STO SE DOGADJALO I STO CE SE DOGODITI
ODGOVOK U CENTURIJAMA I PROKOCANSTVIMA MAESTRA MIHAELA NOSTRADAMUSA
INTERPRETACIJA ANTUNA ROSSIER-A
KOJI JE U REVIJI »PREDICTIONS« PREDSKAZAO SUDBINU KINE I EVROPE U PRVOJ POLOVINI 1940. GODINE
CIJENA 2 DINARA
I. IZDANJE

\
Is Creali on ^
le Tieluje
ledèìu^e



Nostradamnsovi znakovi i računi
Vil. 1940
Prorokovana smrt
Bilo je 1 jula 1559, kad je strašan dogadjaj bacio u žalost grad Pariz. Dva puna dana grad je več živio u groznici veselja, jer je Dvor veHčajno slavio dvostruk kneževski pir. Kralj Henrik n francuski, u naponu života, bio je zaista rijetke sreče, da tog istog dana uda sestru Margareta sa savojskim vojvodom Emanuelom Filibertom, a svoju vlastitu kcer EHzabetu s Filipom II kraljem Španjolske. Ogradjeno polje bilo je ure-djeno u ulici St. Antoine i kroz tri cijela dana tu su se bučno odigravali sjajni turniri.
Igre su bile završene. Dvor se je baš povlačio, kad u to kralj ugleda dva kopija, koja do tad nisu bila upotrebljavana. U jakom uzbudjenju on pozove grofa Montgomery, kapetana njegove škotske garde, poznatog kao najboljeg dvorskog meg-dandžiju, da ta kopija s njime prelomi. Dva puta je grof poku-šao da odvrati vladara od tog predloga. Al kralj ne odustane, več mu zapovjedi, da se smjesti u stav. Medju gledaocima zavlada naročita napetost, jer su oni pratili taj incident strastve-nim interesom. Kralj i Montgomery se nadjoše u močnom su-kobu. Kopija se razbiše na njihovim oklopima. Nijedan od dvojice nije u megdanu izbačen iz sedla, ali jednim zamahom kopija Montgomery, strugnuvši njime zlatnim šljemom Henriko-vim, probi rešetku vizira i prodre kroz desno oko do kneževa mozga. Nakon dva dana patnja, koje nije bilo moguče ublažiti, ki-alj umrije. Dvor i narod bijahu kao obezumljeni.
Je li ovaj tragični dogadjaj bio posljedica pukog slučaja ili radije ostvarenje neumoljive sudbine? Samo za dvije osobe ovaj strašni svršetak Henrika nije bio ni najmanje začudan: za kraljicu Katarinu de Medicis i za Mihaela Nostrada-m u s - a, proroka iz Salona. Mnogo godina ranije on je ovaj prizor predskazao u jednom četverostihu, koji su plemiči dvora i visoko pariško društvo poznavali, a da mu nisu shvatiU pravi smisao. To je 35 četverostih u prvoj od njegovih glasovitih cen-turija (zbirka pjesama). Evo što se u njemu veli:
Mladi če lav nadjačati starog U ratnoj borbi, u čudnom dvoboju, U zlatnom kavezu oči če mu probit Od dviju rana, jedna če bit smrtna.
Mladi je lav Montgomery, stari je Henrik H. Zlatni kavez znači kraljevski šljem sa svojim spuštenim vizirom u formi
w I
rešetke. Ali smrt kraljeva ni je bila nego jedan dio, — prva od rana koje je predvidio Nostradamus. Druga je rana bila — ko-nac kuce Valois, jer su sinovi Henrika II zaista umrli bez na-sljednika. Ovu je okolnost Nostradamus predvidio i upisao u slijedečem četverostihu (Cent. 1-36) :
Kasno ce se vladar pokajati Što protivnika nije utukao! Al če najzad ipak da priznade, Da je sarart cio rod mu razmetnula.
Ironija je sudbine, što je kralj pozvao u dvor i podario častima (valjda po savjetu kraljice, koja je bila sva zanesena okultnim znanostima) astrologa, koji je bio ustanovio njegov horoskop.
Kako je Nostradamus začeo svoja proročanstva? I tko je bio ovaj čovjek tako tajanstvene darovitosti?
Majstor u oblasti magije
Več 400 godina znade se za ime Nostradamusa u cijelome svijetu. On i njegova proročanstva predmet su obimne literature. Te knjige, koje su napisali znanstvenici, astrolozi, filozofi, matematičari, izišle su u svim zemljama i u svim jezicima. Svugdje gdje se govori o okultizmu, o proročanstvima ili o astrologiji, govori se i o Nostradamusu. On je jedan izmedju najvecih, valjda i največi majstor u oblasti magije. Njegova se slava sve više uvečava i učvrščuje tokom vijekova. Ima ne-osporivih dokaza, da se je preko 100 njegovih proročanstava do sada ispunilo. Njegova vidovitost zahvatila je i nas i naše doba. Vidjet čemo malo dalje, što je on sve predvidio i što je sve rekao o sudbini evropskih naroda, koji se sada nalaze u ratu.
Mihael Nostradamus rodio se 11 decembra 1503 u malom mjestancu nedaleko Avignona, u St. Remy en Gran, gdje mu je otac bio notar. Djed ga je izučio u matematici i astronomiji. Još kao mladič Nostradamus je raspredao razgovor sa zvije-zdama. Imao je osobita dara za brojke. Srednju je školu do-vršio u Avignonu, a daljnju je izobrazbu nadopunio na sveuči-lištu u Montpellieru, gdje je promoviran za doktora filozofije
1	medicine u godini života.
Tek što je položio ispite bukne grozna epidemija kuge, si-juči strah i trepet i desetkujuči pučanstvo. Mladi liječnik po-vede borbu protiv toga biča i kroz četiri je godine radio div-nom neustrašivošču u tom kraju potpuno zaraženom. Odmah ga upoznaše i stadoše mu se diviti. Postade profesorom na sve-
učilištu i njegov je ugled i glas sad rastao bez prestanka. Ali mu je udes bio okrutan. Izgubio je ženu i svoje dvoje djece. Ta ga kob natjera da se povuče u jedan belgijski samostan.
U teškom bolu on se dalje razvio, a i njegov proročanski dar. Poznat je znatni uticaj, koji žalost i trpljenje mogu da imaju na evoluciju čovjekovu. Več sama fizička bol mijenja i prekaljuje osjetljive karaktere, tim više pak trpljenje duševno i bol srca. Nostradamus sam ispovijeda, da su mu veüki moralni potresi, koje je podnio, olakotili razvitak njegova proro-čanskog dara. Znamo vrlo dobro, da tajne sile naše volje ili naše vjere mogu da povecaju otpor našeg tijela na tako tajan-stven način, da to ne može ni znanost da objasni. Nostradamus je odolio kugi, jer je bio uvjeren, da ga ne može zaraziti. Isu-krst, najveci čudotvorac, koji je išao našom zemljom, nije li i on rekao i ponovio, da je jedini lijek i največa moč — vjera?
Dugo jedno putovanje ili hodočašce dovelo je Nostrada-musa u sve vece gradove Francuske i Italije. Ustalivši se u Salonu, on se ponovno oženi. Imao je još djece: 3 sina i 3 kčeri. Ponovna epidemija kuge bukne i doktor Nostradamus se opet baci u borbu protiv nje s potpunim prezirom opasnosti po sebe. Grad mu je priznao rad i požrtvovnost iskazavši mu najviše časti i doznačivši mu godišnju rentu sve do smrti.
Njegova proročanstva i njihove osebnosti
Na gornjem katu svoje kuče u Salonu Nostradamus bio je sebi uredio sobu, odakle je njegov pogled mogao da obuhvati obzorje. Tu je provodio svoje noči, tu je proučavao djela starih magičara, tu je kalkuhrao cikluse planeta i njihove medju-sobne odnose i veze. Odtuda se je njegov duševni pogled svra-čao u vastrg budučih vijekova i tu je napisao ono, sto je njegov prosvjeceni duh mogao da predvidi o budučnosti naše Evrope.
Sjedeci u noči i zaokupljen učenjem, U tihoj samoci i na brončanom sedlu Vidio je iz samoče kako piri droban plamen, I šapuce nešto, što se vjerovat mora.
Štapom u ruci provučenim kroz granje. Dok mu ruke i noge natapa voda, Kroz rukave mu dršče strah i glasak, I do njega u divnom sjaju sjeda vrač.
Tako počinje glavno djelo Nostradamusa, djelo koje mu "e utvrdilo sveopcu slavu. Djelo opsiže deset centurija, a svaka se centurija sastoji od sto četverostiha.
Jezik, kojim on piše, ponešto zabunjuje, jer je izmiješan latinskim riječima, simbolima i anagramima, koji na prvi pogled prouzrokuju nejasnost, tako da bi čovjek pomislio da a tekstu nema nikakva značenja. Cesto treba pribjeci mitologiji, geografiji ili historiji, da bi se pogodio smisao. Pogdjekad je potrebno i dosta imaginacije kao n. pr. u četverostihu, koji se odnosi na smrt Henrika H, gdje se govori o »zlatnom ka-vezu« i o »mladom Lavu«. Autor je jamačno imao svoje neiz-bježive razloge da izbjegne govor jasan i bez zakučica. Z n a o je, da se ne isplati uvijek upoznati budučnost i stoga nije ni namijenio svoje djelo masama, več malenu kru-gu umnika i iskrenih istraživača.
Njegova proročanstva sižu do 3797 godine, ali bez ikakva kronološkog reda. U svojoj ukupnosti ukazuju nam se kao go-lema mješavina. Tko zna je U postoji ključ, kojim da se ot-krije pravi raspored ovih četverostiha ili ih je pak prorok pobil ježio onako, kako ga je poticalo nadahnuče; — opaža se svakako da njegov duh, oslobodjen opčeg zakona, bludi kroz budučnost. Za nj ne postoji nikakva razdioba vremena, njemu se svi dogodjaji ukazuju na istome planu.
Nostradamus govori o slušanim »glasovima«, o ugledanim »božanskim svjetlima« i u tome je nalik drugim prorocima, drugim vidovnjacima svih naroda i svih vremena. To su da-kako unutamji glasovi, prividjenja njegove duše, a ne njegova tijela.
On je iznio ta božanska objavljenja upravo do kraja iskrenim i pobožnim srcem. Nostradamus je bio medjutim astrolog prvog reda, korablja znanja i zanosan radenik." Nadahnuta pretkazivanja on je omjerio i odredio im vrijeme. Evo što on piše u svom pismu Henriku H: ...da sam htio svakom četverostihu dodatii oznaku vremena, mogao sam... I dalje : ....Ja sam namijenio moja nočna i proročanska nagovještanja, sastavljena više prirodnim instinktom, pračenim poetskim zanosom, nego li po pravilima poezije, a dobarihjediosloženiudešen prema astronomsko j kalkulaciji, saglasno godinama, mjesecima i sedmicama... Nadahnuče spojeno s ogromnim znanjem zar nije uzrok uspjeha kod izvjesnih velikih ljudi u sasvim drukčijim domenama života?
Nostradamus je izdao prvi dio svojih centurija 1555 god. Njihov zapanjljivi uspjeh doveo je pisca u dvor kralja Henri-'la n, koji ga je naročito pozvao. PosUje smrti ovog kralja, po njemu prorokovanoj, Nostradamus je još više puta bio gost kraljice. On je njoj u jednom ogledalu pokazao sve buduce suverene Francuske. Svaka se je takova prikaza okrenula toliko puta, koliko je godina imala da traje njena vladavina.
Obasut častima Nostradamus umrije 2 jula 1566 g. On je Tdìo pretskazao dan svoje smrti i bio ga je naznačio na svojem zidnom kalendaru »Tu je moja smrt blizu.« — Njegovo tijelo počiva u crkvi des Cordeliers u Salon-en-Pro-vince. Njegov grob, koji se još uvijek nalazi ispod glavnog ol-tara, postao je mjesto hodočašča mnoštva štovatelja svih sta-leža i svih zemalja.
Vratimo se sada k zagonetki svih zagonetaka, k velebnoj tajni proročanstava majstora Nostradamusa.
Razotkrivena buducnost
Prema njegovim vlastitim indikacijama pretkazanja Nostradamusa sižu do 3797. godine. Prošlo je skoro 400 godina otkad su objavljena: jedan odgovarajuci dio ovih proročanstva mora da se je dakle ispunio, pa ce nam samo poredjenje proročanstva historijskih dogadjaja moči da potvrdi, je li Nostradamus bio ludjak, šarlatan ili pak pravi vidovnjak, prorok.
Ova je študija relativno ugodna. Ona pobudjuje u onoga, koji je vrši, neopisivo čudjenje, miješano neizvjesnim strahom. J er je prorok iz Salona vidio točno, on je uvijek i m a o pravo. On je govorio o budučim osobama, na-vevši njihova imena, opisavši njihovu vanjštinu, i ovi ljudi, ro-djeni dugo nakon smrti Nostradamusa, živjeli su i djelovah točno prema pretkazanjima astrologa.
Ljudski je razum nesposoban da shvati ovo čudo. Prosti se smrtnik i ne usudjuje da postavi pitanje: »kako je to mo-guče?« On zna unapred, da na to nema odgovora ni objašnje-nja. Mora da prihvati činjenicu bez diskusije. Treba jednostav-no vjerovati proročanskoj darovitosti ovog bogodanog Francu-za. Njegova su proročanstva tajanstvena svjedočanstva, ali ujedno i realna i neosporna.
Uzmimo onako po koje od tih njegovih nagoviještanja. Rekli smo, da je Nostradamus posjedovao predtečno saznanje imena ovog ih onog hca. Pročitajmo 18. četverostih IX. centu-rije.
Ljiljan ce Dauffois ponijeti u Nansi sve do Flandrije izabranik Empirà, U Montmorency-u čekat če ga nov zatvor Al ce izvan tog kraja biti predan jasnoj kazni
(claire peine).
U nevezanom govoru to znači: »Ljiljan ce bit ponesen dau-phinom u Nancy i on če do Fiandra podržavati jednog izabra-mka Empirà. U Montmorency nova tamnica. Van tog predjela bit če oslobodjen s vehkom mukom.
A sad evo historičkih dogadjaja, koji se na to odnose: Lujo XIII. prodre je u Nancy 1633. god. God. 1635. on je kre-nuo dalje u Flandriju, da tu pomogne Izbornika od Trevesa, koji je tada bio u zatvoru. U isto doba — 1632. god. — veliki je Montmorency bio utamničen u Toulouse-u u novoj gradskoj viječnici, a onda mu je u dvorištu te zgrade odrubljena glava. Dva vjerodostojna savremenika potvrdjuju ime krvnika, koji se je zvao, C 1 e r e p e y n e.
Ovdje imamo dvije vlastite imenice: Montmorency i Clere-peyne, koje nisu ni najmanje proširene, a Nostradamus ih je naveo bez pogreške.
Navedimo još jedan primjer, koji u svojoj zapanljivosti ne zaostaje za vec navedenim:
Samo ce muž biti okrunjen mitrom;
Kad se vrati, pet ce ih stotina
Udariti na Thuille ; izdat ce ga Narbon,
I bit če predan Sauce-u, tvorničaru sapuna i ulja.
To znači: »Sam ce muž dobiti mitru. Nakon njegova po-vratka skupina od 500 osoba poduzet če navalu na Tuileries. Njega če izdati dostojanstvenik Narbonne i bit če izručen noževima (giljotini) preko Saulcea, od sapuna i ulja.«
Ovaj se četverostih odnosi na Luja XVI., koji je, odijeljen od kraljice u Tuilerijama, nakon svog bezuspješnog bijega, stavio na glavu crvenu kapu jakobinsku, frigijsku mitru. Ona petstotina to su Marseljanci, koji su se 10. augusta 1792. postavili na čelo revolucijonera. Narbonne, ministar rata za Luja XVT. odigrao je prilično podlu ulogu. Saulce (Sausse) je načelnik i tvorničar sviječa, koji je s Drouet-om prepoznao kralja, na bijegu i izručio ga. Obitelj Sausse-ova imala je dučan, gdje se je prodavao sapun i ulje. Taj dučan postoji još i danas. I ovdje je, dakle, Nostradamus naveo jasno imena osoba.
Treče jedno pretkazivanje, jednako iznenadjujuče, sadrži jedno vrlo rijetko ime, t. j. ime brače MontgoLEiera, izumitelja zrakoplova, punjenog toplim zrakom. To se vidi u sHjedečem četverostihu (V. 57) :
Iči če se od Mont Gaufiera i Aventina Da se vojska kroz rupu obavijesti. Phjen če biti ulovljen izmedju dvije litica, A kad dodje šesti papa, njihova ce slava pasti.
Brača Montgolfier izumila su svoj zrakoplov na topli zrak 1783. god. God. 1794. aparat je bio vec dosta usavršen u svrhu službe rekognisciranja tokom bitke kod Fleurus-a, koju su Francuzi zametnuli s Austrijancima. Dvije litice to su komiteti Venaissin i Avignon, uporište Crkve u Francuskoj. Izmedju
tih dviju litica uistinu su se nalazila posjedstva papinska, koja je Napoleon Bonaparte 1797. god. anektirao ugovoru Tolentin-skom. Konac četverostiha sasvim je jedinstven, osebujan. U času, kad se ovo proročanstvo obistinilo, na papinskoj je stolici sjedio Pijo VI. To je bio prvi papa poslije obnarodovanja cen-turija, iza čijeg se imena našao broj VI.
Od Napoleona Bonaparta do kralja Humberta
Zaustavimo se za čas kod Napoleona Bonaparte. Nostra-damus mu je posvetio oko dvanaestak četverostiha. Svi se od-likuju nezapamcenom jasnočom i točnošču. Mjesto njegova ro-djenja, njegov uspon jednako su jasno označeni kao i njegova djela kao državnika i vojskovodje. Nostradamus je pače naja-vio i njegove bračne afere i trajanje njegove vladavine.
Otok Korzika, zavičaj Bonapartov, označen je u dva četverostiha. Evo što sadrži prvi (III-35) : U najjužnijem dijelu ev-ropskog zapada rodit če se dijete siromašnih roditelja. Njegova če riječ zatraviti vojsku. Njegova če slava porasti uslijed jednog pothvata prema istoku (Egipat!). Sad evo teksta dru-gog četverostiha (1-60) :
Rodit če se imperator blizu Italije Koji če se skupo prodati Empiru, Narodi s kojima če deci u doticaj O njemu če reči, da je više mesar nego knez.
Ova dva posljednja retka karakterizuju Korzikanca bez milosti, ali sa dosta ispravnosti.
Čak je i neke potankosti drugotne važnosti prorekao Nostradamus. On »Vidi« Bonaparta čudesnom jasnočom, koja is-ključuje i najmanju sumnju u pogledu njegove ličnosti. Poznata je stvar, da je mladi Korzikanac nosio kratku kosu, pro-tivno modi njegova vremena. Čujmo sad što govori prorok iz Salona (Vil. 13) :
Ošišana če glava zagospodariti Primorskim i tributarskim gradom, Kasnije če mu prilike biti protivne, Četrnaest če godina trajat njena tiranija.
Ošišana če glava doči do vladanja i njena ce vladavina trajati 14 godina.
I zaista Napoleon je bio na vlasti od novembra 1799 do aprUa 1814. Tributarna luka je Toulon, u ono doba pod gospod-stvom Éngleza. Može li biti veče jasnoče?
Nostradamus je prorekao i mnoge druge zgode iz života Bonapartova, izmed ju ostalih i požar Moskve (».. . Haratelj če srušiti stari jedan grad i ne ce mu biti moguče da ugasi veliki plamen« •—•) i podizanje Vendomskog stupa u Parizu, njegov povratak s otoka Elbe {». .. zarobljen knez u Italiji pobijedjen, proci če Grennes morem do Marseille-a« ) i njegov defiriitivni poraz.
Centurije naprotiv govore vrlo malo o Napoleonu m, ali točno. Na primjer, da če biti poražen od jednog kneza, njegovo utamničenje i smrt u Londonu. Napoleon m je zaista mnro u Chislehurstu blizu Londona, 9 januara 1873 uslijed jedne operacije.
Vratimo se trenom u Italiju. Cetverostüi V-26 govori nam o zavijenoj noži i blijedom licu trojice urotnika, čiji če bodež biti usmjeren protiv jednog velikana od Genes-a (Genove).
Velikan od Génes-a (Genove) to je kralj Italije H u mb e r t, kojega je ubilo tane Bresci-a u junu 1900 god. Bresci je bio slabo odjeven i nosio je na nogama gamaše. Bio je jedan od trojice urotnika — anarhista, koji su žrijebom odredili ono-ga, te če izvršiti atentat.
Može ga se tumačiti i na drugi način. Bresci je izveo treči atentat ubistva protiv kralja Humberta. Suveren je izmakao srečno prvim dvjema, ali je znao da če podleči trečem. Je li mu zar bio poznat Nostradamusov četverostih?
Proročanstva o svjetskom ratu 1914—18
Poslije no što smo citali sve, što je do sad navedeno, ne možemo da se iznenadimo, ako u centurijama nadjemo čitav niz četverostiha, koji su u vezi sa svjetskim ratom od 1914—18 god. — Veči dio tih četverostiha sadrži isključivo astrologijske indikacije i označuje početak ovog rata u početku 20-og vijeka. Nostradamus ne zaboravlja detalje (marokansku križu), koji su nesumnjivo prethodili velikoj krizi kao uvod i priprema za nju,
Jedan od najvažnijih četverostiha je ni-13, te donosimo ovdje njegovo slobodno tumačenje: Uslijed groma, koji udara u arku, zlato (sunce) i srebro (mjesec) rastopit če se jedno ii drugome. Izmedju dva pritvorenika (Engleske i Njemačke, koje se uzajamno blokiraju) jedan če pojesti drugoga. Največi (Kitchener) od grada (Londona), bit če uništen, kad če ispod valova pioviti flota.«
Vanrednih li stvari! Sunce i mjesec stopih su se zajedno za dviju pomrčina 1914 god. od kojih je druga bila vidljiva u cijeloj Evropi. Njihova se je astrologijska vrijednost proau-žila do marta 1918 god. — Smrt Kitchenera, vrhovnog šefa en-
gleske armade na brodu Hamshire, koji je potopljen 5 juna 1916 god., jasno je označena. Najčudnija je ipak svakako aluzija na podnaornički rat, o kojemu nitko nije imao ni najma-njeg pojma u doba Nostradamusa.
Nastavak rata kao i njegov svršetak predmet su mnogih proročanstva. Sudbina Engleske vidi se u cetvrostüiu 11-68:
Akvilonovi ce napori biti veUki, Na Oceanu če se vrata rastvoriti, Država če na Otoku biti uspostavljena, Al če drhtat London pred otkritim krilom.
>Velik če — veli se tu — biti napor Sjevernih država, al če ocean ostati Slobodan. — Carstvo englesko ostat če neošteče-no, al ce London zadrhtati pred letačima (zraka).«
Svršetak rata prikazan je u četvrostihu VIII-60, koji, slo-bodno preveden, znači: Prvi koji prodre do Gala, prvi koji prodre u Italiju, ne pobijedjen na vodi i na kopnu od Engleza i Francuza, zaslugom svojih junaštva, nasrtljiv, izgubit ce Lo-renu kao čudom.«
Nostradamus je čak predvidio i Društvo naroda! U svome proročanstvu 1-47, on o njemu veli:
Dojadit če govori sa Lemanskog jezera Bit če tu odgoda na tjedne, mjesece i Ijeta, A onda če se sve skupa da sroza. Isprazni če zakoni bit osudjeni od gradova.
Nemoguče je sumnjati da četverostih VI-20 ne bi bio jed-nako u vezi »S hinjenom Udrugom kratka trajanja«. — Njegova aluzija na Mussolinia je jasna. Poslije rata, Rim če imati novog leoparda. Več odavna tumači Nostradamusa objašnjuju riječ »leopard« sa »Leoni pax« t. j. sa šefom, koji je nalik la^al, kralju životinja. Prorokov leopard, vele, ne može biti nitko drugi nego Duce.
Pogled u budučnost
Jedan dio onoga, što je Nostradamus rekao o budučnosti, za nas je več prošlost. On nije vidio dogadjaje u njihovu kronološkem redu. Tisuču godina, sto godina, za njega je sve je-dno. Ali za nas ostale obične smrtnike postavlja se jedno tje-skobno pitanje: Kakva če biti sutrašnjica? Što če se dogoditi do godine dana? Kasni je?
Oduvijek je čovječanstvo željno da sazna budučnost. U sva vremena bilo je mnoštvo proroka i proročišta. Pitalo se zvi-jezde, svečenike, proročice. U novije vrijeme nadošla je freno-logija, hiromantija, kartomancija itd. Želja saznanja budučnosti je vječna i močna.
Mi poznajemo prošlost, koja je bila budučnost naših pre-dja. Faraoni su jednako daleko od nas kao i jučerašnji dan, kapi vode u oceanu vječnosti, koje je nemoguce vratiti. Mi ne možemo od toga da imamo druge koristi, več ako se poslužimo iskustvima naših predšasnika. Trebalo bi k tome da i prihke budu jednake, sto, tako rekuči, ne može da bude nikad isti slučaj. Ovaj nas razlog dovodi katkad do kolebanja, katkad do vjerovanja, i mi stojimo prožeti nadom ili sumnjom pred veU-kim upitnikom sutrašnjice i naše buducnosti.
Posto ji li predodredjenje ? Ili drukčije rečeno, možemo li mi upravljati našim opstankom sami po sebi, našom snagom,. našom voljom ili pak našom nesposobnošcu ?
Uzalud je trošit dugo vremena za odgovor na ta pitanja. Naša je sudbina fiksirana u etapama, kao što je uredjen tok zvijezda. Nijedna snaga svfjeta ne če moči da u to unese punu promjenu. Sudbina s nama upravlja, s nama i sa stvarima,, kao što igrač šaha upravlja figurama. Dirigirana volja može samo da mijenja svoju moc dobra ili zla.
Sveto pismo završava proročanstvima. Ono govori o sud-bini čovječanstva. Svaki krščanin zna, da je njegova sudbina u Božjim rukama. Crkva je utemeljena na dogmi predodre-ijenja.
što mora da se dogodi, dogodit če se! Ljudi nisu nego iz-vršioci volje božanske. Sudbina nam zapovijeda, ona nas vuče iz sadašnjosti, koja, netom primječena, več klizne izmedju pr-stiju prema budučnosti vječno sakrivenoj. Za života mi kora-canio u gustoj magli. Rijetki su oni, koji su stigli na vrhove, koji se izdižu iznad ovog mora magluštine, rijetki su oni, čiji je pogled mogao da vidi daleko. Mi drugi, koji smo ostali u dolini našeg opstanka, na tlu, ne možemo nego vjerovati ono, što su izabrani ugledali u širokim sferama svoje egzaltacije.
Evropa se nalazi u ratu, čije se fluktuacije osječaju u cije-lome svijetu. Bili daleko ili blizu pozorištu operacija ljudi su u brizi i radi sudbine svoje zemlje i radi sudbine vlastite.
Nostradamus, vanredni autor proročanstva, koja su se tako često obistinila, pomaže nam i dalje svojim čudesnim darom predskazivanja. Slušajmo što nam govori:
Glasoviti tumač Nostradamusa dr. de Fontbrune* spada m-edju brojne francuske naučenjake, koji su u posljednje vrijeme objasnili djelo svog velikog zemljaka. Evo izvatka iz njegove senzacionalne knjige, objelodanjene 1939 god.:
»U pismu Henriku II izrično je navedeno, da če veUki rat, koji u Evropi izazivlje tolike poremečaje, prouzročiti Britan-
* Dr. de Fontbnme: Proročanstva majstora Mihaela Nostradamusa, objašnjena komentarima. V. izdanje 1939. Michelet, izdavač, Sarlat (Dordogne).
skom otočju poraz i krvavu revoluciju, ne manje tešku od onih^. koje je iskušala Italija.
Slijepo vjerovanje u pacifističke teorije, o kojima je En-gleska toliko pripovijedala u Ženevi u času, kad če druge države biti zahvacene ne manje varavom groznicom naoružava-nja, dovest ce Empir do takvog teškog položaja, da če nesreča izgledati nepopravljiva.
Kad če Engleska osjetiti opasnost i kad se poduhvati da uspostavi svoju snagu, bit če več prekasno. Njeno legendarno bogatstvo ne ce biti više dovoljno da ju štiti, jer če joj nedo-stajati najdragocjeniji elemenat, a to je vrijeme. »Otoci če biti u krvi — veli Nostradamus — radi sporog veslača«, t. j. radi toga, jer se je prekasno odlučila.
Več 1937 god. opažaju se pred^naci ove tmurne buducnosti na uzburkanom površju oceana, jer tjednik Choc piše 13 ja-nuara: »Velika Britanija organizira za naredni februar velike kombinirane manevre kod Singapoora. Prekasna oluja. Ova če demonstracija dokazati, da Engleska ne može da se istakne uporednim i istovremenim naporima u Aziji i u Mediteranu. A g. Mussolini mora da se smije, jer'je 1 januara lord Perth posjetio grofa Ciana, da uspostavi prijateljske englesko-tali-janske razgovore. Prvo ozbiljno škripanje u osovinama jednog imperija.«
Sedam promjena Engleske
Ispitujmo objektivno neka Nostradamusova proročanstva, ko ja se bez sumnje odnose na sadanji konflikt i na njegove uzroke.
Četvrti četverostih X-100, koji po svojoj brojčanoj označi zauzimlje nekud pretežno mjesto u djelu prorokovu, glasi ovako:
»Veliko carstvo bit če Engleska i njeno Gospodstvo nad morima trajat če preko 300 godina. Od dana kad če njeni ljudi krenut kopnom i morem Ali Luzitanci ne če biti zadovoljni.«
Dr. de Fontbrune komentira taj četverostih ovako (str. 257 njegove knjige) : »Engleska če zadržati supremaciju na morima za preko trista godina. Kroz to če njeni kolonisti biti otpre-mani preko oceana i kontinenata i kroz to če Portugizi izgubiti svoje carstvo.«
I doista, s jedne strane: »Elizabetu Tudor našlijedio je Jakov I 1603 god., s kojim je otpočela dinastija Stuartovaca, i koji je, prvi, okupio pod svoje žezlo Englesku, Škotsku i Irsku pod imenom Velike Britanije. Konstitucija kolonijalnog carstva
Britanskog otočja i njegovo gospodstvo nad morima datira od tada.«
S druge strane: »Od 1415 god. Portugizi su prenijeli svoju djelatnost s onu stranu mora. Nakon osvojenja Ceute, knez Henrik Moreplovac dao je znak pomorskih otkriča, koja su Portugalu otvorila put k Indijama i osigurala mu bogate po-sjede u Africi, a naročito u Aziji. Ova epoha (1380—1580) epo-ha je portugiskog prosperiteta. Ilustrirana je ekspedicijama Diaza, Vasca de Gama, de Cabrala, i osvojenjima Alburquer-que-a. Portugal, suparnik Španjolske, nakrcao se bogatstvima i postao pomorska sila prvog reda. Engleska je pak sebi obez-bijedila svoju pretežitost u Portugalu glasovitim ugovorom Methuenskim (1703 god.).
Doskora su Englezi imali sve u svojim rukama: industri ju, poljodjelstvo, trgovinu, finansije i politiku i dovedoše Portu-gize do toga, da su im bili samo poslovni pomočnici i agenti.«
Luzitanci ne če biti zadovoljni. ..
Nostradamus voli — to smo več vidjeli u vezi s Napoleonom Bonapartom. — da ponavlja na drugim mjestima i drugim riječima proročanstva, kojima on pridaje posebnu važnost. To on čini i u pogledu Engleske. Ističemo nadalje da Nostradamus kod toga iznosi i cifre, kojima je inače škrt.
»Sedam čete puta vidjet mijenu puka britanskog, Omaščena krvlju kroz 290 godina. Francuska nece biti dirnuta. Uslijed pritiska Njemačke Aries ce sumnjati u svoj Bastarnski pol.«
Vjerojatni smisao je ovaj: U 290 godina vidjet če se sedam promjena kod engleskog naroda, omaščena krvlju. Uslijed pritiska, koji če izvesti Nijemci Aries (ovan) če zapasti u sumnju glede svog pola bastarnijskoga.
Ovo se proročanstvo može smatrati kao najvece i najjače Nostradamusovo predskazlvanje. Promotrimo tih sedam promjena, kroz ko je je prošla Engleska u 290 godina:
Krvavi dogodjaj, na koji on aludira, to je pogibija (ubij-stvo) Karla I na zapovijed Cromwella, 1649 god. Zatim su sli-jedile ove promjene:
1.	Od 1649 do 1660 Engleska je republika pod Cromwel-
lom.
2.	Uspostava kraljevstva 1660 god. po Karlu n.
3.	God. 1685 Jakov 11 pokušava da uspostavi katohčku cr-kvu, a ta politika prouzrokuje
4.	njegov pad s prijestolja, s kojeg ga je skinuo Wilhelm m.
5.	God. 1711 velike ekonomska kriza za kraljice Ane.
6.	God. 1714 nastup Jurja I Hanoverskoga.
To je šest promjena. A kad se je desila sedma? Nema iz-razitijeg dogadjaja u povijesti Engleske poslije tog posljed-njeg datuma t. j. 1714 god. Sedmi dogadjaj, u tih 290 godina,. ima dakle da se još odigra. Račmi je brzo gotov : treba dodati 290 godina značajnoj godini 1649, i dobivamo god. 1939!
U 1939 god. buknuo je sadanji rat, točno u godini, koju je Nostradamus tako očito označio kao punu posljedica za Britansko carstvo. Računi drugih komentatora: Francuza P. Ro-chetaillée-a, Piobb-a, de Fontbrune-a i Marc Amiaux-a, — Ni-jemaca H. H. Kritzingera i C. Loog-a, te čak i Engleza Ru-perta Taylor-a stječu se u 1939 god., ko ja da mora donijeti do-punu sudbine Engleske. Vec dvadesetak godina ova tisugodi-šnjica (müenij), zvijezda neotklonive nesreče, sja nad britanskim imperijem. De Fontbrune tumači: »Ali če rat Biti njemu nepovoljan. On če izgubiti svoju flotu i svoje carstvo.«
Hoče li Nostradamus imati još jednom pravo? Na skoroj je budučnosti da na to odgovori.
Francuska ne če biti pogodjena
Četverostih 111-57 produžuje predskazivanjem da ne če biti promjena za Francusku, bar ne za ove epohe. Ah za Poljsku? Što če se Poljsko j da dogodi?
Bastarnijani, koje je Nostradamus več spomenuo, bili su jednom — prema Tacitu — nastanjeni s druge strane Visle, dakle u Poljskoj. Bastarnijski pol nije h jednostavno Poljska Bastarnijena? Čak če »i aries (ovan) smnnjati o toj zemlji«, eija če se sudbina ispuniti istovremeno sa sudbinom Engleske. A Poljska je več pobijedjena ...
C. Loog je napisao več 1921 g.: Nostradamus time ukazuje, da če 1939 god. u doba najjače engleske krize, i nova Poljska pasti plijenom krize. On je točno predvidio!
Več smo u više navrata konstatirali, kako se Nostradamus ne zadovoljava tek nekim aluzijama, kad mu se kakav predmet-ukazuje važan. On se tad na nj navrača i iznosi detalje. Njegove se vizije proširuju na stvari i objekte skroz nepoznate za njegova doba. Tako on govori o Montgolfiere-u, o podmornič-koj floti i o dugometnom topu. On ide i dalje i spominje avijon i zaštite pasivne obrane protiv zračnih napadaja.
U četverostihu 11-75, govoreči i dalje o Engleskoj, on veli, da če se čuti »glas neobične ptice iznad dimnjaka aeraci je.« Ovaj isti četverostih najavljuje da če vagan pšenice biti tako vanredno skup, da če se ljudi medju sobom žderati.
lako se može reči da ovo posljednje nagoviještanje ne treba uzeti bukvalno, ipak nešto stoji: čudnovata ptica, avijon,
.zračna flota neprijateljska sa svojim žamorom motora i bombi, sve potpuno primjetljivo kroz dimnjake aeracije, te osku-dica kao posljedica blokade.
I još (11-100) :
Unutar otočja užasan darmar,
Drugo se ne čuje do ratnog zapomaganja.
Tolik če biti pljačkaša napadaj
Da če se protiv njih svrstat cijele vrste.
Zar Nostradamus hoče time da reče, da če se neutralci povezati medju sobom protiv represivnih mjera zaračenih?
Predskazanje 11-83 Nostradamusovo bavi se i britanskem trgovinom, koja če, u velikom dijelu, biti svedena na negdašnje, davne razmjere. Ta če trgovina biti plijen vojnika, kao što se od vinograda otkidaju grozdovi za berbe. To če biti svršetak pomorskog nadgospodstva u svijetu.
Oko velike likvidacije
Važnost koju Nostradamus pripisuje velikoj konflagra-ciji, koja počinje 1939 god. nakon 290 godina engleske supre-macije, a koja mora da završi katastrofalno — ispoljava se i u daljnjem velikom broju četverostiha, koje prorok smatra potrebnim namijeniti ovom pitanju.
Dr. de Fontbrune je spojio i protumačio mnoge od tih četverostiha, a VIII-37 počinje ovako:
»Trdjava blizu Temze bit če po njima svladana.«
Četverostih 11-78 glasi:
»Velik če Neptun potonut u dno mora
Poštrcan krvlju Punaca i Gala.
Otoci če se okrvavlt krivnjom sporog veslača.
To če itn bit teže no što su slabo krili tajne svoje.«
»Kroz dubine mora, u koje če Engleska da propadne u krvi Arapa i Francuza, britanski če otoci biti natopljeni krvlju, jer su se prenuli i makli prekasno. To če ih puno više pogoditi nego li saznanje, da su vrlo slabo krili svoje tajne metode. (Intelligence Service)« i ni-32:
Velika grobnica Aquitanskog naroda Približit če se sve tamo do Toskane, Kad Mars bude blizu medja Germanije, I kod teritorija Mantuanskog svijeta.
»Veliki če se grob engleskog naroda vidjeti u bližini Toskane (u genoveškom zalivu) kad če rat bjesniti na granica-ma Njemačke i u zemlji Mantova (Italije)« III-71:
Oni na otocima dugo vremena u opsadi Preuzet ce snagu i moc protiv dušmana, Oni izvana bit če izmučeni gladju, I to gladju kakova se ne pamti.
»Stanovnici britanskih otoka, koji inače več dugo ne bija-liu opsjednuti, nači če svoje lance u vlastitoj snazi, koju su upotrebljavali na svojim neprijateljima (gospodstvo mora), potučeni od onih, koji su vani umirali od gladi; oni če biti iz-gladnjeni, kao što nikad nisu bili.« VIII-97:
Uz medju Vara Pompotani če se promijeniti, Kraj obale če se tri lijepa dečka roditi; Jedan če narod s nemočne starosti nestati, Izmijenit če zemlju i neče se više diči.
»Na granicama Vara (genovski zaliv) Engleska če se kao država izmijeniti; blizu te obale nastat če tri lijepe, mlade države; narod (angleški) bit če upropašten krivnjom starosti, nesposobne da vlada (nad mladjim), a moč njegove zemlje se više nikad ne če pridignuti.« 11-85:
Starac velike brade potpast če pod stegu. Lav če dospjet ispod keltskog Orla: Man ji če dugo još da izdrži;
Nastat če žamor u nebu, ligurtičko če more biti crveno.
»Stari narod demokracije bit če doveden u strogo stanje, jer če nadoči francusko carstvo kroz Diktaturu: njegov če vladar dugo izdržati. Vidjet če se zračni rat i more če se zacrve-niti u genoveskom zalivu.
A sudbina Njemačke?
Francuska neoštečena, Engleska shrvana, a koja je sud-Toina Njemačke, njihove protivnice u sadanjem konfliku? No-stradamus ju je takodjer prorekao. On je predvidio čovjeka, čija je volja zakon u Centralno j Evropi. Evo četverostiha 11-58:
Blizu Rhina kraj noričkih bregova Rodit če se velikan iz puka kasno stigloga. Koji če branit Sauronu i Panonce, I bit če čudo, što če od toga sve biti.
Prema jednodušnom mišljenju Nostradamusovih tumača, »Rhin« noričkih bregova jest Inn, jak pritok Dunava. Nori-cum je stara rimska pokrajina izmedju Rhetije i Panonije, iz koje dolaze pritoci Salzacha, koji utiče naglo u Inn kod Brau-nau-a, rodnog mjesta Hitlera.
»Svijet koji je prekasno došao« to je Reich, koji je po-sljednji izmedju svih zemalja evropskih ostvario svoje politič-ko jedinstvo.
Sarmatija se nekoč prostirala izmedju Visle i Volge, to znači, da je zapremala velik dio Poljske iz posljednjeg doba. Vec smo vidjeli, da je ona spomenuta u stihovima Nostrada-musa u vezi s velikom Hkvidacijom, koja se priprema. Posljed-nja fraza: »I bit ce čudo, što ce od svega toga biti«, odnosi se na bajoslovni i nesluceni uspon gospodara Njemačke.
U svom 31 četverostihu prorok iz Salona najavi ju je: »Sveto carstvo javit ce se u Germaniji« kad če »potpornji zemlje sasvim iščeznuti«. Potpornji svijeta to su uporišta, koja je britanski imperij umio da stvori u cijelome svijetu. Od tih uporišta, zastrtih, iščezlih uspostavit če se sveto carstvo u Nje-mačkoj (Le saint Empire).
Sadanja politička konstelacija, iznenadjenje za sve ostale dijelove vasione, nagoviještena je u četverostihu 1-99: »Vehki če despot stupit u prijateljsko udruženje sa dva druga šefa. Oh! koliki če se uzdisaj javiti uslijed ovog odlučnog poteza, a kohki opet bol kod djece Narbonne i okoline!«
Veliki despot je Hitler, dva šefa su Mussolini i Staljin. Ovo nekohko posljednjih mjeseci pružilo nam je dokaze uzdisaja i plača, nastalog uslijed rusko-germanskog saveza!
Vidjeli smo da centurije Nostradamusove sadrže mnoštvo proročanstva, koja se odnose na naše doba i da ona nisu ni smiona u objašnjenju ni teška M tumačenju, odnosno u njihovu shvatanju. Onaj tko ima uši, neka čuje i shvati! — veli Sveto Pismo, koje je prorok iz Salona, kao dobar krščanin, uvijek po-štivao za svog vijeka. Kroz četiri vijeka njegova su se predska-zivanja ostvarila. Mnogi kraljevi, državnici, filozofi, imijetnici, naučenjaci i laici pokazali su posvemašnje povjerenje u riječi glasovitog proroka.
Napoleon Bonaparte, ovaj velikan medju velikanima, u ri-jetkim svojim slobodnim dokonim časovima pohlepno je prou-čavao centurije i u njima je čitao i upoznao vlastitu sudbinu. Autoritoran on je sve učinio, da joj izbjegne, ah su njegovi go-lemi napori bih uzaludni. Sudbina je silno jača od volje ljudske, pa i najjače.
Mi koji proživljujemo sadanje doba poklonimo se dakle pred ostavštinom veUkog proroka i zahvahmo mu što nam je priuštio da bacimo pogled u budučnost. Ogromni konflikt svjet-ske politike, kojemu smo svjedoci, svih nas pogadja, iako nismo u nj direktno upleteni. Pripremaju se dva vehka opčenita preokreta. O tome ne može biti sumnje. Nostradamus se nije nikad prevario. Hoče U imati opet pravo?
Rodjeni u nemirnom vremenu, punom briga i neizvjesnosti, moči čemo da sami kontroliramo istinitost jednog važnog dijela Nostradamusovih proročanstva. Tko poživi, vidjet če!
Geneve, 1940.	Ant. Rossier
Simbol, znaj^ajea 2a sadašnjicu
• taaaaa
BCCfiS ^ Baai^*-:'* fsnms^ • • -
- /V	• ■ »gffiaa /g

^ im
rtegiiBTO
Komet u novembru 196?
Invazija žutih
Zadružna štamparija u Zagrebu.