KRALJEVINA JUGOSLAVIJA U’RAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (2) PATENTNI J N DU ST RIS K C SVOJINE Izdan 1 marta 1934 BR. 10770 Brondb^ Fridtjof Nielsen, inženjer, Oslo, Norveška. Vatreno oružje tipa kod kojeg se ponovno punjenje vrši gasnim pritiskom. Prijava od 22 februara 1933. Važi od 1 septembra 1933. Traženo pravo prvenstva od 22 februara 1932 (Norveška). Pronalazak se odnosi na automatsko vatreno oružje, tipa kod kojeg se ponovno punjenje vrši gasnim pritiskom, i kod kojeg jedan deo za vreme . pucanja razvijenih, baru inih gasova biva korišćen kao pogonska snaga, da bi se mehanizam otvorio, i da bi se delovi mehanizma koji učestvuju u ponovnom punjenju, krenuli unazad. Ovo se kao što je poznato, dešava na taj način, šio barutni gas deluje na izvestan klip, koji se može kretati u jednom cilindru, i sa pomenuiim pokretnim delovima mehanizma se nalazi u mehaničkoj vezi. Međutim je poznata činjenica, da je barutni gas u svom jako komprimovanom stanju veoma «oštar», i ako se stoga on, kao do sada šio je bilo, pusti da direktno deluje na izvestan klip, to biva istina 'skcrišćen znatan deo veoma visokog njemu svojstvenog pritiska, ali dejstvo na klip je je kao kakav iznenadni udar čekićem. U najbližem sledečem trenutku pritisak više ne postoji, i upotrebljeni barutni gas struji uz zadržavanje bitnog dela svoje energije iz cilindra na polje, pošto gas stalno ima veoma visoku temperaturu. Sad naravno pokretni delovi mehanizma, s pogledom na njihovu masu, treba da se podese pogonskoj snazi. II-sleđ trenutnog dejstva udara moralo se izvoditi da ovi delovi budu srazmerno teški, tako, da njima udarom dodeljena živa sila bude dovoljna, da se sada kretanje unazad može izvršiti uz savlađivanje na- stalih otpora, na primer odvajanja mehanizma od zatvorenog položaja i zapinjanje udarne opruge. !z toga se javlja ipak više nezogoda. Snažni udar na mehanizam napreže isu, kao i celokupno oružje, veoma jako i uslovljava sam sobom veoma grubo dimenzionisanje delova. Dabe brzina pucanja postaje mnogo veća no što se želi (obično približno 600 pucnjeva u minuti), tako, da se pokušalo pomoću naročilih više ili manje komplikovanih spre-čavajućih naprava, da se ista smanji. Utrošak gasa za ponovno punjenje priči-njava takođe smanjenje izlazne brzine zrna, ako raspored nije na ispravan način izveden, naime tako, da kanal koji sprovodi gas ka pogonskom klipu leži u neposrednoj blizini otvora cevi ili šta više izvan iste, šio opet ima za posledica različite vrste nedostataka. Iz svih ovih razloga je primena naprava za ponovno punjenje pomoću pritiska gasa sve više izostajala u korist naprava za ponovno punjenje povratnim kretanjem, ma da su i ove u vezi sa čitavim nizom drugih znatnih nezgoda. Kao što je gore pomenuto, barutni gas po svom udarnom dejstvu na klip napušta cilindar sa još veoma velikom sadržinom energije u vidu toplote, i pronalazak se sad sastoji u tome da ovaj oblik energije gasa u znatnoj meri iskoristi za ponovno punjenje. Ovo se do sada smatralo za nemoguće. Da bi se ovo postiglo, gasu biva data prilika, da svoj i visoku toplot- Din. 15. na energija svagda najvećim delom predaje drugom medijumu, ko,i tako temperaturu i pritisak umerenih vrednosti prima, i u ovom stanju pod ekspanzijom za isve-stan duži period vremena dospeva do dejstva na klip. Time je izbegnuto direktno i naglo udarno dejstvo gasa, i umesto toga biva postignuto dejstvo sile, koje se odigrava sa niskim pritiskom, ali zato za duži period vremena i usled toga je »meko«, i ovim su sve, kod naprava za ponovno punjenje pomoću gasnog pritiska ustanovljene nezgode otklonjenje. Pokre -ni delovi mehanizma bivaju ponovnim punjenjem samo slabo napregnuti. Oni mo gu biti izvođeni u malim razmerama i brzina pucanja može bili smanjena na približno dvesta pucnjeva u minuti. Kao me dijum koji prima toplota dolazi prirodno praktično samo atmoferski vazduh u pitanje, koji se pre ulaska mlaza barutnog gasa može nalaziti u cilindru, u podesnoj količini koja u sravnjenju sa količinom gasa koja biva upotrebijena za ponovno punjenje biva srazmerno velika. Primena vaz-duha ima osim toga tu korist da njegov ki-seonik može prouzrokovati naknadno sagore-vanje onih gasnih sastojaka (poglavito ugljen-oksida), koji u cevi nisu potpuno sagoreni. Probe pucanja su pokazale, da se bez kakvog gubitka u izlaznoj brzini metka, gasni kanal koji vodi od cevi u cilindar sa klipom može postaviti na izvesnom razmaku iza otvora cevi. Ovo se objašnjava time, što otpor vazdušne mase, koju zrno za vreme svog puta u cevi pred sobom potiskuje i iz cevi mora da izgoni, biva smanjen, jer jedan deo ove mase vazduha već na izvesnoj daljini pre izlaza iz cevi može preći kroz gasni kanal ka sada srazmerno velikom zapreminom izvedenom cilindru sa klipom, odnosno cilindru za vazduh. Ovo dalje ima tu korist, što je vazduh u cilindru već malo prethodno komprimovan, kad je gasni mlaz kroz kanal tamo udario. Pošto pogonski pritisak deluje na klip, za vreme dok ovaj izvodi drugo kretanje, može se, —ako klip u cilindru bude učinjen dovoljno dugačkim - pritisak pustiti da dejstvuje tako dugo, dok mehanizam ne bude razdvojen i metkova čaura ne bude izvučena iz komore. Za vreme poslednieg dela otvaranja mehanizma se pušta cilindar da bude u vezi sa slobodnim vazduhom, tako, da u-potrebljeni vazduh i barutni gas mogu o-dlći, i da u cilindar može ući svež vazduh, kad klip bude ponovo krenut napred. Pošto za vreme ovog poslednjeg dela kretanja ne biva više v šen pritisak na klip, io se kretanje sada vrši pomoću žive sile kretanih delova, i dovedeni svež vazduh deluje hladeči na metalne delove. Da bi se nameravano dejstvo postiglo u šio je moguće većem siepenu, to je kod konstruktivnog izvođenja odlučujući delimično odnos cilindarske zapremine V() pri zatvorenom mehanizmu prema ci-lindarskoj zapremini V1 u trenutku, u kojem klip napušta cilindar, i delimično ci-iindarska zapremina V0 u odnosu prema zapremini cevi oružja i količini dovedenog barutnog gasa. Ako se V0 izvede velika u odnosu prema Vj, to se postiže veoma dobro dejstvo, a ako se pak V0 umanji, to se postupno približuje odnosima kod sadašnjih naprava za ponovno j)unjenje pomoću pritiska gasa, kod kojih V0 nije znatno veća no što zahteva dovoljan prostor za kretanje. Dejstvo može ispasti i veoma različito kod dva oružja istoga kalibra i cilindarske zapremene, pri čemu jedno oružje može imati lako pokretan mehanizam, koji zahteva malu snagu za otvaranje i time mali utrošak količine baruinog gasa, dok drugo oružje može imati drugu konstrukciju mehanizma, koji se teško kreće, i u-sled toga zahteva mnogo barutnog gasa. Očevidno da prvo oružja radi uvek sa korisnijim dejstvom. Odnos V(: V3 može uostalom biti veo-oma različan prema postavljenim zahtevi-ma u pogledu elastičnog i dužeg trajanja priliska na klip, pri čemu su zahtevi opet zavisni od osobina mehanizma i od konstruktivnih okolnosti. Iz ovoga se vidi, da pronalasku nije samo cilj, da cilindarske zapremine V0 i V, tako odmeri, da bude postignuto što je moguće bol e dejstvo u pogledu ela sličnog i trajnog pritiska u vezi sa malom potrošnjom gasa, nego da i V0 može prema postavljenim zahtevima da se menja u širokim granicama. Obrazac za preračunavanje zapremine, dužine i prečnika cilindra kao i količine dovođenog barutnog gasa je bespredmetan |er dolazi u pitanje čitav niz faktora, koji mogu imati veoma različite vredno sli i čija veličina delom ne može biti približno unapred proračunata, već naprotiv obično može i mora biti iznađena pomoću opita. Gore pomenuto načelo, da se izbegne izvestan gubitak u izlaznoj brzini zrna, može kod vatrenog oružja uopšte biti is-korišćeno da bi se postigla izvesna povećana izlazna brzina, takođe i kod naprava za ponovno punjenje pomoću povra -nog kretanja ili kod pušaka i topova sa ručno izvedenim ponovnim punjenjem. jasno je naime, da će se, ako se cev na izvesnom razmaku iza usta cevi snabde bočnom rupom za vezu sa slobodnim vazduhom ili sa komorom za vazduh, izlazna brzina zrna iz cevi u izvesnom ste-penu moći smanjiti, ako bočna rupa ima pravi presek i ako je postavljena na pravom meslu. Ovo se ne daje odrediti računom, nego se mora iznaći pomoću opita u vezi sa merenjem. Jedan oblik izvođenja pronalaska je pokazan u nacrtu, koji pokazuje jedan podužni presek kroz prednju polovinu cevi ručnog vatrenog oružja. Zatvaračev mehanizam i oni delovi mehanizma, koji se staraju o otvaranju i zatvaranju po svakom pucnju, da bi se izvelo automatsko ponovno punjenje oružja, nisu pokazani pošlo je njihovo izvođenje po sebi bez značaja po pronalazak. Sa 1 je obeležena puščana cev i sa 2 njena obična rupa, čiji prednji deo ima poznati bočni kanal 3, kroz koji barutni gas može ući u gasni cilindar 4, da bi poslužio kao pogonska snaga za povratno vođenje au'.omatskog mehanizma za ponovno punjenje, koji se kreće napred i nazad, i čiji je prednji deo 5 sa klipom 6 pokazan. Regulisanje se vrši kao obično, pomoću jednog zavrtnja 7. Da bi se sad poglavito toplota barutnog gasa iskoristila za to, da se klip pogoni prema nazad, gasni cilindar 4 je znatno prema nazad produžen, tako, da njegova zapremina bude veoma velika, podesno bar toliko velika kao zapremina rupe 2. Dalje je klip 6 izveden srazmerno dugačkim, podesno približno sa polovinu dužine, za koju se deo 5 kreće za vreme otvaranja mehanizma, tako, da važuduh koji je zagrejan mlazom barutnog gasa ima dovoljno vremena, da za vreme prve polovine kretanja bude zagrejan i da ekspandira. Čim je ovo završeno, cilindar 4 biva oslobođen od klipa, da bi se na po znat način cilindar otvorio za vezu sa spoljnim vazduhom; cilindar se tada nalazi otvoren za vreme druge polovine kretanja naza:’, i dok delovi dostignu polovinu puta prema napred, tako, da vreli vazduh ima dovoljno vremena da izađe iz cilindra i da se upusti hladan vazduh. Najbolje dejstvo biva postignuto, ako klip 6 obuhvata dasni cilindar koji je produžen prema nazad, pošto tada težina delo-va biva mala u odnosu prema zapremini cilindra. Patentni -ahtevi: 1) Automatsko oružje tipa kod kojeg se ponovno punjenje vrši gasnim pritiskom. i čijim se delovima mehanizma, koji se kreću pri ponovnom punjenju, za povratno kretanje potrebna energija jednim delom dodeljuje za vreme paljenja metka u toku razvijanja barutnog gasa, naznačeno time, što je toplotna energija gasa isko-rišćena kao pogonska snaga za kretanje delova nazad. 2) Automatsko vatreno oružje, po zah-fevu 1, naznačeno time, što toplotna sa-držina gasa biva preobražena u korisnu pogonsku energiju na taj način, što gas biva upućen u veću zapreminu izvesnog drugog medija, prvenstveno vazduha, tako da ovaj prima toplotnu sadržinu gasa i uz ekspanziju i za izvesno vreme dužeg trajanja , prenosi svoj pritisak na pogonski organ mehanizma za ponovno punjenje, 3) Automatsko vatreno oržje po zahte-vu 1 i 2, naznačeno time, što u cilju vođenja nazad u otvoren položa] delova mehanizma, koji izvode ponovno punjenje, pod naponom izvesne opruge ili t. si, jedan deo barutnog gasa deluje na gasni cilindar, koji po srazmerno velikom kretanju klipa biva otvoren prema spoljnjem vazduhu, i što su cilindarska zapremina, pri zatvorenom mehanizmu, i cilindarski prečnik tako odmereni u odnosu prema prinudno dovedenoj količini barutnog gasa, da kretanje nazad ovih delova biva izvedeno time, što velika zapremina va-zduha biva zagrejana vrelim barutnim gasom i eksplandira. 4) Vatreno oružje po zahtevu 1 do 3, naznačeno time, što ima dugačak cilindar (4) za gas i klip (6) koji ga obuhvata, takve dužine, da on oslobađa cilindar tek onda, kad je zatvarajući mehanizam za vreme kretanja nazad krećućih se delova oslobođen. 5) Vatreno oružje po zahtevu 1 do 4, naznačeno time, što je klip (6) koji obuhvata gasni cilindar približno za polovinu dugačak koliko iznosi ukupna dužina kretanja mehanizmovog dela ko_i se kreće unazad. 6) Vatreno oružje po zahtevu 1 do 5, naznačeno time, što kroz odvodnik (3) koji se nalazi postavljen malo iza otvora cevi i ko i može izlaziti u atmosferu ili u kakvu gasnu komoru, (vazdušnu komoru) jedan deo onog vazduha, koji zrno za vreme svog kretanja napred potiskuje pred sobom pod otporom, može otići tako. da otpor bude smen en, odnosno da izlazna brzina zrna bude povećana. Ad patent broj 16770 •••'. •