MESARSKI LIST
Stručni list za mesarsku, kobasičarsku i srodnu obrt.
Izlazi četiri puta godišnje, prema potrebi i više puta. Uredništvo i uprava p. Št. Vid nad Ljubljano.
Oglasi po tarifi.
Naručnina za čitavu god. 1929. 10 Din. Pojedini broj Dinara 2'50.
Ljubljanski velesajam.
, Konkurenciia, koju si ja zamišljani — [ poštena konkurencija — ne smije ići za ! upropašćenjem staleškog druga, a ne ! smije ni voditi tako daleko, da izigrava principe trgovine, t. j. za rad i uloženi kapital zahtjevati- neku dobit. Čini se, da se ii posljednje vrijeme od toga principa odustaje, radi čega sam ove retke napisao.
Ne znam, da li je to neznanje kalkulacije ili nesavjesno gospodarenje sa povjerenim kapitalom, da su neki naši drugovi počeli sa obaranjem cijena, kako bi konkurirali sa svojim staleškim drugovima, i to sada. kada je dobit i onako minimalna, te unatoč toga, da su i kođ prijašnjih cijena imali dovoljan poslovni promet. Drugovi, ovo je nezdrava pojava! Konkurencija neka se izkaže u načinu posluge, u načinu prikupljanja novih mušterija, reklami itd. To je realna, poštena i dozvoljena konkurencija. Tko u tom uspije, neka mu bude blagoslovljeno — jer je pokazao više spreme i sposobnosti. Put kojim je u našem staležu konkurencija pošla, nije dobar put.
Sa malo više savjesti i sa malo dobre volje moglo bi se ovome zlu doskočiti. Na Vama je, drugovi, da o tom promi-
Pogled na dio ljubljanskog medjunarodnog velesajmišta.
Za našu privredu opet važan do-gadjaj: 30. svibnja otvara se IX. Ljubljanski medjunarodni velesajam uzoraka te traje do 9. lipnja. Punim pravom očekuju interesentij kako na strani ponude tako na onoj potražnje, da će itn ova naredba donijeti mnogo koristi. Na strani ponude u redovima izlagača bez dvojbe je ne samo želja, već i potreba, da se troše zalihe sa skladišta, a istom da se sa produkcijom u što većoj mjed nastavi. Interesent-kupac polaže na velesajam ne manju važnost: ta ovdje mu se pruža jedinstvena prigoda, da pregleda najbolje tvrtke u artiklu, koji traži. To je činjenica, koja je za naprednog trgovca od velike važnosti i ovo se svojstvo velikoga sajma ničim ne da izmijeniti ili nadoknaditi. 1 ako je put na sajam — razumljivo -- skopčan s izvjesnim izdacima, on će se. svakako obilno rentirati. Termin sajma bez dvojbe će još više utjecati na njegov uspjeh za obje strane, ponudu i potražnju. Tako su sve okolnosti saglasne u istom smjeru: da će rezultat velesajma, kako za Prodavača tako i za kupca, biti povo-han i trajno ih privezati uz Ljubljanski ^lesajam. U to ime već danas želimo dobar uspjeh.
Ovaj velesajam od 30. svibnja do 9. 'bnja u Ljubljani je s obzirbjn na faurzni značaj trgovine, koja se tamo vodi, naj-llSodniii i najjeftiniji izvor nakupovanja hrvovrsne robe najbolje kakvoće. Svi p oženi predmeti mogu se kupiti. Uče-TVf>vaee više od 700 izlagača u sljede-
ćim
Strojna industrija.
skupovima:
"iroievi j orudie za poljoprivredu. Kovi-
T?rska industrija, automobili, motori, bi-
!';li- kola. Elektrotehnika, fotografija,
Radio. Industrija drva. Pokuć-
j, v°- Košaračstvo. Kože, krzno. Tekstil-
Industrija i konfekcija. Šeširi. Papir,
Pr .’ pisarnički pribor. Galanterija.
*'! ačke.^ Umjetnostni zanat. Staklo, por-
?'n- Glazba. Graverski i zlatarski iz-
(,ac‘- Fina mehanika. Gradjevinarska in-
^"strija. Industrija životnih namirnica.
industrija. Kozmetika. Rekla-
ćila’v. Etičke novosti. Različito. A naše
T] Cl.taoce naravno najviše interesovati
va niesarskih i kobasičarskih stroje-
i sč ',rudja. gdje će učestvovati domaće
' On6 firffle-°d dr
Jomaćih tvrtki svakako je na pr-iLna^^Kstu tvrtka R. Grudnik, Ljub-
yome ^
Vonj T,„_rravbe 193. koja se punim pra-
nica n,a2iva: Prva jugoslovenska tvor-svoniM esayskih potrepština. Ona je po " postanku, kao i po svojoj solidno-
r" ' krdu’oć' r-,	' 'v 'uvoda, prva do-
maća tvornica, a jer drži zastupstvo najvećih njemačkih tvrtki, može ona, da dobavlja i najmodernije i najbolje inozemske strojeve. Savjetujemo čitaocima, ča si izlogu ove tvrtke ogledaju, a naročito ih upozoravamo na najnovije strojeve, koji će biti vidljivi i u dejstvo-vanju, inozemske tvrtke naše struke većinom će biti zastupane po firmi Grudnik te njihovi proizvodi izloženi u izlogu ove firme.
Od velike važnosti za mesare i ko-basićare su hladione. naprave, koje će, koliko je nama poznato, izložiti tvrtka Gellert po svome zastupniku Ing. D. Raubergeru, Ljubijana-Koseze. Tako-djer ova firma izložiće svoje strojeve tako da budu vidljivi ii dejstvovanju.
Svi izloženi predmeti mogu se kupiti, a pošto će na velesajmu sigurno biti izloženo najbolje od najboljeg, savjetujemo, da si svaki mesar i kobasi-čnr nabavi na velesajmu ono. što mu za njegovu radnju treba.
Poseban odio sačinjavaće pokućstvo. Ovdje možete si nabaviti sve ođ jednostavne spavaće sobe do luksuzne gospodske. Proizvodi slovenačkih stolara po svojoj su solidnosti i kakvoći i po skrajno niskim cijenama svuda poznati.
Higienska (zdravstvena) izložba pru-žaće svakomu dosta korisnog i poučnog. Ovu veliku izložbu priređiuje državni higijenski zavod u Ljubljani.
Vrlo zanimljiva biće i izložba automobila. gdje će biti zastupane sve svjetske marke. Za posao sa mnogo udaljenim krajevima automobili svakako su i za mesare najzgodnije, najbrže i najjeftinije sredstvo,. a naročito za one. koji moraju prevoziti svinje, telad itd. Ođ velikog troška za nabavku automobila nemojte se plašiti, jer Vam se isti poradi brzine sa kojom možete da obavite svoj posao i poradi malih upravnih troškova u kratko vrijeme isplati. Prema računima naših i inozemskih stručnjaka automobil je bez obzira na veću brzinu i desetputa veće dejstvo jeftiniji nego konji.
Izložba gradjanskih škola Slovenije pokazaće, da su baš absolventi ovih škola najbolji podmlađak našeg trgovstva i zanatljijstva.
Sem toga sprema se i velika izložba rasplodnih kunića i peradi.
Ovo jest u kratkim crtama slika ovogodišnjeg ljubljanskog velesajma. Svat-tko će doći na svoj račun, zato nemojte
propustiti ovu zgodu, već razgledajte I ovu reviju jugoslovenske radinosti, ta sajamska legitimacija daje Vama pravo na 50 V popust u vožnji za polazak i povratak. Ujedno pruža Vam se moguć-: nost,-da posjetite divne krajeve slove-! trčbog dijela naše otadžbine
Preporođujemo svima našim čitao-j cima, da posjete IX. Ljubljanski medju-! narodni velesajam. Svi će biti od naše I braće Slovenaca primljeni prijateljski i utvrdiće ovim posjetom medjusobno trgovačke Veze te1 stvoriti nove. Pa i svoj godišnji odmor nemožete nigdje jeftinije tc ugodnije da provedete, nego upotrebiv ovu zgodu, u divnoj Sloveniji.
Nezdrava pojava.
(Dopis mesara iz Bačke.)
Konkurencija je u privredi ona živa energija, koja si podređuje svakog obrtnika. industrijalca i trgovca. Od sviju ovih zahtjeva konkurencija, da ulože sve svoje umne, fizičke i financijelne snage u poduzeće. Konkurencija ima da bude podstrek za intenzivan rad, za ulaganje sviju sila za prospjevanje poduzeća.
Konkurencija ne ispoljuje se samo u pitanjima prodavnih cijena, nego se pokazuje u mnogo oblika, a naročito u načinu ophodjenja sa mušterijom. Nesumnjivo je, da će pod istim uslovima konkurentno sposobniji bolje proći.
slite.
(Primjedba uredništva) Ovakve slučajeve nezdrave konkurencije najlakše će moći obustaviti mesarske udruge, kojima to nije samo mogućnost nego dužnost. A valjda se slučajevi neprave konkurencije dešavaju samo u krajevima gdje udruga ne postoji. Ako udruge još nemate, treba ju, osnovati. Svi obrt-| ni krugovi organizuju se, pa treba zato, da i mesarski stalež ima u vidu poslovicu: Složni smo jaki!
Dopisniku iz Bačke zahvaljujemo za poslani dopis, a drugove po ostalim krajevima naše države umoljavamo, da nam i oni šalju dopise, koje ćemo uvijek rado priopćivati._____________
Teža kože iTiravnjeitiu sa ži¥om težom.
Apsolutna težina kože prosječno je kod vola najveća, kod bika manja, kod krave najmanja. Vaganja i računi pokazali su sljedeće:
Volovi: Biki: Krave: Telad:
Apso.utr.a težina kože kilograma
33.75
31.30
25.70
3.93
Razmjer sa
Razmjer sa zaklanom živomtežom težom postotaka postotaka
6.57	13.46
6.72	13.43
6.01	13.30
6.42	11.11
Prosječno iznosi težina kože kod velikog goveda oko 6'24 posto žive vage.
Vaganja dalje su pokazala, da su kože planinskog goveda teže nego rav-ninskog. Koža s rogovima je vagala kod:
Shorthornskog goveda 11'70 posto zaklane vage;
Pod pokroviteljstvom
Nj. Vel. Kralja Aleksandra I.
IX. medjunarodni
velesajam uzoraka u Ljubljani
od 30. V. do 9. VI. 1929.
700 izlagača. Najbolji pregled domače i strane proizvodnje.
Jedinstvena zgoda za nakup svakovrstne robe.
50 od sto popust na željeznicama, parobrodima, avijonima.
Velesajmska legitimacija Din 30’—.
Dobi se u svima većim novčanim zavodima, trgovačkim i obrtnim korporacijama te uredima „Putnika".
Kamo da uložimo naše uštednje i našu gotovu imovinu? Ovo se pitanje nadaje gotovo svakome, koji je teškim trudom i marom, a možda i samoprijegornim sustezanjem od vlastitih usta, mučno stavljao u rezervu paru po paru, dinar po dinar. Što da učinimo i kako najshodnije i najsigurnije uzdržimo vrijednosti današnjeg vlastitog kapitala? Zar da nabavimo vrijednosne papire? Da stavimo novce na ulog u novčani zavod? Da ga uložimo u sigurna poduzeća? Ili, da nabavimo nekretnine? Takovim se mislima bave svi, koji su u posjedu neke gotovine i teško se odlučuju, da nadju pravi put, pa da se riješe brige, vječitog razmišljanja i straha radi izmjene vrijednosti novca.
Prije svjetskoga rata bile su prilike za male i srednje štediše daleko povoljnije. Novac je imao svoju stalnu i pouzdanu vrijednost i nikome nije padalo na um, da nabavlja zlatu ili stranu valutu. Za monete primalo se zlato, a zlato se potpunim duševnim mirom mijenjalo u monete. Oni, koji su imali uvid i veze u trgovačko i bankarsko poslovanje, lahko su se odlučivali, da za uštednju nabave pupi-larno sigurne papire, srečke!, založnice, te papire čvrstih poduzeća, a oni, koji nisu imali veza sa poslovnim svjetom, lahkoćom su povjeravali svoj novac novčanim zavodima ili su puni zadovoljstva nabavljali nekretnine.
Svjetskim ratom izmjenile su se prilike stubokom. Vrijednost novca mijenjala se od dana u dan. Efekti su rasli i padali. Zlato je nestalo u velikim depotima, a nekretnine su oslabile uslijed prisilnih mjera, koje su ograničavale pravo razpoložbe privatnom
svojinom. Nastalo je teško stanje, iz kojeg je došla mnoga eksemplarna katastrofa, a ove su djelovale kao me-mento svakome štediši. Danas smo daleko prebrodili ovo teško stanje. Sigurnost vrijednosti novca i dobara pomalo se vratila i dalje se učvršćuje, pa ako i nismo još dostigli prijeratno pouzdanje, ipak smo u položaju, da svoju imovinu sa mirom i sopstvenim zadovoljstvom nalažemo sigurno.
Ulozi u novčanim zavodima, ako i ne nose previsoke rente, barem pružaju sigurnost. Sigurnost uloženog kapitala postala je jakom i potpuno pouzdanom. Stabilitet vrijednosti novca učvrstio se, a opšte povoljnije stanje daje nade na sve sigurniju i jaču snagu novca.
Kako je veliki novčani svijet postao susdržljiv od davanja povoljnih zajmova, nastala je tjeskobnost na novčanom tržištu, što je i opet izazvalo potražnju i poskupicu gotovine, pa je i tu opet jedan od razloga, da je vrijednost novca čvršća i sigurnija. Tako je u cijelom velikom svijetu, pa tako mora biti i kod nas. Pa ipak, ako su prilike za držanje gotovine prilično povoljne, unatoč toga mnogo se razmišlja o sigurnom uloženju vlastite uštednje i gotove imovine.
Od svih mogućnosti pokazuje se kao najpovoljnija i najsimpatičnija, uložiti novac u nekretnine, jer tržište nekretnina bilježi dan u dan znatne zaključke i interes za kupnju raste iz dana u dan. I ako su cijene nekretninama, osobito u velikim gradovima, veoma čvrste, promet sa nekretninama veoma je živ i povoljan te se za sada ne pokazuje nikakova tendenca za kakav predbježni pad cijena;
Razlozi su jasni, jer nekretnine,
osobito novogradnje, odbacuju danas prosječno oko 12 posto čistog dohotka, dok uloženje bilo u koju drugu mogućnost, ne daje takav dohodak, niti tako simpatičnu sigurnost. I bojazan za pad najamnina nije ničim opravdana, jer su najamnine u poslijednje dvije godine došle gotovo na pravu mjeru i teško se može računati s time, da bi i dalje padale, a to s razloga, što još uvijek nema dovoljno raspoloživih stanova, da bi se mogla razviti konkurenca u jakoj ponudi stanova, a drugo s razloga, što je dohodak na-najamnih objekata sa 10 do 12 posto prema današnjim prilikama gotovo primjeran, i. to tim više, što novčani zavodi za svoje kredite traže naplatu kamata izmedju 10 do 14 posto.
Dok se za posudjeni novac traže takovi kamati, opravdano je, da i ulo-
ženi kapital u nekretnine odbacuje barem takovu rentu, jer se kod nekretnina mora uvažiti još briga oko uprave i popravaka i snositi dužnost i sva odgovornost, što ih nameću vlasniku nekretnina mnogi zakoni i propisi, bilo s javnih ili privatnih obzira.
Konačno treba napomenuti jednu I nedvoumnu činjenicu, da su svi oni, j koji su uložili svoj novac u nekretnine, osobito u velikim gradovima, ili koji su I znali nekretnine zadržati, zadržali i i svoju imovinsku jakost i da nisu pre-| trpili nikakvih katastrofalnih gubitaka,
' već su nasuprot uslijed slabije kupov-| ne snage novca razmjerno svoje imo-i vinsko stanje ojačali.
To su činjenice, koje djeluju na i duševnost štediše i kapitalista, da su I simpatično raspoloženi za uloženje I svoje gotovine u nekretnine.
Simmentaler goveda 14:(ih posto zaklane vage;
Holandskog goveda l2-00 posto zaklane vage.
Ti podaci su važni radi toga, jer se iz njih razvidi, da treba kod kalkulacije uzimati u obzir dio težine, koji kod goveda otpada na kožu. Ako posmatramo opadanje cijena sirovih koža. vidimo, da je mesaru potrebno nadoknaditi gubitak kod kože sa pravilnom pradavnom .cijenom ostalih djelova goveda, pri čemu će se moći dobro služiti ovim našim člankom.
Pomoćnik u mesarnici.
Svaki dobar pomoćnik mora težiti za tim. da ga jednog dana majstor pozove u mesarnicu za posluživanje mušterija. Naravno će svaki pomoćnik rado za-mjeniti posao u klaonici s ovim u pro-davnici, jer mu se rad u prođavnici svakako čini vrijedniji i interesantniji od dosad običnog posla u klaonici.
Rad u mesarnici ali toliko se razlikuje od rada u klaonici, da neće biti suvišno, ako u nekoliko crta označimo dužnosti pomoćnika u prodaonici, progovorimo nekoliko riječi o prethodnim uslovima za ovo zvanje, o posluživanju mušterija i sličnom.
Pomoćnik u prođavnici treba da bude od simpatičnog izgleda, da ume udvorno i ljubazno ophoditi sa mušterijama te da imade dar tačnog i glatkog izražanja. Pored toda naravno i brzo računanje, okretnost i besprijekorna vanjštinost od glave do nogu. Nemoguć je u mesarnici pomoćnik, koji je nepo-češljan, kojesf nokti nisu čisti ili koji u papučama i košulji stoji pozadi panja.
Besposlice za pomoćnika u prodav-nici nema, nego uvijek ima za njega posla; Možda je pao komad mesa s panja, koji se u prisustvu mušterije nije mogao da podigne, sada se on podigne i očišćen metne na odgovarajuće mjesto. Možda neće biti suviše pogledati, dali je u izložbi sve čisto i pri-vlačivo. Sada treba da se donese nova roba, da se raseče meso, papir za omotavanje da se pripremi — jednom riječi: posla ima uvijek.
’ Pomoćnik u mesarnici treba da bude desna ruka svojeg šefa, radi čega mora da vodi računa o redu i ispravnosti u prođavnici. Eventualne potrebne opravke na Wolfu u mesarnici, na tezu-Ijama itd. treba da se jave toliko na vreme, da ne nastane nikakva nepogod-
nost ili čak i veća šteta. Istom treba obratiti pažnju odpatcima, kako bi se oni mogli što najbolje unovčiti — ništa ne smije propasti, sve treba da se upotrebi.
Prvo, što mora pomoćnik u prodav-nici da nauči, jesu nazivi pojedinih dijelova i kvaliteta mesa i za koja se jela •oni upotrebljavaju. Ovi su naime nazivi u našoj otadžbini veoma različni te se. u najviše slučajeva ne slažu sa struč-njaškim nazivifna. Mušterije obično imadu za pojedine djelove svoje vlastite nadive, tako da mora pomočnik biti skrajno pažljiv kod posluživanja, da mušteriju uzađovolji. Pravi pomoćnik mora da je u stanju mušterijama i davati savjete, kako se taj ili onaj komad najbolje upotrebi, te ima na taj način pomoći do' željene nabavke.
Tražena količina mesa treba da se po mogućnosti tačno odreže, što kod nešto vježbe neće biti mnogo teško. Ako odrezani komad slučajno nema tražene težine, onda je najbolje mušteriji kazati cijenu toga komada, prije nego što se nešto pridoda ili odreže. Medju-tim treba pomoćnik svakako da se čuva onog »nekoliko više mi se odrezalo«, što je kod nekih poduzeća običaj, iz prakse naime je poznato, da se mušterija uplaši, ako sačuje onaj »nešto više«. Nehotice očekuje, da će sačuti neku skupu cijenu i prvo je da misli na svoju kesu, jeli dovoljno napunjena. Svakako je dakle preporučljivije odmah kazati, kakva je cijena komada. Kaže se od prilike: »Za 12 dinara« pa se onda mušterija odluči, dali će komad uzeti ili treba da ji se smanji. Ako ali je odrezani komad manji nego je mušterija tražila, onda treba najprije da se pridoda ako već ima od prije odrezan komadić od iste kakvoće mesa. tek ako takvog komadića nema, odreže se od većeg komada odgovarajući komadić te se pridoda. I ovde treba unatoč brze posluge imati u vidu, od kojeg će se komada komadić odrezati, kako ne bi ostali nekakvi odresci.
Kod zamotavanja robe treba pregledati. da li su svi kupljeni predmeti u zavoju, kako ne bi se što zaboravilo, jer mušteriji nikako nije po godu, ako se mora prilično daleko vratiti, da dobije robu, koja je uslijed nepažnje prodavaoca ostala u prođavnici. Ako ima više zamotaka treba ih metnuti u jedan paket koji se na želju sveže. Dobro zamo-tavanje robe isto preporočuje radnju.
Rozdrav svakoj mušteriji naravno ne smije se zaboraviti!
Mamo s uitedianim novcem?
Tržište kože.
Na želju mnogih naših pretplatnika ćemo počev sa današnjim brojem pri- | općivati redovito u svakom broju naj- j novije cijene sirovih koža i pregled na- i ših i inostranskih tržišta.
Domaće tržište;
Budući da inostrana tržišta, koja služe pravcem, pokazuju veliku- mlitavost te su u znaku najveće nesigurnosti, situacija domaćeg tržišta sirovim kožama nije baš ružičasta. Aukcije koža u ino-stranstvu odvijale su se mlitavo i vršile su se redom s oborenim cijenama.
U Parizu n. pr. pale su cijene kožama od velike stoke za 20%. Pod takovim okolnostima naravno drži se industrija rezervirano; Budući da je za živahnost domaćeg tržišta od presudne važnosti, da industrija koža mnogo kupuje, trgovina sirovim kožama je mirna i bez života. Industrija radi i disponira oprezno ispitujući svaki puta potrebu pijace. To stanovište je zapravo potrebno da zapriječi nadprodukciju sezonskih artikala, keja u tom slučaju prouzrokuje nazadovanje cijena i omlitavljenje tržišta.
Usporedimo U ovogodišnju situaciju s onom minule godine u isto doba, vidimo, da su lane bile teleće kože od zagrebačkog mesarskog udruženja prodanu uz cijenu 33-28 Din, dok su govetlje pri maksimalnim ponudama u isto dona bile prodane uz cijenu Din 17-50 za lake i Din 18-50 za teške kože. Prema tome vidimo, da tržište govedjih koža pokazuje zapravo manja kolebanja, nego li tržište telećih koža, budući da je maksimalna ponuda na prošlomjesečnoj aukciji za govedje kože bila Din 17.50 a za teleće kože Din 25. Radi opće, medju-narodne nesigurnosti ne da se predvidjeti. kako će se situacija dalje razvijati.
Cijene:
Na Beogradskoj klaonici sirove govedje kože notiraju 13 do 14 Din. teleće kože bez glave i kratkih nogu švajcar-ske rase 30 Din, juneće iste rase bez glave i kratkih nogu Din 20 po kilogramu.
Jagnjeće kože. — Uslijed rdjavog vremena kvalitet robe veoma je raznolik, radi čega i cijene veoma variraju tako da se kože plaćaju od 25 do 35 Din po komadu prema kvalitetu. Nada je, da će se skoro poslovi znatno oživjeti a i cijene će se po svoj prilici stabilizirati.
Ovčije kože. - Roba jesenskog klanja plaća se od 24 do 25 Din, a sadanja od 20 do 22 Din po kilogramu.
Kozje kože, — Bolji kvalitet plaća se do 28 Din, a škart od 25 do 26 dinara po kilogramu.
Inostrana tržišta;
Trgovina sirovim kožama mučnija je nego ikada. Nestašica novaca sa jedne, a oslabljena tendencija prekomorskoga tržišta sa druge stane nalažu vehki oprez kupcu i priječe, da bi poslovi ži-vahnije krenuli. — Niti za kože od velike stoke, niti za teleće kože nije bilo na poslednjim aukcijama znatnijeg zanimanja. 1 konjske kože su veoma zanemarivane.
Austrija:
Cijene nazaduju primjereno situaciji prekomorskog tržišta, pa nitko nema volje da kupuje. Bilježe se slijedeće kupovne cijene u šilingima za uredno sortiranu robu, bez pristojbe za soljenje, troškova manipulacije i dobitka trgovaca:
Prima beška zadrugarska roba do 50 kg 1 -70 do 1 -75, preko 50 kg 1 '50 do
P55 po kilogramu. Madžarska roba 1'25 do 1 -30. Bikovije kože do 50 kg 1-20 do 1-25, preko 50 kg od 1‘05 do 0-90 po kilogramu.
Konjske kože dulje od 220 cm, bečkog klanja 25—26. slabije vrste razmjerno jeftinije.
Teleće kože. — Prvovrsne teleće kože bez glave 2-90 do 3, a s glavom 2-50 do 2-70. Lošije vrste razmjerno jeftinije.
Madžarska:
Cijene su nazadovale, i to govedjirn kožama oborene su cijene za 20 filira pa su prema torne bilježile šarene kože do 35 kilograma 1 '20 pengd, 'preko 50 kg 1 pengo po kilogramu. 1 telećim kožama pale su cijene. Plaćalo se za kože s glavom i dugih nogu 2 pengd po kilogramu.
Italija.
Nekojim vrstama -sirovih koža, kao teškim i osrednjim volujskim kožama, poskočile su cijene za malenkost. Traže se sa strane industrije lake kože ispod 35 kg. Teleće su kože zanemarivane.
Za dobre volujske kože preko 35 kg plačalo se 5 do 5'30 lira, za kravlje kože 5-70 do 5-90 lira. Lake kože ispod 35 kilograma kupovale su se po 6-30 do 6-40 lira po kilogramu svježe vage. Bi-kovlje kože najboljcs kvaliteta notiraju 4-20 do 4-40 lira po kilogramu svježe vage.
Za teleće kože slaba je potražnja, te one notiraju: Od 3 do 8 kilograma bez glave i nogu 11 do 11-25, bez glave s nogama 10 do 10-25, s glavom i nogama 10-25 do 10-50 lira po kilogramu vagano sa solju.
Ovčije kože: Poboljšani uslovi uz neznatna klanja. Dobre zbirke bile su prodane po 12 do 12-50 lira.
Iz Ma i svijeta.
Izvoz mesnih proizvoda iz Sjedinjenih država sjeveroameričkih u godini 1928. — Statistika o vanjskoj trgovini Sjedinjenih država za godinu 1928 iskazuje da-se je izvoz mesnih proizvoda prema onom u godini 1927 podigo za 9 milijuna funti, i to od 389 milijuna u godini 1927 na 398 milijuna funti u godini 1928, po vrijednosti ali izvoz je opao za 3-3 milijuna dolara, i to od 71 milijuna u godini 1927 na 67-7 milijuna dolara t' godini 1928. Izvoz masti podigo se i po količini i po vrijednosti, i to od 681 milijuna funti u vrijednosti 92 milijuna dolara u godini 1927 na 760 milijuna funti 'u vrijednosti 9S-7 milijuna dolara.
Ob maniji vanje stoke električnom
strujom. U mjesecu aprilu ispitivali su u gradskoj klaonici u Kolnu (Njemačka) u prisustvu studijske komisije iz Holandije, zastopstva gradskih vlasti i mesara aparat za obmanjivanje stoke pomoću električne struje sistem Miiller-VVein-berger. Opitivanje vodio je ravnatelj klaonice doktor Biitzler.
Za obmanjivanje služili su se strujom od klaoničkog voda, podudaralo se čak i to, tla za ovaj aparat zadostje obična anodna baterija. Sva obmanjenja izvršena su s uspjehom, kod jednog vola uspjelo je čak i to, da se je životinja P(>' sle potpunog obmanjenja nakon 41/.’ minuta podigla potpuno bodra.
Privodjenje struje pomoću jedne čelne i jedne hrptne elektrode trajalo ie kod goveda Ve do M minuta, kod svinja manje. Komisija je aparatu dosudila veliku usavršenost, a naročito poradi odmašnieg i bezglasnog padanja u tre-
nu privodjenja električne struje i potpunog iskrvavenja obmanutih životinja. Komisija izrazila je mnijenje, da znači obmanjivanje stoke, s ovim aparatima veliki napredak.
Prijatelji mesa u Beriinu. Berlinske mesare uznemirava u poslednje vrijeme četa ’ kradljivaca, koji se ograničavaju samo na posjeeanje mesarskih poduzeća. Razbojnici nastupaju modernim prilikama odgovarajuće sa tovarnirn ili običnim automobilima, na kojima munjevitom brzinom »ekspediraju« plijen, koji su im drugovi na označenim mjestima pripremili. Auto su u ostalom više pota j mogli osmatrati, uvijek ali izkazalo se ; je, da su brojevi raspoznavanja bili ne- j pravi ili uopšte nisu bili osvjetljeni. 1 ako unatoč sviju pretraživanja nije još bilo moguće ugotoviti izvor automobila i pronaći skrovište razbojnika.
Sa sitnarijama četa uopšte se ne bavi, nego radi samo na veliko. U jednoj noći upotrebili su lupeži jedan privatni auto, koji je stajao ispred nekog hotela, te ga posle izvršenog posla doveli na njegovo mesto pred hotel. Ukradeno je bilo u onoj noći četvorici mesara preko 800 kg salama in suhomesnate robe. Policija radi danju i noću, da lupeže uhapsi, ali do sada bez ikakvog uspjeha.
Dlake i čekinje prenose i klice od bolesti! Tako su ugotovili u veterinarsko iztraživačem uredu u Stettinu (Njemačka) Ured savjetuje, neka se dlake i čekinje otstrane sa životinja, prije nego što se one zakolju. Nikako nije prijatno, ako mušterija pronadje u mesu dlake ili čekinje. Stoko je već zbog takve nepažnje izgubio inače vjernog i dobrog kupca.
Recepti.
Govedji jezik po irancuskoni načinu.
Svaki napredan mesar proizvodi danas već i kobasičarsku robu. Radi toga izabrali smo jedan recept za delikatesu, koju može pripravljati svaki mesar bez naročitih sprava i uredjaja. Mnogi naši mesari proširili su svoj posao domaćom proizvodnjom kobasičarske robe. Sa izradjivanjem jednog vrlo finog i tečnog specialiteta može si privući bez dvojbe mnoge nove mušterije te više zadovoljiti i privezati stare. Govorimo o tako zvanom go-vedjem jeziku po francuskom načinu, koji se pripravlja ovako:
Jezici, bez. grkljana, solju valjano obradjeni (peklani), prokuhaju se, te onda još topli očiste od tvrde bijele pokožice, od žilja, masti i t. d. da ne ostane drugo nego meko meso. Ovako očišćeni jezici puštaju se da se rashlade. Potpuno ohladnjeli jezici oviju se svaki pojedini sa po jednim listom od slanine ili mrežom od svinjske masti. pri čemu treba paziti, da jezik bude potpuno jednoliko zamotan i prekriven sa jednim od navedenih zamota jednako sa sviju strana. Košuljica od masti ni na jednom mijestu ne smije da pritegne na jezik dvostrukom debljinom. u naborima. Ovako zaodjenuti jezik turi se šiljastim svojim krajem U primjerno široko govedje crijevo, koje smo prethodno raskvasili vodom. Crijevo najbolje drži se okrenuto ovako, da jezikov šiljasti kraj dospije u uži kraj crijeva. Ovaj se kraj obre-zivanjem prilagodi obliku jezikova šiljka, što je u njemu, a krupniji kraj se sveže.
Ovako spravljen u crijevo drži se jezik četvrt sata u kipećoj vodi, ili bolje, dok se crijevo ne ofuri i ne pri-legne čvrsto uz jezik, kojim je punjeno. Posle toga odstrani se uklopljeni štetni vazduh iz crijeva ubodom igle, a za tim treba, da se delikatesi poda privlačivi vanjski izgled. To se postizava time, da se gotovi proizvod nekoliko puta redom i umećući potrebne stanke oliči sa svinjskom krvlju, svježe tučenom, dok ne poprimi Ijepu, tamno crvenu boju. Od upliva vremenskih prilika mogu se ovi speciali-t:'ti zaštititi primjerenim stavljanjem u dim.
v. Kako bi se izbjeglo gubicima na te-^!11i te roba što dulje mogla držati bez svara, preporučljivo je, čuvati kuhane
1 očišćene jezike u petpostotnoj solnoj Mstopini (dakle na 100 litara vode 5 jjtnra soli!) ulitoj u kamene lonce, iz K(>iih se jezici vade prema potrebi i 'neću u crijeva. Ovim načinom biće 1(>ba uvijek sasvim svježa i sočna te j'eće ništa izgubiti od svoje prvotne težine.
Poznato je svima našim drugovi-
da prospjevanje radnje u najvišoj /'eri ovisi o posluživanju mušterija, adi čega im savjetujemo, da im u volim prodavnicima pružaju i ovu ecnu delikatesu.
Ja si svoj sapun pravim sam ...
akodjer racionalno iskorišćivanje masnih otpadaka.)
Put^3 riravt>enje dobrog domaćeg sa-(IT1 * l[ smjesi se 3 kilograma masti Se uzeti i užežena mast, otpatci tn0tine	sbčna mast) sa 1 kilogra-
(Aef	Postotnog jetkog natrona
riji Zna.tronK boji se dobija ii droge-
sinipL Cetiri litra vode’ našto se ova jedan sat kuha u željeznom
kotlu (pokalajeni ili počinjeni kotao ne smije se upotrebiti, jer ga- jetki na-tron nagrizuje). Nakon jednog sata pridodaju se još 4 litra vode i 3 pesti soli. Ova smjesa opet treba da se kuha pol do jednog sata. Onda se sapun u kotlu rashladi, a kada se stvrdne, razreže se u primjerene koiftade te osuši na daskama. Ako se želi još čistiji sapun, treba ga još jednom prekuhati naslednji dan sa onom istom vodom, koja je ostala ispod njega u kotlu.
Drožda na dnu kotla je upotrebljiva za čišćenje raznih kovinastih predmeta.
Ako nakon drugog kuhanja sapun neće potpuno da otvrdne, pridodaje mu se još komadić jetkog natrona.
Otpatci.
(Što se iz lijih izradjuje?)
Kosti. U prošlom broju našeg lista upoznali smo čitaoce sa fabričkim pre-radjivanjem kostiju. Čuli smo, da se iz kostiju najprije putem ekstrakcije vadi mast, a poslije toga tutkalo (klej). Ostatak upotrebljava se kao gnojivo.
Drugi način upotrebljavanja kostiju je proizvodnja spodijuma (koštanog ugljena), koji služi tvornicama šećera za rafinaciju, te za fabrikaciju crnih boja i mastila za cipele.
Neke posebne vrste kostiju, poglavito nožne kosti od goveda, mogu da služe za rezbarija i za izradu galanterijskih predmeta (držaljci za štapove, suncobrane itd.).
Rogovi. Poznato će biti, da je upotreba govedjih rogova mnogostrana. Rogovima najprije otseću se vrhovi, koje »dreksleri« upotrebljavaju za galanterijske svrhe. Onda se rog po dužini prereže i kod visoke temperature razvije u formu ploče. Iz ovakvih ploča iz-radjuju se razni predmeti: češljevi, dugmad itd. U novije doba rnesto naravnog roga mnogo se troši jeftiniji umjetni rog (galalit).
Papci. Oni se metnu u sušione, pa se onda smelju. Dobiveni prašak služi kao dušično gnojivo poglavito za kulture riže, a upotrebljuje se i kao prašak za kalenje ociela.
U idućem broju ćemo pored cijena govedjih i ostalili koža početi i sa pri-opštavanjem cijena otpadaka. Za izvještavanje o ovim cijenama zamolili srno Akcijsko društvo za kemijsku industriju u Ljubljani, koje je za te cijene mjerodavno. Upozoravamo čitatelje na oglas spomenute družbe u današnjom broju lista te im savjetujemo, da svaki od njih počne sa skupljanjem otpadaka, jer ako svaki tjedan dobije i samo nekoliko dinara za otpatke, iznosi to u godini više stotina ili čak i hiljadu dinara, koji bi inače propali.
Odvetnik
Dr. Srečko Goljar
ima pisarno Ljubljana
Prešernova ul. 5
1. nadstropje.
Cijene mesa i mesnih! proizvoda na malo u Ljubljani 1. V. 1929.
Govedjina: Po mesarnicama prvo-vrsno meso 20, drugovrsno 18 Din kg; na stojnicama: prvovrsno 20, drugovrsno 18. trečevrsno 15, jezik 17—20, pluća 10, jetra 16—20, bubrezi 18—20, moždjani 20—25, loj 10—12 kg.
Teletina:	Prvovrsno meso 22—24,
drugovrsno 20—22, jetra 25—27:50. pluća 17 Din kg.
Svinjetina: Prvovrsno meso 25, drugovrsno 20—22, pluća 10. jetra 18—20, bubrezi 25, glave 8—10, nožice 6, slanina trbušna 28, salo 30, slanina domačih prasaca 24—26, čista svinjska mast 30; sušeno meso prvovrsno 30—32:50, sušene nožice 10 do 12, sušen jezik 35 Din kilogram.
Drobnjad: Jagnjetina 18—20 Din kg.
Konjsko meso: Prvovrsno 8, drugovrsno 6 Din kg.
Kobas«; 1 kg krakovskih 40, debre-cinskih 40, kobasičica 32,- safalada 32, Extrawurst 32, Presswurst 20, kranjskih 32—35, suhih kranjskih 50, sušene slanine 30—32 Din.
Firma R. Grudnik -
tvornica mesarskih potrepština, Ljubi jana'-DravIje 103
izvještava sve svoje p. t. mušterije da • se je sa 1. svibnjem (majem) preselila u vlastitu zgradu u Dravljah br. 103.
Ujedno upozoravamo sve one naše mušterije, koje po poslovima dolaze u Ljubljanu, da imadu veoma ugodnu vezu sa autobusima, koji svakog četvrt sata voze od gostione »Figovec« baš do naše nove zgrade.
Kod dolaska u Ljubljanu ne zaboravite nas posjetiti!
Novi instrument
za vagani© goveda.
Pneporočujemo našim čitaocima novi instrument za vaganje goveda. Vaga je vrlo praktična i neophodno potrebna za svakog mesara, kobasičara in stočara. Ona sastoji iz jednog traka sa črnim i crvenim brojevima, od kojih prvi pokazuju obim goveda u cm a drugi težinu goveda u kilogramima. Vaga je od više komisija ispitivana i priznata za potpuno tačnu, a pošto je ona džepna vaga, sma-ramo da će je nabaviti svatko, ko ima posla sa kupovanjem goveda. Nove vage dobavlja Uprava »Mesarskog lista« uz cijenu Din 160.
Upotrebljava se vaga ovako: Izmjeri se obim goveda pozadi prednjih nogu, koji se dobija u cm. Na jednoj tabeli, koje su na trakovoj kutjici treba sada naći broj cm i to u crnim brojevima, a točno ispod njega u crvenim brojevima je težina goveda u kilogramima. Brojevi težine izračunani su za normalno govedo. Za tovna goveda treba pridodati pronadjenoj težini još 5—7 %, a kod goveda, koje imade za sobom dulji put treba 4—7 % oduzeti.
Ujedno je 2 i pol metra dugi trak dobro upoirebijiv za mjerenje raznih inih predmeta, budući da je podeljen na centimetre.
Achtung!
Deutsche Fleischhauer und Selcher!
Die Redaktion von »Mesarski list« sendet llinen auf Wunsch gegen Vorein-senden von Din 400,— Jahres-Abonne-ment die weltberiihmte Berliner Allge-meine Fleischerzeitung Sonntagsaus-gabe.
Prodam:
Prodajem jedan njihači nož sa sedam noževa, na mehanični pogon i jednu Kveč mašinu sa 10—11 noževa na drvenom postolju. Naslov u upravi lista pod broj 27.
Stojeću špricu, 8 lit., u dobrom stanju, prodam vrlo jeftino. Naslov kod uprave pod br. 16.
Male kobasičarske mašine Wolf, Kveč in Špric prodam za 5000 Din. Naslov kod uprave pod br. 18.
Kupim:
Mesari i kobasičari!
kupujem i prodajem rabljene mesarske strojeve.
Joško Čermelj, Ljubljana
Vodovodna cesta. žel. hiSe.
Rabljenu Zvvilinssmašinu Wo!f i Blitz ujedno kupim. Ponude na upravu pod br. 26.
jdl**.za moju mesarsku : B LCB kobasičarsku radnju tražim. Hrana i stan u kući. Ponude sa znakom „Banat" na Mpravu lista.
Mesarske štambilje, papir sa firmom, kuverte, računske knjige, bloke i poslovne knjige naručujte svi kod
Uprave „ISESBRSHOB LISTB ', št, vid nad ljubuano
Firma R. Grudnik
Ljubljana-Dravšje
upozorava sve mesare i kobasičare na svoju bogatu izlogu na IX. Ljubljanskom medjunarodnom velesajmu. Paviljon: F, kod osrednjeg uiaza br. 253—256.
Izloženo je slijedeće mesarsko i kobasičarske orudje: Sjekire, štrajheri (masati), noži, kuke, reme i sve ostalo orudje. Mašine sviju vrsta: Wolfi, kvečmašine, mašine za punjenje kobasica, Blitz, Miš-mašine, kotli, vinte itd.
Ne propustite ove zgode te si ogledajte bogatu izlogu te na velesajmu nabavite sve, što Vam za Vašu radnju treba.
(Za velesajam dozvoljen je od ministarstva 50 % popust na željeznicama, parobrodima i avijonima).
Očekujući mnogobrojan posjet preporučuje se
R. Grudni!;, Ljubljana-Dravije 103.
Kupujte kod tvrtka koje oglašuju u našem listu!
Akcijska družba za kemičnu industriju
Ljubljana
kupuje sve vrste
životinjskih
odpadaka.
Zvonarna in livarna St. Viil nad Ljubljano
Ulijeva zvona od prvovrsnog tuča1 Njezina zvona čuvena su zbog svoje Ijepoglasnosti i punog zvuka. Reference cjenj. interesentima rado se daju na raspolaganje.
Ujedno prima i sve ostale ljevačke poslove, kao: Ijevanje sijedog livena, mjedenine, crvenog livena (Rotguss), aluminijuma, bakra i t. d. Slevi izradjuju se tačno po priposlanim uzorima, modelima ili planovima.
U opravku prima strojeve sviju vrsta.
Tražite ponude I	Tražite cjenovnih!
1—f - f—y
Sve mesarske potrepštine najbolje POnikljS
VID ABERŠEK Karlovška c. 2, Ljubljana
Den Importeuren und Exporteuren empfiehlt sich fur die Besorgung der Zollabfertigung der Ein- und Ausfuhrwaren die Zollvermittlung
Just Pšsčanec, Ljubljana
OegrUndet 1921. - Mlklošlteva c. 36. - Telet. 2723. - Postsparkassak. 13637. -
Postfach 196
zu den niedrigsten Preisen. Reklamationen, Reexpeditionen, Rekurse in Zollsachen. Internationale Verbindungen ohne Interventionen der Spediteure. Informationen unentgeltlich. Es genugt auf jedem Fracht-briefe das Vormerk anzusetzen:
„Verzolluns durch (carini) 3ust Piščanec, Ljubljana, gl. kld.“
Mesari i kobasičari!
Nabavite si trocikl, da ćete moći Vaše stranke što prije poslužiti, odnosno dostaviti im robu nadom te ih na taj način zadovoljiti.
..TRIBUNA” F. B. L.. Lilijana, Karlovška tasta i
m ia mesaiE
(ormari za led) automatički i bez leda najugodnije kod
„VEHA", d.s.o.i„ Ljubljana
Gosposvetska c. 8.
Telefon broj 27-56.
Radiotehnika
Tone Poljšak, Ljubljana, Aleksandrova c. 5.
Radio aparati sviju vrsta i konstrukcija po najnižim cijenama. Naročito preporučuje svoju specijalitetu: radio aparat sa 4 ili više cijevi, kod kojeg ne treba nikakvih baterija, nego se priključi na električnu struju. — Zahtjevajte ponude!
II
Nedostižno jednostavni!
Ne treba nikakve posiugel Nema nadopunjavanja!
II
IGNAZ GELLERT 6 Ce.
gradnja hladiona i ledana,
Wien IH, Kegelsasse 27., krai Sofienbrucke.
ISOLIERUNGEN
von Kiihlanlagen, Rohrleitungen etc. fachmannisch und biiligst ubernimmt
ins. D. RAUBERGER
L3UBL3ANA 7. Koseze.
Gebrlider Vieler. G. m. b. H. Letmathe in Westfalen, Njemačka.
Specijalna tvornica aluminijastih oprema za mesarnice, izloge i t. d. Zahtjevajte ponude ili cijenik!
Zastupstvo Ing. D. RAUBERGER Ljubljana VII.
jplpdSlr
! i—ii—in i—11—iP1 3ac, Brčcker
Speclaltabrlk fiir moderne Laden-Einrlchtunge n Elberfeld
proizvodi nosioce nastavaka za na pult, mesarske reme, izložbene opreme i t. d. od aluminiuma, porculana iii novog srebra po najnižim cijenama. Tražite ponude. Zastupnik: R. GRUDNIK. Pravile, p. Št. Vid nad Ljubljano.
Karefi Nohač,
Tvornica mesarskih strojeva. Praha 51-, Hybernska ul. 42.,
preporučuje svoje prvovrsne mesarske strojeve po najnižoj cijeni. Dobivaju se
kod t. Rudolf Grudnik, Dravlje
p. Št. Vid nad Ljubljano.
G. S. Krnic iz Osijeka sme primati pretpiatu za naš list.
Firma R. Grudnik, Ljubljana, obavešta sve p. n. gg. mesare i kobasičare da je njezin pravno-ovlaščeni zastupnik
g. Rudolf Krnic iz Osijeka.
Za istinitost gornje izjave odgovara Uprava lista.
Specijalno poduzeće za projektovanje i izvedenje većih i manjih hiadionih naprava, naprava 2 proizvodnju leda, klaonica, mesarskih mašinskih radionica, mesarnica, delikatesnih radnja i t d.
Ing. D. Hauberger, Meseze, vila Tgniile^ Ljiiblfaiaa vm.
A. FREUNDL9CH, DUESSELDORF
NJEMAČKA
Eis- u. Kuhlanlagenfabrik, Gross-kiihlanlagen fur kommunale Schlachthofe, Grosselcher und Salamifabriken, kompl. Eisfa-briken etc.
Verlangen Sle kostenlose Offerte oder ing.- Besuch.
Tvornica hiadionih naprava, velehladione za gradske klaonice, za velemesarska i kobasičarska poduzeća, za tvornice salama i suhomesnate robe te ostalu mesnu industriju.
Tražite besplatne ponude ili posjet stručnog inžinira!
DICK
Streicher.
Messer,
SUgefis,
Spalter
Walter Greteuer ^ M. Mtefer
vlast. H. Kiefer, Zagreb, HorvaCanska cesta 21.
Sve vrste suhih i soljenih crijeva.
Brzojavi:
intestina — Zagreb Telefon: 22-61.
SPECIALITETI: OVCI I SVINJSKI
SATMNGI
APSOLUTNO TOČNO I BEZ RUPA
SORTIRANO
Osnovano godine 1778.
ISr. 144
Nr. 230
Nr. 37
Masati Noževi Sjekire Piie za kosti
ijelom svijetu poznata tvornička marka:
* F.DICK
mit der welt~
Fabrikmarke.
Paul F. Dick, Essiingen a. N., (Deutsehiarrd)
Erzeugnisse in allen Fachgeschaften erhaltiicn.
Gegri'mdet vor 150 Jahren im Jahre 1778.
Tražite cjenik S
RUDOLF GRUDNIK
== DRAVLJE
POŠTA ŠT. VID KOD LJUBLJANE
iolfmeimo br. 221. je najbolji i najpraktičniji Wolf za svakog kako malog tako i većeg mesara i kobasičara. Dobija se taj Wolf u 2 veličine, i to manji sa premjerom ploča 80 mm uz cijenu Din 1600'—, a veći sa premjerom ploča 98 mm uz cijenu Din 2600'—. — Ovaj Wolf ima sljedeće dobre osobine: Je vrlo praktičan za montažu, zauzima malo prostora, je vanredno laki za pogon, jer ima samo jedno ležište i nema nikakvih zubćastih točkova, za kojih okretanje ide kcđ teranja 30 po sto snage. Neke se mašine podmazuju sa zejtinom, koji prodire do mesa od čega kobasice poprimaju neugodan tek, ali ovaj Wolf podmazuje se svakih 15—30 dana sa vazelinom, koji ne može doći do ■ mesa. Konstrukcija puža ovog Wo!fa je najnovija te kod njega nema ogrijavanja mesa, što je od velikog značenja. Puž je brzoteralne konstrukcije te ima zbog toga kod sečenja veoma jako dejstvo. Tanjur (ljevak) kod ovog VVolfa je od aluminiuma i glatko ostružen zbog čega je čišćenje vrlo lako i on nikada ne pocrni jli zahrdja. Od sviju manjih VVolfa je ovaj najbolji i potrebno je, da si istog nabavi svaki manji ili srednji mesar i kobasičar.
mašina za punpje naša sita
Tražite
cjenik!
MAŠINA ZA PUNJENJE KOBASICA (ŠPRICA) br. 194 je bečkog i budimpeštanskog sistema. Dobija se u 3 veličine i to: Sadržaj litara 5	8	13
Cijena u dinarima 2800, 3200, 5,800 Ove šprice su 'zbog svoje odlične konstrukcije vrlo praktične i preporučljive, te su kako u cijenama tako i u kvaliteti konkurenčne, o čemu se izvolite uvjeriti.
Od najveće važnosti za svakog kobasičara je KVEČ-MAŠINA br. 182. Konstrukcija ovih mašina je proizvod višegodišnjih iskušenja te su one usavršene tek pre godinu dana. U prošloj godini prodao sam više od 50 komada ovih kvečmašina i skoro svaki kupac je već priposlao pohvalu za ove mašine. Reference i ado dajem svakome. Kod upotrebe ovih mašina videlo se je, da one meso mnogo bolje obrade nego velike kvečmašine, a pored toga videlo se je i da se na njima za isto vrijeme i ista količina mesa bolje obradi nego na velikim kveč-mašinama sa 6—7 noževa (svedoebe na želju!) Ova mašina izradjuje se i za mehaniški pogon. Zbog svojeg usavršenja postala je ona za svakog mesara i kobasičara neophodno potrebna, a jer je cijena vanredno niska, može svaki da si je nabavi. Cijena je 2600*—Din. Mašina ima 280 mm dugačke valjke i njezina težina je 43 kgr.
Izdaja: Konzorcij Mesarski List, Št. Vid nad Ljubljano. - Tiskarna „Slovenija4* v Ljubljani. Odgovorni urednik in predstavnik za tiskarno Albert Kolman, Ljubljana, Celovška c 61.