Vsi za enega – eden za vse! Večjezične zgodbe (e-knjiga) Založništvo: Srednja tehniška šola Koper Povzetki zgodb v slovenskem jeziku: Ana Jurkovič Slika na naslovnici in hrbtni strani: dijak STŠ Koper Matic Štemberger Mentorica povzetkov v tujih jezikih: Ana Jurkovič Prevodi povzetkov (maj 2019 in marec 2023): Artem Bashko, Borys Kalashnikov, Fjolla Sullejmani, Jelena Đurić, Merhan Zendeloski, Migena Berishaj, Novak Milošević, Sanel Bašić, Seada Emini (dijaki STŠ Koper) Jeziki besedil: slovenščina, bosanščina, makedonščina, albanščina, ukrajinščina, ruščina, hrvaščina in srbščina Avtorji slikovnega gradiva: Jelka Reichman (Lepa Vida), Marjan Manček (Peter Klepec), dijakinja STŠ Koper Aleksandra Chiara Saksida (Peter Klepec pred cesarjem, Peter Klepec premaga Turke, Rošlin in Verjanko), arhiv Festivala Ljubljana (fotografije iz muzikala Cvetje v jeseni) Slikovno gradivo je bilo uporabljeno v vednosti avtorjev in z njihovim dovoljenjem. Koper, marec 2023 Kataložni zapis o publikaciji (CIP) pripravili v Narodni in univerzitetni knjižnici v Ljubljani COBISS.SI-ID 146857731 ISBN 978-961-96184-1-7 (PDF) Dostopno na: https://ucilnice.arnes.si/pluginfile.php/6511478/mod_resource/content/4/ Ve%C4%8Djezi%C4%8Dne%20zgodbe%2C%20%20e-knjiga.pdf Uvodne besede Pretekla so štiri leta od prvega natisa večjezične knjižice Vsi za enega – eden za vse eden za vse! in zdaj s ponosom predstavljamo izpopolnjeno izdajo. Prvotno verzijo s prevodi v bosanščino, makedonščino in albanščino smo nadgradili še s prevodi v ukrajinščino, ruščino, hrvaščino in srbščino. Tudi tokrat so glavno vlogo prevzeli dijaki priseljenci na naši šoli, ki so priskrbeli prevode. Na naslednjih straneh se tako skrivajo pripovedi o Lepi Vidi, Petru Klepcu, Rošlinu in Verjanku in Sosedovem sinu, ne manjka pa niti slovenska klasika Cvetje v jeseni. Na tem mestu bi se za vso prijaznost radi zahvalili Jelki Reichman, Marjanu Mančku in osebju Festivala Ljubljana, ki so nam dovolili, da v publikaciji uporabimo njihovo slikovno gradivo. Navsezadnje pa bi svojo hvaležnosti radi izrazili tudi našemu ravnatelju Iztoku Drožini, ki je tudi tokrat podprl našo zamisel. Upamo, da bo ta knjižica spodbudila še koga, ki se bo lotil česa podobnega, in bo čez čas gradiva za dijake, ki prihajajo v slovenske šole, na pretek. P. S. To gradivo ni namenjeno temu, da se zapraši na neznanih policah v kakšnem kotu knjižnice, zato ga delite z dijaki na srednjih in z učenci na osnovnih šolah. Naj služi temu, za kar je nastalo! Ana Jurkovič, profesorica na Srednji tehniški šoli Koper Str. 3 LEPA VIDA Lepa Vida je bila lepa ženska. Ime- Lijepa Vida je bila lijepa žena. la je starega moža in bolnega otro- Imala je starog muža i bolesno ka, zato je bila žalostna. Nekega dijete, zbog toga je bila žalosna. dne je k njej prišel črn zamorec in Jednog dana je došao crni zamorac ji rekel, naj gre z njim v Španijo. i rekao joj da ide s njim u Špani-Tam bo dojila mladega princa in bo ju. Tamo će njegovati mladog imela lepše življenje. Lepa Vida je princa i živjeti boljim životom. šla z njim, a kmalu ji je bilo žal. Lepa Vida je otišla sa njim, ali je Pogovarjala se je s soncem in luno ubrzo požalila.Razgovarala je sa in izvedela, da je njen sin umrl, suncem i mjesecom i saznala da mož pa je žalosten in jo išče po joj je sin umro, a muž tužan i da je morju. traži na moru. Lepa Vida je jokala in k njej je Lijepa Vida je plakala i kraljica prišla kraljica. Spraševala jo je, je došla do nje. Pitala ju je zašto zakaj je žalostna. Lepa Vida se je je tužna. Lijepa Vida je lagala da zlagala, da ji je v morje padla zla- joj je gomila zlata pala u more ta kupica, ko je pomivala posodo. dok je prala suđe. Kraljica je tješi Kraljica pa jo je potolažila, da bo govoreći joj da će kupiti novu kupila novo kupico. Lepa Vida je gomilu. Lijepa Vida je cijeli život bila celo življenje nesrečna. bila nesrećna. Str. 4 Прекрасна Вида беше прекрасна Vida e bukur ishte një grua e bukur. Ajo жена. Таа имаше стар човек и болно ishte e martuar me nje burre plak dhe дете, па таа беше тажна. Еден ден kishte një fëmijë të sëmurë, kështu që дојде до неа црн занает и ѝ рекла да ajo ishte e trishtuar.Një ditë më vonë, оди со него во Шпанија. Таму ќе ја një i zi lodhësi erdhi tek ajo dhe i tha нахрани младиот принц и ќе живее asaj të shkonte me të në Spanjë. Atje do поубав живот. Прекрасна Вида отиде të ushqehet nga një princ i ri dhe do të со него, но наскоро ѝ беше жал. Таа jetojë një jetë më të mirë. Vida e bukur зборуваше со сонцето и месечината shkoi me të, por së shpejti ajo u pen- и дозна дека нејзиниот син починал, dua. Ajo foli me diellin dhe me hënen, а нејзиниот сопруг бил тажен и ја dhe mësoi se djali i saj kishte vdekur, барал на море. dhe burri i saj ishte i trishtuar dhe duke kërkuar për të nga deti. Прекрасна Вида плачеше и кралицата Vida e bukur bërtiti dhe mbretëresha дојде кај неа. Таа се прашуваше erdhi tek ajo. Ajo pyeste veten зошто била тажна. Прекрасна Вида pse ishte e trishtuar. Vida e bukur се залепи на морето кога миеше mbërthyer, se deti u hoq nga blerësi садот. Кралицата, сепак, сака да купи i arit kur pinte pjatën. Por mbretëre- нов купувач. Убавата Вида беше sha i lejon asaj të blej një të rek- несреќна. upa. E bukur Vida ishte e gjitha e pakënaqur. Str. 5 Прекрасна Віда була прекрасною Лeпa Bидa была красивой женщиной. жінкою. У неї був старий чоловік і У нее был старый муж и больной хвора дитина, тому вона сумувала. ребенок, из-за чего она была Одного разу до неї прийшов афро- несчастна. Однажды к ней пришел американець і сказав їй поїхати з чернокожий иностранец и предложил ним до Іспанії. Там вона вигодує ей отправиться с ним в Испанию. Там молодого принца і заживе кращим ей предстояло ухаживать за молодым життям. З ним пішла красуня Віда, принцем и жить счастливую жизнь. але незабаром про це пошкодувала. Лeпa Bидa согласилась и покинула Вона розмовляла з сонцем та місяцем дом, но вскоре она начала жалеть об і дізналася, що її син помер, а чоловік этом. Она разговаривала с солнцем сумував і шукав її по морю. и луной и от них узнала, что ее сын умер, а несчастный муж ходит по Красуня Віда плакала і до неї морю и ищет ее. підійшла королева. Вона запитала її, чому вона сумна. Красуня Віда Лeпa Bидa много плакала, и однажды збрехала, що золота чаша впала ее навестила королева. Королева в море, коли вона мила посуд. ее спросила почему Лeпa Bидa так Королева втішає її, кажучи, що вона грустит, но она соврала и сказала, что купить нову. Красуня Віда все життя уронила в море золотое ожерелье. була нещасною. Королева ее успокаивала, что она купит ей новое ожерелье. Bидa до конца жизни осталось несчастной. Str. 6 Lijepa Vida bila je lijepa žena. Lepa Vida je bila veoma ljepa žena. Imala je starog muža i bolesno dijete, Imala je starog muža i bolesno pa je bila tužna. Jednog dana došao dijete, zbog toga je bila tužna. Jednog joj je crni zamorac i rekao joj da dana joj je prišao crnac i rekao da ide s njim u Španjolsku. Ondje ide sa njim u Španiju. Tamo će će dojiti mladog princa i živjeti dojiti mladog princa i živeti ljepši život. boljim životom. S njim je krenula i Lepa Vida je otišla sa njim, ali ubrzo lijepa Vida, no ubrzo je požalila. joj je bilo žao. Razgovarala je sa Razgovarala je sa suncem i mjesecom suncem i mesecom i saznala da joj i saznala da joj je sin umro, a muž je je sin umro, a suprug joj je bio tužan i tužan tražio ju je po moru. tražio ju je na moru. Lijepa Vida je plakala, a kraljica Lepa Vida je plakala i kraljica je je došla k njoj. Pitala ju je zašto je došla k njoj. Pitala ju je zašto je tužna. Lijepa Vida slagala je da joj je tužna. Lepa Vida joj je slagala da joj je u hrpa zlata pala u more dok je more pala zlatna čašica dok ju je prala suđe. Kraljica je tješi govoreći prala. Kraljica ju uteši da ne brine da će kupiti novu hrpu. Lijepa jer će kupiti novu. Lepa Vida je bila Vida cijeli je život bila nesretna. nesretna do kraja svog života. Str. 7 PETER KLEPEC Peter Klepec je bil Nekega dne so v ce- Rekli so mu, da če je majhen pastir, ki je sarstvo prišli Turki. res dovolj močan, naj pasel ovce. Njegovi Ubili so vse, ki so v roki zdrobi podkev. vrstniki so mu pogos- jim prišli blizu. Ce- Peter Klepec pa je to nagajali. Nekega sar se je dogovoril, naročil, naj mu pri-dne je prosil Boga, da bo končal vojno, nesejo 7 novih pod-da mu da moč. Ker je tako da se bosta borila kev in jih je v eni roki bil Peter Klepec do- najboljši turški in zdrobil. Prišel je dan ber človek, mu je Bog najboljši cesarski boja in Peter Klepec željo izpolnil. Rekel vojak. Peter Klepec je Turku iztrgal roko, mu je, da izpuli grm, je prišel pred cesar- nato pa izpulil drevo brezo in nato hojo. ja, da se bo boril, a in pregnal vse Turke Peter Klepec je to ker je bil na videz iz slovenske zemlje. naredil in izvedel, da majhen in šibek, so je res močan. se mu vojaki smejali. Str. 8 Petar Klepec je bio Jednog dana Tur- Rekli su mu da, ako mali pastir koji je ci su došli u carstvo. je zaista toliko jak, čuvao ovce. Vršnjaci Ubijali su sve koji su zgnječi potkovicu u su ga često zadirkiva- im se približili. Car ruci. Petar Klepec je li. Jednog dana je je pristao da okonča naredio da mu done-zamolio Boga da mu rat tako što će se su 7 novih potkovica da snagu. Pošto je Pe- boriti najbolji turski i i zdrobio ih u jednoj tar Klepec bio dobar najbolji carski vojnici. ruci. Došao je dan čovjek, Bog mu je Petar Klepec je došao bitke i Petar Klepec ispunio želju.Rekao pred cara da se bori, je Turčinu otkinuo mu je da izvuče grm, ali pošto je izgledao ruku, potom iskorijen-brezu, zatim da hoda. mali i slab, vojnici su io drvo i potjerao sve Peter Klepec je to mu se smijali. Turke iz slovenačke uradio i otkrio da je zemlje. zaista jak. Str. 9 Str. 10 Петар Клепец бил Еден ден турците силен, морал да мал пастир кој пеел дојдоа во империјата. ги бричи коњите овци. Неговите Ги убија сите што се во раката. Петар врсници често го приближија до нив. Клепец му наредил мачат. Еден ден, го Царот се согласил да донесе 7 нови замолил Бог да му да ја прекине војната коњи и да ги уништат даде сила. Бидејќи за да се борат во една рака. Дојде Петар Клепец беше најдобрите турски ден на битката, а добар човек, Бог и најдобри царски Петар Клепец ја ја исполни својата војници. Петар извади раката од желба. Тој му рекол Клепек дојде пред Турку, потоа го да ја испушти царот да се бори, но извади дрвото и ги грмушката, брезата и бидејќи беше мал испушти сите Турци потоа да оди. Питер и слаб, неговите од словенечката Клепец го направи војници се смееја. почва. ова и дозна дека е Му рекле дека ако навистина силен. навистина е доволно Piter Klepeci ishte një Peter Klepec e bëri vogël dhe i dobët, ush-bari (qoban) i vogël këtë dhe gjeti se ishte tarët e tij qeshën. që këndonte delet. vërtet i fortë, shoket Kolegët e tij shpesh nuk e tallnin me. Ata i thanë atij se, e tallnin atë, një dite nëse ai ishte me të ai i kërkoi Perëndisë Një ditë turqit erd- vërtetë i fortë, duhej të për t’i dhënë atij fuqi. hën në perandori. Ata shtypte patka në dorën Për shkak se Pje- vranë të gjithë ata që e tij. Peter Klepec i tri Klepeci ishte një iu afruan. Perandori urdheroi ata sjellin 7 njeri i mirë, Perëndia ra dakord ta përfundoi patka të reja dhe i sht-plotësoi dëshirën e tij. luftën në mënyrë që yp ato në njërën anë. Ai i dha fuqi te mad- ushtari më i mirë turk Erdhi dita e ngjyrave, he dhe per ta vertetu- dhe më i mirë Impe- dhe Pjetri Klepec nx-ar kete tek shoket qe rial do të luftojne mes orri jashtë Turkun, e tallnin ai nxori me vete. Peter Klepec pastaj nxorri jashtë rrenje një shkurre, një ishte aty para peran- pemën dhe shkarkoi të thupër dhe pastaj vra- dorit për të luftuar, por gjithë turqit nga toka ponin gara me shoket, për shkak se ai ishte i sllovene. Str. 11 Петро Клепець був Одного разу в Вони сказали йо- маленьким пастухом, імперію прийшли му, що якщо він який пас овець. турки. Вони вбивали дійсно сильний, він Однолітки часто всіх, хто наближався повинен розчавити кепкували з нього. до них. Імператор підкову в своїй руці. Одного разу він погодився закінчити Петро Клепець попросив Бога дати війну, заставивши наказав принести йому сили. Оскільки воювати найкращих йому 7 нових підків Петро Клепець був турецьких і найкра- і розчавив їх в доброю людиною, щих імперських одній руці. Настав Бог виконав його солдатів. Клепец день битви, і Петро бажання й сказав прийшов до імпера- Клепець відірвав йому вирвати кущ тора, щоб битися, турку руку, потім та берізку, а вже тоді але оскільки він вирвав з коренем йти. Петро зробив це виглядав маленьким дерево і вигнав усіх і переконався, що він і слабким, солдати турків із словенської справді сильний. сміялися з нього. землі. Пeтeр Kлeпeц был Однажды в короле- худого телосложения обычным пастухом, вство заявились все королевские пасущим овец. Его турки. Они убивали войны над ним сверстники часто всех, кто вставал смеялись. над ним издевались. у них на пути. Однажды он попр- Король договорился Ему сказали, что осил бога, чтобы с ними о том, что если он и вправду тот ему помог. войну они решат настолько силен, то Из-за того, что одним поединком, пусть держа в руке Пeтeр Kлeпeц был поединком самого подкову сожмет ее хорошим человеком, лучшего турецкого так сильно, что она бог выполнил его война и лучшего сломается. Наступил желание. Бог попро- к о р о л е в с к о г о день схватки и Пeтeр сил его вырвать куст, война. Пeтeр Kлe- порвал руку турку, и когда Пeтeр это пeц пришел к и выдернув дерево сделал, то понял, царю с желанием прогнал всех турков что он стал гораздо участвовать в пое- со словенской земли. мощнее чем раньше. динке, но из-за его Str. 12 Str. 13 Petar Klepec bio je Jednog dana dođoše da, ako je stvarno mali pastir koji je ču- Turci u carstvo. Ubi- dovoljno jak, treba vao ovce. Vršnjaci su jali su sve koji su im zgnječiti potkovu u ga često zadirkiva- se približili. Car je ruci. Petar Klepec li. Jednog je dana pristao da se rat završi naredio je da mu do-zamolio Boga da mu tako što će se boriti na- nesu 7 novih potkova i da snage. Budući da jbolji turski i najbolji smrvio ih u jednoj ruci. je Petar Klepec bio carski vojnici. Petar Dođe dan bitke i Petar dobar čovjek, Bog Klepec došao je pred Klepec otkine turčinu mu je ispunio želju. cara da se bori, ali jer ruku, zatim iščupa Rekao mu je neka je izgledao malen i jedno drvo i istjera iščupa grm, brezu, pa slab, vojnici su mu se sve Turke iz zemlje onda da hoda. Peter smijali. slovenske. Klepec je to učinio i otkrio da je stvarno jak. Rekli su mu Peter Klepec je bio mali pastir koji je pasao ovce. Njegovi vršnjaci su mu čes- Jednog dana Turci su Rekli su mu da, ako to dosađivali. Jednog došli u carstvo. Ubili je zaista dovoljno jak, dana, zamolio je Boga su sve koji su im se mora da zdrobi potko-da mu da snagu. Poš- približili. Car se složio vicu sa rukom. Peter to je Peter Klepec bio da okonča rat tako Klepec im je naredio dobar čovek, Bog je da se bore najbolji tur- da donesu 7 novih ispunio njegovu želju. ski vojnik i najbolji potkovica i zgnječio Rekao mu je da vojnik carstva. Peter ih je sve u jednoj iščupa grm, brezu Klepec je došao pred ruci. Došao je dan i zatim jelku. Peter cara i rekao da će da borbe i Peter Klepec je Klepec je to učinio se on bori, ali pošto je Turčinu istrgao ruku, i otkrio da je zaista bio mali i slab, vojnici zatim iščupao drvo i jak. su mu se smijali. tako isterao sve Turke sa slovenske zemlje. Str. 14 ROŠLIN IN VERJANKO Rošlin je Verjanku ubil očeta in Rošlin je ubio Verjankovog oca brata, zato ga Verjanko ni imel rad. i brata, zato ga Verjanko nije Verjanko je mamo prosil, da se volio. Verjanko je tražio od majke poroči s komerkoli, samo z Rošli- da se uda za bilo koga, samo ne za nom ne, a ga mama ni poslušala Rošlina, ali majka ga nije posluša-in se je poročila z Rošlinom. Ker la i udala se za Rošlina. Kako nije ni želela, da bi Verjanko dobil željela da Verjanko dobije dio del premoženja po svojem očetu, očeve imovine, naredila je je Rošlinu naročila, naj ubije Rošlinu da ga ubije. Verjanko je njenega sina, ampak Verjanko je ta čuo razgovor između njegove pogovor med mamo in Rošlinom majke i Rošlina. Sutradan se slišal. Naslednji dan se je Verjan- Verjankova majka pretvara- kova mama delala, da je bolna, in la da je bolesna i zamolila sina je sina prosila, naj ji gre po vodo da ode na Crnu planinu i da joj na črno goro, da bo ozdravela. pronađe vodu, s pomoćju koje će Verjanko je vzel sabljico in odšel ozdraviti. Verjanko je uzeo sablju na goro. Tam je ubil Rošlina in i otišao u planinu. Tamo je ubio njegovo kri je prinesel pit svoji Rošlina i njegovu krv donio majci mami. da popije. Розлин го убил tatkoto од неговиот татко и брат, па Верјанко не му се допаднал. Верјанко побара од мајка му да се омажи со некого, само со Рошлин, но Мама не го слушаше и се ожени со Рошлин. Бидејќи не сакаше Верјанко да добие дел од имотот по нејзиниот татко, таа му нареди на Рослин да го убие својот син. И Верјанко го слушна овој разговор помеѓу мама и Розлин. Следниот ден мајката на Веријан работеше да се разболи и побара од нејзиниот син да оди на црниот рид за да ја добие подобро. Верјанко го зеде мечот и отиде на планината. Таму го уби Рашлин, а неговата крв му ја донесе мајка на јама. Str. 15 Rozlin vrau Verin nga babai dhe vëllai i tij, kështu që Verjanko nuk e pëlqeu atë. Verjanko e pyeti nënën e tij martohet me të gjithë, vetëm me Rošlin, por Mama nuk e ka dëgjuar atë dhe është martuar me Rushlin. Sepse nuk është e donte Verjanko për të marrë një pjesë të pronës së babait të saj, ajo urdhëroi Roslin për ta vrarë djalin e tij. Dhe Verjanko dëgjoi këtë bisedë midis mamasë dhe Rozlin. Të nesërmen, nëna e Veri-jan ajo ishte e sëmurë dhe e pyeti djalin e saj për të shkuar në Malin e Zi për ta marrë atë për të marrë më mirë. Ai mori Verjanko një shpatë dhe shkoi në mal. Ai vrau Rashlin atje dhe gjaku i tij solli nënën e tij në gropë. Str. 16 Рошлін убив Вер’янку його Рoшлин убил брата и отца батька і брата, тому Вер’янко Вeпянку, из-за чего Вeрьянкo его його не любив. Вер’янко просив ненавидел. Вeрьянкo просил маму свою маму вийти заміж за будь- чтобы она вышла замуж за кого кого, але тільки не за Рошліна, але угодно, только не за Рoшлинa, но мати не послухала його і вийшла мама его не послушала и вышла за заміж за Рошліна. Оскільки вона него замуж. Из-за того, что мать не не хотіла, щоб Вер’янко отримав хотела, чтобы Вeрьянкo получил частину майна свого батька, вона часть отцовского наследства, она наказала Рошлину вбити його просила Рoшлинa чтобы он его сина. Цю розмову між матір’ю убил. Но Вeрьянкo подслушал та Рошліном чув Вер’янко. этот разговор. На следующий Другого дня Вер’янкова мати день его мать делала вид что она прикинулася хворою і попросила заболела и попросила сына чтобы тот сходил за водой из источника, сина піти у чорну гору по воду, чтобы она выздоровела. Вeрьянкo щоб вона одужала. Взяв Вер’янко взял с собой саблю и отправился шаблю та й пішов у гору. Там він к источнику. Там он убил убив Рошлина і його кров приніс Рoшлинa и его кровь принес матері, щоб вона напилася. матери, чтобы она ее выпила. Rošlin je ubio Verjankova oca i Rošlin je Verjanku ubio oca i bra-brata, pa ga Verjanko nije volio. ta, zato ga Verjanko nije voleo. Verjanko je molio majku da se uda Zamolio je majku da se uda za bilo za bilo koga, samo ne za Rošlina, koga, samo sa Rošlinom ne, ali ga no majka ga nije poslušala i udala mama nije slušala i udala se baš za se za Rošlina. Budući da nije željela njega. Budući da nije htela da Ver-da Verjanko dobije dio očeve imov- janko dobije deo očeve imovine, ine, naredila je Rošlinu da joj ubije naredila je Rošlinu da ubije njenog sina. Verjanko je čuo taj razgovor sina. Verjanko je čuo taj razgovor. svoje majke i Rošlina. Sutradan Sutradan se je Verjanova majka se Verjankova majka pričini bole- pravila da je bolesna i zamolila je snom i zamoli sina da ode u goru svog sina da ode po vodu na crnu crnu po vodu da ozdravi. Verjanko goru kako bi joj pomogla da se uze sablju i ode u planinu. Tu je oporavi. Verjanko je uzeo mač i ubio Rošlina i njegovu krv donio otišao na planinu. Tamo je ubio piti njegovoj majci. Rošlina i njegovu krv doneo majci. Str. 17 SOSEDOV SIN Smrekar je bogat kmet, ki ima Smrekar je bogati farmer koji ima hčerko Franico. Želi si, da bi se kćer Franicu. On želi da se ona uda poročila z bogatim kmetom, a za bogatog farmera, ali Franica se Franica se zaljubil v soseda Štefa- je zaljubila u njegovog komši-na. Štefan je reven, njegov oče pa ju Štefana. Štefan je siromašan, je alkoholik. Ker Franica ve, da a otac mu je alkoholičar. Pošto njen oče zveze s Štefanom ne bi Franica zna da njen otac ne bi doz-dovolil, se srečujeta na skrivaj. volio njenu vezu sa Štefanom, njih dvoje se sastaju tajno. Nekega dne gre Štefan z gos- podom Smrekarjem na sejem in ko Jednog dana Štefan odlazi na vašar ga Smrekar pohvali, Štefan prosi, s gospodinom Smrekarom i kad da bi se poročil s Franico. Smrekar ga je Smrekar pohvalio, Štefan je je jezen in Franici ne dovoli, da tražio ruku njegove kćeri (zamo-bi se še kdaj videla s Štefanom. lio ga je da mu dozvoli brak sa Organizira ji celo poroko, a Frani- njegovom kćerkom Franicom). ca pred poroko zbeži. Smrekar se je naljutio i zabranio Franici da više ikad vidi Štefana. Najdejo jo šele čez nekaj dni, On joj čak organizira vjenčanje, ali a je hudo bolna. Smrekar želi Franica pobjegne prije vjenčanja. narediti vse, da bi bila njegova hčerka zdrava, zato gre v cerkev Pronalaze je tek nakon nekoliko molit. Tam sreča Štefana in mu dana, ali je teško bolesna. Smrekar pove, da zdaj dovoli njegovo želi učiniti sve da njegovoj kćerki zvezo s Franico. Franica nato bude bolje, pa ode u crkvu da se ozdravi. Poroči se s Štefanom in pomoli. Tamo sretne Štefana i gov-skupaj imata otroka. Na koncu so ori mu da sada dozvoljava njihovu vsi srečni. vezu. Franica tada ozdravi. Uda se za Štefana i dobiju zajedničko dijete. Na kraju, svi su srećni. Str. 18 Смрекар е богат земјоделец кој Smrekar është një fermer i pasur што има ќерка по име Франица. që ka një vajzë Franica. Dëshiron Тој сака таа да се омажи за богат që ajo të martohet me një fermer të земјоделец, а неговата ќерка pasur, por Franica ra në dashuri në Франица се заљубила во соседот fqinjin e saj Stefanin. Stefani është Штефан. Штефан е сиромав, i varfër dhe babai i tij është alkoo- неговиот татко па е алкохоличар. lik. Meqë Franica e di se babai i saj Франица знае дека нејзиниот nuk do të lejonte lidhjen me Stef- натко нема да и дозволи да се anin, ata takoheshin fshehurazi. гледаат со Штефан. Një ditë Stefani me zotërinë Sm- Еден ден Штефан замина со rekar shkon në panair dhe kur Sm- господинот Смрекар на саем и rekar e përshëndet atë, Stefani i кога Смрекар го пофали, Штефан kërkon që të martohet me Franicën. го моли да се ожени со неговата Smrekar u zemërua dhe nuk e lejon ќерка Франица. Смрекар е лут Franicën që të shihet me Stefanin. и повеќе не и дозволува да се Ai e organizon të gjithë dasmën e гледа со Штефан. Организирал saj, por Franica iku para dasmës. свадба, а Франица пред свадбата избега. Ata e gjejnë atë disa ditë më vonë, por ajo është e sëmurë rëndë. Sm- Ја најдоа по неколку дена, ама е rekar dëshiron të bëjë gjithëçka për многу болна. Тој ке направи се за të qenë vajza e tij më mirë, kësh- да биде неговата ќерка подобро, tu që shkon në kishë për tu lutur. затоа оди во црква да се моли. Atje e takon Stefanin dhe i thotë Таму го сретнува на Штефан и atij që tani e lejon lidhjen e tij me му кажува, дека сега дозволува Franicën. Franica pastaj shërohet. врска со неговата ќерка Франица. Martohet me Stefanin dhe së bash- Меѓутоа Франица оздравела. Се ku kanë fëmijë. Në fund të gjithë омажила со Штефан и заедно janë të lumtur. имаат деца. На крајот се сите среќни. Str. 19 Смрекар – багатий фермер, у Смрекар был богатым якого є донька Франіка. Він фермером. У него была дочь по хоче, щоб вона вийшла заміж за имени Франицa. Он хочет, чтобы багатого фермера, але Франіка она вышла замуж за богатого закохалася в сусіда Штефана. фермера, а она влюбилась Штефан був бідним, а його в соседа Штeфaнa. Штeфaн батько алкоголіком. Оскільки беден, а его отец алкоголик. Из- Франіка знала, що її батько за того, что Франицa знает, что не дозволить мати стосунки зі ее отец против того чтобы она Штефаном, вони зустрічаються была вместе с Штeфaнoм, они таємно. встречаются скрытно. Одного разу Штефан йде на Однажды Штeфaн отправился ярмарок з паном Смрекарем, вместе с Смрекарoм на ярмарку, і коли Смрекар робить йому и после того как Смрекар его комплімент, Штефан просить похвалил, Штeфaн попросил його одружитися з Франікою. разрешения чтобы жениться Смрекар розгніваний і не на Франицe. В ярости Смрекар дозволяє Франіці більше ніколи запретил Франици видеться с бачитися зі Штефаном. Він Штeфaнoм. После того как отец навіть організовує її весілля, але организовал свадьбу дочери с Франіка тікає перед весіллям. отцовским кандидатом, дочь с нее сбегает. Вони знаходять її лише через кілька днів, але вона дуже хвора. Ее нашли только через несколько Смрекар хоче зробити все, дней, она сильно заболела. щоб дочці стало краще, тому Смрекар готов на все, лишь бы йде до церкви молитися. Там ее дочь выздоровела, поэтому він зустрічає Штефана і каже он пошел в церковь молиться. йому, що тепер дозволяє його Там он нашел Штeфaнa и сказал стосунки з Франікою. Франіка ему, что он не против того чтобы тоді зцілюється. Вона виходить Stefan и Франицa были вместе. заміж за Штефана, і вона Франицa выздоравливает. Она народжує дитину. У підсумку всі вышла замуж за Штeфaнa. В задоволені. итоге все остались счастливы. Str. 20 Smrekar je bogati seljak koji ima Smrekar je bogat farmer koji kćer Franicu. On želi da se ona ima kćerku Franicu. Otac želi uda za bogatog farmera, ali Frani- da se mu kći uda za bogatog ca se zaljubila u njegovog susjeda farmera, a Franica se zaljubila u Štefana. Stefan je siromašan, a otac komšiju Štefana. Štefan je mu je alkoholičar. Kako Franica siromašan, a i otac mu je zna da njezin otac ne bi dopustio alkoholičar. Zato što Franica zna vezu sa Štefanom, tajno se sastaju. da njen otac ne bi dozvolio vezu sa Štefanom, se oni sastaju tajno. Jednog dana Štefan odlazi na sajam s gospodinom Smrekar- Jednog dana ode Štefan sa om, a kad mu Smrekar udijeli gospodinom Smrekarom na sajam kompliment, Štefan zaprosi za i kada ga Smrekar pohvali, Šte-Franicu. Smrekar je ljut i ne fan ga zamoli da mu dozvoli da se dopušta Franici da više ikada oženi sa Franicom. Smrekar je ljut vidi Štefana. Čak joj organizira i i ne dozvoljava Franici da bi ika-vjenčanje, ali Franica bježi prije da više videla Štefana. Organizira vjenčanja. joj venčanje, ali Franica pobjegne prije venčanja. Pronalaze je tek nakon neko- liko dana, ali je teško bolesna. Nalaze je za nekoliko dana, ali je Smrekar želi učiniti sve da veoma bolesna. Smrekar želi da njegovoj kćeri bude bolje, pa odlazi učini sve kako bi kćer ozdravila, pa u crkvu na molitvu. Tamo susreće odlazi u crkvu da moli. Tamo Štefana i govori mu da sada dopušta sretne Štefana i kaže mu da njegovu vezu s Franicom. Franica dozvoljava njegovu vezu sa tada ozdravi. Udaje se za Štefana i Franicom. Franica ozdravi. Uda se zajedno imaju dijete. Na kraju su za Štefana i zajedno imaju dijete. svi zadovoljni. Na kraju svi su sretni. Str. 21 CVETJE V JESENI Janez je starejši gospod. Po pokli- Janez je stariji gospodin. Po zani-cu je odvetnik in ker ima težave z manju je odvjetnik i zbog zdravst-zdravjem, mu zdravnik naroči, naj venih problema doktor mu naređu-gre na podeželje. Odloči se, da bo je da ode na selo. Tamo odlazi kod šel k bratrancu Boštjanu Presečni- svog rođaka Boštjana Presečnika ku na Jelovo brdo in se zaljubi v na Jelovo brdo i zaljubljuje se u njegovo hčerko Meto. njegovu kćerku Metu. Zaradi službe se mora vrniti v Zbog posla se mora vratiti u Lju-Ljubljano, a je odločen, da si bo bljanu, ali je odlučan da kupi na Jelovem brdu kupil posestvo. imanje na Jelovom brdu. Želi Želi se poročiti z Meto in najprej da oženi Metu i prvo pita njene za dovoljenje vpraša njene starše. roditelje za dozvolu. Oni se slažu Strinjajo se. Ko pride do Mete in i kada on dođe kod Mete i pita je jo vpraša, ali bi se poročila z njim, da li bi se udala za njega, ona je je zelo srečna. Ker pa ima na srcu veoma srećna. Budući da ima neku neko prirojeno napako, od preve- vrstu urođene mane u srcu, umire like navdušenosti umre Janezu v u Janezovim rukama od prevelikog naročju. entuzijazma. Janez se nikoli več ne poroči, Janez se više nikada nije ženio, vsako leto pa gre na Jelovo brdo in svake godine je posjećivao Jelovo Metin grob. brdo i Metin grob. Str. 22 Јанез е постар господин. Тој е Janez është një zotëri i vjetër. Pro- адвокат, затоа што има проблеми fesioni i tij është avokat dhe kur ka со здравјео, докторот му probleme me shëndetin, mjeku e препорачува да оди во природа. udhëzon që të shkojë në fshat. Atje Таму оди кај неговиот братучет shkon te kushëriri i tij Boshtjan Боштијан Пресечник на Jелово Preseçnik në Jelovo brdo dhe bie брдо и се вљубил во неговата në dashuri me vajzën e tij Metën. ќерка Мета. Për shkak të shërbimit ai duhet të Заради работата мора да се kthehet në Ljubljanë, por ai është врти во Љјубјана, а е одлучен, i vendosur që të blejë një pronë да купи земја. Сака да се ожени në Jelovo brdo. Dëshiron të mar- со Мета ама за дозвола ќе ги tohet me Metën dhe pastaj i pyeti праша нејзините родители. Тие prindërit e saj për leje. Ata bien da- се сложуваат и кога ќе појде kord dhe kur vijnë tek Mete dhe e кај Мета и ја праша, дали ќе се pyesin atë se a do të martohej me омажишсо него, е многу среќна. të, ajo ishte shumë e lumtur. Për sh- Затоа што е родена со мана на kak që ka në zemër një të metë nga срцето од голема возбуда му lindja, nga entuziazmi i madh vdes умре на Јанез во раце. në krahët e Janezit. Јанез никогаш повеќе нема да Janez nuk u martua më kurrë, çdo се ожени, секоја година одел на vit shkon në Jelovo rrdo tek varri Jелово брдо на гробот од Мета. Metës. Str. 23 Янез — старший джентльмен. Янез уже пожилой человек. За фахом він юрист, і через По профессии он адвокат. У проблеми зі здоров’ям лікар него появились проблемы со наказує йому поїхати в село. Там здоровьем, поэтому доктор ему він їде до свого двоюрідного советует, чтобы тот переехал брата Боштяна Пресечника на в сельскую местность. Там он Єлово Брдо і закохується в його отправился к двоюродному дочку Мету. брату Боштяну Пресечнику в Eловo Брдо и влюбляется в его У зв’язку з роботою він повинен дочь Метo. повернутися до Любляни, але він твердо вирішив купити Из-за работы он вынужден нерухомість на Єловій Брдо. вернуться в Любляну, при этом Він хоче одружитися з Метою он определился что в Jelenovi і спочатку запитує дозволу у її brdi купить себе землю. Он хочет батьків. Вони погоджуються, жениться на Мете, но для начала і коли він приходить до Мети он попросил на это разрешения у і запитує її, чи вийде вона за ее родителей. Они согласились и нього заміж, вона дуже щаслива, Янез пришел к Мете и спросил у але оскільки віна має вроджений нее, выйдет ли она за него замуж, дефект серця, віна помирає на она очень обрадовалась. Из-за ее руках у Янеза від надмірного врождённых проблем с сердцем, перезбудження. от чрезмерного счесться она умирает. Янез більше не одружується, й щороку їздить на Єлове Брдо та Янез больше так и не женился, на могилу Мети. и каждый год приезжает в Eловo Брдо на могилу Меты. Str. 24 Str. 25 Janez je stariji gospodin. Po Janez je stariji gospodin. Po struci je pravnik, a zbog zanimanju je advokat i zato što zdravstvenih problema liječnik ga ima zdravstvene probleme, zbog naređuje da ode na selo. Tamo toga mu njegov liječnik naredi da odlazi kod rođaka Boštjana ode na selo. Odlazi na Jelovo Brdo Presečnika na Jelovo brdo i zalju- kod rođaka Boštjana Presečnika i bljuje se u njegovu kćer Metu. zaljubljuje se u njegovu kćer Meto. Zbog posla se mora vratiti u Zbog posla mora da se vratiti Ljubljanu, ali je odlučan u Ljubljanu, ali je odlučan da kupiti imanje na Jelovom brdu. kupi nekretninu na Jelovom Želi oženiti Metu i prvo pita brdu. Želi se oženiti za Metom i njezine roditelje za dopušten- zato prvo pita njene roditelje je. Dogovorijo se, i kada on dođe za dozvolu. Oni se slažu i kada kod Mete i pita je bi li se udala za Meta dođe Janez je pita dali bi se njega, ona se jako obradova. oženila sa njime, ona je veoma sretna. Budući da ima neku urođenu manu Pošto Meta ima na srcu urođenu srca, od prevelikog entuzijazma manu, zbog tog prevelikog umire u Janezovim rukama. entuzijazma umre Janezu u naručju. Janez se više ne ženi, svake godine odlazi na Jelovo brdo i na Metin Janez se nikada više ne oženi, grob. svake godine odlazi na Jelovo brdo i obilazi Metin grob Str. 26