KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA OPRAVA ZA Z A Š T I TIJ KLASA 47 (7) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. APRILA 1925 PATENTNI SPIS BROJ 2734. Hiibner & Mayer i ing. Otto Roschanek, prokurista, Beč. Regulator pritiska. Prijava od 9 aprila 1923. Važi od 1 aprila 1924_ Pravo prvenstva od 11 aprila 1922 (Austrija. Predstoječi izum odnosi se na regulatore pritiska, koji su opremljeni kliporn opravlje¬ nim oj jednog tlačnog sredstva i sputanim --a zatrornim organom, Dosada poznati regu¬ lator! pritiska ove vrste imaju manjak, da uisu jednako dobro točeni obično nikako ili ne kod svih položaja klipa, tako da od tlačnog sredstva upravljani delovi dospeju n njihanja i i pak udaraju. Tamo gde se upotrebijuju bolja koeenja, nije se mogao postiči besprt- koran rad regulatora, pošto je prekasno ttsle- dilo otvaranje i zatvaranje i osim toga zabr- tvito pristnjuči, sa širokim kliznim površinama providjeni klipovi posedovali su težnju da stanu. Predmet izuma tvori dakle jedna takva izradba regulatora pritiska one vrste, da se potpuno izbegne ovim manjkavostima, što se ©sobito postižo naročitom izradbom i pore- djajem klipa i njegovog upravljanja. Ora iz¬ radba i daje obeležja izuma kao njegove prednosti opisu |ti se pobliže pomoeu erteža. U figuri 1 erteža prikazan je u okomitom rezu oblik izvedbe u smislu izuma izradjenog ventila za redukciju pritiska. U ventilnu oklopinu 1 umetnuta je klipova prevodna tuljevka 2, u ko]oj se giblje sa ven- tiinim telom 3 pomočit motke 4 spojeni klip. Tuljevka 2 dosliže prema gore do pokrove* oklopine i položi se sa cilindričnim nastavkom pTema udarnom mestu izmedju oklopine i pokrovea tako, da tamo uloženo zabrtvenje ili delovi istog ne mogu ometati kiip u njegovom ogibanju. Klip se sastoji iz dva koluta 5, 6 izmedju kojih i stijene klipove provodne tu- ijevke preostaje prazan prostor 7, koji kod svakog položaja klipa potnoču otvora 8 u stieni klipove provodne tuljevke stoji u otvo- renom spoju sa ventilovim prostorom s manj e- nog pritiska. Prostor 9 izmedju klipovog do- njeg koluta 5 i dna klipove provodne tuljevke- 2 služi kao kočui prostor i nalazi se u otvo- renom spoju sa ventilovim prostorom sma- njenog pritiska pomoeu malog otvora !0 (kojeg presek može biti eventualno namje- stiv). Usled ovog poredjaja mora na obe strane klipovog koluta 5 vladati uvek jednaki tlak, tako da je kod svakog klipovog položaja osiguranojednako dobro kočno delovanje ispod- koluta 5. Dospe li pri torne para kao tlačno- sredstvo u upotrebu to deluje izmedju klipove klizne površine i stiene klipove provodne tu¬ ljevke dospeli kondenzat kao izvršno brtvHo, koje usled obostranog jednakog pritiska ne- može odstrujati od brfcvenog mesta. Da se- kondenzntno brtvilo napravi još bolje delu- jučim, preporueuje se provideti klipove klizne površine sa prstenastim žljebovima, kako je kod 11 nagovešteno za gornji klipov kolut Cf..' Ovim poredjajem prrstora jednakog pritiska kao što kondenzatorovog zabrtvenja mogoče je, da se providi klip sa samo uskim kliznim površinama i sr mo labavo naraeste u klipovoj. provodnoj tuljevki. Usled toga postanu takodje zabrtvl jena mjesta mnogo neosetljhija p roti v eventualno u niši ih stranih d jela. Prema okol- nostima može takodjer otpasd otvor 10 tv klipovoj provodnoj tuljevki, u kom slučaju na. Din. 40 ■dnu klipove provodne tuljevke nakupljeni soudenzat služi kao koeno sredstvo. U onim slučajevima gde nema kondenziranog tlačnog sredstva, može se postiči zabrtvenje odnosno koeenje pomoeu naročite napunjene odn u žljebu na kliznim površinama uvedene teko¬ čine. U tom slučaju mora se predvideti na¬ ročita provrtina, da se kočni prostor drži u stalnoin spoju sa prostorom 7. Može se ta- kodje zbrtviti provodnja klipove motke po¬ moeu kondenzata, time da se predvidi u pro- vodnji kruzni žljeb 26, koja je kanalom 27 spojena sa prostorom smanjenog pritiska, tako da se takodje u stapajiciimj provodnji podr- žava jednaki pritisak kao u koenotn prostoru. U gornjem klipovom kolutu 6 predvidjeni su otvori 12, koji su zatvoreni ventilom 13, koji je opterečeni perom. Pri prekoračenju dopunskog pritiska pridigne se ventil 13 i -.suvišno tlačno sredstvo struji iz prostora 7 preko sigurnosnog ventila 14 u slobodu. Ovaj ventil 13 proširen je na poznati način po- strance preko svoga sedala i tako ugradjen n kolut 6, koji tvori ventilovo sedalo, da se n zatvorenom položaju izmedju ruba ventilo- •vog tela i dela koluta 6, koji obuhvata ven- iilovo sedalo, stvara jedan prstenasti prostor 15. Otvaranjem ventila 13 struji tlačno sred¬ stvo u prostor 15 i djeluje ovde na ventilovo proširenje, tako da se poluei brzo podizanje ventila. U lig 2 prikazan je jedan drugi oblik izvedbe •klipa u smislu izuma. Ovde su upotiebljeni •dva koncentrična šuplja klipa 16, 17 sa za- jedniekim klipovim dr.om, od kojih nutarnji 16 kliže se u tuljevki 18, koja je koncentrič¬ na prama vanjskoj klipovoj sprovodnoj tnljev- tki . Kočni prostor 9 stvara se ovde izmedju vanjskog klipa i provodje tuljevke, dočim pra¬ zni prostor nutarnjeg klipa stoji u otvorenom spoju sa prostorom manjeg tlaka pomoeu ve¬ likih otvora 19 i nosi ventil 13. Kližne povr¬ šine klipova poseduju široke prstenaste žlje- bove, 20, koje stoje u stalnoj vezi sa prosto¬ rom smanjenog tlaka pomoču otvora 8 odn. 10, tako da takodie ovde sa obe strane preo- stajučih uskih delova kliznih ploča vlada je¬ dnaki pritisak i osigurano je zabrtvenje po¬ moču kondenzata. Veliki otvori 19 imaju za posledicu, da klip i s njime spojeno ventiino telo mogu osobito brz i slediti menjajučem po- trošku pare, ne da bi došao u njihanja. Po¬ dizanje ventila 13 polueujuči prstenasti pro¬ stor 15 predvidjen je ovde u proširenju sa¬ ni og ventila. Kod oblika izvedbe, prikazanog u lig. 3 po- redjano je dno nutarnjeg klipa 16 na strani dna klipove provodnje tuljevke i prazni pro¬ stori obih koncentričnih klipova nalaze medju- sobno u otvorenom spoju. Kočni prostor 9 na- lazi se ovde izmedju dna nufrnjeg klipa i dna klipove provodne tuljevke. čitavi prostor izmedju obih klipova i klipove provodne tu¬ ljevke u spoju je sa prostorom nižeg tlaka pomoču velikih otvora £19, tako da pritisak dolazi brzo do delovanja na čitav klip i ovaj može hitro slediti potrošku pare. Jedna pro¬ vrtina 21 u nutarnjem klipa 16 vodi u njegov' prstenasti zljeb 20, u svrhu osmuranja konden- zatovog zabrtvenja na opisani način. U fig. 4. prikazana izvedba razlikuje se od one po lig. 2 time, što se stijene koncentrič¬ nih klipova protežu prema različitim stranaroa zajedničkog klipovog dna i provodnja nutar¬ njeg klipa usledjuje u dnu klipove provodne tuljevke. Sigurnosni ventil 14 može biti slično izra- djeii kao ventil 13 u svrhu postignuea brzog podizanja, Pig 5 pokazuje u večeru merilu jedan oblik izvedbe sigurnosnog ventila it smislu izuma. Kako je razvidno takodje ovde- je ventil proširen preko svoga sedala prema strani, nu proširenje je tvoreno prstenom 23, koji je zavrtljiv na ventila i pristaje lajava u prstenastoj provodnji 22. Takodje ova pro- vodna tuljevka 22 može biti zavitljiva, tako, da se premještanjem prstena 23 ili njegove provodnje 22 može regulisati moment venti- lovog otvaranja. Uredjaj se može takodje tako udesiti, da je perno optereeenje na ventil prenoseči ta- njir 24, kako je istovremeno prikazano u lig. 5, izradjen kao klizni ventil. U tu svrhu pred¬ vidi se provodna tuljevka 25, koja je /.avrtlji- va u poklopeu ili pernoj kapi, tako da se premeštenjem ove tuljevke može regulisati ino- menat otvorenja. U slučtju jedne takve izrad- be opteretnoir tanjira ne nastaje odstrujauje tlačnog sredstva kao kod pre rečene izvedbe ispod tanjiia kod 28 več iznad tanjira kod 29. Bitno je za konstrukciju, što se premestivi delovi 22, 23, 25 tako poredaju, da su lano pristupljivi od izvana. Faktično može biti pro- vedeno premeštanje kroz odstrujui otvor 28 sa prikladnim orodjem i mogu se u tu svrhu predviditi na opsegu ovih premestljivih delova odgovarajuče žljebove ili rovaši za zahvatorudja. Za regulisanje opteretnog tlačnog sredstva, koji struji na klipovu gornju stranu kroz ka¬ nal 30 (tig 1), predvidjen u oklopini, predvi¬ djen je jedan re*ulisni ventil 31, koji je u- pravljan jedilom membranom 32, nalazečom se pod opterečenjem pera. Konstrukcija ovog ventila, koja je razvidljiva u tig. 6 u večein merilu, tvori dalji deo izuma. Ventilni stožac 31 spojen je sa rastereee- nim provodnim klipom 33, koji je umetnutu provodnu tuljevku 34 i poseduje preko kraja tuljevke strčeči sa vijeanim narezom provi- djeni nastavak. Na ovom je zavrtena pern& kapa 35. Tuljevka 34 umetputa je izvedljivo n poklopac regulatora i fiksirana prstenastom piočom 33, koja je čvrsto privijena na po¬ klopcu. Niuon odvrtanja ove pleče 36 i perne kape 35 može se sto a 'a lako odstraniti i izmje- niti provodna tuljevka sa ventilnim tijelom. Provodna tuljevka poseduje od ulaznog -mesta kanala 30 prema dole protežuči se prstenasti žljeb 37, kod koje od njezinog donjeg kraja vode provrtine 38 u provodnjoj tiiljevki k ventilnom stožcu. Uvim nižina po- redanjem provrtina 38 naprsno ventilnom sto- šcu pražena je mogimnost, da se spojna motka iz medjo ventilovog stožca 3 L i megovog klipa 33 može što moguče kratka držati, što je od nsouite važnosti, pošto se time bitno umanjuje upasuost preloma ovog malog ventiliča. Sa druge strane osjemu ra vaju simetrično razdje- Ijen.e provrtine 38 jednoliko optereeenje ven¬ tilovog stožca 31 tlačnim sredstvom, što je za pouzdanu funkciju ventila od osobite važ¬ nosti. Za zaštitn ventila protiv zamazanja umetnuto je silo 3y u kružnu žljeb 37 i ploča 36 pro- vidjena je poput sita probušenom kapom 40, koja obuhvaca ventilov stožac. Da se regulisnoin ventilu struječe tlačno sredstvo može prigušiti, predvidjen je prigušni vijak 41, koji je u svrbu oteščenja nepozvanog premeštanja upušten n provrtina, koja vodi ka kanalu 30. Prema vaui zatvorena je ova provrtina čepom 42, koji se može eventualno osigurati plombiranjem Predvidjanje prigušnog vijka pred reguiisnim ventilom omogučuje još bolje prilagodjenje zadnjeg za vladajuče tlačne pridne i time što moguče manje istrošenje brtvečih površina. U fig 7 crteža prikazan je ventil za ogra- ni ege pritiska sa klipom u smislu izuma, ko u prostor ispod membrane 48” uličuča, pro¬ vrtina 38”, koja dozvoljava udaljeno upliva- nje membrane 48” pomoču ogranka, koji se ima priključiti Konačno pokazuie tig 14 ana- lognu izvedbu takovog ventila, kod kojeg su regulisni ventili 45’, 45” izradjeni kao dvo- sjedami klizni ventili. Namjesto dva regulisa ventila mogu se u pokroveu regulatora poredjati takodje viže ta- kovih ventila. Fig 15 i 16 pokazuju razni poredjaj od po tri takva regulisna ventila, koji se mogu uplivisati delomično od tlačnog sredstva na ventilovoj ulaznoj strani i na ven- tilovoj izlaznoj strani i delomično od jednog, drugog mesta. j Opisane konstrukcije imaju takodje pred¬ nost, žio može lako uslediti ispitivanje radi slobodne gibljivosti pojediuih deiova, time da se u pokroveu namežteni ventil otvori, tako, da usledi ispužtanje tlačnog sredstva i usled toga se isili podizanje klipa. Kod ventila z* ograničen je priiiska o i ma¬ lih dimenzija može se ventilov stožac sa kli¬ pom sjediniti u ji dno jedino telo koje preu- zima funkcije stožca i klipa. U figurama 17—20 prikazani su razni oblici izvedbe jednog tako¬ vog ventila. Poput klipa izradjeno ventilno telo 64 ii. tig. 17 prikazanog prestrujnog ventila oose- duje u svojem gornjem, u provodnoj ti ijevkn 65 kližueem delu veei promer nego ventilovo sedalo. Ošini toga kliže se ventilov klip na jednom u ventilovoj osi poredjanom, šupljem čepu 66, kojeg se provrtina 73 zatvori jednirn ventilom 68, upravljanim pomočil perom op- tereeene membrane 67. Iznad sedala ventila 68 vode provrtine 69 u prostor iznad v en ti* lovog Uipa 64. O vaj prostor stoji opet u spo¬ ju sa ventilnim prostorom kroz otvore 71 u klipovoj provodnoj tuljevki 65. Stapaj venti- lovog klipa ograničen je prstenastim nastav¬ kom 70 na njegovom donjem delu. Takodje ovde na strani od sedala klipovug ventila pred- 'vidjena je tuljevka 48. koja zadnji obtjhsača 1 sužnje se prema sedalu. Kort oblika izvedbe je^nog prest.nijnog ven¬ tila, prikazanog u fig. 13 kod kojeg tlačno sredstvo ponajprije dolazi iznad venlilovog klipa, mora regulisni ventil 63 biti spojit ('vr¬ sto sa membranom 67. Ovaj regulisni \entil W58 ostane takodugo zatvoren, dok kroz obore 76 n membranin prostor dolazeči pritisak. ne »vlada membranino optereoenje i otvori regu¬ lisni \entil 68. Istom kada je pritisak na ven¬ tilovoj ulaznoj strani, dakle takodje u mera- branim optereeenju, spusti se sa membranom 07 regulisni ventil, zatvori centalnu provrtinu 76 i tlak tlačnog sredstva diže se iznad klipa opet na pumi visinu. Kroz konienu tuljevkn 46 stroječe tlačno siedstvo sa pritiskom iznad glavnog stošča uvek pol ut-uje sigurni zatvor ventila. ha d ere ii se pnt tlačnog sredstva, kako pokazuje ventil niskog tlaka u lig. 19, tako da dodje tlačno sredstvo ispod ventilovog klipa 64, u kom slučaju regulisni ventil 68 nije spojen sa membranom 67 onda pošta klipov ventil tako dugo prestrujati tlačno sred¬ stvo, dok ne postane pritisak u membraninom prostoru viši, nego li odgovara membraninom optereeenju. Onda se podigne membrana 67 i uslobodi regulisni ventil 68. Usled tega do- spie tlačno sredstvo ventilovog klipa i zatvo¬ ri glavni ventil. Ventiini stožac obuhvatajuca konična tuljevka 46 polučuje kod prelaza tlač¬ il )g sredstva stapaj uvis od ventilovog klipa t- time najviše delovanje ventila i sp.rečava kbd svakog položaja ventila udaranje ili klo¬ potanja ventilovog stošea. Za dalje sprečenje klopotanj? može se predvidit.i takodje provod- *ti prsten za stožac 73 t ' Na mesto kroz centralni šuplji čep može tlačno sredstvo takodjer kako poka- zflje fig. 19 \oditi kroz kanal 74 u oklopini sa poklopcu, u kojem se onda nalazi stožac regulisnog ventila 68. od koga vode provrtine 75 u prostor iznad klipa. Membranin prostor takodje ovde je opet spojen sa ventilnim prostorom kroz otvore 76. \ U poklopcu može se takodje kako prikazuje fig. 20. predviditi sigurnosni ventil 77, koji ograničuje pritisak u ventilnom prostoru i kako je pre opisano izradjen je kao sigurnosni ventil za visoki stapaj proširenjem preko ven¬ tilovog sedala. Pomoeu jednog od glavnog ventila posvetna nezavisnog zatvornog stošea 78 može se za- tvoriti ventilov prolaz. Onda je bez daljeg mo- guč-e, da se samotvorno deluj uči delovi od- strane i nakon ispitivanja ili eventualno po- trebnog popravka i nanovog nameštanja opet stave u pogon. PATENTNI ZAHTEVI: 1. ) Regulator pritiska, kod kojeg je zatvor- ni organ sputau sa jednirn klipom, naznačen: jednom takvoin uradom i poredjajem klipa, da on sa svojom provodnom tuljevkom tvori sa jedne stran« koč i prostor i sa druge Stra¬ ne jedan ili više od prevodnih pleča ograni- čenilt prostora, koji prostori svi stoje n otvo- rettom spoju sa jednom tegulatorovom stra- tiom. 2. ) Regulator pritiska po zahtevu 1 nazna¬ čen tim što je u kiipu predviden jedan i više praznih prostora (7 od. 21), koji pomoeu otvora (8) u provodnoj tuljevki (2) za vreme čitavog podizanja stoje u otvorenom spoju sa jednom stranom regnlatora. 3. ) Regulator pritiska po zahtevu 1, nazna¬ čen time, da jedan deo klipa sa provodnom tuljevkom tvori sočni prostor i jedan drugi deo stoji pod neposrednim uticajem tlačnog sredstva, (tig. 2). 4. ) Regulator pritiska po zahtevu 1, nazna¬ čen poredjajem dvaju koncentričnih klipova, od bojih jedan sa svojom provodnom tuljev¬ kom tvori kofni prostor, doeim drugi stoji pod neposrednim uticajem tlačnog sredstva (ti?. 3). 5 ) Regulator pritiska po zahtevu 1, nazna¬ čen time, da se izmedju prostora tvore ni ril izmedju klipa i provodne tuljevke, nalaze pre¬ vodne površine klipa odn. njegove tuljevke, kojima pridolazi eventualn) boreči se kon- denzat i usled uvek jednakog pritiska u reče¬ nim prostorima deluje kao brtvilo. 6. ) Regulator pritiska po zahtevu 1 nazna¬ čen time, što su provodne ploče klipa (i) nje¬ gove tuljevke providjene sa prstenastim žlje- bovima, koje primajn kao bitvilo slttžeču te- ktteinu eventualno kondenzat. 7. ) Regulator pritiska po zahtevu 1 i 5 na¬ značen time, šlo jedan o tvor u kiipu (21) od njegove gornje Strane vodi n prostoru (20), ograničenom po pmvodnim površinama, kroz koji otvor ntože pridolaziti kondenzat ka br- tvečim površinama i s druge Strane tlačno sredstvo preko klipa. 8. ) Eegulator pritiska po zahtevu 1 naztja- Cen tirne što je kočni prostor napunjen teku- činom, koja služi za kočenje i ne neposredno ved preko prazuog prostora u klipu stoji u stalnem otvorenom spoju sa jednom stranom regulatora. 9. ) Regulator pritiska po zahtevu 1, nazna¬ čen time, što je u provodnji za — ventil sa klipom spajaj uči — motku predvidjen prste¬ na* ti prostor (26), od koga vodi jedan kanal ( 27 ) ka onoj strani regulatora, s kojom stoji ti vezi kočni prostor i prostori, op ra ni če ni m klipom i njegovim provodnim pločama. 10. ) Regulator pritiska po zahtevu 1 nazna¬ čen time, što je stalno sa jednom stranom regulatora u otvorenom spoju stoječi, izmedju klipovih provodnili površina nalazeei se pro¬ stor prema gornjoj strani klipa zatvoren je- dnim ventilom, koji je — kako je poznato — preko svog sedala postrance proširen, i u za- ivorenom položaju tvori prstenasti prostor sa telom, koje nosi ventilno sedalo, ti svrhu da se postigne brzo podizanje parom optere- •eenog ventila pri njegovom otvaranju. 11. ) Regulator pritiska po z