KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 50 (1) INDUSTR1SKE SVOJINE IZDAN 1. MAJA 1929. PATENTNI SPIS BR. 5848. Warieta Vertriebsgesellschaft fiir Waizenriffelung fiir Miihlen, System Takais G. m. b. H., Drezden, Nemačka. Postolje sa uzdužno ižljebenim valjcima. Prijava od 20. septembra 1927. Važi od 1. marta 1928. Valjci za grubo mlevenje, koji se upotrebljavaju u mlinovima za žito, imaju uzdužne žljebove, čiji pravac malo odstupa od ose valjka. Dodirna linija oba valjka jednog pura presečena je ovim žljebovima, odm. od pripadajućih tangenata, pri grubom mlevenju pšenice pod uglom od 6 do 8V2" (si. l), pri grubom mlevenju raži pod uglom od 12V2 do 14" (si. 2). Pošto Zljebovi oba valjka jednog para imaju isti pravac, t. j. oba se kreću u pravcu strmo nagnute zavrtanjske linije sa desnom za-vojicom (redje oba sa levom zavojicom), to se ukrštaju na radnom mestu žljebova jednog para valjaka. Pri grubom mlevenju pšenice poa uglom od 2b —- 12 do 17". Pri grubom mlevenju raži pod uglom od 2b . 25 do 28°. U mesto da se nagib žljebova izrazi u stupnjevima, u praksi se govori o desnom helikoidalnom žljebu (redje o levom) i isti se izražava u procentima, u odnosu na dužinu valjka. Obračunato u ovom smislu odgovara valjak za grubo mlevenje pšenice jednom žljebu od 11 —15%, a valjak za grubo mlevenje raži jednom žljebu'od 22—25%. Ove mere nagiba žljebova uzete su s pogledom na ugao trenja tako, da je bočno izlaženje mliva u horizontalnom pravcu, ili potpuno sprečeno, ili je dozvoljena u vrlo maloj meri. Pošto se obimne brzine oba valjka jednog para imaju kao 1 : 2. do. 1 : 3,5, to ukrštavajući parovi žljebova naprežu na smicanje, prema svojoj razlici u brzini, zrna za grubo mlevenje koja se izmedju nalaze, pri čem ova bivaju presečena. U koliko je manje ovo smicanje usled gnječe-nja i drobljenja, u toliko su čistije i rav-mje presečene površine na zrnu. U tom slučaju postaju mnogi delici sa oštrim ivicama, takozvani kriz, na koji se mnogo polaže pri grubom mlevenju pšenice. Ako se pak želi, kao što je to slučaj pri grubom mlevenju raži, više smlevenog brašna, u mesto kriza, onda se mora podesiti tuplji ugao preseka u preseku žlje-ba, veće presevanje izmedju valjaka, finije žljebljenje i t. d. radi boljeg trenja i time oslabiti pomenuto dejstvo preseka. Prema ranije rečenom dejstvu preseka žljebova jednog para valjaka ne osniva se na tome, da su ivice žljeba Vertikalno prema omotu valjka pritisnute kroz zrno, dakle ne na dejstvu utiskivanja, već na tome, da brzo obrćući se žljeb prolazi pored lagano obrćućeg se i preseca zrno koje se izmedju njih nalazi. Dejstvo utiskivanja moglo bi nastati samo pri istoj obimnoj brzini oba valjka i pri odgovarajućem pre-sovanju. Ovo se nije moglo pokazati pri grubom mlevenju žita. Za pravac preseka kroz zrno mliva od znatnog je uticaja pravac žljeba. Odmah ispred samog preseka, dakle u trenutku, u kome se odstojanje izmedju zasvedenog omota valjaka toliko smanjilo, da upravo počinje padati malo ispod one mere, koja odgovara debljini zrna, pritiskuju se ivice Din 10— žljeba'u zrno 1 time već odredjuju pravac, u kome se u sledečem trenutku vrši smicanje. Ako dakle jedan valjak istovremeno ima uzdužne žljebove sa dvostrukim pravcem uvijanja (desno i levo uvijanje žlje-ba), k’od kojih prd.ac žljeba sa strane cilindričnog omota samo vrlo inalo odstupa, ili ima samo jednu grupu žljebova sa malim uvijanjem žljebova, dok se druga sastoji iz žljebova, koji idu paralelno sa osom valjka, tada je razlika pravca dveju grupa na jednom valjaku još uvek tak. mala, da se dejstvo preseka jedne grupe skoro poklapa sa dejstvom preseka druge grupe u pogledu njihovog pravca. Ovaj slučaj predstavljen je u si. 3, u kojoj šrafirana površina znači površinu preseka kroz uvećano zrno žita, a linija b odu. c označava desno odu. levo uvijanje žljeba. Osim toga aksialni žljebovi vrše sečenje i guranje, koje se može izbegnuti samo kosim žljebovima. Ako obe grupe žljebova dobiju veće uvijanje, onda će ugao ukrštanja žljebova, koji se brzo kreću, sa onim koji se sporo, kreću, biti tako veliki, da prelaze ugao trenja, čime je onemogućeno dejstvo preseka. Iz navedenih razloga nije se usvojio u praksi ni jedan od navedenih načina žljebljenja. Ako pak valjci za grubo mle-venje dobiju osim uzdužnih žljebova još i poprečne žljebove, tako da površina valjka dobije zareze, bolje rečeno ispupčenja, i ako uzdužni žljebovi leže paralelno prema osi valjka, dok poprečni žljebovi leže u ravnini, koja vertikalno leži prema toj osi, onda se na taj način ne može postići pojačanje dejstva presecanja jer se ne ukrštaju poprečni žljebovi oba valjka. Oni bi mogli vršiti samo gnječenje, što ne sine biti pri grubom 'mlevenju žita. Prema tome su ovi poprečni žljebovi bez dejstva za usitnjavanje. Usled toga nisu uvedeni ni takvi ižljebljeni valjci. Po ovom pronalasku valjci za grubo mlevenje dobijaju helikoidalne poprečne žljebove sa manjim nagibom, tako da isti stoje skoro vertikalno na pravac običnih uzdužnih žljebova. Ovi poprečni žljebovi hvataju prema tome zrnca i u sasvim drugom pravcu i seku ih usled njihovog ukrštanja, dakle i u sasvim drugom pravcu, nego što se to vrši običnim uzdužnim žljebovima, a da pri tom ne nastupe nezgode klizanja ili izmicanja, jer je njihov ugao ukrštanja manji od ugla trenja. Glavno obeležje pronalaska je u tome, što oba valjka jednog para imaju još i helikoidalne poprečne žljebove, koji moraju biti tako grubi, kao što iziskuje krupna masa za grubo mlevenje, čiji je nagib tako mali i čiji su pravci na radnom mestu jednog para valjaka tako pomereni jedan prema drugom, da njihovo ukršta-nje, nezavisno od uzdušnih žljebova, proizvodi drugo presecanje, koje u glavnom ima drugi pravac nego kod uzdužnih žljebova. Dok kod poznatih postolja valjaka sa dva sistema žljebova ne nastupa čisto sečenje kod punog zrna, odu. prvo ili drugo grubo mlevenje, ovo dejstvo osigurano je kod predmeta pronalaska usled izbora nagiba i usled okolnosti, da kod oba valjka nagibi idu, gledajući s prednje strane, u istom pravcu, tako da za vreme rada jedan valjak izbacuje masu u jednom pravcu drugi u suprotnom pravcu, pri čem se masa kreće izmeđju valjaka, koji se sasvim ne dodiruju i ne zagrevaju i pri tom biva ra-sečena. Poprečni žljebovi moraju biti tako grubi, kao što to iziskuje masa za grubo mlevenje. Na nacrtu je u si. 4 predstavljen valjak za grubo mlevenje po ovom pronalasku. Tanke linije a ne predstavljaju zareze, već izmedju dveju linija leži ispupčenj.; odu. prekid valjka, tako da postaju grubi žljebovi, na pr. 2 do 8 žljebova na santi-metar dužine, kao što se to vidi na si. 5, u kojoj su ispupčanja jače izvučena. Predmet pronalaska pruža pri grubom mlevenju žita veliko preimućstvo, da se masa pri prvom grubom mlevenju razdeli pribl žn ■ u toliko dedova, koliko se postiže sa uzdužnim žljebovima tek pri dru goni mlevenju. Patentni zahtev: Postelje sa uzdužno ižljebljenim valj-cima, naznačeno time, što oba valjka imaju još helikoidalne grube poprečne žljebova, čiji je nagib tako mali i čiji su pravci na radnom mestu para valjaka tako pomereni jedan prema drugom, da njihovo ukrštanje proizvodi nezavisno od uzdužnih žljebova drugo sečenje, koje nastup ; u sasvim drugom pravcu nego kod uzdužnih žljebova. Adpafent broj 5848. 'Fig. 4 ■ Fig. Z. Fig-L^- Fig. S. ' v "''•S ■t ..........•" »' > • • •• 7 • ■ ■ • v ■ ■ ■ '. - ■ M **: 'Mi ^ ■Ji; W '-fc ■f.; l t ’ Ho %v: » 'X,i 'V »v » 'v*. t ■!% 'ti' V '&.