horizontalna metoda za detekciju i odredivanje Enterobacteriaceae - Dio 2 : Metoda brojanja kolonija 17. Watnick, Kolter (2000), Minireview: Biofilm, city of microbs, Journal Bacteriology, str. 182, 2675-7679. 18. Zakon o hrani (Službeni glasnik BiH», broj 50/04) dostupno na: http://www.msb.gov.ba/dokumenti/7Zakon_o_hrani.pdf 15 Primljeno/Submitted: 03.03.2021. Prihvaceno/Accepted: 22.06.2021. Pregledni rad Review paper JEL Classification: H12,118 PANDEMIJA COVID-19: UTJECAJ NA GOSPODARSTVO I MJERE ZA UBLAŽAVANJE KRIZE U REPUBLICI HRVATSKOJ COVID-19 PANDEMIC: IMPACT ON THE ECONOMY AND CRISIS MITIGATION MEASURES IN THE REPUBLIC OF CROATIA Žana Kunji* Slobodan Stojanovic** SAŽETAK Pandemija COVID-19, koja je proglašena u ožujku 2020. godine, ima ogroman utjecaj na cjelokupne odnose u ljudskom društvu. U cilju sprečavanja širenja bolesti vecina država je propisala ograničenje društvenih kontakata te niz mjera koje ovisno o stupnju strogosti i načinu primjene u konačnici rezultiraju tzv. zaključavanjem društva.Stupanj zaključavanja utječe na smanjenje broja oboljelih i stopu smrtnosti uslijed COVID-19 te osigurava funkcioniranje zdravstvenog sustava. Istovremeno, navedene mjere ograničavaju mogucnost odvijanja gospodarskih aktivnosti na dosad „uobičajeni" način i negativno utječu na brojne ekonomske pokazatelje. Pojedini ekonomski sektori snažno su pogodeni pandemijom, dok drugi rastu i razvijaju se unatoč svemu. Stoga se u radu daje kratak prikaz utjecaja pandemije na pojedine ekonomske veličine na medunarodnoj i nacionalnoj razini kao što su bruto društveni proizvod, broj nezaposlenih, medunarodna robna razmjena, trgovinska i turistička potrošnja i dr. Kao odgovor na postojecu situaciju, države donose brojne mjere koje trebaju ublažiti negativne ekonomske trendove. Stoga se u radu nadalje daje pregled ekonomskih mjera koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj u cilju ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na hrvatsko gospodarstvo uslijed pandemije. COVID-19. Ključne riječi: pandemija, COVID-19, gospodarstvo, mjere za ublažavanje krize, Hrvatska. ABSTRACT The COVID-19 pandemic, declared in March 2020, has a huge impact on overall relations in human society. In order to prevent the spread of the disease, most countries have prescribed restrictions on social contacts and a number of measures that, depending on the degree of severity and method of application, ultimately result in the so-called lockdown of the society. The degree of the lockdown affects the reduction in the number of patients and the death rate due to COVID-19, and ensures the functioning of the health system. At the same time, these measures limit the possibility of economic activities to be performed in "usual" way and negatively affect a number of economic indicators. Some economic sectors have been hit strongly by the pandemic, while others are growing and developing despite everything. Therefore, the paper gives a brief overview of the impact of the pandemic on * Studentica stručnog studija „Trgovina", Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Republika Hrvatska, zk119033@vevu.hr ** Dr.sc., Prof. v. š., Veleučilište „Lavoslav Ružička" u Vukovaru, Republika Hrvatska, stojanovic@vevu.hr 16 certain economic variables at the international and national level, such as gross domestic product, number of unemployed, international trade, trade and tourism consumption, etc.In response to the current situation, states are adopting a number of measures that should mitigate negative economic trends. Therefore, the paper further provides an overview of economic measures applied in the Republic of Croatiain order to mitigate the negative economic consequences on the Croatian economy due to the COVID-19 pandemic. Keywords: pandemic, COVID-19, economy, crisis mitigation measures, Croatia. UVOD Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je 11. ožujka 2020. globalnu pandemiju bolesti COVID-19 i od tada se svijet nalazi u izvanrednom stanju ili tzv. stanju „novog normalnog". U cilju suzbijanja zaraze koronavirusom vecina država poduzima različite mjere ograničavanja društvenih kontakata i to u rasponu od blažih do potpuno restriktivnih mjera koje u konačnici rezultiraju „zaključavanjem" društva (eng. lockdown). Unatoč tomu, broj oboljelih i umrlih kontinuirano raste, a kraj pandemije još uvijek je neizvjestan. Prema podacima WHO-a, do sredine travnja 2021. zabilježeno je više od 140 milijuna potvrdenih slučajeva i 3 milijuna umrlih. Mjere ograničavanja mobilnosti ljudi i zaključavanja društva pozitivno utječu na suzbijanje pandemije, ali istovremeno imaju negativne posljedice na ekonomske aktivnosti i način poslovanja gospodarskih subjekata. Vecina ekonomskih djelatnosti snažno je pogodena pandemijom, npr. ugostiteljstvo i turizam, dok neke djelatnosti poput internetske trgovine i proizvodnje i trgovine medicinskih proizvoda snažno rastu. Stoga se u prvom dijelu radu daje kratak prikaz učinaka koronavirusa na gospodarske aktivnosti na nacionalnoj i medunarodnoj razini kroz analizu pojedinih ekonomskih pokazatelje poput bruto domaceg proizvoda, stope nezaposlenosti, potrošnje u trgovini i turizmu i sl. U drugom dijelu rada daje se pregled ekonomskih mjera koje se provode u Republici Hrvatskoj u cilju osiguranja pomoci gospodarstvu te ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije COVID-19. U radu se polazi od hipoteze kako je pandemijakoronavirusa negativno utjecala na opce ekonomske trendove što je zahtijevalo donošenje odgovarajucih potpornih mjera u cilju očuvanja zaposlenosti, osiguranja likvidnosti te ublažavanja krize i pomoci gospodarstvu. U metodološkom smislu u radu se koristi deskriptivna metoda i metoda analize te su analizirani sekundarni izvori podataka. 1. COVID-19 I OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI Utjecaj pandemije na ekonomske aktivnosti i različite pokazatelje predmetom je istraživanja i analiza velikog broja autora. Brojni su radovi u kojima se istražujeutjecaj pandemije COVID-19 u Hrvatskoj na različite ekonomske aspekte kao što su primjerice analiza utjecaja na glavne makroekonomske indikatore te bruto domaci proizvod i njegove komponente (Rogic Dumančic i sur., 2020), mehanizmi utjecaja na hrvatsko gospodarstvo i makroekonomski okvir ublažavanja i izlaska iz krize (Čavrak, 2020), analiza utjecaja na potrošnju u trgovini na malo (Končar i sur, 2020), analiza učinaka na izvoznu konkurentnost poduzeca (Stojčic, 2020), analiza utjecaja na turistički sektor te otpornost turizma na pandemijska zbivanja (Payne i sur., 2020) i sl. Utjecaj različitih ograničavajucih mjera koje se poduzimaju u borbi protiv pandemijejasno se ogleda u vrijednosti ostvarenog bruto domaceg proizvoda (BDP) u različitim država, pri čemu stupanj zaključavanja društvaizravno utječe na strukturu i vrijednost BDP-a. BDP je osnovni makroekonomski pokazatelj koji predstavlja vrijednost ukupne proizvodnje novostvorenih dobara u jednoj ekonomiji(Nestic, 2004, str. 59).Podaci u tablici 1. pokazuju utjecaj pandemijena smanjenje BDP-a u EU i drugim analiziranim državama. U tablici 1. prikazane su stope BDP-a po 17 kvartalima i to mjereno u odnosu na prethodni kvartal [Q/(Q-1)] te u odnosu na isti kvartalu prethodne godine [Q/(Q-4)]. Na razini EU27 najveci pad BDP-a od -13,8% ostvaren je u drugom kvartalu 2020. godine, odnosno na razini Euro-zone 19 smanjenje -14,6% u usporedbi s istim kvartalom 2019. godine [Q/(Q-4)]. Medu državama članicama EU-a najveci pad BDP-a u Q2 od -21,6% ostvarila je Španjolska, dok je najmanji pad -2,7% imala Irska. Niti jedna od promatranih država u Q2 nije ostvarila rast BDP-a. Ako se promatraju promjene BDP u odnosu na prethodni kvartal [Q/(Q-1)], tada se oporavak BDP-a zamjecuje u trecem kvartalu, nakon kojega slijedi ponovni pad u četvrtom kvartalu. Na godišnjoj razini sve države EU27 osim Irske ostvarile su negativne stope rasta BDP-a, pri čemu je najveci pad BDP-a u Španjolskoj (-10,8%), Italiji (-8,9%) i Hrvatskoj (-8,4%). Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), tromj esečne stope BDP-a za 2020. u odnosu na isti kvartal prethodne godine iznosile su po kvartalima 0,2% za Q1, -15,4% za Q2, -10,0% za Q3 i -7,0% za Q4. Tablica 1. Stope BDP na kvartalnoj i godišnjoj razini za 2020. godinu Područje / država Q1 Q2 Q3 Q4 2020. Q/(Q-1) Q/(Q-4) Q/(Q-1) Q/(Q-4) Q/(Q-1) Q/(Q-4) Q/(Q-1) Q/(Q-4) EU 27 (od 2020.) -3,3 -2,7 -11,2 -13,8 11,6 -4,1 -0,5 -4,6 -6,2 Euro-zona 19 (od 2015.) -3,8 -3,3 -11,6 -14,6 12,5 -4,2 -0,7 -4,9 -6,6 Belgija -3,4 -2,0 -11,8 -13,9 11,6 -4,3 -0,1 -5,1 -6,4 Bugarska 0,4 2,3 -10,1 -8,6 4,3 -5,2 2,2 -3,8 -4,2 Češka -3,1 -1,8 -8,7 -10,8 6,9 -5,1 0,6 -4,8 -5,6 Danska -1,3 0,2 -6,7 -7,5 6,3 -2,2 0,7 -1,5 -2,7 Njemačka -2,0 -2,2 -9,7 -11,3 8,5 -4,0 0,3 -3,6 -4,9 Estonija -1,1 0,2 -5,2 -5,5 2,5 -3,5 2,1 -1,9 -2,9 Irska -3,9 4,1 -2,1 -2,7 11,8 8,9 -5,1 -0,2 3,4 Grčka 0,4 0,1 -13,4 -13,8 3,1 -10,5 2,7 -7,9 -8,2 Španjolska -5,4 -4,3 -17,8 -21,6 17,1 -8,6 0,0 -8,9 -10,8 Francuska -5,9 -5,6 -13,5 -18,6 18,5 -3,7 -1,4 -4,9 -8,1 Hrvatska -1,1 0,3 -15,4 -15,7 8,2 -9,8 2,7 -7,1 -8,4 Italija -5,5 -5,8 -13,0 -18,2 15,9 -5,2 -1,9 -6,6 -8,9 Cipar -0,5 1,4 -13,1 -12,6 8,9 -4,7 1,4 -4,5 -5,1 Latvija -2,3 -1,2 -7,0 -8,6 6,9 -2,8 1,1 -1,8 -3,6 Litva -0,3 2,5 -6,2 -4,7 6,1 0,1 -0,2 -1,0 -0,8 Luksemburg -1,6 1,3 -7,3 -7,9 9,3 0,0 1,6 1,4 -1,3 Madarska -0,5 1,8 -14,3 -13,4 11,0 -4,8 1,3 -4,1 -5,0 Malta -2,4 2,1 -14,2 -14,6 8,0 -8,6 3,8 -6,2 -7,0 Nizozemska -1,6 -0,4 -8,4 -9,1 7,7 -2,4 -0,1 -3,0 -3,7 Austrija -3,0 -3,6 -10,7 -13,6 11,8 -3,8 -2,7 -5,9 -6,6 Poljska -0,3 1,9 -9,0 -8,0 7,9 -1,8 -0,7 -2,7 -2,7 Portugal -4,0 -2,2 -14,0 -16,4 13,4 -5,6 0,2 -6,1 -7,6 Rumunjska 0,6 2,7 -11,8 -10,0 5,6 -5,4 4,8 -1,8 -3,9 Slovenija -4,8 -3,3 -10,1 -13,0 12,2 -3,0 -1,0 -5,0 -5,5 Slovačka -5,1 -3,8 -8,3 -12,1 11,6 -2,3 0,2 -2,6 -5,2 Finska -0,6 -0,6 -4,7 -6,1 3,3 -2,7 0,4 -1,7 -2,8 Švedska -0,3 0,1 -7,6 -7,7 6,4 -2,2 -0,2 -2,1 -2,8 Norveška -1,4 0,4 -4,6 -4,4 4,5 -0,1 0,6 -1,1 -0,8 Švicarska -1,9 -0,6 -7,2 -8,1 7,6 -1,6 0,3 -1,7 -2,9 Ujedinjeno Kraljevstvo -3,0 -2,4 -18,8 -20,8 16,0 -8,6 --- --- --- Srbija -0,6 5,0 -9,2 -6,2 7,2 -1,5 2,2 -1,1 -1,0 Turska 0,1 4,6 -11,0 -8,7 15,9 5,4 1,7 5,0 1,8 Izvor: Eurostat - https://ec.europa.eu/eurostat 18 Jedina država EU27 s pozitivnom stopom rasta BDP-a jest Irska (3,4%), dok je prema podacima Eurostata Turska ostvarila skroman rast BDP-a 1,8% te Srbija pad od svega -1% što ju po uspješnosti svrstava na peto mjesto Eurostatove ljestvice promatranih država nakon Irske, Turske, Litve i Norveške. Zaključno, podaci u tablici 1. ukazuju na snažnu kontrakciju ekonomskih aktivnosti uzrokovanu pandemijom COVID-19 koja če imati značajne posljedice po navedene ekonomije, posebice u svjetlu nemogučnosti vremenski točnog predvidanja povratka u normalne ekonomske tijekove. Usporavanje ekonomskih aktivnosti i pad BDP-a utjecali su na povečanje stope nezaposlenosti koja se iskazuju u postotku aktivne populacije (osobe starosti 15-74 godine) koja je bez zaposlenja. U tablici 2. prikazane su stope anketne nezaposlenosti na mjesečnoj razini za 1., 6. i 12. mjesec 2020. godine kao i broj nezaposlenih na koncu godine. Tablica 2. Stopa nezaposlenosti i broj nezaposlenih u 2020. godine u izabranim državama Područje / država 1. mjesec 2020. (%) 6. mjesec 2020. (%) 12. mjesec 2020. (%) Razl. 12.-1. mjesec (%) Broj nezaposlenih 12. mj. 2020. (u tis.) EU 27 (od 2020.) 6,6 7,3 7,4 0,8 15.772 Euro-zona 19 (od 2015.) 7,5 8,0 8,2 0,7 13.411 Bugarska 4,2 5,6 5,3 1,1 177 Češka 1,9 2,6 3,1 1,2 164 Njemačka 3,4 4,3 4,6 1,2 2.016 Irska 5,1 5,3 5,8 0,7 140 Grčka 16,7 17,8 15,8 -0,9 726 Španjolska 13,8 16,0 16,2 2,4 3.741 Francuska 8,2 7,3 7,8 -0,4 2.284 Hrvatska 6,0 8,5 7,7 1,7 137 Italija 9,7 9,3 9,8 0,1 2.435 Madarska 3,8 5,0 4,1 0,3 200 Austrija 4,4 6,0 5,8 1,4 265 Poljska 6,8 7,5 6,9 0,1 542 Rumunjska 3,6 5,6 5,2 1,6 468 Slovenija 4,1 5,3 5,2 1,1 54 Slovačka 6,0 6,8 6,9 0,9 188 Švedska 7,2 9,2 8,8 1,6 491 Izvor: Eurostat - https://ec.europa.eu/eurostat Tako je na razini EU27 u 12. mjesecu 2020. godine bilo nezaposleno 15,77 milijuna osoba što čini stopu anketne nezaposlenosti 7,4%. Buduči da je na razini EU27 stopa anketne nezaposlenosti u 1. mjesecu iznosila 6,6%, to znači kako se tijekom 2020. godine stopa nezaposlenosti povečala za 0,8 postotnih bodova. Največe mjesečne stope nezaposlenosti ostvarene su u Grčkoj u 1. i 6. mjesecu (16,7% i 17,8%) i Španjolskoj u 12. mjesecu (16,2%), dok je največi porast stope nezaposlenosti s 13,8% na 16,0% tijekom 2020. ostvaren takoder u Španjolskoj. Inače, stope nezaposlenosti povečale su u rasponu od 0,1-2,4 postotnih bodova u razdoblju od 1. do 12. mjeseca 2020. osim u slučaju Grčke i Francuske čije su se stope smanjile za 0,9 i 0,4 postotnih bodova. Najmanje stope nezaposlenosti u 12. mjesecu 2020. godine ostvarile su Nizozemska (3,9%), Poljska (3,2%) i Češka (3,1%). U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti bila največa u 6. mjesecu te je iznosila 8,5%, nakon čega je koncem 2020. godine došlo do njezina pada na 7,7% što svrstava Hrvatsku na 9. mjesto po stopi anketne nezaposlenosti na razini EU27 nakon Španjolske, Grčke, Italije, Litve 9,2%, Švedske, Finske 8,4%, Latvije 8,2% i Francuske. Smanjenje stope nezaposlenosti u Hrvatskoj nastavljeno je u 1. i 2. mjesecu 2021. godine te su stope iznosile 7,2% i 7,1%. Potrebno je istaknuti kako je stopa nezaposlenosti u SAD-u u 1. mjesecu 2020. godine iznosila svega 3,5% da bi u 4. mjesecu porasla čak na 14,8% nakon čega je u konstantom 19 padu te je iznosila 6,2% u 2. mjesecu 2021. godine.Ostvarene stope nezaposlenosti pod izravnim su utjecajem različitih državnih mjera i potpora koje se poduzimaju u cilju očuvanja radnih mjesta i zaposlenosti. Bez navedenih potpora utjecaj pandemije na nezaposlenost bio bi puno izraženiji. Tako primjerice zvanična stopa nezaposlenosti u Irskoj od 5,8% za siječanj 2021. godine iznosila bičak 25% u slučaju kada bi se u nezaposlene ubrojili primatelji tzv. pandemijskenaknade za nezaposlene, odnosno oni kojima je onemogučen rad uslijed ograničavajučih mjera u cilju suzbijanja pandemije(CSO, 2021).Primjena slične metodologije izračuna rezultirala bi sličnim stopama nezaposlenosti u večini drugih država. U kojoj mjeri i za koje razdoblje je moguče osigurati potpore za očuvanje radnih mjesta uslijed pandemije ovisi isključivo o fiskalnom kapacitetu države i trajanjupandemije.Broj nezaposlenih u Hrvatskoj i stopa registrirane nezaposlenosti prema podacima HZZ-a i DZS-aprikazani su u tablici 3. Broj nezaposlenih porastao je tijekom 2020. godine za 19.921 osoba, odnosno bio je veči za 14,24% u 12. mjesecu 2020. godine u odnosu na 1. mjesec iste godine. Broj ukupno zaposlenih povečao se svega 0,28% u istom razdoblju, dok je stopa registrirane nezaposlenosti izračunana kao odnos broja nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu povečana s 8,3% u 1. mjesecu na 9,3% u 12. mjesecu 2020. godine. Detaljniji uvid u mjesečne stope nezaposlenosti pokazuje kako se stopa nezaposlenosti u 2020. godini kretala u rasponu od 8,2% koliko je iznosila u 2. mjesecu do 9,4% u 5. mjesecu kada je u Hrvatskoj bilo nezaposleno ukupno 157.839 osoba. Tablica 3. Stopa nezaposlenosti i broj nezaposlenih ta 2020. u Republici Hrvatskoj Pokazatelj 1. mjesec 2020. 12. mjesec 2020. Indeks 1./12. mjesec 2020. Aktivno stanovništvo 1.686.724 1.710.906 101,43 Ukupno zaposleni 1.546.800 1.551.061 100,28 Zaposleni u pravnim osobama 1.344.119 1.347.866 100,28 Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 183.505 183.981 100,26 Zaposleni osiguranici poljoprivrednici 19.176 19.214 100,20 Nezaposleni 139.924 159.845 114,24 Stopa registrirane nezaposlenosti (%) 8,3 9,3 112,05 Izvor: Državni zavod za statistiku - https://www.dzs.hr/ Turizam predstavlja vrlo značaj segment hrvatskog gospodarstva. Raspoloživi podaci ukazuju kako je udio turističke djelatnosti u BDP-u u Hrvatskoj za 2016. godinu činio 11,4%, dok su prihodi od turizma za predpandemijsku 2019. godinu iznosili 10,5 mlrd. eura te su se povečali za 29,63% u odnosu na 2016. godinu kada su bili 8,1 mlrd. eura (Rašič, 2020, str. 20). Ako se turizmu pridoda s njim povezana transportna djelatnosti, tada se udio turizma i transporta u BDP-u i zaposlenosti u Hrvatskoj penje na visokih 25% u 2018. godini (Drakopoulos, 2020) što ukazuje na ranjivost hrvatskog gospodarstva u uvjetima iznenadnih šokova. Podaci o broju dolazaka i broju nočenja domačih i stranih turista za 2019. i 2020. godinu prikazani su u tablici 4. Raspoloživi podaci pokazuju kako se ukupan broj dolazaka i nočenja turista u 2020. u odnosu na 2019. godinu više nego prepolovio te se smanjio za 64% i 55%. Broj domačih turista nadmašio je u trečem kvartalu rezultate ostvarene u istom kvartalu prethodne godine (povečanje 1,0% i 2,2%), ali nije mogao nadomjestiti izostanak turističke posjete iz inozemstva. Uvid u kvartalnu statistiku pokazuje kako su najlošiji rezultatiostvareni u drugom kvartalu 2020. godine kada je došlo do smanjenja dolazaka za 84,6%, odnosno nočenja za 81,9%. 20 Tablica 4. Broj dolazaka i nocenja turista za 2019. i 2020. u Republici Hrvatskoj # Dolasci turista (u tis.) Nocenja turista (u tis.) 2019. 2020. Indeks 2020./2019. Ind. 2020. Q3/(Q3-4) 2019. 2020. Indeks 2020./2019. Ind. 2020. Q3/(Q3-4) Ukupno 19.566 7.001 35,78 46,4 91.243 40.794 44,71 54,2 Domaci turisti 2.213 1.456 65,79 101,0 7.095 5.415 76,32 102,2 Strani turisti 17.353 5.545 31,95 42,1 84.148 35.379 42,04 51,1 Izvor: Državni zavod za statistiku - https://www.dzs.hr/ Ako analiziramo podatke Eurostata o broju nocenja u turističkom smještaju na godišnjoj razini, tada se broj nocenja smanjio za -52,1% u 2020. odnosu na 2019. Najveci pad nocenja u turističkom smještaju zabilježen je na Cipru (-77,7%), Grčkoj (-72,5%), Malti (-70,3%), Španjolskoj (-69,4%)i Portugalu (-61,0%), pri čemu je čak 20 država članica EU ostvarilo smanjenje broja nocenja u 2020. godini više od 40% u odnosu na 2019. godinu. Navedene brojke jasno ukazuju na posljedice po turistički sektor i ekonomiju uopce. Nadalje, pandemija COVID-19 izravno je utjecala na odvijanje zrakoplovnog prometa i ogromno smanjene broja turističkih letova. Smanjenje broja turističkih letova za pojedine države članice EU prikazano je na grafikonu 1. Podaci za 4. mjesec 2020. u odnosu na isti mjesec prethodne godine pokazuju smanjenje broja letova za više od -90% na razini EU27, u 8. mjesecu situacija se djelomice poboljšala pa je ostvareno -53,4% manje turističkih letova, nakon čega je ponovno uslijedio veci pad od -73% u 2. mjesecu 2021. godine. Grafikon 1. Stope smanjenja turističkih letova za izabrane države EU - 4. i 8. mjesec 2020., 2. mjesec 2021. % 0 -20 -40 -60 -80 EU27 DE 53 -73,0 -100 -91,2 8 IRL 4 EL 2 -63,3 -76,3 8,7 91 y85,2-88,6 ES 0 -77,1 FR 19 -68,9 HR 15 -61,6 IT 0 HU -79,6 7 -95,6 -94,2 -95,5 -95,1 2020-04 ■ 2020-08 ■ 2021-02 -91,6 -83,7 AT 0,8 84,0-84,8 68,9 SE -95,2 59,8 77,0 89,2 Izvor: Eurostat - https://ec.europa.eu/eurostat Ako se detaljnije promotri mjesečna statistika na razini Hrvatske, tada je jasno da se broj turističkih letova smanjio vec u 3. mjesecu 2020. godine za -36,6% u odnosu na 12 mjeseci ranije. U travnju 2020. godine Hrvatska se nalazila na četvrtom mjestu ljestvice EU27 mjereno stopom smanjenja broja turističkih letova, pri čemu je realizirano svega 336 letova što je izrazito smanjenje u odnosu na ožujak kada je zabilježeno 2.535 letova. Najveci broj turističkih letova (8.842) ostvaren je u kolovozu 2020. kada se Hrvatska nalazila na trecem mjestu EU27 država rangiranih od najmanje do najvece stope smanjenja turističkih 21 SI letova. Promatrano prema broju ostvarenih letova u odnosu na prethodni mjesec, broj turističkih letova u Hrvatskoj nakon ožujka kontinuirano raste zaključno s kolovozom 2020. godinekada ponovno slijedi njihovo smanjenje do studenog te stagnacija do veljače 2021. godine. Mjere ograničavanja mobilnosti ljudi i „zaključavanje" odredenih ekonomskih djelatnosti značajno su utjecali na promet u trgovinskoj djelatnosti. Podaci o stopama promjena u trgovini na malo u Hrvatskoj tijekom 2020. godine prikazane su u tablici 5. Na godišnjoj razini promet trgovaca na malo registriranih u odjeljku NKD 47 smanjio se 2020. godine nominalno za -4,9%, odnosno realno za -4,4% u odnosu na prethodnu godinu. Pad prometa još je veci ako se promatra ukupan promet svih poslovnih subjekata koji se bave trgovinom na malo bez obzira na pretežnu djelatnost u kojoj su registrirani. U tom slučaju promet od trgovine na malo smanjio se u 2020. godini nominalno za -6,3%, odnosno realno za -5,8% u odnosu na 2019. godinu. Najveci udar na promet trgovaca na malo bio je u travnju 2020. godine kada su stope smanjenja iznosile oko -25% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Prema podacima DZS, u 2020. godini porast prometa u odnosu na godinu prije ostvarile su samo trgovina na malo internetom ili poštom (12,6%), ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni proizvodi (5,8%) te nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama (0,2%). Tablica 5. Stope promjena u trgovini na malo # 2020./2019. 3. mj. 4. mj. 5. mj. 8. mj. 11. mj. 12. mj. 1.-12. mj. Ukupni promet trgovaca na malo (NKD 47) Nominalno -4,9 -24,8 -7,3 -7,3 0,3 -3,4 -4,9 Realno -5,0 -24,0 -5,7 -6,5 1,5 -1,7 -4,4 Promet od trgovine na malo Nominalno -6,8 -26,3 -9,4 -9,4 -1,9 -4,8 -6,3 Realno -7,0 -25,5 -7,8 -8,6 -0,7 -3,2 -5,8 Izvor: Državni zavod za statistiku - https://www.dzs.hr/ Na razini EU27, podaci Eurostata pokazuju smanjenje prometa u trgovini na malo osim motornih vozila i motocikala za -0,6% u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Najveci pad prometa zabilježen je u Bugarskoj (-10,6%), Sloveniji (-9,7%) i Italiji (-7,9%), dok su najveci rast ostvarile Irska (4,0%) i Njemačka (4,1%). Dvanaest država članica ostvarilo je povečanje prometa na godišnjoj razini. Izvan EU najveci rast prometa ostvaren je u Norveškoj (7,7%), Crna Gora je imala najveci pad od čak -16,7%, dok je Srbija ostvarila povečanje prometa u trgovini na malo od 4,4%.Promatrano na mjesečnoj razini, u travnju 2020. godini na razini EU27 ostvaren je pad prometa -11,2% u odnosu na prethodni mjesec, sve države za koje Eurostat prikuplja podatke imale su smanjenje prometa u trgovini na malo osim Norveške koja je ostvarila porast 4,7%, pri čemu je čak 10 država imalo smanjenje prometa više od -15%. Nakon popuštanja mjera „zaključavanja", u svibnju je ponovno zabilježeno povecanje prometa u EU27 za 18% u odnosu na travanj 2020. godine. Što se tiče industrijske proizvodnje, ona je pod utjecajem epidemioloških mjera u Hrvatskoj pala za -3,4% u 2020. u odnosu na 2019. Na razini EU27 taj pad je iznosio -8%, pri čemu je najveci pad industrijske proizvodnje zabilježen u Italiji (-11,4%), Francuskoj (11,1%) i Njemačkoj (-10,4%), a najmanji u Latvija (-1,7%) i Malti (-0,3%). Sve države u Eurostatovoj evidenciji ostvarile su pad industrijske proizvodnje u 2020. godini (najmanji pad imala je Srbija -0,2%) osim Turske koja je ostvarila porast od 1,6%. U sektoru gradevinarstva u Hrvatskoj prema podacima DZS-a, obujam gradevinskih radova povecan je za 5,7% u siječnju 2021. u odnosu na siječanj 2020. godine. Pad gradevinske djelatnosti 22 kao posljedica pandemije zabilježen je u ožujku, travnju i svibnju 2020. nakon čega je ostvaren njihov kontinuirani rast u sljedecih osam mjeseci. Smanjenje aktivnosti zabilježeno je i u robnoj razmjeni s inozemstvom. Tako je tijekom 2020. ukupan izvoz Republike Hrvatske iznosio 112 mlrd. kuna što je manje za -0,8% u odnosu na 2019. godinu. U istom razdoblju uvoz roba u Hrvatsku iznosio je 171,7 mlrd. kuna što je smanjenje za 7,3% u odnosu na prethodno razdoblje. Vece smanjenje uvoza u odnosu na smanjenje izvoza povoljno je djelovalo na bilancu razmjene robe. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je tijekom 2020. najviše izvezeno nafte i naftnih derivata (8,3 mlrd. kn), zatim električnih strojeva, aparata i uredaja (8,2 mlrd. kn) te medicinskih i farmaceutskih proizvoda (7,9 mlrd. kn), dok je najviše uvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda (12,3mlrd. kn), cestovnih vozila (11,2 mlrd. kn) te nafte i naftnih derivata (9,6 mlrd. kn). Ako se izvozne i uvozne transakcije iskažu u eurima, tada je vrijednost izvoza u 2020. smanjenja za -2,3% u odnosu na 2019. godinu, uz istovremeno smanjenje vrijednosti uvozau eurima za -8,6%. 2. GOSPODARSKE MJERE ZA UBLAŽAVANJE KRIZE U HRVATSKOJ U cilju suzbijanja negativnih učinaka pandemije COVID-19 na ekonomske aktivnosti bilo je potrebno donijeti odgovarajuce mjere za pomoc gospodarstvu. U proteklom razdoblju, počevši u ožujku 2020., Vlada RH je u nekoliko navrata usvajala pakete mjera koje su trebale doprinijeti prevladavanju krize uzrokovane pandemijom i primjenom epidemioloških mjera. Značajna financijska sredstva uložena su u mjere pomoci pa je tako primjerice dosad uloženo više od 10 mlrd. kuna za očuvanje radnih mjesta (mjeru je koristilo 120 tis. poslodavaca i 680 tis. radnika), a za pomoci MSP-ima HAMAG-BICRO odobrio je 6.420 potpora u iznosu vecem od 2,5 mlrd. kn (stanje na 31.01.2020.). U nastavku rada bit ce predstavljanje neke od najvažnijih mjera iz pojedinih paketa.Prvi paket mjera za pomoc gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa usvojen je sredinom ožujka 2020., sadržavao je 63 mjere, a njegova procijenjena vrijednost bila je 30 mlrd. kuna(Vlada RH, 2020). Za provedbu svih aktivnosti zaduženo je devet ministarstava, a cjelokupni nadzor nad provedbom u nadležnosti je potpredsjednika vlade i ministra financija. U cilju stvaranja preduvjeta za provedbu mjera bilo je potrebno izmijeniti i dopuniti 16 zakona iz resora financija, rada i mirovinskoga sustava, regionalnog razvoja i fondova EU, gospodarstva, poduzetništva i obrta, turizma, poljoprivrede, kulture te mora, prometa i infrastrukture kao i jednu uredbu i jednu odluku vlade. U paketu se kao tri najvažnije horizontalne mjere ističu (1) odgoda javnih davanja, (2) osiguranje minimalne place i (3) krediti za likvidnost. Beskamatna odgoda javnih davanja poreznim obveznicima s poteškocama odnosi se na tromjesečnu odgodu placanja poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, s mogucnošcu produljenja tri mjeseca. Osiguravanjem minimalne place namjeravaju se očuvati radna mjesta kroz financiranje troška neto minimalne place po stalno zaposlenom u 100%-tnom iznosu. Krediti za likvidnosti i radni kapital namijenjeni su mikro, malim i srednjim poduzetnicima u iznosu do 25.000 eura, uz poček vracanja do 12 mjeseci i nisku kamatnu stopu. Primjena vecine mjera odnosila se na tromjesečno razdoblje uz mogucnost njihovog produljena ovisno o razvoju epidemiološke situacije. Neke od važnijih mjera iz ovog prijedloga su sljedecemjere (Vlada RH, 2020): 1. Odgoda i/ili obročna otplata javnih davanja (poreza i doprinosa) - odgoda 3+3 mjeseca nakon koje slijedi mogucnost beskamatne obročne otplate u roku od dvije godine. 2. Uvodenje moratorija na kreditne obveze klijenata HBOR-a po postojecim plasmanima, reprogramiranje postojecih kredita uz uvodenje počeka u otplati glavnice kredita i odobrenje novih kredita za likvidnost za financiranje placa, režijskih i ostalih osnovnih troškova poslovanja (tzv. hladni pogon) u suradnji s poslovnim bankama. 23 3. Odobravanje garancija poslovnim bankama izvoznika i HBOR-u u okviru garantnog fonda osiguranja izvoza s ciljem odobravanja novih kredita za obrtna sredstva i likvidnost te povečanje garantnog fonda za osiguranje izvoza uključivanjem i sektora turizma i proširivanjem korisnika na posredne izvoznike i dobavljače izravnih izvoznika. 4. Obustava prisilne naplatekredita od strane poslovnih banaka prema svim dužnicima u razdoblju od tri mjeseca, osiguranje kredita za likvidnost i radni kapital s rokom otplate do tri godine te provedba reprogramaza odredene klijente. 5. Povečanje sredstava za „ESIF mikro zajmove" za obrtna sredstva za mikro i male poduzetnike (1-25 tisuča eura, poček 12 mjeseci, smanjenje kamata na 0,5%, 0,75% i 1% ovisno o indeksu razvijenosti), smanjenje kamatnih stopa na investicijske kredite s 30%-tnim udjelom obrtnih sredstava „ESIF mikro i mali zajmovi" na 0,1%, 0,25% i 0,5% ovisno o indeksu razvijenosti te povečanje maksimalne stope jamstva za „ESIF pojedinačna jamstva" za kredite za obrtna sredstva sa 65% na 80% glavnice kredita uz iznos jamstva od 150 tis.-1 mil. eura (sve navedeno izravno provodi HAMAG-BICRO). 6. Bezuvjetno produljenje trajanja projekata i obveze povrata sredstava s rokom dospiječa u naredna tri mjeseca za 90 dana te potvrdivanje 75% potraživanih izdataka za projekte sufinancirane iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija" koji su u provedbi. 7. Uspostava novog financijskog instrumenta „COVID-19 zajmovi" za obrtna sredstva za male i srednje poduzetnike. 8. Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogodenima koronavirusom u vidu financiranja minimalne neto plače u 100%-tnom iznosu za svakog stalno zaposlenog te preusmjeravanje potpora za (samo)zapošljavanje u sredstva za očuvanje radnih mjesta. 9. Produženje trajanja mjere stalni sezonackoja se koristi u turizmu (sezonski radnici primaju naknade izvan sezone)uz pokrivanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. 10. Osiguranje minimalne plače za osobe s invaliditetom te odgoda plačanja naknade za poslodavce obveznike kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. 11. Privremena obustava, odgoda i bezuvjetno produljene provedbe projekata za 90 dana te potvrdivanje 75% potraživanih izdataka za projekte iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali". 12. Mogučnost interventnog otkupa viškova ustočarskoj i ratarskoj proizvodnji te vočarstvu i povrčarstvu (skladištenje i prerada u trajne i polutrajne prehrambene proizvodete vočne napitke). 13. Interventna nabave dezinfekcij skih sredstava, sapuna i deterdženata za pranj e te zaštitne opreme potrebne za provedbu mjera protiv koronavirusa. 14. Nabava sjemenske robe za potrebe poljoprivredne proizvodnje u slučaju njenog nedostatka, a prema zahtjevu Ministarstva poljoprivrede. 15. Moratorij na otplatu „ESIF mikro i malih zajmova za ruralni razvoj" do 31.12.2020. od strane HAMAG-BICRO te produljenje otplate kredita za koje je izdano jamstvo. 16. Uspostava novog financijskog instrumenta „Mikro zajam za ruralni razvoj za obrtna sredstva" te izdavanjekontra garancije za 50% glavnice za obrtna sredstva kredita za turizam po kamatnim stopama 0,5%, 0,75% i 1,0%. 17. Odgoda plačanja turističke članarine i turističke pristojbe te plačanja koncesijske naknade za turističko zemljište u kampovima. 24 18. Potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarskih subjekta u turizmu. 19. Primjena dodatnog mehanizma fleksibilnosti izmedu fondova za povečanje proizvodno vezanih plačanja ili uvodenje interventnih mjerauz prethodno odobrenje EK te prijedlog novog programa državnih i potpora male vrijednosti za poljoprivredu zbog ograničenja prometa i povečanja manipulativnih troškova. 20. Financiranje ambalaže za proizvode ribarstva i privremene obustave ribolova uz prethodno odobrenje Europske komisije te povečanje sredstava za potpore male vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture. 21. Odgoda dospjelih obveza prema Hrvatskim šumama d.o.o. za drvne sortimente, odgoda izvršenja obveza za korisnike investicijskih mjera iz „Programa ruralnog razvoja" i potpora male vrijednosti 2019. u vezi prerade drva i proizvodnje namještaja. 22. Odgoda plačanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske te naknada za koncesije i privez brodova u ribarstvu. 23. Nove kreditne linije za obrtna sredstva za poljoprivredu, šumarstvo i preradu drva. 24. Potpore za umjetnike i poslovne subjekte u kulturnim i kreativnim industrijama. 25. Odgoda izvršavanja obveza za projekte u provedbi i osiguravanje sredstava za produljenje razdoblja pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi. 26. Priznavanje troškova organizacije otkaznih programa u kulturi zbog koronavirusa. 27. Privremena obustava naplate cestovne naknade za izvanredni prijevoz do 01.06.2020. 28. Uvodenje manjeg broja ophodnji na autocestama. 29. Privremena odgoda sezonskog povečanja cestarine za 10% u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna te privremeno produženje sezonskog ENC popusta do 1. lipnja 2020. 30. Odgoda primjene novog Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama u pogledu zahtjeva za opremanjem. 31. Privremeno produljenje valjanosti isprava u medunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Nadalje, Hrvatska narodna banka (HNB) je zatražila od kreditnih institucija preispitivanje njihovih planova kontinuiteta poslovanja i planova upravljanja u kriznim situacijama s naglaskom na mjere prevencije širenja virusa, osiguravanje uvjeta za rad na daljinu te funkcioniranje IT sustava, bankomatske i EFTPOSmreže. Mjere monetarne politike usmjerene su na očuvanje povoljnih uvjeta financiranja kroz (1) stabilizaciju deviznog tečaja iosiguranje devizne likvidnosti pomoču deviznih intervencija, (2) osiguranje kunske likvidnostiza nastavak financiranja gospodarstva pomoču strukturnih i redovnih operacije i (3) podupiranje stabilnosti tržišta državnihobveznica pomoču otkupa (HNB, 2020). Drugi prijedlog mjera za ublažavanje krize usvojen je več početkom travnja 2020. godine i nastavlja se na prvotni prijedlog. Neke od mjera iz tog prijedloga su(Vlada RH, 2020a): 1. Iznos potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogodenim koronavirusompovečan je s 3.250 kuna neto u ožujku na 4.000 kuna neto u travnju i svibnju. 2. Poslodavci koji koriste potpore HZZ-a bit če oslobodeni troškova pripadajučih doprinosa (trošak doprinosa u približnom iznosu od 1.460 kuna po zaposlenom preuzima državašto daje ukupan iznos potpore od 5.460 kuna). 25 3. Svi porezni obveznici kojima je rad zabranjen, onemogucen ili znatno otežan bit ce u cijelosti ili djelomično oslobodeni placanja javnih davanja zaključno s lipnjem 2020. god.(poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 7,5 mil. kuna, a takvih je 93%, koji imaju pad prihoda veci od 50% na godišnjoj razini, bit ce u potpunosti oslobodeni placanja poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa, dok ce oni s prihodom vecim od 7,5 mil. kuna biti djelomično oslobodeni ovisno o padu prihoda). 4. Placanje obveze PDV-a može se odgoditi za sve poslovne subjekte do trenutka naplate izdanih računa što vrijedi i za placanje PDV-a pri uvozu (u prijavi je potrebno samo iskazati obvezu PDV-a bez stvarnog placanja). 5. Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja i zasebnih izvješca te porezne prijave i pripadajucih obrazaca pomjera se s 30. travnja na 30. lipnja, pri čemu se ukida obveza placanja naknade FINA-i za objavu godišnjih financijskih izvještaja. 6. Dodatne mjere u sektoru poljoprivrede i turizma, npr. za poljoprivrednike produljenje roka povrata po zahtjevima za povrat sredstava Agenciji za placanja i produljenje otplate duga nakon odgode s maksimalno jedne na tri godine te u turizmu moratorij na raskid ugovora s putničkim agencijama u trajanju od 180 dana. Nadalje, usvojene su izmjene i dopune programa „Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj" kojima su osigurane povoljnije kamatne stope za mikro i male zajmove za ruralni razvoj (smanjenje s 0,5% i 1% na 0,1% i 0,25% ovisno o razvijenosti lokalne jedinice) te se uvodi novi financijski instrument „Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj" s kamatnom stopom od 0,5%. Navedeni instrument namijenjen je mikro i malim subjektima malog gospodarstva u skladu s uvjetima Programa za ruralni razvoj za financiranje obrtnih sredstava, zajmovi su u iznosu od 1-25 tisuca eura, uz rok otplate 12-36 mjeseci i poček do 12 mjeseci ako je otplata minimalno 24 mjeseca. Naknada za obradu zahtjeva se ne naplacuje, a kao instrument osiguranja potrebna je zadužnica ili slični instrument prema procjeni rizika. Takoder, vlada je usvojila novi program pod nazivom „COVID-19 Zajam za obrtna sredstva" kojim se osiguravaju dodatna likvidna sredstva za mikro, male i srednje poduzetnike pogodene pandemijom, a za čije upravljanje je zadužen HAMAG-BICRO. Uvjet za korištenje sredstava je pad prihoda poduzetnika od minimalno 20% u 1. kvartalu ili jednakog predvidenog pada prihodaunarednim kvartalima 2020. godine. Sredstva se ne mogu koristiti za refinanciranje postojecih kredita niti za placanje obveza nastalih prije 2020. godine. Zajmovi su do 750 tisuca kuna, s kamatnom stopom 0,25% i počekom do 12 mjeseci (ako je rok otplate najmanje dvije godine) te maksimalnim rokom otplate pet godina (uključujuci poček). Naknada na obradu zahtjeva se ne naplacuje, a zadužnica korisnika zajma je instrument osiguranja placanja. Usporedo s razvojem epidemiološke situacije i trenutnim ekonomskim okolnostima, mjere za ublažavanje krize iz prva dva paketa redovito su nadogradivane te su usvajane nove mjere, a sve u cilju očuvanja zaposlenosti i gospodarskih subjekata u skladu s primarnim zahtjevom zaštite zdravlja gradana i očuvanja zdravstvenog sustava. Prema raspoloživim podacima za ožujak 2021. godine, izdvajaju se sljedece mjere (Vlada RH, 2021): 1. Potpore za očuvanje radnih mjesta - važeca mjera odnosi se na potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogodenima COVID-19 i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za ožujak-travanj 2021. Ovom mjerom izmijenjena je i dopunjena mjera iz ožujka 2021. tako da je produljeno njezino važenje za mjesec travanj te su donesene izmjene u vezi ciljane skupine radnika koji mogu ostvariti potporu, rokova za zaprimanje 26 zahtjeva i kriterija za dokazivanje pada prihoda. Maksimalna visina potpore mjesečno je do 4.000 kuna po stalno zaposlenom radniku ovisno o padu prihoda (npr. pad prihoda više od 60% omogucuje potporu 4.000 kuna) ili na temelju odluke stožera i epidemiologa o zatvaranju subjekta. 2. Potpore za skracivanje radnog vremena - uvedene su u siječnju 2021. godine, a na snazi su do 31. prosinca 2021. godine. Potporu mogu koristiti poslodavci kod kojih je došlo do privremenog smanjenja opsega posla i to za privremeno uvodenje punog radnog vremena radnika do najviše 90% radnih sati na mjesečnoj razini. Na godišnjoj razini potpora ne može biti viša od 70% godišnjeg fonda radnih sati, a visina mjesečne potpore iznosi do 3.600 kuna.Jedan od uvjeta za korištenje potpore jest pad prihoda najmanje 19% ili više u mjesecu korištenja potpore u odnosu na usporedno razdoblje. 3. Nadoknada svih ili dijela fiksnih troškova za poduzetnike kojima je obustavljen rad i kojima je pad prihoda/primitaka u tekucem mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine bio minimalno 60%. Pravo na nadoknadu ostvaruju i poduzetnici koji su započeli s radom tijekom 2020. godine ako im je pad prihoda/primitaka u tekucem mjesecu u odnosu na studeni 2020. bio najmanje 60%. Visinu potpore utvrduje porezna uprava, a moguce je zatražiti nadoknadu troškova najma prostora, obvezne pričuve, energije, vode, plina, komunalnih usluga, interneta, spomeničke rente, knjigovodstvenog servisa i sl. 4. Raspisana su dva nova natječaja Ministarstva poljoprivrede za potpore poljoprivrednicima i MSP-ima pogodenimakoronakrizom u sklopu Mjere 21 Izvanredna privremena potpora iz Programa ruralnog razvoja 2014-2020. Ukupna raspoloživa sredstva za oba natječaja iznose 200 milijuna kuna, pri čemu maksimalna potpora za poljoprivrednike iznosi 52.800 kuna, a za MSP-ove 377.590 tisuca kuna. 5. COVID 19 zajmovi - potpore za mikro, male i srednje poduzetnike u djelatnostima pogodenimakoronavirusomkoje osigurava HAMAG BICRO. Zajmovi su namijenjeni financiranju obrtnih sredstva, do maksimalnog iznosa 380.000 kuna, uz kamatnu stopu 0,25% te poček do 12 mjeseci. Maksimalni rok otplate je 5 godina. Uvjet za korištenje zajmova je nemogucnost obavljanja djelatnosti prema odluci stožera civilne zaštite ili pad prihoda poduzetnika u 2020. godini od minimalno 60% u odnosu na 2019. ili pad prihoda od min. 20% ako je poduzetnik s potpomognutih područja prema indeksu razvijenosti. 6. Mjere HBOR-a - mjera „Obrtna sredstva COVID-19" provodi se kao privremena u okviru programa kreditiranja „Obrtna sredstva". Primjena mjere je produljena do 30. lipnja 2021. ili do iskorištenja raspoloživih sredstava. Krediti su namijenjeni poslovnim subjektima u privatnom i javnom sektoru, a sredstva se mogu koristiti za financiranje tekuceg poslovanja te podmirenje kratkoročnih obveza. Kreditiranje se vrši u suradnji s poslovnim bankama po modelu podjele rizika, a iznimno za kredite vece od 37 mil. kn moguce je izravno financiranje. Minimalni iznos kredita je 100.000 kuna, uz kamatnu stopu 2% i rok otplate do tri godine (uključujuci poček do 1 godine). ZAKLJUČAK Proglašavanjem pandemije COVID-19 u ožujku 2020. godine svijet je ušao u vrlo neizvjesno stanje u smislu zdravstvenih i ekonomskih posljedica. Osnovne mjere suzbijanja pandemijekoronavirusa odnose se na ograničavanje društvenih kontakata i mobilnosti koje 27 rezultiraju večim ili manjim stupnjem zaključavanja društva. Izravne posljedice tzv. lockdowna jesu negativni učinci na gospodarstvo i ekonomske aktivnosti. Analiza osnovnih ekonomskih indikatora u radu potvrduje početnu hipotezu o negativnom učinku pandemije na ekonomske aktivnosti i trendove što se ogleda u vrijednostima osnovnih ekonomskih indikatora. Pandemijski šok te posljedično ograničavanje ili obustava obavljanja pojedinih djelatnosti doveli su do pada BDP-a -6,2% na razini EU27 u 2020. godini, pri čemu je godišnji pad u 2. kvartalu iznosio -13,8%. Primjerice, Hrvatska je imala pad BDP-a na godišnjoj razini -8,4%, a u 2. kvartalu -15,4%. Nadalje, na razini EU27 nezaposlenost je povečana za 0,8%-tnih bodova tijekom 2020. godine, iako bi ista bila značajno veča da države ne ulažu ogromna sredstva u vidu potpora za očuvanje radnih mjesta. I svi ostali ekonomski indikatori poput broja dolazaka i nočenja turista, broja turistički letova, prometa u trgovini na malo, industrijske proizvodnje, gradevinskih radova, uvoza i izvoza iskazuju večinom negativne vrijednosti na razini Republike Hrvatske i EU, pri čemu su največa smanjenja zabilježena u 2. i 3. kvartalu 2020. godine. U cilju ublažavanja krize i osiguranja pomoči gospodarstvu, Vlada RH donijela je niz mjera koje se kontinuirano prilagodavaju epidemiološkoj i ekonomskoj situaciji. Prvi paket mjera iz ožujka 2020. godine sadržavao je 63 mjere procijenjene vrijednosti 30 mlrd. kuna nakon čega su mjere revidirane i dopunjavane na redovitoj osnovi. Najvažnije skupine mjera usmjerene su na odgodu javnih davanja, očuvanje radnih mjesta i (3) osiguravanje kredita za likvidnost. Naposljetku, moguče je zaključiti kako bi utjecaj pandemije na gospodarska kretanja i indikatore bio puno snažniji u negativnom smislu bez odgovarajučeg potpornog okvira i mjera kojima se ciljano djeluje na ekonomske tijekove. LITERATURA 1. Central Statistics Office (2021). CSOStatisticalRelease. Dostupno na: https://www.cso.ie/en/releasesandpublications/er/mue/monthlyunemploymentjanuary2 021/(pristupljeno 12.04.2021.) 2. Čavrak, V. (2020). Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju. EFZGWorkingPaperSeries, br. 3, str. 1-19. 3. Drakopoulos, G. (2020). Tourism& COVID-19 ImpactAssessment&Measuresinthe MRS. Dostupno na: https://www.adriatic-ionian.eu/wp- content/uploads/2020/09/4 Tourism-COVID-19-Impact-Assessment-Measures-in-the-MRS George-Drakopoulos.pdf(pristupljeno01.04.2021.) 4. Državni zavod za statistiku RH (2021). Dostupno na: https://www.dzs.hr(pristupljeno 05.03.2021) 5. Eurostat (2021). Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat(pristupljeno 03.03.2021.) 6. HNB (2020). Mjere HNB za ublažavanje ekonomskihposljedicapandemije. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2020/0%C5%BEujak/214%20sj e dnica%20VRH/214%20-%202.pdf (pristupljeno 30.03.2021.) 7. HZZ (2021). Dostupno na: https://www.hzz.hr/ (pristupljeno 03.03.2021.) 8. Končar, J., Marič, R., Vučenovič, S., Vukmirovič, G. (2020). Analysisofretailsectorinthe Western Balkansregionafter COVID-19 pandemic. U: 28 Bakovic, T., Naletina, D. &Petljak. K. (ur.), Tradeperspectives 2020: Theinterdependenceof COVID-19pandemicandinternationaltrade, Zagreb, 26.-27.11.2020..Zagreb: Ekonomski fakultet, str 133-143. 9. Nestic, D. (2004). Bilješka o proizvodnosti - definicija, mjerenje i povezanost s politikom placa. Privredna kretanja i ekonomska politika, br. 101/2004, str. 55-74. 10. Payne, J., Gil-Alana, L. &Mervar, A. (2021) Persistencein Croatian tourism: Theimpactof COVID-19. Tourismeconomics, doi:10.1177/1354816621999969. 11. Rašic, I. (2020). Sektorske analize - turizam, god. 9, br. 81. Dostupno na: https://www.eizg.hr/UserDocsImages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/SA turizam 2020.pdf(pristupljeno 02.04.2021.) 12. Rogic Dumančic, L., , Bogdan Ž., Raguž Krištic, I. (2020). Utjecaj Covid-19 krize na hrvatsko gospodarstvo. U: Tica, J. & Bačic, K. (ur.), Ekonomska politika Hrvatske u 2021.: Hrvatskaposlijepandemije, Opatija, 4.-6.11.2020.Zagreb: Hrvatsko društvo ekonomista, str. 121-163. 13. Stojčic, N. (2020). Učinci pandemije COVID-19 na izvoznu konkurentnost poduzeca preradivačke industrije u Hrvatskoj. Ekonomska misao i praksa, 20(2), str. 347-365. 14. Vlada RH (2020). Prijedlog mjera za pomoč gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/sj ednice/214-sjednica-vlade-republike-hrvatske-29015/29015(pristuplj eno 15.03.2021.) 15. Vlada RH (2020a). Prijedlog zaključka o 2. skupini mjera za pomoč gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/sj ednice/222-sjednica-vlade-republike-hrvatske-29132/29132(pristuplj eno17.03.2021.) 16. Vlada RH (2021). Vladine mjere. Dostupna na: https://www.koronavirus.hr/vladine-mj ere/101 (pristupljeno 25.03.2021.) 29 Primljeno/Submitted: 15.07.2021. Pregledni rad Prihvaceno/Accepted: 20.09.2021. Review paper JEL Classification: G20 LIKVIDNOST BANKARSKOG SUSTAVA U UVJETIMA VALUTNOG ODBORA U BiH LIQUIDITY OF THE BANKING SYSTEM IN THE CONDITIONS OF THE CURRENCY BOARD IN BiH Dragan Kovačevic* SAŽETAK Rad se bavi pitanjima likvidnosti bankarskog sustava u BiH u uvjetima održavanju pune pokrivenosti domaceg novca (KM) stranom valutom (EURO), kao temeljnog pravila koje vrijedi za monetarni sustav Valutnog odbora (Currency Board Arrangement-CBA). Analiza kretanja likvidnosti usmjerena je na obveznu pričuvu koje komercijalne banke drže na svojim računima u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH)i koju CBBiH koristi kao jedini monetarni instrument u provodenju mjera monetarne politike. Razmatra se,takoder, i iznos viška pričuve u osiguranju dovoljne likvidnosti banaka i kako držanje viška pričuve utječe na iznos gotovog novca koga koriste banke u svakodnevnim transakcij ama, te kako se to odražava na adekvatnost kapitala banaka. Razmotrena je potreba za uvodenje drugih diskrecionih instrumenata monetarne politike (funkcije zadnjeg utočišta,izdavanja vrijednosnih papira središnje banke i držanja vladinih depozita u središnjoj banci) kojima raspolažu središnje banke razvijenih zemalja. Cilj analize je utvrditi razinu likvidnosti bankarskog sustava u BiH i efekte primjene obvezne pričuve kao monetarnog instrumenta u sustavu Valutnog odbora i korisnosti viška pričuve u osiguranju dovoljne likvidnosti bankarskog sektora u BiH s jedne strane i mogucnost primjene drugih instrumenata monetarne politike u cilju osiguranja dodatne likvidnosti s druge strane,u uvjetima zadržavanja klasičnog monetarnog sustava Valutnog odbora. Ključne riječi: Valutni odbor, pričuve, likvidnost, središnja banka, monetarni instrumenti. ABSTRACT The article analyses system luquidity of banking systemin in BH in condition of Currency Board Arrangement (CBA) in which the domestic currency in circulation as cash must be fully covered by foreign one. The analyse concentrate on level of required reserve which the comercial banks held on their accounts in CBBH and which CBBH use as a unique instrument to leadership the CBA monetary policy and the level of surplus of reserve and how it influence level of liquidity and level of cash which banks use i daily transacions and how it influence the level of capital of banks. The text also analize posibilities to introduse * Docent, Sveučilište/univerzitet „Vitez" Vitez, BiH, dragan.kovacevichb@,gmail.com 30 other monetary instruments (lender of last resort, issue of securities and keeping the government deposits) which use the Central Banks in developed countries. The object of the analysis is set out level of the BH banking system liquidity and effects of implementation of required reseve in the Currency Board Arrangement system as a monetary instrument and valuable of surplus of reseve to provide adequate liquidity of the BH bankig sector from one side and posibilities of introducing the other instuments of monetary police which can provide additional liquidity from other side in condition of present monetary CBA. Keywods: Currency Board Arrangement, reserve, liquidity, central bank, monetary instruments. UVOD Monetarni sustav u BiH uspostavljen je na temelju odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH (Centralna banka Bosne i Hercegovine, članak VII) u obliku Valutnog odbora prema kome je navedeno da „Centralna banka neče moči davati kredite štampanjem novca i u tom pogledu če funkcionirati kao currency board". Zakonom o CBBiH (Zakon o CBBiH, Službeni glasnik BiH 1/97) takoder je odredeno da Centralna banka BiH neče „davati nikakav kredit pod bilo kojim okolnostima". To znači da CBBiH ne može pozajmljivati novac, niti bankama, niti vladama, odnosno da CBBiH ne može pružiti pomoč u financiranju, niti banaka, niti vlada, u krajnjoj nuždi kako bi riješili probleme likvidnosti (nema funkciju „banke banaka" ili funkciju zadnjeg utočišta (engl. lender of last resort). Valutni odbor, kao monetarni sustav u BiH, koncipiran je na tradicionalnom modelu monetarne politike u svom elementarnom obliku u kojem su glavne stavke aktive u bilaci CBBiH pričuvna strana valuta, a na strani pasive valuta izvan monetarnih vlasti i depoziti rezidentnih banaka. Pored navedenog značajne karakteristike monetarnog sustava Valutnog odbora u BiH su i fiksni tečaj prema pričuvnoj valuti, 100% pokrivenost domačeg novca u opticaju stranim pričuvama, konvertibilnost na domačem tržištu, propisana granica monetarne politike,zakonska zaštita CBBiH od političkih pritisaka, nemogučnost kreiranja inflacije primarnom emisijom novca i male mogučnosti za monetarnu reformu unutar monetarnog sustava. U tržišnim ekonomijama središnja banka koristi različite instrumente monetarne politike i intervencije na tržištu novca, te tako utječe na obim likvidnih sredstava na razini nacionalne ekonomije. U tom smislu kretanje lividnosti sustava je povezano sa kretanjem bilance središnje banke. Glavni izvori likvidnosti iz bilance središnje banke su neto strana pasiva (strana valuta u posjedu, zlato, vrijednosni papiri u stranoj valuti), neto posudbe vladi, gotovina (domača valuta) u opticaju i neto ostale stavke aktive bilance. Dnevne promjene svakog dijela bilance prikazuju priliv i odliv pričuve na tržištu i odreduju razinu likvidnosti sustava, što zavisi od izbora politike, ciljeva i instrumenata središnje banke i stepena razvoja financijskog tržišta. Sa druge strane u monetarnom sustavu Valutnog odbora, kad središnja banka ima isključivo pravo na snabdijevanje domačom valutom, njeno klasično operacionalno djelovanje če biti usmjereno na izbor da se utvrdi, ili količina, ili cijena pričuve kao izvora likvidnosti. Iz tih razloga Centralna banka BiH koristi obveznu pričuvu kao jedini instrument monetarne politike. Prema Zakonu o CBiH (članak 36) komercijalne banke su obvezne dio svojih depozita držati na računima pričuve kod CBBiH (depoziti koje gradani,poduzeča i vlade drže u komercijalnim bankama). Jedna od funkcija obvezne pričuve je upravljanje likvidnošču u bankarskom sustavu i utjecaj na kreditne aktivnosti banaka. Pri tome, banke samostalno upravljaju viškom pričuve u cilju održavanja vlastite likvidnosti, što je izvan 31 izravnog utjecaja CBBiH. Održavanje likvidnosti u tržišnoj ekonomiji je permanentna obaveza banke i osnovna pretpostavka za njenu održivost na finansijskom tržištu, te jedan od ključnih preduslova za uspostavljanje i očuvanje povjerenja u bankarski sektor, njegovu stabilnost i sigurnost. Pojedine zemlje, koje imaju Valutni odbor kao monetarni sustav, prilagodavaju primjenu monetarnih instrumenata koji se koriste u klasičnim monetarnim aranžmanima u razvijenim tržišnim ekonomijama u cilju povečanja likvidnosti sustava. Pri tome je korištenje moneternih instrumenata determinirano zadržavanjem kredibiliteta ovog monetarnog sustava kroz održavanju pune pokrivenosti domačeg novca stranom valutom, kao temeljnog pravila koje vrijedi za Valutni odbor. U tom smislu je koncipiran ovaj rad čiji cilj je analiza održavanja razine likvidnosti bankarskog sustava u BiH kroz kretanje razine obvezne pričuve i viška pričuve, kao i analizu mogučnosti korištenja funkcije zadnjeg utočišta,izdavanja i korištenja vrijednosnih papira središnje banke i držanja vladinih depozita u središnjoj banci kao instrumenata monetarne politike u povečanju likvidnosti. U zaključku če se dati rezultati analize razine likvidnosti bankarskog sustava u BiH, nedostaci i ograničenja korištenja obvezne pričuve kao jedinog instrumenta monetarne politike, kao i ograničenja uvodenja novih istrumenata u vodenju monetarne politike u uvjetima klasičnog Valutnog odbora u BiH. 1. OBVEZNA PRIČUVA Od svog osnivanja CBBiH1 je,kao instrument monetarne politike jedino koristila instrument obvezne pričuve.Korištenje ovog instrumenta je usmjereno, kako na povečanje samog procenta izdvajanja sredstava pričuve, tako i na proširenje osnovice za obračun pričuve i odredivanje visine naknada za njihovo držanje od strane CBBiH. Korištenje ovog instrumenta primarnoza cilj ima smanjenje/povečanje kreditne ekspanzije i smanjenje/povečanje likvidnosti komercijalnih banaka. Centralna banka BiH je od početka rada u 1997. god. stalno prilagodavala osnovicu za obračun i visinu naknade za obveznu pričuvu i za držanje viška pričuve na račinima u CBBiH, u ovisnosti od kretanja likvidnosti komercijalnih banaka i njihove kreditne politike. Od početka rada, CBBiH je utvrdila procenat od 10% na depozite komercijalnih banaka kao onovicu za izračun obvezne pričuve. Promjene vezane za osnovicu obračuna obvezne pričuve i naknade za držanje obvezne pričuve i viška pričuve, koje je uvela CBBiH početkom financijske krize u 2008. godini, date su u donjim podacima (CBBiH - Godišnje izvješče 2019, Sarajevo). Od 1. siječnja 2008. god. stopa obvezne pričuve je povečana sa 15% na 18%.Od 11. listopada 2008. god. stopa obvezne pričuve je smanjena sa 18% na 14%. Od 1. siječnja 2009. god. stopa obvezne pričuve iznosi 14% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospiječa do jedne godine, a 10% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospiječa preko jedne godine. Od 1. travnja 2009. god. stopa naknade se utvrduje: na iznos sredstava koji je banka dužna da drži kao obvezne pričuve po stopi 0.50%, a na iznos sredstava iznad obvezne pričuve po stopi koja se utvrduje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do 1Sukladno Ustavu - Aneksu VII Opceg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Centralna banka Bosne i Hercegovine je institucija Bosne i Hercegovine osnovana Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Bosne i Hercegovine 20. lipnja 1997. god. i počela je s radom 11. kolovoza 1997. god. 32 mjesec dana. Od 1. svibnja 2009. god. stopa obvezne pričuve na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeca preko jedne godine iznosi 7%. Od 1. srpnja 2010.godine stopa naknade na iznos obvezne pričuve je promjenjena i obračunava se na osnovi prosjeka kamatne stope koju je u istom razdoblju ostvarila Centralna banka na "overnight" depozite,dok je stopa naknade na iznos sredstava iznad obvezne pričuve ostala nepromjenjena. Od 1. veljače 2011. god. stopa obvezne pričuve na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeca do jedne godine je smanjena sa 14% na 10%, dok je stopa obvezne pričuve na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijeca preko jedne godine ostala nepromjenjena. Od 1. kolovoza 2011. godine stopa naknade se utvrdivala na osnovu ponderiranog prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana, s tim da se na iznos obvezne pričuve obračunava 70%, a na iznos sredstava iznad obvezne pričuve 90% od navedene stope. Od 1. rujna 2014. stopa naknade se utvrdivala na osnovi ponderiranog prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana, s tim da se na iznos obvezne pričuve obračunava 70% ili minimum nula, a na iznos sredstava iznad obvezne pričuve 90% od navedene stope ili minimum nula. Od 1. svibnja 2015. godine Centralna banka je obračunavala naknadu banci na iznos sredstava te banke na računu pričuva kod Centralne banke u obračunskom razdoblju,kako slijedi: - na iznos obvezne pričuve - prosjek EONIA-e (jednodnevna medubankarska kamatna stopa u eurozoni) koji je u istom razdoblju zabilježen na tržištu umanjen za 10 baznih bodova, ili minumum nula, - na iznos sredstava iznad obvezne pričuve - nulta stopa naknade. Nulta stopa naknade na obveznu pričuvu primjenjivala se u slučaju da je prosječna EONIA umanjena za 10 baznih bodova imala negativnu vrijednost. Od 1. srpnja 2016. godine stopa obvezne pričuve, koju je primjenjivala CBBiH na osnovicu za obračun obvezne pričuve, je iznosila 10%, a primjenjene su nove stope za obračun naknade na sredstva na računu pričuva banaka. Centralna banka BiH, na računu pričuva komercijalne banke u obračunskom razdoblju, nije obračunavala naknadu na iznos sredstava obvezne pričuve, a na iznos sredstava iznad obvezne pričuve obračunavana je naknada po stopi koja je jednaka 50% stope koju je primjenjivala Europska centralna banka na depozite komercijalnih banaka. Osnovicu za obračun obvezne pričuve činili su depoziti i pozajmljena sredstva u domacoj i drugim valutama izraženi u KM . Tijekom 2019. godine, CBBiH je zadržala stopu obvezne pričuve iz 1918. god. u izosu od 10%, koja se primjenjuje na svu domacu i inozemnu obvezu bankarskog sektora u zemlji (24 banke). Medutim, stopa naknade na višak iznad obvezne pričuve je od početka svibnja izjednačena s depozitnom stopom ECB-a (Europska središnja banka), čime je smanjena sa - 20 b.b. na -40 b.b. Zbog uvedenog automatizma u promjeni u stopi naknade na višak iznad obvezne pričuve, ona je od kraja rujna iznosila -50 b.b. usljed izmjena u politici referentnih stopa ECB.Stopa naknade na obveznu pričuvu je takoder ostala nepromijenjena i iznosila je 0%. Pored stalnih odluka CBBiH o promjeni osnovice za izračun obvezne pričuve koje su komercijalne banke u BiH morale provoditi i naknade koju su morale placati, kako za držanje obvezne, tako i za držanje viška pričuve,one su cijelo vrijeme na pričuvnim računima imale višak pričuve ( tablica br. 1.). 33 Tablica 1. Kretanje obveznih i viška pričuva komercijalnih banaka u BiH (tisuču KM) Godina Prosječne obvezne pričuve Prosječan saldo računa obveznih pričuva kod CBBiH Višak pričuve Odnos viška pričuve i obvezne pričuve 1 2 3 4=3-2 5=4/2 2008 2.961.865 3.630.571 668.706 0,23 2009 1.754.398 3.010.417 1.256.019 0,72 2010 1.624.905 3.154.793 1.529.888 0,94 2011 1.323.886 2.959.315 1.635.429 1,23 2012 1.257.850 2.711.013 1.453.163 1,15 2013 1.290.758 3.103.865 1.813.107 1,40 2014 1.370.137 3.577.824 2.207.688 1,61 2015 1.432.593 3.770.500 2.337.907 1,63 2016 1.734.081 4.057.613 2.323.532 1,34 2017 2.122.485 4.303.340 2.180.855 1,03 2018 2.353.708 5.205.234 2.851.526 1,21 2019 2.575.297 5.589.021 3.013.724 1,17 Izvor: CB BiH,(2019), Godišnje izvješče 2019,Sarajevo.Višak pričuve i odnos viška pričuve i obvezne pričuve izračunat na temelju podataka iz kolona 2 i 3. Višak pričuve je najvažniji instrument komercijalnih banaka u BiH u kreiranju potrebne razine sredstava za vodenje poslovne politike i zadovoljavanja strogih regulatornih zahtjeva regulatora u osiguranju likvidnosti. Iz tih razloga je upravljanje rizikom likvidnosti, uz upravljanje kreditnim rizikom, jedan od najvažnijih i najsloženijih segmenata bankarskog poslovanja. Uz izostanak mogučnosti rješavanja pitanja likvidnosti na tržištu novca banke u BiH na svojim računima u CBBiH drže visoke iznose viška pričuve koje,od 2011.godine, znatno premašuju iznos obvezne pričuve.U nemogučnosti da pozajmljuju novac u kratkom roku iz drugih izvora, banke za rješavanje hitnih likvidnosnih problema jedini oslonac imaju u korištenju viška pričuve kao jedinog izvora osiguranja dovoljne likvidnosti za isplate depozitara (koje u svakom trenutku mogu biti nočekivane i značajne),za platni promet i vlastita plačanja. Držanje visokih iznosa pričuve dodatno povečava troškove bankarskog poslovanja u BiH.Pored toga,u funkciji održavanja potrebne likvidnosti i visine pričuve,banke u BiH drže 34 značajan iznos novčanih sredstava u strukturi aktive ( FBiH 30,3%,RS 21,8%) (Agencija za bankarstvo FbiH i Agencija za bankarstvo RS:"Izvještaj o Stanju u bankarskom sistemu RS) i imaju značajno višu stopu adekvatnosti regulatornog kapitala (FBiH 19%,RS 18,8%) u odnosu na minimalno propisanu stopu od 12%. Takoder bankarski sektor u BiHima visoke koeficijente pokriča likvidnosti (LCR- Liquidity Coverage Ratio) koji u bankarskom sektoru FBiH iznosi 258% a u bankarskom sektoru RS 222,8%.2Iz toga proizilaze dodatni troškoviu bankarskom sektoru u BiH. Vlasnička struktura bankarskog sektora u BiH največim dijelom utječe na način održavanja potrebne razine likvidnosti iz razloga što su banke u BiH u večinskom stranom vlasništvu (tablica 2.). Tablica 2. Vlasnička struktura banaka u BiH (mil.KM) Banke Federacija BiH (FBiH) Republika Srpska (RS) BiH Iznos Udio (%) Iznos Udio (%) Iznos Udio (%) Državni kapital 41,6 3,2 5 1 46.6 2,4 Privatni domači 140.6 10,8 215,5 32,2 356.1 18,0 Privatni strani 1,117,5 86,0 453,1 67,8 1,570,6 79,6 Ukupno 1.299,7 100 674 100 1.973,3 100 Izvor:Agencija za bankarstvo FBiH, (31..03.2021), „Informacija o subjektima bankarskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine na dan 31..03.2021.godine",Sarajevo, za FBiH i Agencija za bankarstvo RS (31.3.2021),"Izvještaj o Stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske",31.3.2021.god.za RS,Banja Luka.Za BiH izračunato na bazi podataka za FBiH i RS. Zbog večinskog stranog vlasništva, banke u BiH potrebnu razinu likvidnosti održavanju bez teškoča uz podršku inozemnih banaka koje predstavljaju grupe banaka i čije su banke iz BiH članice3.Najčešči oblik podrške u održavanju potrebne likvidnosti predstavljaju subordinirani krediti ili dugoročni depoziti od strane banke ili kroz dokapitalizaciju banaka.Stalno držanje visokih iznosa viška pričuve u cilju osiguranja dovoljne likvidnosti za iznenadne potrebe likvidnih sredstava predstavlja dodatni trošak bankarskom sektoru BiH i ukazuje naznačajne slabosti Valutnog odbora u BiH kao monetarnog sustava i ograničenih mogučnosti korištenja pričuve od strane CBBiH kao jedinog monetarnog instrumenta.O tome govore i izračuni autora (2020. god.) koji pokazuju 2Koeficijent pokrica likvidnosti pokazuje odnos zaštitnog sloja likvidnosti i neto likvidnosnih odliva banke. 3Taj odnos se,u stručnim krugovima, često promatra kao odnos banka „kcer" i banka „majka". 35 da visina pričuve, koje komercijalne banke u BiH drže na računima u CBBiH, osiguravaju razinu likvidnosti koja daleko prevazilazi potrebe platnog prometa, koji predstavlja veoma značajan dio ukupne likvidnostibankarskog sektora,(GC-žiro transakcije iznose u prosjeku svega 4,2%,a RTGS-transakcije u realnom vremenu u prosjeku samo 9,1% sredstava na računima pričuve bankovnog sustava zemlje) (Kovačevic, 2020). Pored navedenog, postojeci sustavmonetarnog aranžmana Valutnog odbora, kada se dovoljna likvidnost bankarskog sustava u BiH ostvaruje iz izvora inozemnih banaka „majki", nosi u sebi latentnu opasnost da se, uslučaju značajnijih poremecaja na ekonomskim ili financijskim kretanjima i pojavama krize, strani kapital smanji u značajnijem dijelu i/ili povuče iz bankarskog poslovanja u BiH.To bi uzrokovalo,ne samo problem nelikvidnosti bankarskog sektora u BiH, nego bi imalo i vrlo ozbiljne implikacije na ukupno financijsko i ekonomsko stanje u zemlji. 2. FUNKCIJA ZADNJEG UTOČIŠTA Ovaj važan instrument klasične monetarne politike kreiranja likvidnosti banaka znači odobravanje zajmova poslovnoj banci od strane središnje banke u uvjetima kada je: komercijalna banka nelikvidna (što znači da ne može izmirivati svoje kratkoročne obveze uredno, u potpunosti i na vrijeme), ali je solventna i ima dovoljno izvora sredstava za poslovanje i kada banka ne može doci do likvidnih sredstava na drugi način (obično na monetarnom tržištu kojeg u BiH još nema). U aranžmanu zadnjeg utočišta krediti se odobravaju uobičajeno na kratak rok (do tri mjeseca), uz kamate koje su iznad tržišnih (u cilju reguliranja potražnje) i uz kvalitetan zalog (u cilju minimiziranja kreditnog rizika za središnju banku). Ove kredite središnja banka daje samo u slučajevima kada se njima sprječava sustavni rizik bankarskog sektora. Svrha kredita kao zadnjeg utočišta nije razvoj gospodarstva, niti dugoročno pomaganje bankama.To nije ni kratkoročno pomaganje svakoj banci s likvidnim problemima, vec je cilj isključivo premošcivanje kratkoročnih problema solventnih, ali nelikvidnih banaka i to u situacijama kada one ne mogu drugačije posuditi novac, te ako nelikvidnost pojedine banke prijeti nelikvidnosti odnosno nestabilnosticijelog bankarskog sektora. Sprečavanje sustavnih kriza, odnosno upravljanje bankarskim krizama, je vrlo složen proces. Propast odredene komercijalne banke nije nužno negativna stvar, niti automatski znači neuspjeh nadzora banaka. Kao samostalni tržišni subjekti banke kroz svoje upravne i vlasničke organe moraju snositi rizike svojih odluka. Zatvaranje neke banke povecava tržišnu disciplinu i snažan je signal drugim komercijalnim bankama da posluju opreznije. Ono što središnj a banka ili regulatorna bankarska agencij a treba rj ešavati jeste sustavni rizik, odnosno problemi u vecem dijelu bankarskog sektora (npr. ako zbog problema u jednoj banci deponenti, zbog nepovjerenja, masovno počinju povlačiti depozite iz drugih banaka, ili se nelikvidnost u jednoj banci kroz domino efekat prebacuje na druge banke). U takvoj situaciji središnja banka zajedno sa regulatornom bankarskom institucijom dužna je nastojati riješiti sustavnu krizu. Za uvodenje funkcije zadnjeg utočišta u monetarnom sustavu CBA u BiH treba razmotriti odgovore na više pitanja medu kojima su: - Zakon o CBBiH ne dozvolj ava nikakvo kreditiranj e banaka od strane CB BiH zbog čega bi uvodenje ovog instrumenta zahtijevalo izmjenu Zakona o CB 36 BiH, što sa sobom nosi rizik gubljenja kredibiliteta CBBiH. Za tako krupnu promjenu, koja zadire u suštinu monetarnog aranžmanaValutnog odbora u BiH, bila bi potrebna i odredena suglasnost medunarodne zajednice.4 - Instrument zadnjeg utočišta, ukoliko se želi zadržati klasični Valutni odbor u BiH, bi se mogao realizirati isključivo uz pozajmljivanje iz viška stranih pričuva Centralne banke. To znači da bi razina pozajmljivanja bila odredena neto inozemnom imovinom CBBiH, kojaje u dosadašnjem radu CBBiH osigurana izdvajanjem iz ostvarenog profita kako pokazuje tablica br. 3. Tablica 3. Kretanje neto devizne imovine CB BiH (milijuni KM) Godina Neto devizne pričuve Monetarna obveza Neto inozemna imovina CBBiH 1 2 3 4=2-3 2008 6.294,8 5.727,5 567,3 2009 6.211,2 5.705,5 505,7 2010 6.456,3 5.969,6 486,8 2011 6.442,5 5.915,1 507,4 2012 6.507,4 5.978,0 520,4 2013 7.067,3 6.659,2 408,1 2014 7.824,5 7.293,1 531,4 2015 8.605,0 8.064,6 540,4 2016 9.529,0 8.926,3 602,6 2017 10.555,0 9.977,1 577,8 2018 11.621,4 10.983,3 638,1 2019 12.595,4 11.824,2 771,2 Izvor: CB BiH,(2019), Godišnje izvješče,Sarajevo Moguči iznos sredstava, koje bi CBBiH mogla koristiti kao instrument zadnjeg utočišta prema podacima iz tablice br. 3., limitiran je još iz dva razloga: a) popunjavanje fondova CBBiH prema Zakonu o CBBiH (kapitala i generalnih pričuva), 4To proizilazi iz nekoliko razloga, a temeljni je da je monetarni sustav u BiH kao Valutni odbor utvrden u Dejtonskom mirovnom ugovoru za BiH i da je medunarodna zajednica još uvijek suupravitelj u BiH. 37 b) mogučnosti rasta pričuva CBBiH u budučnosti s obzirom da se od 2004. godine iz profita CBBiH za vladu BiH godišnje izdvaja 60% (Zakon o izmjenama zakona o CBBiH, Službeni glasnik BiH 76/6, članak 2). Postojanje limita za zajmove iz funkcije zadnjeg utočišta može,u slučaju Valutnog odbora u BiH, ugroziti pokušaj rješavanja pitanja nelikvidnosti više banaka u jednom trenutku, a time i realnosti cijelog aranžmana u veoma osjetljivom kriznom trenutku, kako za banke, tako i za ukupan bankarski sustav zemlje. Pored navedenog za odobravanje kredita koji se tiču zadnjeg utočišta treba uzeti u obzir i sljedece: - krediti dati na temelju zadnjeg utočišta moraju imati adekvatne zaloge u vidu vrijednosnica kojima se garantira vračanje kredita. To znači da bez institucionalnih pretpostavki za početak rada tržišta novca, odnosno kapitala u BiH ova vrsta zaloga se ne može osigurati. - krediti iz funkcije zadnjeg utočišta se odobravaju samo solventnim bankama. U BiH je supervizija banaka u posebnim institucijama koje su izvan CBBiH5, što znači da ona ne raspolaže ažurnim podacima o solventnosti banaka. Iz toga proizilazi da se moraju osigurati drugi organizacijski i pravni okviri izmedu CBBiH i agencija za superviziju banaka u BiH. Ove promjene su nužne i iz razloga što se odluke o zajmovima iz funkcije zadnjeg utočišta moraju donositi u veoma kratkom roku (inače ne bi bilo efekta jer se nelikvidnost banke mora razriješiti žurno). Za takvu odluku neophodno je nedvosmisleno utvrditi nelikvidnost i solventnost banke koja je u krizi plačanja. To nije, u večini slučajeva, tako lako jer je u pravilu nelikvidna banka neko vrijeme i nesolventna pa je utvrdivanje njene solventnosti dosta teško (upitno). - korištenje instrumenata zadnjeg utočišta je vezano za podršku sustavno važnih komercijalnih banaka, a kako je več ranije rečeno,u BiH takve banke su uglavnom u stranom privtnom vlasništvu (tablica br. 2). Podrška likvidnosti banaka u stranom vlasništvu kroz instrument zadnjeg utočišta je sa stajališta CBBiH upitna i iz razloga što se takva podrška, prije svega, pretpostavlja od strane matičnih stranih banaka čije „kčerke banke" rade na tržištu BiH. Aranžman zadnjeg utočišta ima odredeni rizik i za središnju banku. Prvi od rizika je rizik kredibiliteta (reputacije) koji je posebno važan za Valutni odbor, a time i za Centralnu banku BiH. Pogrešno dodijeljen kredit za održavanje likvidnosti i njegovo nevračanje znači stvaranje negativne percepcije o središnjoj banci, odnosno u cjelini prema načelima Currency board aranžmana. Drugi rizik se odnosi na povečanje ukupnih troškova bankarske krize zbog špekulativnog ponašanja banaka. Nesolventne banke se redovito „kockaju na preživljavanje" (engl. gambling for resurrectrion) i nastoje se održati na tržištu što dulje pri čemu se obično nadaju da če na neki nači prevaziči problem nelikvidnosti ili pak, protuzakonito nastoje 5Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo RepublikeSrpske. Ne postoji jedinstveno regulatorno bankarsko tijelo na razini BiH. Banke u Distriktu Brčko su organizacijski dijelovi (najčešce filijale) banaka iz FBiH ili RS: 38 izvuči koristi za upravu (vlasnike) banke čime smanjuju stečajnu masu (tzv. asset stipping ili krada aktive). Nesolventnu banku treba zatvoriti što prije, jer njeni gubici rastu, a zajmovi iz funkcije zadnjeg utočišta joj mogu produljiti život i time doprijeniti povečanju gubitaka. Instrument zadnjeg utočišta može donijeti i rizik sudskih tužbi. Svaka odluka o dodjeljivanju ili nedodjeljivanju zajma može dovesti do sudskih procesa i problema za središnju banku. To nosi rizik gubitka spora i troškova sudskog postupka. Uprava, vlasnici i deponenti banke če učiniti sve da krivicu za propast banke prebace na središnju banku. Zato je važno kod dodjele zajma na temelju funkcije zadnjeg utočišta osigurati javnost i transparentnost postupka i krajnju objektivnost kod donošenja odluka središnje banke. Samo postojanje instrumenata zadnjeg utočišta može biti i negativan signal bankama. Loše dizajniran, ovaj instrument (npr. kroz obilato kreditiranje i bez jasnih kriterija dodjele zajmova) može signalizirati bankama da se u svojim politikama ponašaju mnogo rizičnije nego što je optimalno. Oslonac na središnju banku, da če podržati nelikvidnost, u svakom slučaju dovodi do gubitaka, kako pojedinačno u bankama, tako i u sustavu kao cjelini. Banke u takvom okruženju mogu neadekvatno (neoprezno) upravljati svojom likvidnošču. A rizik likvidnosti je jedan od najvažnijih u bankarstvu, a time i prvenstvena odgovornost komercijalnih banaka. Takvim prilazom uz pomoč središnje banke održava se sustavna stabilnost bankarskog sektora zemlje. Instrument zadnjeg utočišta može biti veoma koristan u slučajevima upravljanja večim bankarskim krizama. Od njega se ne može očekivati, kako je več rečeno, da potiče razvoj zemlje niti da pomogne svakoj banci u premoščivanju problema likvidnosti. U tom smislu se značaj zadnjeg utočišta kao instrumenta održavanja likvidnosti često preuveličava. Za praktičnu primjenu zadnjeg utočišta ovaj instrument mora biti jasno i detaljno definiran (posebice proces odobravanja zajmova), a zajmovi se mogu davati samo solventnim bankama od sustavne važnosti sa trenutačnim problemima likvidnosti. 3. IZDAVANJE I KORISTENJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA SREDIŠNJE BANKE Monetarni instrumentizdavanja vrijednosnih papira središnje banke i njegovo korištenje na tržištu novca, odnosno kapitala može značajno unaprijediti financijski sustav zemlje, a posebice medubankarsko pozajmljivanje i upravljanje likvidnošču. Valutni odbori Hong Konga, a dijelom i Valutni odbori Estonije, Latvije i Bugarske koriste ovaj monetarni instrument. Medutim u ovim zemljama monetarni aranžmani Valutnog odbora nisu klasičnog tipa kao Valutni odbor u BiH. U nabrojanim zemljama u okviru monetarnog aranžmana Valutnog odbora dozvoljeno je korištenje nekih diskrecionih instrumenata monetarne politike u ograničenom obuj mu. Za izdavanje vrijednosnih papira CBBiH i njihovo korištenje kao instrumenta monetarne politike u BiH neophodne su promjene Zakona o Centralnoj banci BiH (prema važečim odredbama ovog zakona CBBiH ne može izdavati bilo kakve vrijednosne papire), kao i institucionalne pretpostavke za organiziranje i rad tržišta novca.U tom slučaju granica iznosa na koji bi bilo moguče izdavati vrijednosnice CBBiH su odredene njenim viškom pričuva ukoliko bi se želio zadržati postoječi klasični Valutni odbor uz puno pokriče KM u opticaju s pričuvnom valutom Euro. 39 4. DRŽANJE VLADINIH DEPOZITA U SREDIŠNJOJ BANCI Držanje vladinih depozita u središnjoj banci predstavlja najznačajniji diskrecioni instrumenata monetarne politike koji se promjenjujeu suvremenim Valutnim odborima odudara od izvornog tipa valutnog odbora kao u slučaju BiH. Kod uvodenjaovog diskrecionog instrumenta monetarne politike u Valutni odbor BiH bilo bi potrebno razmotriti sljedece činjenice: 1. Prema Zakonu o CBBiH (Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, članak 52, Službeni glasnik BiH 1/97), Centralna banka BiH može raditi kao bankar i fiskalni agent BiH pod uvjetom da u tim poslovima ne može uraditi niti jednu operaciju (transakciju) koja može poslužiti kao financijska pomoc, što uključuje i kredite, a što bi bilo za ili u korist Bosne i Hercegovine. 2. Izmještanje vladinih depozita iz komercijalnih banaka u CBBiH bi trebalo procijeniti sa stajališta negativnog utjecaja tog prebacivanja na rejting komercijalnih banaka i povjerenje u bankarski sustav u cjelini jer to može biti i signal da bankarski sustav nije dovoljno jak, pouzdan i siguran za držanje vladinih depozita. Gubitak vladinih depozita u komercijalnim bankama bi smanjio njihove izvore sredstava i postavio nove zahtjeve za likvidnošcu što bi svakako daljnje utjecalo na njihove troškove poslovanja. ZAKLJUČAK Centralna banka BiH u monetarnom sustavu Valutnog odbora koristi obveznu pričuvu kao jedini monetarni instrument. Pri tome, CBBiH prilagodavanjem osnovice za obračun obvezne pričuve i visinom naknade za njeno držanje na računima CBBiH regulira visinu obvezne pričuve i time utječe na povečanje ili smanjenje likvidnosti bankarskog sustava,odnosno povečanje ili smanjenje kreditnog potencijala banaka. Medutim,zbog izostanka drugih instrumenata monetarne politike i izvora likvidnosti (prije svega tržišta novca)koji bi bankama omogučile osiguranje potrebnih likvidnih sredstava u izvanrednim situacijama (npr. kod večeg odliva depozita u kratkom roku ili večih mogučnosti kreditiranja), banke na svojim računima u CBBiH drže visoke iznose viška pričuve u cilju osiguranja potrebne razine likvidnosti. Iznosi viška pričuve od 2011. godine prelaze iznose obvezne pričuve bankarskog sustava zemlje. Komercijalne banke same odlučuju o visini viška pričuve u ovisnosti od vlastitih politika upravljanja rizikom likvidnosti. Na držanje viška pričuve banka plača naknadu CBBiH što je dodatni trošak za banke. Troškovibanaka se dodatno povečavaju zbog držanja visokih iznosa gotovog novca (FBiH 30,3%, RS 21,8%),osiguravanja više stope adekvatnosti regulatornog kapitala (FBiH 19%, RS 18,8%) u odnosu na minimalno propisanu stopu od 12%. Takoder, bankarski sektor u BiHima visoke koeficijente pokriča likvidnosti (LCR- Liquidity Coverage Ratio u bankarskom sektoru FBiH iznosi 258%, a u bankarskom sektoru RS 222,8%). Bankarski sustav u BiH, kroz držanje visokih iznosa viška pričuve, osigurava znatno višu likvidnost od potrebne. To potvrduje i podatak da bankarski sustav u platnom prometu,kao značajnom segmentu ukupne likvidnosti banaka,koristi samo 4,2%, odnosno samo 9,1% sredstava na računima pričuve za žiro transakcije i transakcije u realnom vremenu, retrospektivno. Navedeni podaci jasno govore o slabostima Valutnog odbora kao monetarnog sustava i korištenja obvezne pričuve kao jedinog instrumenta 40 monetarne politike. Osiguranje viška pričuve u cilju održavanja potrebne likvidnosti, zahtijeva financijsku potporu iz sigurnih financijskih izvora. Zbog navedenog se komercijalne banke u BiH oslanjaju na strane izvore sredstava koje im omogučava strano privatno vlasnišvo banaka „majki". U tom smislu se kao izvori sredstava koriste subordinirani krediti ili depoziti stranih banaka, tevrši dokapitalizacija banaka. Ovaj način podrške likvidnosti bankama u BIH omogučio je njihovu dovoljnu likvidnost kroz cijelo vrijeme funkcioniranja Valutnog odbora. Medutim,ovakav način financiranja likvidnosti banaka u BiH, pored več pomenutih slabosti,ukazuje na još jedan važan nedostatak koji se odražava u latentnoj opasnosti da se, u slučaju veče ekonomske ili financijske krize, strani kapital smanji i/ili povuče iz zemlje i time izazove porednelikvidnosti bankarskog sustava, i financijsku, i ekonomsku nestabilnst u zemlji. Analiza je pokazala da bi uvodenje drugih diskrecionih instrumenata monetarne politike od strane CBBiH (funkcije zadnjeg utočišta,izdavanja i korištenja vrijednosnih papira središnje banke i držanja vladinih depozita u središnjoj banci) u cilju modernizacije Valutnog odbora, kao monetarnog sustava za povečanje likvidnosti, moglo biti korišteno samo u mjeri koju dozvoljava neto inozemna imovina CBBiH. Uz zadovoljavanje punog pokriča KM u opticaju vezanom valutom (EUR) na ovaj način bi se zadržao kredibilitet Valutnog odbora kao monetarnog sustava u klasičnom obliku. Medutim, za njihovo uvodenje bilo bi potrebna značajna izmjena Zakona o CBBiH za čiju promjenu bi bila neophodna i odredena podrška medunarodne zajednice, s obzirom na karakter mirovnog sporazuma za BiH iz Daytona i još uvijek prisustvo medunarodnog Visokog predstavnika u BiH. Literatura: 1. Agencija za bankarstvo FBiH:(30.9.2019), „Informacija o subjektima bankarskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine",Sarajevo 2. Agencija za bankarstvo RS:(09/19), "Izvještaj o Stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske", Banja Luka. 3. Damir Cosič(2002), "Anchor Currency for Bosnia and Hercegovina:Experiences and Prospects",Summer Symposium for Central bank Researchers,CBBiH,Sarajevo. 4. Frederic S.Mishkin(2002), "Economics of Money, Banking and Financial Markets, Update Edition(6th Edition)",Addison-Wesley Publishing, 6th edition. 5. Jacob A. Frenkel,Merrill Lynch:(2003), "Financial Stability Challeges for Policymakers", Bank for International Settlements,Basel. 6. Joe Ganley(2002), "Surplus Liquidity:Implications for Central Banks",Bank of England,London. 7. Peter Mooslechner, Dr. Gertrude Tumpel-Gugerell, Mr. Lindsay Wolfe:(2002), "Completing transition: The Main Challenges",Springer Verlag Berlin, Heidelberg. 8. Dragan Kovačevič(2020), "Platni promet i platni sustavi",Sveučilište/Univerzitet „VITEZ",Vitez. 9. Olex Havrylyshyn Salex M. Nsouli(2003), "A Decade of Transition:Achievement and Challenges",IMF,Washington,D.C. 10. Zakon o CBBiH,Službeni glasnik BiH 1/97. 11. Centralna banka BiH, www.cbbh.ba 41 Primljeno/Submitted: 08.04.2021. Prihvaceno/Accepted: 07.07.2021. Pregledni rad Review paper JEL Classification: G20, G22 IZAZOVI TRŽIŠTA OSIGURANJA AUTOODGOVORNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ CHALLENGES OF THE AUTOMOBILE LIABILITY INSURANCE MARKET IN THE REPUBLIC OF SRPSKA Ranka Drobnjak* Rajko Macura** SAŽETAK Autori se u ovom radubave istraživanjem obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Iako je Agencija za osiguranje u Republici Srpskoj propisala tarife osiguranja, prema kojima su cijene polise, odnosno osiguranja u svim osiguravajucim kucama iste, u praksi imamo nepoštivanje odluka i dogovora, odnosno razlike u cijenama. Navedeno ima za posljedicu probleme likvidnosti društava za osiguranje. Cilj rada je iznalaženje rješenja kojima bi se prevazišao problem nepoštivanja odluka Agencija za osiguranje u Republici Srpskoj, odnosno dogovora osiguravajucih društava, kao i nelojalne konkurencije u oblasti autoosiguranja. Autori smatraju da bi se uvodenjem liberalizacije tržišta autoodgovornosti ovaj problem znatno ublažio. Kako bi se izbjegle negativne implikacije ovog rješenja, potebno je uvesti fazne procese za prelazak na ovaj model, što bi dovelo do uredenja tržišta osiguranja. Cijene bi se formirale u zavisnosti od rizika i društava. Time bi se obezbijedila korektna i fer konkurentska ponuda, a klijenti bi procjenjivali koja ponuda im najviše odgovara. Pri tome je potebno uskladiti, dva dosta suprostavljena cilja; sa jedne strane uskladiti platežnu moc klijenata, a sa druge strane, obezbijediti sigurnost, kako klijenata, tako i osiguravajuceg društva. Ključne riječi: Osiguravajuca društva, autoodgovornost, liberalizaciju tržišta osiguranja ABSTRACT In this paper, the authors deal with the research of compulsory automobile liability insurance. Although the Insurance Agency in the Republic of Srpska has prescribed insurance tariffs, according to which the prices of policies, i.e. insurance in all insurance companies are the same, in practice we have non-compliance with decisions and agreements, i.e. differences in prices. This results in liquidity problems for insurance companies. The aim of this paper is to find solutions that would overcome the problem of non-compliance with * Student, Banja Luka College - Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, drobniakranka@gmail.com ** PhD, Mentor, Banja Luka College - Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, macuraraiko@,gmail.com 42 the decisions of the Insurance Agencies in the Republic of Srpska, i.e. the agreements of insurance companies, as well as unfair competition in the field of automobile insurance. The authors believe that the introduction of liberalization of the automobile liability market would significantly alleviate this problem. In order to avoid the negative implications of this solution, it is necessary to introduce phased processes for the transition to this model, which would lead to the regulation of the insurance market.Prices would be formed depending on the risks and the companies.This would ensure a correct and fair competitive offer, and clients would assess which offer suits them best.In doing so, it is necessary to harmonize, two very opposite goals; on the one hand to harmonize the purchasing power of clients, and on the other hand, to ensure the safety of both clients and the insurance company. Keywords: Insurance companies, automobile liability, insurance market liberalization. UVOD Na tržištu osiguranja od autoodgovornosti, posluje dvadesetak osiguravajucih kuca. Činjenica je da ne možemo dobiti isti iznos koji je propisan Cjenovnikom za osiguranje vlasnika ili korisnika motornih vozila od autoodgovornosti od 22.12.2004. godine kada je donesena odluka koja se nadopunjavala novim odlukama i propisima. Predmet istrživanja u ovom radu je osiguranje od autoodgovornosti, koje spada u kategoriju je zakonski obaveznog osiguranje. Sva vozila koja učestvuju u saobracaju moraju imati zaključeno osiguranje od autoodgovornosti. Svi vozači motornih vozila su upoznati sa ovom vrstom osiguranja jer barem jednom godišnje su u obavezi da ugovore polisu prilikom registracije vozila. Cilj ovog osiguranja je zaštita u slučaju štete pričinjene trecem licu, tako što ce troškove koje bi inače platio osiguranik.Zaključuje se prilikom registracije vozila u cilju zaštite od štete koja je vašim vozilom pričinjena trecem licu, nezavisno od toga ko je upravljao vozilom u trenutku nezgode. Pravo na naknadu štete imaju sve osobe koje se nalaze u vozilu Koje je izazvalo saobracajnu nezgodu, kao i sve osobe koje se nalaze u drugom vozilu koje učestvuje u saobracajnoj nezgodi. Različite osiguravajuce kuce osiguranicima nude različite uslove i zato je važno da prije potpisivanja dobro proučiti šta stoji u ponudi i ugovoru za osiguranje motornog vozila. Takode, potrebno je obratiti pažnju na pogodnosti ili nedostatke u tzv. paketima odredenih polisa jer se na prvi pogled mogu učiniti privlačnima, a ustvari ne sadrže sve što se želi pokriti polisom osiguranja. Npr. polisa nezgode, uvijek je potrebno zatražiti ponudu, možda i od više osiguravajucih društava. 1. METODOLOGIJA Autori su uradili istraživanje tržišta osiguranja u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i susjednim zemljama. Analizirane su smjernice koje je donijela Agencija za osiguranje Republike Srpske;01-111-124/17. Isto tako, korišceni su podaci iz Izvještaja Agencije za osiguranje RS-a o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period od 01.01.2019. do 30.06.2019.g, Broj: UO - 19/19. Konsultovan je rad Ševkušica, „Stanje i problemi na tržištu osiguranja u Republici Srpskoj". Kako bi se dobile informacije o zaprijecenim kaznama, korišten je Krivični zakonik Republike Srpske, Sl. glasnik RS, br.64/2017 i 104/2018-odluka US. Kako bi ste istržila legislativa i praksa u oblasti osiguranja Hrvatske, korišceni su 43 izvori http://www.osiguranje.hr, okrugli stol, Zagreb, travanj 2007. zatim članak Andelinovic, Mihovila; Pavkovic, Ane „Uloga osiguranja u razvoju financijskoga i gospodarskoga sustava Republike Hrvatske". Korišteni su i matrijali časopisa „Svijet osiguranja". Isto tako, pregledana je brošura Motorna vozila i osiguranje 2018, u izdanju Hrvatskog Ureda za osiguranje, kao i Bilten Hrvatskog ured za osiguranje, broj 2, 2010. Kako bi se stekao uvid u stanje tržišta osiguranja u Srbiji, korišten je Magazin za život sa manje rizika „Generali" iMagazin „Biznis & Finansije", Analizirani su i materijali Centra za informisanje, savjete i unaprjedenje komunikacije izmedu korisnika i pružalaca usluga osiguranja (CEPEOS) iz Beograda. Autori su sproveli i field istraživanje na temu poznavanja osnovnih pojmova iz osiguranja, po metodi slučajnog uzorka. 2. PREGLED LITERATURE Vec par godina unazad Agencija za osiguranje pokušava da na sve načine uredi tržište osiguranja u Republici Srpskoj donoseci pravilnike o postupanju i smjernice kojih bi se osiguravajuca društva morala pridržavati. Jedna u nizu je donešena i 24.10.2017. godine gdje su propisane smjernice o načinu poslovanja. Uočena je nedozvoljena praksu prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila, upozorava da se takva praksa treba obustaviti, te ukazuje društvima za osiguranje o posljedicama nastavka ovakve prakse. 1) obuhvatali su vracanje dijela uplacene premije osiguranja na račune osiguranika ili gotovini, placanje usluga tehničkih pregleda za vozila osiguranika, i drugih Neki od dosada uočenih oblika povrat novca ili posrednih pogodnosti osiguranicima pogodnosti. 2) Ogleda se u davanju različitih neposrednih i posrednih pogodnosti osiguranicima prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila, kao i u pogrešnoj primjeni odredbi o bonusu i malusu, odnosno odredivanja ispravnog premijskog razreda. Neki od dosada uočenih oblika povrat novca ili posrednih pogodnosti osiguranicima obuhvatali su vracanje dijela uplacene premije osiguranja na račune osiguranika ili gotovini, placanje usluga tehničkih pregleda za vozila osiguranika, izdavanje bonova za gorivo osiguranicima, placanje usluga reklama na vozilima. 3) Agencija je i u prethodnom periodu sankcionisala i zabranjivala ovakve vidove umanjenja osnovne premije, a koja se ogledala u davanju različitih neposrednih i posrednih pogodnosti osiguranicima prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila, kao i u pogrešnoj primjeni odredbi o bonusu i malusu, odnosno odredivanja ispravnog premijskog razreda. Za nepostupanje po nalogu Agencije za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti zaprijecene su kazne. Za sva nepostupanja po smjernicama Agencija traži da se obavijesti pisanim putem. Medutim mora se priznati da još uvijek imamo osiguranike koji nisu ovladali načinom komunikacije sa jednom ovakvom ustanovom putem email-a.Naime bilo bi potrebno oformiti kancelariju pri Agenciji za osiguranje za prijem pritužbi na rad osiguravajucih društava ili njenog uposlenika opcijom„face to face". Autori rada smatraju da bi liberalizacija tržišta mogla da se primjeni u Republici Srpskoj na način gdje bi se kroz iskustva okolnihzemalja i ovih problema koji se godinama gomilaju, a koje je uočila Agencija za osiguranje dovelo do uredenja tržišta osiguranja, 44 prevashodno tržišta koje je najneuredenije a to je obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Samim istraživanjem uvidjeti pozitivne i negativne strane krajnjeg cilja, liberalizacije i faznih procesa koji bi doveli do istog. Koje korake poduzimati da bi se prevazišle „dječje bolesti" u koracima ka liberalizaciji. Treba napomenuti da je Vlada Republike Srpske je još 2013 godinerazmatrala informaciju o pokazateljima osposobljenosti društava za osiguranje za proces liberalizacije u obaveznom osiguranju od autoodgovornosti u Republici Srpskoj i donijela je zaključak o predloženoj djelimičnoj liberalizaciji u obaveznom osiguranju od autoodgovornosti kao prihvatljivom modelu. Agencija je tada podnijela prijavu za dobijanje tehničke pomoci za proces liberalizacije u obaveznom osiguranju, kod „FIRST initiative". „FIRSTinitiative" je osnovan od strane Svjetske banke i Medunarodnog monetarnog fonda. Cilj projekta je bilo pružanje tehničke pomoci pri izradi modela liberalizacije kako u RS tako i u BiH. Takode predmet istraživanja je i problem koji konstantno prati osiguranje autoodgovornosti, upozoravanja na obustavljanje popusta, što dovodi do pitanja:" Koji su to popusti?" Pri tom Agencij a u gore navedenim smj ernicama ukazuje na to da popusti „ne postoje". Ukida se nešto što ne postoji, logičan zaključak da ovdje nisu posloženi svi elementi, i da se osiguranici dovode u zabludu. Zaključujemo da je evidentno postojanje neke sive zone u kojoj se nepoštuju odluke i pravilnici Agencije za osiguranje Republike Srpske. Početkom aprila 2020. godine zbog nastale situacije na globalnom nivou, Agencija vidi priliku za jedan u nizu pokušaja da se zaustave nelegalni popusti pooštravajuci kaznene mjere i dovodeci odgovorna lica Društava do toga da budu svojim potpisom garant dogovora i poštovanja odluke. Nepoštovanjem odluka i dogovora osiguravajuca društva koja se bave iskjučivo tom djelatnošcu dolaze u veliki problem likvidnosti društva, jer svrha postojanja je obaveza namirenja štetnog dogadaja koji je obavezujuci izdavanjem polise osiguranja. Još jedna negativna konotacija je da osiguravajuce društvo stvara lošu sliku o sebi, negativan marketing što ce dovesti do toga da gubi osiguranike. Što stvara začarani krug i dovodi u pitanje opstanak osiguravajucih kuca. Poenta je da osiguranik bude zadovoljan, informisan, da društva rade po zakonu i bez postojanja sive zone koja usisava sredstva osiguranja i osiguranika. 3. ZAKONODAVNI OKVIR Krivični zakonik Republike Srpske sadrži pojedine segmente koji imaju bliskog dodira sa osiguranjem autoodgovornosti, oni su navedeni u članovima: 3.1 Pranje novca Član 263 (1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni izvršenjem krivičnog djela propisanog zakonima Republike Srpske primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom poslovanju, vrši konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo, kaznice se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom. 45 (2) Ako je izvršilac djela iz stava 1. ovog člana istovremeno i izvršilac ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovina iz stava 1. ovog člana, kazniče se kaznom zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom. (4) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana izvršena od strane više lica koja su se udružila za vršenje pranja novca ili je pranje novca izvršeno u svrhu finansiranja terorizma, učinilac če se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina i novčanom kaznom. (5) Ako je pri izvršenju krivičnog djela iz st. 1. i 2. ovog člana izvršilac postupao nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, kazniče se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (6) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist nastala iz imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom iz st. 1. do 4. ovog člana, oduzeče se. 3.1 Utaja poreza i doprinosa Član 264 (1) Ko u namjeri da on ili neko drugo lice potpuno ili djelimično izbjegne placanje poreza propisanih aktima kojima se ureduje oblast poreza Republike Srpske, ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja, daje netačne ili nepotpune podatke o dohotku, predmetima ili drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrdivanje iznosa poreske obaveze ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja ili ko u slučaju obavezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od uticaja na utvrdivanje poreske obaveze ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja, pa zbog toga dode do smanjenja ili neutvrdivanja poreske obaveze ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kaznice se kaznom zatvora od jedne do pet godina i novčanom kaznom. (2) Kaznom iz stava 1. ovoga člana kaznice se i ko poresku olakšicu u iznosu vecem od 10.000 KM koristi suprotno uslovima pod kojima je poreske olakšice dobio. (3) Ko izvrši krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana, a iznos obaveze čije se placanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznice se kaznom zatvora od dvije do deset godina i novčanom kaznom, a ako taj iznos prelazi 200.000 KM, kaznice se kaznom zatvora najmanje tri godine i novčanom kaznom. 3.2 Osiguranička prevara Član 273 (1) Ko u namjeri da od osiguravajučeg društva naplati osiguranu sumu, ošteti ili sakrije stvar koja je osigurana od navedenih rizika, pa zatim prijavi štetu, kazniče se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniče se i ko u namjeri da od osiguravajučeg društva naplati osiguranu sumu za slučaj tjelesnog oštečenja, tjelesne povrede ili narušenja zdravlja, prouzrokuje sebi takvo oštečenje, povredu ili narušenje zdravlja. (3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, učinilac če se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kazniče se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Pokušaj djela iz st. 1. i 2. ovog člana je kažnjiv (Sl. glasnik RS, br.64/2017 i 104/2018). Problem dokazivanja krivičnog djela, član 263, kako dokazati da je zastupnik „dao popust" i ko je uopšte dobio dogovoreni iznos i da li je neko zadržao taj novac, da li ima 46 prikrivenu konverziju, itd. Da li se onda ovaj član koristi u ovakvim slučajevima i da li se može primijeniti? Član 264 Krivičnog zakonika RS, govori o utaji poreza, odnosno izbjegavanju plačanja poreza. Imali smo za primjer da pojedine osiguravajuče kuče nisu plačale svoje obaveze po osnovu poreza na zakup. Ako uzmemo u obzir recimo da su to jedni od vidova isplata popusta, zakup na okvirima tablica, država je u ovom slučaju oštečena i potrebno je da se primjeni zakon Ministarstva finansija, u godišnjem poreskom kalendaru Poreske Uprave RS, jasno je navedeno da mjesečna prijava za porez po odbitku Obrazac 1002 za poreze mora da se podnese do 10 u mjesecu za sve isplate izvršene u prethodnom mjesecu. Sve transakcije ovakve vrste isplata se rade preko računa banaka, lako je uvidjeti isplate za koje nije podnešena poreska prijava, podnošenjem obrasca se evidentira obaveza za porez na kapital. Zašto se onda dešava da se ne kazne prekršioci, jer plačanje obaveze za porez na kapital je u momentu isplate novčanih sredstava? Član 273 Se odnosi na osiguravačke prevare, koje su vezane za odštetne zahtjeve, da li bi zbog vidova prevare u osiguranjima nevezano samo za ovaj dio po štetnim dogadajima možda bilo potrebno dodati zakonske propise koji bi imali dodira sa nelegalnimdavanjima popusta, ili ostalim oblicima kršenja zakona vezano za osiguranje od autoodgovornosti. Agencija za osiguranje Republike srpske osnovana je zakonom odruštvima za osiguranje 2006. godine, kao samostalna i neprofitna institucija Republike Srpske sa svojstvom pravnog lica i sjedištem u Banjoj Luci, koja za svoj rad odgovara Narodnoj Skupštini Republike Srpske. Ona ima regulatornu i nadzornu funkciju u cilju zaštite lica koja imaju pravo na osiguravajuče pokriče i naknadu iz osiguranja kao i dobrobit industrije osiguranja. Na osnovu tačke 2. Amandmana XL na Ustav Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 28/94), donešen je ukaz o proglašenju zakona o društvima za osiguranje koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Dvadeset četvrtoj sjednici, održanoj 26. januara 2005. godine, a Viječe naroda 15. februara 2005. godine potvrdilo da usvojenim zakonom o društvima za osiguranje nije ugrožen vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj.Agencija za osiguranje Republike Srpske je donosila pravilnike, odluke i tarife kojih osiguravajuča društva moraju da se pridržavaju. Donošenjem smjernica za procjenu rizika i provodenje zakona o sprečavanju pranja novca u oblasti osiguranja ukazali su na potrebu procjene rizika, informacija, podataka. Takode identifikaciju i pračenje klijenata te provodenje mjera sprečavanja i otkrivanja pranja novca. Agencija vrši nadzor nad sprovodenjem propisa i smjernica.Obzirom na temu koja je direktno vezana za osiguranje od autoodgovornosti polazna točka u poštovanju propisa su smjernice o zajedničkoj tarifi premija i cjenovniku za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila u Republici Srpskoj od 02. novembra 2015. godine. Koju je usvojio Upravni odbor Agencije za osiguranje Republike Srpske. Ovom odlukom propisuje se obavezna zajednička tarifa premija i cjenovnik za osiguranje za čije nepoštivanje su usvojene kaznene mjere. U velikom broju evropskih zemlja tržišta autoosiguranja su liberalizovana, tako da društva za osiguranje slobodno odreduju premiju osiguranja, visinu iznosa polise kao prije liberalizacije odreduje snaga motora vozila, starost osiguranika i vozila, s tim da same kuče odreduju visine dadžbina.Krivični zakonici, pravilnici Agencije su i propisani da bi uveli red na tržištu osiguranja, medutim uskladenost zakona i institucija bi vjerovatno trebala da bude u večoj sprezi jer je evidentno kršenje propisa. Na osnovu iskustava iz kontrola Agencije za 47 osiguranje uočeni su načini kojim se čine prekršaji tako da bi u skladu sa tim mogle da se pooštre kazne za prekršaje. Ili zaživi ono čemu se teži, liberalizaciji tržišta kojom če se premija odredivati u skladu sa rizikom. 4. DISKUSIJA Osnovni problem u provodenju osnovne vrste osiguranja, zakonom propisanog obaveznog osiguranja i sklapanja polisa autoodgovornosti u Republici Srpskoj je nepoštivanje utvrdene premije, odnosno nepoštivanje zajedničkog tarifnog sistema. Glavni oblik kršenja se ogleda u nelojalnoj konkurenciji, koja se očituje posrednim i neposrednim davanjem nedozvoljenih popusta, različitim vidovima davanja istih koje se različito knjigovodstveno evidentiraju. Načini koji se uglavnom i najčešče koriste kao vid popusta se odvijaju kroz gratis obavljanja tehničkih pregleda osiguranicima, davanju bonova za gorivo, gotovinskim isplatama putem blagajni, davanjem gratis polisa, isplata putem raznih vidova ugovora direktno osiguraniku, zastupniku ili trečem licu i slično. Ovakve nezakonite radnje pri tom što su nezakonite dovode i do porasta troškova osiguranja, te dovode do slabljenja finansijskog položaja osiguravajučih društava i nemogučnosti naknade šteta osiguraniku u slučaju nastanka štetnog dogadaja. Ovaj problem se provlači več godinama i uz sve mjere koje je Agencija za osiguranje poduzimala, kažnjavala prekršioce stanje se nije promjenilo. Periodično su se dešavali neznatni prekidi davanja nelegalnih popusta koji su bili kršeni postepeno dok se ne dostigne vrhunac, nezvanično su se popusti kretali i do 55% na polisu osiguranja. Primjenu kaznenih mjera za nepoštovanje premijskog sistema otežava i neujednačena sudska praksa. Iako se radi o velikim sumama i večem broju polisa, teško je pred sudom dokazati da odredeni trošak predstavlja indirektni vid popusta, i kao takav da bude dokaziv materijalnim dokazima. Tržište osiguranja u Republici Srpskoj kao entitetu u sklopu države Bosne i Hercegovine nedovoljno razvijeno i neorganizovano. Ovo važi i za tržište osiguranja na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. U poredenju sa odabranim evropskim zemljama Bosna i Hercegovina se nalazi na samom začelju po iznosu premija kao i procentu premija u BDP-u. Problemi koji sepojavljuju na tržištu osiguranja su brojni a najizraženiji su moralni hazard i transakcioni troškovi. Problem su i damping cijene koje primjenjuju neka osiguravajuča društva kako bi povečali broj komitenata čime stvaraju nelojalnu konkurenciju. Kako bi se stanje popravilo a problemi umanjili neophodno je da država ali i osiguravajuča društva preduzmu neke od mjera; - održavanje seminara i radionica u cilju povečanja svijesti o značaju osiguranja, - smanjenje stepena korupcij e koja je kamen spoticanja za razvoj osiguranja, - veče angažovanje Agencije za osiguranje Republike Srpske koja treba da bude važan faktor u razvoju osiguranja, - zakonski propisi kojima je regulisana oblast osiguranja u Republici Srpskoj postoje tako da je samo važan nadzor i veča aktivnost inspekcij skih organa da se oni u praksi i poštuju, - osiguravajuča društva moraju više da koriste internet kao kanal distribucije proizvoda osiguranja što je jedan od načina smanjenja transakcionih troškova, - pridržavanje Zakona o društvima za osiguranje u RS kao i odluke o zajedničkoj tarifi premija od strane svih osiguravajučih društava u Republici Srpskoj (Ševkušič, Lj. (2018). 48 - Osiguravajuča društva, odnosno zastupnici u osiguranju nedovoljno vremena posvečuju klijentima u smislu pružanja informacija. Što dovodi do pitanja da li se ciljano osiguranici dovode u zabludu i prezentuje se što manje informacija. U anketi autora, na upit da li su upoznati sa pojmovima: - bonus - malus - prekid osiguranja -korekcija - zahtjev za povrat neiskorištenog dijela polise - šta čini polisu osiguranja autoodgovornosti - šta se uplacuje uz polisu odgovornosti - šta je stiker - nezgoda na polisi osiguranja - suma osiguranja - svrha uplate zelenog kartona, da li je obavezno - granično osiguranje Oko 88% osiguranika nije znalo odgovore. Postavlja se pitanje, zašto su nam osiguranici bazirani samo na što povoljniji iznos, odnosno nižu cijenu osiguranja? Pored navedenih problema nezakonitosti, neinformisanosti, kršenja i nepoštivanja pravilnika Agencije za osiguranje največi problem je taj što se u lancu osiguranja „gubi" trag novcu na štetu svih, osiguranika, osiguravajučeg društva i države. Gdje završava novac koji osiguravajuče drušvo zaista daje za popuste i zašto je uopšte prisiljeno davati ih je jedan od goručih problema. Od 2013 godine se u Republici Srpskoj radi na postepenom razmatranju uvodenja liberalizacije na tržištu osiguranja od autoodgovornosti u RS.Na osnovu iskustava zemalja koje su u skorije vrijeme liberalizovale tržište osiguranja od autoodgovornosti bitna promjena koju ono donosi je to što če se visina premije utvrdivati na osnovu više faktora rizika. Recimo da če na to uticati mjesto boravka, prebivalište osiguranika, isti osiguranici u dva različita grada če imati različit iznos polise. Večina osiguranika če pripasti manje rizičnim grupama na osnovu ranije načinjenih štetnih dogadaja, što bi značilo da bi to donosilo kvalitetniju premiju. Osnovni činilac bi bio osvrt na kvalitetnu premiju. Osiguravajuča društva bi diktirala tarifu u skladu sa istim, samim tim bi se izbjegli nelegalni popusti. Zakon o obaveznim osiguranjima u prometu, koji je stupio na snagu 2015. godine, predvida da u 2020. godini u RS počne fazna liberalizacija u području autoodgovornosti u 2020. godini. Zabrinjavajuče je da se večina osiguravajučih društava se izjasnila da nisu spremni na ovaj korak jer bi to dovelo do kraha pojedinih društava. Pokrenuti postupak liberalizacije je nemoguče ukoliko se u isto vrijeme proces ne pokrene na teritoriji cijele BiH, tržište osiguranja u BiH. Samo zajedničkim djelovanjem moglo da se krene u izradu zakonske regulative. Liberalizacija bi u morala iči u smjeru da bi prve faze bile pod kontrolom zajedničkih regulatora AZORS-a i NADOS-a. Kao i usaglašavanje sa zakonodavstvom i pravnim uredbama Evropske unije. Liberalizacija tržišta autoodgovornosti ne treba da bude zasnovana na tome da bude paravan i način na koji če se legalizovati razni bonusi, neutemeljeni popusti i ostali vidovi davanja odredenih subvencija osiguranicima kako bi ih privoljeli koje osiguravajuče društvo če odabrati. Treba pronači način kako se ne bi desilo da se u toj težnji za što večom premijom ne desi da se zanemare štetnici i da se zanemari zaštita bonusa, da se osiguranicima zanemari otkup štete. Na temelju iskustava zemalja u okruženju ono što je pozitivno donijela liberalizacija jesu dodaci uz obavezno osiguranje a to je asistencija na putu, pravna pomoč osiguranicima, pomoč na cesti. Medutim treba se osvrnuti i na negativne poslijedice sa čim su se susreli u Hrvatskoj. 49 Ako podemo od studije Tržište obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, koju je izradilo Hrvatsko aktuarsko društvo u studenom 2013.g. (Curkovic, M.,2015.), i čiji je cilj bio očigledno upozoriti na moguce negativne posljedice nadolazece neozbiljne liberalizacije AO,kombinirana kvota (kvota šteta neto + kvota troškova neto) AO u 2012. bila je 83,70 %, što je ocijenjeno kao pozitivna granica djelatnosti za pokrice obveza osiguratelja. Prema načinjenim stres testovima, uz sniženje premije za 10-15 %, a uz zadržavanje troškova, dovelo bi kombiniranu kvotu na 100 %. S obzirom da je premija pala za 23 %, zaključak je da su osiguratelji u AO zabilježili velike gubitke? Vidjet cemo hoce li ih i iskazati u svojim bilancama ili cemo zaključiti da je stres test HAD-a značio lažno upozorenje i netočnu prognozu. Ako je pak upozorenje bilo točno - pitanje je samo tko ce prvi krenuti gore, a to znači i shvatiti da bit liberaliziranog tržišta nije samo najniža premija. U svijetlu rezultata ankete HAK-a, kod 91,8 % vozača cijena osiguranja je taj činitelj koji odlučuje kod koga se osigurati. A kao razlog promjene osiguratelja u obnovi registracije niža cijena kod novog osiguratelja je kod 45, i vozača odlučujuci faktor. E, sad, tko ce imati hrabrosti reci tržištu (vozačima osiguranicima): najskuplji smo, jer smo najbolji? Da otvorimo kladionicu? Clj istraživanja je da se iskoriste iskoriste iskustva zemalja koja su vec uvela liberalizaciju, i primijeneu Republici Srpskoj, na način kako bi se izbjegao protok nelegalnih novčanih sredstava, društva bi bila likvidna, bez ugrožavanja mogucnosti isplate šteta osiguranicima. Prva karika u lancu, osiguranik, mora biti informisan kako ne bi bio oštecen, premija mora biti kvalitetna, liberalizacija ne smije dovesti do smanjenja zaposlenih, niti zatvaranje osiguravajucih društava.Osiguravajuca društva su najviše okrenuta ka autoodgovornosti a treba da se okrenu i ka drugim vrstama osiguranja, npr. kod nas su vrlo malo zastupljena imovinska osiguranja, kao idobrovoljna zdravstvena osiguranja.Analizom tržišta evidentno je da je autoodgovornost kao obavezno osiguranje najviše zastupljeno na tržištu osiguranja. Grafikon 1. Struktura premije po vrstama osiguranja u zemljama CEA, 2008 Izvor: Bilten,Hrvatski ured za osiguranje, broj 2, godina 2010. 50 ZAKLJUČAK Pretpostavka ovog rada je da se liberizacijom tržišta u sektoru osiguranja mogu prevazici problemi nelojalne konkurencije, nelikvidnosti i neformalnog tržišta. Rezultati istraživanja pokazuju da je potrebno poduzeti značajnije promjene i mjere za uredenje tržišta osiguranja. Na osnovu iskustava u zemljama EU, ali zbog specifičnosti našeg podneblja potrebno je mijenjati zakonodavstvo. Samim uočavanjem nepravilnosti dobijamo mogucnosti za iskorak prema naprijed. Cilj je dobiti zadovoljnog osiguranika,osiguravajuce društvo koje ce biti likvidno, izmirivati štete u što kracim rokovima. Liberalizacijom tržišta ne treba stvarati dodatno opterecenje na kucni budžet osiguranika. Do stvarnog napretka u kvalitetu društava za osiguranje i odnosa prema klijentima, kao iodnosa države i javnosti prema osiguranju nece se doci bez značajnijeg ekonomskog napretka u državi, sredivanju stanja na tržištu kroz kvalitetniji nadzor, ujedinjavanje društava, povecanje edukacije u osiguranju i boljoj informisanosti osiguranika. Način na koji objediniti sve segmente i dovesti do kvaliteta tržišta osiguranja bi možda trebalo raditi na način da bi u početku liberalizacije Agencija za osiguranje trebala biti kao nadzorni i savjetodavni organ a kazne za ne sprovodenje pravilnika i odluka da se prenesu na državne organe. Prije svega osiguravajuca društva treba da urede svoju politiku poslovanja. Svakom vlasniku osiguravajuceg društva cilj je u tome da uz mali preuzeti rizik ostvari dobit a ne da društva posluju u gubitku. Cilj je zadovoljan osiguranik koji ce zaista biti osiguran a ne samo da to podrazumjeva obavezu koju mora izvršiti. Osiguravajuce društvo mora odrediti rizik poslovanja, koliko i na osnovu čega ce se odrediti novčani iznos polise. Zadovoljiti ekonomski status osiguranika, obezbjediti isplatu štete u zadatim rokovima a pri tom ostvariti profit. Osiguranje treba imati uposlenike koji trebaju biti edukovani i sposobni za bavljenjem ovakvom djelatnošcu. Potrebno je presjeci odliv novca u krivom smjeru jer kod davanja popusta niko ne garantuje da je osiguranik zaista dobio tu olakšicu u vidu novca, goriva ili na neki drugi način. Proces osiguranja treba teci samo u ovom smjeru:Osiguravajuce društvo^ osiguranik. Neophodno je presjeci lanac posrednika kojima je ovo dodatni vid zarade na „crno", kažnjavati osobe koje se bave neposrednim pribavljanjem premije ukoliko nemaju položen ispit za posrednika u osiguranju. Manja osiguravajuca društva bi mogla, kako bi opstala ici na soluciju pridruživanja ili neku vrstu udruživanja. Ovakvi procesi su vec otpočeli u FBiH, što se odrazilo i na tržište RS-a. Jedan od takvih primjera je Adriatic osiguranje, dio je Koncerna Agram, jednog od najvecih privrednih subjekata u jugoistočnoj Europi s respektabilnim investicijskim potencijalom, koji posluje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji i Italiji. U sastavu Koncerna Agram su preduzeca iz osiguravajuceg, bankarskog, leasing i zdravstvenog sektora te sinergijskih djelatnosti, kojima je upotpunjena bogata poslovna ponuda.Iz čega je vidljivo da društva koja posluju kao grupacije koje se bave i ostalim „sestrinskim" djelatnostima pridružuju manja društva. Evidentno je da ce društva koja imaju svoje stanice tehničkih pregleda, bankarski sektor omoguciti da osiguranik bude uslužen na jednom mjestu. Nece imati potrebu za gubljenjem dragocjenog vremena. Na stanici TP ce se uz tehnički pregled izdati polisa osiguranja, na šalteru banke ce se omoguciti odmah placanje dadžbina kao i mogucnost placanja u ratama, gdje ce osiguranik transparentno imati uvid šta je to osigurao i za koji iznos. 51 LITERATURA [1] Agencija za osiguranje Republike Srpske;01-111-124/17,Smjernice [2] Andelinovič, Mihovil; Pavkovič, Ana Uloga osiguranja u razvoju financijskoga i gospodarskoga sustava Republike Hrvatske // Zbornik radova s medunarodne znanstveno-stručne konferencije Dani hrvatskog osiguranja 2015. / Zagreb: Hrvatska gospodarska komora, 2015. str. 159-167 [3] AZORS, Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period od 01.01.2019. do 30.06.2019.g, Broj: UO - 19/19 Datum: 18.09.2019. godine [4] Bilten, Hrvatski ured za osiguranje, broj 2, godina 2010 [5] CEPEOS, Centar za osiguranje, neprofitno udruženje, https://centarzaosiguranje.com/kontakt/, 11.1.2021. [6] Curkovič, M. (2015.) Liberalizacija osiguranja od automobilske odgovornosti godinu dana nakon stvarnog početka - rezultati i perspektiva, Osiguranje.hr. https://www.osiguranje.hr/Default.aspx, februar, 2021. [7] Časopis Svijet osiguranja. 02.09.2016.http://www.osiguranje.hr, okrugli stol, Zagreb, travanj 2007. [8] Krivični zakonik Republike Srpske, Sl. glasnik RS, br.64/2017 i 104/2018-odluka US [9] Magazin za život sa manje rizika „Generali". l www.sveoosiguranju.rs, 15.2.2021. [10] Magazin „Biznis & Finansije", https://bif.rs/o-nama/, 27.april 2020. godine, [11] Motorna vozila i osiguranje 2018, Hrvatski Ured za osiguranje, Nenad Štenel,2019 [12] Ševkušič, Lj. (2018). Stanje i problemi na tržištu osiguranja u Republici Srpskoj. Anali poslovne ekonomije, br. 18, [13] Službeni glasnik Republike Srpske, broj 82, 6. oktobar 2015. godine [14] Sevkušic, Lj. (2018). Stanje i problemi na tržištu osiguranja u Republici Srpskoj. Anali poslovne ekonomije, br. 18, str. 36-45. 36. UDK: 368:339.13(497.6,RS) . 52 Primljeno/Submitted: 09.04.2021. Prihvaceno/Accepted: 03.06.2021. Stručni rad Professional paper JEL Classification: M30 COVID-19- PRILAGODJAVANJE POTROŠAČA NA NOVE OKOLNOSTI COVID-19- CONSUMER ADAPTATION TO NEW CIRCUMSTANCES Goran Dašič* Andjela Golubovič** SAŽETAK U savremenim ekonomijama potrošači, tj. njihova potrošnja predstavljaju pokretače rasta i konkurentnosti. Krizne situacije različito utiču na ponašanje potrošača, ali ono što im je zajedničko jeste da vode ekonomskoj nestabilnosti. Promene u ponašanju odredene se intezitetom, trajanjem i obuhvatom krize. Aktuelna kriza izazvana virusom SARS-CoV-2 tj. pandemija bolesti COVID-19, razlikuje se u odnosu na sve ranije krize. U cilju očuvanja života i zdravlja ljudi, odnosno kontrole širenje bolesti u celom svetu uvedene su drastične mere koje su podrazumevale distanciranje, zabranu putovanja, pa čak i potpuno zaključavanje. Navedene mere stvorile su tzv. „novu normalnost" koja, izmedu ostalog, utiče na kupovno odlučivanje i potrošnju. Neizvesnost u pogledu daljeg toka pandemije samo dalje da produbljuje krizu i menja ponašanje potrošača. Na osnovu procena i za sada doistupnih podatataka, u radu če biti analizarani najkarakterističnije promene u ponašanju potrošača u toku pandemije COVID-19, od kojih če neke, najverovatnije, da imaju trajni karakter. Ključne reči: COVID-19, ponašanje potrošača, pandemija, kriza. ABSTRACT In modern economies, consumers, ie. their consumption is a driver of growth and competitiveness. Crisis situations affect consumer behavior differently, but what they have in common is that they lead to economic instability. Behavioral changes are determined by the intensity, duration and extent of the crisis. The current crisis caused by the SARS-CoV-2 virus, ie. the COVID-19 disease pandemic differs from all previous crises. In order to preserve the life and health of people, ie to control the spread of the disease throughout the world, drastic measures were introduced, which included distancing, travel bans, and even complete locking. These measures have created the so-called. A "new reality" that, among other things, influences purchasing decisions and consumption. Uncertainty about the further course of the pandemic will only deepen the crisis and change consumer behavior. Based on the estimates and currently available data, the paper will analyze the most characteristic changes in consumer behavior during the COVID-19 pandemic, some of which will most likely have a permanent character. Keywords: COVID-19, consumer behavior, pandemic, crisis. * Vanredni profesor, Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija, goran.dasic@mbs.edu.rs ** Student, Visoka škola modernog biznisa, Beograd, Republika Srbija, andjelagolubovic15@gmail.com 53 UVOD Potrošači na krizu reaguju na različite načine. Generalno svi osecaju odredenu dozu zabrinutosti u pogledu buducih dogadaja i uticaja koji ce oni da imaju na život i egzistenciju. Retki su oni koji u kriznim situacijama ostaju ravnodušni i na koje krizne situacije ne utiču na promenu ponašanja i korigovanje odredenih navika. Priroda reakcije bice uslovljena uzrokom krize, njenim intezitetom i procenom njenih implikacija. Pandemija koronavirusa prestavlja krizu koja se ne može porediti ni sa jednom prethodnom krizom koja se dogodila u novijoj istoriji. Mere preduzete za sprečavanje širenja korona virusa zakratko vreme promenila je svet koji smo do tada poznavali.Zabrinutost za svoje zdravlje i zdravlje bližnjih, poštovanje propisanih mera uticali su da ljudi širom sveta promene svoje navike, odrede nove prioritete i promene svije obrasce ponašanja u svakom pogledu, pa i segmentu potrošnje. Vrlo brzo po izbijanju pandemije COVID - 19 pojavile su se naznake promena i kom pravcu ce promene da se odvijaju. su potpuno promenilisvoje obrasce ponašanja i prednost dali drugim prioritetima. Kako se kraj krize ne nazire, evidentirane promene za preduzeca širom sveta treba da predstavljaju putokaz za kreiranje poslovnih strategija i donošenje poslovnih odluka, jer vrlo je verovatno da ce neke novostečena navika ili prioritet da postane bitna karakteristika potrošača u buducnosti. 1. POTROŠAČI U XXI VEKU Ako izuzmemo globalizaciju, koja je svoj vrhunac imala na kraju XX veku, dva ključna faktora koja su, i još uvek, oblikuju ponašanje potrošača su ubrazani tehnološki razvoj i krize. Kada je tehnološki napredak u pitanju, XXI vek je vek tehnologija. Tehnologija u XXI veku omogucila je ljudima napredak o kojem ranije generacije nisu mogle ni da zamisle. Nezavisno od tog an akoji način posmatramo i kakvo mišljenje imamo 0 tehnološkom progresu, on utiče na na naše živote i oblikuje našu buducnost. Početak XXI veka nije nagoveštavao takav razvoj dogadaja. Sam ulazak u novi milenijum obeležio je strah i panika povodom milenijumske bube, a vrlo brzo došlo je i do pucanja Dotcom balona, što je kod mnogih rasprsnuo sve nade u novu eru zasnovanu na internetu.Medutim, oporavak je bio brz i u roku od nekoliko godina pojavile su se potpuno nove tehnologije koje ce transformisati kulturu, politiku i ekonomiju i dovesti do IV indusztijske revolucije.Brzina trenutnih otkrica predstavlja istorijski presedan. U poredenju sa prethodnim industrijskim revolucijama, Četvrta se razvija eksponencijalnim, a ne linearnim tempom. Širina i dubina ovih promena najavljuju transformaciju čitavih sistema proizvodnje, upravljanja, tiče se inovacija na polju veštačke inteligencije, robotike, internet stvari, autonomnih vozila, 3-D štampanja, nanotehnologija, biotehnologija, nauka o materijalima, skladištenje energije i kvantnog računarstva. (Schwab, 2016) Zajedničko za sve navedene tehnologije, kada se govori o uticaju koji imaju na potrošače, jesu mobilnost, kao i novi načini povezivanja i konzumiranj. Sami smo svedoci da su današnji potrošači povezani više nego ikad ranije. Najveca zasluga za to j razvoj interneta i mobilnih telefona. I dalje je zapanjujuce da jedan uredaj koji držimo u džepovima 1 li torbama može da se koristiti za pregled proizvoda, proveru cena, delj enje iskustva vezana za kupovinu i još mnogo toga. Iako je mobilna povezanost omogucila potrošaču da kupuje na mnogo različitih načina - stvorila je i mogucnosti za maloprodaju. Naime, to otvara vrata trgovcima da svrsishodnije komuniciraju sa kupcima i postanu personalizovaniji u tim interakcijama.Vecina bi se složila da su stvari bile sasvim drugačije 2007.godine iPhone je prvi put predstavljen u junu te godine,a termin „pametni telefon" tek je počeo da pušta 54 korene.U stvari,samo 1% svetske populacije tada je posedovalo pametni telefon,dok se danas svake godine isporučuje više od milijardu pametnih telefona. Te iste 2007.godine Facebook je bio samo još jedna društvena mreža sa otprilike 10 miliona korisnika. (Senion, 2017). Nešto manje od četrnaest godina, kompanija Apple razvija model IPhone 13. Pre toga Apple bila je pionir u razvoju jedne druge vrste prenosnih uredaja tablet računara IPad. Facebook sa preko 2,7 milijardi aktivnih korisnika mesečno od drugog kvartala 2020. godine, predstavlja največu društvenu mreža na svetu. U trečem kvartalu 2012. godine broj aktivnih korisnika Facebooka premašio je milijardu, što ga čini prvom društvenom mrežom koja je to ikad učinila (Statista, 2021). Večina društvenih mreža ili usluga koje danas koristimo kao što su: mobilni internet,Netflix, Instagram, Spotify, Uber ili Glovo nastali su prethodne dve decenij e Kada je drugi faktor u u pitanju - krize, ne uzimajuči uzrok u obzir, najveci uticaj je imala Svetska finansijska kriza 2007.-2008 godine.Velika recesija 2008. ojačala je promenljive potrošačke navike. Najočigledniji i dugotrajniji bio je rast e-trgovine. Medutim, nakon finansijske krize 2008. godine, maloprodajne USP-ove došle su u prvi plan širom ostatka sveta, dok su potrošači želeli da uporede cene i postignu najbolje ponude na mreži (Butler, 2020). Kada su u pitanju krize izazvane epidemujama početak XXI veka su obeležile sledeče epidemije: Ptičji grip (H1N1) (2009), Teški akutni respiratorni sindrom (SARS) (2002), Bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) (2012) (Baldwin, Weder di Mauro, 2020). Navedene krize nisu imale karakter globalne pandemije, ali su uticale na ponašanje potrošača.Današnji globalni potrošač je sasvim drugačije biče od potrošača pre oko tri decenije. (Coskun Samli,2013). Neke od ključnih promenljivih karakteristika potrošača predstavljene su u Tabeli 1. Tabela 1. Neke od karakteristika savremenih potrošača Karakteristike Implikacije Svesniji Znajte da postoji više alternativa Dobro informisani Prilično dobro informisani o dostupnosti proizvoda Svesni kvaliteta Znajte koji su to kvalitetni proizvodi Prepoznavanje globalnih brendova Poznavanje globalnih brendova im daje prioritet Informisani o medunarodnim valuta Znajuci da bi placanje u jednoj valuti u tom trenutku moglo biti jeftino Imajte pristup proizvodima širom Možete da kupujete proizvode iz mnogih sveta različitih izvora Imajte brzu dostavu Potrošači znaju da ce proizvod biti isporučen brzo Izvor: (Coskun Samli, 2013) Početak novog milenijuma obeležili su i dve nove generacije: milenijalci i . Milenijalci su svi ono rodeni izmedu 1981-1995. Milenijalci imaju veca očekivanja od korisničkog iskustva - i za to ce uložiti novac. Članovi generacije Z - okvirno su ljudi rodeni izmedu 1995. i 2010. godine, a po nekima i do 2015. godine. Iako na prvi pogled radi o generacijama sličnim karakteristikama, razlikuju u načinu kupovine i odnosu prema novacu.U jednom nedavnom istraživanju, 66% milenijalaca reklo je da daje primat korisničkom iskustvu u poredenju sa 53% generacije Z, dok se 76% milenijalaca se izjasnilo da je spremno da plati i više za bolje iskustvo nasuprot 71% generacije Z (Young,2021). Pripadnici generacija Z su istinski digitalni domoroci: od najranije mladosti su izloženi internetu, društvenim mrežama i mobilnim sistemima. Taj kontekst je stvorio 55 hiperkognitivnu generaciju vrlo ugodnu za prikupljanje i ukrštanje mnogih izvora informacija i integrisanje virtuelnih i oflajn iskustava. (Francis, Hoefel, 2018). 2. KRIZA IZAZVANA PANDEMIJOM COVID-19 Prve slučajeve bolesti COVID-19, bolesti izazvane koronavirusom SARS-CoV-2, prijavili su zvaničnici u kineskom gradu Vuhan u decembru 2019 godine. Medunarodni komitet za taksonomiju virusa na osnovu filogenetske analize zvanično je nazvao koronavirus 2 (SARS-CoV-2) teškim akutnim respiratornim sindromom. Smatra se da je SARS-CoV-2 prelivanje životinjskog koronavirusa i da je kasnije prilagodio sposobnost prenosa sa čoveka na čoveka. Buduci da je virus veoma zarazan, brzo se širi i kontinuirano evoluira u ljudskoj populaciji.(Yen-Chin i dr., 2020). Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je 11. marta 2020. proglasila proglasila je širenje novog koronavirusa (COVID-19) globalnom pandemijom. U cilju suzbijanje daljeg širenja virusa vecina država je počela sa uvodenjom mera koje su obahvatale ograničenje i zabranu kretanja, zatvaranje granica i sl. Trinaest meseci nakon proglašenja pandemije, 12.04.2021. godine prema podacima Svetske zdravstvene organizacije zabeleženo 135.646.617 potvrdenih slučajeva COVID-19, od čega 2.930.732 sa smrtnim ishodom. (https://covid19.who.int/, 2021) Osim uzroka, aktuelna pandemije COVID-19 skoro da nema sličnosti sa ranijim epidemijama i pandemijama epidemije i pandemije imale su ili manji obuhvat, manju smrtnost, ili su brže suzbijene. 3. PROMENE U PONAŠANJU POTROŠAČA - GLOBLANI ASPEKT Pristupi koji objašnjavaju ponašanje potrošača podeljeni su u tri grupe: psihički zasnovani na odnosu psihe i ponašanja potrošača; sociološki pristup - koji je posvečen reakcijama potrošača u različitim situacijama ili načinu ponašanjaje pod uticajem raznih društvenih prilika, društvenih voda; i ekonomski pristup - zasnovan na osnovnom znanju o mikroekonomiji u kojem potrošači definišu svoje zahteve. (Mehta i dr., 2020). COVID-19 je uticaona ponašanje potrošača sa sva tri prethodno navedena aspekta: od ostajanja kod kuce i izbegavanja javnog prevoza, do davanja prednosti uštedi nad trošenjem. KPMG (2020). Posledice takvog ponašanja su usporavanje svetske ekonomije kakvo decenijama unazad nije videno. U januaru 2021. godine Medunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao je da ce se globalna ekonomija imati pad od 3,5% u 2020. godini - što je nezapamcen pad u novijoj istoriji. Medutim, MMF je predvideo snažan oporavak 2021. i 2022. godine, sa rastom na globalnom nivou od 5,5% i 4,2%, respektivno. (Kurt, 2021). Evropska komisija sprovela je istraživanje o potrošnji na jedinstvenom evropskom tržištu, sa ciljim procene potreba potrošača, Rezultati istraživanja su pokazali da je u proseku 38% ispitanih iskazala neki oblik zabrinutosti u pogledu placanja računa za naredni mesec. Oočena je značajna azlika izmedu država članica: finansijska zabrinutost gradana kretala se u rasponu od 7% do 71%. Iz tog razloga 42% potrošača smatralo je da treba da odlože velike kupovine, a 80% ne bi planiralo putovanja dok se situacija u njihovoj zemlji ne vrati u normalu. I pored evidentne zabtinutosti 56% potrošača reklo je da je briga za očuvanje životne sredine uticale na njihove odluke o kupovini, a 67% da su kupili proizvode koji su bolji za životnu sredinu, čak iako su takvi proizvodi skuplji. Još 81% je kupovalo bliže kuci i podržavalo lokalna preduzeca. Kriza nije uticala na ostale promenljive u poredenju sa prethodnim istraživanjima. (European Commission, 2021). Način na koji trenutna kriza utiče na ljude, najbolje oslikavaju rezultati istraživanja koje je sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.Način na koji trenutna kriza utiče 56 na ljude, najbolje oslikavaju rezultati istraživanja koje je sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama, po kome je veci procenat ispitanika zabrinuta za uticaj koji ce pandemija da ima na ekonomiju, odnosno zabirinutiji su za svoju egzistenciju, nego za sopstveno zdravlje (Slika 1). Slika 1. Rezultati istraživanja i posledicama krize u SAD ej ¥ 64% 82% TO r d N Zabrinuti za svoje zdravlje Zabrinuti za zdravlje drugih ja jmi o C 64% 88% Zabrinuti za uticaj koji ce Zabrinuti za uticaj na o k imati na njihov posao ekonomiju Lično Društvo Izvor: (Accenture, 2020) Isto istraživanje je pokazalo da se 80% ispitanika oseca da je bliskiji ili povezaniji sa svojim bližnjima, dok je 88% njih očekivalo da ce ta povezanost da opstane i ostane nakon okončanja pandemije (Accenture, 2020).To ukazuje na značaj socijalne dimenzije za prevazilaženje posledica krize. Podaci prikupljeni 2020. godine pokazuju uticaj COVID-19 na evropske potrošače. 71% potrošača kupovalo je putem interneta 2020. Zabrinutost za sopstveno zdravlje i zdravlje svojih bližnjih, poštovanje i prilagodavanje propisanim merama o zabrani kretanja, držanju distance, ali i kao posledice zabrane rada odredenih maloprodajnih i ugostiteljskih objekata rezultiralo je povecanom kupovinom preko interneta. Globalno tržište e-trgovine značajno je poraslo tokom proteklih godina ugogodišnji trend rasta trgovine na internetu pandemija COVID-19 samo je ubrzala i intezivirala. a očekuje se da ce se takav trend na globalnom nivou nastaviti. Pandemija COVID-19samo je ubrzala postojeci trend. Istraživanje je pokazalo da postoji velika razlika izmedu onih koji imaju naviku da kupuju preko interneta i to su često radilu pre pandemije i onih koji su sa kupovinom na internetu počeli „silom prilika" tokom pandemije. U zavisnosti od kategorije, od 25 do 45 % ispitanika koji su ranije kupovali na internetu rekli su dasu tokom pandemije više kupovali na internetu nego što je to bilo uobičajeno. Najviše se kupovala hrana i lekovi. U odnosu na njih, medu ispitanicima koji prethodno nisu kupovali na internetu, samo je od 10 do 18 %b sada više kupovalo preko interneta. Jedan od razloga za to je što su prehrambene prodavnice, apoteke i prodavnite „uradi sam" bile otvorene tokom krize i nisu primorali potrošače da kupuju na internetu ukoliko to ranije nisu činili. (Deloitte, 2020) 57 4. PROMENE U PONAŠANJU POTROŠAČA - REPUBLIKA SRBIJA Na osnovu člana 200. stav 5. Ustava Republike Srbije, predsednik Republike, predsednik Narodne skupštine i predsednik Vlade donose Odluku o proglašenju vanrednog stanja ("Sl. glasnik RS", br. 29/2020). Narodna skupština Republike Srbije ukinula je vanredno stanje 6. maja 2020. godine, ali su odredene mere ostale na snazi. Do 12.04.2021. godine u Republici Srbiji zabeleženo je 645,173 registrovanih slučajeva, 5,773 smrtnih slučajeva, a procenat smrtnosti iznosio je 0.89%. (https://covid19.rs/, 2021). I pored restriktivnih mera Republika Srbija ima relativno mali ekonomski pad što je svrstava medu najmanje pogodenim pandemijom COVID-19 u Evropi. Ažurirane projekcije MMF-a ukazuju na privremeni pad BDP-a, za 1,5% u 2020. godini i povratak na 5% u 2021. godini (naspram 4,2% u 2019. godini). Narodna banka Srbije revidirala je svoju centralnu projekciju rasta BDP-a i predvida smanjenje BDP-a od 1,0% u 2020. godini. Evropska komisija je predvidela (4. kvartal 2020.) pad srpskog BDP-a od 1,8% u 2020. godini, pračen povečanjem za 4,8% u 2021. i 3,8% u 2022. Prognoza Evropske komisije za stopu nezaposlenosti bila je 9,3% u 2020. i 9,6% u 2021. Prema projekcijama Svetske banke (jesen 2020), BDP če pasti za 3% u 2020. Za 2021. Svetska banka predvida umereniji rast od 2,9%. (OECD, 2020). Tradicionalna trgovina je dominantan vid trgovine u Republici Srbiji, ali elektronska trgovina beleži kontinuirani rast. Elektronska trgovina u Srbiji, prema istraživanju Privredne komore Srbije, udvostručena je tokom vanrednog stanja, u odnosu na vreme pre pandemije covid-19, a rast kupovine i prodaje preko interneta očekuje se i u narednom periodu.(PKS, 2020). Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku 36.1% ispitanika je u 2020. godini kupilo nešto preko interneta, 11,8% je kupilo i poslednjih godinu dana, 9,1 % pre više od godine dana, dok 41% ispitanika nije nikada kupovalo na internetu. Razloge za relativno veliki broj onih koji ne koriste ili sporije prihvataju (RZZS, 2020). Učestalost kupovine na internetu za ličnu upotrebu u periodu 2010-2020. godine prikazan je u Tabeli 2. Tabela 2. Učestalost kupovine na internetu za ličnu u upotrebu u periodu 2010-2020. godine u Republici Srbiji (u %) Učestalost kupovine na internetu Godina 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 U poslednja tri meseca 6.1 9.3 16.6 19.3 21.6 22.7 26.3 28.3 30.9 34.2 36.1 Pre više od 3 meseca (manje od godinu dana) 4.5 5.1 5.4 9.2 10.2 10.6 12 13 14.6 9.7 11.8 Pre više od godine dana 2.4 3.7 4.7 7 8.8 9 7.1 8.8 9.1 13.1 9.1 Nikada nisam kupovao 87 81.9 73.3 64.5 59.5 57.7 54.6 49.9 45.4 43 43 Izvor: Prilagodeno (Ivanovic, Antonijevic, 2020) i (RZZS, 2020) U toku 2020. godine večina ljudi je preko interneta kupovala odeču i sportsku opremu 52,3%, sportsku opremu (isključujuči sportsku odeču) 26%, kao i električne uredaje za domačinstvo 20,2% (RZZS, 2020). U odnosu na prethodnu, 2019. godinu, razlika je samo u tome da su nakon odeče i sportske opreme i proizvode za domačinstvo, kupci u Republici Srbiji na internetu najviše rezervisali smeštaj za svoja turistička putovanja. (RZZS, 2019). Istraživanja inostranih eksperata po kojima bi e-trgovina u Srbiji do kraja 2020. godine trebalo da ima 3,3 miliona korisnika i generiše prihod od oko 370 miliona evra. (PKS, 2020).Predvida se da če prihod na tržištu e-trgovine dostiči 490 miliona američkih dolara 2021. godine. Očekuje se da če prihod pokazati godišnju stopu rasta (Složena godišnja stopa 58 rasta -CAGR 2021-2025) od 5,59%, što če dovesti do projektovanog obima tržišta od 609 miliona američkih dolara do 2025. godine. ZAKLJUČAK Pandemija COVID-19 iz temelja je promenila svet kakav poznajemo. Ljudi žive drugačije, kupuju drugačije i na mnogo načina, misle drugačije. Potrošači širom sveta imaju nove potrebe, proizvode i brendove gledaju na drugačiji način.Održavanje higijene i dezinfekcij a, koriščenje maski, bezbednost, zdravstvena zaštita samo su neke od novih faktor akoji če potrošači vrednovati prilikom donošenja kupovnih odluka. Procena je da če seneki od navedenih novih faktora, odnosno nove navike i novi prioriteti zadržati i nakon krize. izdržati i nakon ove krize, trajno menjajuči ono što cenimo, kako i gde kupujemo i kako živimo i radimo. Pandemija COVID -19 transformisala je i način poslovanjam a noročito trgovinu i sisteme nabavke u to u realnom vremenu, ubrzavajuči dugoročne trendove. Preduzeča moraju da se prilagide novo nastaloj situaciji kako bi opstala i nastavila da posluju nakon krize. Da bi prilagodavanje bilo efikasno, preduzeča moraju da razumeju šta to potrošači osečaju i kako se ponašaju kako bi u odnosu na to pronašli poslovni model koji je u skladu sa ostalim faktorima okruženja i njihovom delatnošču. Pitanje koje se sada postavlja da li su trenutni trendovi posledica posebnih okolnosti i pravila koja su nametnuta ili je u pitanju promena ponašanja koja če da postane uobičajeno ponašanje u budučnosti. Trenutnu krizu preduzeča treba da dožive kao zatišije u kojem treba da preispitaju svoje poslovanje, procene prirodu i karakteristike promena u okruženju i u odnosu na to dizajniraju svoje poslovne strategije. LITERATURA 1. Accenture (2020). How COVID-19 willpermanently changeconsumer behavior, opširnije nahttps://www.accenture.com/ acnmedia/PDF-134/Accenture-COVID19-Consumer-Behaviour-Survey-Research-PoV.pdf#zoom=40(pristuplj eno 20.04.2021. godine) 2. Baldwin, R., Weder di Mauro, B. (2020). Introduction in Economics in the Time of COVID-19, Edited by Richard Baldwin, R. and Weder di Mauro, B., London: CBR Press. 3. Butler, C. (2020). Euromonitor's Lessons From the 2008 Global Financial Crisis, opširnije na: https://blog.euromonitor.com/euromonitors-lessons-from-the-2008-global-financial-crisis/(pristupljeno 09.04.2021. godine) 4. Coskun Samli, A. (2013). International Consumer Behavior in the 21st Century -Impact on Marketing Strategy Development, New York: Springer. 5. Deloitte Touche (2020). Impact of the COVID-19 crisis on short and medium-term consumer behavior - Will the COVID-19 crisis have a lasting effect on consumption?, Monitor Deloitte Issue 6/2020. 6. European Commission (2021). Commission's new consumer survey shows impact of COVID-19 and popularity of 'greener' choices,Brussels, Luxembourg City: European Commission. 7. Francis, T., Hoefel, F. (2018). 'True Gen': Generation Z and its implications for companies, McKonsey and Company, November 2018. 59 8. Ivanovic, B., Antonijevic M. (2020). The Role of Online Shopping in the Republic of Serbia During COVID-19, Economic Analysis 53(1):28-41. 9. KPMG (2020). Responding to consumer trends in the new reality - COVID-19 pulse survey November 2020 10. Kurt, D. (2021). The Special Economic Impact of Pandemics COVID-19 sharply curtailed the economy, though relief could come in 2021, opsirnije na: https://www.investopedia.com/special-economic-impact-of-pandemics-4800597(pristupljeno 31.04.2021. godine). 11. Mehta, S., Saxena, T., Purohit, N. (2020). The New Consumer Behaviour Paradigm amid COVID-19: Permanent or Transient?, Journal of Health Management 22(2) 291-301. 12. Privredna komora Srbije (2020). Rast e-trgovine i nakon krizeopsirnije na: https://pks.rs/vesti/rast-e-trgovine-i-nakon-krize-2768(pristupljeno 31.04.2021. godine) 13. OECD (2021). The COVID-19 Crisis in Serbia, OECD 31 January 2021. 14. Republicki zavod za statistiku (2020). Upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Republici Srbiji 2020. 15. Republicki zavod za statistiku (2019). Upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Republici Srbiji 2019 16. Schwab, K. (2016). The Fourth Industrial Revolution, World Economic Forum: Cologny/Geneva. 17. Senion (2017). Understanding the 21st century consumer, opsirnije na: https://senion.com/insights/understanding-21st-century-consumer/ (pristupljeno 10.04.2021. godine) 18. Statista (2021). Number of monthly active Facebook users worldwide as of 4th quarter 2020 opsirnije na https://www.statista.com/statistics/264810/number-of-monthly -active-facebook-users-worldwide/(pristupljeno 12.04.2021. godine) 19. Yen-Chin, L., Rei-Lin, K., Shin-Ru, S. (2020). COVID-19: The first documented coronavirus pandemic in history, Biomedical Journal, Volume 43, Issue 4: 328-333 20. Young, H. (2021). Millennials vs. Gen Z: How Are They Different? opsirnije na https://www.salesforce.com/blog/how-millennials-and-gen-z-are- different/(pristupljeno 20.04.2021. godine) 21. https://covid19.rs/(pristuplj eno 14.04.2021. godine) 22. https://covid19.who.int/(pristupljeno14.04.2021. godine) 60 Primljeno/Submitted: 07.04.2021. Prihvaceno/Accepted: 16.06.2021. Stručni rad Professional paper JEL Classification: M10, M50 ULOGA LIDERA U IZBORU MODELA ANGAŽOVANOSTI ZAPOSLENIH SA OSVRTOM NA KRIZU IZAZVANU COVID-19 PANDEMIJOM THE ROLE OF LEADERS IN THE SELECTION OF EMPLOYEE ENGAGEMENT MODELS WITH EMPHASIS TO THE CRISIS CAUSED BY THE COVID-19 PANDEMIC Jelena Lukic Nikolic* Aleksa Jakica** SAŽETAK Angažovanost zaposlenih predstavlja faktor koji je od presudne važnosti za opstanak i uspeh svake organizacije. Energija, entuzijazam, optimizam, trud, zalaganje, iskrenost, otvorenost za saradnju, deljenje znanja i pružanje pomoci kolegama predstavljaju ključne karakteristike angažovanih zaposlenih. Pitanje angažovanosti zaposlenih se nalazi na vrhu liste prioriteta lidera svake uspešne organizacije, ali ovo pitanje posebno dolazi do izražaja u kriznim situacijama. Kriza sa kojom su se, bez izuzetka, suočile sve organizacije, izazvana je Covid-19 pandemijomkoja je početkom 2020. godine dovela do brojnih promena u načinu funkcionisanja i poslovanja. Lideri organizacija su morali da pronadu nove načine da motivišu i angažuju zaposlene u novim okolnostima. U tu svrhu, mnogilideri su se okrenuli različitim modelima angažovanosti koji na jednostavan način prikazuju ključne faktore koji pozitivno utiču na angažovanost zaposlenih. U ovom radu su prikazani i opisani modeli angažovanosti Schmidt-a, Britt-a i saradnika, Zinger-a, modeli angažovanosti konsultantskih kuca Penna, Burke, Boston, ThomasInternational, TalentKeepers i model angažovanosti ljudi - profit (CARE model). Primenom modela, lideri mogu na lakši način da identifikuju, a zatim i da utiču na ključne faktore koji pozitivno utiču na angažovanost zaposlenih. Ključne reči: liderstvo, angažovanost zaposlenih, motivacija, organizaciono ponašanje, Covid-19 ABSTRACT Employee engagement is a crucial factor for survival and success of any or ganization. Energy, enthusiasm, optimism, hard work, commitment, honesty, openness to cooperation, knowledge sharing and helping colleagues are the key characteristics of engaged employees. The question of employee engagement is at the top of the list of priorities of every leader, but this question is especially pronounced in crisis situations. The crisis, which, without exception, was faced by all organizations, was caused by the Covid-19 pandemic, which at the beginning of 2020 led to numerous changes in the way the * Docent, Visoka škola modemog biznisa u Beogradu, Srbija, ¡elena.lukic@ mbs.edu. rs ** Student, Visoka škola modernog biznisa u Beogradu, Srbija, ¡akicaaleksa@gmail.com 61 organization function and conduct business. Leaders had to find new ways to motivate and engage their employees in new circumstances. To this end, many leaders have turned to different models od engagement that simply point out the key factors that positively affect employee engagement. This paper presents and describes the engagement models of Schmidt, Britt and associates, Zinger, the angagement models of consulting companies Penna, Burke, Boston, ThomasInternational, TalentKeepers and the People-Profit (CARE model). By using some of these models, leaders can more easily identify and then influence the key factors that positively affect employee engagement. Keywords: leadership, employee engagement, motivaiton, organizational behavior, Covid-19 UVOD Angažovanost se definiše kao emotivna, intelektualna i fizička posvečenost zaposlenih radnim zadacima i nastojanje zaposlenih da u obavljanju svakodnevnih aktivnosti daju maksimum (Ljubojevič i Lukič, 2020). Angažovani zaposleni je istinski inspirisan svojim poslom, iskreno brine o budučnosti organizacije i spreman je da uloži dodatni napor kako bi organizacija ostvarila postavljene ciljeve (Lukič, 2020). Pored toga, angažovani zaposleni predlaže nove ideje, metode i pristupe radu, često preuzima inicijativu po pitanju radnih zadataka i aktivnosti, trudi se da uvek prevazide sve prepreke i poteškoče na koje naide i ostane fokusiran na cilj. Mnogi angažovani zaposleni preuzimaju ulogu brend ambasadora organizacije i šire pozitivne utiske o njenim proizvodima, uslugama, poslovnim procesima, metodama i uslovima rada. Ključne prednosti koje organizacije imaju od angažovanih zaposlenih su: veča produktivnost, rast prihoda, rast profita, bolji kvalitet proizvoda/usluge, fokusiranost na klijente, veči stepen saradnje izmedu zaposlenih, veča razmena znanja i iskustava, manji broj destruktivnih konflikata, identifikacija zaposlenih sa organizacijom, lojalnost i privrženost, manji stepen apsentizma i fluktuacije, veče zadovoljstvo i motivisanost zaposlenih (Lukič Nikolič, 2021).Samim tim, ne iznenaduje činjenica da je angažovanost zaposlenih bitna za sve organizacije i lidere (Ljubojevič i Lukič, 2020). Liderstvo se smatra najvažnijim izvorom konkurentske prednosti koji neka organizacija može da ima, bez obzira na njenu veličinu, delatnost, tržište, starost, finansijsku snagu, broj zaposlenih i slično. Značaj lidera posebno dolazi do izražaja u kriznim situacijama kada je potrebno izgraditi i održati angažovanost zaposlenih. Pregledom literature, moguče je pronači broje faktore koji utiču na stepen angažovanosti zaposlenih. Iz tog razloga, autori, konsultanti i istraživači su koncipirali različite modele u kojima su obuhvatili ključne faktore koji pozitivno utiču na angažovanost zaposlenih. Cilj ovog rada je da ukaže na ulogu i značaj lidera prilikom odabira modela pomoču kojih se može izgraditi, unaprediti i negovati angažovanost zaposlenih, sa osvrtom na krizu izazvanu Covid-19 pandemijom. U kriznim uslovima, angažovanost zaposlenih postaje faktor od presudne važnosti za opstanak i uspeh organizacija. 62 1. NAČIN FUNKCIONISANJA ORGANIZACIJA U KRIZNOJ SITUACIJI IZAZVANOJ COVID-19 PANDEMIJOM Krajem 2019. godine pojavila se nova bolest - korona virus (Covid-19), čije širenje je dovelo do proglašenja pandemije u martu 2020. godine. Organizacije su se suočile sa novom krizom koja je dovela do novog načina funkcionisanja i poslovanja. Primarni cilj organizacija jeste očuvanje zdravlja zaposlenih, deljenje znanja i uspešno upravljanje stresom. Potreba da se sačuva zdravlje zaposlenih u uslovima Covid-19 pandemije dovela je do uvodenja rada od kuče, fleksibilnog radnog vremena, fizičkog distanciranja zaposlenih na radnom mestu (udaljavanjem radnih stolova i ograničavanjem broja zaposlenih u kancelariji) i pojačanih higijenskih mera. U kriznim uslovima, kada se informacije menjaju iz sata u sat, deljenje znanja postaje od presudne važnosti. Nedostatak deljenja i razmene znanja može da naškodi organizacijama i da ih učini neefikasnim (Gavrič i Bavrka, 2020). Takode, sve organizacije moraju da shvate da programi i tehnike za upravljanje stresom predstavljaju značajnu korist za zaposlene, a posledično i za njihove poslovne rezultate (Čamdžija i Čamdžija, 2020). Stres na radnom mestu negativno utiče na zaposlene, ali i na celokupno funkcionisanje organizacija(Lukič i Lazarevič, 2019). Zaposleni koji osete da organizacija istinski brine o njihovom zdravlju i bezbednosti imaju veči stepen angažovanosti. Angažovani zaposleni su od velike važnosti za uspešno funkcionisanje kriznih timova (timova za vanredne situacije) koji imaju za cilj da obezbede rad i poslovanjeorganizacija u situacijama kada se suoče sa iznenadnim i nepredvidenim okolnostima (Lukič, 2020). Njihova energija, entuzijazam, optimizam, predanost i vera u svetlu budučnost su pokretački motor za sve aktivnosti i procese. Rezultati istraživanja koje su sproveli Lukič, Jaganjac i Lazarevič (2020) pokazali su da su krizni timovi u organizacijama adekvatno odgovorili na krizu izazvanu Covid-19pandemijom. Naime, rezultati su pokazali da su članovi kriznih timova adekvatno odreagovali na prve znakove krize i da su brzo donosili odluke shodno novonastalim okolnostima. U procesu odlučivanja je primenjivan holistički pristup jer su članovi kriznih timova imali različita znanja, veštine i iskustva, jasne timske uloge, kao i otvorenu, iskrenu i dvosmernu komunikaciju. Krizni uslovi nameču pred lidere organizacija važan zadatak, a to je da pronadu ključne faktore pomoču kojih če izgraditi, unapredivati i negovati angažovanost zaposlenih. Ovo pitanje posebno dolazi do izražaja u današnjim uslovima jer su angažovani zaposleni od velikog značaja za što brži oporavak od posledica koje Covid-19pandemijaostavlja na poslovanje organizacija (Lukič, 2020). U tom procesu, mnogi lideri traže pomoč u različitim modelima angažovanosti zaposlenih. 2. MODELI ANGAŽOVANOSTI ZAPOSLENIH Izgradnja, unapredenje i negovanje angažovanosti zaposlenih predstavlja kompleksan zadatak i odgovornost svih u organizaciji. Pregledom literature, moguče je pronači veliki broj različitih modela koji se primenjuju prilikom izgradnje angažovanosti zaposlenih. Uloga modela jeste da na jednostavan način istaknu ključne faktore koji pozitivno utiču na angažovanost zaposlenih (Lukič Nikolič, 2021). U ovom radu če biti prikazani modeli angažovanosti Schmidt-a, Britt-a i saradnika, Zinger-a,zatim modeli angažovanosti konsultantskih kuča Penna, Burke, Boston, ThomasInternational, TalentKeepers i model angažovanosti ljudi - profit (CARE model). 63 2.1. Model angažovanosti Schmidt-a Model angažovanosti Schmidt-a ističe da okosnicu angažovanosti zaposlenih čine politika regrutacije, selekcije i zadržavanja zaposlenih u organizaciji. Prvi korak jeste da se zaposli onaj kandidat koji najbolje odgovara potrebama organizacije, a zatim da se kroz sve druge aktivnosti menadžmenta ljudskih resursa izgradi i neguje angažovanost. Izvor: Prilagodeno prema ScottishExecutive (2007). EmployeeEngagement in thePublicSector. A Reviewof Literature, dostupno na: https://www2.gov.scot/resource/doc/176883/0049990.pdf, pristupljeno 02.11.2020. Zaposleni koji osečaju da organizacija brine o njima, o njihovom zdravlju i bezbednosti imaju veči stepen angažovanosti i posledično bolje rezultate. 2.2. Model angažovanosti Britt-a i saradnika Britt i saradnici (2007) su koncipirali model angažovanosti koji obuhvata nekoliko bitnih faktora: • Jasne radne zadatke; • Mogučnost kontrole rezultata rada; • Značajnost posla; • Relevantnost posla za učenje i razvoj. Prisustvo ovih faktora dovodi do angažovanosti zaposlenih što vodi pozitivnim rezultatima koji mogu bitibrzo vidljivi (napor, trud, zalaganje, uključenost, istrajnost)i vidljivi tek u dužem roku (zdravlje i blagostanje zaposlenih). Na taj način, prisustvo angažovanih zaposlenih u organizaciji u velikoj meri pozitivno utiče na ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata. Slika 1. Model angažovanosti Schmidt -a 64 2.3. Zinger-ov model angažovanosti Zinger (2010) je koncipirao model angažovanosti sa ciljem da pomogne menadžerima da izgrade i/ili negujuangažovanost svojih zaposlenih. Model obuhvata sledece faktore: 1) Postizanje rezultata - postizanje željenih rezultata uz pomoc definisanih ciljeva; 2) Definisanje strategije za izgradnju/negovanjeangažovanosti zaposlenih shodno potrebama organizacije i samih zaposlenih; 3) Redizajniranje posla - redizajniranje zadataka i radnih aktivnosti zaposlenih kako bi se eliminisale rutinske i monotone aktivnosti, a sam posao učinio zanimljivim i privlačnim; 4) Nagradivanje ostvarenih rezultata - sistem merenja performansi i nagradivanja zaposlenih; 5) Podsticanje saradnje i povezanosti - sa organizacijom i svim zaposlenima; 6) Izgradnja i negovanje jedinstvenosti - realan i pravedan lider, top menadžment, HR sektor i ostali menadžeri koji moraju pokazati iskrenu želju i trud prilikom rešavanja problema/potreba zaposlenih; 7) Javno priznanje - priznavanje napora zaposlenih pred drugima podstiče moral i dodatno motiviše druge zaposlene; 8) Podsticanje radne angažovanosti zaposlenih - zahteva strategijski pristup i jasno identifikovanje faktora koji utiču na angažovanost zaposlenih; 9) Lični razvoj - organizacije ne smeju da se fokusiraju samo na svoj rast, vec moraju da posvete pažnju razvoju svakog zaposlenog. Zaposleni koji rastu sa organizacijom su duboko povezani sa svojim kolegama i spremni da daju maksimum. 10) Identifikovanje zaposlenih sa organizacijom - zaposleni ostaju dugo u organizaciji ukoliko se osecaju povezanim sa njom i ukoliko se njihovi lični ciljevi poklapaju sa ciljevima organizacije; 11) Usluživanje klijenata - samo angažovani zaposleni mogu da usluže klijente na najbolji moguci način; 12) Održavanje blagostanja - srecni, zadovoljni, zdravi i angažovani zaposleni su najveci potencijal svake organizacije; 13) Iskorišcenje energije -sagledati način kako da se iskoristi celokupan potencijal angažovanih zaposlenih, odnosno njihova fizička, mentalna i emocionalna energija; 14) Podsticanje i negovanje zajedništva - sa zajednicom i sa medijima. U okviru ovog modela su prikazani oni faktori koji utiču na angažovanost zaposlenih, ali i načini na koje angažovanost zaposlenih utiče na dobrobit organizacije. 2.4. Model angažovanosti konsultantske kuce Penna Konsultantska kuca Penna je u svom modelu angažovanosti ukazala na sve bitne faktore koji utiču na angažovanost i zadržavanje talenata u organizaciji. Model je predstavljen u vidu piramide sa ciljem da se istakne hijerarhija različitih faktora koji dovode do angažovanosti. 65 Slika 2. Hijerarhijski model angažovanosti zaposlenih konsultantske kuce Penna ZNACAJNOST POSLA LIDERSTVO, POVERENJE I POŠTOVANJE MOGUCNOSTI ZA NAPREDAK UČENJE I RAZVOJ PLATA, RADNI USLOVI RAST ANGAŽOVANOSTI Izvor: Penna (n.d.). Meaning at Work. Research Report, dostupnona: https://www.ciodevelopment.com/wp-content/uploads/2011/10/2006-10-08-08-36-31 Penna-Meaning-at-Work-Report.pdf, pristupljeno 16.04.2020. Kao što se vidi na slici, osnovu piramide čine osnovni radni uslovi, zatim slede mogucnosti za učenje, razvoj karijere, liderstvo, poverenje i poštovanje, i na vrhupiramide se nalazi značajnost posla. Kada se ispune ciljevi na prethodnom nivou, zaposleni teže ispunjenju ciljeva na višim nivoima. Na vrhu piramide se nalazi krajnji cilj inastojanje svakog zaposlenog da nade „svrhu i značaj" u svom poslu. 2.5 Model angažovanosti konsultantske kuce Burke Konsultantska kuca Burke (2014) je koncipirala EmployeeEngagementIndex (Burke EEI)koji obuhvata šest ključnih faktora angažovanosti zaposlenih: 1) Organizacija - osecaj lojalnosti i ponosa koji zaposleni imaju zato što rade za datu organizaciju; 2) Radna grupa/tim -posvecenost članova tima kvalitetu i dobrim meduljudskim odnosima; 3) Karijera -potencijal zaposlenih da razvijaju karijeru; 4) Posao - osecaj postignuca, zadovoljstvo poslom, uživanje u radnim aktivnostima i entuzijazam prilikom dolaska na posao; 5) Menadžer - izgradnja okruženja koje podstiče iskrene i prijateljske odnose izmedu zaposlenih; 6) Klijenti - uspostavljanje i negovanje dobrih odnosa izmedu zaposlenih i klijenata. 66 Kada je zaposleni zadovoljan svim navedenim faktorima, on je posvečen i angažovan. Primenom ovog modela angažovanosti zaposlenih, organizacija lako može da sagleda i analizira postoječe stanje angažovanosti i prostor za unapredenje. 2.5. Model angažovanosti konsultantske kuce Boston Model angažovanosti konsultantske kuče Boston stavlja akcenat na kreiranje kulture angažovanosti u organizaciji. Ključni faktoriangažovanosti zaposlenih su (Choudhury i KumarMohanty, 2018): 1) Dvosmerna povratna informacij a; 2) Poverenje u liderstvo; 3) Mogučnosti za razvoj karijere; 4) Jasne i nedvosmislene radne uloge zaposlenih; 5) Učešče zaposlenih u procesu donošenja odluka; 6) Trening i razvoj novozaposlenih; 7) Redovni sastanci i razgovori o karijeri. Da bi izgradile i negovale angažovanost zaposlenih, organizacije treba da stvore osečaj zajedničke svrhe, podrže saradnju izmedu zaposlenih i stvore prilike za razvoj karijere. 2.6. Model angažovanosti konsultantske kuce ThomasInternational Prema modelu konsultantske kuče ThomasInternational (2016) postoji sedam pokretača angažovanosti: 1) Izazovnost posla; 2) Sloboda u obavljanju posla; 3) Jasne uloge i ciljevi; 4) Mogučnosti za razvoj; 5) Priznanja; 6) Glas zaposlenog - poštovanje ideja i mišljenja zaposlenih; 7) Saradnja i poverenje. Fokus ovog modela angažovanosti je na ključnim faktorima koje zaposleni smatraju važnim u obavljanju posla i u razvoju svoje karijere. Prilikom koncipiranja modela angažovanosti, konsultanti su imali u vidu da visoka angažovanost zaposlenih predstavlja konkurentsku prednost, dok niska angažovanost zaposlenih predstavlja značajan strategijski rizik. 2.7. TalentKeepers model angažovanosti TalentKeepers model smatra da angažovanost zaposlenih treba da dovede do: 1) boljih finansijskih rezultata (rasta profitabilnosti, rasta prodaje); 2) večeg stepena zadovoljstva kupaca (zadovoljstvo, lojalnost, preporuke). Zaposleni koji su spremni da ulože napor i obave dodatne aktivnosti i zadatke mimo onih koji su im dodeljeni, u velikoj meri doprinose uspehu organizacije. PremaTalentKeepers (2015) modelu, postoje četiri ključna pokretača angažovanosti zaposlenih: 67 1) Kredibilno liderstvo; 2) Podrška kolega; 3) Zadovoljstvo poslom i karijerom; 4) Organizacija usmerena ka visokim performansama. Prisustvo ovih faktora dovodi do angažovanosti zaposlenih, a posledično i do boljeg poslovanja organizacije i finansijskih rezultata. 2.9 Model angažovanosti Ljudi - profit (CARE model) Model angažovanosti Ljudi - profit (takozvani CARE model) obuhvata tri ključne komponente angažovanosti zaposlenih: mišljenje, osecanje i akciju. Mišljenje odražava kognitivnu angažovanost- kada zaposleni pozitivno misle o organizaciji. Osecanje (afektivna komponenta) se odnosi na strast, ponos i druge pozitivne emocije koje zaposleni imaju prema svom poslu i radnom okruženju.A£q/a(bihevioralna komponenta) predstavlja odgovor na mišljenje i osecanje - zaposleni su spremni da ulože dodatnu energiju i trud (Choudhury i KumarMohanty, 2018). Prema ovom modelu, ključni faktoriangažovanosti su: 1) Posao i faktori vezani za posao: fer prakse zapošljavanja, priznanje i nagradivanje, uslovi i mogucnosti za rast i razvoj, odnosi sa kolegama. 2) Individualni faktori kao što su samopouzdanje,samoaktuelizacija, samopotvrdivanje, pozitivan stav prema životu i poslu. Prisustvo navedenih faktora dovodi do angažovanosti zaposlenih. 3. ULOGA LIDERA U PROCESU ODABIRA I PRIMENE MODELA ANGAŽOVANOSTI ZAPOSLENIH Liderstvo podrazumeva interaktivne odnose razmene koji se uspostavljaju izmedu lidera i njegovih sledbenika, a tokom kojih oni medusobno utiču jedni na druge (Lukic Nikolic, 2021). Pred liderima se uvek nalazi važan zadatak, a to je da podstaknu i utiču na ostvarenje natprosečnih rezultata svojih sledbenika. Da bi uspeli u tome, lideri imaju zadatak da pažljivo sagledaju karakteristike svakog modela angažovanosti zaposlenih i da izaberu onaj model koji u datim okolnostima najviše odgovara potrebama organizacije. Ovaj zadatak je od presudne važnosti u kriznim uslovima jer od načina delovanja i ponašanja lidera prilikom primene modela angažovanosti zavise celokupni rezultati (Lazarevic i Lukic, 2018). Prilikom donošenja odluke o izboru modela angažovanosti zaposlenih, lideri treba da imaju u vidu viziju, misiju i ciljeve organizacije i na koji način kriza izazvana pandemijom Covid-19 utiče na poslovanje organizacije. Takode, lideri treba da sagledaju ključne karakteristike, prednosti, ali i nedostatke modela angažovanosti kako bi izabrali onaj model koji najviše odgovara dugoročnim ciljevima organizacije. Lideri ne treba da izgube iz vida činjenicu da je svaka organizacija jedinstvena i posebna, te da se modeli angažovanosti koji su se dobro pokazali u jednoj organizaciji ne mogu kopirati i primeniti u drugoj bez uvažavanja svih njenih specifičnosti. Isto tako, treba imati u vidu da modeli nisu propisano pravilo kojeg se treba slepo pridržavati, vec ih treba prilagoditi potrebama organizacije. Harizma lidera je jedan od faktora koji u velikoj meri 68 utiče na angažovanost zaposlenih jer harizmatični lider uspeva da inspiriše zaposlene i da ih učini lojalnim. Ključne preporuke pomoču kojih lideri mogu da održe angažovanost zaposlenih u kriznim uslovima su (Lukič Nikolič, 2021): ■ Informisati zaposlene o svim dešavanjima u organizaciji i van nje; ■ Uključiti zaposlene u svakodnevna unapredenja poslovnih procesa, proizvoda i usluga u novim, kriznim uslovima; ■ Pripremiti zaposlene na sve promene uz adekvatnu obuku, podršku, pomoč, resurse i sredstva za rad; ■ Pružiti pomoč i podršku zaposlenima prilikom definisanja i odredivanja prioriteta; ■ Ukazati zaposlenima na planove za buduči razvoj organizacij e nakon izlaska iz krize; ■ Pokazati iskren interes i empatiju za zdravlje i blagostanje zaposlenih. Bez obzira na izabrani model angažovanosti, stil liderstva utiče na radnu atmosferu i celokupno funkcionisanje organizacije (Lukič i Lazarevič, 2018). Lideri koji podstiču otvorenu i iskrenu komunikaciju u svim pravcima, pružaju konstruktivne povratne informacije, stimulišu kreativno razmišljanje, razmenu znanja, ideja i mišljenja, učešče zaposlenih u procesu donošenja odluka imaju velike šanse da izgrade angažovanost zaposlenih (Lukič i Vračar, 2018). Takode, podsticanjem pozitivne radne atmosfere, obezbedenjem dobrih radnih uslova, adekvatnog sistema ocenjivanja i nagradivanja rezultata zaposlenih lideri pozitivno utiču na proces brendiranja poslodavaca (Lukič, Brkljač i Perčič, 2019), a samim tim i na angažovanost zaposlenih. ZAKLJUČAK Poslednjih decenija težnja svake organizacije jeste da ima što veči broj angažovanih zaposlenih jer oni predstavljaju osnov daljeg razvoja i napretka. Ova težnja postaje još izraženija u kriznim uslovima, kada je organizacija pomerena iz svog uobičajenog načina poslovanja i funkcionisanja. Tada, više nego ikada, angažovani zaposleni predstavljaju ključ opstanka, ali i uspeha. Jedan od prioriteta svakog lidera jeste da izgradi, unapredi ali i neguje angažovanost zaposlenih. U tu svrhu, lideri imaju na raspolaganju različite modele angažovanosti. Zadatak lidera jeste da sagledaju ključne karakteristike i specifičnosti modela angažovanosti i da shodno situaciji i okolnostima izaberu onaj model koji najbolje odgovara potrebama i dugoročnim ciljevima organizacije. LITERATURA 1. Britt, T. W., Dickinson, J. M., Greene-Shortridge, T. M.&McKibben, E. S. (2007). Self-Engagement at Work. In: Nelsdon, D., &Cooper, C. L. (Eds.) PositiveOrganizationalBehavior. Accentuatingthepositive at work (pp. 143-158). Sage Publications. 2. Burke (2014). EmployeeEngagementDriversCustomerEngagement& Business Scucess. EmployeeEngagementMatters - HowHighlyEngaged are YourEmployees? Dostupno na: https://www.burke.com/Library/ProductSheets/Burke%20-%20Employee%20Engagement.pdf, (pristupljeno 17.04.2020.) 69 3. Choudhury, S. &Mohanty, M. K. (2018). A Conceptual Model ofEmployeeEngagement - From thePerspectiveofManufacturinglndustry. ResearchReviewInternationalJournalofMultidisciplinaryResearch, 3(7), str. 290296. 4. Garic, T. &Bavrka, T. (2020). Ključne karakteristike transfera znanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: primjer praktične nastave u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, SKEI medunarodni interdisciplinarni časopis, 1(1), str. 56-67. 5. Lazarevic, S. & Lukic, J. (2018). Team LearningProcessesandActivities in Organization: A CaseStudy. EconomicThemes, 56(3), str. 301-319. 6. Lukic, J. & Lazarevic, S. (2018). Sources of WorkplaceStress in ServiceSectorOrganizations. FactaUniversitatis, EconomicsandOrganization, 15(3), str. 217-229. 7. Lukic, J.& Lazarevic, S. (2019). A HolisticApproach to WorkplaceStress Management. Schoolof Business, 1, str. 130-144. DOI 10.5937/skolbiz1-21872 8. Lukic, J., Brkljač, M. &Perčic, K. (2019). Brendiranje poslodavaca u funkciji privlačenja i zadržavanja talenata koji pripadaju generaciji milenijalaca. Marketing, 50(2), str. 83-93. 9. Lukic, J., Jaganjac, J. & Lazarevic, S. (2020). TheSuccessfulnessofCrisis Management Teams' Response to CrisisCausedBy COVID-19 Pandemic. Ekonomika preduzeca, 68(7-8), str. 545-556. 10. Lukic, J. (2020). Zašto je važno imati angažovane zaposlene u uslovima pandemije korona virusa? Dostupno na: https://mbs.edu.rs/mbsblog/zasto-je-vazno-imati-angazovane-zaposlene-u-uslovima-pandemije-korona-virusa/, (pristupljeno 05.03.2021.) 11. Lukic Nikolic, J. (2021). Angažovanost zaposlenih sa organizacionim ponašanjem i menadžmentom ljudskih resursa. Beograd: Visoka škola modernog biznisa (knjiga u štampi). 12. Ljubojevic, Č.& Lukic, J. (2020). Gradani u ulozi lidera u procesu socijalnih inovacija. 10.Medunarodna konferencija „Razvoj javne uprave", Hrvatska, Vukovar: Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, str. 152-160. 13. Penna (n.d.). Meaning at Work. ResearchReport, dostupno na: https://www.ciodevelopment.com/wp-content/uploads/2011/10/2006-10-08-08-36-31_Penna-Meaning-at-Work-Report.pdf, (pristupljeno 16.04.2020.) 14. ScottishExecutive (2007). EmployeeEngagement in thePublicSector. A Reviewof Literature, dostupno na: https://www2.gov.scot/resource/doc/176883/0049990.pdf, (pristupljeno 02.11.2020.) 15. TalentKeepers (2015). ThePerfectStorm: EmployeeEngagement, ExtraordinaryCustomerExperience, &SolidSalesPerformance, dostupno na: https://www.talentkeepers.com/wp-content/uploads/2015/03/The-Perfect-Storm_Engagement_Customer-Experience_Sales-Performance-2015.pdf, (pristupljeno 18.04.2020.) 16. Thomasinternational (2016). EmployeeEngagement. Allyouneed to knowaboutemployeeengagement. ThomasInternationalLtd, dostupno na: 70 https://docplayer.net/26718471-Employee-engagement-all-you-need-to-know-about-employee-engagement.html, (pristupljeno 05.05.2020.) 17. Zinger, D. (2010). Zinger Model, dostupnona: http://www.davidzinger.com/zinger-model/, (pristupljeno 20.10.2019.) 18. Čamdžija, K. & Čamdžija, E. (2020). Upravljanje stresom kod menadžera i zaposlenika. SKEI medunarodni interdisciplinarni časopis, 1(1), str. 31-45. 71 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ" Škotska 23, Travnik +387 30 509 750 www.unvi.edu.ba info@unvi.edu.ba