KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZASTITU INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1937 KLASA 86 (1) PATENTNI SPIS BR. 13025 Posa Ferdinand, dipl. maš. inženjer, Budapest, Madjarska. Automatski tražilac konca. Prijava od 21 decembra 1935. Važi od 1 juna 1936. Traženo pravo prvenstva od 19 oktobra 1935 (Madjarska). Cilj u ovde opisanom patentu navede-nog tražioca konca jeste, da u slučaju pre-kida konca razboj treba da se zaustavi u stanju otvorenog zeva. Kod prekida konca automat po izvesnom odgovarajučem broju hodova napred i natrag isključuje udarni mehanizam (brdo) i regulator, o-sim toga on dovodi mašinu sa brdima (češ-ljevima) i menjačke kutije natrag u ona j položaj u kojem su se one nalazile u trenutku prekida konca. Kod razboja, koji nisu snabdeveni automatima za traženje konca, ove radove treba da obavi tkač; ako se radnik zbuni, tada u tkanini nasta-je praznina. Da bi se ovaj nedostatak ot-klonio i da bi se izbegli gubitci koji su vezani sa popravljanjem ovog ne'dostatka, izvedeni su po ovom pronalasku automati koji su pokazani na priloženim nacrtima. Na priloženim nacrtima je radi primera pokazano šematički jedno izvodenje automata. Sl. 1 pokazuje opšti raspored automata na razboju. Sl. 2 pokazuje iz-gled odozgo viljuške za potku, kojorn se izvodi kretanje automata i pokazan je iz-gled odozgo sastavnih delova dovedenih u vezu sa mehanizmom viljuške. Sl. 3 pokazuje delimičan izgled sa Strane iz sl. 2. Sl. 4 pokazuje izgled automata sa Strane. Sl. 5 pokazuje izgled automata odozgo. Kretanje automata se izvodi potkinom viljuškom montiranem na brdima i poluž-nim mehanizmom vezanim sa brdima. Potkina viljuška 2, ko j a je montirana na brdu 1, dobija svoje kretanje od tamo i a mo pokretne ispod nje postavljene polu-ge 3 i od jedne druge poluge 4, koja se nalazi u vezi sa napred pomenutim oscili-šučom polugom 3. Ova poluga 4 je snabde-vena oprugom i na drugom kraju je zglob-no utvrdena na vratilu. U slučaju prekida konca potkina viljuška 2 pada dole i spre-čava pomoču jednog ispada oscilišuču po-lugu 3 u njenom kretanju. Od oscilišuče poluge 3 dobija kretanje oscilišuča potiskujuča poluga 6, koia se pak sa oscilišu-čom polugom 3 nalazi u vezi pomoču šta-pa 5. Ova oscilišuča potiskujuča poluga 6 je postavljena na brdu 1. Na vratilu 7 je obrtno montirana dvokraka poluga 8. Ova dvokraka poluga 8 radi u slučaju prekida konca zajedno sa oscilišučom potiskuju-čom polugom 6. Dokle god je konac ne-povreden, oscilišuča potiskujuča poluga 6 ne može dospeti u zalivat sa dvokrakem polugom 8, pošto ova potiskujuča poluga 6 pri svome oscilisanju prolazi pored poluge 8. Naprotiv u slučaju prekida konca izostaje kretanje oscilišuče potskujuče poluge' 6, jer i tamo i amo kretana poluga 3 ostaje u miru. Na ovaj način oscilišuča potiskujuča poluga 6 za vreme kretanja brda 1 iktiskuje dvokraku polugu 8 sa njenog ležišta. Dvokraka poluga 8 se pomoču za-težuče opruge 9 uvek vrača u prvobitni položaj. Dokle god potkina viljuška ne hude ponovo podignuta novo uvučenim koncem dobija automat svoje kretanje od dvokrake poluge 8. Automat mora zato da se stara, da se odgovarajuči konstrukciji razboja može izvesti potrebni broj tkanja napred i na-zad. Dvokraka poluga 8 se pomoču zatežu- Din. 20.— če poluge 42 Vezujc sa mehanizmom ko ji se sastoji iz zapiračkog točka i kotura sa ispadom i kojim izvode potrebna kretanja. Zatežuča poluga 42 stavlja u kretanje krak 11, na kojem je postavljen zapirač 10. O-vaj je krak 11 postavljen na nosaču raz-boja obrtno oko čepa 12. Za vreme kretanja nap red brda 1 zapirač 10 dospeva u zalivat sa zupčanikom 13. Zupčanik 13 je snabdeven odgovarajučim brojem zubaca i odgovara jučom podelom. Na osovini 14 zupčanika 13 su utvrdeni ekscentri 16, 17 i 18, ko ji Ob razu ju veoma važne sastavne delove automata. Zupčanik 13 se daje pomočil opružno postavljenog čepa 15 fiksirati u toliko položaja koliko ima zubaca. Usled toga se zupčanik 13 iz svagda fiksi-ranog položaja dalje obrče samo pomoču zahvata sa zapiračem 10. S obzirom na' to, da zupčanik 13 izvodi povremeno kretanje, to je i kretanje ekscentara 16, 17, 18, ko ji su montirani na zvpčanikOvoj osovini 14, takode povremeno. Na osovini 14 su utvrdena tri ekscen-tra. Zadatak prvog ekscentra 16 je da u odgovarajučem trenutku isključi udarni mehanizam i regulator. Drugi ekscentar 17 ima ulogu da izvede obrtanje nazad, odnosno napred cilindra sa kartama. Treči' se ekscentar 18 stara o torne da razboj ostane u stanju otvorenog zeva i da se ceo automat vrati u o naj položaj u kojem se on našao pred prekidom konca. Prvi ekscentar 16 stavlja u kretanje polugu koja j,e snabdevena valjkom 21, čija je poluga 19’ pomoču jedne zatežuče opruge stalno vučena prema ekscentru 16. Dve spojne poluge 22, 24 vezuju sa ovom polugom 19 druge dve dvokrake poluge 23,25. Dvokraka poluga 23 isključuje pomoču zatežuče poluge 26, koja se nalazi sa njom u vezi, udarni mehanizam na obema stranama raz-boja za vreme perioda automata; druga dvokraka poluga 25 stavlja za isto trajanje, pomoču n jo j pripadajuče zatežuče poluge 27, regulator izvan rada. Na sl. 1 su pokazane zatežuče poluge 22, 24, i njima pripadajuče dvokrake poluge 23, 25 u onom položaju, kada se u projekciji potpuno pokrivalu. Odgovarajuče davanje oblika drugom pkscentru 17 služi cilju da se cilindar sa kartama za vreme potrebnog perioda vremena najpre kreče nazad i kasnije napred. Ovo se daje postiči time, što ekscentar pomoču poluge 28 koja je snabdevena valjkom i pomoču meduuključenja zatežuče poluge 29stavlja u kretanje onu dvokraku polugu 30, koja pomoču zatežuče vrvce dovodi dvokraku oscilišuču polugu 33 u gornji i donji položaj; ovom dvokrakem oscilišučom polugom se izvodi kretanje ci- lindara sa kartama. Na poznat način dvokraka oščilišuča noluga 33' izvodi kretanje tamo i amo i za vreme ovog kretanja za-hvataju na oba kraja oscilacione poluge 33 izvedene kuke 34, 35 čepovi, ko ji su organski vezani sa cilindrom 32 za karte. U-sled zahvata ovili čepova cilindar 32 za karte se obrče pomoču dvokrake oscilacione poluge. Kad gornja kuka 34 dvokrake oscilišuče poluge 33 dospe u zahvat sa čepom 36 cilindara za karte, tada se niti i menjački mehanizam obrču prema napred; kad donja kuka 35 zahvati u pomenuti čep 36, tada je obrtanje cilindra 32 za karte suprotno. Oblik ekscentra se može izabra-ti takav, da cilindar za karte i time u vezi i niti, odnosno brdo izvbde. potrebni broj obrtaja prema napred, odnosno prema nazad. Na sl. 1 su zatežuča poluga 29 i poluga 28 koja je snabdevena valjkom predstavljane u onom položaju u kojem se one uzajamno pokrivalu sa zatežučom polugom 22, odnosno sa polugom 19 koja je snabdevena sa valjcima. Treči ekscentar 18 je stvarno kružni kotur koji je snabdeven jednim zupčastim usekom 37. Osim toga se na ovom ekscentru nalazi još jedan oslonac 41. Pritisku-juča poluga 40 je zglobno vezana sa br-dom 1 i izvodi isto oscilišuče kretanje kao i brdo 1. Za vreme ovog kretanja je drugi sjobodni kraj pritiskujuče poluge 40 voden po ekscentru 18; potpuno je svejedno, da li se automat nalazi u miru ili u dejstvu, slobodni kraj ove pritiskujuče poluge 40 klizi po ekscentru 18 tamo i amo. Oslonac 41 ima cilj da u pravom trenutku pomoču protivoslonaca 42 postavljenog na pritiskujučoj poluzi 40 celokupan sistem 14, 16, 17, 18 ekscentara bude odgovara-juči obrtan nezavisno od zapiračkog zupčanika 13 i zapirača 10. Za vreme ovog perioda obrtanja zapirački je zupčanik 13 ispod zapirača 10 obrče napred. Time što sistem ekscentara 14, 16, 17, 18 izvodi gore navedeno obrtanje, postižu se dva cilja. Jedan je cilj da razboj stane, pošto su u stanju otvorenog zeva niti i menjači dobili ona i položaj, koji su imali u trenutku prekida konca. Za postizanje ovog cilja služi zupčasti zasek 37, koji za vreme gore opisanog obrtanja dospeva u zahvat sa polugom 38 za zaustavljanje razboja. Ova poluga 38 za zaustavljanje se pomoču opruge 39 pritisku je uz ekscentar 18 i dospeva u zahvat sa zupčastim zasekom 37 u slučaju da se izvede iz svoga mirno" položaja. Poluga 38 tada dovodi razboj do zastoja. Drugi cilj obrtanja proizvedenog o-slonca 41 pritisku jučom polugom 40 i pro-tivosloncem 42 jeste taj da ceo automat treba da se dotle dalje obrče, dok ne zau-zme onaj položaj ko ji je imao pre prekida konca. Oblik prvog ekscentra 16 je tako izabran da za vreme gore opisanog obrta-nja budu isključeni sastavni delovi, koji su isključili regulator i uključni mehanizam. Drugi ekscentar 17 ima takav oblik da dvokraka oscilišuča poluga 33 za vreme ovog obrtanja ostaje u onom položaju koji odgvara kretanju napred razbja. Za-piračkih zupčanik 13 takode zauzima pr-vobitni^položaj, tako, da ceo automat po potpunom obrtanju sistema ekscentara bu-de pripravan da može pri sledečem prekidu konca stupiti u dejstvo. Na automatu koji je pokazan kao primer su sistem ekscentara i zapirački zupčanik montirani na jednoj zajedničkoj osovini. Naravno automat radi potpuno slično, ako se pojedini ekscentri i zapirački zupčanik postave na više osovina i ove se osovine stave u prinudno kretanje po-moču prinudne veze. Kod kao primer pret-stavljenog automata zapirački zupčanik ima pet zubaca. Ovo je potrebno kod/tak-vih automata, kod kojih je postavljen za-datak, da razboj treba da izvodi dva ob rta napred i dva obrtna nazad. Ako je potrebna druga podela obrtanja, tada se torne odgovarajuči menja i broj zubaca zapirač-kog zupčanika. Kod kao primer pokaza-nog automata se njegovo kretanje izvodi jednim zapiračkim zupčanikom. Naravno se može zapirački zupčanik zameniti i svakim drugim mehanizmom koj je pode-:san za izvodenje povremenog kretanja. Patentni zahtevi: 1. ) Automatski aparat tražilac konca, naznačen time, što u slučaju prekida konca zaustavlja razboj u stanju otvorenog zeva, pošto je niti i brdo (1) vratilo u onaj položaj u kojem su bili u trenutku prekida konca. 2. ) Automatski aparat tražilac konca po zahtevu 1, naznačen time, što ima na jednoj zajedničkoj osovini (14) ili na više osovina montirane ekscentre (16, 17, 18) koji izvode povremeno kretanje i ko jim se ekscentrima pomoču meduuključenih sastavnih delova izvodi povremeno kretanje udarnog mehanizma, regulatora, cilindra sa kartama i mehanizma za zaustavljanje razboja. 3. ) Automatski aparat tražilac konca po zahtevu 1 i 2. naznačen time, što svoie povremeno kretanje u slučaju prekida konca dobi ja od oslonca montiranog na brdu (1) i od meduuključenog polužnog mehanizma. 4. ) Automatski aparat tražilac konca po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što ima oslonac (41) koji ie postavljen na ekscen-tru (18) za zaustavljanje i što ie ekscentar (18) snabdeven zupčastim zasekom (37) za povratno podešavanje odnosno zaustavljanje. 5. ) Automatski aparat tražilac konca, po zahtevu 1, 2 i 4, naznačen time, što ima oslonac (42) koii se nalazi stalno u oscili-saniu sa brdom (1) i koji povremeno dejstvu je u vezi sa na ekscentru (18) postavljenim osloncem-(41) i ima oscilišuču polugu (38) koia celokunan automat vrača nazad u prvobitni položaj. 2*t Ad pat br. 1302 5 ‘ ' : '