Univerza v Mariboru
Medicinska fakulteta
KATEDRA ZA DRUŽINSKO MEDICINO
UPUTSTVA ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA ZA STUDENTE 4. GODINE
Ljiljana Cvejanov Kezunovič, Zalika Klemenc-Ketiš, Janko Kersnik
UČNO GRADIVO - UPUTSTVA ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA ZA ŠTUDENTE 4. GODINE
1. izdaja črnogorskega prevoda Navodil za pisanje seminarskih nalog za študente 4. letnika na izmenjavi
Avtorji: Ljiljana Cvejanov Kezunovič, Zalika Klemenc-Ketiš, Janko Kersnik
Izdala: Katedra za družinsko medicino, Medicinska fakulteta Univerze v Mariboru Copyright © Združenje zdravnikov družinske medicine - 2012 Vse pravice pridržane.
CIP - Kataložni zapis o publikaciji
Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana
001.81:378.6(0.034.2)
CVEJANOV Kezunovič, Ljiljana
Uputstva za pisanje seminarskih radova za študente 4. godine [Elektronski vir] / Ljiljana Cvejanov Kezunovič, Zalika Klemenc-Ketiš, Janko Kersnik. - 1. izd. - El. knjiga. - Maribor : Katedra za družinsko medicino, Medicinska fakulteta, 2012
Način dostopa (URL): http://www.drmed.org/javne datoteke/novice/dat oteke/835-UPUTSTVAcZAcPISANJEcSEMINARAcIZcPORODlcNEcMED.pdf. -Prevod dela: Navodila za pisanje seminarskih nalog za študente 4. letnika na izmenjavi
ISBN 978-961-6739-34-4
1. Klemenc-Ketiš, Zalika 2. Kersnik, Janko, 1960260611840
Najljepše se zahvaljujem autorima teksta, doc. dr. Zaliki Klemenc-Ketiš i prof. dr. Janku Kersniku, na dopuštenju daprevedem, obradim i koristim njihov tekst: „ UPUTSTVA ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA ZA ŠTUDENTE 4. GODINE«.
Nadam se da če ova odlična uputstva pomoči i studentima IV. godine Medicinskog fakulteta u Podgorici da svoje seminarske radove iz predmeta porodična medicina urade kvalitetno i tako upotpune svoje znanje iz ove oblasti, da usvoje nove korisne vještine koje se odnose na pisanje članaka i steknu dobre navike kad je u pitanju pristup pacijentu, pristup EBM i donošenje vlastitih zaključaka.
Ljiljana Cvejanov Kezunovič
SADRŽAJ
1	Uvod...............................................................................................................................5
2	Postupak od izbora teme do prezentacije rada.................................................................5
3	Sastavni dijelovi seminarskog rada.................................................................................6
3.1	Naslovna strana.......................................................................................................7
3.2	Sadržaj....................................................................................................................8
3.3	Uvod.......................................................................................................................8
3.4	Anamneza...............................................................................................................8
3.5	Klinički status.........................................................................................................9
3.6	Ispitivanja...............................................................................................................9
3.7	Diferencijalna dijagnoza i liječenje........................................................................10
3.8	Pračenje................................................................................................................10
3.9	Zaključak..............................................................................................................10
3.10	Literatura..............................................................................................................11
A)	Pravila citiranja........................................................................................................11
B)	Moguči, jednostavno dostupni tercijarni izvori za literaturu seminarskih radova......12
3.10.1 Uputstva za traženje literature............................................................................14
3.11	Sažetak..................................................................................................................14
3.12	Abstract na engleskom..........................................................................................14
3.13	Prilozi...................................................................................................................15
4	Saradnja sa mentorom/ocjenjivačem.............................................................................15
5	Mjerila za ocjenu pisanog seminarskog rada.................................................................15
6	Prezentacija seminarskog rada......................................................................................17
7	Zaključak......................................................................................................................18
1	Uvod
Seminarski radovi predstavljaju samostalno pisana djela jednog ili više studenata, kojima se oni vježbaju u izradi opsežnijih stručnih radova, i koji ga u pisanoj ili u usmenoj formi predstavljaju ocjenjivaču ili grupi studenata. Namjena seminarskog rada je:
1.	priprema za samostalnu izradu preglednih izvještaja i članaka tokom budučeg rada,
2.	priprema za samostalno predstavljanje uradenih stručnih radova,
3.	učenj e traženj a stručnih informacij a,
4.	upotreba savremenih informacijskih tehnologija za prikupljanje i razmjenu informacija,
5.	obrada nepoznatih stručnih tema,
6.	gradivo za učenje stručnih tema.
Seminarski rad treba da obraduju, u pravilu, po dva studenta zajedno. Seminarski rad predstavlja rezultat samostalnog proučavanja teme. Seminarski rad je teoretski, ali usmjeren ka upotrebi usvojenog znanja i medicinskih izvora pri obradi kliničkog primjera, koji nije obavezno ili u cijelosti uzet iz prakse. Seminarski rad mora sadržavati pregled oblasti koja je odabrana kao tema. Npr. mlada žena, koja nije gravidna, s prvom epizodom akutne upale mokračne bešike. Uputstva za traženje članaka, pomoču kojih bi se mogao sačiniti uopšten regled stručne oblasti, navedena su u tekstu (tačka 3.10.1).
Pisani dio seminarskog rada može da donese najviše 50 bodova. Broj osvojenih bodova dijeli se na broj autora seminarskog rada. Ocjena se donosi na osnovu sljedečeg rasporeda:
•	48-50 bodova: zajednička ocjena 10
•	45-47 bodova: zajednička ocjena 9
•	41-44 bodova: zajednička ocjena 8
•	36-40 bodova: zajednička ocjena 7
•	31-35 bodova: zajednička ocjena 6
•	30 bodova ili manje: seminarski rad nije prihvačen
Pisani dio seminarskog rada čini 25 % ukupne konačne ocjene za predmet Porodična medicina I.
2	Postupak od izbora teme do prezentacije rada
1.	U toku prvog časa teoretske nastave čete dobiti uputstva i dogovoriti se o pogodnim temama seminarskih radova.
2.	Seminarski rad izaberite iz spiska tema za seminarske radove (nalazi se na Sajtu Medicinskog fakulteta u Podgorici, u rubrici Aktuelnosti (Prijedlog tema za seminare iz porodične medicine I), može se dobiti od nastavnika na email adresu, ili je predložite sami.
3.	Cijela komunikacija protiče preko email adrese pm.iv2012@gmail.com .
4.	U spisak (Spisak tema za seminare) upišete svoje ime/svoja imena, u slučaju da seminar rade dva studenta) i predloženu temu seminara. Doc dr Ljiljana Cvejanov Kezunovič če teme pregledati i saopštiti vam moguče primjedbe. Rok za izbor teme je 15.03.2012.
5.	U rasporedu koji če nastavnik formirati i dostaviti putem email-a svim prijavljenim studentima, pod ponudenim datumima upišite naslov seminarskog rada. Broj prezentacija seminara za odredeni dan je ograničen, zato ne dodajite više tema nego što je planirano toga dana.
6.	Završen seminarski rad pošaljite preko email adrese pm.iv2012@gmail.com doc dr Ljiljani Cvejanov Kezunovič, koja če ga pregedati i dati vam prijedlog za eventualne popravke. Uniječe pri tom i odgovarajuču ocjenu, koju biste dobili u slučaju da ne želite da rad po nalogu popravljate, i u tom slučaju to bi bila konačna ocjena. Zadnji rok za predaju pisanog oblika seminarskog rada je 15.04.2012. Svaki dan kašnjenja donosi odbijanje po jednog boda.
7.	U slučaju potrebnih dodatnih pitanja možete se obratiti Doc dr Ljiljani Cvejanov Kezunovič na email pm.iv2012@gmail.com .
8.	Odobrene seminarske radove čete prezentirati. Prezentacije če se održavati po rasporedu u terminima koji su namijenjeni za seminare svakog četvrtka u maju (13.-16.sedmica nastave). Za prezentacije je planirano najviše po 15 minuta i 5 minuta za raspravu.
9.	Tekst seminarskog rada treba da bude napisan u Times New Roman, veličine fonta 11, sa 1,5 proredom i rubovima od 2,5 cm, konačna verzija dvostrano štampana, na papiru formata A4. U zaglavlju treba da stoji u najviše jednom redu prezime i početno slovo imena autora (ili više njih), a zatim slijedi dvotačka i naslov seminarske teme (npr. Kersnik J: Navodila za pisanje seminarskih nalog) veličine fonta 8. U subnoti treba da stoji broj strane / ukupni broj strana (npr. 1/8) pisano fontom 12. Detaljnija izrada navedena je u poglavlju 3. Sastavni dijelovi seminarskog rada su opisani u poglavlju 3 ovog teksta.
10.	Tabele treba da budu štampane u tekstu na mjestu na kojem i pripadaju. Tabelu čine redovi i stupci, koji se sijeku čineči polja. Tabele posebno obilježite brojevima po redu navodenja, a svaka tabela mora da bude citirana u tekstu. Tabela treba da ima kratak naslov, u kojem treba da budu objašnjene sve skračenice i nestandardne jedinice koje se pojavljuju u tabeli.
11.	Po mogučnosti izbjegavajte fotografije i slike, koje nije moguče jednostavno uključiti u formatirani tekst. Slova, brojevi i simboli na slici moraju da budu jasni, pojedinačni i dovoljno veliki, da su uočljivi čak i na umanjenoj slici. Svaka slika mora biti navedena u tekstu, koji se odnosi na sliku, odnosno ako ga slika pojašnjava. Tekst uz sliku treba da sadrži naslov slike i potrebno objašnjenje sadržaja. Slika mora da bude razumljiva čak i bez čitanja ostalog teksta. Moraju se pojasniti sve skračenice sa slike. Tekstovi uz slike treba da budu napisani na mjestu pojavljivanja u tekstu. Fotografijama, na kojima je moguče da se prepozna identitet pacijenta, mora da bude priložena pismena saglasnost pacijenta.
12.	Mjerne jedinice treba da budu u skladu s medunarodnim sistemom jedinica (SI).
13.	Kratice i skračenice izbjegavajte, sa izuzetkom medunarodno prihvačenih oznaka mjernih jedinica. U naslovima i sažetku ne treba da se koriste kratice. Na mjestu gdje se kratica prvi put pojavi u tekstu, prvo naziv treba da bude ispisan u punom obliku, a onda kratica u obliku u kojem če se u daljem tekstu pojavljivati.
14.	veličina seminarskog rada bez priloga: 0,25-0,5 AP (4-8 strana). Primjere čete nači na strani http://www.drmed.org/index.php?k=11&n=519.
15.	Seminarski radovi i sažeci če biti recenzirani i objavljeni kao dio nastavnog gradiva, dostupno ostalim studentima za studij i upotrijebljeni za pismenno provjeravanje znanja.
3 Sastavni dijelovi seminarskog rada
Osnovni sastavni dijelovi rada su:
•	1. strana: NASLOVNA STRANA
•	2. strana: SADRŽAJ
•	Od 3. strane i nadalje:sadržaj rada, koji treba da budepodijeljen na:
o UVOD o ANAMNEZA o KLINIČKI STATUS o ISPITIVANJA
o DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA I LIJEČENJE o PRACENJE o ZAKLJUČAK o ZAHVALA (nije obavezan dio) o LITERATURA o SAŽETAK
o ABSTRACT (na engleskom) o PRILOZI (nije obavezan dio)
3.1 Naslovna strana
UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINKI FAKULTET U PODGORICI
PREDMET PORODIČNA MEDICINA
NASLOV RADA
SEMINARSKI RAD 4. GODINE Autor/i: ime i prezime Mentor: akademsko zvanje, ime i prezime
Podgorica, školska godina
3.2	Sadržaj
Sadržaj uključuje konkretna imena poglavlja i podpoglavlja s navedenim stranama. Preporučujemo obilježavanje poglavlja i podpoglavlja arapskim brojevima, koji su odvojeni tačkom (na kraju nema tačke). Ako je sadržaj duži od jedne stranice, preporučujemo da se te stranice označe rimskim brojevima.
Pored glavnog sadržaja, koji je obavezan, mogu se dodati i posebni sadržaji za tabele, grafikone, slike, priloge, indeks imena i pojmova i sl. koje dodajemo na kraju. Sadržaj treba da bude iza naslovne strane, na posebnoj strani seminarskog rada.
3.3	Uvod
Uvod treba da je kratak. Uvod nas upoznaje sa radom. Dužina uvoda je u srazmjeru sa veličinom rada. U uvodu se počinje obilježavanje stranica arapskim brojevima i obilježavanje poglavlja. Uvod treba da uvede čitaoca u problem rada, zato treba da sadrži glavne informacije o radu. U uvodu problem označavamo tako da ga unekoliko pojasnimo i razložimo, zbog čega nam je zaista potrebno i uraditi upravo taj seminarski rad. U uvodu predstavljamo takode i glavni problem pacijenta, koji ce predstavljati naš klinički primjer. Nije neophodno da se primjer temelji na stvarnom pacijentu. Može da se da opis koji bi odgovarao pacijent/bolesnik odredenog pola, starosti i sa propratnim bolestima.
Primjer predstavljanja glavnog problema pacijenta/bolesnika u uvodu:
Npr.«...U seminarskom radu biče opisan dijagnostički postupak i liječenje 25-godišnje žene koja navodi pečenje pri mokrenju koje traje tri dana. Takode je primijetiila da je urin krvav«.
3.4	Anamneza
Na početku ovog poglavlja navedite moguce diferencijalne dijagnoze, koje bi došle u obzir na osnovu glavnog problema bolesnika kojeg ste predstavili u uvodu. Nije neophodno da navedete sve moguce dijagnoze; navedite one koje se odnose na pol, starost i druge okolnosti u vezi zdravlja.
•	najčešce,
•	potencijalno opasne,
•	moguce u konkretnom primjeru u odnosu na starost, pol, moguce prisutne činioce rizika, npr. hronične bolesti.
U anamnezi navedite šta biste sve još dodatno pitali pacijenta, kako bi isključili ili potvrdili sumnje u pogledu diferencijalne dijagnoze. Napišite takode koji podaci iz anamneze bi govorili u prilog pojedinih diferencijalnih dijagnoza. Potrebno je da opisujete na način, kao da objašnjavate pacijentu ili mentoru. Npr. moramo se informisati da li je pacijentkinja trudna. Ako jeste, onda više ne spada u nekomplikovane slučajeve urinarne infekcije, a ujedno moramo da pazimo i na izbor antibiotika. Takode, moramo da provjerimo ima li pacijentkinja povišenu temperaturu. U pravilu, kod nekomplikovanih slučajeva uroinfekcije, nju ne susrečemo. Ukoliko pacijentkinja ima povišenu temperaturu, moramo dijagnostiku dodatno proširiti i na..., i pri propisivanju lijekova uvažavati činjenicu... Pri tome se pomozite podacima iz literature (udžbenici, članci ...). Ne zaboravite da morate svaki navod iz literature u tekstu tačno i uredno citirati (pogledajte poglavlje o citiranju literature).
Ako je riječ o pacijentu koji ima, pored akutnih tegoba, jedno ili više hroničnih oboljenja, u anamnezi treba de se usmjerite i na ta oboljenja. Npr. ako bi ta bolesnica imala i multiplu sklerozu i bila vezana
za invalidska kolica, bilo bi potrebno i to uzeti u obzir pri provodenju dijagnostike i liječenja i prognoze o uspješnosti liječenja.
Diferencijalne dijagnoze:
Npr. Moguče diferencijalne dijagnoze: nekomplikovana infekcija donjeg urinarnog trakta,upala bubrega, kamen u bubregu tumor bubrega, tumor mokračnog mjehura, oštečenje uretre.
Dodatna pitanja: da li se je to dogadalo i ranije koliko puta, da li su prisutne bolesti koje, kakav je njihov značaj, da li je prisutna groznica i povišena temperatura, da li je u anamnezi oštečenje, da li je bolesnica u kratko vrijeme smršala, kakva je porodična anamneza ... Simptomi u predjelu mokračne bešike bi nas usmjerili ka mogučoj dijagnozi infekcije donjih urinarnih puteva. Tegobe u vidu kolika bi nas usmjerile ka mogučoj dijagnozi kamena u bubregu ili u ureteru. Neobjašnjivo gubljenje tjelesne težine u kratkom vremenu bi nas usmjerilo ka mogučnostipostojanja tumora...
3.5	Klinički status
U ovom poglavlju navedite šta biste sve kod pacijenta s takvim podacima, koje ste prikupili uzimanjem anamneze, u kliničkom statusu pregledali, i s kakvim ciljem. Pri tom se opet pomozite sa diferencijalnim dijagnozama, koje ste naveli u poglavlju o anamnezi. Za svaku mogucu diferencijalnu dijagnozu napišite, šta biste u kliničkom statusu očekivali, kako biste tu konkretnu diferencijalnu dijagnozu potvrdili. Pri tom se pomozite s podacima iz literature i ne zaboravite na citiranje tvrdnji koje ste našli u literaturi. Imajte na umu da cjelokpni klinički pregled nije pravi odgovor koji treba da date. Treba da se opiše fokusirani tjelesni pregled, usmjeren na ciljne organe i sisteme, kojim bi pokušali da potvrdite vaše pretpostavke i da opovrgnete ono što ne smatrate da je potrebno.
Ako je riječ o pacijentu koji ima, pored akutne bolesti, prisutno i jedno ili više hroničnih oboljenja, u kliničkom statusu treba da se usmjerite i na te bolesti.
Primjer:
Pacijentkinji izmjerimo tjelesnu temperaturu i uradimo detaljan klinički pregled abdomena, uključujuči i sukusiju bubrežnih loža. Napisačete: U slučaju ako je trbuh ispod ravni grudnog koša, na opip mekan i bolan nad simfizom, a sukusija lumbalnih loža je bezbolna, pacijentkinja nema groznicu niti povišenu temperaturu, najvjerovatnije se radi o upali mokračne bešike ili o nekomplikovanoj upali donjih mokračnih putrva. Povišena tjelesna temperatura bi nas usmjerila ka dijagnozi teže upale. Bol u predjelu nad mokračnom bešikom upučivao bi ka dijagnozi upale donjih mokračnih puteva, bolna lumbalna sukusija ka mogučnosti da se radi o problema s bubrezima ...
3.6	Ispitivanja
U ovom poglavlju napišite za koja ispitivanja biste se odlučili kod opisanog stanja. Napišite zašto biste se za odredeno ispitivanje odlučili, šta od njega očekujete i kako bi vam ti rezultati pomogli pri daljem liječenju. Ispitivanja koja ne bi promijenila vaše odluke, nemojte da upotrebljavate. Vodite računa i o racionalnosti u dijagnostici i liječenju. Ako biste ispitivanje radili samo zato da iskljkučite mogucnost opasnih komplikacija tj. za svoju ili pacijentovu bezbjednost, to onda takode napišite. Odredite takode koliko se za svako pojedinačno ispitivanje mora čekati (hitno - u roku 24 h, prioritetno - u roku od 3 mjeseca, redovnom procedurom-po knjizi zakazivanja). Pri tome se poslužite podacima iz literature i ne zaboravite da citirate podatak koji ste našli u literaturi.
Ako mislite da ispitivanja nisu potrebna, obrazložite i argumentujte tu odluku.
Primjer A:
Bolesnica navodi da prvi put ima pojavu takvih simptoma, nema groznicu, inače je zdrava i nije trudna. U kliničkom statusu osim slabe bolnosti iznad simfize ne nalazite ništa posebno. Najvjerovatnijese radi o nekomplikovanoj upali donjih mokračnih kanala. Kod pacijentkinje, u skladu sa smjernicama, dodatna ispitivanj nisu potrebna.
Primjer B:
Bolesnica navodi da je u zadnjih 3 mjeseca nenamjerno smršala 8 kg i da ima stalne tupe bolove u predjelu lijevo lumbalno. Zbog sumnje na tumor bolesnicu čemo uputiti u laboratorij i na ultrazvuk bubrega.
3.7	Diferencijalna dijagnoza i liječenje
U ovom poglavlju najprije nabrojite sve diferencijalne dijagnoze (kao što ste ih nabrojali več u poglavlju o anamnezi), ukratko ponovite ključne podatke iz anamneze, nalaze u kliničkom statusu i rezultate eventualnih ispitivanja, koji bi vas naveli na pojedine diferencijalne dijagnoze. Takode imajte na umu očekivano poboljšanje i vrijeme kad ono može da se očekuje, kao i eventualnu mogučnost pogoršanja koje bi dovelo pacijenta ponovo kod ljekara, ali i o preispitivanju o najvjerovatnijoj dijagnozi. Zatim za svaku opišite primjereno liječenje i argumentujte ga. I pri tome pomozite sebi podacima iz literature i ne zaboravite na citiranje tvrdnji koje ste našli u literaturi.
Odgovarajuče liječenje prilagodite mogučnostima koje imate u ambulanti izabranog doktora na primarnom nivou; pri tom ne zaboravite na mogučnost čekanja... Ako se odlučite za upučivanje na sekundarni nivo ( kliničkom specialisti), svoju odluku argumentujte, napišite, šta od njega očekujete, i kako bi vam njegov pregled pomogao pri daljnjem liječenju. Odredite takode koliko se čeka (hitno - u roku 24 h, prioritetno - u roku 3 mjeseca, redovno - po knjizi čekanja).
Primjer:
Akutna nekomplikovana upala mokračne bešike: pacijentkinji propišemo lijek trimetoprim/sulfametoksazol (Primotren®) u dozi od 2 tablete na 12 h u trajanju 3 dana. Pacijentkinji preporučimo da pije dovoljno tekučine (najmanje 2 litra nezasladenog čaja ili vode na dan). Bolovanje nije potrebno. Naručimo je da se za 3 dana javi na kontrolu, ako joj se stanje ne bi poboljšalo, ali je na kontrolo ne naručimo. Objasnimo joj takode da nam se u slučaju jakih bolova, visoke temperature ili ponovne pojave krvavog urina odmah ponovo javi.
3.8	Pračenje
U ovom poglavlju opišite kako biste bolesnika vodili i pratili po postavljenoj diagnozi i liječenju - za svaku pojedinačnu moguču diferencijalnu dijagnozu. Ako mislite da pračenje nije potrebno, to argumentujte. Takode se pri tome pomozite s podacima iz literature i ne zaboravite na citiranje tvrdnji koje ste našli u literaturi.
Primjer:
Akutna nekomplikovana upala mokračne bešike: pračenje bolesnice s tom dijagnozom, koja se javila samo jedanput, nije potrebno, jer ne očekujemo nikakve komplikacije. U slučaju da se upala ponavljala, ima smisla laboratorijska obrada urina, urinokultura i ultrazvuk urotrakta.
3.9	Zaključak
U zaključku ukratko ponovite o čemu ste u seminaru govorili. On predstavlja sintezu rada. To je skup najvažnijih saznanja do kojih ste tokom seminara došli. U njemu uobičajeno nema citata.
3.10 Literatura
Literatura je spisak pisanih i dokumenata s interneta, koje smo koristili pri našem radu. Za seminarski rad uobičajeno je da se citira oko 20 referenci, koje se odnose na obradivanu temu. Od toga 10 citata treeba da budu objavljeni u posljednjih 5 godina. Takode, trebalo bi deset citata budu iz domačih i isto toliko iz stranih istraživanja, ukoliko je moguče. Kako čete do njih doči i kako ih ocijeniti, nači čete u udžbeniku »Osnove družinske medicine« na stranama 249-261. Citiranje popularnih izvora u stručnim radovima nije dozvoljeno. Literatura treba da je poredana po redu citiranja, kako se pojavljuje u pisanom seminarskom radu. Literaturu citirajte po priloženim uputstvima, koja su u skladu s onima koja upotrebljava US National Library of Medicine u Index Medicus. Imena revija skračujte na način kako to radi Index Medicus (cjelokupni spisak je objavljen na internetu (http://www.nlm.nih.gov ). U literaturu spadaju poglavlja iz udžbenika i zbornika, pregledni, stručni, istraživački članci iz medicinskih revija i internet naslova stručnih organizacija ili kongresa. U literaturu ne spadaju poglavlja objavljena u popularnim časopisima, pamfletima, revijama, usmeni i neobjavljeni izvori.
A) Pravila citiranja
Navedite imena svih autora. U slučaju da ima više od šest autora, navedite prvih šest autora i dodajte et al.
Primjeri:
Članak u reviji:
1.	Vega KJ, Pina I, Krevsky B. Heart transplantation is associated with an increased risk for pancreatobiliary disease. Ann Intern Med 1996; 124(II): 980-3.
2.	Parkin DM, Clayton D, Black RJ, Masuycr E, Friedl HP, Ivanov E, et al. Childhood leukaemia in Europe after Chernobyl: 5 year follow-up. Br J Cancer 1996; 73: 1006-12.
Volumen sa suplementom:
3.	Shen HM, Zhang QF. Risk assessment of nickel cardnogenidty and occupational lung cancer.
Environ Health Perspect 1994; 102 (Suppl 2): 275-82.
Broj sa suplementom:
4.	Payne DK, Sullivan MD, Massie MJ. Women's psychological reactions to breast cancer. Semin Oncol 1996; 23 (1 Suppl 2): 89-97.
Pojedinačni dijelovi članka (izvodi, pisma uredništvu itd.):
5.	Clement J, De Bock R. Hematological complications of hantavirus nephropathy (HVN) [abstract].
Kidney Int 1992; 42: 1285.
Knjiga:
6.	Norman IJ, Redfem SJ, eds. Mental health care for elderly people. New York: Churchill Livingstone; 1996.
Poglavlje u knjizi:
7.	Whisnant JP. Hypertension and stroke. In: Laragh JH, Brenner BM, eds. Hypertension: pathophysiology, diagnosis, and management. 2nd ed. New York: Raven Press; 1995. pp. 465-78.
Saopštenja sa kongresa:
8.	Kimura J, Shibasaki H, eds. Recent advances in clinical neurophysiology. Proceedings of the 10th International Congress ofEMG and Clinical Neurophysiology; 1995 Oct 15-19; Kyoto, Japan. Amsterdam: Elsevier; 1996.
Doktorski i magistrska radovi, istraživački projekti:
9.	Kaplan SJ. Post-hospital home health care: the elderl/s access and utilization [doktorsko delo]. St. Louis (MO); Washington University; 1995.
Izvori u elektronskom obliku:
10.	Morse SS. Factors in the emergence of infectious diseases. Emerg Infect Dis [serial online] 1995 Jan-Mar [cited 1996 Jun 5]; 1 (I): [24 screens]. Prebrano 26. 08. 2007 na: URL: http://www.cdc.gov/nci-dod/EID/eid.htm
Još neobjavljeni radovi, u pripremi za štampanje:
11.	LeshnerAI. Molecular mechanisms of cocaine addiction. N Engi J Med 1996: (u štampi).
B) Moguci, jednostavno dostupni tercijarni izvori za literaturu seminarskih radova
Kao izvore možete da upotrebljavate preporučenu studijsku literaturu svih fakultetskih predmeta i članke priznanih domačih stručnih medicinskih revija (Medicinski glasnik, Acta Medica Medianae, Vojnosanitetski glasnik...Statistički godišnjak) i medunarodnih, koje možete da nadete na Medline-u. Koristite i internet strane e-edukacije http://moodle.uni-mb.si/ i internet strane http://www.drmed-mb.org/ i http://www.drmed.org/index.php?podkat= 169, kao i druge internet strane gdje možete da nadete dodatnu gradu.
Knjige, priručnici i zbornici:
1.	Kersnik J. Osnove družinske medicine. Medicinska fakulteta Univerze v Mariboru, 2007. Kazalo dosegljivo na http://www.drmed.org/novica.php?id=13111. (biblioteka)
2.	Klemenc-Ketiš Z, ed. Praktikum družinske medicine. Maribor: Medicinska fakulteta Univerze v Mariboru; 2009. (biblioteka)
3.	Klemenc-Ketiš Z, Tušek-Bunc K, eds. Navodila za bolnike. 1.-3. knjiga. Ljubljana: Zavod za razvoj družinske medicine; 2009. (biblioteka)
4.	Kunnamo I. (urednik). Na dokazih temelječe medicinske smernice. Ljubljana: Zavod za razvoj družinske medicine, 2006. (biblioteka)
5.	Porter RS, et al. (editors). The Mercks Manual. [24 screens]. Prebrano 01. 02. 2009 na: URL: http://www.merck.com/mmpe/index.html
6.	Ivetič V, Kersnik J. Diagnostične preiskave za vsakdanjo rabo. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine - SZD, 2007. (biblioteka)
7.	Selič P. Nebesedno sporazumevanje za vsakdanjo rabo. Ljubljana: Inštitut za psihološke študije PARES, 2007. (biblioteka)
8.	Švab I, Rotar Pavlič D. Družinska medicina. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2002. (biblioteka)
9.	Babič M, Colarič D, Eder K, Elbl T, Kompolšek T, Murko A, Špilak M (uredniki). Izzivi družinske medicine. Učno gradivo - zbornik seminarjev študentov Medicinske fakultete Univerze v Mariboru, 4. letnik 2007/2008. Družinska medicina 2007; 5 (suppl. 6), dostopno na: http://www.drmed.org/novica.php?id= 13671.
10.	Švab I, ed. Sporazumevanje med bolnikom in zdravnikom. Ljubljana: Sekcija za splošno medicino SZD, 1995. Dosegljivo na http://www.drmed-
mb.org/zborniki/new/Sporazumevanje%20med%20zdravnikom%20in%20%20bolnikom. htm.
11.	Švab I, Kersnik J, eds. Predpisovanje zdravil. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske - splošne medicine, 1998. Dosegljivo na
http://www.drmed.org/strok/ssi/predpisovanje_zdravil/index.htm.
12.	Kersnik J. Kakovost v splošni medicini. Ljubljana: Sekcija za splošno medicino SZD. 1998. Dosegljivo na http://www. drmed.org/ strok/ssi/kakovost/kakovost.htm.
13.	Švab I, ed. Vodenje kroničnega bolnika v družinski medicini. Ljubljana: Združenje zdravnikov
družinske/splošne medicine - SZD, 1999. Dosegljivo na http://www. drmed.org/ strok/ssi/ucnedelavnice 1999/index.html.
14.	Kersnik J, ed. Znanstveno utemeljena medicina. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine - SZD, 2000. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/vse.doc.
15.	Kersnik J, ed. Zdravnikovo delo izven ambulante. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine - SZD, 2001. Dosegljivo na http://www.drmed-
mb. org/zborniki/izven%20amb/amb. htm.
16.	Kersnik J, ed. Zdravstvene napake. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine - SZD, 2002 Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/zbornapake/napake.htm.
17.	Kersnik J, ed. Etika v družinski medicini. 20. učne delavnice za zdravnike družinske medicine; 2003; Ljubljana. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2003. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/etika03/etika03.htm.
18.	Kersnik J, editor. Družinska medicina na stičišču kultur. 21. učne delavnice za zdravnike družinske medicine; 2004; Ljubljana. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2004. Dosegljivo na http://www.drmed.org/novica.php?id=482 ali http://www.drmed-mb.org/zborniki/zbornikdm/zbornikdm.htm.
19.	Kersnik J, Iljaž R, editors. Sočasne bolezni in stanja. Monografija za 22. učne delavnice za zdravnike družinske medicine; 2005; Ljubljana. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2005. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/socasneboleznistanja/socasneboleznistanja.pdf.
20.	Iljaž R, Kersnik J, Turk H, editors. Družinska medicina v skupnosti. Monografija za 23. učne delavnice za zdravnike družinske medicine; 2006; Ljubljana. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2006. Dosegljivo na http://www.drmed.org/novica.php?id=15735.
21.	Bulc M, Turk H, Kersnik J, ur. Vključevanje bolnika v zdravljenje : učno gradivo 24. učne delavnice za zdravnike družinske medicine, Ljubljana, oktober 2007. Citirati: Družinska medicina 2007; 5 (Supplement 4). Dosegljivo na http://www.drmed.org/novica.php?id=15736.
22.	Kavčič S, ed. Nujna stanja. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine - SZD, 2000. Dosegljivo na http://www. drmed.org/ strok/nuj na_stanj a/index.php.
23.	Kersnik J. Bolnik v slovenskem zdravstvu : monografija o zadovoljstvu bolnikov in organizaciji pritožnega sistema, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2003. Dosegljivo na http://www.drmed.org/novica.php?id= 10862.
24.	Weiss BD (editor). 20 common problems in primary care. 1st edition. Mc Graw - Hill, 1999.
25.	3. Fajdigovi dnevi. Zdrav. vars., 2001, 40. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/fajdiga01.htm.
26.	Kersnik J, ur. Kronična bolečina, sladkorna bolezen, depresija in preventivni program : zbornik predavanj, (PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2002. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/faj diga%2002/faj 02.htm.
27.	Kersnik J, ur. GERB, astma, migrena, hiperlipodemija, alergija : zbornik predavanj. Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2003. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/faj diga03/faj03.htm.
28.	Kersnik J, ur. Poškodbe v osnovnem zdravstvu : zbornik predavanj 2. spominskega srečanja dr. Janija Kokalja, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine, SZD, 2003. http://www.drmed-mb.org/zborniki/new/osnovnem%20zdravstvu.htm
29.	Kersnik J, ur. Poškodbe v osnovnem zdravstvu : zbornik predavanj 3. spominskega srečanja dr. Janija Kokalja, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine, SZD, 2003. Dosegljivo na http://www.drmed-mb. org/zborniki/kokalj03/kokalj .htm.
30.	Kersnik J, ur. Poškodbe v osnovnem zdravstvu : zbornik predavanj 4. spominskega srečanja dr. Janija Kokalja, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine, SZD, 2004. Dosegljivo na http://www.drmed-mb. org/zborniki/pdf/4kokalj .pdf.
31.	Kersnik J, ur. Ulkusna bolezen, hipertenzija, zaščitni dejavniki zdravil na mikrocirkulacijo, KOPB, astma, možganska kap : zbornik predavanj, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2004. http://www.drmed-mb. org/zborniki/faj diga04/fajdiga04.htm.
32.	Kersnik J, ur. Kronična bolečina, hiperlipidemije, menopavza, hipertenzija, podporno zdravljenje rakavih bolnikov, erektilne motnje : zbornik predavanj, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine SZD, 2005. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/fajdiga07/fajdigovidnevi7.pdf.
33.	Kersnik J, ur. Poškodbe v osnovnem zdravstvu : zbornik predavanj 5. Kokaljevih dnevov, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine, SZD, 2005. Dosegljivo na http://www.drmed-mb.org/zborniki/kokalj5/5. %20Kokalj evi%20dnevi.pdf.
34.	Kersnik J, ur. Poškodbe v osnovnem zdravstvu : zbornik predavanj 6. Kokaljevih dnevov, (Zbirka PiP). Ljubljana: Združenje zdravnikov družinske medicine, SZD, 2006. http://www.drmed.org/novica.php?id=8243.
35.	2. Majhnov dan. http://med.over.net/javne datoteke/novice/datoteke/ 13146-Zbornik-2.Majhnov-dan-07.pdf.
36.	Medicinskotehnični pripomočki. 3. mariborski kongres družinske medicine. 2004. Dosegljivo na http://www.drmed.org/novica.php?id=443.
Stručne revije: Pregledni članci:
37.	American Family Physician. http://www.aafp.org/online/en/home/publications/j ournals/afp.html
38.	British Medical Journal. http://www.aafp.org/online/en/home/publications/j ournals/afp.html
39.	Medicinski razgledi. http://www.medrazgl.si/ (samo izvodi)
40.	Canadian Medical Journal. http://www.cmaj. ca/contents-by-date. 0. shtml
Naučnoistraživački članci:
41.	Annals of Family Medicine. http://www.annfammed.org/
42.	Family Practice. http://fampra. oxfordj ournals. org/
43.	Zdravniški vestnik. http://vestnik.szd.si/
44.	Zdravstveno varstvo. http://ivz.arhiv.over.net/index.php?akcija=revija_zdravstveno_varstvo
45.	Croatian Medical Journal. http://www.cmj .hr/archive.htm
3.10.1 Uputstva za traženje literature
Naučnoistraživačke i revijalne članke tražite na internetu pomoču aplikacije Američke državne medicinske biblioteke američkog Državnog instituta za zdravlje PubMed
(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez ), koji omogučava usmjereno traženje pomoču različitih zahtjeva u bazi od 1,4 miliona različitih izvora.
U polje za traženje na strani PubMed unesemo ključne pojmove. U našem primjeru čemo unijeti low urinary tract infections. Zatim izaberemo ograničavajuče kriterijume:
•	članci nisu stariji od 10 godina,
•	članci su napisani na engleskom,
•	članci su jednostavno dostupni,
•	istraživanja su bila provedena na ljudima.
Tercijarnu literaturu čete nači prvenstveno u slovenačkim, hrvatskim srbijanskim ili bosanskim udžbenicima (Osnove družinske medicine in Praktikum družinske medicine).
3.11	Sažetak
U najviše 5 stavki (uglavno iz zaključka) iznesite suštinu seminarskog rada.
3.12	Abstract na engleskom
Sažetak, preveden na engleski jezik.
3.13 Prilozi
U priloge spada sve što nije neophodno potrebno za razumijevanje teksta i što bi tekst opteretilo. U njih obično uključujemo npr. sredstva za skupljanje podataka (npr. anketni upitnik, skale vrijednosti itd.), različitu ilustrovanu gradu, fotografije, dopise, tabele, grafikone i drugu gradu.
Prilozi moraju da budu označeni brojevima i naslovom. Obično sadrže i oznake poglavlja u tekstu, u kojima ih pominjemo ili opisujemo. Svaki prilog se započinje na novoj strani. U tekstu se pozivamo na priloge. Npr.: (Prilog 1).
4	Saradnja sa mentorom/ocjenjivačem
5	nastavnikom/mentorom se najprije posavjeujte o obliku i sadražaju seminarskog rada. Za naslov seminarskog rada i datum prezentacije se u predvidenom roku dogovorite s nastavnikom koji ce ocjenjevati pismenu formu i prezentaciju seminarskih radova.
Pismeni seminarski rad morate u elektronskoj formi najmanje 7 dana prije predvidenog roka za predaju, poslati nastavniku/mentoru, koji je mora odobriti, koji ce vam saopštiti ocjenu postojeceg teksta i predložiti popravke. Datoteku naslovite Prezime Ime Naslov rada Datum. Popravljeni rad vratite ocjenjivaču na ponovnu ocjenu najmanje 7 dana prije prezentacije. Popravke u tekstu označite sa Track Changes, Highlight Changes and Highlight Changes while editing. Ocjenjevač ce vam poslati konačnu ocjenu. Ako popravljeni rad ne vratite pravovremeno, dobicete prvobitnu ocjenu.
Pisani seminarski radovi bice dostopni na internet strani e-, kad bude formirana, a bice ih moguce preuzeti elektronski ili presnimljene na CD i služice kao dio nastavnog gradiva za pripremu provjere znanja.
5 Mjerila za ocjenu pisanog seminarskog rada
Seminarski rad predstavlja za autora način za samostalno učenje s ciljem upoznavanja sa kliničkim ili drugim stručnim problemom na širi, bolji i prilagodeniji način i ne podrazumijeva samo čitanje knjiga i prisustvo predavanjima. U aktivnom usvajanju znanja, autori takode bolje utvrde obradeni sadržaj. Nauče kako se piše članak i kako se predstavlja kolegoma, što ce biti dio njihovog svakodnevnog rada u ulozi ljekara. Slušaoci i čitaoci u seminarskom radu dobiju nova saznanja za koje bi trebalo puno više vremena ukoliko bi ga prikupljli sami, slušanjem predavanja i čitanjem razne literature. To je i dobar način da se znanje dopunjuje i nadgraduje. U predmetu porodična medicina seminarski rad predstavlja značajan dio konačne ocjene.
Za seminarski rad je potrebno da obradeni sadržaj bude sveden na nivo obrade kakav se provodi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - porodičnoj medicini. Radi toga student treba da izabere medu ponudenim temama pogodne primjere ili one primjere slučajeva koji mogu da se rješavaju u vanbolničkim ustanovama. Seminarski radovi koji bi posvetili preveliki dio teksta patofiziologiji ili subspecijalističkoj obradi, uprkos mogucim nespornim kvalitetima, ne mogu dobiti visoke ocjene. Potrebno je da pokažu šta bi trebalo da znaju o tom kliničkom području, a da pri tom nisu kliničari koji se tim problemom bave u kliničkim uslovima.
Kako bi seminarski rad opisivao primarnozdravstveni pristup, zdravstvenu brigu usmjerenu ka pacijentu kao osobi, opštezdravstveni pristup, usmjerenost ka grupi i cjeloviti pristup, najprije pregledajte tekst na stranama 3 - 11 u udžbeniku »Osnove družinske medicine«. Obuhvat tih sadržaja zahtijevamo kako bi pripremljeni tekstovi mogli da se koriste za pripremanje kolokvijuma i ispita iz porodične medicine, što je jedini način da se provjeri razumijevanje tog pristupa radu.
Kako je pacijent u centru interesovanja porodične medicine, seminarski rad mora da sadrži i način kako da se pacijent uključi u liječenje opisane bolesti, specifičnosti sporazumijevanja s njim i vodenje bolesnika s tim problemom bez obzira na to da li se radi o hroničnom ili akutnom oboljenju.
Rad mora da doprinosi razumijevanju predstavljene teme, tj., da se seminarska tema može dodati usvojenom znanju i več predloženoj studentskoj literaturi. Tako on ne može da se radi prepisivanjem iz predlaganih udžbenika, nego kroz pregled dodatnih izvora, koje ostali vjerovatno ne bi pretraživali. Inovativnost se ogleda takode i u tome da izaberete zanimljivu temu, ili jo opišete na novi način, ili predložite nove poglede na obradu bolesnika s tim problemom.
Rad ne ponavlja samo opšte znanje o izabranoj temi, nego čete opisu više ili manje poznate teme pristupiti na poseban način i iz drugačije perspektive, nego što je to učinjeno u nekom drugom seminaru. Vrlo je važno da se potrudite da več poznato prikažete na nov i privlačan način.
Tema mora biti prikazana na razumljiv način, što znači da saopštenja moraju da budu jasna i utemeljena na izvorima. Pravilno biranje literature je ključni izvor informacija za svakog ljekara, zato je potrebno tu vještinu što priju usvojiti.
Literatura mora biti prikladno odabrana i u primjerenom obimu, kako je opisano u ovom uputstvu. Oblik seminarskog rada mora da bude u skladu sa tim preporukama. OCJENA PISANOG SEMINARSKOG RADA
Student: Ocjenjivač:
	Odlično	Vrlo dobro	Dobro	Prihvatljivo	Dovoljno
1. Dati sadržaj odgovara nivou porodične medicine i odražava primarnozdravstveni pristup.	5	4	3	2	1
2. Rad opisuje zdravstvenu zaštitu usmjerenu ka pacijentu.	5	4	3	2	1
3. Rad opisuj e usmj ereni pristup.	5	4	3	2	1
4. Rad opisuje cjelovitu zaštitu.	5	4	3	2	1
5. Rad opisuje usmjerenost ka grupi.	5	4	3	2	1
6. Rad opisuj e cj eloviti pristup.	5	4	3	2	1
7. Rad prikazuje uključivanje bolesnika u liječenje.	5	4	3	2	1
8. Tema je prikazana na razumljiv način.	5	4	3	2	1
9. Literatura je bila izbarana u skladu sa mjerilima i pravilno je citirana.	5	4	3	2	1
10. Oblik seminarskog rada je u skladu sa uputstvima.	5	4	3	2	1
Maksimalni broj bodova je 50. Ocjena se donosi na osnovi sljedečeg rasporeda:
•	48-50 bodova: ocjena 10
•	45-47 bodova: ocjena 9
•	41-44 bodova: ocjena 8
•	36-40 bodova: ocjena 7
•	31-35 bodova: ocjena 6
•	30 bodova ili manje: seminarski rad nije prihvačen
6 Prezentacija seminarskog rada
Svaki student bi morao svoj seminarski rad i prezentirati. Seminarski rad čete prezentirati po rasporedu u vrijeme koje je predvideno za seminare (maj 2012, 13.-16.nedelja nastave). Za termin se mora blagovremeno dogovoriti s nastavnikom. Najkasnije 5 dana prije dogovorene prezentacije, student mora prezentaciju poslati na pregled i potvrdu ocjenjivaču, koji če je prihvatiti ili predložiti ev. izmjene.
1.	Za prezentiranje če biti namijenjeno najviše 15 minuta i 5 minuta za diskusiju.
2.	Prezentacije če voditi moderator.
3.	Prezentacije je potrebno poslati ocjenjivaču na email: pm.iv2012@gmail.com radi prihvatanja i za prijedloge ev. popravki.
4.	Pri prezentaciji treba da poštujete sljedeča uputstva:
PRIPREMA
•	Za 15 minuta je optimalno 10 slajdova, uključujuči naslovni i slajd sa zahvalom. Tako imate za svaki približno 1 minut i po. Više ih je moguče, ukoliko na njima prikazujete samo slike, bez posebnog komentara.
•	Upotrebljavajte podlogu za oblik slajdova koji omogučava Power Point program.
•	Upotrijebite velika, dobro čitljiva slova, minimalno 16 tačaka.
•	Napravite dovoljan razmak izmedu redova i kolona (1,5 do dvostruki razmak).
•	Ne treba da imate više od 8 redova na jednoj strani.
•	Redove rasporedite po cijeloj strani.
•	U jednom redu ne treba da imate više od 8 riječi.
•	Upotrebljavajte tamne boje slova na svijetloj podlozi (crna slova na bijeloj ili žutoj, plava na svijetlo žutoj itd.).
•	Izbjegavajte crvenu i zelenu boju koje se na projekciji često slabo vide.
•	Izbjegavajte podloge koje se prelivaju, gdje je upotrijebljeno više boja, koje smanjuju uočljivost izmedu teksta i podloge.
•	Ograničite se samo na najnužnije podatke, izbjegavajte duga objašnjenja. Recite više nego što pokazujete.
•	Tekst je prihvatljiv ako ga na monitoru možemo da golim okom čitamo sa razdaljine od 4 m.
•	Slike i grafikoni neka budu što jednostavniji i što razumljiviji.
•	Napravite sebi računarski print ili fotokopiju pisanog teksta.
•	Izbjegavajte animacije. Ako upotrijebite funkciju "Animation Effect", vodite računa da je za to potrebno dodatno vrijeme, isto kao da imate dodatni slajd. Pri animaicji izbacite zvuk, jer je u pravilu potreban posebni dodatak.
PREZENTOVANJE
•	Prezentaciju probajte kod kuče i, ako je moguče, i u sali sa opremom sa kojom čete prezentirati.
•	Prezentaciju instalirajte prije početka predavanja ili seminara ili na pauzi izmedu njih.
•	Pri promjeni slajdova koristite tipku Enter, -0-, lijevu (kod nekih tipova desnu) tipku na mišu. Nazad se vratite s tipkom Backspace.
•	Pri prezentaciji dobro bi bilo da vam pomaže kolega.
•	Govorite polako, razgovijetno i dovoljno glasno.
•	Ne govorite okrenuti platnu (daleko od prisutnih).
•	Ako vam neko vrijeme ne treba projekcija, na prezentaciji pripemite umirujuču sliku, jer vrlo dugo traje isključivanje projektora, a nije dobro prikazivati onaj tekst o kojem ne govorite.
•	Ako niste vješti u rukovanju opremom, zamolite za pomoč.
•	Zamolite za svjetlo u sali, ako više nečete da koristite projektor.
5.	Študenti, mentori i kolegij predmeta če izabrati najzanimljivije seminare, koje biste mogli da predstavite na nekom od stručnih sastanaka u obliku postera ili kao predavanje na susretima studenata sa studentima drugih fakulteta.
6.	Seminarski radovi i sažeci če biti autorizovani i objavljeni u pisanoj, elektronskoj (CD) i/ili internet varijanti kao nastavno gradivo čim se za to steknu tehnički uslovi, dostupno i ostalim studentima za učenje.
7 Zaključak
Seminarski rad je prvi korak u važnoj misiji svakog ljekara - pisanju stručnih, naučnih i popularnih članaka. Predstavlja važno nastavno gradivo za studiranje. Autoru pored usvojenog novog znanja i vještine, donosi i značajan dio konačne ocjene.
Studentski urednički odbor može pod mentorstvom pripremiti elektronski ili štampani zbornik seminara, koji bi ostali kao trajan dokaz o dometima svoje generacije.