ILIRSKO-NEMACKO-TAMANSKl

MALI REČNIK

o d

JOSIPA DROBNICA,

»a osiiovom Kramatike ilirske

C protumačenom nemački i talianski)

o d

V '

Vekoslava Babukica.

Troskom Matice ilirske.

U RECI'.

Tiskom j e r m e n s ko g a m a n a s t i r a.

1846 - 184 ».

&R- 50JMIR KREK

58770

Ilirsko-nčmačko-talianski

Mali Rečnik.

;3Hmfcf)sbeutfdMtalientfd)e3

Dizionario compendiato

41 ti r i  e o - t e tl e s v n - i l niH a n o.

ilttt


tr u ; J nt






Predgovor.

Sastavljajuč ovaj mali rečnik, — koi je po g. prof.
Antunu Mažuraniču  preradjen i znamenito
umnožen te po njem i talianskim  jezikom protu-
mačen — premda sam upotrebljavao osim najnoviega
rečnika, što ja k „Oginanii” Gunduličevu (izdane¬
mu troškom narodne Matice ilirske u Zagrebu god. 1844)
doddt, i one večje i bolje poznate rečnike, koje u razna
doba na obeenitu korist izradiše : Belostenac,
JambreSič, Stulli, Voltiggi,Vuk Stefano¬
vič, Richter i Ballman, Ivan Maž uranič i
dr. Jakov Užarevič:  ipak naslov i vanjski oblik
ove knjižice svakomu očevidno kazuje, da tim rečni-
kom sadanjim potrebam književnosti ilirske zadovo¬
ljeno biti nemože. I zlo bi bilo po ilirsku književnost,
da bi se svekoliko njezino blago u ovo nekoliko listi-
čah sabrati dalo. To njime ni nameravano bilo mje,
veče da ljubiteljem i učenikom ilirskoga jezika za
parvu 'potrebu kao mali tumačitelj dotle posluži, dok
izvarstniim rečnikom, kakov južno Slavjanslvo s neo-
doljivom željom izgleda, veštii leksikografi (rečnikopi-
sci, rečničari) književnost ilirsku neobdare i neobogate.

Da bi pak oni,  koji se ovim rečnikom uzasluže,
sa uspehom značenja neznanih jim rečih potražili
mogli, neka uzmu na um sledeča pravila :

1. Ako nekojih s predloži, časticami ilisa drugimi
rečmi sestavljenih izrazah u svojem abecednom redu
neirna , tada treba svaki dio napose potražili.

IV

2. U rečih , gde ima korenita slovka sa glasom r,
ako za ovim jedan ili dva suglasnika sleduju , piše
se pred glasom r  polunem glas h,  n. p. karst,
s a r n a,  l v a r d , il i p olunem glas i: k e r s t, s e r n a,
tverd —ili  nehajuč za nikakov polunem glas piše se
i bez njega: krst, srna, tvrd.itd.

Pod ovo pravilo spadajuče reči nalaze se u ovom
rečniku po parvom primeru, naime sa polunemim
glasom a zabilježene.

3. Cirilovo slovo i, koje se po različnosti pokrajinah
izgovara kao je, ie  ili ije , e  ili i  — pišemo mi u
ovom rečniku svagde kao pokratjeno znamenjem e, n. p.
čovek, sreča; lep, seno, zver, zvezda  itd,

4. Znatan prostor zauzimaju u ovom rečniku
turske reči, koje kao takove iz sarbskoga rečnika
Vuka Stefanoviča  pocarpivši naznačio sam zvez-
dicom *, — Volio bi bio doduše taj prostor slavjanskim
reči m ustupiti ;  ali buduč da i medju najnoviimi plodovi
književnosti ilirske mnogo lakovih rččih ima, nemo-
gaše mi se na ino, nego da najobičnie od njih medju
druge slavjanske reči uvarslim.

5. Karstna imena, tniižka i ženska, te zemljopisna
imena, koja nemačkim ili latinskim malo ili nimalo
nenaliče, dodana su na koncu ovoga rečnika. Za njimi
sledi osnova slovnice ilirske od prof. V. Babukiča,
tumačenjem nemačkim i talianskim.

Na Štajeru  18't9.

n.

a$omt>e.

Prefazione.

C^broo$l bet SSerfaffer bet 2(6=
faffitng bed ctegenmčrtigen £a=
fd)crt '-SGJbtterbucfjež — roeldjcž
butci) #etrn fltofeffot 2fnton
Mažuranič čbetarbettet, bes
beutenb »ermefjtt unb buteb
benfelben aud) mit italienifdjer
S3ebeutung erlldrt routbe —
aufjet bcm neueffen ffiSotters
budje, bač bem Iprifdjseptfdjen
©ebtdjte: „0sman,“»on;3»an
Gundulič (betaučgegeben auf
Jtoften bet froatifd) = ttirifd^ert
9bational*50tuttet(abe inJfgtam
1844) betgegeben ntotben, aud)
jene gtbpctcn unb bebatmteren
Seti!«, toetcf)e p »etfdjiebenen
3eitepod)en sum attgemetnen
®ebtaud)e »on Belostenac,
Jambrošič, Stulli, Voitiggi,
Vuk Stefanovič , Richter
unb Ballmann , Ivan Mažu-
ranič unb Dr. Jakob Uža-
revič aučgearbeitet rootben
ftnb, acbraudjte : fo bejeugen
bennod) fomofjl bet &itel, alš
aud) bie dufiere gfotm btefefi

uantunquevolte nel com-
porre questo dizionarietto —
il quale fu riffatto e comple-
tato dclla parte italiana dal
signor professore An¬
tonio Mažuranic  — io
abbia fatto uso, oltre il di-
zionario piti recente, clie
fu aggiunto ali’ ultima edi-
zione deli’ „0 s m a n 1 d e,“
del Gondola  (fatta a spese
della „M a t i z a“ nazionale
illirica a Zagabria 1844) an-
che di quei piči e meglio
conosciuti dizionarii , clie
pel bene comune in diversi
tempi mandarono alla luce
un Belostenac, J am¬
bre £ i č, Stulli, Voi¬
tiggi, Vuk Stefanovič,
Richter e Ballmann,
G i o v a n n i Maž uranič
e G i a c o m o U ž a r e v i č —
cib nondimeno il solo titolo
e 1’esterna forma di questo
libretto dicono chiaramente
ad ogniuno, che con esso

58u<f)leind Sebctmann augens
fdjeintidj, baf mit biefcm SBirs
terbudje ben gegenmartigen S3e=
burfnijjcn ber t(trtf«i)cn Citeraj
tur fetncžmcgs Scniigc geleiftet
merben Mnne. Unb in bcr SEfjat,
eš jlunbe fdjtcdjt um bie ilirt--
fdje SMteratur, menn man itjrcn
gefammtcn 2Bi5rter»ortatf) in
biefen mcnigen SStattern jufam*
menjlcllcn !6nnte. ®ief beabi
fici)tigte man aud) gar nid)t
mit bfefem 3Bbrterbu<be, fon;
bern nur um ben Ciebljabern
unb Scfliffencn ber itirifdjen
©pradje eincn Scitfaben unb
ftcinen ®o!lmetfdjer jur erjlen
Kot^burft einflmeilen an bie
£anb ju gcben, biči gemanbfere
£crifograpl)cn mit eintm »od«
ftanbigeren SBorterbudjc, xoeU
djem baš Subflapcntijum fcfjn«
fudjtig entgegenficfit, bie iliri*
fdjc Siteratur befdjer,fen unb
bereidjcrn.

Scnjcnigcn aber, meldje bie=
feš SDB6rterbud)Xein jur Jpanb
ncfjmcn merbcti, um bie SScbeu*
tungen ber i^jncn unbelannten
SBbrter mit (Srfolg auffudjen
ju fčnncn, mogen folgenbe
Siegeln jut ŽRic^tf^nur bienen:

1. (Solite man einige mit
S3on»6rtern, $)arti!e!n ober
fonfligen SBortern jufammens
gefefcte, in bcr aiptjabetifdjen

non si e pienamente soddis-
fatto affli odierni bisogni
della letteratura illirica. E
difatto guai alla letteratura
illirica! se tutto il tesoro
de.lle sne parole avessc ea-
pito in questi počili foglietti;
ne io ho avuto cio in mira
nel comporlo, perche il mio
scopo fu soltanto quello, di
presenlare agli amatori e
studiosi della lingua illirica
un’ interprete per il piu ne-
cessario, finche altri esperti
lessicografi non arricliissero
la letteratura illirica di un
dizionario completo, il quale
viene grademenle desiderato
dagli Slavi meridionali.

Acciocche poi quelli, che
vorranno far uso di questo
dizionarietlo, possano con
buona riuscita cercare il
significato delle parole, che
non intendono , e duopo,
che si impriinano nella
mente , quanto segue :

1. Quando non trove-
ranno nelTordine alfabetico
alcune espressioni composte
dalle preposizioni, particelle

VIC

Crbnung laufcnbe Jtučbriicte
»etmiffen, fo fdjlage man jeben
S^eil befonberS rad).

2. Sn benjcnigen SBortern,
Uren ©tammfitbe bcn Caut r
cttbalt, rnenn nad) bemfctbcn
cit ober jrcei STiitlaute folgcn,
mi:b oot bem Caute r bcr fjalb*
ftunme Caut a gefdjricbcn/ }.
58. tarst, sama, tvardj ffcatt
a gekraudit man aud) ben
ftumracn Caut e: kerst, serna,
tverd, ober man nimmt auf
ben baUjiummen Caut gar feine
Siudftibi, unb fdjreibt oljne bem«
felbcn ntcfy b6f)mifd)cr SBeife:
krst, srna, tvrd, u. f. ro.

Untcr »tefe Steget geljbrenbe
SBbrter bef.nben fid) im gcgen=
mdrtigen SEjfdjen =SBorterbud)e
nad) ber erften SBeifc, namltcb
mit bem baltftummen Caute a
bcjeidjnet.

3. ®em cariUifdjen 58ud)=
ftabcn t, roeldjer nad) 58erfd)ies
benbeit bcr ^roninjen oerfdjies
ben auSgcfprodjen rcirb , nam=
lid) alb je, ie ober ije, e ober
i, entfprtdjt im gcgenreartigen
SB6rtcrbud)e ubcrall bač conu
pcnbidfe jJeidjen č, j. 58. č o-
v e k (ft. čovjek, čovek, čo-
vik), sreča  (ft. srječa,
sreča,sriča);—lčp (ft. liep
ober lijep , lčp , lip), s e n o
(ft. sieno ober sijeno, sčno,
sino); zver  (ft. zvier ober

od altre parolo, allora fara.
Iduopo cercarne ogni parte
separataniente.

2. Nelle parole, che lianno
nella sillaba radicale laNet-
tera r  e dopo questa lettera
sciegua una o due conso-
nanti, avanti alla prefata
lettera r  si scrive la semi-
muta n, p, e. k a r s t, s a r n a,
tvard,  oppure la semimiita
e: kerst, ser na,tverd;
oppure senza alcun riguardo
alla semimula non si scrive
niente , p. e. k r s t, srna,
tvrd,  ecc.

Le parole appartenenti a
questa regola sitroveranno
scritte in questo diziona-
rietto dietro il primo esem-
pio, vale a dire colla semi-
muta a.

3. La lettera cirilliana *,
laquale secondo ladiversita
delle provincie e dei dialetti,
che vi regnano, si pronun-
cia come je, ie, ije, e, i,
noi esprimiamo in questo
dizionarietto quale abbre-
viata. col segno e, p. e.
čovčk  (in vece ; čovjek,
čovek, čovik), sreča  (in
v. srječa, sreča, sriča); —
lčp (in v. liep o lijep, lep,
lip), seno  (in v, sieno o
sijeno, seno, sino), zver

VIII

zvijer, zver, zvir), z ve z d a J
(ft. zviezda obet zvijezda,
zvezda , zvizda) u. f. to.

4. Sinen bebeutenben SJcturn
neumen in biefem Sffičrterbudje
tikfifcfje SBbrter etn, tueldje
alg folctje aug bem fetbifdjen
SBčrterbudje bcS Vuk Stefa¬
novič entle^nt unb mit cinem
©temeljen * bejeidjnet ftnb. —
Ser SBerfaffer routbe jtoar lie=
ber btefert SRaum ben flaoifdjen
SBčrtern gegčnnt babenj alletn
ba amf) unter ben neueften
fProbutten ber flirifdjen Sitera^
tur mandje fotc^ier SEBorter aufs
toudjen, !onnte er nidjt um=
f)in , ben gangbarftcn »on ben;
feiben audj tjicr ben s pia£ ein=
jurčumen.

5. Sic Saufnamen, manns
lidje unb toeiblidjc, bann bte
geograpi)ifd)en Stamen, toeldje
»on ben beuifefjen unb latcine
fdjen abrceidjen , ftnb am @nbe
biefeg SB6rtcrbud)eg jugefugt
trorben, toeldjcn bicSrunbjttge
ber iltrifcfjen ©pradjleljre »om
fProfeffot V. Babukič in beuts
fdjer unb italienifdjcr ©pradje
alg Knljang folgen.

3n ©teiermart im Satire 1849.

Sofepfj Drobnič.

(in v. zvier o zvijer, zver r
zvir), zvezda  (in v. zvie¬
zda o zvijezda, zvčzda,
zvizda), ecc.

4. Occupano una gran’
parte di questo dizionariett)
le parole turche, che io
ho estratto dal dizionario
serbico del Vuk Stefa¬
novič,  e segnato oolF
asterico *. — Avrei senza
dubbio voluto, che tale
parte oceupassero invece
delle turche, le parole slave,
ina come per fino fra i piii
recenti frutti della lettera-
tura illirica vene hanno
molte, cosi a dispetto della
mia buona inteazione ne
ho dovute inserirne le piii
usitate.

5. I nomi proprii di per-
sona, mascolitii e femmi-
nili,  ed nomi geografici, i
quali non hanno aleuna so-
miglianza od affinita coi te-
deschi od italiani , li ho
aggiuntialla line di questo di-
zionarietto e dietro a questi
seguono, come appendice,
i fondamenti della gramma-
lica illirica del professore
V. Babukič  traslatati in
tedesco ed in italiano.

Nella SHria i849.

Giuseppe Drobnič.

Predgovor drugi

od V. B.

Ima več gotovo četiri godine danah , od kako sam ja,
bivši tajnikom narodnoga družtva čitaonice i Matice
ilirske po nalogu starešinstva istoga družtva ročnik
ovaj, sastavljen po e. Josipu Drobniču,  objavio
time, da če se troskom priespomenute Matice na svet
izdati, te sam i poziv k predplati napisao. Ovo, i što
ču jošte dole niže reči, podaje mi pravo i vlast, da-
pače i dužnost mi nalaže, da k predgovoru g. sasta-
vitelja ovoga ročnika nekoliko ročih dodam te ih opra¬
vim na p. n. gospodu utemeljitelje Matice ilirske i na
predbrojitelje.

U onom objavljenju bi rečeno, da predplata na
ovaj rečnik do konca Lipnja(Juna) god. 1846 traje, te
da če donle i rččnik na svetlo iziči.

Pa što se dogodi ? — Do priespomenutoga roka
jedva Bog dade te izide samo parvi svezak (jer smo
u četiri svezka bili namerili izdati ovaj rečnik, da bi
s ga i siromašnii pribavili mogli), a jednu godinu
zatime t. j. 1847 izide opet drugi svezak iste veličine
kao i parvi od 10 polutabakah, a sad tekar izilazi celo
delo sa osnovom gramatike ilirske, protumačenom
nemačkim i talianskim jezikom.

X

Svatko če, a osobito gospoda utemeljitelji Matice
ilirske i predplatitelji željno izčekivati, da im kažemo
uzrok, sbog koga seje sa izdanjem toga rednika tako
dugo otezalo.

Sve če se najbolje izjasniti, pustivši, da nad našim
poslom sunce istine ograne te da i najzakutnie kutiče
obasja.

Napisavši ja objavijenje i poziv k predplati rekoh t
„d a če celo delo  i z n e t n a j m a n j e d o 20 t i s k a-
nih  t a b a k a h, ako  ne  viš  e.” Ovo biaše blaga želja,
u koju bez ikakve protimbe privoli i g. prof. Ant.
Mažu ranic  — komu je, kao što je občenito znano,
starešinstvo gorespomenutoga druživa vas rukopis
poverilo bilo time, da ponešto nemačka znamenovanja
izpravi i talianska  dodade, imajuč naime ponajviše
u tom razlog posestrime naše Dalmacie, gdi je talian-
ski jezik po gradovieh zavladao.

Ali ti se tudi u računu našem ljulo prevarismo!
uzamši naime prekratko merilo, kojim rukopis naprama
štampanim tabakom izmerismo i neubavestivši se prie
kod štampara, koliko li če rukopisnih tabakah trebati
za jedan štampani. Nobena naglo st nič ne
velja,  mudro vele Kranjci.

Kao da nas munja iz vedra neba šinit: tako ti
prolarnusmo osvedočivši se po merilu parvoga štam-
panoga tabaka, da naš rukopis nemože više izdati,
nego najviše dvanaest  tištenib tabakah, — a mi ti
rekosmo dvadeset  — ako ne više — još k o to mu !

XI

Sto sad da radinio? — zar da ostanemo u sramoti?
— Ne! rekosmo, to nesmie pod nipošlo biti. šlo re-
kosmo, neporekosmo! Prijatelj prot'. Mažu ranic
odluči še, da če svekolike gori po sastavitelju spome-
nute rečnike sa rukopisom prispodobiti, te, što se još
može, iz njih paberkovati.

1 tako bi. Paletkujuč osim ostalih rečnikah ponaj-
više upotrebi S tul la i Vuka  te još u pomoč prizva
Del la Bellu  (P. Ardel. Della-Bella  Dizionario
italiano, latino, illirico, Venezia 1728. 4.), koi je u
tnnogoj štruci za čudo duh ilirskoga jezika postigao.
Pomnožavanje to poče po prilici od rčči „greben,”
s toga je, odtuda počamši, ovaj rečnik i savaršenii.

Posao taj bio je g. prof. A. Mažuraniču  tako
več otežao, da je trebao pomočnika, koi bi mu bio
barrm pisao, dok on po knjigah amo i tamo prispodobe
činjaše i prava znamenovanja rečih, a osobito talian-
skih tražaše. I tako u tom tegotnom poslu odlučim se
ja poeetkom Veljače g. 1847. te mu budem u pomoči
od sredine slova „©” pa sve do kraja. Kadili bi uvek,
ako nas kakovi drugi poslovi neprečahu, po tri ure
večerom; jer danju svaki svoje tekuče poslove obav-
ljaše. Tako poslujuč dovaršismo s božjom pomočju
ovaj rečnik polovicom meseca Studenoga (Nov.) g, 1848.

S druge Strane obreknem ja, da ču osnovu slovnice
ilirske nemačkim jezikom spisati, a prof.  A. Mažu-
ranič  obeča mi, da če ju talianskim jezikom protu-
mačiti, da tako jošte pončšto k izjasnjenju i boljemu

xn

razumljenju rečnika doprinesemo, a k tomu da i obe-
čanib 20 tiskanih tabakah izpunimo.

Meseca Prosinca (Dec.) p. g. počmem pisati osnovu
gramatike ilirske u misli, de če mi ju prijatelj M. ta-
lianskirn jezikom protumačiti, kao što urekosmo. Ali
nato opet bede! — Prijatelj M. postavši meseca Stu-
denoga, uprav Čim rečnik dovaršismo, banskim pove-
renikom u Vinodolu, svojem rodilom kraju, tamo i ode
te silnimi poslovi prečen nemože mi obcečanja izpu-
niti. Sto ču opet sada? Bičkom osobitom srččom na¬
merim se na g. Vladislava Vežica,  rodom Dal¬
matina, službenika kod banskoga veča i poznatoga
pisca ilirskega, koi mi zelju dragovoljno izpuni i slov¬
nico talianskim jezikom vešto protumači. Ja nemogu
na ino, nego mu time javno zahvaliti.

Kad svekoliko , što dosada rekoh, u jedno sku¬
pimo, priznat če vele štovana gospoda utemeljitelji
Matice ilirske i predplatitelji, da premda su nemilim
izčekivanjem na ovaj rečnik neuztarpljivo trapljeni
bili, sa svim time da su dobili rečnik veči i savaršenii,
nego što bi ga mi bili mogli u parvoin počelku, kad
ga oglasismo , izdati. Istina, da mu jošte mnogo i
mnogo manjka; ali treba samo pomisliti, da je sada
čvarst temelj jur položen, na kojem če se odsada ve¬
lika sgrada našega jezikoslovja sa svieh Stranah lahko
graditi i polepšavati moči. Hi da reknem sa našim što-
vanim starinom Vukom:  „Sad svaki zna, gdč če koju
reč tražiti, i ako je nenadje, videt če, da je nema i
može je gdč zapisati i ostaviti; i tako se sad sto putah

XIII

lakše mogu pokupiti ostale reči, Sto su ostale po na¬
rodu, nego Sto bi se na novo počelo i ove skupile.”

Izvan rečnika bit če,-po mora umu, gramatika Uiti
slovnica dobro došla; jer če ona mnoge reči jasnie pro-
tumačiti i saniosvčst o poznanju jezika, o njegovu
bogatstvu glede forme, i o njegovoj krasoti i gibkosti
kod mnogih i mnogih pobuditi, komu se samo uzlitie
jezik naš ozbiljno proučiti.

Razloga, da osnove slovnice ilirske nišam i našim
jezikom izdao, imadem dva: parvi je, što su naši ljudi
večom stranem jeziku nemačkoniu vešli, a pri tom bi
bila i knjiga odveč odebelila i posao se u dulje protegao;
a drugi uzrokjest: što kanim do skora na korist svojih
učenikah, a uz to i občinstva, našim jezikom obilniu
slovnicu izdati, nego što je ta na kraju ovoga rečnika.

I to ču još napomenuli. Mnogi su me jur upitali,
rad šta nedadosmo , da se rečnik u domovini štampa,
no u Beču? Odgovor je kratak. Ovako malenili pisme-
nah, kao što je ovaj rečnik štampan, neima zadosta,
žalibože, u nijednoj štamparii naše domovine. Ta i ova
velika i prebogata inače štamparia otacali Jermenah u
Beču jedva ih za tri polutabaka p o d p u n o smogne ;
jer se obično ovako mala slora za druge knjige neupo-
trebljavaju. A pri torne mnijasmo mi s početka, da če
ovaj rečnik za pol godine gotov biti, kao što smo to
prenaglo i oglasili bili. A i da smo ovako nalenih pis-
menali ovaino naručili, jedva bi ih bili za godinu danah
dočekali i to s dvostrukom cenom. Da smo pako dali
večiini pismeni, kojih se doduše u našoj domovini za-

XIV

d osla nalazi, ovaj rečnik štampati, bila bi mu cena u
dvoje i u troje poskočila, a naša namera uprav biaše,
čim moguče lagljom cenom na svet izdati ga. A Bog; i
duša! i po nas bi bio mnogo laglji posao, da smo
štampariu kod ruke imali, te nebi se bile morale kor-
rekture amo i tamo šiljakati, t. j. iz Beča 11  Zagreb i
opet natrag; jer time htedosmo, da delo, koliko je
više moguče, čisto na svet izide.

Nemogu pri kraju ni to zamuknuti, daje preradji-
vanje i štainpanje ovoga rečnika uprav u najnesgodnie
za nas doba došlo. Treba samo dobro na um uzeti,
da od god ista 18'i. r > pa sve do dana današnjega politički
pokreti milom domovinom našom nemilice darmaju —
a to dušu svakoga iskrenoga domorodca veoma uzne-
miruje i bistru mu svest, koja je pri Izradjivanju ova-
kovieh ozbiljnih delali osobito potrobita, i nehotice varlo
smutjuje. Pomislite samo, molim vas, kako nam je, kao
i svakomu, — pri duši bilo, kad je god. 1848 revolucia
gotovo celuEuropu uzkolebala; pomislite, kakove znini
(zone) nas prolažahu, kad je naša vojska Dravu pre¬
koračila i proti Pesti primicala, a osobito pomislite,
Bog a duša vam, kako nam je bilo, čuvši, da na Beč
lumbardami udaraju, pa da nasve Strane gori — a rečnik
naš u plamenu — i kako nam je opet odlahnulo, razu-

mevši, da je naš rečnik u Beču zdrav i čitav ostao !-

Pomislite najposle i na ono, što bi učeni Cornova
(Čeh) rekao — kao što nam otac leksikografah slavjan-
skih, Josip Jungmann,  u svojoj „S 1 o w e s n o s ti”
Praze 1846. §. 8. pripoveda , — t. j. rekao bi C o r-

XV

nova: da veče kazni (pedepse) za učene ljude nebi znao,
nego zatvorivši ih, da jim se zapovedi, neka rečnike pišu
— pa čete, uzdamo se, milostivo oprostiti, što smo sa
izdanjem ovoga rečnika toli dugo otezali.

IzpovedivSi tako iz dna duše naše sve svoje glavne
grehe, s kojih nemogasmo s ovim rednikom takonapred,
kao šlo željasmo, nemožemo se od visoko štovane
gospode utemeljiteljah Matice ilirske i od predplatiteljah
prie da oprostimo , dok javno zahvalnost neočitujemo
gospodinu dru. Stepanu P e j a ko vicu  u Beču, koi
je gorki posao parvih korrekturah obskarbljivao i u
obče u svakoj štruci nastojao, da se ovaj rečnik čim
prie moguče dovarši i u domovinu odpravi.

U Zagrebu meseca Bujna 1849.

Vekoslav Babukič.

XVI

Izjasnjenje kraticah.

©rEtarung Set SlbEiitJuiigen.
Spiegazione delic Abbrcviature.

adj.  adjectivum, pridavuo (ime), DSciroort, aggettivo.
adv.  adverbium, prislovje, SJebcnroort, avverbin.
aug.  auginentativum, povečavajuce cime), IBcrgroficrungSiport,
aumentativo.

bulg.  bulgarice, bugarski, bulgarif.fj, bulgaro.
coli.  collectivum, skupno (ime), ©ammeln.imc, colletlivo.
comp.  comparativus, prispodobni (stupanj), Gomparotio, com-
parativo.

conj.  conjunctio, veznik, Sinbcroort, congiunzione.
čech.  čechice (bohemiee), češki,čfditfct) (toijmifdi), cechico  (boemo).
dim.  diminutivum, pomanjujuče (ime), iiertlcinemnačroort, di-
minutivo.

f-  femininuin , žensko, tpciMid), femminino.
fig.  ligurative, prenosno, ftgurlicb, fiaurutamente.
gen.  genitivus, roditeljni (padež), Šcnitio, genitiv o.
interj.  interjectio, inedjumetak, Brotfctjeuitjort, interiezione.
krst.  kirclienslavviscb, ecclesiaslico-slavice, carkveno-slavjan-
ski, slavo-ecclesiastico.
kilstenldndisch,  primorski, lit orale.

m.  masculinum, mužko, mannlidi, mascolino.

n.  neutrum, srednje, fadilief), neutro.

part.  participium, dionoreč, awitteln>ort, participio.
pl.  pluralis, množtveni broj , SKcIjrjaljl, plurale.
poln.  polonice, poljski, polnilci!, poluno.
prap.  prsepositio, predlog, SSormort, preposizione.
pron.  pronomen, zaime, Jriinvort, pronome.
russ.  russice, ruski, rufflfcf), russiano.
f. (leje, vidi, vedi.

sing.  singularis, jedinstveni broj, giniat)!, singolare.

slov.  slovenice, slovenski, flotvcnifd), sloveno.

v. a. i.  verbum activum imperfectivum.

v. n. i.  verbum neutrum imperfectivum.

v. a. p.  verbum activum perfectivum.

v. n. p.  verbum neutrum perfectivum.

v. impers.  verbum impersonale, unperfbnltcbcd 3titwort.

v. p. e.t i.  verbum perfectivum et imperfectivum.

* turcice, turski, turtifdi, turco.

I

A.

A, coni.  atcr, poi;  mtt>, c,
ed;  a kamoli, »tel ivcnigcr ,
moli o meno.

Aba, f.  cine Sitt groben Sudješ,
sorta tli patino onlinario.

*Abajlija, f.  bteSdjabracfc, ®feo
bebecEe, gualdrapa;  f. Caprag.
Abeceda, f.  fas 2lbc, Sllpljabct,
alfabetu , ubici.

Aby.ov, m.  f. lia/.ag.

Ad, »n. (krst.)  Ute Jpotle, bet Or*
tuš , JfjabcS , inf emu  ; adi,
adali, m. pl.  bic fjoUttctjett Slb«
griinbe, gliabissi deli'inf'erno.
*Ada, f-  f. Otok, 1.

*Adet, m. f. * Hadet.

Ajd! ajde! obet hajd! liajde!
interj.  auf: fort! moblan! sul
su! suviu, ur sil!

*Ajgir, m.  f. Pastuh.

Ako , e oh  j. roenn, mofern, se;

— li, im Salte, se incaso;
menn abet, se poi.

Ako prem, con.).  obgleidt, roie«
molji, benelie;  f. Premila.
Akov, m.  cin Eimet, seccliione;

certa misura tli vino.

Al. f. Ali.

Alaharda. f.  bie ^cllcbarbc, San<
je, bet ©pie®, alabarda.

•Alaj, m.  ein 5£rupp ©olbaten in
barabe, schieru.

‘Alajbarjak, m. bie AecteSfaljnc,
bandiera.

*,Vlat (balat), m. f. Orudje.
Atilov, m. Dpfer, n. sacrifizio ;
f. Žartva.

Alem, in.  ein Bbclfleinj, sorta
di  (Jiojll. |

Ali, conj. allein , abet, bodj,
no; ali budi da, abet gefc?t
ba®, abet fci cž bem ib, mu
pošto ehe sia;  f. Iti.

*Alma/., m. Siamant, m. dia¬
mante.

Alvatan, tna, o , adj.  mcit, bc»
qucm (pon jtleibern), largo ,
c umni n do (delto d’ ubito).
*Amajlija, f.  Slmutct, n. Za
lioman, m. amulet o, talis¬
manu.

*Amanet. m.  IjintcrlcgtcO ©ut,
Scpoptum, deposito ; SnliSf
man, m. Slmnlet, n. talis¬
manu  , amuletu.

Arno, adv.  bet, anfjcv , tjicljct.

gua (di moto).

Anita, adv. (slov.}  f. Dakle.
*Angir, m.  f. Pastuli.

Angjeo , gjela, m.  Sngel, m.
aiigelo.

Ains, m. Siniš, m. anice.
Aniševica, slnišbranntmctn, m.
Slnišligucur, m. aguanite d'a-
nice.

Anta, f.  f. Humka.

•Anterija, f.  Strt Untctllcibcš,
specie di tonuca.

Apostol, m.  Slpoftel, m. apo¬
stolu.

*Aps, m.  f. /,atvor.

*Apsana, f.  Sltteftljanš, n. času
d’ arresto , carceri.
‘Apsenik, m.  f. Zatvorenik.
•Apsiti, im, v. a. i.  arretiren,
arrestare.

Ar, conj. (slov.)  benn, meil,
inbem, poiche, perche.

1

BAB

g

BAI1

'Arajdati, am, v.a.i.  erg'6$t«,
beluftigen, ricreare.

Arap, ) m. ‘Mraber, m. Arabo ;

Arapin, j S)tof)r, un nero.

Ard.ja, f.  Stoft, ra. ruggine;  f.
Haritja.

Aremta, f.  Vadit, 5Riett)C, f.
affitto , appalto.

Aršin, m.  6Uc, f. braccio;  f.
Bakat.

Art, m. punta ; f. Kat.

Artač, m.  ŠJietpel, m. scarpello.

Artast, a, o, udj.  fpt$ig, pun¬
tata.

Arvati so, f. Harvati se.

Aspa , f. fonjt osip , m.  (»on
osipati se), ^autaužfdiiag, ra.
Jjticfel , eruzione cutanea ,
petecchie.

Ašikovati, kujem, v. n. i.  (»on
*ašik, »evlicbt) liebfofen, lieb>
angelu, buljlcn, amoreggiare,
far ali’ amare.

Atula, f. OefimsS, n. cornice.

Avet, i, f.  ©efpenft. n. spettro.

»Avlija, f.  f. Bvor.

Aziračan, čna, o , adj.  alplja.
betticb, alfabetico.

Azkuka, f■  Sllpijabet, n. alfa¬
beta, l'abici.

»Azdija, f.  2lrt langen Dberflei,
M, sorta di soprabito lungo.

Aždaja, f.  Stacbc, fiinbwurm,’m.
dragone.

B.

l^aba, f.  ©ročmuttet, f. avola,
norma;  alteč *H>cib, vecchia;
£cbamme, f. leuatrice.
*Babajko , m.  f. Babo.

Babak, bka, m.  fpantfcbe ftltcgc,
cantaride.

Babica, f.  alteo Sttiittcrcben, v ec-
chierella;  .^ebammc, i". leva¬
trice.

Babine, ah, f.pl.  2Bocbenbett, n.
puerperio;  cin ©cbmauš, bcn
man gibt nad) fccr <$ntbinbun^ ,
pranzo che ni dd dopo il
parto.

Babiti. im, v. a. i.  ©eburtč*
bitfe letften, assistere da le¬
vatrice.

*Babo, be, m. OSatcr, m. pudre.

Bacati, am, v. a. i.  merfen,
fcbleubern, gittare ;  — u oči,
»orijaltcn, »omerfcn, rinfac-
ciare , rimproverare.

Bacili, im, v. a. p.  f. Bacati.

Backati, am, v. a. i.  ftecbcn,
pugnere ;  rc i$cn , ir rit ar e  ,
stimolare.

Backa vi ca , f • £angette (cbtrur*
gifcf)e$ *Bcrfseug), f. lancetta.

Bačva, f.  n. £onnc, f. botte.

Bad, vi.  f. Greben , 2.

Badanj, dnja, m.  Bubcr, 58 ot*
ticf), m. ittifc, f. tiri o.

Bailar, dra, o, adj.  muntcr ,
desto;  Ijciter, Icbfjaft, vivace,
(jajo.

Badati , am , v. a. i.  fiecben,
pugnere;  aitrubren, toccare.

*Badava (badavad), adv.  um*
fond, uncntgcltltcb, gratuila-
mente.

*Badem, f.  £D?anbel, f. man-
dola ; £D?anbelbaum, mandorlo.

Badiv, a, o, adj.  »oll ^Uippen,
scoglioso.

Badnjak , m.  cin $toi 3 , fcen bic
SUtjrier am (5f)rifiabcnb auf*
fteuct legen , ceppo che si
bruccia la notte di natale.

Badnji, a, e, adj.  (»on bdeti,
vvacbcn) 3£acbe*, della vigilia;
— dan, večer, fjeUiger &bcnt>,
vigilia di natale.

BAL, 3

Badriti, im, v. a. i . aufmnn.
tern, destare.

Badrost, i, f.  ©lunterfeit, £cb<
baftigfcit, ('. brin , vivacitd.
Bagaria, f.  3ucbtcnlebcr, n. vac-
chella.

Bali, a, o, adj. aufgcbiafen,
fiol;, gonijo , superbo ; miriti
11 bali, iauancn, negare.
Baliat, a, o, adj.  ftolj, anfge«
blafcn, superbo , gonfio.
Balioriti, im, v. 'a. i.  entjan«
bcrn, Ste Saubcrei scrtrciben,
le var Vaffatluramento ; — bo¬
lest, Ste Liranfijett burtb 3au»
Serfpriictie furiren, medicar la
malattia con delte formole
magiche.

Babornik, m.  3«ubcmeertrct<
Ser, m. mio c he diseaccia
Vaffatluramento.

Baja, f.  3{cij, m. btnmutl), 1'.

fraghezza, leggiadria, grazia.
Bajati, am, v n. i.  Sabeitt er.

jif)lcn, raccantar tavale.
Bajka , f.  Sabct, f. favn la;

blnefbote, stnriella.

Bak, vi.  f. Bik.

Baka, f.  f. Baba.

"Bakar, kra, m.  Bitpfcr, n.
rame.

Baklja, f■  Sacfct, f. fiaccola.
Bakrorez, m.  dtupferftid). m.
rame.

Bala, f.  ©pcidtri, ©cifer, m.
valiva j  bara.

Balav, a, o, adj.  gctfcrut, ba-

t 'OSO.

Balčak, m. Segcngriff, m. elso;

f Boč §'  Boča.

Balega, f.  UnftatS, 5v0tij, m.

eseremento, stereo.

Kaliti Se, im, v. n. i.  fpeicbeln,
geifent, salivare.

Balvan, m.  Saifcn, ®aumj!amm,
m. tronco, ceppo.

BAR

Ban, m. 5>an, ©tattpaltcr, m.
liano, vicere.

Bantovati, tujem, v. a. i.  fib«
ten, turbare.

Bar, adv.  f. Barein.

Bara, f.  ©unipf, Sttorajl, m.
palu.de.

Barabanat, nta, m.  ©eberge,
^jiiidicr, m. birro, sbirro.
Baran, vi.  •SSiSber, m. monto-
ne, ariete.

Baras, rsa, m. ©palticr, n. '3ic<
ScnlauSc, f. spalliera, per¬
gola di vili.

Barbljati, am, ) v,a.i.  flot«
Barbotati, bočem, j tern, itam«
mcln , ba Ib el are;  fetnua^ett,
fUtfcScrt, c iarlare, cicalare.
Barci, kali, m. pl.  (»on bark)
©ebiturrbavt, baselle.
Bardašee, n.  #iigri, m. Slnijo.

fjc, C. collina , altura.

Barda, n. lj  SBcrg, m. monte,
OtStjang, m. declivild ; niz —,
ScrgaS, alVingiii;  uz - , berg.
auf, alVinsit.  2) OBeSctfamm,
pelline da lessere.

Bardovit, a, o, adj.  bergigt,
montoso.

Barein, adv.  lpcnigflcns, min«
ScftenS, alme.no.

Biirgljati. am, v. a. i.  fclincU
unS unocrftanbltcb reSen, lar-
tagliare.

Barilo, n.  iBcinmgfi, n. (»on
(j 8 ajtafi) borile, (misura di
vino di 48 boccalij.

‘Birjak, m.  Sobne, ©tanbartc, f.
bandiera.

“Barjaktar, tu. SaSncittriigcr, in.
portabandiera.

Bark, m. tic ftilftc cineg ©ebnurr.

bartež, basella;  f. Barci.
Barka, f-  fieincrcS SMirjcug,
SBarfc, f. barva;  Sifcbbcbalter,
m. serbatojo di pešci.

1  *

BAT

Barkljoč , ni. SMaufpedit, m.
sorta di pica  ( uccello).

Barlog, mi. J?Di)le ciucs IBilbes,
f. tuna d'una fiera.

Barst, f.  iimgc ©proijeit, ra-
muscello, germoglio.

Barstiti, im, v. a.i.  abjmeigcit,
abfrcffcn (mw,3icgcn), mangiare
i ramusvelli (delto di ca prt).

Baršljan, mi. Spbeu, m. elleru.

Baršun, mi. 1) pitepiirfartcites
SEucft, panno del color di
porpora. Z)  ©ammct, v el lat o.

'Barut, mi. f. Prah puškem,
pušeani, ognjeni.

'Barutana (harut - liana) , l'.
'Pulucrmajajin, n. magazzino
di polvere.

Barv, f.  ©tcg, m. ponticello.

Barvno, n.  SBalfeit, m. trave.

Barz , a, o , arij. fcbnelt, <jc«
ftfpnittb, veloce, presto.

Barzau, zna, o, arij. f. Barz.

Barziti, im, v.  n. i.  cika, af-
frettare.

»Basamak , mi. f. Stupanj ,
Stepen, Skalin.

Basati, am, v. n. i.  irregcijen,
andar erranito.

Basna, f.  Sabel, f. favola.

Basnoslovje , n. »tptfjologic ,
gabei(ef)tc, f. mitologia.

Bastaž, mi. (pon P a r«f<») Saft«
tveigev, m. facchino.

'Baš, adv.  gerabe, juft, ap-
punto;  f. Uprav.

Bašča, f.  ©artca, m. orto.

'Baška, a dr.  befonbcre, iitbbc«
fottbere, separatamente.

Basla, f.  f. Bašča.

Baština, f.  ©rmtbftiicE, n. ter-
reno;  Srbfcttaft, C. ereditu.

Haštimk, mi. @rbe, in. erede.

Bat, m. Jteuie, f. mazza;
fel, m. pestello;  ijflmnier, ni.
martelh).

BEG

Batina, f.  ©tod, ©tab, m. ba-
stone.

Batriviti, im, v, a. i.  aufmum
teni, 3)tutl) einftbfen, animare,
incoraggia re.

Baviti se, im , v. n. i.  firij it>o
bcfinben , rocilen , trattenersi.

Baza , f. i  Bazag.

Bazag, zga, mi. ^oltimbcebaum,
m. sambuco.

Bazgovina, f.  JpoUimtJevtjolj, n.
legno di sambuco.

Bdeti, bdijem, bdio, v. n. i.
ivadjett, vegliare.

Bditi, f. Bdeti.

Bee, m.  cinft ftcinc »cncaiantfdic
akiiiiae, aseaso, m. bezzu.

'Bečar, mi.  ^agcftots. Smiggc«
fettc, m. uomo celibe, (che
sprezza il matrimonio).

Bežati, čim, v. a i.  f. Blejati.

Bečiti, im, v. a. i.  (oči), Ste
atugen fticr rfdjtcn, flicten, far
gli occlii aperti e rigidi ;
— se, frfiief aitfcfjcit, guardar
di bieco.

Beeva, f.  ©teumpf, m. calza.

Beda, f.  STcitS, n. miseria.

Bečan , dna , o, arij. clcnt),
tnis er o.

Bedast, a, o, arij. alberit, bitnim,
tljoricijt, sciocco.

'Bedein, 1 mi. JUitgmauee, gc<

•Beden, ) ftmtgSmaucc, f. mi u-
raglia, muro di ripuro.

Bedevia, f.  atabifrfie ©tute, f.
c (iv alta arabu.

Bediti, im, v. a. i.  migcrcdit
btfdjulbigei,, incolpar ingiu-
stamente.

Bedro, n.  ©cbcnfel, m. coscia.

Beg , mi. gtucbt , 1'. fuga.

Beguč , a , e , arij. fltcfjcnb ,
ftiicbtfg, fugace.

Begunac, nča, mi. giiirf)tting, m.
disertore, fuggifivo.

BEZ

BEZ E

Bel, a, o, ndj.  meti;, bianco.

Belanak, uka, m.  1 @b«et6,n.

Belance, ca, n. \ albume
(d'uovo).

Belilo , n.  roeitJCr ftarbcicofr, co-
Inr bianco.

Beliti, im, v. a. i.  rectgctt, tlel«
c^cit, biancare, imbiancare.

Belodano, adv.  beim Sag, of«
fctillici), di giorno. aperta-
mente;  fonnendat, chiaro co-
me la luce.

Belokost, i, f. gifetiftctn, n.
avnrio.

Bena, f.  Summfopf, gfitfaUž.
pmfcl, m. minchione.

Ji en etati, nečem, v. a. i.  foimrn
vebett; parlar da minchione .

Benevreci, ike, ah, f.pl.  Q3cin*
flctbcr , *patttalon, braghe.

Bent, m.  2Baffemefcte ŠJlut^U
wct)ve i\ avgine.

Boo , bela, o , adj.  f. Bel.

Borba, f.  Seferr, ©amntcln, n. rac -

i tcolta]  2Betnlefe , vindemmia,

Berber, \ e  T , ..

Berberin,) m  f - Brl J ac -

Bercg, m. (slov.)  ©umpf, 3Ko#
raft, m. palude, stagno, fan-
gaccio;  f. Bara, miuka.

Bersa, f.  ©emftcin, m. tartaro.

Bes, m.  ©uti), Jtafcrei, f. fu-
rnre, furia, smania;  fcijfer
©eifi, SEciifei, demonio.

Besan , sna, o, adj.  rciitljcnb,
rafenb, furinso, rabbioso.

Beseda, f.  ©ort, n. parola.

Besediti, im, v. n. i.  rebra,
parlare.

Besnili, im, v. n. i.  »liti)«!,
infuriarsi.

Beteff, m.  btranfljcit, f. malattia.

Betežnik, m.  cin .Stranfct, mo¬
tata.

*Bez, m.  R8eintt>an6, f. tela;  f.
Blatno. 1

Bez, praep.  olntc, senza; jcigt
einen TOangel ati, «nb entfpricbt
tu 3itfammcmetjungcn ber Ucut-
fiticn 5Bor(ill'C ,,uit,” unt> ber
Skadtftllic „ 108 .”

Bezakonit, a, o, adj.  f. Bez-
zakonit.

Bezakonje, n. f. Bezzakenje.

Bezazlen, a, o, adj.  argtob,
unfcliutbig , fromrn, senza ma-
lizia, innocente.

Bezbožan, žna, o, adj.  gott»
lob, empio.

Bezbožnik, m.  cin ©ottlofcr,
v n empio.

Bezbrižan, žna, o, adj.  (org*
lob, forgenfrei, liliero di cure,
spensierato.

Bezcntan, tna, o. adj.  gcfut)l»
lob, gtciciigilttg, indole.nl e.

Bezdan, dna, m.| Slbgrunb, ni.

Bezdno , a, n. i abhisstt.

Bezdušan. sna, o. adj.  (erj*
lob, gcnuficnlob, crudele, spie-
lalo.

Bezobrazan, zna, o, adj.  mi*
ucrfcbamt, fred), sfacciato.

Bezobzirno , adv.  riicEiTcfitblob,
oljne Dtiicffidit, senza riguardo.

Be^pčno . adv.  unucrfcbamt ,
bummbrcift, sfaccinlamente.

Bezposlenost, f.  €BJri6iggattg,

. m. ozio.

Bezposlioa, m. OKugiggcmger,
Stagcbicb , m. perdigiorno.

Bezredan, dna, o, adj. regeU
[ob, miorbentitd), unregclmagtg,
disordinato.

Bezufati, ain, v. n. p.  ocrjmci«
fcllt, disperare.

Bezuman, inna, o, adj.  uu-
»crminftig , stolido, stolto,
sciocco.

Bezzakonit, a, o, adj.  gefeg.
lob , non legale ;  nngcrccbt,
ingiusto, illegettirno.

BLA

BIS 6

Bezzakonje, n.  Unrecbt, n. in-
giustizia.

Bezzloban, bna, o, adj. arg<
lož, leale.

Bežati, žim, v. n.  i. fticTjcn,
fuggire.

Biber, m.  f. Papnr.

Bič, m.  « 0 cttfcl)c, ©eifici, f. »far¬
so, frusta.

Bičevati, cujem, v■ a. i.  poit«
ftijcit, gcišcln, fruslure.

Bik, m. ®tier, m. toro.

Bileg , m.  .fiennicidien , Sfctf«
mai)l, n. segno, contrassegno ;
®tempcl, m. bollu.

Bilega, f.  f. Bileg.

Biležiti. im, v. a. i.  bcjeidntcn,
anmcricn, segnare, notare.

Biležnik, m.  otir, m. notajo.

Bilj, m. .Soije, f. schiavina.

Bilje, h.  ‘Dflanjc, f. @ct»iid)0, n.

\piantu, erba.

Biljka, f.  @tengel, -$alm, in.
gambo , fusto.

*Biljur, m. SBrennglaž, 8infen<
glaž, n. lente di vetra.

Bilo, 11 .  <l)uiž, m. ©djlagabcr, i'.
polso.

Bio, bela, o, adj. f.  Bel.

Biočug, m.  f. Ižvekir.

Bir, f. ©ammlung, C. collezione;
Slbgabc, ©tcucr, f. collezione,
dazio.

Biral i, am, v. n. i.  fammeln ,
raccorre ; toofdcn, scegliere.

Bireč , adv.  man modtte fagoti,
fo sti fagott, diresti;  fajl,
guasi.

Birič, m. (slovJ  Sintreibcr ter
Stbgabcn, riuevitor del dazio  ;
ftalclicr, (Sdicrgc, m. sbirro.

Birma, f. eirmung, f. cresima.

Birov, »i. (in (Strmini nnb 33a<
nat) f. .Srni ac.

Bisage. gali, f. v i.  SucrfacE,
m. bisaccia.

Biser, m.  s Pcrlc, f. p e rla.
Bisernik, m.  ©otlcnfjanblcr, m.

mercante di peric.

Biskup, m.  SSifdtof, m. vescovo.

Bistar, tira, o, adj.  Ijcil, llar,
limpido , chiaro.

Bistrica (voda). f. cin Sati)
mit fiatom iKSaficr, ruscello
d' acijua limpida.

Bistriti se, im, v. n. i.  itd)
Baron, ud) erfjclicn , rischia-
rarsi.

Bistvo, n.  2Gc|cnl)cit, f. Safcin,
n. essere , essenza.

Bitan, tna, o, udj.  mcfentlid),
essenziule.

Bili, jesam, bio . v. n. i. §f p.
fein , 1itb bcfintcn , essere;

— u svesti, fidi bcmugt fcin,
essere in se;  — lia dobru
glasu, in gutem 3tuf ftct)cn,
avere Imuna farna  ;akobude
samo do toga, tncnn cž nur
barauf anfbmitif, se si tratterd
soltanto di guestb.

Biti. bijenr, v. a. i.  fdilagcit,
priigcln, Imttere, percuutere;

— se, iidi fdilagcn, fampftn,
Imttersi, cumbaltere.

Bitje, n  IBcfcn, n. essere,
essenza;  Sufianb, m. stalo.

Bituost, f.  tfficfcnbcit, f. ®afcin,
n. esistenza.

Bitva’ j *  f- Boj.

Bivati, am, v. n. i.  cpifitren,
fcin, esistere , essere;  gcfdio-
ijcn, accadere, nascere.

Bivol, m.  95uffcl, m. bufolo.

Bizg, m. f.  Lepak.

Blag, a, o, adj.  fanft, lieblidi,
grajibf, gcmiitljiid), mite, man-
sueto , affaliile.

Blagajnioa , f.  ©diatslammer . f.
tesoreria.

7

BL1

BLA

Blagajnik , m.  ©cba?tncif!er,

fldifier, ni. tesoriere.

Btagdan, m.  Seicrtag.m. giorno
iti festa.

Blago, h.  ©ctia$, m. tesoro;
Mcidittjum , ricchezze;  33er«
ntogcu, facnlta.

Blagodiidnnst, f.  Cctitfcligfcit f.
gutc ©cmutl)4art, buuiiu indo-
le , ajlabilitd.

Blagodaran. rna, o, uilj.  frči.
gcbig, roobltljatig, beneficu;
crfcnntlirfi, riconoscente.
Blagodariti, j ni f v ,  „ j
»ol)ltl)im, gratificare , bene-
ficiare ; crfcnntlid) fcin, gra-
lifuzare , essere riconoscen¬
te;  faitfcn, ringruziure.
Blagoglasan , sna . o , adj.
tBoljlflingenb, maflltottcufe, eu-
fonico , unnonico.

Blagolidan, dna, o, adj.
fcltg, fmmMid) cušleljcttb , di
grazioso sembiante.
Blagonaklonost , f.  TColjlgc.
ncigttjcit, f. uffezione, pro-
pensitd.

Blagoslirana, f.  ©dnUJfammtr, f.

Tlerarutm, n. tesoreria.
Blagoslov, m.  Scgcn, m. ©cil)c,
f. benedizione.

Blagosov. m. f. Blagoslov.
Blagost, f.  Jpolbfeligfeit, ©and,
ftuU), I'. gr azio silil , grazia,
benignilu■

Blagoštiv, a, o, adj.  frcunMid),
gcfdltig, benigno , grazioso.
Blairotvorae, roa , m.  ©obl.

tbdtcr, m. benefatlore.
Biagovalište, n.  £afcljimmer,n.
©ocifcfaal, m. sala da man-
giare.

Bfagovati, gajem, v. a. i.

clten, fccifen, mangiare.
Blagovest, f.  gutc SBotfjfcbaft,
©oangelium , n buona nuova ,

erangelo ; —Marijina, SJtana
SScrfuiibigung , f. unnunzia-
zione iti beata rergine.
Blagovoliti. lini, v. n. i.  belic,
btn, gcnetjtmgen, degnarsi,
compiacersi.

Blagozvučan, ona, o, adj.
ivoljltlingciif, eufonico ;  f Bla-
goglasan.

Blakitan, tna, o, adj.  Mau,
bimmclfarbcn, turchino, az-
zuro , celeste.

Blanjati, am , v. a. i.  Ijobcllt,
pint tar e.

Blato, n.  -Sotli, ©orad, Unftatb,
m. fango ; ©ec, m. lago ,
pelode.

Blai.an, /.na, o, adj.  fclimcidicl*
Ijaft, adulatorio.

Blazina, f.  f Perina.

Blaznik, m.  ©dtmcidtlcr, m
adulatore.

Blazniti, im, v. n. i.  fdimci.
dicln, adulare;  anrcijcn, bofeO
S8eifptel gcben, incilare, dar
cattivo esempio.

Blažen , a, o, adj.  felig , beuto.
Blebetati, deni, v. a. i.  fdirnat.
icn, plappetn, c iarlare, chiac-
cJierare.

Bled, a, o, adj.  blcid). bliič,
pa tildo.  .

Blejati, jim, v. n.  «• blofcn,
betare.

Bleknuti, nem, n.  «• P■  f-
Blejati.

Blenuti. nem, r. a. i.  bctgubcn,
ocrbliiffcn, fhalordire.

Blesan, m.  Tolpcl , minchione.
Blesk. m.  ®li?, ©dtimmcc, m.

folgore , splendore.

Blistati se, am, v. v. i.  bli^en,
locttcrlcuditcn, folgorare, lam-
pare ; fdtimmertt, scinlitlare.
Blitva, f.  ffltangolb, m. lieta ,
bietola.

BOD 8

filizanac, nca, m. SmiUmgš«
btubcr, m. gemello.

Bliznad, f.  ,0n)itltiigc, pl. ge-
melli.

Blizu, ailv. praep.  nofjc, rte=
ten, presno , vidno.

Bližnji, lija, e, adj.  bcnacblmtt,
angranscnb, vidno, conter-
mine;  tcri»<ittbt, congiunto.

Bližina, f.  SJiafjc, vicinanza.

Bljutak, tka, o,) adj. abge*

Bljutav, a, o, Jfcf)itiaclt, lip.
ptfcB , insipido , insulso.

Bljuvati, ujem, v. a. i.  crl're>
cticn, fpcictt , vomitare.

Blud , m.  Srrtfjum , errore;
Uttiiirfit, ©diroclgctct, C. lus-
suria, libidine.

Bludan, dna, o , adj.  uiijuciittg ,
lussurioso , libidinoso.

Bluditi, dim, v. n. i.  trrett,
sbagliare;  irregeljeit, andar
errando;  frfppclgcn, Unjudit
trcibcn, lussureggiare.

Bludnica, f.  unjiicbtigcč 2Bcib,
donim lussuriosa.

Bludnja, f.  Stttfjum, gctilcc, m.
errore, sbaglio;  Unjudit, 1’.
lussuria.

Bluta, f.  ©tljimmtl auf Sem
ilBcuic, m. muffa di vino.

Blutiti se, im sc, v. n. i.  fcf)im«
ntcltt, divenir muffo.

Bo, conj. bctm, i»eil, iitbem,
perche . poiche.

Bob, m .  SBoljrtc, f. favn.

Boca, f.  glafdic, C. SBouteiUc, f.
fiasco , bottiglia.

Bockati, am, v. a. i.  oft unb
Ictfe ftccben, fiidieln, pugnere.

Boc, m.  besi <5žbti&,  m.

Boca, f.Ulso;  Balčak.

Bonač, dca, m.  ©tadtel, m.

, f. pungolo  , slimolo;
©citemtcrficn (fltaafdett), n.
pleurisia (gnal di cosla).

BOC

Bodalica, f.  ®djomtett, n. bajo-
netta.

Bodar. dra, o, adj.  inuntcr,
lebljaft, desto, vivace.

Bodezan, zni, f.  ©i>i$e beS
Segcnš, ©cluocrtcž, f. la punta.

Bodež, m.  ®oIdi, m. prignale.

Bodriti, im. f. Badriti.

Bog', in. @oft, m. dio, iddio ;
s bogom! tebe n>ol)l! @ott
befobleit: addio!  poči s bo-
g'om , fortgcfjeit , tit ©otteš
Sdamcrt gcfjcn , andarsene ,
andar con notne di dio  ;
bogme! lici (Soft, per dio!
žallbog! Icibct, disgraziata-
mente;  tako mi boga! boga
mi! fo flcfjc mir ©ott bet! cosi
mi ajuti iddio!

Bogahojan , jna, o, udj.  gotted*
furcfjtig, fromm, divolo.

Bogac, g ca, ut. (slo v.)  f. Ubo-
gac._

llogalj, m.  Briipprl, stroppiato.

Bogat, a, o, adj.  rctcli, rieco.

Bogatstvo, m. SJfctctjtijum, n.
ricchezzd, dovizia.

*Bogaz , m.  SObunbung cincS
gluffcS, f. boeca d'un fiume,
f. listje; ©itgpajj, m. stretto,
f. Klanac.

Boginja, f. ©ottiit, dea;  bo¬
ginje, ali, f. pl.  SBUttctn,
s»ocfcn, 1'. pl. vajuolo.

Boginjav, a, o, adj.  blatter«
mirbig, vajuolato.

Bogoiavljeiije, n.  gcil bet peti.
3 flonige, n. epifaniu del
Signore.

Bogoljiiban , bna , o , adj. an=
bacbtig, ftomm, pto, diioto.

Bogomio, mila, o, adj.  gott»
gcliebt, amato da dio,

Bogomoljac, Ijca, m.  SlttbddiO
let, SSctct, m. pinzochero .
pregatore , bigotto.

BOS

BOK

Bofforaditi, im, v.n.i•  bcttcln, j
niendicare.

Bog-oslovac, vea, m.  STfjcoIog ,
m. teologo.

Bogoslovje, n. irijcologtc, f.
teol oijiii.

Bogoslovje, n. ©ottcsSucrcbrung,
f. C.ulto divino;  Otcligion, f.
reliitione.

Boj, 'ih. ©ditadit, f. GScfccht, n.
flompf, m. battagliaj  .Sricg,
m. guerra ; hoj biti, Jtricg
fiiljvcit, fiimpfai, far guerra,
guerreggiare.

*lioja, f.  SJarbc, f. colore,
f. Farba.

Bojadisati, sam , šem , v. a. i.
farbett, colorare.

Bojak, m. indecl.  f. Boj.

Bojan, jna, o, adj.  fricgcrifcf),
marziale;  ©d)tad)t», jtricgtf*,
di guerra.

Bojni - , ih.  btrtctjcr, m. guer-
riero.

Bojarin, } IU ’ ^ Boljar.

Bojati se, im, v. n. i.  (id) fiird)«
tcit, temere.

Bojazan, zni, f.  ®urd)t, Umore,
paura.

Bojazan, zna, o,\adj.  furdit«

Bojazljiv, a, o, (fom, fd)iid)»
tern, timido, paurosn.

Bojište , n. @d)t«d)tfcl&, n.
•Šampfplaij, m. campo di bat-
taglia.

*Bojiti, im, v. a. i.  farben,
colorire, tignere.

Bojni, a, a, adj.  f. Bojan.

Bojuica, f.  itriegerin, f. gtier-
riera.

Bojuik, m-  .firieger, m. guer-
riero.

Bok, m. ©ejte, Senbc, f. fianco ;
fig.  3lbbang e ; nc g sgcrgcb, de-
clivio d'un molite.

Bokor, ih.  93iifd>el, m. SBlumcn.
firaufj, ra. SBonguct, n. ciocca,
ciullelto.

Bol, f.  ©climevj, jtummcr, ni.
dolore.

Bolan, ina, o, adj.  front, bc»
triibt, ammalato.

Bolest, f.  .Sranf()cit, f. ma-
lattia.

Boiešljiv, a, o, adj.  fronflid),
malaliccio.

Boljar, t m.  aSoiar, ©rofjet,
Boljarin, ( Dptimot, fOfognot,
primate, ottimate, nobife,
magnate.

Bolji, a, e, adj.  bclicr, pik
buono, migliore.

Bolovati, liijem , v. n. i.  front
(etn, e fix er e malata.

Bolta, f.  2Bblbung, f. ©croblbc,
n. volta.

Bolvan, m. (slov.j  ©btjcnbilb,
Sbol, n. idola.

Bor, m. Sbfjve, r. itiefer, m. pinu.
Bor a vi ti, im, v.n.i.  »mučilen ,
itd) aufljoltcn , trattenersi ;
icbcn, vivere ; — sanak, fcblo*
fen, dormire;  — noč, itber«
itaditcn, pernnttare;  — dan,

vreme, ben £og, bie 3e<t ju«
bringen , passar il giorno,
it tempo.

Borita, f.  jtampf, ©trčit, m.

combattimento , lotla.
Borovica, f.  OBocbbolbcr, m.
ginepro;  28ad)()olCcrbccrc, i.
coccola di ginepro.
ltorovnjak, m- f. Iirozag,
Drozd.

Bos , a, o, adj.  borfujj, blo6<
fiiBtg , scalzo.

Bosilj, a, ih.  33aiUifum(5trout),
m. ha sil ir o.

Bosiijak, ljka. m. f. Bosilj.
*Bostan, ih.  SRcloncn. ©orten,
m. orlo da meloni.

10

BIIE

• JURA

•BostaniUija, je, m.  OTdoncn.
gčirtncr, ortolano, ckecaltiva
i meloni.

Bosti, bodem , v . a. i.  ftccben,
pugnere.

Bota, f, (slov.)  ©tocf, ^riigel,
in. buslone.

Bota, f.  f. Bolta.

Boži, bogovali, m. pl.  fcic
©btter, dei,  f. Bo,s\

Božanstvo,«, ©ottfjeit, f. deita;
©ottliclifeit, f. divinita.

Božica, f.  @ottin, f\ dea, diva.

Božic, m.  ftcincr ©ott, picciol
iddio;  ©brifitag, natale;  —
strelonusni, 5lmor, m. amore.

Bračan, čna, o, udj. (krsl.)
di mafrimonio .

Brada, f.  OSort, m. barba;
.Strm, n. mento.

Bradaš, m. cin Sangbartiger,
c h e ha una gran barba.

Bradavica, ( f.  2Barje, porro ,

Bradavka, ( vapezzuolo  , pa-
pilla.

Bradva, f . .Bimmcrart, f. scure.

Brajan , jna, / in. 25rtiberdicn, n

Brajo , a, i (im oertraulidjen
•Ione , fratello (in vila fami-
gliare).

Brajda, /'. -ftefcenlaubc, f pergola.

Brak. m. (krsl.)  ©f)c, t*. ©Ije*
jianb, in. matrimonio.

Brana, f.  *fficfjr, f*. difesa , ri-
paro , argine;  ©gge, f. erpice.

Branati, am, v. a. i.  cggen,
erpicare.

Braniti, im, v. a i.  oertfjeibi*
icf)ti$cn, mfendere.

Branje, n.  ©atruneln, n. (ter
5nijbtc), raccolta.

Branjevina, f.  ©cljage, n. ban¬
dita , luogo  , nel guaie e
prodni o di cacciave e pas-
colare.

Branju#, m. (slov.)  f. Broza#.

Brašančevo, n.  ftrofjnlcidinamš«’
feft, n. corpus domini.

Brašno, n.  3ct)fbrot,n. viatico;
CDtcfjl, n. f arina , f. Muka.

Brat, m. pl.  bratja, Gruber,
in. fralello.

Brati, berem, v.a.i.  lefen, lam*
mcln, raccogliere;  — grozdje,
28ein Icfcit, vendemmiare.

Bratiti, m.  f. Sinovac.

Braticna, f.  f. Sinovkinja.

Bratski, a. o , adj.  bntfccrlid?,
da fralello.

Brat n če d , m.  ©efdmntfcrftnb ,
(moinnlidj'), n. SBetter, ©oufin,
vagino da canto del pudre.

Bratučeda, f.  ©efdjroifterfinP,
Oei&lidjj , Sttufjmc , ©ouftne,
vagina da canto del pudre.

Bratva , f.  Sefe, ‘Beinlefe, f.
vendemmia.

Brav, in. SfGibbcr, in. mnntone ,
f. Ovan, Praz; — ©djopč ,
castrato , f. Škopac.

Brava, f.  ©cblog, serratura.

Bravac, vea. m.  f. Prasac.

Bravar, m.  ©djlofier, in. chia-
vajo.

Bravina, f.  ©cbaffleifcb, n. var¬
ne di peccora o montone.

Brazda, f.  3'urctie, f. salvo.

Brazgotina, f.  9?arfce, t\ vica-
trice.

Brc, interj. imperandi:  daj
lire! ajde bre!

Breber, bra, in. (slov.)  f.
I)abar.

Brenkati, kam, v. n. i.  fltm*
pern (an cinem ©aitcninftrn*
ment) ;  Untinnare.

Brenta, f.  93utte, f. tina (vašo
da portar acgua od altro
fluido dietro le spalle).

Breskva, f.  ^ftrftdj t.93aum unb
ftrucbt), persico.

Brez, praep.  f. Bez.

11

MU

Breza, f.  asirfe, f. belulla.
Breg, m.  SJcrj, m. 'Jttljang
etner Hnbobc, m. monte, de-
clicio;  Ufer. n. riva.

Breme, mena, n■  Saft, SBiirtc,
f. soma, carico.

Brest, m.  Ulmcnbaum,m. nlmo.
Brežak. žka, m.  m.

'.'InljolK, collina.

Brez. nat, a, « , adj.  Bergig ,
montoso.

Brežuljak, ljka, m.  f. Brežak.
Brieiti, im, v. a. i.  f. Brijati.
Briti , m.  ©diiirfc , ©ettneibe
ciiw«©(itmtrtc6, :c., filu, taglio
(VuiHi spada, coltello, ecc.
Briilak. dka, o, a d).  ftbavf,
fettneibig , affilato, acuto.
Brideti, dim. v. n. i.  iueten,
tcišcil, pizzicare, bruciare.
Briga, f-  Sovje, f. cura. briga.
Brijac, jca, m.  SSarbicr, m.
barbiere.

Brijalac, lea, m. f.  Brijac.
Brijati, brijem, v. a. i. bar.

bicrcn, far la barba.

Brinuti se, nem, v. n. i.  far«
gen, curarsi, esser sollecito.
Brisati, šem, v. a. i.  roifditn,
iofeben , cuncetlare  , f. Tarti.
Britak, tka, o, adj. f. Briilak.
Briti, brijem, v. a. i.  f. Bri¬
jati.

Britva, f.  SBarbicr - EOicffcr, n.

rasejo.

Brizgati, gam, v. a. ij' n.
iangiam jicfjcn, gemicare, vet-
sav sottUmente;  krava briz¬
ga, t. j. naliva (mleko u
vime), bic Itul) fonbert atliltti
ab lin bas guicr), far latte;
fbtiben , schizzare.

Briznnti, nem, v. n. p.  1) in
Sbranen amibrcdicn, prorom-
per in lagrime , i!) f. Briz¬
gati.

bub

Brižan, zna, o, adj.  bcfargt,
befununert, sollecito.

Brod, m. ©diifr.n. na ve, legno ,
naviglio ; iSurt, f. guado.
Brodan, dna, o, adj. frfiiffbat,
navigabile.

Brodar, m.  ©cbiffer, m. barca-
juolo.

Brodarna, f.  Sirfendl, n. ar-
senale.

Brodište, n.  fturt, Ubcrfnljrt,
f. guado.

Broditi, im, v. n. i.  fdiiffcn,
navigare ; roaten , guadare,
guazzare.

Brodokaršje, n.  ©dnffbrncb, m.
nuufragia.

Brodolom, f. Brodokaršje.
Broj , m.  3a!)l, Sftummcr, f.
numero.

Brojanice, f. pl.  Stofcnlrans,
m. rosario ; i.  Krunica.
Brojiti, im, v. a. i.  iiiblcn,
rctbncn , n urn er ar e, coni ure.
Broskva, f.  jtoljl, m. verza.
Brnklje, f. pl.  Ofcngabci, f.

forchelta del farno.
Brnkvica , f.  SBšgeldtcn , n.

©tift, m. chiodetto.

Brunda, f.  aKaultromnicl, f.
spassapensiere ;  f. Brom-
buija.

Brundati, ain, v. n. i.  ®!aul«
tromntcl faiclcn , suonar lo
spassapensiere ;  bnunmcn ,
morinoreggiare.

Brus, m. ©ebleifjtein, 28ci)(tcin,

m. cote.

Brusiti, sim, f. a. i.  fctjleifen ,
aguzzare suita cote.

Buba, f. friccbenbciS Unjcjicfer,

n. insetto serpeggiante(come
verme, brucu, ecc.);  — svi¬
lena , ©cibcmeurm, in. bi-
galto.

Bubanj. bnja, m.  Srommcl, f.

BUN

BUG 12

tamburo  ; 'Daufen , f. tim-
pano.

Buliati, ain, v. a. i.  gemaltig
fddagen, battere con iinpelo  ;
©etijfe madicn, far strepito.

Bubnjar, m.  SSttmbout, ni. bal-
titamburo.

Bubnuti , nem , v. a. p.  f.
Buhati.

Bubreg, m.  SEicrc, f. rognone.

Bučati , liučetn bučam ,
truden »ic bač JUinboici), rug-
gire vome vn bue.

Bučman, m.  SBaušbacE, m. clii
ha le gote gonfie.

Bucmast, a, o, adj.  bauš«
biicEig, aufgebunfen, di} gote
gonfie.

Buviti, im, v. n. i.  iarmen,
far strepito, chiasso.

Budac, dca, m. Smtljaijn, m.
gallo d'lndia.

*Budak, m.  f. Tarnokop.

‘Budala, m.  £l»r, SummEopf,
5£blpel, m. stolido, mutto.

Budan, dna, o, ailj.  mati),
muntcr, desto.

Budija, f.  SErutljenne, f. gallina
dlndiu.

Buditi, im, v. a. i.  »ecEeit,
destare , svegliare.

Budne, \geruhd. —  ja, inbem

Budilci, jid) bitt ober mar, es-
sendo io ;  — ti, inbem bu bift
ober »ar|i, essendo tu ; —on,
inbem er iji ober »ar, essendo
egli ; _ rni, inbem »ir finb
ober »aren, u. f. ». essendo
noi, ecc.;  — da, inbem, ba,
essendo che.

Budilci, a, c. part.  Eunftig,
futum.

Budučnost, f.  3ufunft, f. l’av-
venire.

Bugariti, im, v. a. i.  (ingen
itdcb bet 2irt ber SSuigarcn,

vantar a niodo dei Hulgari,
.spelbenlicb fingen, cantar un
fatto eroico.

Buha, f. Sloj), m. pnlce.

Bajiča, f.  ©iefibad), Stegenbad),

m. torrente-

Buka, f.  Siirm, in. strepito.

'Bukagije, jah, f.pl.  guBcifcn,

n. geffein, f. pl. catena.

Bukiniti, nem, v. n. p.  1) f.
Klicati; 2 ) auflobern, avvam-
pare.

Buktuti, tam, v. n. i.  f. Buk-
nsili, 2.

Buktinja, f.  gacEcl, C. face,
tnrcia.

Bukva, f.  SSudic, f. faggio.

Bukvica, f.  1) f (cine SSudic, f.
picciol faggio;  3) basi titlplia*
bet, 2ibc, Alfabeta.

Bula , f.  ttirfifdicž CBcib , n.
donna tarča.

Buljiti, im, v. n. i.  bic 2tugen
IjeroorrecEcn, globen, guardar
cogli occhi spalancati.

Bumbak, m. f.  Pamuk.

Buna, f.  2uifruijr, Stufiianb, m.
bicbellioit, f. sedizione , sol-
levaniento.

*Bunar , m.  f. Studenac ,
Zdenac.

Buncati, am. v. n. i.  fantaii*
rcn, ungeraumte JRebcn fiifjren,
fdimdrmcn, vaneggiure, deli-
ra re.

Bundeva, f.  2(rt iEiirbib, sorta
di zucca.

Bunlna, f.  Siingcr, ®!i(l, m.
letame.

Bunište, n.  f. Gnojište.

Hliniti, im, v. a.  aufmtegein,
Siufruljr iiiftcn , sollevare  ,
far sedizione.

Bunovnik, m.  2iuf»icgier, 2tub
riiljrcr, SRcbell, in. sedizioso,
ribelle.

13

BliZ

Bura, f.  3?ovbtt>in6, ui. tra-
Montana, boren, vento set-
tentrionale,  f. Sever; @c»
roittce , n. tempesta, bur-
rasca.

Burail, f.  (eott.) Safiet, botli.
Bure, reta, n. Sag, n. botte,
donko , f. Baeva.

Burež , m.  Urin, £arn, m.
urina , piscio.

Burkati, ain, v. a. i.  auffjegcn,
atifniiegeln, sollecare,  — se,
v. n.  fcraufcn, ftiirmcit, te«t-
pestare, stormeijgiare.
‘Burma, f. etn Sitigccting, cin
Jtcifeing, anello liscio ; ©cftrau«
l'e, t'. vite.

*Burmut, m.  ©dinupftataf ,
tabacco da na sure.
‘Burinutžia, m.  Satatfdinupfer,
che naša tabacco.
•Burmutica, f.  f. Dulianica.
Iturstiu , m.  C®etnjicin) , f.
Jantar.

Bus, m.  ©tcngcl, ©ticl, in.
stelo, gambo (de' fiori o
erbe ); ©traudi, m. frutice.
Busen, m.  Jftafen, m. verdura,
term erbosa.

Busenje, n. (coli.')  tic Stafcn,
pl. pezzi tli term erbosa.
‘Busia, f.  f. Zaseda.

Bušac, šca, m.  '»elifcm, m.
pellicano.

Bušiti, im, e. a. i.  totjrcn, fo-
rare.

But, m.  SOluSfel, ni. musco-
lo ; ©etliigcl, ©ckinfen, pre-
sciutto.

Bntura , f.  <t)«cf , m. Sf n.
nJacfct, SBnttcn, ni. involto,
/Vi rdelto , pacchetto , balin.
Buzdolian, )m.  cine ?trt Scu=
Buzdovan,(le, ©treittolten, m.
nmzza, clava-

CAH

C.

Cakiiti se, im, v. n.i.  f. Stak-
liti se.

Caklo, n.  f. Staklo.

Caklen, a, o, ud j. f. Staklen.
Caprag, m. ©etatrjctc, f. gual-
drappa.

Car, m. Jtaifer, m. itnperatore.
f. Cesar.

Carevio, m. Jv«ifcrSfot)tt, ni.

principe imperiale.

Carica, /'. Jtniferin, f. impera-
trice.

Carina, f.  SoUgcbiifjc, ffltautt),

f. dazio, gabella.

Carinik, m.  3'oitner, Soltcinnelj«
mev, m. gabelliere.

Carknuti , nem , v. n. p.  ter«
ften, frcpireit, crepare, mo-
rire (inteso debruti).
Carkva, f.  jtirdie, f. chiesa.
Carljeu, a, o, adj.  roti), rosso.
Carn, a, o, adj.  fdnvaes, nero,
nciiro  ; nositi čarno za kini,
SEvtuieetlcifcce teagen, portar
ubito da tntlo  o da bruno.
Canillo, n.  ©dneatic, f. it  ro¬
tor nero ; Xintc, f. inchio-
stro, tinta neru.

Cirilina, f.  ©rtioatic, f. ne-
orezza ; Sraucctlcit, n. (ut/o,
brunu.

Carniti, im, r. a. i.  fetrearsen,
octbunfcln, annerare;  —/lig.
oetlcumbcn, calunniare.
Carnlea, f.  aSvunettc, f. brunetta.
Carnkast, a, o, adj.  tcaunlidp
brunetto.

Carnoglavka, f.  ©impel, 55lni»
finf, m. fringuello marino.
Carnomanjast, a, o, adj.  triiun>
(ict (»eni bceScfichtžfartc), bru¬
netto di cera.

14

C(K

CfiN

Carnook, a, o, atlj.  fdiroatj*

augig, iVoKChi n eri.

Carpati, am, / v. a. i.  fdibpfen

Carpiti, im, > (SSaffer), atti-

Carpsti, peni. \ grtere.

Cartalo, n.  (Pftugbeil, n. sorta

di vomero.

Carv , m.  25urm , m. venite.

Carven, a, o, adj.  roti), rosso.

Carvojedina, | f  CBurmitidt,

Carvotočiua, j (Bntmfcali, m.
tarlo.

Celi, m.  Scdie, Snnung,

f. tribu, vorpo d’artefivi.

Cer, m. ©tcincfdie, Gercidie, f.
cerro, rovero.

Cesar, m. Sla ifet, m. impe-
ratore.

Cesta, f.  ©trafie, Canbfirajje, f.
strada.

Čeča, praep.  t»egen, pervia.

Cedilo, n.  Scipcr, SDurctjfctitag ,
m. colatojo, feltro;  ostaviti
koga na — n, einen im @tid)
laffeit, abbandonare.

Cediti, im, v. a. i.  (ciljat, burcti*
feifjcn.cotare; — se, ttbpfeln,
tviefen, gocciare.

Cedj, m. 'Songe, 1'. tiščiva.

Cel, a, o, atlj. gam,  oollftanbig,
iutiero  ; za — o, bcftimmt,
geipiji, certamente.

Celina, f.  1) bab ©anje, 93011*
fliinbigfcit, f. integrita; 2)  ce¬
la zemlja, f. Ledina.

Celiti, im, v. a. i.  ganj madien,
Ijcilcn, far intero , guarire.  _

Celivati, vam, v. a. i■  f- Ce-
lovati.

Čelov, m. 3t«g , m. bacio.

Celovati, lujem, v. a. p.  fiiffcn,
baciare.

Cena, f. tprcis, 2BcrtI), m. prez¬
zo  , talore.

Cenik, m. 'BreiSconrant, m.
prezzo corrente,

Ceniti. im , v. a. i.  fdjdBen ,
ten IGcrt!) aniagen, valu tare,
apprezzare;  fjocbaditen, vcrclp
rcn, stimare, estimare.

Cenkati se. am, v. n. i.  feii*
fdjen, Ijantcln, trat tare del
prezzo.

Ceo, cela, o, adj.  ganj, intiero.

Cep, m • Sccfdjftcgct, m. trebbia.

Cepati, am, v. a. i.  fpalten,
spaccare;  —koze, SBUttcrn
einimpfen, innestare it va¬
ti uolo.

Cepki laka, m.  ©plittcrricbter,
58ud)(lnbenreitet, m. censore
indisereto,'. micrologo.

Cepiti, im, v. a. i.’  fpalten,
spaccare;  pftopfcn, einimpfen,
innestare.

Cepkati, am, r.a.i.  tud jtleine
fpalten, spaccar alta minuta;
— se, (id) fplittern , scheg-
giarsi , fendersi.

Ceriti se, im, v.n.i.  bi c Batne
jcigcn (beim Sadicn ttnb 5Bei»
iteni, mostrar i denti (riden-
dn o piangendoj ; — na koga,
einen angrinfen.

Cev, f.  9toljr,n. Stbljrc, f. canna.

Cevočnik, m.  ftetnroljr, *)3er»
fpeftio, n. cannocchinle.

Cičati, čim, v. n. i.  fdirouTen,
jirpcn, fischiare , stridere.

Cigdi, a, o , adj.  cinjig , einjig
nur, linico.

Cika, f.  bab ©cfcfirci (.betSBtaufc,
©dirocine !c.), grido dei sorci,
porcellini. e c c.

Cikla, f.  (Sunfclriibc , barba-
bietola.

Cikn uti, nem, v.n. p.  ben 8aut
„ei’‘ auffdtveien, gridar it suo-
no „zi; , ' !  —, v. n. i.  fauet
toeebcn (oom 2Bcin), commin-
ciar ad essere acido.

cim

15 ČAK

Cilj, m.  3itl, n. SnSjraccE, m.
scopo, fine.

Čimer, m. ‘»»uSfjangfctitlC , n.
linsegna;  iHSapcn, n. arine
<U famiglia;  f. Havli.

Cincar, m.  Sinsnr, M. etn tljrci*
jifdier ?S5aUarf>, unvalacco det¬
la Trama ; cin SBcttclfraracc,
merciajuolo.

Cio , cola, o , adj. (.  Cel.
Cipela, f.  ©cfinl), m. scarpa,
c.alzo.

Cipelar, m.  ©ctmljmadKr, m-
calzolajo.

Ckniti, im, v. n. i.  faumcn, j'6>
geni, tardare.

Cmokati, am, v. u. i.  ftfimciljen,
baciare grostolanamente  ;
— , fdjnm^c«, mangiare con
istrepito.

Coklje. ah, f.pl.  bicSnUofdicn,
Urtcrfciiupc, pl. soprascarpe,
gallocce.

Crep , m.  ©rficrtie , f. raso di
tetra culi a;  SMtfijicgci, le-
gola.

Crešnia, f.  Itirfdic, f. ciriegia.
Crčvlja, f.  ©ctiul), m. calzo,
scarpa ; f- Cipela. 1’oslol.
Crčvljar, m. ©dniftct, ©ctiutp
maciicr, m. culzalajo; (  Po-
stolar.

Črevo , h. Kami , m. budello  ;
čreva, ali, pl. Stngcrocibc, n.
intestini-

Cncak, cka, m. (slovJ  f. Pas,
psa.

Cunja, f.  Scijcn, Sappcn, in.
straccio.

C nuj ati, am . v. a. i.  burct)it>uf)>
len, burcbfliitan, bcfdmnffeln,
rovistare, ricercar con dili-
genza, annasare.

Cura, f.  aKSbcticrt, n. ragazza,
giovane  , fanciulla  ; f. JLte-
vojka.

Curiti. im, r. n. i.  flicfecit,
cinnen , teanfein , gocciare ,
colare.

Cviirčati, cim, v. n. i.  j»it,
fdicrn, gan ire, canticchiare:
fumfen rombare.

Cvarka, f.  i ©cjieiticpcr ,
Cvarkutanjc, n. \ n.garrito;

©cfiimfc, n. romb o.

Cvasti, cvatein , v. n. i.  Plutjct;
ftorire.

Cvateti, cvatim, r. n. i.  f.
Cvasti.

Cvatnja, f.  93lulf)cjcit, f. gior,
m. it finrire.

Cvet. m.  ®liitl)c. SSiumc, f. fin e.
Cvlleti, Um, v. n i.  rocinen,
rectjflagcr., piagnere.
Cvolika, f. f.  Trubeljika.
Cvreti, cvrem, v. a. i.  fcipitd«
jen, liguefare, fondere.

ta

^a, proti.nia/rittim. che%
„ ch$ e  cosa ?

Cahar, bra, m. 3ubcr, 2SafTcv-
„ etmer, m. secchio , inastello.
Cačkati, am. v. a. i • ftodjern
( 5 . 58. bic stuzzicare

„ (i denii).

Cadina, f.  JDunft, m. vapore,
esalazione;  biefer 5>1cbcl, m.
„ caligine.

Gadi ti, im, v. 11 . i.  rufjfg wcr
„ ben, divenir fuliginoso.
Gadja, f.  9tu6 , m.‘ fuligine.
Gado, n.  f. Čedo.

Ča^artati, tam, cem, v. n, i.
. fltrrcit, raffcln, scricchiolare.
Čaj, m. £l)cc, m. te.

Čak, adv.  f. Čak.

CAV

CAR

Caklja, f.  ©patctt, m. vanga;
-fjafcit, m. uncino, rampone,
.urvione.

*Čakšire, rali, f.pl  f- Hlače.
Calaran, rna, o, adj. (slov.)
.  f. Tast, Izprazan.

Čalarno, udv. (slov  J f. Iz-
. prazno, Tašto.

Čalma, f.  SEurbatt, m. turbante.
Čarna, f.  lartgc SBcile, f. noju.
Čainac, mca, m.  .STctljn, m. bar-
_ chelta.

Čamiti, im, v. n. i.  bumpf t'6=
ttcn , suonar cupo ;  mit 23cr<
brus erroartcrt, uspettare con
.noju.

*Čanak, nka, m.  fjotserncr 33c<
citer, bicchiere di legno  ; i)bl.
jcrttc ©cini(Tel , scodella di
_ legno.

Čankoliz, m. ©cltiifFcllccEcr, m.
leccator di scodelle;  ©cf)ma<
roljer , m. scroccone  , pa-
. rusito.

Caplja, f.  Pteiljcr, m. aghirone.
Čar, m.  3«ubcr, m. incuntu-
mento , affascinazione.
Čarapa, f. ©trumpf, m. culza;

■Scimafdic, f. uosa, sopra-
. culza.

Čaratan, ni.  Gdarlfltan, m. cer-
.. retano.

Čarati, aiu, v. a. i.  jaultcttt ,
Jjcrctt. incantare, amnaliure,
fuscinare;  frilseln, tirardelle
. righe o striscie.

Carčkati, kam, v. a. i.  gatfliij
fdjrcibctt , (riseln , serivere
bi-utto.

*Čardak, m, ?tltanc, f. SBalEctt, m.
bule one;  UBacfttljiittc, SEfrttar*
iate , f. loggettu per farvi la
.. guardia.

Caroban, bna, o, adj.  jattltc«
ttfcb, magico, incantevole.

Čarobnica, f.  3«ut>mn, f. ma-
_ ga , incantatrice.

Čaršija, f. f. Tanj, 2 .

Čarta, f.  3«!!/ ©tticb.m. trutlo,
riga, striscia;  ©fijje, (. ab-
„ bozzo.

Čas, m.  Slugenblief, in. momen-
to, islante;  zao —,

„ fcbicE, matura.

Čast, f.  Sltre, f. onore;  S8c=
ttttrttjung, f. ©aitmal, n. trat-
taniento, bunchetto;  vratiti
—, bett ©cbmauž tmeber erliat*
ten , restituire il convito ;
dati — n zajam , beroirtfjett
um gtgcnfcitig Itcmirtltct ju mer*
beti, trattare a conto d'un
_ traltamento recippoco.
Častan, tna, o, adj.  cljrbnr,
„ onnrevole, onorando.
Častiti, im, v. u. i.  cinam, ono-
rare ;  betutrtljen , trattare ;
,  zlo — , f. /dostavljati.
Častnik, m. (slov.)  »Imtmnnn,
SSeamter, 111 . ufjiciale, im-
.. piegato pubblico.

Čaša, f.  ®ecl)cr, in. tazza, bic-
.. chiere.

Čašica, f.  ascrftercltctt, n. ©dinle,
„ t’. tazzetta , biechieretto.
Čašinka, f.  3)tufcl)elfct)0le, f. con-
„ chigliu.

Čatarnja, f.  Sifierne, C. cisterna.
Čatiti, itn, v. a. i.  f. Citati.
Čativ, a, o, adj.  IcStar, lefer*
_ ličit, leggibile.

Čaura, f.  bit .Bapfcl (bet Sicitci
U. bgl.), cap.so la (delta ghiitn-
da ecc.);  bic ^uppe bež ©ci»
bemuurmS , crisalide, ninfa.
*Čauš, m.  bcrtttcttcr Scibgarbift
beS ©ultanS , un guardacor-
po gransignorile a cuvallo ;
. ©pnemndjct, 111 . bujfone.
Čavao, vla, m.  3!agel, in. chiodo.

17

OEM

Oavarljuga, f.  Scrctic, f. lodola ;

. f. Seva'. ,

Oavka, f.  Soble, f. mulacetua,

. taccola.  , ..

Ceilan, dna, o, «dj- kc/dieiScn,

. modesto.

Čednost, f.  aSefctinSenljcit, t.
moilestia.

(Vdo, n. Itinb, n. bambino;

Seibcšfnictit, !'. feto.

•Čekarkar, m. f. Tokat
Čokati, kani, v. a. i.  vuartcn,
aspe Ilare.

Črkic, m.  ^ftmmcr, .Rlopfcr, m.
martelln.

Čckinja, f.  f. .Stotina
Čela, f.  f. Peela.

Čeljail, f.  Scutc, uaniini;  —
kučna, fcnužinbioibucn, indi-
vidui di časa .

Čeljade, dela. n.  'Dcrfon , f.

persona;  tfficibspcrfon ,  f. fe-
. mina.

Coljnpme, nali, f. pl.  f. Čel-
. justi.

Čeljust, f.  itinnlabe, f. ma-
. scella.

Čeljusti, ih, f. pl.  Dtadien, m.
. fauci.

CEV

Čemin. m. SaSmin , m. gelso-
_ mino.

Ceonik, m.  £iiuptling, m. capo.
Čep, m.  ©toppel, m. turaccio.
Čeparkati, am. v. a. i.  trajen
Oeic fine $enne) , razzoluve.
Čeparljati, am, v. a. i. f.  Če-
. parkati.

Česan, sna, m.  džitotlauch, m.

. aglio.

Česati, šem, v. a. i.  fratsen,

. gr at tar e.

*Česma, SEGafTerleitung, f. ttc-
i/ucdntlo  ; ©prmgbrimncn , m.

„ fontana, sorgente.

Čistit, a, o. adj.  glucfltcb, fe-
lice;  cin SEitct bet turfifctien
SBeamtca , titulo presno i
.. Tnrchi.

Čestitati, ain, v. a. i.  glucE«
i»unfct)cn , gr at n lave.

Čestitnst f.  ©liicffeltgfcit, f.

„ felicitd, prosperita.

Cesto, aitr.  oft, bauftg, spesso.
Cešalj, sija, m.  Vernim, m. pet-
, line.

Cosljati, am, v. a. i.  fammeit,

. frtftren, pettinare.

Cela, f.  SEvuppe, f. truppa,
v  brigata.

L t° y  Jv ®/- rn ' fronte, f. H-on-  x Migata,
cav,, ,u !n!T U,;  Četica, f.  »urite, f. spazzola

a it ber na  ~ " Mti. Cetiri, n um. oicr, i/tta//ro.

vpi ?c  fem , esser a  Cetka , f.  f. Četica.

. capo.

Čclopek . m.  ©ortnenfeite , f.
(eineč SBcrgcš') part e d'un mori¬
te ove hatte il sole.
Črlovodja, m. ipftuptmtfiiljrer,
6t)ef, m. cavo condottiere.
Čemer, m.  $8itterfcit , f. ama-
„ rezza; ©ift, n. veleno.
Cemeran, rna, o, adj.  bitter,
umaro ; giftifl . velenoso.
Cemerika, f.  SfUcfetPutje, f. el-
leboro.

uetaa , i. ,.-

Četovati, tujem, v. n. i.  ftrci.

fen (mitSruppciO far tascor-
. reria.

Četvartak, tka, m.  Sonncrž«

.. tog , m. giovedl.

Četverica, f. Četverica.
Čctveronožan, žita, o, adj.

. otcrfiifftg , guadrupede.
Četvorica, f.  oier iperfonen,
guattro persone.

Čevkati, am , t>. n. i.  BcIItn, ab-
j bajare fdetto di pincioli cani).

18

Clil)

CIS

Če'«, pruep. (slov.)  f. JKroz.
Čeznuti, nem , v. n. i.  fcfjitnn«
len , svanire  , sparire ;  UcE]
fetjncit, fetjmacfjtcn nacij ctit>aS ,
desiare, agognare.

Čičak, čka, m. filctte , f. lap-
jpola.

*Čifut, m.  f. Židov.

Čigov, a, o , ) orfj. recfien ? di
Čiji, a, e, j chi?

Čil, a, o, adj.  rujiig, {taftooU,
_ robusto, vulido.

Čila.š, in. ©cfjimmct, m. (Eferli
leardo (cavalld).

Čim? pron. mamit? con che
cosa?  •—, adv.  jc, guanto;
čim više, tim bolje, ic mctjr,
befto lelTcr, guanto piti, tan-
. to meglio.

Čiinkati, ain, v. n. i.  f. Čin-
_ kati.

Čin, m.  Stjgt, .^anMuitg, f. 9tft,
m. atto, azione, opeva;  3nu»
letet, fattucchieria, malta,
. stregaria.

Čin, m. (krsl.)  Drbmtng, f. or-
, dine;  Stmt, n. nfpzio, carica.
Činiti, im, v. a. i.  tfjun , m«.

djett, fare;  — se, fdjeinen,
_ sembrare.

Cinkati, am, v.a.i.  flbpflucfcrt,
.. abjupfett, strappare, spiccare
Činovni, a. o, adj. (krsl.)
. Strniš« , d’uffizio.

Cio , čila, o , adj.  f- Čil.
Čipka, f.  ©piljen, f. pl. mer-
„ letti.

Čir, Im. ©efdntjiir, n. SSeuie, f.
Ciraj , j apoulema.

Čislo, n. Stofcnfranj, m. rosa -
rio  , f. Krunica; — , (krsl.)
. f. liroj.

Cist, a, o, adj.  tein, netto.
Čistiiica , f.  3aijnilcctjcr, m.
stuzzicadenti.

Čistilo, n.  Pteimgungšmittel, n.

purgante;  Scgcfeucr, n. pur-
. gatorio.

Čitalost, f.  SBelcfcnljctt, f. con-
sumata lettura, erudizione;
_ f. Učenost.

Citati, am, v.a.i.  (efett, leggere.
Čivere, rali, f.pl.  sEragtafjre, f.

Jiarella;  f Nosila, n. pl.
*Čivia, f.  Stefifeitnagei, m. c hio-
do deli’ asse d’ nn carro ;
..©djraulic, f. rile , madrevite.
*Čizina, f.  f, Škornja.

Član. m.  ©elcnt, n. Stetitct, m.
articolo , nodo , giuntura ;
@(tcb , n. membro. ..

Članak, lika, m. f. Član.

Čobanin ,} m ' * irt ' vastore.

*č2ja/ j ^  f ' Sukl, °-
Čokot, m.  f. Rozgva.

Čom. m. (duliana), eiit spacfctjcit
jEabat, pacehetto ril tabaco.
Čopor, m.  cine.<xrt>c$ict), greg-
gia, mandra; fig.  ©cijat, $ 01 «
„bc , f. schiera , or da.
*Čorba, f.  f- Juha.
Čovečanstvo, n.  SDJcnfdjfjeit, f.
„ umanita.

Čovek, m. SOZcnfch, 3W«nn, m.
. Motno.

Čred , m. I Dteiije, f. ordine,
Čreda, f.  j volta.

Čreda, f. (slov.j  f. Slado.
Čretva, f.  f. Kopina.
Črevnica, f.  f. Griza.

Čuba, f. (slovJ  f. Gubica.
Čučati, čim, v. n. i.  IjocEcn,
fauetn, accoccolarsi , acco-
„ sciarsi.

Čučnnti, nem, v. n. p. f.  Ču-
čati.

Čndan, dna, o, adj.  leunbertat,

CAC

19

UL

ouffaUcnb , maraviglioso, vn-
, racoloso, mirabile.

Čuditi se, im se, v. n. i.  ftd)

_ muttbern, maravigliarsi.
Cudnovit, a, o, ad j. rounber.

iitlt., strano, bizzarro ; — ,

_ f. Čtidan.

Čudo, n. -pl-  Čudesa, OBunbcr,

. n. miracola, meruviglia.

Cun, m.  Unija, in. pulisculmo,

, barchetta.

Čuni, m.  .Sešel, m. cono, bi-
~ rillo.

Cunjevit, a, o, adj.  fesclformig,
v  conico.

Cupati, am, v. a. i.  mafen,
tnufea , pelare  , spennare ,
slrappare;  — se, ftdj taufett,

. abbaruffarsi.

Culi, čujein, v. a. i.  fjoten ,

. udire.

Cutura , f.  tjblictae Slafdje ,

v fiasca di leqno-

Čuvar, m.  ^iitljcr, iSBaditcr, m.

custode , guardia.

Čuvati, am, v. a. i.  beroafjreit,
»ewad)en , custodire. quarda-
re; — se, ftct) quar-

„ darsi .

€uvstvo, n.  f. Cut.

Cvarcak, čka, m.  (Siccifcc, f,
„ cicala.

Cvarčati. čim, v . n. i.  gnut#
fcjient, jirpcn, strillnre.
Cvarst, a, o, adj.  ftarf, fot**
mg, forte, dur o.

Cvor, m. Enoten, m. nodo.

O

c.

tC ’ adv -  '*’. c 3' fort. ®io; f. Tja.

ict  Sinterfpractjc)
®«tcr, m. popa, pudre,
0 »esso i faneiullij.

Čačko, ka, m.  f. Gača.

(Jako, ke, m.  f. Čača.

Če, f. Ču,

*Čel>e, beta, n. .fioBe, f. schia-
,vina ;  f. Bilj, Gunj.

*Cela, f.  f. 1’lešina.

“Čilibar, m.  f. Jantar.

*Čilhn, m.  f. Sag.

*Čitap, m.  58udj, n. libro;  93i>
bel, f. JSoratt, in. corano  ,
pibbia maomeltana.

‘Čorav, a, o, atff.  eittaugig,
<;ieco d’un occhio.

*Corda, f.  f. Sablja.

•Toša , e m. iBartlofe, m.uno
*Coso , e , j ehe ha pochissimi
peli in barba,  f. Golobradac.
*Cošak , ška, m.  gele, 1'. an-
,tfol<> esterno,  f. Cgal.

Čii, češ, če, čemo, čete, če, ab<
(jetiitjt »on boču, hočeš. lioče,
iclj miH, bu »illfl, cv mili, u. f.m.
accorciato da  boču , hočeš,
lioče . voglio  , vuoi. vuo-
le, ere.;  Jrjilfžmort jut asilbung
bež guturum, verbo ausiliare
del tempo futuro,  J. =8. pisat
ču . ict) metbe fcijteiben , seri-
, vero.

Cud, i, f.  SJtaturell, n. ©emutljš«
art, f. indole, genio;  nije mi
po čudi, er gcfčitlt mir tiitbt,
u on mi e a genio ; sto ljudih,
sto čudili," mieoicl Jtopfe, fo«
»icl Sinite, i/uuiite teste, tante
, sentenze.

Cudorednost, f.  SRoral, 9K0'

, ratitat, i’- morale . moralita.
Čuk, «i. Ulju , m. gufo.

»Cula , f.  f. Kiliača.

Čuliti, im , v. a. i.  (uši) bic
Dljrcit f»i?cn, star eolVorec-
y,hio teso.

*Čultan, m.  f. Caprag.

2  *

»Al!

20

DAN

('»nuli. nem, v. n. p.  Čučnuti.
*,Cnprija , f. f, Most.

Cura, f. f. Pura.

Curak, rka. m.  f.Puran; ®ril»
,lc, f. gritlo,  f. Šturak.
*Curak, rka , m.  speljrocf, m.

velliccia,  f. Suha.

»Čurdija, f■  OJcljrocf oljne S(er<
ntel", ni. pelliccia senza ma-

niche.

‘Cureija. f.  i. Karznar.

(Stric . m. (slov.)  f. Šturak.
»Onskija . f.  SBrechenen , n. pic-
,cone;  f. Pralica, Dubačka.
(Jušiti. Im . v. a. p.  ctncn ©tog
grtcn, Sljrfeigc gebcn, ilar un
. ColpO.

Puška, f.  (Scblag, m. colpo;
.  f. Priušak Zaušnica.

(bit. m.  @eftif)($t>crmijgcn, ©e*
, fuljl, n. seosn.

Čutenje, n.  Sinpfinbung, t.  Siifj-
, len, n. sentimenta  . sen tire.
(hiteti, tim, r.a.i.  fiiljlen, enu
.  pfinben, s.entire ; —, f. Sutiti.
Čutiti. f. Cuteti.

( "tienje . I n  f_ (jutenje.

( uljenstvo, |

Čutljivost, f.  6mpfinStict)feit, C.
a e n šibi lit d-

SD.

Oa, cunj.  boš, Caiiitt, che
accioche ;  fonbcrit, mu  ^ —•,
<}dr.  ja, .vi,- da kako. da
što , allcrtnngč , frcilicb, sicn-
ramente, sicuro ; da pač«,
ja fogar, ja mclmefjt, im ©e*
gcntljcil, atizi, anziche.

Dabar, bra , m.  Q3ibcr, m. ca-
staro.

Dača. f■  Sibgabc, j’, tributo ;
©teuer, f- contribuzione.

Dadija, |/‘. tfinbevmarterin, f.

Dadiija , ffantesca che guarda
L bambini;  f. Pesti n j a!

Dah, m.  SUIjcnt, $auct), in. ali-
to  , respiro  , fiata.

Dahnuti, nem, v. n. p. ati)*
men, f>auct)Cit, respirare, fia-
iare.

Pahokrug*, m.  f. Parokrug\

Daj, con),  f. Bar e m.

Daj, Hnterj,  moJ)lan, su sun¬
il ajda,  j via.

Dake, conj.  f. Dakle.

Dakle, (conj.  alfe, adungue,

Daklein,( dungue.

Daktati, kcem, v. n. i.  f. Dah-
nuli.

Dalek, a, o, adj.  fern, cntlc*
gen, lontano , discosto.

Dalji, a, e, adj.  cntfcrntcc,
p in lontano.

Dalnji, a, e, adj.  f. Dalji.

Dan, dana i dneva, in. Zag ,
m .giorno;  inarsni —, Sleifcb*
tag , m. (jiorno di (jr as s o  j
danom , adv.  beim Žag, di
(jiorno.

Dannk, uka, m. 1) f. Dan; 2)
9ibgabe, f. ©teuer, 1*. dazio ,
tributo.

»mlaska. l > el,tc '

Današnji, a, e, adj.  f)cutig,
d'o(j(ii, odierno.

Dancruba . f.  3eitocrluft , f.
SKu&tggang, in. ozio , scio-
peraggine.

Danica ', f.  SNorgcnfiern , m.
stetla mat ut in a  , lucifero  ,
st el la di Venere.

Danovati, linjem, v. n. i.  liber
trn Zag  mo fefn , ben Zag mo
jubringen, passar il (jiorno  ,
soggiornare.

21

»At

»AR

»apače, cunj.  ja logar - anzi.
»ar. m.  (Sate, f. @ £ fd)cnf. »•
donn , regala.

Dnrliat, lita, »»• 3 l * £c ' n ' s ® £ ‘

licu , u. tremore.  . .

»arlit, a. o, <«0- begicrtg , ct.
»icilt auf etroaS, uvidu, bra-
moso  , altacculo.

»iirlitati , litje«« , i licem ,
r n. i.  jittern . tremure.
»aiiitavica, f.  Saljmung, 1'. jia-
ralisiu ; 3'ttevn, n. tremure.
llariti, im, v. a. i.  f. »arovali.
»arktati.ktjem i kčem, v.ii.i.
i f. »arlilali.

»arl.iača, f. llrana.

»atijati, am, v. a. i.  cggcn,
erpicare ; ftitjeln, scriccliiu-
lare.

Birmati. am, v. a. i.  fdiiitteln,
scutdere , tirare a scusse.
»arovali . rujem , v. a. i
(koga čim) befdienten, beg«'
bjtit . reatilare ; — (.komu
sto) fdienten, dnu ar e.
»arovnik , m.  Okt'fr, kB c i; l
ti) it c c, m. donature.

Dar piti, piui, t>. a. i.  rcijicit
lacerure.

Darpiv. a, o, VadJ. reigenb
»arpljiv, a, o ,\rupace.

»art, a, o, udi.  f. »arlit, a, <
»arvee, n. 33aumdicn, n. albe
reli o;  a?"6l5d)cn, n. leuneltn
»arven. a, o, at(J■ ijbljctn
»on ^ols, di lepno.

»arvo, n.  58aum, m. albero
^>oli, n. lepno ; — a, pl.
bSrennljolj, lepila.

»arvo, veta,’n. f. »arvo
Barva.

»arzan, zna, o, udj.  tuliti
breift, ardiiu, audace, sfac
cia/o, sfrontulo.

Uar/ovit, a, o, udj. f. »ur
zan.

»aržak, žka, m.  Sticl,
in. (jambu , manico.

»aržan . a, o , udj.  oerbunben ,
pbligirt, obbliijalu . lenuhi.
Daržanstvo, n.  'l'fltci|t, f.
bligu.

»držati, žim . v. a. i.  Ijalten,
lenere ; benzen, pussedere  ;
bafurbalten , metnen , slimare ,
credere  ; — kontu krilo, ei*
nem bie ©tange baitcit, pro-
tegere  ; — se , fiett bcncljmcn .
contenersi , compartarsi ; —
se koga ili s kini, ud) Ijal«
ten , lenersi. nttenersi.
»država, f.  ©taat, m. 8anb,
n. sililo, puese ;  (Scutjung ,
f. possessione.

»državljanin, m.  ©taatšburger,
m. meinbru di slulu.
»državnik, in. ©taatšmann, m.
politim.

»aska, f. SBret, n. lavola.
»aštiea, f.  SBretcben, n. tavo-
letta.

»ašeara, I f.  SSrctcrfnittc, 33a.
»aštara, i raete, C. burucca.
cin anž SBretetn »on veeidiem
ijolj jufammengefdilagencS 3a()r,
jcug (auf ben Siti (Ten), specie
di barcu futla tli tamle di
letino mole (sui fiiiini).

»ati, dam , v. a. p.  neben ,
dare .  erlaubcn, permetlere;
— se, v. n. i.  ud) iaffen, si
pub, en ser possibile  ; i. 58.
sirovo se (larvo lepo da ce¬
pati, a sulio neda; neda
se iz ovc kože niktid , — se
na što, (id) oetiegeit aufetmaž,
upplir.arsi n gualche  eo.su.
Davati, vam i dajem, v. a. i.
gcben, dure.

Daviti. vitli, r. «. i.  miirgen ,
erbtoffeln, strangolare, straž-

žare.

DEC 22 DEM

Davni, a, o, adj.  alt, cftcma*
1*9 , antico  , vetu#to ;  od
davno, »on 9llter6 ter, da
molto , da lungo tempo.

Davina , if.  $lltertfjum, n. 5&or*

Davnost,jscit, 1‘. antichita.

Davor, m. cin itricgčgott bet
tcit altcn 01a»en, note Sfttarš
bci ten Moment, din di guerra
appo gli antichi Slavi , come
Marte presso i Homani.

Davoria, f.  .ftrtegšlteb, n. can-
zona di guerra.

Davoriti, 'rim, v. n. i.  .ftrtegš*
Heter tingen, canlar le can-
zoni di guerra.

Davorski, a, o, adj.  friege*
rtfeb , martialifel), marziale ,
di guerra

Daž, | m.  Stegen, in. pioggia ;

Dažd ,Jf. Kisa.

Da/,deti, dim, v. n. i.  regnen,
piovere; —  na povratke,
unterbrocbet: regnen, piovere
interrottumente.

Delder! interj.  it»oI)lan, torti?
sit, suvvia;  j. 58. kaži mi
de, reci mi de.

Debeo, bela, o, adj.  tief, fett,
belcibt, grosso, grasso, cor -
polento.

Debljina, f.  S)tcfe, ftette, 58c»
leibtteit, f. grossezza, cor-
polenza.

Deblo, n.  ©tamrn betf SSaumež,
f tisto d ’ un albero ;  neee
vocka izpod debla, terSlpfel
faUt ntcbt noeit oom 58aume,
il po mo non cade lontano
dali’ albero.

Deea, f. coli.  Vinter, n. pl.
rggazzi , puttelli.

Decak, m.  tfnabe, 58ube, m.
ragazzo , pinto.

Dečaria, f.  ^interci, f. raaaz-
zata.

Ded, m.  ©ropoater, m. avolo ,
nonno; pl.  dedi i dedovi,
2lf)**c**/ ni. pl* avoli, proge -
nitori.

Dede, /interj.  rcofjlan! suv-

Ded er, )via, or sit.

Dedinstvo, n. /  grotJoatcrUcbeč

Dedovina, f. \  lirbc, ereditd
de ’ nostri antichi , degli avi.

Dejstvovati, stvujein,'r. a. i.
Ckrsl.)  f. Delovati.

Dekla, f.  20?agt, £0?ait, f. ra-
gazza , putta ;  SJtcnfmiatcben,
ii. serva.

Del, m.  £l)cil, m. part e;  2ib<>
tbcilung, f. divisione;  iSeta*
cbement, n. staceamento  ; f.
Dio.

Delarnica, f.  Slrbeitšfhibc ,
£Bcr{fUttc, f. lavoratojo.

Delati, am, v. a. i.  arbetten,
macben , lavorare;  — zemlja ,
tic <žrtc bcbaucn, coltivare
la terra. *

Delatnik, m.  SGerftag, Sirbcitš*
tag , m. giorno di lavoro.

Deljenje, n.  £f)etten, n.
lung, f. divisione , distnbu -
zione.

*l)elija, m. 1) Jpelb , ni. eroe ;
f Junak ;  2) .ftrieger, m. guer~
riero  ; f. Vojnik.

Deliti, im , v. a. i.  tbeilen , di -
videre.

Delnik, m.  £l)cilncbmcr , nn
partecipe.

Delo, n.  Sirbett, £fjat, Jpant*
Imtg , f. lavoro  , ©efebaft ,
n. ajfare, faccenda;  2Betf,
n. opera.

Delotvoran, rna. o, adj. t\)h
tig, nnrfcnb, praftifeb, 'attivo 7
prattico.

Delovati, lujeni, v. a. i. voiv>
fen, ncrutfacbcn, operare.

Deineskinja, /'. &ama$cencrtn,

23

MK

DET

I'. «/m di Vamasco ; tarnaš,
cen er hit'el, f. sciabta di Ua-

IIIIISCU.

Dennti, nein, v- <*• P • Etjtit,
leacn, itelicn , povre, metteve;
— se, tx> 0 l)irt geratljen, per-
venire , andare.

Der, inlerj.  f. De.

Derač, m. ©dnnber , SlbfcecEer,
m. scorlicalore.

Derati, rem, v. a. i.  jerteifien,
slracciare , lacerure : Cdiin>
ten , senrticare ; — o/teče,
tie fllcitun,] attragen , frugar
il restito ■  — se, t>. n.  i)eu»
len, piiirren, urlare,  jrae-
chiare, strillare ; — še na
koR-a, anfdinatdicn, bravure.
Derište, a, n. Jiinb (oeriiclit
Udi) , n. bumbiuo (obbro-
brioso ).

Desan , sna, o, adj.  recbt ,
destro.

Desetina, f.  3el)cnt, ni. deci-
mti ; ein Sefjntcl, decima.
Desetorica, i deseterica, f.

2ln»al)l ton ,ci)n, dieeipersone.
Desiti, im , n. a. p.  treffen ,
anlreffen , cogliere, toucure  ,
inconlrare.

Desiti se.

im se, v. rec. p.

iilfiinig (tel) njo befinben, vitro
varsi a cas o; f. Nameriti
se gele; desila mi se prili¬
ka . eS totl) fiett mit cine ©c*
legenljeit tar, ojfrimmisi una
oecasione.

Desni, iti, f. pl.  3al)nflciftlt, n.
gengipe.

Desni, a, o, odj. f. Desan.

Desnica. /'. redite.^ant , destra.

Dete, deteta, n.  fiint, n.
bambino.

Detelina, f. .Hlce m. trifogli o.

Deti, denem, r. n. p.  f. De-
nuti.

Delič, m.  fiint, n. Snate, m.
ragazzo;  fficfeUe, m. labo¬
rante compagno.

Dčtinstvo, n.  Šintfjeit, f. pU e-
rizia , fanciullezza.

Detovod , m.  'Patajog , m. pe¬
dagoga.

Deva,'/'-Sungfrau, f. vergine.
Deva, f.  jtameljl.n. camello.
Devac, vca, n. Suitggcfclle, ni.

zilello , uomo vergine.
Devenica, f.  5ECurft, 1'. sal-
siccia.

Dever , m. ©diroagcr (tc» $?an*
neš 95ruter), m. fralello del ■
marito , cognato ; nični —,
aSrautfuljrcr, m. pa<nninfo.
Deveterica, /  tie 3in;al)i pon
Devetorica, s neun, nove per-
sone.

Devica, f. f.  Deva.

Devojčiea, f.  flcincd ©tiibdien,
pulella, ragazzina, fanciul-
lella.

Devojka, f.  3Kdtdicn, n. 3«ng<
frau, f. fanciulla  , zillella,
vergine.

Diak; m.  ©diiiler, ©tutent, m.

scolaro , študente.

Diavao, vla , ni. f. Djavao.
Dihali se, bam se, v. n. i.

manfen. vacitlure.

Iliči i dignnti, dignem , v. a. p.
Iicbcn , lerure.

Dičiti, čim . r. a. i.  loten ,
prcifcit, lodare, enenmiare;
—  se, v. n.  fidi tiiijmen,
vantarsi , millantarsi.

Dično , adv.  riifjmticti, ioldidt,
lodevnlmente.

Dieta, f-  f- -Sabor dar/.avni.
Diirniiti, Ril e m, v. a p.  f. Iliči.
Dihati, dišem i diham, v. n. i.

atljmen. fiatare, respirare.
Dika, /'. Etre, f. SJtulim, m.
| o nore, decoro.

D1 \ 2

Diljka, f.  kanone, f. cannone.

Dim, m.  Oiaucb , in. fumo.

*Dimije, ah, f. pl.  f. Dimlijc.

Dimiti, im, v. a. i.  cinraucbcn,
fumicare;  — se, v. recip. i.
raudjcn, far fumo.

Ditniije, ali, f. pl.  *Plu&eri)Os
fen, f. pl. braghe lunghe e
larghe.

Dimnjak , vi.  Sftaudjfang, m.
cammino.

Dinja, f.  3ucfermelone, i*. melone.

Dio, dela, m.  f. Del.

Dioba (delba), f.  SDjcihtng, f.
divisione.

Dionietvo, n.  £pei(nafyme, f.
partecipazione.

Dionik , m.  SEfjetlndjmer , in.
partecipe.

Diple, palaliji f. pl.  (mesnice

Dinli, ih . j bez pardaljke)
2>ubclfacE , m. cornamusa ,
piva.

Diraka. f.  cin ©ornflraucli, Su*
benborn , s peci e di .spina  .
detla  lihantiius paliurns, f.
Drača.

Dirati. ram, v. a. i.  benigen,
anruftren, toccare; —  u sarce,
au ^et*acn gcljcn , toccar il
cuore; — n  tud.ja prava, in
frembe SHccbte grcifcn, toccare
} diritti altrui.

Dirnuti, nem, v. a. p • f. Dirati.

Dirnut. a, o, udj.  bmifjrt,
toccato.

Dišali, sem, v. n. i.  citpnicn,
.spirate.

Divan, vna, o, adj.  f. Čudan.

*Divan, m. stati), @cnat, m.
consiglio;  f. Veee ; Untcrrc*
^nng , 23erfammlunfl , f. adu-
nanza, conferenza , conver-
isazione.

*Divaniti, im, v. n. i.  fict) be<
fprccben, untenrcbcn, conferire.

H  D JU

Diviti se, vim se, v. n. i.  f.
Čuditi se.

Divjačina, f.  SBilbpvct, n. sel~
vaggine.

Divjak, m.  2Bilbcr, 23arbar, m.
selvaggio.

Divjali, jam, v. n.i.  »vilo »ver*
ben , ocnvilbent, divenir sel-
vaggio.

Divji ', a, e, i adj.  ivilb, sel-

Divi ji, a, e , j vaggio.

Divni, a, o, adj.  f. Divan

Divokoza, f.  @emfc, f. ca-
rnoscia.

Divona , f.  ^oUamt, ^ottljauS, n
dogana.

Divota, /'. 2Gunbcr<cl)bnf)cit, f.
meravigiio.su bellezza.

Dizati, diženi. v. a. i. \.  Diei.

*Dizdar, m.  tfaiteUan, m. ca-
stellano ;  f. Dvornik.

*Dizga, f.  f. Krajac.

D jak', m.  f. Diak.

Djavao, vla, m.  £eufcl, m.
diavolo.

Djedjeran, rna, o, adj. (slov.)
f. Hrabar.

*Djerdan , m.  &alsbant) , n.
c o liana  ; f. v Ogaiijaj.

D je p. ni. f. Žep.

*JL)jerdjef, m.  ©ticEralpncu, m.
telajo.

*Djeverdan, m.  j ©amačccncv*

*Djeverlija, f.  j flinte, f. fu-
cile c. o Ih  i carina di Damasco.

Djipati, pam i pijem . v. n. i.
fpringen , biipfcn , sultare.

*Djon, m. f. Podplat.

*D*jubre , breta, n.  f. K noj.

*Djubriti, im, v. a.i.  f. Cno>iti.

*Djul, ni.  1) f. Kuža: 2) 25ei*
fup , m. ar temi-s ia (erha).

*Djniahija, f.  Olofenapfel, m.
(cine 2irt votfoer funer Ulcpfcl) ,
specie di pom o rosso e
dolce.

DOB 25

“Djulns, Isa . m.  SHotcatvaiTec.

n. iiiu/ua di rosa.

‘Djulistan , in.  Stofcngavtcn, m.

•liurdino di rose.

‘Diuls , a , m. f.  Djulas.
‘D.jumruk. in.  !• indesetnica.
‘Djiuiil.i . m. \-  Biser.

*Djiit«re , a<lr.  f. Odsekom.
Dlaka, f.  Sa» £aar ant Sctbc,
pelo;  imati kao /.aha dla¬
kah , aai' nidltS liahcn, nun
a v er mente.

Dlan . in. ffoefoe £aitb, palma.
Dlčtisali, saiu . v. a. i.  f. Diet-
sati.

Dleto , mi.  SOictucl, m. scar-
pelin.

Dlelsati. a m . v. a. i.  mcifeln,
larorare  a scarpella.
Dnevnik , m.  £agebu, $our*
ual, n. uioniale.

Dno, n.  33oben etitcč ©efatfcč,
©vuitb, in. fonda.

Do . prnep.  bič , l>i$ ait, si n o  .
auper , fuari di  ; prodno
sam kon.iu do jediloma . icb
babe bie OJicrbe ocrfauft auiicr
cin* , bič aur cinč , ho vendutu
i čarali i eccetto uno  . sto je
tebi <1 o toga? n>ač (tegt btr
barau? n>ač geljt bicb bas an ?
c h e ti im nor Inf
Doba, f.  Scbenčaltcr. u. etd\
^citpunft, iu.  Spotite - f. tem¬
pa . epuca ; pri, im dobi,
beialjrt, at tempa! a.

Doba . m. iitdecl.  3cit, f. tem¬
pa:  gluho —, (pate DZadtt, f.
notle ,

Dobrni. Ima, o, adj.  betagt,
bciattrt, at tempa! a.

Dobar , lira , o, adj.  gut,
buu no.

Dobaviti, im. v. a . p.  bet*
fcbaffeu, betommett, procura-
re. prucacciare  , — se cega,

DOC

ctivač crlangcn , o ttenere gual-
c/ie cusa.

Dobit. f.  ©ic 3 , m. vittoria:
©crciitn , ni. guadaguo  ; f.

D o bi tak.

Dohitak. tka, m. ©emtmt, m.
guadagno.

Dobili, iem. r. a. p.  geivtn*
itcn , guadagnare  ; ftc^.cn ,
v in cere.

Dobitnik, mi.  ©ieger, in. vin-
cit ar e.

Dobro, n.  ©ut, , n. bene ;
ftabc , S8cil$ung, f. a vere  ;
Saitbgut, n. passessiane.
Dobro. adv.  ijut, »volji, bene.
— dosao. — d osla, mi 11=

fommen, benoenutu , benve-
nuta.

Dobročestnost , f.  ©liicffclig*
Uit,  f. prosperita.
Dobrociuac. lica. m.  2Go()l
teater, m. benefuttore.
Dohrmletelj. f. (krni.')  ©ut;
tfjuii, n. 3 tcd)tfctiaffcn(jcit, J>o»-
1 ( 1 . pruhilu:  HujcitS, f. virln.
Dolirodošao, šla, «. ndj.  nittt;

fommeit, benvenuto.
Dobrohotno, tna, . o, adj.
wotjin>oUcn& , gefaUig , bene -
vitla.

Dobrostiv. a. o, adj.  ivoltl-
tljuenb . i\jol)ltt)Atig , benigno  ,
elemente.

Dobrota, f.  ©ute , f. bontd.
Dobrovoljae, Ijea, m.  ftrci*
miuigcr, in. soldato val On¬
taria  : ©ilettant, in. dilet-
tanle.

Dobrovol.jno . adv.  freiroiUig ,
volontariamente.

Dockan, i

Docne, > adv.  fpat. tardi.

Docno, )

Docniti, iin , v. n. i.  fjumen,
ibgcrn , tar dar e.

26

DOJI

DOG

Doček, m.  Cmpfang, m. 9fuf*
nafjme (bc$ ©atfefi), f. acco-
glienza.

Doeekati, kam, v. a. p.  er*
morteti, aspettare sino al
fine ;  empfangen , aufnefjmen
(ten ©atf), accoaliere.

Dočetak, tka, m.  Snbe, n. fine;
1 *. Dospetak, Svaršetak.

Dočeti. dočnem v. a. p.  been*
ten, finire;  f. Dospeti, Svar-
šiti.

Doci, dojdem (dodjem), do-
šao, v. n. p.  fommen, antreffen,
renire. arrivare ; — pošto,
etmatf abfjolett, venire a pren-
dere;  — u nevreme, ju im*
rediter 3ett fommen, venire in
tempo mul opportuno:  kako
d o si o . tako proslo, mic ge*
monnen, fo $crronnen, quel cfie
rien di ruffa in raffd , se ne
va di buffa in bafjra.

Dočim, con J.  mafjrcnb, mentre,
mentreche.

Dodatak, tka, OScigabc, 23eilage,
.Bugabc, f. giunta.

Dodati, dam, v, a. p.  jugcben,
jutegcn , aggiungere;  gcben,
rcicbcn, sporgere.

Dodijati. aru. v. n. p.  bclaftt*
gen, oerbrietjen, annojare , mo-
lestare.

Dodir, m.  33eriif)rung, f. tocca-
mento.

Dodiran, rna, o, adj.  berilij*
rcnb , toccante.

Dodirkivati, vam, -c. a. i.  i berilij*

Dodirnuti, nem, v.a. p.\  reu ,
t o c car e.

Dodu.se. con),  jmar, veramente.

Dogadjaj. /u. Segebenbcit, f. St«
. n. evenimento, času.

I)»garati, ram. v. n. i.  iti
®nbe brentten , ai itei■ sinu ul
fine.

Doglasiti, im, v. a. p.  nteltcn'
(jtridittn, porlar la nova, ati-
nunziare.

Dogmi'/,ali, »ližem , v. n. p-
!>erbeifd)leict)cn , venir ser-
penilo.

Dognati, dorenern i dognani.
v. a. p.  fjetjutmbcit, bis an'4
GnCc ircibert, inseguire , coli'
durre sino ul fine.

Dogoditi se. dogodi se. v. im-
pers. perf.  ficb erctgnen, not«
fallen , gcfcf)e|)cti , uccadere,
succedere.

Dogodjaj. m. f. Dogadjaj.

Dogodovštiua, f.  Sefdtidjte, f*
sloina.

Dogotoviti, vim, v. a. p.  an»
ferttgen, anricliten, beteiten, ap-
prnntare, preparane;  bceti'
Sen, terminal e.

Dogovor, m. iBcrabrebung , f.
abboccamento ; iSbrete, f. con-
v e nzio n e  , a c t: or do.

Dogovoriti se, im se, v. n. p.
(tdi berstljen, ficti »trabreben ,
convenire, appuntarsi, ab-
buccarsi.

Doiiit, m.  (dolivat) SScgrcifungS"
fraft, f. SSegriff, in. concetto!
Streicb, Srlang, m. raggiunta,
asseguiviento.

Doliiiiti. tirri (ragusanisvh  fiatt
dolivatiti), v. a. p.  begreifen,
crrcidiett, vomprendere, arri¬
vare;  —, bts su eincm
rocrfen , butclt bat ffiurf emi«
dicn , buttare, gettare sino
ad un puntu.

Iloliod . m. ‘Jlnfunft, m. arrivo.

Doliodak, dka. m. (šinfommen,
n. Steocirae, aCuSbeute, f. en-
trata, rendita.

Dolioditi, dim,  v. n. i.  anfoni'’
men , venire. arrivare.

Dolivat , m.  f. Dohit.

27

DOJI

DOL

Ooista,1 a tl v.  roitflitl), gcroift,
Doisto, jbeftimmt, davvero, in
verita, certamente.
Dojakošnji, a, e, ailj.  f. Do-
sadašflji.

Dojduč, a, e, part.  fommenb,
fiinfttg , venturo.

Dojiti, jim . v. “• i.  faugcn ,
amtneln, lattare;  —, (slov.)
mtlfeit, mugnere;  f. JI 117 ,ti.
Dojka, f.  Stmmc, f. nutrice,
bali 1  ®ru t, 3f?e , f. mam-
mella, popa.

Dojkinja, f.  btmnie, ©dugamaic,
f. nutrice, balin.

Dojti. dojdem, do.šao, v. n. p.
f. Doči.

Dok . adv.  bi$, bis tog , sino,
sinche.

Dokaz, m.  SScrociš, 111 . prova,
dimostrazione.

Dokazati, žem, v. a. p.  beroči«
fen, dimostrare, provare.
Dokiimti, nem , v. a. p.  ob«
kbaffcit, abnlire, abrogare:
— zakon . tg3 @efe$ aufijeben,
abrogare la legije.

Dokle . adv.  bič',' fo tange alb ,
fin clie:  roic tange? roic rocit ?
sin tlovc 'i

‘Doksat. m.  Slltane, f. altana,
terrazžo.

Dokučili, čim, v. a. p.  (eigcntl.
klikom doseči) mit einem tka¬
len crccitbcti, arrivare con
un uncino  ; — , fig.  ben ©inn
ertcicben , cinfctjeii, begreifen,
comprendere, vapire, arri¬
vare it s e n so.

Dol. m.  £l)«i - vatle.

Dolac, lca. f. Dol.

*Dolama. f.  cin OTdnncrsbcr«
tteib, $otman, m. spevie di
sopravveste da nora o.
Dolazak, zka. m.  Sfntnnft, f.
arrivo, venuta.

Dolazili, im , v. n. i.  f. Doči.
Dole, adv.  nnten , betunter, al>-
basso, (lili, sotto, di sotto;
berab, betunter, binunter, in-
giii, alVingiii, a bassu fd’alto
in hasso).

Doliča, f.  f. Dolina.

Dolikovati, kujem, r. n. i.

rooblonftcbcn, convenire.
Dolina, f.  5Ebnl, n. vatle.
Dolnji, a, e. adj. untcrc, 9lie«
ber«, inferiore.

Dom, m.  #auS , n. aSefjanfurtg ,
f. časa;  doma, ju £auie,
a časa.

Domači. a , e , adj. bomifeb ,
einbeimifeb, domestico.
Domačin, m.  jbaubbctr, tIBirtb’
febafter, m. capo di časa,
pudre di famiglia.
Domačnost, f.  £<iuiliebfeit, f.
bduelicbeb Scbcn, vita dome-
stica.

Domali, j«, f. Doliit.

Domala. adv.  balS , in jturjem ,
fr a pocn.

Domašenje . n.  f. Doliit.
Domasiti, im, v. u. p.  f. Do*
liititi.

Domisliti se, lim se. r. n. p.
erunnen , ficb crinnern , riflet-
tere , ricordarsi, trovar in
men te.

Domišljat, a. o, adj.  roi?ig ,
erfinbetifeb, sagace. ingegnoso.
Domišljati se, ain se , v. a. i.
f. Domisliti se.

Doinniti se, nijem, v. a. p.  f.
Domisliti se.

Domnivati se, f. Domišljati se.
Domorotlac, (lca, m.  ?anbb«
mann, m. figlin domestico,
paesano;  patriot, m. pa¬
triota.

Domovina , f.  jbeimatl), f. 23(t=
terinnb, 11 . patriu.

28

nos

OOP

Ponesti, nesem a. p.  btiit*

Doneti, nesem, j gen , porta¬
le, app or tare.

Doiiek)**, adv.  etne 3ett lang,
etne ©treefe roeit, per gual-
che tempo, per un pezzo di
strada.

Donle (do onle), adv.  bi$ l)in,
bis bort()trt, sin Id. in fin Id.

Donos. m.  ipcrbetgebracbte, n.
.Spetbetbringung , 1'. <juello che
fu apportuto.

Dopusti, padem, v. n. p.  fjers
beieilen , betfpringen , anlangcit,
arrivare;  — česa, iii koga
sto , befommen , er()fllten , ot-
tenere;  — se, v. n.  gefaUcn,
befjagen , bclteben , piacere,
grudire.

Dopeljati , ljarn. (l.iem) v. a. p.
berbetfiibren. bctbetbrtngen, ad-
durre  , f. Dovesti.

Dopirati , ram, i rein, v.a.i.
f. D opreti.

Dopis, m.  &n»fcbm'bung bcfien,
ioa$ fejlt, <šrgfltfjung einer
©cbrift, f. eompimento d'una
serif tura  • — , (če c hi.se h)

25riefioccbfel, m. 3wfct)rCft, f.
c orrisp o ndenza.

Dopisati, sem. v. a. p.  ju Sitbc
febreiben , t»tc ©cbrift ooUcnben,
bas Seblcnbe žiifcbretbcn, ter-
minare a serivere . cnmpir
la serittura;  sufcbretben, be=>
ricpten . corrispondere.

Dopisivati, vam, i sujem, v. a.i.
f. Dopisali.

Dopisnik, m.  Gjomfponbcnt, m.
corrispondente.

Dopit, m. (slov.)  f. Dosuda.

Dopitati , am, v. a. p. (slov.)
f. Dosoditi.

Dopreti. prem, pro , v. n. v .
langeit, retcpeit, arrivare  ; fteb
crftrccfcn, stendersi;  bureb*

brtngen , penetrare .  begrctfert/
oerftcbcn , capire , eompreu-
dere.

Dopustiti, tim , v. a. p.  evlaii 5
ben , bcmtUtgcn , permettere,
aeeordare.

Dopuziti, zim, v. n. p.  berbet*
friccben, venir serpendo.

Doradjti, im, v, a. p.  bie 2 ir*
bcit PoUenbcu , finir a lavo -
rare.

*Dorat, a, o, adj.  bvaim (pon
^Dferbcn), bruno (cavalto).

*Doratast, a. o, adj.  braunltcb
(oon Vfcrbcn), brunetto (ca~
vallo).

Dorenem, f. Dognati.

Dorivati, vam. v. a. p.  flogett/
treiben , bts roobin , spignere
infino a gualehe luogo.

llosailu, ( adv '  bisl > cr ' f ,n  on ''

Dosada, f.  Ungelegenbcit, 35c s
lafKgung, C. tiberbrufj, m. mr
lestia.

Dosadan, dna, o, adj.  lafttft/
ungelegen , mnlesto  ; langroet*
lig , ocrbriejjlicb , tedioso >
noj os o.

Dosadašnji, a. e. adj.  btč #
berig , che era fin ora.

Dosaditi, dim,  v. a. p.  bic
^fianjung beenbigen, fuiir &
piantar ; — , r. n. p.  langvoeO
len , belaittgen , pevbriešcn /
molestare  , annnjare, atte -
diare.

Dosadjivati, vam i djujem, v. d-
4* n. i.  f. Dosaditi.

Doseeati se, cam se, v. n.  *•
f. Doseliti se.

Doseči , dosežnem . v. a. V-
ermeben, erlangeu, arrivare,
giugnere.

Doselc, adv.  bi$bce, bt^ bato ■
fin ora, fin gui.

23

IK>T

DOS

Dosčtan , tna, o , ml),  f. Do-
setljiv.

Oosetiti siv, tim s« . v. v. p.
(čemu) crftnnctt, gcinaljr i«cr<
ten, accorgersi.

Dosetljiv', a. o, ailj.  ,
»fiffig, geiilrcicD. accorto, sa¬
ga  ci'. spiritoso.

Dosizati. ženi, r. a. i.  f. Doseči.
Dosle, arfr. f. Dosele.

Dosniti. ni jem, v. a. i.  aus*
traumen, finir a sognare.
Dospetak, tka, m.  (£nbc n.

, Slusgang , m. fine.
l)ospi‘t:i!l. tila, o, adj.  nov
giingiid), transi!arin.

Dospeti, pijem, v. n. p.  ge.
langen, nnfommen, arrivure ;
iti redit, j« rediter jicit feni.
men , arrivar  a tempo;  ntdit
utripat«, n mi ritardarc;  —
v. n.  DccnDigcn, finir e, ter -
minare.

Dosta, adv.  genng, DinlSngltcp,
basta  , abbastanza, assai.
Dostati, stanem, r. n. p.  ge=
migen, pinrcicpcn, bastare:  k.
linrrcu, persistere ; crlangcn,
ottenere.

Dostaviti, im . v. a. p.  Iiiitju.
fcljcn , aggittunere:  do <>l>-

čenita znanja. jur attgemeinen
.ficnntmji fcringen, por tar a
pnbblicn no lizin.

Dostavnik , m. Stcllioagcn , m.
corriera.

Dostičl, tignera, I«. a. p.  cin«
Dostignuti. nem, IDolca ervci.
dien raggiungere ; crlangcn,
acquistare.

I>ostojan, jna, o, adj.  n>urbig ,
degno.

Dostojanstvenik, m.  OBiitbcn*
trd»3cr , magistrati) subtime. ^
Dostojanstvo. ?*. ‘SBurbe , f.
Olnfcijen, n. ditjnita.

Dostojati, jim, r. « r#  ^
itd) ttnirbigen , gerutjen , de-
g nar si.

Dostojati se, stojim se, v. n. p.
i.  f. Dostojati.

Dostovernost , f.  ©laubnnir*
bigfctt, Slutfjcnticitat, I*. auten-
ticitd.

Dosuda, f.  jurtfjcil, n.

Dosudak, dka, m.\sentenzu.
Dosoditi. im , v. a. p.  gcricbt*
lici) suerfennen , ag g iti dinar e.
Dosad . \gerund.  dl$ icl), (bu,
DosadšLUr, ftc) antant, a f $ mir
(il)t, ftc) antanten, essendo
venuto.

Dosaslje, n.  'Hnfunft, f. arrivu ,
venu ta.

Došastnost, f.  Bufunft, f. Var¬
it en ire.

D o taci se, dotaknem se, v. n. p.

f. Dotaknuti se.

Dotakati. čem i kam, v. a. i.
t»otl einfdjcnfen, versare, in -
fnndere ancora quello che
manca;  bcrbciroUen, bcrbcimdD
jen, voltolare fino a gualche
luogo.

Dotaknuti, nem . v. a. p . nn?

riil)x*ew , to c car e.

Dotaknuti se, nem se. (česa),
v. n. p.  f. Dotaknuti.
Dotareati, cim , v.  «• V • I)« 6
bcilaufcn, anrennen, venir cor-
rendo sino a gualche luogo.
Dotargnuti, nem, v. a. p.  ab»
bvedjen , abretven, interrom-
pere.  — prijateljstvo, bic
5rcunbfd)ftft aufgcbcn , rinun -
ziare Vamicizia ; f. Dokinuti.
Doteči, (lotečem, v. n. p. im-
pers.  genug fein, binreteben ,
bastare.

Dotčcati. dotiee , v.  7 1.  ?. ini-
pers.  gntug fcin, binreidten,
bastare.

OOV 30

Doteči, čem, teko, v. n. p.
fjerbeitaufen , accorrere  ; —
komu sto, Ijtnrcidtcrt, bastare.
Dotegnuti, nem, v. a. v-  f.
Dotaknuti.

Doticati, čem, v. a. i.  f. Do¬
taknuti.

Dotičan, čna, o, ad;).  betref«
fcnt>, rispettivo , relativo.
Dotik, m.  SJScruIjrung. i'. tocca-
mento.

Dotle, adv.  btš bafjitt, fin a
cosli, fino a cola  ; fb leutge,
tanto tempo.

Dotud . adc.  f. Dotle.

Dnturati, am, v. a. p.  burd)
ba$ ©tojjcn , ©diiebctt ober
®ii[jcn Ijcrbeifiiljrcn, urtando ,
spingendo o rotolando pro-
muovere fino a gualehe luogo.
Dovarči se, var že in , vargao,
v. n. p.  (čemu), f. Doseliti se.
Dovaršiti, im . v. a. p.  cnbigcn ,
abfcljticgeit, finire, terminare;
ausbrefdjcit, finir a trebbiare,
a batter il grano ; — se,
aufljbreit, cesšarc.

Dovde (do ovde), adv.  bič Ijie«
Ijer , fin qua.

Doveden, a, o, ailj.  fjctbeige«
fiiljrt, condotto, menato, fino
a gualehe luogo.

Dovesti, vedem, veo, v. a. p.
fjcrbcifiifjrctt, condurre fino;
anftifjrcn, addurre.

Dovikati, čem, v. a. p.  auš«
febrefen, finir a gridare ; fjer«
beirufeit, far venil' chiumando.
Dovlačiti, im, v. a. i.  f- Do-
viiei.

Dovle, adv.  f. Dovde.

Dovod, ni. ainfiifjrung , f. cita-
zione ;  SBeieciS, m. 3 eW 3 ni 6 ,
n. dimostrazione  , prova.

Do voditi, im , v. a.i.  Ijerfiiljrcn,
beglettert, addurre, condurre,

D It A

menare, giiidare fino ad v”
luogo.

Dovoljno , adv.  fjinlanglidi,
nug, abbastanza.

Dovreliati, bam , v. a. p. ffi'
laitern, crfpafjcn, spiare, of'
servare . esplorare;  — pA'
godu , bie ©clcgcnljrit aSpalftU'
coglier Voccasione.

Doviiei, Čem . vuko , v. a. 1 h
Ijcrbctiicfjen, fjerbcifddeppcit, ul'
trarre, trascinare fin ad d 11
luogo ; f. Smučati.

Dolivati, am, v. a. i.  rufci*'
chianiare.

Doznati, am, v. a. p.  ctfaTjret 1 '
risapere.

Dozvoliti, im , v. a. p.  črka*'
ben, gettefjntfgcn, permettert >
concedere, acenrdare.

Drača, f.  f. D i raka.

Drag, a, o, ud},  tljcucr, tieb-
caro , gradita ; tljcucr , fofIJ
bar , caro , prezioso  ; — *
kamen, gbclftcin, m. pietr “
preziosa ; dragevolje, getrit
volentieri.

Draga, f.  SEfjal, n. valle;  fflfect'
bucbt, f. cnla . picciol sen 0
di mare;  f. Zatok, ZatoH’
Zalev.

Dragocen, a, o, ailj.
prezioso.

"Dragoman, m.  Sotmetfdjcr, id'
interprete, dragomano.
Dragost, f.  Mmtcljmiidifctt, /'
‘Bergmigcn, n. amabilita, p i0 '
cere , diletto.

Dragostan, sina, o, ? adj.  Id'
Dragostiv, a, o, \ bmt>an (
big , angcncljni, amabile.
Dragovati, gujem, v. a. ’’
licbfofcn, Ijerjcn , careggiaf e ’
carezzare.

Dragovoljno, adv.  getn, i’°'
lentieri.

mur

DRI 31

Dragim, m. 2>ragoncr, m. dra-
gnne.

Dram, in. (S 5 racbmc, f. dram-
Drama , /'. )ma (pe so d’un du¬
cata d’ oro).

Drapati. pam i pijem , v. a. i.

(slov.)  f. Derati.

Dražati, am, v. n. i.  tljcucr
roerfccit, divenir caro  : —, v. a.
tfieuct madic«, uerftciger«, ti«
jitircit , mettere  o tenere
ali' incanto.

Dražba , f.  93 ?rftcigcnmg , £iji»
tation, f. incanto, asta.

Dražiti, im , i>. c. i.  rciicit,
f)C(5cn , irritare . provocare.
Drailjivost, f.  Stcijbarfcit, f.
irritabilita.

Dreča, f.  Sicfidtt , n. 53 ufdt*
ipalb , m. macchia, cespugli
folti.

Drečati. čim, v. a. i.  laut roči«
nen, plarrcn, guajolare, grac-
chiare, gridare.

Dreka, /'.'©eplam, ©cfditci, n.
grido.

Dreknuti . nem , v. v.  p. eincit
©cbrci tljun, gridare.

Dremak. nkal vi.  Opilim, n.
opio ; ©dilattrunf, m. 710210-
ne sonnifera.

Dremati, mam i mljem, v.n.i.

fdilummcttt, sunnacchiare.
Dremati se, ma se, i mlje se,
v. impers. i.  (komu) f. Dre¬
mati.

Dren, m.  Jtorncltirfrficnbaum, m.

cornio , corniolo.

Dreseo (dresel), la, o, adj.
migmutijig , miitvifd), mesto,
malinconico.

Dretva, f  ©pagat , m. spago  ;
©ctmfteibraijt , m. /ti di cal-
zolajo.

Drevo, n. (slov.)  f, D.irvo.
Drisnica, f.  f. Dristavica.

Dristati, am . v. a. i.  (gtmcin)
Surtbtall l)abcn, ar er diarrea.
Dristavica, f.  (gcmein) šurdt-
faU, m. diarrea.

Drob, in. Siitgciocibc, n. ©c
batmc, f. pl. le interiora.
Droban, lina, o, odj. ficin,
flcinforrtig, minuto ; f. Silan.
Drobiš, m. (slov.)  Sftucli , m.

(im DJcdmcn), frazione. roli o.
Drobiti, bim, v.a.i.  jcrbrocfcln,
icrflucfelit, sbriciolare, smi¬
li uzzare.

Drombulja , f. f. Brunda.
Dronjak, nika, m. Sappcit,
S 5 cpctt , SSSifd), m. straccio  ,
cenr.io, brano.

Dronjav, a, o, adj.  tumpig,
jctlumpi, cenciosn, lacero.
Drop, m. ISESeintreiicr. f. pl.

Dropc , f. pl.  > rinacce.  f. Kom;
Dropina. f.  \ Krater ubcrliaupt,
avanzi d' ulice  , birra. cera
od utlre cuse spremite.
Drozag, zga,)»i.Sro(Tcl, .Sram
Drozd , ( mctSoogct, m.

lorda.

Droždje, n. ijcfcn, pl. Siobcir
fatj , m. fer.eia . posatura.
Drug, m. ©cfdgrtc, m. co m-
71011110, collega ©cmaljl, m.
consorte.

Druga , /'. ©cfafjvti«, ©cfcllfdiat
teti«, f. compagna, consorte.
Drugač, adv. (slov.)  f. Dru-
gneie.

Drogačie,) adv.  anbcrš, fonu,
Drugako, tfonft roie , altri-
mente.

Drugam, adv.  f. Drugamo.
Drugamo . adv.  anbergmolji« ,
fonft »oljin, altrave (dimoto).
Dragar, m. f. Drug.
Drugariti, im, f. a. i.  f.Dru-
iifi.

Drugda, adv.  cin anbersmal

DIB 32 DUG

im’ allra volta;  bižrocileB
Atile volte.

Drngde , adv.  anbcržioo , in
gualche altro luogo.

Drugi, a. o, adj.  smeitc, se-
condo  ; anbtrc, altro  ; f. Ini.

Drngotan, tna, o, adj. fcciitt«
Sdr, secnndario;  — o pi¬
tanje, Slcbcnfragc, I'. gnest ione
se.cn nilaria;  — a stvar, 9?e*
bcnfacbc, 1‘. c o s a accessnria.

Drugovati, gujem, v. n. i.
(s kini) iimgcljcii, coirocrfircn,
cnnversare.

Drngoveran, rna. o, adj.
MtŠcrSgliuibig, d' alt ra fede ,
el ero do s s o ; f. Inoveran.

Driignd, f. Druguda.

Druguda, adv.  (mberžinobutcl),
p er altro Via.

Drum, ni. SanbftMlšc, #ecr|ltajje,
C. strada maestra.

Drusati, am, v. a. i.  traben,
trottimi, trnttare.

Družba, f.  ©tlclifcbaft, itamcrab.
Hhafi . t'. societu, cotnpagnia.

Družbenik, m.  f. Drug.

Družina, f. collect.  .fiamera*
beti, m. pl. vompagni;  Sicnft«
leitfc, ^uuuigenoITcii, servitu
ili časa. individui di rasa.

Družiti , im, v. a. i.  gefeUat ,
accompagnare , sociare.

Družljiv, 'a, o, adj-  gcfedig,
sociale.

Družtvo , n.  ©cfcltfcbaft, f. so¬
rte! tt . compagnia.

Duh, m.  gjcbrttbaum, m. i/uer-
cia:  SBaum ubevpaupt, alb er o.

Dubae, bca, m.  flctnc Eidic,
piccola i/uercia;  Saumdicn ,
alberelto.

Dubao, m.  ipoljimctpel, @rab*
flitficl, m. bo lin o ; f. Gujba ,
Dubka.

Dub/na, f. Siefe,  IBerticfung, f.

profondita, profondazione.
scavamento;  ^inttrgninb, in.
foiulo. sfondo.

Dubiti, Dim , r.a.i.  f. Dnbsti.

Dubka, f.  ©tabfticbel, ©rabmci«
gel, in. buli no  ; f. Gujba.

Dubljina, f.  f. Dubina.

Dubuk. a . u . adj. (comp.
tl ubij i), tief, fondo  , pro-
fondo.

Dubov, a, o, adj.  f. Hrastov.

Dobrava, f.  goril, tffialb, m.
bosco, selva;  ffiidjetmialb, m.
(jUerceto.

Dulisti. bem . v. a. i.  auSljol) 9
len , etitgtaben , mižfebicii, sca-
vare.

•Dučan. mi.  .RaiifmatmSgetrbtbe,
n.  58ube, aSoutigue, I'. bol tega.

Dud , m, aHatilbccrbaum , jn.
gelso.

Diig, a , mi.  ©dnilb, (Selbjcfniib ,
f. debito.

Dug , a , o , adj.  [ang , litrigo  ;
u —■ o , adv.  roeitlaufig , in
bie Siingc, in Inngo.

Diiga, f.  9tcgenbogcn, m. aruo-
baleno.

Duga, f.  gafjbftilbc, 1'. doga.

Dugačak. tika , o . adj.  iattg ,
ctinab lang, lunghetto.

*Dugajlia, mi.  tnngcr 5D?enfrf),
notno alfo  ; f. Dugonia.

Dugast, a, o, adj.  tiinglidit,
bisluntjo.

Dugme, meta, n f Putac.

Dugoča, f.  f. Du/.ina.

Dugonja, vi. p f.  etn fetjr poljcr,
langer Stenfdl, aomo alto,
longhino.

Dugotrajan, jna, o, adj.  lang»
miertg, lungo, di Innga donita.

Dugovanje, n.  ©cttuibigfrin, u.
©cbulben, n. dor ere , m, Ves-
ser debilove;  — , (slov.)  ©fl=
dje, f. ®ing, n. c osa, a/fare.

33

[tliš

DUŽ

Dngovati, gojem, v. n. i.  trtni l«
bčn , fdntlbig tein , essere de¬
bilove.

Duguljast, a, o, adj.  f. Du-
gasi.

Buli, m.  ©eift, m. spililo.

Duha, f.  ©crurti , m. udore.

Buliau, m.  Sabat, m. labacco.

Ituliunica, f.  ®ofe, f. tabac-
ehiera.

*I>uliandžia, m.  Satafitaucfier,
m. c hi filma labacco.

Duhat. a. o. adj.  bet noti) ati)*
met, flerbenb, spirante.

Duhati, am , e. n. i.  atl)mcn,
liaucfien, respirare, fiatare;
blaten, soffiare.

Duhovi, ah, m. pl.  'Dfingficn,
pl. penlecoste.

Duhovnik, m.  (Sciftlicbev, m.

spirituale , sacerdnte.

Bulji, a, e , adj.  langet, pili
lana n.

Buljiti, im, v.a.i.  uetlangern,
langcr madien, dislungare.

Duinua, /'. f. Iluvna.

Duuav j C. danubio.

Bundo, m. (ragusanisch ), fo<
»iel ali stric obet ujak.

Bundaš, m.  SJadijiigler, m. un
ehe rimane diet ro lasna coni -
pagnia per nun pater prešlo
eamminare dattu stanchezza.

Dunja, f. Giiittc, f. Guittcn*
apfel, m. meta cotognu.

Dunuti, nem, v. n. p.  blaten,
baucben , sof fiare.

Bupin, m.  ®elpl)in, in. delfina.

Duplja, f.  |.f?6l)[e, flluft, C. con-

Duplje, o.  j ca rila  , caeerna  ,
spetonca.

Durati, ram. v.n.i.  f. Trajati.

'Durbin, m.  gernro!)r, 'Jktfpcftio,
u. cannacchiale , teleseopio.

Duša, f.  (?ec!r, f. onima ; ffieift,

m. animn;  lic z — e, gcipif.
fcnšloS, senza coscienza ; bo¬
rit se s — oni , mit bem Sobe
ringen, agonizzare ; bili kos¬
mate — c, eiit rocitci ©croif*
fen fjaben, esser di larga co¬
scienza;  do — e, jipar, ve-
ramente.

Itu.šak, ška, m.  3(tf)Cmsug, m.
respiro  , fiata  , na jedan —
popiti , m cincm jug aui»
trinfen, bevere in un tratlo;
mnogo na jedan — proči-
lati, in cinem Jttfjemsug oiel
auilcfcn, malto legger in un
fini o.

'Dušek, m. tOtatea^c, f. mate-

rassu.

Duševnost, f.  ©cmiffen, n. ©e«
nuiTeiiliaftiafcit, f. coscienza.

Dušili, im, v. a. i.  roiivgen,
erbtoffelit, soffotjare , stran-
golare.

»ijušnian, J • jVeprijatelj.

“Dusmanin , J 1

Bušnile , m.  Suftloct), n. spi-
raglio.

'Diivak, m. ®ra#tfd)leier, m.

velo da sjiosa.

Duvan, m.  f. Duhali-

Duvar , m.  f. Zid , Stena.

Duvati, am, v. n■ i.  blaten,
rccfjcn, atljmcii, soffiare, spi-
rare;  — na koga, jornig
tein aufSemanb, adirarsi von-

tro di gualcheduno.

Duvna, f.  9tonne, filoltcrfcau ,
f. monaca ; f. Kalugjerica.

Itužan , /.na, o, adj.  fdjulbig ,
debil ure , obliligato.

Dušila , I m.  ®ogc, m. doge;

D uzde . (dušde od Mletakali,
bet ®oge »on 93encbtg, doge
di Veneziu.

Duše, adv.  Ičirtgcr, piu lunga-
mente.

Z

DVO

34

ENO

Dužina, f.  Sangt, f. lunghezza.

Dir/,i , a, e, 1 adj.  langer, pid

Dužji, a, e, ilungo.

Dužnik, in. ©cbulbncr, ra. de-
bitore.

Dii7.iio.st, f.  fpftfcDt, ©cf)uibig»
fsit, f. dovere  , obbligo.

Dvanke, nakali, f. pl.  Snet>
facf, ©rfjnaopfacr, m. bisaccia,
manlica;  f. Jlisage.

Dvignuti, nem, v. a. p.  f.
liignuti.

Dvoboj , m.  3»t>cifampf , 111.
duello.

Dvocevka, f. 55oppelroI)t, u.
Soupelftintc, f. schioppo a
due cunne.

Dvogovor, ra. 3roci<|rft>wd), 11.
©ifllog, 111. dialoga.

Dvogub, a, o, uiij. (krsl .);
f. Dvostruk.

Dvojak, a, o, adj. f. Dvo-
varstan.

Dvojba, f.  jjroeifcl, ra. dubbin.

Dvojbenost, f.
f. dubbieta.

Dvojica, f. Mnjnljt »on 3roei,
tin , due persone.

Dvojiti, im, v. a. i.  trcnncn,
ciitjiBcicn, disunire. stacca-
re ; — v. n. i.  jrocifeln, du-
bita?’e.

Dvoličan, čna , o, adj.  imet«
formig , biforme.

D vopev, m.  3®cigcfang, ra. Snctt,
n. duello.

Dvoputje , n.  ilrcujmcg , m.
bi v in ; f. Razkarstje unb Ra/.-
križje.

Dvor, 1«. ^of, -ipofpatafl, m. cor-
le, palazzo, curia ; £anš.
f)of, cortile;  na — , ijinauž,
fuori (i/i moto ); na — u,
braučen, fuori;  f. Vani.

Dvorana, f.  ©ant, ©aioit, m.
sala.

Dvoranin , 111. £ofmatm , Jpbf-
(ing, ra. corligiano.

Dvoranstvo , n.  ^ofjiaat, m
corteggio, cortegiani.

Dvorba, f.  Mufreartung, S5c<
bicnuitg, f. servitii.

Dvorišle, n.  Jpausimf, m. cortile.

Dvoriti, iin , v.a.i.  autroarten,
bebienen , servire.

Dvornik, 111. ®urg»ogt, ra. ea-
stellano.

Dvornost, f.  tjijflidifcit, f. civil-
ta , cortesla.

Dvorski, skoga (sudac , 7.11-
pan) 111.^ofriditcr, ra. gastaldo.

Dvoslovje, n.  3i»cibeutigfett,
Soppclftnmgfeit, I'. equivoco.

Dvospolnik, m.  3i»itict, 111. er-
maf'rodita.

D vostručiti, im, v. a. i.  bop«
pcln , »ctjmcifadicn , doppiare.

Dvostruk, a , o , arij. boppclt,
jmeifaci), doppio.

Dvounian, rana, o, adj.  jmei*
fciljaft, dubbioso.

Dvouiniti, im, v. a. i.  jrocifclit,
dubitare.

Dvovarstan, tna, o, adj.  jturicr*
Ici, dl due speele.

*I>/,amia, f.  aftofdiec, t\ moschea.

"Džebana , f.  aKunition, f. mu-
1 lizin ne , (prali i olovo).

*l)7,elat, m.  f . Karvnik.

*l)žep , m. f. Zep.

‘Džigerica, f.  čarna, f. Jetra;
— bela, f Pinca.

*D7.in , m. f.  (»orostas.

K.

1’ilian, 111. Sbcnijolj, n. ebann

*Ekser, m.  f. Čavao.

*Endek, m.  f. Obrov.

Eno, adv.  )Tei) ba! borten ift!
ecco Id t

FRl 35 GAJ

Krgela, f.  ©cfliife, n. ©tuterei,
f. razze.

*Esapiti, im, v. a. i.  f. Ra¬
čunati.

*Espap , m. f.  Rolia.

Eto , f interj.  (icl) ba! feljet bal
Evo.jbn iit! eccol ecco qui!

Evrfen ! | 1,1  Ckrsl.)i.ž idov.

F.

Faruk, m. (slov),  f- Kupile.

*Ea.jda , f.  f. Korist.

Fala, f.  f. Uvala.

*Falat, m.  f, Kus , Komad.

Valiti, im, v. a. i.  f. Hvaliti.

Fantiti se , im se , (slovj  f.
Osvetiti se.

Fat, m.  f. Hvat.

*Fela , f.  f. Varsta.

Fenič, m.  'Dt/Diuc, m. fenice.

*Fenjer, m. f. Svečnica, Sve¬
tilnik.

Fes, m. (letne rotite tDtii^e, tete
fte t>ott SEiirten unb ©rierften ge»
tragen ntirb , piccola berretta
rossa,  come la porlano i
Turchi e Oreci.

*Fildiš, m. f. Slonova kost.

*Filj, m. f. Slon.

Fin, a, o, adj.  feftt, fino.

*Findžan, m.  f Čašica.

Fioka, f.  f. Pretinac.

'Fišek, m. ipatrone, f. carla-
tuccia, cartoccio.

*Fišekluk , m.  spatrontafebe , f.
tasca di carlocci.

Fitilj, m. Sunte, f. miccia;
®od)t, m. stupino;  f. Stenj.

Fraska , f.  SRunjel, gaitc, f.
gr in za , crespa ; f. Grešpa.

Frigati. ant, v. a. i.  baeten (in
ber tpfanne), frignere;  f. Pri¬
šli

Frula, f.  cine Strt tDfcffe, sorta
di pilfero.

Fučkati, atn, v. a. i. (slov.)

f. Zviždati.

Funat, n Ut, ml

Funt, a, m. >^fitnb,n. funlo.

Funta, f.  \

‘Kurilna, f.  f. Peč
*Fusta, f.  Kapctfctiiff, n. f ti¬
sta (legno de' corsali).

Ca.

Gače , čali, f. pl.  unter*ief)()0«
fen, pl. mutande,  f. Svitice:
■Stojen, pl. calzoni, braahe,
f. Hlače.

Gad, m. (Stel, in. nausea ;
©rttlange, f. šerpe ; Ungejiefcr,
©citturm, n. insetti.

Gad iti., im, v. a. i.  efelljaft ttta»
clien, tordare  , muovere a
nausea; -  se (komu), ctcln,
aver nausea.

Gadjati , am , v. a. i.  jfcteii .
nbjieicit, ridttcn ntadi einemDrt),
mirare, prender a mira.

Gadl.jar, m. f.  Gajdar.

Gadlje, aii, f. pl.  f. Gajde.

Gadnost, f.  Stel, m. ©dtmutitg«
(eit, I'. nausea . lordura.

Gaj, m. Spain,  SBalb, m. ©el)«*
ge , n. setra, bnsco.

Gajlia, f.  asogelftauž, n. dtaftri),
m. gabbia ;  ^itbnerlleige, t:
stia.

Gajdaš, m.  Subclfacfpfeifer, m.
suonator di cornamusa.

Gajdati, am, v. n. i.  ben ®»>
bcifacf fnieiett, suonar la cor-
namusa.

Gajilc, f. v 1 *  ®ubclf«cf, m. cor¬
namusa  , piva.

♦Gajtan, m.  ©d)nur, f. cordone.

3  *

36

(JAT

GAR

Gakati , kam, )v. n. i.  frcifjen,
Gaktati, klani, ^gacfcrti , cor-
nacchiare , scliiamazzure.
Galia, f.  ©alcerc, i'. SRubetfdiiff,
n. galera . gulea.

Galica, f.  SBitviol, in. vilriunlo.
Galičan , čnu , o , adj.  Bitriob,
di vilriuoln.

Galička, f.  f. Galica.

»Galiot, m. ©alecrcniflaoc, m.
galliotto.

Gamizati, žem , v. n. i.  f. Gmi-
zati.

»Ganak, nka, m.  ©ang um cin
■SpauS ijerum, audilo allorno
una časa.

Gannti, nem, v. a. p.  bciuegett,
rcgen , nifjren , cninmuiivere.
Garh , m.  TOapcn, n. urine,
f. pl. insegna  , slemma.
Garba , f.  iBucfel, £6cfcr , 5iuS<
n>uct)S , in. gobtia.

Garbac licu', m.  SBucfeliger, m.
gobbo.

Gšrbiti , im, fviimmcn , incur-
vare.

G ar c, m.  dtrampf, m. spasimo,
cunvulsione , grdnchio.
Garčiti se. im sc, v. recip. i.
(Id) jufammcnjieficn , cnntrar-
si;  frumm , f:arr recrbcn, irri-
gidire.

Gard, a. O, adj.  gurflig, bntllo,
def urine.

Gardan, dna, o. itdj.  fel)r grofi
uitb gurflig, miillu gram 1« e
de forme.

‘Gardaše, šali, f. pl.  f. Greben.
‘Ganlelac , lca , m.  SticglitJ,
Siftelftnf, m. cardellino.
Garditi, im , v. a. i.  cntftctten ,
oerunftalten. tifigurare, defor-
munt ; tafceln, fdimafjen, febim*
pfen , bianimore , nlfraggiare.
Gardoba, f.  f. 'brul-

tezzu, deforinila.

*Gargaša, f.  f. Greben.
Gargotati , £bčein , v. n. i.

gurgeln, gargarizzare.

Gark , m.  ©riecbc, m. greco.
Garkljan, m. ©cMunD, m. goz-
zo  , strozza, eaofago.
Garknuti, nem , v. n. i.  bitter
iperfcett, divenir umaro.
Garkost, f.  58(ttcrfctt, f. ama-
rezza.

Garlica, f.  Snctcltaubc, f. tor -
tora.

Garliti , im, v. a. i.  umfjalfen,
umarmcn, ubbracciare.

Garlo, n.  3vef)lc, (SJurcjcl, f.
gola; fig.  ©timmc , f. vik: e ;
imati lepo —, fcbone ©ttmmc
baten, avere una belin voce ;
— od studenca, 93runncngc*
lanbcr, n. collo di pozzo.
Garm, m.  ©cbufcli, n. £ecFe, f.
cespuglio.

Garmeti, mini, ir n. i.  bon*
nevn, tuonare.

Garmljavina, f.  £)onncr , m.
tuono.

Garnac, nca, m. f. Lonac.
Garnuti, nem, v. a. i.  baufett,
famttieln, cumulare , rar.corre.
Garstiti, im, v. a. i.  cfeln , far
nauseare.

Garstiti se, v. rec. i.  Sfcl f)(l*
bcn, nauseare.

Gartati. garlam i garčem ,
v. a. i.  f. (raruuli.

(Jas, m. , n. gas\

<»asiti, im, v. a. i.  lofcben , spe-
gnere , estinguere, smorzare.
Gatalac, lca, 'm. ‘ICa^rfn^er, m.
in d o vina.

(Jatati, um , v. a. i.  rcabrfagcn,
indovinare.

(Jatiti, im, v. a. i.  bammen,
arginare.

Gatiija, f.  OBabrfagem, (*. in~
duvinamenlo.

37

GIZ

Gavran, m.  SRatc, ,n ■ rorro.

G.r/., m. Surt, f. ieidite ©tcUe tm
SBaffcr, ipiado  , acgna ba ssa.

»Gazila. i) f. Domačin; ‘d) tet*
dtcr SOlann, uomo ricco.

Gaziti, im, v.  a. i.  trden, cal-
cure, calpestare;  rontcn, gua-
dare, passare a guado.

Gdč, a (ir. tod  ? done? — mu
drago, — god, mo immcr,
dovunque ; gde i gde, t)ier
unb bft, ba unt> bort, qud e la.

Gdegod , adv.  ro» immcr, do-
viiiHjue.

Gdekoi, a, e, adj.  manever,
qualcuno.

Gib, m.  25ug, m. piegatura.

Gibak, bka , o , adj.  biegfam ,
gefcbmetbig, {lesšibile, pieghe-
vole.

Gibanica, f.  einc 9trt £ucbcn,
©trubcl, m. foccaoma.

Gibati, bijem, v. a. i.  bemegen,
muovere btegen , piegare,
e.urvare.

Gibi v, a, o, arij. f. Gibak.

Gibkost, f.  SBicgfamfeit, @C<
fdimeibigfeit, f. Ilessiliilild.

Gingav , a, o , adj. (slon.)  f.
Mloliav, Slab.

Ginuti, nem , v. n. i.  umfom>
men, abnetjmen, tdmhntcn, con-
sinnarsi, venir meno , peri-
re  ; — za čim, fdimaditcn, ftcl)
fe!)ncn , ametve o Ure tnisura  ,
morire per umor di qual-
vheduno.

Gizda, f.  Ttnmutt) , f. 9teij , m.
vaghezza . leggiadria . gra-
~ia ; ©dionljeit, f. bellezza ; —,
(slov.)  ©tolj, m. superbia;  f.
Oholost, Ponos,
r* ti Sli ' bin se, i'. ret:, i.
itd) idjon ntadien, ftd) ou§cn,
ornar.vi, atliltarsi;  fitb sier«
lub lialten , tenersi pulito

GL A

, ( slov .) flot j feiu , super*
bire;  f. Oholiti sc, Pono¬
siti se.

Gizdelin, m. &ed,  ©tuger, Bicr
bcngel, m. zerbino. civettinv.
Gjumber, m.  Sngtvcr, in. zen
zero.

Glabati, am, v. a. i.  nagen
rodere.

Glad, m.  <$" f.  Jjunger, in. farne.
Gladak, dka, o, adj.  glatt,
bolirt, liscio.

Gladan, dna, o, atlj.  bungrig,
ajfamato.

Gladili, im, v. a. i.  glatten
boliren, lisciare, polire ; /ir/,
iiebfofeit , fdimeicbeln, acca-
rezzare.

Glad kora, f.  (Sldttc, f. liscio.
Gladovati, (Uljem, v.n.i.  f)uit=
geni, esser affamato.
Glamaza, m.  etn fetiier S8ctrie>
ger, 1 mscatore;  ©nadet, m.
islrione.

Glas, m.  ©timme, f. Saut, m
vtiče, suono-,  SGacbrictit , r.
nuova, novellu',  SRuf, m. @e*
riicbt, ii. farna:  steči — , do-
či na — , bcruljmt inerten, di-
veniv rinomato ; biti na zlu
— u, in iiblem 9iafe ftcfjen,
non 'esser di liuona lama.
Glasan, sna, o, adj.  Ulit, fUng>
»oU, vocale , sonoro.
Glasba, €D7uu£, 1'. mušica.
Glasati, a m, 1 r. a. i.  ncrfiintcn.
Glasili, im, JuuMijiren , de-
nunziare, puliblicure;  — se,
nerUuten, correr la noče.
Glasnik, m.  IBerfiinbtgcr, Sjotc.
SBotfdtaftet, m. messuggiere.
nunzio.

Glasonoša, m. SBotc, Soutier,
m. corriere, nunzio.
Glasovit, a, o, adj.  berulnnt
| celelire,  rinomato.

GI,E

GLU

Glava, f.  flopf, m. Joaupt, n.
testa, capo;  Dberljaupt, n.
capo.

Glavan, vna, o, adj.  f)aupt>
fadjlid) , Jf>aupt<, primario  ,
capo ;  —vili grad, £a«pt.
ftašt, citld capi/ate.

Glavica, f.  flopfdiot, n. piceo-
la testa ;  Jptigel, m. colle,
monte.

Glavičica , f. -£ugcl, m. aitijij.
(je, f. votlina.

Glavina, f.  grofi« mtformlictier
Jtopf, testaccio  ; SJorgebirge im
£8Jecrc, n. promontorio , ca¬
po;  — od kola, Slabe, 1'.
mozzo d’ una mota.

Glavit, a, o, adj.  febott, Jjiibfd)
(mm s p«fonctt), bello (delto
delte persone).

Glaviti, viin, v. a. i.  bereben,
iiberseugen , untcrriditen , per-
suadere  , istruire.

Glavni, a, o. adj.  f. Glavan.
Glavnica , f.  Capital, n. cupi-
tale ; flopfftnier, f. tes tatico,
f. Glavnina; bet SBrant) im
'ffieijeit, carbone, golpe;  f.
.Snet.

Glavničar, m.  flapitalifl, m. ca-
pitalista.

Glavnina, f.  .ffopfjteu«, f. te¬
statico.

Glavnja , f. grofieS ©cticit £o(j,
pezz.ii di legno spaccato;

. iSeuetbrattb , ni. tizzone.
Glavnjica, ©cbeitdieit S?oU . n.
pezze.lt o iti Legno spaccato;
tleiner Jcuerbratib , m. tizzon-
cello  ; i (»gorak.

Glavonja, f.  SicEtopf, ©ropfopf,
m. cap one  , capaccio.

Gle, interj.  freb Ki !  ci! ve’ (vedi).
Gled, m.  <8(icf, «„fd, C m, m.

guardo  , sguardo
Gledaiište, 'n.  f. Giedlšte.

Gledati, dam i dim, v. a. i.
febauen , guardare;  fid) btflcG
jjeit , cercare , guardare.

Glede, adv■ in  in

treff, rispetto a.

Gledište, n.  ©cbaupla$, m. tea-
tro  ; (Seficbtžpunft, m. punto
di vista.

Gležanj, žnja , m.  itnocbd, in.
tallone.

Glib, m.  £otl), ©forail, ©cMomm,
m. gran fango  , fangaccio.

Glina, f.  £f)otietbe, f. £dten, in.
argilla, creta.

Glinilura, f.  2)rufc, , f.

ghiando/a.

Glist, m. \  9tegcmxuirm. m. lom-

Glista, f.  j brico  ; 2Burm im
£dbe, venne.

Gljiva, f.  ©clnvamm, @rb*
fcbmctmm, m. fungo.

Gljiviti, im, v. n. i.  »egettrcit (?),
v eg el ar e  (?).

Globa, f.  ©dbftrafe, f. pena
pecuniaria.

Globiti, im, v. a. i.  ©dbftrafett
anmcttben, eseguir la pena
pecuniaria  ; erpreffen , bebrii*
efen , estorquer\ fig.  fcbtnbcn,
scorticare.

Glodati, djem, v. a. i.  nagen,
wc$cit, rodere.

Glog-, m.  5Bct0born , .£agcbortt,
m*, spinabianca , berbero ;
čarni — , ©ct)ld)born, m.
prugnuolo.

Glnli, a, o , adj.  taub , gebor*
lož , sordo',  — o doba, fpdtc
SRadbt, notte tarda ;  — a ne¬
delja, ^affionžfonntag, m. do-
minica passignis.

Gluma, f.  £uftfpid, n. cnmmedia.

Glumač, mca, { m.  Pfeifer, m.

Gluinar, ) suonator di
piffero ; ^ofienmčer, in. buffo-
ne ;  ©aufler, m. ciarlatano.

39

GNJI

Gl umi ti, im, v. n. i.  pofienrcG
pen, far da buffone.

Glup, a, o, adj.  burnm, cinfal*
tig , sciocco, stolto.

Gtušiti, im , v. a. i.  befauben ,
stordire . assordare.

Giniza, f.  ©dirot, n. pallini ;
gniize, ah, pl.  ©lašperle, f.

perle di vetra.

Gmizati, ^mižem, v, n. i.
fcbleicbcn , frtedjen , serpere ,
strascinarsi.

Gnati, renein i ženem, v. a. i.
f.  Goniti.

Gnjad, a, o, adj.  bunfelbraun,
oscuro, fasca:  f. Gnjed.

Gnjat, m.  (Sdjicnbein, n. stinco.

Gnjaviti, im . v. a. i.  jutam*
menbriicfen , quetfcben , schiuc-
ciare ; — mačice, fcfjlecbt mu*
fijiren , distonare.

Gnječiti, čim, v. a. i.  jerquet*
fcben, jerbriicfcn, schiacciare
(come Vuva per far il mosta).

Gnjed, a, o, adj.  f. Gnjad.

Gnjesti, gnjetem , i>. a. i.  brii*
cfen, comprimere ; oollftopfeit,
stivare (comprimere gualche
cosa in un sacco  , rasa od
altro repostiglio).

Gnjetenje , n.  93cbriicFunq, f.
compressione ; 93oUflopfen, n.
la stivare compriinendo.

Gnjev, m. 3orn, ©rimm, in.
©rbitfcrung, f. collera, furia.

Gnjevan, vna, o, adj.  jornig,
grimmig , adirato  , furiasa.

Gnjezditi, dim, v. n. i.  niflen, far

^ nido;  — se, brtiten, annidarsi.

Gnjezdo, v.  9?eft, n. nido.

Gnjida, f.  9iiffe, f. pl. lendine.

Gnjil, a, o, abj.  faul, morfcfj,
rnarcia, putrefatto.

Gnjila, f.  f. Glina.

Gnjilast, a, o, adj.  lebmicbt,
argilloso.

GOI)

Gnjiliti, im, v. n. i.  fautett,
faul merben, morfcbcn, impu-
tridire , putrefarsi.

G nji o, la, o , adj.  f. Gnjil.

Gnjuriti, im. v.n.i.  f. Noriti.

Gnjus, m.  @fel, @cbmu$, m.
Sdicufilicbfeit, f. nausea , spor-
cizia, sozzura , sporchezza.

Gnjusan , sna, o, adj.  cfelfjaft,
fcbmu^ig, lordo, sozzo  , che
fa nausea.

Gnjusiti, im, v. a.i.  befcbmu^cn,
befubeln , lardare , sporcare  ,
imbrattare ;  efcltjaft macben,
render nauseoso.

Gnoj, m.  Cfftift, £>iiitger, in.
letame;  ©iter, m. rnarcia.

Gnojiste, n.  ber Ort, mo mcm
ben iDiingcr anbauft, stergui-
linia , letamajo.

Gnojiti, im, v. a. i.  bungen,
miften , le/amare  ; — se , eG
tern, fcbmaren, apostemarsi ,
convertirsi in rnarcia.

God, m.  5abre$tag, m. 3abre$*
gebacbtnifc, n. anniversario ;
SefUag, m. festa ; 9iamcn$tag,
festa.

God, (al$ 9lnba«gtflbc) immcr,
irgenb, (sillaba, che si attac-
ca in fine di alcune parale),
ungue;  tko&od , mer immcr ,
chiungue  ; g^degod, mo im*
mer, dovunijue.

Godina, f.  Sabe, n. Sabrgang,
m. anno;  — danah, Sabretf*
frift, f. ^citraum einc^ Sabre^,
m. spazio d'un anno:  minb*
tfiUcr 9?egcit, pioggia senza
rento.

Godisnji, a, e, adj.  jabrlicb/
annuo.

Godiste, n.  Sabr, n. Sabtgang,
m. anno.

Goditi, im, v. n. i .
mobltb*W' piacere.

40

GOR

GON

Gnj, m.  <$rjief)ung, grndfjrung,
f. cducazions  , allevamentn.

Roji list e . n.  grjicfjungSnnflnlt,
f. instituta d’educazione.

Gojiti, im. v. a. i.  migren, er=
Jtcgen, bilten, educare, alle-
vare, nutrire.

Gol, a, o, adj.  nacft, entblijgt,
ignudo.

Golem, a, o , adj.  grog, fegr
grog, grande■

Golen . m.  ©cbicnbcin, n. SBcim
roljre, f. st inčo;  i. Gnjat.

Golež, m.  Ifable ©ebirgžgegenb,

Goiet, f.  j cin faglcr 53erg, luo-
go  o monte  ,ea.v.vo,vo e privo
d' nlberi.

Golina, f.  f. Golota.

Goliti, im, v. a. i.  entblogeit,
demulare , spogliare.

Golobrad, a, oj adj.  bartlož,
imbarbe;  —riac-, SBartlofe, m.
che non ha harba.

Golokud. m.  f. Kuknruz.

Golot, f.  Jtrs^nall, m. cri-
stallo.

Golota, f. SBlogc, Stacftbeit, f.
nudita.

Golotan, tna, o, adj.  Jtrtjilalb,
di cristallo.

Golotinja, f. f Golota.

Gohib , m.  STanbe, 1‘. colnmba.

Gomila, f.  Jjtmfen ©tcine ober
Srbe, in. maceria, muachio ;
©rabj)ugel, m. tumuln.

Gomolj, m. 3tt)icbclwurget, 93lu*
menjimebcl, f. cipolla d' erbe,
radie e groš s a.

taoca (talca), m.
uBabrfager, m. indovino.

Gonetati, am, v. a. i.  rattjen,
erratben, indovinare.

Gonetka, f.  f. Zagonetka.

Goniti, im, v. a. i. tteiben ,
Kigeti, cacciare , impellere  j
oerfohcn, perseguitare;  — se,

Iduftg fetn, rammellt, ester in
ca Ido  , dmenarsi.

06, gola. o, adj.  f. Gol.

Gora, f.  ®el>irge, n. montagna.

Gorak, rka, o, adj.  bitter.
berb, amaro : f. Gark.

Goral, m.  f. Goranin.

Goranin, m-  (^cbtrg^bcivofjncr,
in. montanaro.

Gorci na, f.  OSittcrtctt, f- ama-
rezza;  .ftummcr, in. affdnno.

Gore, adv.  obeir, binauf, auf*
roartč, si/, supra ; — i dole,
auf unb ab , sit e giii.

Gore, adv.  f. Gorje.

Goreti, rim, v. n. i.  brennen,
ardere , abbrnciare.

Gorivo, «, SBrcnnftofF, m. 33renn*
material, n. materin da bru¬
ci ar e.

Gorje, adv.  fcblecbter, fdjlim*
mer , drger, peggio.

Gor ji. a. e, adj. (comp.  oonzao)
fcblccbter, fcblimmer, iiblcr, peg-
giore;  doci sa zla na gorje,
du$ bem 9tcgcn in bic £raufc
fommen , venir da mal in
peggio.

Gorko, adv.  bitter, berb, amaro.

Gorljivost, f.  (šifer, m. zelo.

Gornjak, m.  1) f. Goranin;
2) ber obere Hftiiblftcin, la ma¬
rine superioren  ber 3Binb ,
ber »on oben fommt, vento,
che viene da sopra.

Gornji, a, e, adj. obet, su~
periore-

Goropadan, dna, o, adj.  uit*
geftiim, impetuoso, furioso.

Gorostas , m.  Oiiefe, .Stolog, m.
gigante, colosso.

Gorski, a, o, adj.  gebirgig,
montano.

Goršati. am , v. a. i.  »erfebleeb >
tern , »erfcblintmern , peggio-
rare , deteriorare.

GOV

GOS 41

Gorstak, m. 23ergbctt>ol)ncr, m.
monlanaro.

Gorucnost, f.  f. Gorljivost.
Gorusica , ©cnf, m. senape.
Goso, m.  (in Jlae) f. Gospodar.
Gospa, /. ftrau, 2)ame, f. si-
( gnora.

Gos par , m. (ragusanisch)  f,
Gospodar.

Gospoda, de, f. coli.  Jpcrrcit,
#crrfcbaften, signoii, signorie.
Gospodar , m.  ’^crr, Sfgentfjit*
mer, in. padrone, possesso-
re  ; #au$f)err , in. capo , pa-
drone di časa;  £au$nnrri>, m.
economo ; —rica, /*. Jperrin,
®igentf)umerin, 1'. padrona ;

5  -$aufitt«rtbin , f. economa.
Gospodariti, im, ». n. i.  t>err-
feben , padroneggiare , signo-
reggiarej  t)au$i)alten, mirtj)*
fdjaften, amministrar l' eco-
^ n amin.

Gospodarstvo , «. £crrfcbaft, f.
padronanza , dominio;  Jpauč*

, iti. SBirtbfcbaft, f. cco-
^ nomia.

Gospodična, f. ftraulein, n. si-
gnorina.

Gospodin, m.  £err, m. signore.
Gospoditi, im , ) v. n. i.

Gospodovati, d ujem, ^ (komu
«ii nad kini) fjcrrfcbcit, signo -
. 1'eggiure.

Gospodstina, f.  Jperrfdjaft, f.

dominio , signoria.

Gospoja, f.  ftrau, S)amc, f.
sign oi'a.

Gos p oj k a, f.  f. Gospodična.
Gospostina , f.  f. Gospodstina.
Gost, m. @afi, STtfcbgcitoiFe, ni.
%fpite ; pozvati u g*oste, su
@aftc bitten, invitara pranzo.
Gostara, f. glčiferncš ftlafcbcbcn,
n. ^araffinc, f. caralla , ant-
polla.

G o šiba, f.  f. Gozl)a.

Gostenici, m. pl.  @ailc, ospili.

Gostilnica, f.  f. Gostionica.

Gostionica, f.  ($afibau$, -$otel,
n. I o ca n da.

Gostionik, m. ©flfhmrtf), in.
locandiere.

Gostiti, iin, v. a. i.  traetiren,
bctmrtfjen , banchettare , con-
vittare  ; zlo — , mt#banbeln ,
maltrattare ; — se, fid) febme
efen laffen, gaflmablcn, far
convito.

Gostje«je, n.  f. Gostenje.

Gostoljub, a, o ,\adj.  gofifreunb*

Gostorad, a, o,|licb, o spitale.

Gosudar , m. (rus s J  Jperr, in.
signore;  Sanbe$berr, Sttonardf,
m. monarca.

Gostenje, n.  53emtrtl)en, Ztac-
tiren, ©cbmoufcn , n. il ban-
chettare  , banchetlo, tratta -
merit o.

Gotov, a, o, adj.  bereit , fer*
tig, apparecehiato , pronto  ;
bar, contante.

Gotova«, a, o, adj.  bercitet,
angcriditct, preparalo, appa-
recchiabo.

Gotovina, f. tat  ftertige, 33c
reitfcbaft, f. cose purecchiate;
bareč @db, denuro contante.

Gotovi! i, im, v. a. i.  bcrcitcn,
anricbten , preparat e  , appa-
recchiare, allestire, cuocere.

Gotovljenje , n.  3«l>creitcn, n.
preparam ento.

Gotovo , a dr-  , faft,

gnusi-,  f. Malone, Nkoro.

Govedar, m.  £)cbfenf)irt, fftin*
berl)itt,  m. pastore de'bovi,
bifolco.

Govedina , f. Sttinbfldfd) , n.
čarne di manzo.

Govedo , n.  9tinb, n. bue, vac-
ca , bestiame bovino.

42

GRA

GRA

Govno , v.  U rt fiati), ttrccf , m.
merda, stereo.

Govnovalj, m.  , m.

scarafaggin.

Govor, m.  3tebe, f. ©cfpriict), n.
disuorso.

Govoriti, im , v. a. i.  rebett,
fprccttcti, parlare. discorrere ;
— preneseno, ntctapbonfdi rc<
ben, parlar metaforicatnente.

Govornik, m.  JRebner, ni. purla-
tore, oratore.

Govoruš, m. ©dmni^tr, <l5(ati*
btrer, m. ciarlatore.

Gozlia, f  ©iiftcrtt, f. ©datje, n.
banchettn , pošto.

Grab , m.  $3rijjbud)C, ^aagebudre,
f. carpine.

Grabancinš, m.  (— diak) Zeu-
fdbefdiroorer, rpcrcrmieirter, m.
incantatore.

Grabar, bra, m  f Grab.

Grabež, m.  SRaub, m. 'Pliinbc*
ruttg , f. rapina, rapimento.

Grabežljiv, a, o, adj.  raub«
gicrfg , rcijienb, rapace.

Grabiti . iin, v. a, i.  rfltibcn,
plunbern , rapire;  rcdicn , jU<
fammcmtcdicn, rastrellare;  —
vodu, (slov.)  febopfen, utti-
gnere; f  Carpati.

Grablje, I f. pl-  SRcckcn , m.

Gralnilje, f$arre, f. rustrelto.

Grad, m.  Jpagd, ni. ©dilofft, f.
granatne  , gragnuola.

Grad , m.  befeftigte ©tabt, Se«
flutig, f. citta fortificata ,
fortezza  ; glavni — , ^atUJG
Itabt, r. ta capitule.

Gradilište, n.  SBaupla?, ni. luo-

, go di costruzione.

Gradiua. f.  bit Stuincn »on ciner
fllten 33urg , rovina , rima-
suglio di fabbrica rovinata  ;
3aun, m. siepe:  ©erten , n«.
orto.

Gradionica, f.  f. Gradilište.

Graditi, im , v. a. i.  baucn, er*
ricbtcn , fabbricare, costrui-
re;  gduiten , mauern , circon-
dar di muro o siepe.

Gradivo , n.  23aumatcriale, n.
materiale pev fabbricare , o
costruire.

Gradja, f.  l) f. Gradivo; 2)
©cbdube, n. 93au, m. fabbrica,
edifizio.

Gradjanin, m. 58iirger, ©tdbtcr,
m. cittadino.

Gradjanka. f.  93iirgcnn, ©tab*
tertn , f. cittadina.

Gradjanstvo, n.  93urgcrfcf)aft, f.
SSiirgerrecbt, n. cittadinanza.

Grad o brana , f.  93cfa£img, ©ar*
ntfoit/ 1‘. guarnigione, pre-
sidio.

Gradski , a, o, adj.  ftdbttfd?,
biirgerltcf), della citta , citta -
dinesco.

Grah , m.  ©rbfe, f. cece (sorta
di legumej.

Grahor, m.  58tcfe, f. orobo.

Grakati, čem, \v. n. i.  frd*

Graktati, kčem,jbeu, frdcbgen,
gracchiare.

Grana, f.  9lfl, m. ramo.

Granast, a, o,| adj.  dfttg, t»oU

Granat, a, o, j 2(eftc, ramoso.

Granati se, am se , v. rec. i-
2tc r fc befommen, ficb uergrvetgen,
diramarsi.

Grančica, f  ?(eftct)cn, n. rami-
cello  , ramuccio.

G ranica, f.  1) f. Grančica; 2)
©range, I*. Norton, m. con-
fine.

Graničan, čna, o, adj.  ©rang',
(Sprbott^*, del con fine.

Graničar, m.  ©rdngcr , ©rang*
berooljner, m. abitante del
con fine.

Graniti, f. Grami ti.

(;JIK 43 OR. O

Oranje, n. coli.  9(cfie, pl- rami.

Oranuti, nem , v. n. i.  Tjcroor?
ftrafjlen, aufgcfccn (»on ter don¬
ite), spuntare (dicesi del sole
e della luna).

Orasta, f.  93 lumentopf, in. vašo
di fio ri.

Orasak , ska , m.  f. Orali.

Oreh, m.  1. O rob.

Greben, m.  J?ecf)cl, tframpel, f.
scardasso. pettine ; 5cl3, m.
^Utppc tm Ottccrc, f. scoglio ,
la rupe nel mare.

Grebenica, f.  2lbfenfer, m. bar -
balella , propaggine.

Grebenit, a, o \ adj.  fclftcbt,
Jfltppcnuoll, scoglioso.

Grebenjati, am, 1 ;.«. i.  Ijecbcltt,
frčimpcln, scardassare , pet-
tinare.

greblje, f. pl.  f. (iralilje.

Greboder, hi. f. (ir o hoti er.

Grebotina, f.  9ti(se, I'. sgraf-
flalura eolle ugne-

Grebsti, bem , v. a. i.  trajen,
grattare;  fdtarren, rasliure,
raschiare.

'■rebulje, ali. f. pl.  f. Grablje.

'■reda, f.  SBalfcn, m. trave;
grede , pl.  Scbalf, n. travi;
grede od krova, $ad)ftuf)l, m.
*aggiola del leti o.

'•redem, gredeš, grede, f.
Grem.

'■reduči, a, e, part.  gtljcitb ,
andanle, camniinanle.

'•reli, m.  | ©iinbc, f. SBevge*

'•■"ebola, f.  (pen, n. pevca to  ,
fallo.

'•reiii, greš, gre, gremo ,
grete, gredu, v. n. defectiv.i.
Otlica, « udare, camminare;

(Iredeni.

'■rešiti, im , ». n. i.  fiinbigcn ,
fcljlen, peccare. fallare, fal-
lire.

Grešnik, m.  ©iinber, m. pec-
catore.

Gre.špa, f.  Sunjcl, f. ruga ,
grinza, vrespa.

Grez, ni. aKoorgvnnb, ©dilamat,
in. pantana , tango;  f. (ilib.

(»rezan, zna , o , adj.  febiam*
mtg, moberij, fangoso.

Greznuti, nem, v. n. i.  cin(Tn»
ten, sobbisiarsi;  taudjea, luf-
farsi.

Grič, m. gcN, m. rupe ; felfijet
Ijiutcl, in. collinettu di s ar si.

Grijati, jem . v. a. i.  rodrmca,
svahture , riscaldare;  bci$en,
s valila re.

Grimiz, m.  (krimizi <J)urpur, in.
■Burpurfarbc, I'. itarmin, in.
earmesino , carminio.

Grimizan, zna, o, adj.  ! Puirput»,
porporino.

Grinta , f.  Staabc, f. tigna ; f.
Guba.

Grionica, f.  2G«mepfannc, f.
scaldaletto  ; Scucrfcfjcl , in.
sealdino.

Grišpa, f.  f. Grešpa.

Griva, f.  SMabac, I'. lanjcii <Pfcr=
bcljaar am Jpatfe, vrine.

Griz, »n. 35i&, m. morso;
lit, f. dolar di ventre.

Grizak, zka, 'o , adj.  freišeab,
(ipenb, corrosivo.

Grizlica, f.  ©cbabe, EOJotte ,
■Otiibc, f. tarlo.

Grizti, zem. z6 , v. a. i.  bciišcit,
faaca, benagen, rodere  , eor-
rodere;  — se, M  abgramm,
Carnicn, tormenlarei, slrug-
gersi d' a/fanno.

Griža, f.  Mubr, disenteria.

Grob, m- ©rab, n. sepolero.

Grobak, lika, m. tleittci fflrab,
n. piccolo sepolero.

droban, bna, o, adj. @nb.,
di sepolero.

(J RO

GRO <l

Grobar, m.  f. Groboder.

Grobje, | n.  ©ottcancfev, Sricb«

Groblje, j Ijof, m. cimitero.

Grobnica, f.  @vuft,f. taverna;
tomba, sepoltura.

Groboder, m.  iEobtEiigrakr, m.
becchino . beccamorti.

Grof, m. @r#f, m. conte.

Grohot, >». ©dacbter, n. baž
SacbEit and »otlEm J£alfe, cac-
chinno.

Groktati, kčem, v. n. i.  Svarit*
jeit, vrocidare.

Grom, m.  Sonncr, m. Somtcrn,
n. tuono, fulmine ; f. Tres
uitb Tresak.

Groinača, m.  ©teimjaufen, m.
mareria, mucchio di tasti;
bieffinucr blok auš ©teiiten ofjttc
SRirtel, maceria.

Gromada,| ajfaffc , (Sruppc, I'.

Gromila, imassa , mucchio ;
Jpaufc, m. eumulo.

Gromoteg, m. SBIt^ablciter, IfiSeG
terablctter, ni. verna metalliea.

Gromovnik, vi.  ®onnctEt, m.
tonante : cin Seinamc 5 eč  l)Etl.
gltak , cognome di s. Elin.

Gromovod, m. f. Gromoteg.

Gronica, f.  (ooit garlo) SBrdune,
Sntjiiitbung ber Ssplt , f. (eint
■ffranffjcit bet ©ttirecuiE), anilina
Cpresso i porci).

Groza, f. gntfcpEii, n. ©ciiaubcr,
Sllifdini, m. orrore.

Grozan, zna, o, adj.  fcbaubcr«
l>aft, orribile;  — jilač, — ne
mize , bittercš 'Setncn, bittcrc
£!)tanen, amaro piant o, oma¬
re lagvime.

Grozno, adv.  bitter, amara-
menle.

Grozd, m.  itrauk, HBsintrmik,
f. nrappo, graspo (d,’ur,u).

Grozd ie, m .  Sivine SCraubv, pie-
colo graspo.

Groziti se. im se, v. n.i.  bto*
pen, minaeeiare,  f. Pretiti;
fcpnubern , innrridire.

Grozniea, f.  Steber, n. febbre.

Grozničav, a, o, ud),  fickrpaft.
febbricitante;  zjicbcr »erurfa«
rtienb, c h e cagiona la febbre.

Grozdje, n. culi.  STOcintrauben,
f. pl. graspi d 1  uva , ura.

Grožnja , f.  Sropung, SScbro--
pung , f. miriaccia.

Gruli, a, o, adj.  drob, rol)
ungeflttet , rozzo ;  garjtig ,
IcpnuiBtg , In iillu  , deforme.

Gruhian, tu. ©robtatt, m. un
rozzo, incivile.

Grubianstvo, n.  ©robpcit, f.
rozzezza. inciviltd.

Grabiti, im, v. a. i.  pakiicb,
garflig macbcit. render brutto  ;
tabclti, Ijctabfcbcn, biasimare;
—, v. n.  pajlicp itictbcn, dive-
nir brutto.

Gruhoea, f f.  (Srobpeit, Jpšfiltcfr

Grobost, j Svit, f. rozzezza, in¬
civiltd, bnittezza.

Grud, f.  f Gradi.

Gruda, f.  Slitmpen, m. grb«
fdiolle, f. Sloji. m. zolla. gleba.

Grudi, ib, f. pl.  SBvurt. f. petto.

Grudica, f. f. Grumen.

Grumeii, m. Slumpcn, Sloji, m.
grbfdtoIlE, f. zolla  , gleba ;
— soii, lamiana, smole, iid,
cin ©tticE ©atj , 2Bcipraucti ,
ipcd) ic., un pezzo di rale,
(Vincent o, di peče ecc.

Urunnti,nem, v n. p.  crfracpEn,
etn (Scraufcb marften, schiop-
pare, crepare, far strepito.

Grustiti se, im si', v. n.i. im-
pers.  (komu), gfei, Uskrbruk,
Unluit, fciiie Suft pakti , aver
fastidio.

Grustnja, f.  gfet, m . Utrlufi f.
fastidio.

ti l S

GUJ *

Grušali se, am so. v. n. i.  ge*
rinncn (n>ic bie SOfilch), coagu-
lav si.

Gruvati, vam, v. n. i.  fviuhen,

crbr'of)ncn, scoppiare.

Guba, f.  Stiiffcl, in. ©dmau$c,
f. n iusO  , ceffo  , f. Gubica;
.Sun&erfcbroamm, ni. esc a da
1'arfuoco;  &u$fa$, in. ftaube,
f. lig na',  f. (irinta.

Gubav, a, o. adj.  flušfci^ig,
rciubig, lignoso.

Gubavac, vca, m. cin 9taubi*
g er, che ha la liana.
Gubavica, f.  cine 9taubigc, una
do nna , che. ha la lig n a.
Gubica, /’. Stuficl, m. ©cl)nau$c,
f. maso , ceffo.

Gubilak, tka, m.  OScrluft, 9^acli*
tpeil, 2lbgang , m. perdita  ,
discapito.

(rubiti, bim, v. a. i.  uerltercn,
©ebaben leiben , perdere  ; f)in*
*ieliten , giustiziare ;  — se,
abjebren, abnebmen, rnaget »ver*
^cn, constrmarsi , struggersi.
J»uoaj, m.  ©ebluefer, m. sorso.
(»ucati, nam , v. a. i.  fcblucfcn,
t  fcblingeit, inghiottire;  f. Gutati.
(»ucnuti, nein, v.a. p.  f. Gucati.
(»»čili, čim, r. a. i.  etwa$ ner*
iterfeu, einroicfcln in cincnitlum*
ben, asconder gnale he rosa
sotlo Vabilo, involger in itn
Ja v deli o.

(»»dalo, n.  ftiebelbogcn. m. arco
del violina  , arche.Uo.

(»Udba, f  93čtiftf, f. mušica.
(»mleti, dim, v. a. i.  geigen,
ficbcln , suonar il violino.
(»»dura. engetf tiefefi $£fjal,
©cMucfit, f. @ngpa6 , ni. valle
profonda e stre.Ua.

(»»ja, f.  ©etilange, t’. šerpe,
serpente;  9tegentt>urm, 2G«rm,
ni. lombrico , verme.

Gujba, 'f.  ©rabfttcbel, m. bulino.
(riikati, čem, v. a. i.  girren,
bnmunen , nemire  ; jufliiftern ,
rauncit, insussurare..
(iuknuti, nem, v. a.p.  f. Gukati.
Guliti, lini, v. a. i.  febinben ,
bie Jpaut ab$ief)en, scorticare ;
abfcbalen , scorzare  , scortec-
ciare ; entnutrscln, auSrcipen ,
sradicare. svellere.

Gumb, m. (slov.)  f. Putacunb
Putce.

(iumina, f.  ©cbifffril, £au , n.

cavo  , g o mana.

(imuno, n.  f. Guvno.
Gundevalj, m.  f. Govuovalj.
Gun j, m.  1) cine Olrt £0?nntel,
.ftepenief, m. specie Ui man -
tellu \  2) f. Bilj.

(iunja , /'. f. Dunja.

Gunjac, njca, m. cine 2lrt Oftan*
tel, sorta di manlello villesco.
Gurati, am, v. a. i.  ftogen, f)iit
unb l)cr ftopcn, urlare , spi -
gnete.

*Gurbet, ( nomabifeber 3igcu*
*Gurbetin , ( net , berumroan*
bernber 3 l ’scuner, zinguro no -
madico■

Gurili se, im se, v. n. p.  fteb
jufammcnaiclien uor ^altc, cun-
Irarsi dal fireddo.

(Jusa, f.  .fiaperei, SRiubcm, C.
latrocinio  , assassinio  ; u
«'-usi živeti, oom 9tdubc leben,
viver dulla rapina.

Gusak, m.  @anfcricb,m. maschio
deli' o ca.

Gusar, m.  ©ccrnubcr, m. cor-
■ šaro;  ©trapenrguber, m.

sassino , ladro, malandrino .
Gusariti, im, v. n. i.  ^anberet
treiben, esevcitar Varle  di
corsaro o malandrino.
Guseniea, f.  9t«upc, f. bruco,
ruga.

GUV UG  HAB

Guska, f. &cmi,  f. oca.

Gusle , g-nsalali, f. pl.  @etge,
USioiin, I'. violino.

Gusnuti, nem, v. n. i.  birftt
roerben, ftcit conbenfiren, con-
densarsi , cougularsi.

Glist, a, o, adj.  bicf, bidtt, »er*
Mrtitet, spesso, folto, denso.
Gusterna, f.  ital. cisterna-,  f.
Vodoshrana.

Gustiti, im, v. a. i.  »erbicEeit,
Herbicide«, condensare.
Gnstoca ,\f.  Sirfitljcit, ®tcEe, f.
Gnstota, (densitd, spesse-zza;
oftmaligeš ©cfditljcn , fre-
quenza.

Gustokrat, adv.  oft , ofterg,
l)aHfig, spesse volte, spesso,
freguentemente.

Guša, f.  .Rrot>f, m. gozzo.
Gušav, a, o, adj.  fropfig, che
ha un gozzo.

Guščar, in.  ©Snfeljfrt, m. pastor
delle oche.

Gušiti, im , v. a. i.  rotirgen, er*
iticten , strozzare, strango-
lare, affogare.

Gušta. | /'.SicEidit, aSufctiroerf,
Gustava, jn. boschetto folto,
macchia.

Gušter, i«. jgibcctife, I'. lu-
Gušterica, f.  (ceri a ■  SDJušfel,
m. muscolo.

Guština, f.  f. Gustava.

Gut, m.  ©cfilmtb, m. gola,
strozza; f.  Pozirak.

Guta , f.  ©itht, f. Vobagra , n.
pndagra e chiragru,  f. Ulozi;
cin MueroudiC amSeibe, escre-
scenzu sul corpo.

Gutati, ain, v. a. i.  fdilucEcn,
fcMingcn, ingkiottire, trangu-
giare.

Gutnuti, nem, v. a.p.  f. Gutati.
Guvno, n. ®refct)te««e. f. ®rct»
boben, m, aja.

Guz, ni. fctntftrbacEe, f. notica  •
c hi op p O.

Guzica, f.  Jtrfdi, Jjintere, ©teiš,
m. culo.

Guz, m.  Dtter, Sttatter, f. vipera.

Gužva, f.  ringartig gcftPditcneS
SBanb oon eincm genmnbencn
Utets, un cerchio intrecciato
d’un vinchio contort o;  cin
SSanb iibcrfcaupt »on gebreljtem
StcU, ogni taccio di vinchio
cantorto , che serve invece
di corda;  Salte, i'. fulda  ,
piega.

Gu/.vati, ain , v. a. i.  falten,
faltig matiieit, increspare.

Gvozrt, m. (krsl.j  Stagel, ni.
chiodo, i.Cnvno  ; llrroglb, m.
selva antica e densa.

Grozilen, o, a, adj.  cifer«, ron
Sifeit, di ferro  , f. Železan ;
g-vozil ena cesta, gifenbalj«, f.
strada di ferro  , f Železnica.

Gvoždjara, f.  gifenljammer, m.
ftgmiricrirerf, n. ferriera;  ®f»
fenljgitblung,!'. negozio diferro.

Gvozilje , n.  f. Grozdje.

Gvozdoteg-, m.  SOtagnct, JDtag*
netiiein , in. calamila.

Gvozdotežan, zna, o, adj.
magiictifcf), magnetico.

Gvozdovit, a, o, adj.  etfcnt,
eifenfjgltig, metallifero.

Grozdje, n.  gtfeii, n. ferro:
f. Železo.

Iff.

Habikruh, m.  Xagebieb, %au*
gcniditš , ni. perdigiorno ,
guastapane.

Habiti, im , v. a. i.  Detbetrbcn,
»crfcbltmment, gunstare,  cor*
rompere.

47

HAR

HAL

Had , m. (krst.  t>on a$tj$)
mc,  f. DrfuS, in. Untermelt,
L inferno  ; f. Pakao.

Hadet, m.  f. Običaj.

Hadski, a, o, arij.  .fpotfen*,
d’ inferno, inf er nule ; f. Pak-
leni.

*Hadum , m.  f. Uskopljenik.

Jtahar, m. f. Karvnik, Vešar.

•Tajati, jeni, v. n. i.  forgnt,
ftcbtcn, jtd) fiimmcrn, citrami,
prendersi briga  ; f. M ari ti.

Hajd, inlerj.  auf! marfcf)! via!
marcia!

Hajda, f.  Jpcibcforn, n. 33ucb*
^ci$cn , m. saggina.

J »ajde, inlerj.  f. H ajd.

j*ajdina, f.  f. Hajda.

Hajduk, m. £ft<iubcr, m. assas-
■vino; cin ^aitbur, ni. vanduro.

Hajka, f.  J?c$c, £reibjagb, f.
caccia gr a n de.

Hajos, m.  93ootefnecbt, SKatrofe
auf ben ftliiffcn, m. marinaro
sui fiumi.

Hak, m.  &aucb, 9(tf)em, ni. fialo,
ulilo, patamento.

Hakati, čem, kam, v. n. i.
atipiicn, foaudicn, inalare  , sof-
fiare col fialo.

Haknuti, nem, v. n. p.  f Hakati.

Hala, f. Uitffntl), m.

lov dur a.

Halabuka, f.  @etbfc, ©cpoltci*,
a. Sarm, m. fracasso, stre-
pito , r umor e.

Halat, m.  f. Orudje.

Halaviti, im, v. a. i.  bcfubcln ,
befdmtu^en, insudiciare  , lor-
dare,

Halekati, kam, v. a. i.  fcbreien,
latmen, aridare . schiamaz-

zare.

jfalja, (f.  tflcib, n. 9toc£, 2ln*

Haljina jug, m. abito , veste,
vestito.

Ham , m.  ^ferbfummct, ni. cnl-
lare de' cavalli da tiro.

Hambar, m.  tforitbobeit, m. Q$c
treibcmagajin, n. granujo, ma-
gazzino de’ grani.

llainetom, adv.  ganjlidi, fotal-
mente , j. '33. neprijatelja —
potuči, benftcinb ganjlid) fdjta
gen, bat ter Vinimico total-
mente.

Hamiti, im, v. a. i.
gefcbirrcn, fornir i cavalli da
tiro.'

*Handjar, m.  etn SD?cffer, bo$
man Ictdit unter bent 9?ocf t>cr*
ftetfcn famt, £>oldi, m. piecolo
coltello , pugnale.

*1 lan d žar, m  f. Handjar.

*Hangir, m.  f. Pastuh.

Har, f.  ($5unfL 33erbinblicbfcit, f.
far-or e, gratitudine, obbligo  ;
3tcij, m. grazia . vaghezia.

*Ifarač, m.  tfopfftcuer bet bcit
Xtirfcn , f. tributo te.s tatic o
appresso i Turchi.

*Haračiti, čim, v- n. i.  ©leuer
cintvctbcit, riscuoter il tributo .

*Harambaša, f. ftauberbaupt*
mar.it, m. capo degli as s n s sini.

•Haramia , f.  cin niebcdracbtu
g c v Dlaubcr, ber entmeber ftieplt
ober o()iic morbet, un vile
assassino.

Uaran, rna, o, adj.  banfbar,
crfcnntiicb , grato  , ricono-
s cent e.

Harati, ram, v. a. i.  berauben,
pltinbcnt , saccheggiare  , de-
predare;  oentuitfcn , devasta-
re , desolare.

Harba , f.  2$urffpte£, ®pce r, m.
lancia , dar do.

llarbat, bta, m. Sftiicfcn, m.
dorso , dosso.

H arčak, «i. ^ctmftcc, m. cine
ftelbmaitš, topo di campagna.

HIT

BAR 48

llarčiti, čim, n. a. i.  ncrbram
dtcn, jcljtcn, »enoenScn , spen-
dere , consumare.

Hardja, f.  SRoft, m. «m SKetal.
(en), ruggine; fig-  mcfttirourDis
gcr SDtcnfcf), un uomo da poeti.

Hardjav, a, opatij,  roftig,
rugginoso;  fAlcrtjt, nrtnfetig,
miserabile.

Hardov, m.  f. Bačva.

Ilarga, f.  Jfnotcn im £e>(;c, nodo
ne.l lego  o; ©efctiroulft, 95eule, f.
luinore f  enfialura, tubercolo.

Harkati. čem, v. n. i.  jcltnar«
dicn, roclteln, ronfare , rtts-
sare.

Marii, a. o. adj.  fdincll, t)ur«
lig, gcfdtroinb, prešlo, veloce,
rapido  , rado.

Harliti , im , v. n. i.  cilcn, ftd)
Befclileuntgeit, affrettarei, dar-
si fretta.

Harmica, f.  Srcifitgflamt, 3oU*
Ijauž, n. tlogana , gahella;  f.
Carina , Tridesetriica.

Harnost, f.  ®anfbarfeit, Srfennt.
lidjfcit, i". grulil mline , rico-
noseeuza.

Harpa, f. f. Kup.

Itarskav, a, o, mlj.  fitorpclig,
carlilnginoso.

Harstati, am, v. a. i.  fmrfcfteit,
fntftern, scrosciure. strito-
lare cose dure coi denli.

llarstav , a , o , adj.  fnorpelig,
carlilaginosn.

Harstvo, n.  f. Harnost.

Hart . m. iffiinfchunt', m. itBinb*
(piti. n. cane da caccia, brne¬
čo , teeriere.

Harlia, f,  «jjaptcr , n. earla.

Barvati sc, vem sc, v.n.i  rau«
fen, tampfen, flrtitcn, combal-
lere, pugnare, azzu/farsi.

Uarzati, /.cm , n. n. i. itntftcnt,
nitrire , annitrire, rignare.

Hasna, f.  (TCuljen, JBorttjeil, m.
ulile  , profitu , ut Hild ;  f.
Korist.

Hasniti, niin, v. n. i.  nii^cn,
esser ulile, tjioeure, servire ;
f. Koristiti.

Ilasura, f.  SBinfenmntte, ©ditlf*
becfe, f, sl nuja.

Ha.štriti, im. v. a. i.  SBdumc
befctuidbcn , aubdften , entaften,
levur i rami. diramare.

*Hat. m.  arabifdicr Jpettgft, m.
slullone tli razza aralm.

Hatar, m.  f Kotar.

*Havan . m.  SRbrfer, m. mor-
lajo;  f. Tučak.

»Ha/.nadar, m  f. Blagajnik.

Hegeda, f.  f. Gusle.

Ilikada , f.  f. Tisuča.

Hiljak, a, m.  ©etudenbe, m.
guercio, los e o ; f. Ha/.rok.

Hiljati, am, v. n. i.  fdjielett,
esser guercio , lasen.

Minilia, f.  Siti, f. (Bctrtbj, m.
fr ode  , inganno, faUaeia.

Hiniben. a, o, adj.  litlig, be^
trfeaerifdt, tjintcrtiliig, fallace,
frotlolento  , irigannevole.

Ilinac, nca, ?n. (četrtega;, £eutfi=
ter, m. imposlore.

Ilinlia, f.  f. Himba.

Miniti, im. v. u. i.  betriegert,
I)intcrgcJ)en, (jeildtdit, ingan-
nare. simulare, fingere.

Kinkati, am , | v. h. i.  inei«

llinkati sc, am se, (nen , ttnnfdn,
vagire, piangolare.

Hintov, m.  itiitfdie, C. ©taatb=
nsagen , m. currozza.

Hip. m.  Otjigenblicf, m. Otu, n.
momentu.

Uit, Itn. ©cbue, 23urf,

llitac, tca,) m. liro.

Kitar, tra, o, adj.  fcbnelt, Ijur«
tig , ciltg , veloce , presto  ;
flinf, getoanbt, deslro , agile -,

H LA 4

fdiorffimiig, fciit, fino, per-
ftpicace.

Kitati. tam, v. a. i.  1) »crfett,
fdlleubcrn , gellare, gillare,
bultare;  2 j fangctt . piglidre,
premiere,  f. Hvalati.

Kitati se, tam se (čim), v. n. i.
roetfcn, gellare , bultare.

Kititi, tim, v.a.p.  f. Hitati 1);
uliititi, f. Ulivatiti.

Kititi, tim, v. n. i.  filet:, af-
frettarsi.

Klinik, m • Silbotc, Gouricr, m.
uomo velnce.

Hitnja, f.  gile, f. frelta.

Hitrina, f.  Stic, ©cfd)n>inbigfcit,
f. prestezza;  ©cfcbicElidifcit,
@eteonbt()cit , f. ilestrezza ;
■ftimltgriff, in. Sift, f. arlifizio,
astuzia-

Hitriti, im, v. a. i.  gefdiicft,
tifiig ctroaji modien, far arti-
fiziusamente gualche časa;
rilcn, ftdi beetien, affrettarsi.

Hitro, ailv.  fdinclt, prešlo ,  gc*
»onbt, destramente;  funfUicti,
artifiziosamenle:  liftig , feiit,
astulamenle , fiiuinienle.

Hitrost, f.  f. Hitrina.

Hiža, f.  Jiguč, n. časa,  f. Kuča;
■fJiitte, f. capanna , lugurio ,
f. Koliba, Kučariea.

Ki/.a n. žna, o, tulj.  .Sjaug«,
baublidl, dl časa.

Hlača, f.  ©trnmpf, m. calza ;
blače,eah, f. pl.  Jpofen, f. 93eitt»
fteiber, n. pl. calzoni , brache.

Hlačiee, cali, f. pl.  ©triimpfc,
m. pl. calze.

Klad, m.  Stiilfie, grifdtc, f. fre-
sco;  ©diatten, m. ombra ,  etn
letfer ongcneljmerSIBinb, zeffiro.

Hladan, dna, o, adj. flitji, f re¬
sen  , fredtln.

Hladenac, nca. ni. Srumtcn, m.
Ouellc, f. funte, pozzv.

)  KOI)

Hladetina, f.  ©ulj, f. aelatina.

Hladilo, n. giidicr, gicttd , m.
ventatilio.

Hladionica, f.  itubifog, n. Jtiitjt«
tttanne, I'. rinfrescatojo, raso
da leuer in fresco le cose ,
gdriter, m. ventaglio.

Hladiti, dim, v. a.i.  čufjlen.
rinfrescare.

Kladiv, a, o, adj.  fufjtenb, er*
fcifcltcitb, rinfrescativo.

Illadoleža, f.  gaulettier, Sloge*
bieb, m. umno da puco , pol¬
ifone.

Hlap, m.  grober 23aucr, Siimmei,
m. nn ruzzo villano.

Hlapac, pca , m.  SHurfdte, 58e»
biente , m. servo  , garznne.

Hlapati, am , v. n.'i.  longfom
geben, (id) fona 1  fdlieppen, cam-
minare a piano per injingar-
ilaggine o stanchezza;  jubrcit
fciit ’, aidit feft deljen, roic groge
©diuljc mtb ©tiefei on flciitctt
gugen , esser troppo /argo ,
nun istar fertno , cume le
scarpe larghe sui piccoli
pietli ’,  f. Klapati.

Hlapiti, pilil. v. u. i.  )f. Kie-

Hlapimti, nem, v.a.  p.(piti.

Hlepi H, im. v. a. i.  fcbidid)
irunfdjcn, begiertg fciit, Ijofdjcn,
anelare , desiderare arden-
leinenle.

Hleb, m.  £6rot, n. pane;  ein
Soib 93rot, un pane intiero.

Htnan, adv.  f. Zaman.

Hmelj, m-  ^opfen, m. luppolo.

Hobotnica, f.  3>fcerfpmnc, f.
pnlpo.

Itoeii, f. Hoteti.

Hod. m.  Song, m. cammino ,
il camminare.  v

Hodalnica, f.  f. Štapnlca.

Hodan , dna, o, adj. gongbar,
roegfcun, accessibile.

k

HRA 50

Hodataj, m. (krsl.)  SScrmtttler,
m. mediatore.

Hodati, am, v. n. i.  langfam
gel)cn, fpajtercn , passeggiare.
Hoditi, dim, v. n. i.  g el) en,
andare.

Ro d ja, f.  ©ang, m. ©cfjcn, n.

V andare , gita.

Rodnica, f.  ©ang um etn #au$,
in. andito  , portico.
Hodočastnik, m. iK>a(lfaf)rtct,
spilget, in. pellegrino ; f. Gut¬
nik pobožni.

Hodotaj, m. (krs!.)  f. Hodataj.
Ilodža, m.  tiirfifcbcr Seljrer unb
^rtefter , maestro e prete
turco.

Kora, redite 3ett, f. 3eitpunft, m>
tempo opportuno, punto di
tempo.

Jlorugva , f. (krsl.)  daljne,
ftlaggc, t*. bandi er a , stendur-
do  . f. Steg, Zastava.
Kotenje, {n.  25tUc, m. $8ol*
Hoteustvo, j len, n. il volere  ,
volontd .

Hoteti, hocu (abgefurjt cu),
mollen , volere ;  'kisa če , c$
mirb vegnen , pioverd.

Hotiče, adr.  gcfltffentltcf) , ob*
fiditltd), mutfjmtUlg , con in-
tenzione, a bella posta.
Kotim, ( m.  ©bebredier , m.
Hotimnik, j adultero.

Hotnica, f.  ©ijebredierin, t\
meib, n. SOiaitrelTc, f. concu-
bina.

Hotnik , m. f. Rotim.

Rotoma, ladv.  oorfatjlidi, ab»
Hotomice , jfiditUd), mutl)roiUig,
a  Vosta  , a bella posta , pre-

meditatamente.

Hrabar, bra, o ,\ad).  maefer ,
Hrabre n, a, o,ftapfer, mutfjtg,
furjn, forte, bravo, valoroso,
animoso.

HRE

Hrabrost , f.  £apferfeit , f.

Sftutl) , ni. valore , bravura.
Krakali, čem unb kam, v. n. i.
fict) raufpern, aufifpitcfcn, ra-
schiare  , sputare.

Hrakolina , f.  SluSrourf pon
©diletm , m Slušgcfptcnc, n.
sputo , sputacchio.

Hram, m. (krsl.)  .fttrdic , f.

£empcl, m. chiesa , tempio.
Hramati, am, ml.jem, v. n. i.
f)infen , zoppicare  , andar
zoppo.

Hrana, f.  SRafjrung, ©peife, f.
nutrimento , cibo  ; Sebenčmit*
tel, n. pl. vettovaglia , il vi-
v ere.

Kranilište, n.  ©raicbungšanflalt,
f. istituto d’ educazione;  etn
Srt, n>o man etmatf aitfbcwal)rt,
luogo , ove si custodisce al-
cuna cosa.

Hranitelj, m.  ©rnafjrer, m. nu -
dritore . allevatore.

Hraniti, nim, v. a. i.  nal)rcn ,
fpctfcn, fiittern, nudrire , vi¬
har e ;  —, v. a. p.  auffjeben,
aufbemafjren, riporre, serva-
re  , conservare.

Hranjenik, m.  3ogltng , ?llum=>
nus, m. alunno.

Hrapav, a. o. adj.  raul) , un*
eben , fjolpcrtg , scabroso ,
aspro ; — glas, garlo, Ijcifcrc
©ttmme , Jte&lc , voce rauca ,
roča , o fioca.

Hrast, m.  ©id)c, f. guercia ,
cerrn.

Hrastov, a, o , adj.  etdicn, t>on
©tdicnf)ol$, di guercia.
Hrebetati, hočem, v.a.i.  mig*
tbnen , ubclflingen , disshnare.
Hrek, m. ©tamm, ©trunf, m.

tronco  , ceppo , sterpo.
Hren, m. 4?ran, Sttccrrettig , m.
nasturzio.

51

IH V

HUJ

Hrid , f. ®d$ , m. Jilipsc, 1'.

rupe, balza.

Hridan. dna, o, adj.  fclftg,
fltpptg , sassoso  , pietroso  ;
fclfertartig , come rupe.

1 Iripati . am, pijem, > v. n. i.

Hriputati, tam , \  fcf)wcr

ntfjmeit, rocfjeln ,  fctctjen, aver
U rantolo.

Hrocati, čem , tr. n. i.  gntnjc«/

»i ■okati, čem, J grugnire , far
la voce <tel porco.

Hrom, a, o.jtdj.  tol )m,  fjtnfenb,
zoppo;  f. Šepav.

Hroinac, mca, m.  f. Sepac.

Hromost, f.  £tnfert,
n. V esser zoppo.

Hropati, pijem, pam, v. n. i.
fct)wml)en, ronfare, russare.

JIiMipiti, pim , l??. a. p. ati*

Hrupnuti, pnem,f faUnt, aitgret*
fc», assalire.

Hrustati, tam, v. a. i.  f. Harstati.

Hrusti ti se, im sc, v. n. i.  flct)
bruftcn > gonfiarsi.

Hruška, /". f. Krnska.

H teti, lioeu, v. a. i.  f. Hoteti.

Hučkati, kam, v. a. i.  tje^cn ,
ttnl)e$cn , aissare, incitare il
cane a mor dere ; f. Uekali.

Hud, a. o, adj.  bbfc,

e (iti i  i? o  , m a l v a g i o.

Hudoba, /*. 23o$f)ett, i'. malizia ;
£eufel, m. demonio  , diavolo.

Hudohan, bna, o, adj.  tcufiifd),
diabolica.

Hudobnost, f. JEcufelet, Jtudj«
lofigtdt, f. perversitd diabo-
lica , scelleratezza.

Hudožestvo , v. (ki si.)  f.
Umetnost.

Huhoii, f  , .

Huhor, \  m - f  Kukma.

Hu.ia , f.  3 taft, Jtaftftunbc bctm
©cblcppcn bet ©ctiiffc in ben Sliif
fen, t\ .sluzivac di riposo per

i/uelli , che trascinann le
barche nei flumi.

Mukati, čem, v. n. i.  feufjen
flagen, Jiu” fdirdrn, gemere',
sospirare, gridare la sillaba
,,liu — u ruke, in bic^dnbe
tiaudicit, riscaldar le mani col
ftulo.

Mule , eta, ji. f. Svinja.

Muliti, im. v. a. i.  tobetn, frit=
tein, bcfrfiimpfcn, biasimare ,
ingiuriare.

Hulja, f.  ©etnirfe, ^jatunfe, m.
briecone, birbo.

Huljati se, am se, v. n. i.  ge»
bu.lt gcljcn ober nncti nanj auf
ber grbe tricdien, um (idi unbe.
merft rooljin ju nafjern (reic bic
Sagcrju timu pftegen, rocnn ftc
auf gnten fetitegert ttioUcn), an-
dar incurvato, odanchetra-
scinarsi per lerra pev avvi-
cinarsi ad alcano senza es¬
ser osservato (come sogliono
fare i cacciatori, che voglio-
no tirare silile anitrej.

Hum, m.  flcincr 93erg, £iigd, m.
monticello . collina.

Humka, f.  SOIarfbaufc, Oranj,
tnigd, m. mucchio di pietre o
di tetra per seano del limite.

Ilunfftvica, f. ©Atuipfen, m.
grfiiljtung, f. catarro  , reuma.

Umikati, am, v. n. i.  bureb bie
STtafe reben, fdmofdn, parlar
di našo.

Huškati. am, v. a. i.  f. Učkati.

Hvala, f.  Sob, n. SobcScrfjcbung,
f. In de;  <J5ral)terd, f, vanto,
Saiif, m- ringruziamento.

Hvalisav (livalislav), m.  <}3ralj.
(cr, Slufftbncibcr, Sugncr, m.
millantatore. vantatore.

Hvalitelj, m. Sobrcbncr, m. io-
datore ■ laudatore.

Hvalili, im, i>. a. i.  toben, riitjo
k *

IGO

IKU

»te«, lodare ; —, v. n.  banfen,
ringraziare ;  - se, praplcn,
ftd) briijten, vantarsi , millan-
tarsi.

Hvaljen, a, o , adj.  gelobt,
lodato ;  gore hvaljen , oben
crmdbnt, sil mentovato, pre-
lodato.

ITvastati se, ain se, v. n. i.
groptljun , ptablen , mostrar
fasio , millantarsi, vantarsi,
gloriarsi.

Hvat, m.  ittafter, f. tesa,  f.
Sežanj ; Song , m. preša,
quello che si piglia in una
volta.

Hvatati, tani, r. a. i.  ulivati ti,
im, v. a. perf.  cvmifdien, fan*
gen, ertappen, pigliare , pren-
dere;  san me hvata, e$ fommt
mir ber ©d)laf an , mi piglia
il sonno;  — se česa, nad)
etmaš gretfert , appigliarsi a
gualehe c o s a ; mrak se hva¬
ta, e$ bdmmert, incomincia
a farsi la notte.

Hvoja, f.  , n. vinchio ,
ramicello;  bdaubtcr 2lft, ra-
micello colle foglie.

Hvojka, f. i  Hvoja.

I.

*> conj.  unb, auct), e,

erf, anvhe.

* ci Ji, a , e , adj.  itgcr.biucfien ,
di chiunque.

Jci, id e in, i.  f. Iti, idem.

Wra, f.  f . idra .

lena, f.  dajane, f. (ena.

Ig "d, adv. ie,  jemal j, mai,
giammai , in aleun tempo.

Jgde, adv.  irgeitDroo , motmmer,
iti gualche luogo, dovunt/ue.

53

Igla, f.  Slabet, f. ago.

Iglar, m.  Sftabdfcbmib, DtabeG

"bander, m. agorajo  , che fa
o vende aghi.

Igo, n.  Sod) - n. piogo,  f. .Taram ;
jJ3alfen an bcrSffiage, m. brac~
cio della bilancia ; £)rudf, m.
peso.

Igra, f.  ©pici, n. giuoco;  S£anj,
m. ballo, danza.

Igralac , igraoca, m.  ©pielct ,
m. giuocalore ;  £dnjer , m.
ballerino.

Igraliste, n.  ©pidort, £anjplaf.
m. luogo , ove si giuoca o
balla;  £f)eatcr, n. teatro.

Igrati, gram, v. n. i.  fpteleit,
giuocare  ; tanjen , ballare  ;
— se , ftd) bduftigen, ftd) un*
terfjalten , fpiclcn , giuocare.

Igrokaz, m.  ^beaterfnief, ©djau'
fpiel, n. drama.

Ikad , { adv.  je, jcmaB , mai ,

Ikada, j giammai ; f. Igda.

I kakav, kva, o, adj.  f. 1 kako v.

Jkakov, kva, o, \adj.  irgenb ti*

lkakov, a, o, jner , čin rotc
immer gcftaltctcr, gualungue ,
guale mai.

I kani o, adv.  irgenb mobin, in
qualunque luogo, in gualsi-
sia luogo.

l koi, ja,’ e,» adj.  irgenb icntanb,

l koj, a, e, j irgenb ciner, ciitcr,
jemanb , aleuno  , v er u no  ,
gualeheduno.

Ikoliko, adv.  nur ctn?a$, nur cin
roenig, guantungue poco.

Ikona, f.  («tKwr), 33ilb ,
trait, n. ritratto  , immagine.
p it tura.

Ikonoborac, rca, m.  OSilberftiir-
mer, in. iconoclasta.

Ikra, f.  fttfcbrogcn, ni. novo
di pešce.

Ikud, adv.  irgenbmo btird), mo

IME

53

immet burct), per nlcun luogo,
per gualche luogo.

H’, (cunj.  obcr, o. ossia, ov¬
ili .{vero;  ili, ili, enttocbcr,
eter, o  , o.

Ilinstok, m.  (zvezdje) Jputibs*
jlerit , m. cunicola (norne
tleli’ astro).

Hill, cunj.  obcr, ovvero.

Ilo, n. Stoti, Željni, m. argilla,
fango.

Ilovačti, f.  Sljoncrbc, C. terra
argillosa.

Imanje, n.  f. @ut, 93eftž*
tljum, u. I'avere, sostanza,
facottd.

Imali, ant. tittb imadem, v.a.i.
Ijftbcn, beiiljttt, avere, posse-
tlere;  — zub na koga, jtirnett,
esser in culleru:  koliko ti
ima godinah ? toic alt bifl b«?
guanti anni hait
Ime, mena, n.  9tamc, 3tuf, m.
notne, riputazione;  imenom,
liamentiicij, SftamcnS, di n orne,
nominatamente  ; na — , nam«
It ril , vid e  , vale a dive;
— pridavno, 93ein>ort,n. name
addiettivo , aggettivo.
iniendan , m.  0?amcnsta<j, m.

iliorno onomasfico,

Jttienik m.  9?amcn3Dcr$eid)mfj, n.
katalog, m. registra de' notni,
katalog o.

*Hienit,'a, o, adj.  renommtrt,
fcerutjmt, etnen Sftamcn babenb ,
rinamato, fumoso  . celebre.
Iinenito, adv.  namentHcf), no -
minatamente;  beruftmt, con
i‘inomanza.

i »ienjak m.  *ftamen$t>erit5anbtc,
^Amenč&rubcr, m. c hi e deli
istesso nome.
jnienoslov, m.  f. Imenik,
imenovati, nujem, v. a. p. §,‘ i-
nemten, nominare.  1

INO

Ime tak, tka, m,  f. Imanje

Imuc, a, e, adj.  f. Imučaii.

Imučan, ena, o, adj.
benb , bemittclt, benestante ,
agiato.

In,'ina, ino, adj.  anber, altro.

Inače, | adv.  fottfl, anberč, m*

Inačic, jbrigenš, altrimenti , al-
tramente.

Inad, f. Inat.

Inaditi se, dim se, f. Inatiti se.

Inako, adv . f. Inače.

Inamo , adv.  anberč wof)tn , al-
trove , in un altro luogo.

*Inat, m.  ©treit, 3anf,
m. contesa, contrasto , rissa.

*Inatiti se, tim se, v. n i.  $an*
fen , firetteu , coutrastare,
rissare.

*Indat, m.  f. Pomoč.

1 ud i, vonj.  f. Pakle.

Ini, a , o, adj.  f. In. a , o.

In je, n.  5KauI)reif, m. brina gelata .

Ink asa, f.  SBetjemlarfe, f/itraft*
mef)t, n. amid o, fior di f arina.

Inkuna, f.  f. Ikona.

Inokostan , stua (sna), stno
(sno), einjclrt, »erlaffen , so -
liturio , abbandonuto.

Inokupan, pna, o, adj.  gefammt,
universale , generale.

Inokupno , "‘adv.  ,

universalmente-

Inokupnost , f.  G5efammtf)eit,
©cfammtfdiaft, f. universalitd,
totalitd.

In orodan , dna , o . ad).  fremb*
iiinm '  frembarttg , fremb ,
d'ultra nazione , straniero.

Iimrog, m. &int)ovn,  n. unicor -
no. monocero.

Inoslovan, vna, o, adj.  tromfdt,
fpbttifcb, ironico.

Inostran, a, o, adj. auiUanbifdi,
fremb , straniero  , estraneu.

Ilnoš , m.  (oom krsl.  junoša)

IST

54

35cbtcntc , flommerbtener , ni.
servn , cameriere , paggio.

inov&rstan . tna, o , adj.  un*

, »erfdpeben, »on onbcrcr
2 trt, vario , differente, d'al-
tra specie;  1 . Ilaznorodan.

Inoveran, rna, o, adj.  anbcr 6 »
gldubig , d' ultra fede.

Iole, adv.  f. Ikoliko.

Ipak, conj.  bocf), bemtod), pero ,
tuttora . f. Sasvim tim; wte*
ter, di iruovo,  f. Opet.

Isati, sam, v. a. i.  ital. is šare,
oufjtef)cn, f)tiTcn.

I sli o d . m.  f. Izhod.

Iskani ji, ega, m.  3^adifler, m.
prossimo.

Iskati, istem, v. a. i  fucbcn,
cer car e;  forbent, chiedere.  *

Iskra J f.  Sunfe, m. scintilla.

Iskren, a, o, adj.  aufridittg,
ofrenf)erjtg, sincero.

Iskrenost, f.  2 lufrfd)ttgfeit, f.
sine er it it.

Ispraviti, im, v. a. p.  f. Iz-
praviti.

■Ispravno , adv.  f. Izpravno.

Istac, m.  eben bcrfelbe. ter rooš
gemodjt f)Qt, ter £f)dter fclbft,
čolni mede sivi o, e. h e ha fatto
qualche cosa , Vautore stes-
so,  5 . 53 . ako se ukrade konj
u kojem selu, da ga nepla-
ca sve selo, nego neka se
iste istac, menit etn 55ferb iit
etnem £orfc geftofilen mirt, fo
foU e$ nidit bo$ gonje SDorf bc*
ioljlcn . fontern man fudic ten
£ 1 ) o t e r fclbft (ndmltd) ten
5Mefc) , se vien rubato uti ca-
rallo in qualche vitla ggio ,
che non lo paghi tutto il vil-
laggio, nia che si cerchi
la ut o r e stesso;

^tnt, figlio legittirno.

Isti, a, o, pran.  berfelbc, ter

IŠT

nomltdie, lo sfesso  , mede¬
nima.

Istina , f.  2Bol)rl)Ctt, f. veritd
u istimi, roaljrboft, gerotfj,
veramente.

Istinit, a, o, adj.  moljr, cdjt,
gemtft, oufrtdittg, verace, vero,
genuino , sincero.

Istinitost , f.  ^Bahrljaftigfctt,
2Bof)rl)ctt, f. veracitd , veritd.

Istinski, a, o. adj.  mofjr, t»irf*
Itd), vero  , effettivo  , reale ,
attuale;  oufridfttg, sincero ;
f. Iskren.

Istiva, f.  f0?cerfd)Oum, ni. 9Kccr*
fd)Qumcrbc,f. schiuma marina.

Istohojan. jna , o . adj.  gletcb*
forbtg, oon bcrfclbcit Sorte,
d’istesso c o tor e.

Istok, m. f. Iztok.

Istokrak, a, o, adj.  gletdifdtcn*
fcltg , di gamhe uguali.

Istokucan, ena, o, adj.  non
bcmfelbcit £oufc, detla viede-
sima časa.

Istoličan, čna, o, adj.  obnltcl),
gleubformtg , glcid)nu$fc()cnt ,
simile , d'istessa forma.

Tstoni, adv.  foum, eten, erft,
appena, solamente.

Isto plemen . a, o, adj.  ju tem*
felben @cfd)led)te ge(;brtg, ap-
partenenle ullaviedesima fa-
miglia.

Istoraztupan, pna, o, adj.
gletdftoufenb , poroUcl, para-
tello.

Istorodan , dna , o , adj.  f.
Istopleinen.

Istovelan, tna. o, adj.  ibcnttfd),
ctnerlet, identico.

Isukarst, m.  ScfttS Qjf)ri|!u6,
Gesit Cristo.

Isukafstov, a, o. adj.  Sefu
(Sfjrtftt, di Gesii Cristo.

Istem, f. Iskali.

IZ A 55

Isto, pron.  irgcnfr et»ač , qual-
che cosa , niente , qualunque

v  cosa.

{stom, adv.  f. Istom.

Hi i idem, isao, v. n. i. §f p.
geben , reifen, andare]  za ru¬
kom — , gclingcit, riuscire;
to nas ide, frač gef)t unč an ,
cio tocca a noi;  tonam ide,
frač gcbiifjrt unč, questo aspet-
t a a noi.

Itko , pron,  roer tmmcr , irgetifr
wcr, ulcuno  , veruno.

Iva , etne 9lrt Q3acbwcifre, spe-
cie di salice ,f. Itakita; auct)
ein 5trautga»acl)č, un erba
niedicinale.

Iver, m.  ^cljfpan, m. scheggia.

\ 7/ » \pruep.  auč, »on, da, dal,

I za  5  \ dallo  , dalla  , dai, dalli,
dalle, dagli.

Izabirati. birem, hiram, v. a. i.
f. Izabrati.

Izabrati, berem, v. a. p. wa\)*
len , aučn?af)len , aučenvafrlen ,
scegliere, eleggere.

Izaci, izadjem, izašao, ) v. n. p.

Jzajti, izajdem, izašao, j f. Iziti.

Izadna. adv.  »om ©runfr auč,
auč frem ©runfre, dal fondo.

Jza^iiati, izrenem, izženem,
iždenem (;niaiii). v. a. p.  auč*
jagen, »ertretben, cacciar fuo-
ri, discacciar via, esiliare.

Izagnjiti, gnjijem, v. n. p.
rerfaulen, puirefarsi, inipu-
tridire.

{zasipati, pijem,7 r. a. p.  auč*

Izasuti, speni, (febiitten, spar-
qcre  , ver šare  , diffondere.

Izašao (izašo), izašla. o, part.
aučgcgangcn, entftanfren, usci-
to, s or lit o.

Izašastje n.  2 (učgang, m. esito,
riuscita.

Izazada, adv . »on riicfivartč ,

IZB

dadietro ;  rucfivartč , (jinter*
roartč, ali indietro.

lzažeči, žgem, f. Izažgati.

Izažeti, zinem, v. a. "p.  q u $
preffen, esprimere.

Izažgati , žgem , v. a. p.,  auč*
brennen, »erbrennen, bruciar
affatto.

IzažimatL am, v.a.i.  f. Izažeti.

Izba, f.  jjimmer, 2Bol)n*tmmet,
n. stanza , camera;  f. Soba.

Izbadali, am, v. a. i.  f. Jzbosti.

Izbarbljati, am , v. a. p.  auč*
fdnuatjen, aučplaufcbeit, aučplap*
pern , palesare , divulgare.

Izbarljati, am, v. a. p.  be*
fcbmu^cit, befubcln , lordare  ,
sporcare ;  f. Izparljati.

Izbastiniti, im, v. a. p.  enter*
bcn. diseredare , disereditare.

Izbatinati, atn , v. a. p.  abpru*
gclit. aučprugefn , bastonare.

Izbava , f.  SBefrciung , f. libera-
zione.

Izbaviti, im. v. a. p.  befreicn,
ločmacben, liberare.

Izbavljati, am, v. a . i.  f. Iz¬
baviti.

Izbočili, im , v. a . p.  (oči),
fiarr fcbaucn, fcbcl fefren, guar~
dar cogli occ/ii fissi o torni.

Izbeči , begijpm. v. a. p.  ent*
flicfrcn , cntrocicbcn , entroifeben,
scappare , fuggire ; aučrori*
cben , »cnnctfren , scansare,
scampare.

iz beg, m.  ftlucbt, 5lučflud)t, f.
fuga, fuggila, scampo, sut-
terfugio.

Izbegavati, gavam, v. a . i.  f.
Izbeči

fzbegnuti, g’nem, v. a. p.  f.
Izbeči.

Izbeiiti, in}, v. a. p.  aučrccifccn,

inbianchire.

Izbesniti, im, v.  n. p.  aučto*

IZB 56 IZD

freit, aučroutfjcn, sfogarsi, ces-
sar d' infuriare.

Izbičevati, »ujem, v. a. p.
aubpettfcbcn, burcbpettfcben, bat-
ter e colla sferza, flagellare.

Izbijati, am, c. a. i.  f. Izbiti.

Izbirati, ram . rem, v. a. i,
roaljlen, aubfucben, scegliere ,
eleggere.

{zbistriti, im, v. a. p.  aufftcKen,
aufflarcn, far chiaro, limpido.

Izbiti, bijem, v. a. p.  f)tnau$*
fd)lagcn, cacciare. cavar bat-
tendo ; aušpriigcln, imrcbprti*
geln , bastonare, pervuotere ;
— komu suinnju iz glave ,
ctnem fen 3wetfcl bcnebmen ,
levar it sospetto ad alcnno.

Izhoden, a. o. part.  feurcbflo«
cben, furcb bcbcrt, punta (malte
volte).

Izbor, m.  , t\ scelta:  po
izbor (po izboru), fccr *H>af)l
nacb (b. !)• bcr auecrroablt tftj,
aučcrforen, scelta.

Izbornik, m.  2Gaf)ler, m. elet-
tare.

Izbosti, dem, v. a. p.  aučftecben,
cavar pugnendo;  fcab tvicfcer*
boltc ©tccbcn bccnMgcn , oft
burcbftecbcn , fcurcblocbern , pu -
g n er malte volte  , termin ar
V at ta dello s pes s a pugnere.

Izbrajanje, n.  #ersal)lcn, ii. enu-
merazione.

Izbrajati, am , v. a. i.  bcrsalj'
len, enumerare.

Izbrati, berem v. a. p.  f. Iza-
braii.

Izbrisati, šem, v. a. p.  ftučlb*
Kbcn , au$tmfcben, cancellare.

Izbi* 0.1  iti, im, v. a. p. i  Iz¬
brajati.

Izbuljiti, im, v. a. p.  (oči) tit
2lngen anffperrcn , aufgaffcn,
spalancar gli a cehi.

Izcarpiti, pim, tv. a. p.  atfc£

Izciirpsti, peni, S aubfcbbpfen, /i-
nir d’attigner f  attigner tutto .

Izcediti, im, v. a. p.  aučfctfjcn,
aubtropfcln laffett , scolare  ,
lambicar tutto-

Izcolivati, vam, v. a. p. ab*
fuffen, ab()crje» / baciar mal¬
ta , jinir di dar dei baci
crflčinjen, reftauriren, ristarare.

Izcepati, pam, v. a. p.  au$*
fpaltcrt, jinir di fendere, spac-
car tutto.

Izcicati, cain, \ v. a. p.  f. Iz-

izcueati, cain, ( sisati.

Izčekivati, vam, v. a. i.  crrcar*
ten, uspet tare malta tempo.

Izčeparkati, kam, v. a. p.  auf*
febarren, auffratjen, scavare
razzalanda.

Izčezavati, vam, v. n. i.  f.
izčeznuti.

Izčeznuti, nem, v. n. p.  t>er<*
febroinben , sparile , svanire,
venir meno.

Izčistiti, tim, v. a. p.  aubret*
nigen , aubpu$cn, nettar tutto.

Izeišt.jivati, vam i tjujem ,
v. a. i.  f. Izčistiti.

Izčupati, pam, v. a. p.  berou^
retfccn , aufirupfen , aubjupfen,
svellere , strappar tutto.

Izdabnuti, nem, v. n. p.
atbmcn, espirure, spirar una
volt a‘j  ftcrbcit, mor ir e.

Izdaica , m.  f. Izdajica.

Izdaja, f.  JBcrratf), m. prodi-
zione.

Izdajica, m. f.  93errcitber, m.
SSerratbcrin, f. traditore, tra-
ditrice.

Izdajnik, m.  f. Izdajica, m.

Izdan ut i. nem, v. n. p.  f. Iz-
dabnuti.

Izdarmati, mam, v. a. p.
flubriittcln, scuotere, tirar al-

57

IZD

cm  n o a t ral ti, a s c os s e, finir
di scuotere.

Izdarpiti, pim, v. a. v-  cntrct*
fjen, strappare dalle mani.
Izdart, a, o. adj.  obgenutjt,
Scrriffcn, logoro  . lacero.
Izdati, dam, v a. p.  }l)crau$»
Izdavati, vam. v. a. i.  fgebcn,
dar fuori;  brucfcn laffcn, bcr*
flučgcben, dar alta luce;  oer*
ratbcn, trudite.

Izdavila, adv.  Itingft, fcit tortger
3cit, da malto tempa.
Jzdedili, dim, v. a. p.  f. Iz-
bastiniti.

izdelati, am, v. a. p.  nučarbet*
ten, elaborate, fare.
Izdelavati, vam, v. a. i.  f. Iz¬
delati.

Izdeliti, lini, v. a. p.  audtfjcC*
len, pnir di distribuire.

Izderati, rem, v. a. p.  jemt*
fcen , abmi^ett, logorare  , con-
fiumare:  — se, v. n. p.  ftd)
fluSfcbrcieit, cessar di gr utore.
Izdisati, sem, v. n. i.  audftau?
dten, spirare, espirare  ; mit
^em £obc ringen, esser in
agania di mor te.

Izdletsati, sam, v. a. p.  «u$*
mcipcln, far a scatpello.
izdoliriti, rim , v. a. p.  ucrgti>
j ten, bonipcare;  f. Naknaditi.

*zdrag*ovati, jru.jem, r. a. p.
^berjen, licbfofcn, pint' di
curezzare.

Izdubsti. bein, v . a. p.  ou$l)'6f)*
r, i v Q u$grabcn, scurare.
'zdušak, ška, m.  Suftlocb, 23en=
tU . n. spiraglio.

»Zflusiti, sim v. n. p.  nerbam*

I ^ten , evaporare , svaporare.
I7 ‘dužiti se, zim se, c. ven. p.
®d)ulbcn bcjoblen, itd) fdnilbcn*
' r et madjen , liberarsi  dat de-
b ‘t‘;  f. Oddužiti se.

izg

lzeli , izmeni, v. a. p.  jjeratid.
ncljmcn, pigliar fuori , p,en-
der fuori , čuvar fuori.

Izganjati, njam, v. a. i.  f. \ z .
goniti.

Izgarati, ram, v. n. i.  petbeen«
nen, ubbrenncn, ju 6ntc brcn«
nen, arder o truciar verso il
fine.

Izgarbati. liani. v. a. p.  budit«
Itcbt mucben, oerfrummen , ren-
der godbo ;  f. Ogarliaviti.

Izgarditi, dim, v. a. p.  perun«
(lalten , etttfteUen , deformare,
sfigurare;  au«fdiclten, sgrida-
re , biasimare.

Izgiliati, liani, v. n. i.  f. Iz¬
ginuli.

Izginuli, nem, v. n. p.  umfom«
inen , petfditpintcn , perire,
svanire.

Izgladiti, dim. r. a. p.  audglčit«
ten, fin ir di lisciare.

Izgiadovati, (lujem, v. n. p.
ituSfjungern, divenir affamato,
snervursi cnlla funte.

Izgled , in. SOJufler , (Sorbilt,
SDiotett, n. esempio , prova ,
modello  , suggio.

lzgledati, dani, r. a. i.  murten,
uspet tare;  — se, fTch ctrt SBei=
(pici ncflmeit, prendersi fesent-

pio.

Izgnjusiti. sim, v. a. p.  efcifmft
macfien , befubeln , render nau-
seoso  , lordare, sporcare.

Izgoniti, nim . v. a. i.  fjinau««
trcibcti, »erSanncn, ocnucifen,
te« gunte« oecmcifen , discac-
ciare , fugare, relegare, esi-
liare, bandire.

Izgorak, rka, vi.  gtdttfdiuuppc,
©tumpfen, m. smoccolatura,
parle detlu stoppino g id
ar s n.

Izgoreti , rim , d.  a . g n  p

IZH 58

uerbrcnnen, arder tutlo , bru-
ciar sino al fine.

Izgovarati, ram . v. a. i.  ctu$*
fprcdjcn, pronunziure;  cntfcbul*
l)igcn, scusare ; — se, v. rec.
ficf) entfcbulbigcn , scusarsi ,
trovar prelesti.

Izgovor, m • 9(u$fpracbe, f. pro-
nunzia  ; ^lutfrcbc, Gčntfcbulbi*
gung , f. prelest o  , scusa.
Izgovora« , rna . o . adj.  (5nt*
ifcbul&igungb* , jur Stušrebe ge*
iforig , del la scusa  ; aušfprecb*
Itd) , profferibile.

Izgovoriti, rim, v. a. p.  f.
Izgovarati.

Izgrabiti, bim , v. a. p.  berauč*
rcitfcn, strappare;  aušfclfopfen.
vuotar tulto attignendo  ; f.
Izcarpiti.

Izgrebsti, beni, v. a. p.  jcr*
fra$en , graffiar molto  , ces-
sar di graffiar e.

Izgrizati, zam . v. a. i.  jerfrcf*
fen, jernagen, jcrfaucn, rodere,
rosicchiare , corrodere.
Izgrizti. z e in, v. a. p.  f. Iz¬
grizati.

Izg rubi ti, bim , v. a. p.  garfttg
macbcn, cittfteilcn, difformare;
— , v. n. p.  garfltg merbcn ,
divenir brutto .

izguliti, lini. v. a. p.  fcbalen,
btc ipaut abjieljcn, sbucciare,
pelare  , scorzare ; audvetfcn,
svellere  , sradicare, diradi-
čare ; erpreficn, fdjtnben, estor-
quere.

Izliadjati, djam, v. n. i.  f. Iz¬
hoditi.

Izharkati se, čem se, v. n. p.
ftch ciu^fcbnarcbcn, cessar di
rus sur e.

Izhitati, am, v. a. p.  atfcš nncb
einanbcr binautfrocrfen, tulto

IZJ

buttar o gittar fuori in mol-
te volte.

Izhitavati, vam, v. a. i.  f. Iz¬
hitati.

Izhititi, tim , v. a. p.  atlcb l)in'
augroerfcn (auf ctnmal) > tulto
gittar fuori (in zrna volta).

Iziiitriti, trim, v. a. p.  funfl>
Itd?, gcfcbicft m a eh c n, far in-
gegnosamente , far con istu-
dio.

Izhlapiti, pilil, v. n. p.  f. Izja-
piti, Izvetriti.

Izhod. m.  1) *Kuggang, m. esito,
f. Izlazak: 2)  Shifgnng (bet*
@omtc), Orient, m. oriente,
f. Iztok.

Izhodak, dka, m.  f. Izhod, i.

Izhoditi, dim, v, n. i.  ausgcfjcn,
uscire , sortire  ; aufgcljcn,
spuntare.

Iziči, izidem, v. n. p.  f. Iziti.

Izigrati, ram, v. a.  />. oubfpic*
len, auflforcn ju fpiclcn, finir
il giuoco , cessar di giuocare;
- kecjf, ba$ Stč (cin itartcn*
fptel) authpiclcn, dar o buttar
V asso in tavola.

Izigravati, vam, v. a. i.  im
?iufl)'6ren ju fpielen bcgriffen fein,
esser sni finir di giuocare',
in ^litbfpielung eincr 'itarte bo
griffcn fein, esser in atto del
metter una carta in tavola.

Iziskati, taistem, v. a. p.  tuvcb*
fucbcn, nncbfovfcben, finir di
cercar ; forbcrn , richiedere.

Iziskavati, vam i kujem, r. a. i .
f. Iziskati.

Iziti . izidem, izišao , v. n. p-
aušgcljen , ausfonimcn, uscire,
sortire ; izišlo je novo delo,
cin ncucš 3Berč ift crfcbicncn, e
sort it a una nuova opera.

Tzjadati se, dam se, v. n. p-
aušflagcn, cessar di lagnarsi,

IZJ

59

IZK

lamentarsi , dolersi, rarnma-
ricarsi  o far doglianze.

Izjaditi se, dim se, «• ?>•
f. Izjedi ti se.

Izjam, m.  2 tu$naf)mc, f. ecce-
zione.

Izjapiti, plin, v. n. p.  aučbtin*

fiat, evaporare.

Izjarmiti se. mini se, v. rec. p.
fid) cntjocbcn, baš Sod) ftbfduit*
telit, scuoter il giogo.

Izjasniti. ni m , v. a. p.  edini*
tcvn , crflitren, spiegare, di-
chiarare;  — se, v. rec.  ftd)
auffjettern. fiat: tvcrbcn (oom
dpimmet), rasserenarsi]  fid)
bcutlich crflarcn , spiegarsi ,
mani fes farsi*

Izjasnjivati, vam, ??. a. i.  f.
izjasniti.

Izjatje, m. (kisi.)  Siučnafjmc, f.
eccezione.

Izjedati. dam, v. a. i.  bcnagctt,
ocrgcljren, roder , consuma-
re; — se , v. rec.  fid) argcnt,
crucciarsi, magparsi , con-
sumarši, tormentarsi, strug-
gersi d'affanno ; f. (Irizti se.

Izjediti se, dim se, v. n. p. Hi*
»en 3orn au&laffcn . auftgtegcn ,
aušfduitten, ftd) Suft. madjcit,
ffogur la collera , sfogarsi.

Izjediiačen, a, o. part.  eben,
sccbnct, auSgegltdjeit , ugua-
gliafo . ugnale ., spianafo.

Izjednačiti, čim, v. a. p.  auš*
sleicben, uguagliare;  aušebenen,
fpianare.

izjednik, m.  f. Izjeliea, Pro-

‘zjeliea, f.  *8tdfra£i, m. man-
gione.

j^jesa, f.  f. Izjeliea, Proždor.

Ujesti, jedem, jio (jeo), v. a. p.
ft Mreffen, f in ir di mangiare ,
mangiartutto ;  — se,v.rec. p.

fid? abljarmeit , ftd) abgramen,
consumarsi , struggersi.

Izkalašiti, im, v. d. p.  f. \ L .
mamiti.

Izkaliti, im , v. a. p.  (železo)
ftifften, obfu^len, f>artett, tem-
perare;  — sardee , abfu&iett,
bert CDZutf) fiilften, bcn3or.it au$*
laffcit, s f agar la collera.

Izkaljati, aiii. v. a. p.  bcfdtmu*
$eit, befubdn, lordare , spor-
care.

Izkalužiti, zim, v. a. p.  f. Iz¬
kaljati.

Izkapati. pam, v. n. p. auštto*
pfcltt, Obtrbpfcln, stillar tutto,
cessar di stillar e;  aušfttfern,
trapelare.

Izkapati, pam, v. a. i.  aučgra*
bat, scavare;  f. Izkopati.

Izkapnuti, nem, v. n. p.  etn
SEropfen IjcvflužfaUcit, caderuna
goccia fuori.

Izkarati, ram , v. a. p.  au$»
fdjdtcit, riprender , sgridare.

Izkarcati, eam, v. a. p.  att$*
fd)iffcn , audaben, scaricare;
f. Iztovoriti.

Izkarciti . čim, v a. p.  aučreu*
tat, aučrotten , estirpare.

Izkazati, ženi, v- a. p.  aufrr*
jcifjlcn, racc/tntar tutto;  bc*
geugen, bavctfen, dimostrare.

Izkesiti. sim, v. a. p.  (zube),
btc 3 al)itc iDcifat, mo s Ir ari
denti.

Izkidati, dam , v. a. p.  gerret*
pen , stracciare  , lacerare  ,
disrninper (tutto);  — gnoj,

ben SPdft fftniuičmcrfcn (auč ban
©tali), ausimften , cavar tutto
il letame dalla stalla.

Izkidati» dam, v. a. i.  l)crau$*
vetgen / s trup pur fuori.

Izkiuuti, nem, v. a. p.  f. Iz¬
kidati.

IZ L

%

TZK 60

Izkipeti, pim , v. n. p.  iiberlau=
fen (mm Sopfctt) , spargersi
fuori inlieramente bollendo,
traboccare (dl pentola).

Izkititi, tim, v. a. p.  f. Aa-
kititi.

Izkladati, dam, v. a. p. i.
ausiegen, espnrre.

Izklasti, kiadein, v. a. p.  f.
Izkladati.

Izklati, koljem, v. a. p.  jertei»
(jen (mm £unbcn ic.), morder
piri volte (delto Ue' cani).

Izklieati, cam , v. n. p.  auffeu
nien, germogltare, spotil are.

Izknčiti, čim, a. a. p.  atifpfTcut*
sen , crijcfccn, ergere , elevare.

Izkop, m.  StuBgraliung, f. st:a-
vamento.

Izkopati, pam, v. a. p.  atiB.
graben, scavare.

Izkoreniti, nim. i>. a. p. auš--
rourjeln, auBrottcn, sradicare,
svellere , eslirpare.

Izkoreiijivati. vam, njujem,
v. a. i.  f. Izkoreniti.

Izkorepiti, pim, v. a. p.  f.
Izkoreniti.

Izkrečiti, čim. v. n. p.  frampf.-
(jnft tingeit, starčeve.

Izkrenuti. nem. v. a. p.  mn<
fliirjcn , umtoerfcn. rovesciare,
•riba It ur e ; f. izvarnuti.

Izkresali, šem, e. a. p.( oganj)
5euer auKfcbiagcn, ftnir rii bat-
ter il fuoco coli’ a c cia rino
snlla pietra focolare.

Izkretati. kretjem (krečem),
®. < 1 . i. f. Izkrenuti.

Izkriviti, vini, v. a. p.  ocrbiegen,
»erfrummcn, incurvare.

Izkrivljivati, vam, v. a. i.  f.
Izkriviti.

Izkrižati, ain, r. a . p. in  ©citck
sen fdmeiben, tagliariti fette.
kao jabnku dinju itd.; burclp

frcujen, trniiiociS burdijictieu,
incrovicchiare , incrociure.

Izkrojiti, jim, v. a. p.  m. p.
kož« na cipele, remenje,
oputu) jctieljneibeit , tagliar
tntto.

Izkulisli, liem, v. a. p. mš--
tupfeit, . svellere.

Izknčiti, čim, v. a. p.  auB bem
$aufe jagen, belogiten, slog-
giare.

Izknp, m. »[nBiijfnng, f. 2Uič»
tauf, m. riscatto; f.  Odkup.

Izkupiti, pim, v. a. p.  aiidloftn,
losfaufen, riscattare.

Izknpitelj, m. StnSlijjec, m. ris-
cattatore.

Izkušan, sna, o, adj.  ctfapren,
esperto  , perilo  , versato.

Izkusiti, sim, v. a. p.  oerfudien,
priifen, assaggiare , provare',
etfafjreii, sperimentare.

Izkustvo, «. ®rfal)tung, f. P3er«
fud), m. prava.

Izkušati, am, v. a. i.  f. Izkusiti.

Izkušavati, vam, v. a. i.  f.
Izkusiti.

Izkvariti. rim, v. a. p.  Berber*
bcn, »erpfufcbcn, guastare, ro-
rinare.

Izlagati, ženi, v. a. p.  aMtigcn,
mit Siigc eriangcn , acguistar
colle menzonne  1 / telohe vo¬
sa:  — se, (idi ausliigen, dir
moli e menzogne, ubbastan-
za merilire.

Izlagati, gam, ženi, v. a. p.
au6legen (j.93. fSGaaren), esporre
(per eserrip. le merci).

Izlanuti (izlagnuti) se, nem
se, c. rev. p.  fidi entfaljren
laffen , ftet) erocctorircn, fein
Sptr,  aušfdiuttcn, espeltorursi.

Iziapili, pim,o. h. p.  f. Izlilapiti.

Izlaz, m.  StuBgang , 111 . esilo  ,
s ort it a.

61

IZ >1

17 . 1 ,

Izlazak, zka, m.  1) f. Izlaz.

J7.laz.iti , zim. v. n. i.  aubgebett,
soriire:  Ijetfomnicu, (jccruljrcit,
provenire;  abftammcn, (liscen¬
ti er e, derivare ;  sulice izlazi,
fcic (Sonnc fommt auf, il sole
spu ni a.

Izloči, žern. v. n. p.  aučbruten,
Suncjc jut* 2Bclt bringen , covav ,
figliare; —  se, cntflcljcrt, na-
s cere.

Izlet, m.  3tudflug, m. il volarsene
fuovi del nido.

Izleteti, tim, v. n. p.  j)tnau$*
fltegen, volar fuovi.

Izločiti, čim, v. a. p.  fjeilen,
ctirtrcit, guarire.

Izlečiv. a, o, ndj.  Ijeilbar, cu-
rabile.

Izleti, lijem, v. a. p.  au$gtc6ctt,
versav fuovi (un liquore).

Izlevati, vam, r. a. i. f.  Izliti.

Izlieno, a/IJ.  fdicinbar, jum ©cbein,
per apparenza.

I 7 .Ujati, jem, v. a. p.  f. Izliti.

lzlika, f.  'Borroanb, ©cbein, ni.
prelest n  , f. Izgovor, Izvit.

Izliti, lijem, v.'a. p.  f. Izliti.

Izlivati, vam, v. u.  i, f. Izli¬
vali.

Izlizati, ženi, r.  n. p.  cutfilccfen.
ablecfcn. teccar tutto  ; — se ,
fidi nbntijjctt, udi a bitu-Ben, (mic
bic <Uragc auf cincr SBIiinjC obet
fcic ©cbrift auf einem ©rabiltin,
iiber roeUbcn man geljti, con-
sumarsi  a poco a poco
roli' it s n.

Izljubiti, bint, v. a. p■  abfuffen,
clur molil bari.

Izljnštiti, tim, v. a. p.  aubtiul«
fen, fdialfn, čuvar dal guscio,
shucciare.

•zložiti, zim, v. a. p.  aublcgcn,
esparre.

•zlnditi, dim, r. n. p.  bumm.

bfbfcftitntg »erben, divenirpaz •
zn  , far molle ptizzie.

tzlnpiiti, pam, pijem, v. a.p.
abbliiuen, auepeitfcben, baslonar
mnlto ; icrfcblagert, rompere.

Izlupiti, pim, r. a. p.  f. Iz-
ijll.štiti.

Izinaii, inaknem, v. a. p.  f.
Izniaknuti.

Izmak, m.  Otbjiig, 1 : 1 . DJcige, 1'.
fine. lo seadere;  zima jena
izinaku, ber SfGintcr ifl im 2lb
juge, ju Sitbe, Vinverno e sul
fine, sullo scarlere.

Izniaknuti, nem, v. a.  p. i»ca>
vueten , entrucEen , rimunvere,
s rosi ar e ., eiltrcifen, entriiefen,
strappare. čuvar con violen-
zn. rapire;  —, v.  n. što iz-
niaknuli se, entgeben, entftic
ficn , fuggire , scampare.

Izinalena , adn. »en dtinbbeitnn,
da funvinllo.

Izmamiti, mini. r. a. p.  abtoefen,
abfcbroa^en, otlenere con lu-
singlie, con induslria.  _

Izmainljivati, vam, Ijujeiu,
v. a. i.  f. Izmamiti.

Izniarati, am, v. a. i.  f- Izinoriti.

Iziuarljati, am, r.  «• P • &*f#*
beln, lorilare, tporeare.

Izinarviti, vini, v.  «. P-  « cr
brocfcln, sminuzzare. _

Izmarvljivati, vam, ljujem,
v.  n. i.  Izinarviti.

Izmatati, tam, v. a.  1 .f.Izmo¬
tati.

Izmazati, ženi, r. a. p.  nus
febmieren, unger lullo.

Izmciati, idil, v. a. p. §' i
f. Izmetati.

Iznieilju. praep.  »ort, auS, auž
ber SOIittc, jisifeben, dal  mezzo,
fra.

Izmekšati. sam, r. a. p.  cn»ci>
cben, ammollire. mollificare.

1ZN

IZM 62

Izmeijati, jam, v. a. p.  f. Iz-
parljati.

Izmena, f.  23crtvecbfe(u«g, f.
taufcf), m. scambio;  na izmena,
f. Izmenice.

izmenice, adv.  abroecbfclnb, med)*
fdnmfe, scambievolmente , al-
t er nat iv amen te , vicendevol-
mente.

[zmeniti, nim, v. a. p.  »emecb*
fcln, scambiare;  —koga, ab*
ibfert, Scmanfccč @teUc erfetjen,
scambiare, succedere.
Izmenjati, njam, v. a. i.  f. Iz-
meniti.

Izmeriti, rim, v. a. p.  aušmeiTcn,
misurar tutto.

[zmesti, tem, v. a. p.  aučfegen,
aušfcfjren, scopare , spazzare.
Izmet, m. I&učronrf, m.
Izmetak. tka, m. j£ef)rict)t , n.
2tu$icf)u6, m. quisquiUUi, scar-
to  , getto (di mercanzie);  un*
jetttge ©eburt, f. aborto.
Izmetati, meceni, v. a. p.  Ijincuišs
werfen, bultar cia;  au$fpcten,
sputare , vomilarc  ; — se,
aušarteit, degenerare.

Izmetati, tam, v. a. i.  aučfefjren,
scopare ; f. Izmesti.

Izmetina, f.  ^el)ncf)t, n. immon-
dezza. immondizia.

Izmetnuti, nem, v. a. p.  f.
Izmetati. *

Izmicati, čem, v. a. i.  f. Izmak-
nuti.

Izmileti, lim, v . n. p.  auafrie*
«*»««, etfcbeincn, venir fuori,
mostrarsi.

Izmisliti, lim, v. a. p.  ctbcnfcn,
erticbtcn. audfinnen, immugi -
/mre, inventare pensando.
Izmišljati, a m, v. a. i.  f- Iz¬
misliti.

Izmiti, izmijem, v. a . p.  nu$=
rt»arcf)cit (5?opf, ipflnbe unb I

©eftcbt), lav are (la lesi a  ,
faccia e le mani);  f. Umiti.

Izmivati, vam, v . a.i.  f. Izmiti.

Izmoliti . lim, v. a. p.  baši ©e*
bet bcenbigen , terminare la
orazione ; erbeten, bureb 23etcn
crf)flltcn , erlangcn, impetrare,
ottenere colla preghiera.

Izmoli v, a, o, adj . buref) 93etcn
errctcbbnr, impetrabile .

Izmeriti, im, v. a. p.  ermatten,
matt macbcit, ermuben, stan-
care , faticare.

Izmotati, tam, v. a. p.  abrctn*
ben, sgomitolare.

Izmotriti, trim, v. a. p.  f. Iz¬
misliti.

Izmozgati, gam, v. a. p.  (Eo*
mifeb) fiir Izmisliti; si suol
dire in atto di scherzo per
Izmisliti.

Izmučiti, čim, v. a. p.  abgua*
len , tormetifar molto  , finir
di tormentar  ; abntnben , tra-
vagliar molto.

Izmudriti , rim, v. a. p.  ou^
griibcln , crftnncn, aučflugeln,
rit rovar e, rintracciare, sco-
prire meditando;  — se, ge*
unJjtgt luerbcn , divenir savio.

Izmudrovati, tlrujem, v. a. p.
aučfliigelit, ritrovare stillan -
dosi il cervello.

Izmuklo, adv.  f. Muklo.

Izmuknutje, n.  ^etferfeit, f.
raucedine , raucita.

Izmutiti, tim, v. a. p.  triib tna*
cben , betruben , intorbidire
tutto.

Izmuzti, zem , v. a. p.  anšmcl*
fen, munger una quantitd 9
cessar di mungere.

Iznači, natljem, v. a. p.  f. Iz¬
najti.

Iznad, praep.  ober, sopra  , di
sopra.

03

IZO

IZN

Iznahoditi, dim, v. a■ i.  f. Iz-
nalaziti.

Iznalaztti, zim, v. a. i.  erfin«

ten , fittScn, ritrovare.
Iznašaš i jo . »■  Srftnbung, @nt«

bccEung, f. invenzione.
Iznašati, šam, v. a. i.  f. Iznosili.
Iznemagati, gam, ženi, v. n. i.
f. Iznemoci.

Iznemoci, motenem . v. n. p.
crfdjmiicften, of)nmčict)tig inerten,
indebolire , huujuire, divenir
languido , svenire.

Iznenada , adv.  umjerfjofft, plo?«
lici), inaspettatamente , im-
provvisamente.

Iznesak, ska, m.  93etrag, m.

©umme ,  I'. $ rmana.

Iznesti, sem, v. a. i.  nuStragen,
beraustragen , pori ar fuori ;
@tet legen, far uovi;  - , v. n.
betragen, o s cenit er, animontar
a lunto;  — se, fttiffjorctt ju
iegen (»on ter penite), cesšar
di far uovi.

Izmet, a, o, pari.  tjcraučgenom«
men, čaralo fuori , fjcrnuegc«
tragen, portalu fuori.

* ZI >eti, nesem, v. a. p.  f. Iz¬
nesti.

Izneveravati, vam, v. a. i.  f.
Izneveriti.

izneveriti, rim, v. a. p.  »er«
»atljcn.trculoS an rinem Ijnntelti,
tradire;  — se (.komu), untrcn
i n>erten, divenir infedele.
'niči, knem, v. n. p.  f. Iz-
, niknuti.

■znikao, kla, klo, part.  auf«
Sefeimt, aufgefproiTen, spun-
■ , gefmogliato.

'niknuti, nem, v. a. p.  auf*
‘eimen , auffprieticn , germo-
gliare , spuulare.

'nnnati, mam, v. a. i.  bcrau&»
nefjmcn, prendero cavar fuori.

Iznimiti, mini, v. a. p. (_  jz-
nimati.

Izniinka, f.  Jlnšnaljmc, f. ec-
cezione.

Iznos, in. StuStragung, tttuifuljr,
f. esportazione.

Iznosu, a, o, pari.  f. Uznosit.

Iznosili, sim, v. a. i.  anžtrggen,
ijtmuištrctgen, poit ar fuori;  —
v. u.  betragen, ascender, am-
monlare  (a i/uanlo).

Iznošen, a, o, part.  fjinauSgc«
tragett, portato fuori.

Iznova, )adv.  ncucrtingS, di

Iznovice ,\nuovo;  mteber, nodt«
maU, di nuovo, ancor una
volta.

Iznntra, adv.  »cm innen, inner«
tjalb, di delilni, internamente.

Izolieeniti, nim,|r. o. p.  auS

Izobčiti, čim, (ter ©emeinte
anSfdilieficn , crcommimictrcn,
scnmunicare.

Izohilan, lna, o, adj.  rcictjiid),
nberftiifttg, ubbondante , co-
pioso.

Izobilje, n. UberfTug, in. abbon-
danza.

Izobilno, adv.  iiberftufftg, in
abbondanza.

Izobilnost, f.  f. Izobilje.

Izobraziti. zini", v. a. p.  bil«
ten, auSbiitcn, fonnare, dar
la forma;  ctoiltftren, civitiz-
zare.

Izobraževati, vam, v. a. i.  f.
Obrazili, izobraziti.

Izopačili, čim, v. a. p.  »erfet).
ren, entfteiten, per veri ere;  »er«
terben, corrompere, guaetare.

Izopačivati, vam, čujem, v .«. p.
f  Izopačiti.

Izorati, rem, v. a. p.  aušactern,
cavar coli aratro.

Izostajati, jem, v. n. i.  f. Izo¬
stati.

IZI>

IZP 64

Izostatak , tka , m.  iluSgcbiic«
tene, n. avanzo.

Izostati, laneni, v. n. p.  auč»
Meibtn, rimanere, restare
Izostriti, trim, v. a. p.  fclilet*
fen, fctiarfen, aguzzare, affilare.
Izpadati, dam, v. n. p.  narti
cinanbet tjceaučfatten, čarter
tutto successivamente.
Izpanuti, nem, v. n. p.  f. Iz¬
pasti.

Izpariti, rim, v. a. p.  abbrtiben,
senttare, bagnar coliacgua
bollente.

Izparliti, lim, v. a. p.  anbtcn«
nen, anfengen, bruciare.
Izparljati, ljain, v. a. p.bu
tdimu?cn, befubeln, lordare ,
sp or car e.

Izparskati, kam, v. a. p. b e«
(priden, befeuetiten, spruzzare.
Izparliti, tim, ®. a. p.  f. lzto-
varili.

Izparva, adv.  anfangltrt), da
principio.

Izpasti , padem (izpadnuti ,
nemi, v. n. p,  Ijecauefallcn,
r.ascar o cader fuori.
Izpeljati, ljam, v. a. p.  f. Iz¬
vesti.

Izpeljevati, vam, v. a. i.  Iz¬
vodili.

Izpeti , izpnem (izpenjem),
v. a. p.  f. Uzpeti.

Izpevati, vam , v. a. p.  auSfin«
gen, canlar lulhi. finir di
canlar;  — se, firt) fatt ftngen,
saziarsi di cantare.

Izpiliti,lim, «. a. p.  Surrtifagcn,
s egar tutto:  aučfcilcn, limur
tutto.

Izpinjati, njam . njem . t. a.  i.
aučfpannen, fpannen, tendere,
distendere.

Izpirati, ram, v. a. i.  aužroa*
feben, lavare.

Izpis, m.  5Ibfd|rift, Gopie , f.
copia.

Izpisati, šem, v.  «. p.  aučfcbrct,
ben, fcrttg febreiben, finir di
Kcrivere;  abfcbeeiben, berau«
frficcibcn, traserivere , deseri-
ver, r.avar da un libro.
Izpisavati, vam , v. a. i.  f. Iz¬
pisati.

Izpiskati, kam . v. a. p.  aus>
jiftben, ntičpfcifen, fisvhiare,
far delle fischiate ad aleuno.
Izpisivati, vam, sujem, v. a. i.
f. Izpisavati.

Izpisna, f.  MuSfcbvcibgebubr, f.

competenza pel trasnnvere.
Izpit, m.  spriifung, f. esame.
Izpitati, tam, r.  o. p.  prufen,
aučfragcn, esaminare.
Izpitavati, vam, v. a. i.  f. Iz¬
pitati.

Izpiti,-pijem, v. a. p.  nubtem
fen , l/er er tutto.

Izpitkivati, vam, v. a. i.  auč
fotfcben, aučfragcn. far spesse
domande ud aleuno.
Izplalinuti, nem, v. a. p.  f.
Izplakniiti.

Izplakniiti, nem , v. a. p.  auč*
febroemmen , aučfpiilen, guaz-
zare , dilavare.

Izplakati, izplačem, v. u. p-
f. Izplakniiti; — se, fteb au$-
roeincn , cessar di. piangere.
Izplatiti, tim, v. a. p.  aučiab’
len, pagar tutto.

Izplatjati, tjain, v. a. i.  and«
snblcn, pagare.

Izplatjivati, vam, v. u. i.  f. Iz¬
platjati.

Izplavati, vam, v. n. p.  beeauč*
febroimmett, nuotar fuori.

Izplaviti, vim, v, a. p.  abfcblbrn*
men, abfdimemmcn , tdglier  i*
fango , nettar coli aegna.
Izplaziti, zim, r. a. p.  (jezik),

IZP

65

bctoortecfen (Me Sume), mo-’
strm • la lingua;  —•, v, n.  per*
»orfriedien , uscire  , sortire
slrisciando, serpeggiando.

Izplesti, pletem, v. a. p.  auš,
ftriefen, finir di lavorar a
maglia, terminal• nn lavoro
a maglia;  aašftedtten, finir di
trecciare, intrecciare.

I7,pleti, plcvem, i>. a. p.  auš*
jaten, sarchiare, sarchiellare.

Izplivati, vam, v. n. p.  petemu
fdmtimmen, uscir a nuoto.

Izpljuskati, kam, v. a. p.  Dpr«
fetgett gcben, dar molti sehiaffi
ad ulcuno.

Izploviti, vim, vem, v. n. p.
f. Izplivati.

Izpod, praep.  anten, bo«  ante«
tveg, sotto , di sot(o.

Izpoganiti, niin, v. a. p.  belit*
belti, befaucn, lordare , spor-
<;are.

Izpokojiti, jim, v. a. p.  befdnf*
tigen , tcniljigen , calmure  ,
placare, acchettare.

".polagati, gam, ženi, v. a. p.
f. Izpoložiu.

".položiti, žim, v. a. p.  pinattš«
ftellen, atiofcBen, met ter fuori.

"Ponašati, šam (komu što),
r. a. i. (slov.)  f. Koriti.

"•poslovati, lujem, v. a. p.
erroirfen, auštoirten, betttirfett,
aeguistare con fatica, con-
seguire con industria; efiet-
1 11 ure.

Izpoved, f.  Seidit, f. SBefennt«

. nip ,11. confessione.

izpovedati, dam, v. a. i.ltctcn <

Izpovediti, dim, v. a.  p. (nra ,

aušfagen, confessare ; beiditeit,
oonfessarsi.

"povednik, m.  fBeiditoatcr, 111.
confessore.

"povest, f.  f. Izpoved.

IZP

Izprašiti, sim, v. a. p.  ab)laa»
ien . scuoler la polvere.

Izprašivati, vam, šujem, v.a.i.
f. Izprašiti.

Izprati, izperem, v. a. p. auš*
»afdiett, lavar tutto.

Izpratiti, tim, v. a. p.  pinauš*
bcgtciten, accompagnar fuori.

Izpravak. vka, m.  tBcriditi*
gung, 2lušgleidumg , f. corre-
zione, emendazione , aggiu-
stamento.

Izpravan, vna, o, ad).  octbef«
fect, corretto.

Izpravdati, dam, v. a. p.  <tb»
redtten , abfttciicn , aeguistar
colla lite  , ottener proces-
sando.

Izpraviti, vim, v. a. p.  gutma*
chen , bendittgen , c orregere ,
aggiustare;  — se, ftdtbefTern,
eniendarsi ; f. Izpravljati.

Izpravljati, Ijam, v. a. i.  f.
Izpraviti.

Izpravnik, m.  SSenaaltet, m.
amministratore. intendente.

Izpravno, adr.  riditig , retta-
mente, correttamente ; getabe,
dirizzuto.

Izprazan, zna, o, ad).  eitel,
rano;  f. Tast.

Izprazniti, niin, v. a. p.  Mtš*
leeren, vuotar tutto.

Izpraznjivati, i  Izpražnjivati.

Izprazno, adv.  eitel, ocrgcbcnš,
opne aScfdiofttgutig, indarno,

oziosamente.

Izpraznost, f.  SBirfitigfeit, eitel.
(cit, f. ranita.

Izpražnjivati, vam, njujem,
v. a. i.  (• Izprazniti.

Izprebijati, jam, ». a . p. fcurdiš
oftetš btcd)en, romper
battendo molte cose V utici
dopo l’ alti’a od anche la me-
desima cosa in piit luoglil

[Zli

IZP 66

Izpreči, pregnem, v. a. p.  auS»
fpanncn ('PfcrCc, SDchfen), stacca-
re  (i cavalli o buoi dal  carro);
f. Razpredi, Razpregnuti.

Izprečen, a, o , part.  quer ge»
legt, (cbtiige, itberji»erd> gclcgt,
traversato,messo a traverso.

Izprečiti, čim, v. a. p.  qucr,
iibcrjmerd) legen «m len £t)iircn
unb iiber Sen ffiraben), tracer-
sare  , porre a traverso.

Izpred, praep.  »or , d’ avanti
[di moto').

Izpregnuti, nem, v. a.  p. f.
Izpreči.

Iz preka, adv.  »on icnfeitž, »on
tor anbern @eitc, da parte
contraria, dali'alt ra parte.

Izprelainati, mam, v. a. p.  cine
©adie in meljtere ©tiicfc nad)
cinanbct bredicn, obet aud) melj-
rcrc ©egenftantc eincit nad) bcm
anbern btedien, romper un oy-
getto in molti pezzi sucees-
sivamente, o romper pid og-
getti un dopo l' altro.

Izpresecati, cam, v. a. p.  cincn
©egenflanb in mebrere ©tiicte
icrijauen, obet mebrere @eqen>
flanbc nadt einanber serbacfcn,
tagliar una cosa in molti
pezzi,  o tagliar assai cose
una dopo i ultra in pezzi.
Izpresti, dem, v. a. p  auSfpin*
nen, terminar di jilare una
quantild.

Izprezati, zam, v. a. i.  f. Iz¬
pregnuti, Izpreči.

Izprezati, žam, v. a. p.  et».
lauern , copiier aspettando;  I

f. Izvrebati.

Izpričati, cam, v. a. p.  aušet.
Sal)len, finir di raccontare;
rcditfertigen, giustificare; —
se, )7d) entidmlbigcn, scusarsi.
Izprika, f.  btuSrebe, f. scusa.

Izprobadati, am , v. a. p.  einen
©egcnftanb »ielmal burdificeben,
ober »ieleScgenftanbc etnen nacf)
bem anbern burcbfledien , pun-
ger o lire una cosa in molti
luoghi,  o malte cose passar
oltre pungendo l' una dopo
l'altr a.

Izprositi, sim, v. a. p. erbitten,
crfleben, aubbitten, ottenere.
impetrare colle preghiere  ;
— devojku, crfreien, ottener
la promessu di sposa  , im-
petrar una raguzza in isposa
promessa.

Izprovodili , dim , v. a. p.
binaužbcgleiten, accompagnar
fuori;  f. Izpratiti.

Izpuliati, liani , šem, v. a. p.
aužblafeit, megblafcn, dimuover
soffiando.

lzpuliivati, vam, v. a. i.  f. Iz¬
puliati.

Izpiihnuti, nem. v. a. p.  mit
einem Ipaudi luegblafcn, dimuo¬
ver con un sol soffio.

| lzpuniti, nim, t>. a. p.  auetfuU
len, empiere;  crfiillcn, esegui-
re , udempiere.

Izpunjavati, vam, v. a. i. f.
lzpuniti.

Izpunjivati , vam , njujem ,
v. a. p.  f. lzpuniti.

Izpustiti, tim, v. a. p.  auolaf*
fen, lasciare, lasciar uscire,
omettere.

Izpuštati, tam, v. a. i.  f. Iz¬
pustiti.

Izraditi, dim, v . a. p.  au^at*
bcitcii, elabnrare;  cnmrfcn ,
eflettuare;  f. Izposlovati,
izradjivati, vam, djuiem, v. a. i.
f. Izraditi.

Izrakati, kam, čem ,)v. a. v  f-
Izraknuti, nem, C Izhrakati,
Izhraknuti. 1

G7

izn

'Izraniti, nim, jj. a. p.  atrivun«
Sen turef) mit> burek, ferir in
moltissimi luoghi.

1/.ranjivati ■ vain, v. a. i.  f.

Izraniti.

Izrasti, steni, v. n. p.  auš<,
f)crauž»cut)fett , germogliare ,
crescere.

Izraz, m.  Mušbrudf imJtebcn, baž
SBort, termine, espressione.

Izrazan, zna, o, adj.  mtžbrucEž*
t>oU , esp res sivo.

Izraziti, zim, v . a. p.  aušbru*
eten, esprimer colle parole.

Izrazivati, vam, žnjem, v. a.i.
f. Izraziti.

Izreči, rečem, v. a. p.  auSfprc«
tf)en, proferire, pronunziare.

Izredan, dna, o, adj. (krsl.j
aučgejeictinet, oortreffiid), egre-
gio , insigne , straordinario.

Izrediti, dim, v. a. p.  orbite«,
rctfjcit, metter in ordine.

Izreka, f.  StuGfprudj, @a$, m.
proposizione , sentenzu.

Izreknuti, nem, I v. a. p.  f.

{zreti, rečem , j Izreci.

Izrezati , žem , auiifckncibcn ,
berauEfctincibcn, tagliar fuori  ;
auSfctmijjEln, intagliar, scol-
Vir (in legnoj.

Izrčzavati, vam, v. a. i.  f. Iz-
rezati.

Izricati, cam, čem, v. a. i.  f.
Izreči.

brigati, gam, v. a. p.  auš«
fpeten, jirii crbrcciica, vomitare;
- -  svoj jed na koga, fetnen
3orn anf eitteit aučlaijcn, sfo-
gar la collera su gualche-
duno; f.  Izkljuvali.

'zrigavati, vam, v. a. i.  f. Iz-
rigati.

izrignuti, nem, v. a. p.  mit
rinem 9tii(p3 aučrocrfcn, tiuttar
fuori con un rutto.

IZS

Izrinuti, nem, v. a. p.  auž>
flofien , Ijmaušfdnebcn , urtar
via , spigner fuori.

Izrisati, šam, šem, v. a. p.
abjeidincn, abluibcn, disegnare,
delineare tutto.

Izriti, izrečem, v. a. p.  f. Iz-
reti, Izreči.

Izriti, izrijem, izrujem ,v.a.p.
auSmtiljicn , grufolar tutto.

Izrivati, vani, v. a. p.  j f. Iz-

Izrivati, vam, v. a. i. jrinuti.

Izrod , m. 2lužartung, f. dege-
nerazione;  cin StuSgeartcter ,
m. degenerato.

Izradjati se, djam se, v. n. i.
aužartcit, degenerare;  f. Iz-
varči se.

Izroditi se, dim se, v. n. p.
aušarten, degenerare;  f. Iz-
varči se.

Izroniti, nim, v. a. p.  (suze),
anSjicgcn, versar (lagrime).

Izničiti, čim, v. a. p.  tiberge*
ben, cinljanbigcrt, rendere ,
consegnare;  f. Predati.

Izmika,’ f.  Slbiiefcrang , Ueber*
gabc, f. r.onsegnazione.

Izraziti, žim, v. a. p.  entftaiten,
difformare;  befditmpfeit, dis-
onorare, ingiuriare , hiasi-
mare.

Izruživati, vam, v. a. i.  f. Iz-
rnžiti.

Izsarnuti, nem, v. n. p.  cinen
5lužfali macfjcn, uscir fuori
con inipeto.

Izsecati, cam, v. a. i.  | jufgm»

Izseči, sečem, v. a. p.) men-.
kancu , terkanen , tagliar a
pezzi.

Izseliti se, lim se , v. rec. p.
aužmanbccn , emigrare  ; aus=
jicijcn, sloggiare, sgomberare.

Izseljivati se, vani, ijujem,
v. a. i.  f. Izseliti.

5  *

68

IZT

Izsisati, sam, v. a. p.  aubfau«
gen, succhiar tulto.

Izskočiti, čim, r. n. p.  betauS*
fttingen, saltar fuori.

Izsmucati, cam, r. a. p.  i)et<
eusfdllcppcn, tras vinar fuori.
Izstrugati, gam, žein, v. a. p.
abfrfiaecn, aušfcbnben, au^tabi«
ten, rasehiar viti, rader tutto.
Izsukati, čem, v. u. p.  jutam-
menbreijen , minben , torcere
tutto (il filo o simili).

Izsuti, izaspem, v. a. p.  f.
■zasuti.

Izšarati, ram, v. u. p.  hunt
trtiectig ntacben, dipinger con
var} colori.

Izšetati, sečem, v. n. p.  bcrauS-
fpajteren, uscir passeggiando.
Izšibati, bam, v. a. p.  mit 9tu.
tljen aužfiopfcn , mit 3tutben
burdifdilagen , batter assai
volta verga.

Izstopati, pam, v. a. p.  abprii.
getn, mit cinem ©tocf burcbtlo«
pfen, dar malte bastonate.
Izštetiti, tim, t>. a. p.  ganj bc.
fdiabigen , danneggiar assai;
oetberbcn, guastare, corrom-
pere;  f. Izkvariti.

Izštetjivati, vam, n. a. i.  f.

Izštetiti.

Iztakati, iztačem, v. a. i.  f.
Iztočiti.

Iztakmiti, mim, v. a. p.  gieicb’
ftcltcn , pareggiare , aggua-
gliare.

lztaučati, čam, n. a. p.  ter«
biinnen. assnttigliare;  »etfei
nern, raffinare.

Iztarčati, čim, čem, v. n. p
tjinaastauicn, uscir correndo.
lztarei, iztargnem, v. a. p.
f. Iztargnuti.

Iztargavati, vam , v. a.  i. f.
Iztargnuti.

IZT

Iztargnuti, nem, v. a. p.  tjer*
aužreišcn, cntreijjcn, strappa-
re, svellere.

Iztarti, iztrem i iztarein,
v. a. p.  abreiben,serreiben, tri-
tar fregando : jetbrertien, smi-
nuzzare ; aubmifrten, nettar
fregando  ; abroifrficn, ttoefnen,
asciugare .

Iztarzati, zam, v. a. p.  mebrete
©neben narti cinanbct aubrcifjen,
cntveificn, strappar pik cose
lina dietni V ultra.

Iztaštiti, tim, v. n. p.  biinn,
mager mevben, abmagetn, ili-
venir magru  , macilente  ,
smunto, sčnrno, lanternuto \
»ctgeijen, »ctfrtiminbtn, svanire.
Izteči, iztečem, ». n. p.  Ijin*
aublaufen , uscir correndo  ,
f. Iztarčati; atteS aužfltcijert,
scorrer  o colar fuori tutto.
Iztegnuti, nem, n. a. p.  bcrauS*
jief)en, tir ur fuori.
ztezati, žem, v, a. i.  f. Iz¬
tegnuti.

Izteeati, iztičem, v. n. i.  f.
Izteči,

Izterati, ram, v. a, p.  ocrttci*
ben, discacciare.

Izticati, tičem, r. n. i.  f. Iz¬
ločati.

Iztilia, adv.  leife, geniacb, pian
piano  , adugio.

Iztiskati, kam, v. a. p.  auštru«
efen, /i nir ili stumpure.
lztocilitl, tim, v. a. p.  na to-
cilu izbrusiti, ant einem auf
bet bidife gebtei)tcn ©dilcifftcinc
aušmetjcn , finir d’ ugguzzare
siti  cofe versalile.

Iztočaj, m.  Utiimmg, m. Duel-
le, f. origine , sorgente.
Izločan, čna, o, ailj.  morgen*
lanbifrfi , ofltid) , orientule  ,
i i'orient«!  urlpriingliet), origi-

69

IZV

1ZT

nario ; greli iztočili, Srtfuit«
bc, f. pečna to originale.

Iztočiti, čim, v. a. p.  atteS auS»
fctienfcn, aužgicfjcn, effonder,
vernar htito;  auSfcftcnlcn (cin
Gctrdnf tlcimoeič auSoerfaufen),
vender tntto  (it vino o la
birra) alla minuta.

Iztočnik, m.  f, Iztočaj.

Iztok, m.  SDft, Odeti, Orient, m.
oriente, levante.

Iztomačiti, čim, v. a. p.  ttitl«
legen, oertottmetfdjen, esporre
tutto, finir di spiegare.

Iztovoriti, rim, v. a. p.  umi*
Iflbeit, aMabeit, scaricare.

Iztrapiti, pim, v. a. p. (slov.~)
abqučilcrt, abuiartern, tormen-
l ar assai, cruciar moli o;
i  Izmučiti.

Iztratiti, tim, v. a. p.  Berfdirocn«
ten, serjeljren, dissipare, con-
sumare tutto.

lztražiti, žiru , v. a. p.  lauš-

Iztraživati, vam, v. a. i.  j fot«
fetten, unterfuctjcn , ricercare,
rintracciare , esaminare.

Iztrebiti, )>im , v. a. p.  aužfau«
teni, aužrcinigeit, bas ©dilcdjtc
auStverfen, mondare, purgare,
gettare guello che non 'vale.

Iztreti, iztrera, v. a. p.  f. Iz-
tarti.

Iztrošiti, šini, v. a. p.  auSgc«
i>en , tierbraudien , »crjcijrcn,
vonsumare tutto,  f. Iztratiti;
— se, tiicl aujgeben, spender
molto  ; det) nbmcrgeln, auSmer«
gela, spossarsi, snervarsi,
consumarsi.

Iztrugati, gam i žem, v. a. p.
f. Izstrugati.

Iztruliti, lim, v. n. p.  f. Iz-
trnnuti.

Iztrunjivati, vam, v. n. i.  f.
Iztrunuti.

Iztrunuti, nem, v. n. p.  morfetj
rnerben, »crfauicn, »ermobern,
infracidire  , imputridire  .
mar čire.

Izbirati, ram, v. a. p.  tjinaitj.
ftoden, spigner o url ar fuori.

Iztnrnuti, iiein , v■ a p.  mit
cinem ©to® binauSrucfcu, con
un sol urto spigner fuori.

Izuč, a, e, adj.  »ortrefflid),
esimio , eccellente.

Izučiti, čim, v. a. p.  miftefjrcn,
btirct) tlnterridit aušbiiben, ad-
dottrinure, finir d’insegnare;
—, v. n. p.  f. Izučiti še.

Izučiti se, čim se, v. rec. p.
nučlcrncii, finir d' imparare o
d’ instruirsi.

Izumiti, uiiiu, v. a. p.  erbietjten,
etfuniieltt, erftnben, rinvenire,
ritrovare.

Izumljivati, vam, ljujem, v. a.i.
f.  Izumiti.

Izust, n. p. na izust, nuSmcii«
big, a mente , a memoria.

Izustiti, tim, v. a. p.  auSfpre«
cficit, proferire, pronunziare.

Izuštjivati, vam, v. a. i.  f.
Izustiti.

Izut, a, o, adj.  barfufi, sc.alzo,
scalzato; f.  Bos.

Izuti, ujem, v. a. p. lik  5ud<

Izuvali, vam,.v. a. i.  1 befteibung
iluSitcfjcn, scalzare.

Izuzdati, dam, v. a. p.  f. Raz-
uzdati.

Izvadak, dka, m.  tUuSitig, m.
estratto , compendio.

Izvaditi, dim, v. a. p.
n et)mcn, cavar fuori.

Izvaliti, lim, v. a. p.  iimroetfcn,
timfturlfd/ amdodcn, vovescia-
re, rivoltare•  — oči, bic
Ulago! auftetgen, spalancar gli
occtii ; se, deti auSfticefen,
sdrajursi.

IZV ?0

l7,val,j ati, am, v a. p.  a II c o nad) I
einanter umiterfcn, rovesciar
moli e cose una dopo Valtra ;
fjetauStvaljcn, IjerauSroUen, ču¬
var fuori voltolando.

Izvnu , praep.  aufšcr, fuori tli.
Izvaua , adv.  »on aufšcn , di
fuori.

Izvanka , adv.  f. Izvana.

Izvanji, a, e , ) udj. aušctlidi,
lzvanjski, a, o,i esterno, este-
riore;  fremt, foresto.
Izvanredan, dna. o. adj.  aufiet«
ortcntlid), uitaemoljnlid), straor-
dinario.

Izvanredno, adv.  aujicmtcnt<
lict) straordiuariamente.
Izvapili, pim, v. n. p.  auotun«
llen, evaporare;  f. Izjapiti.
Izvarak. rka, m.  akctnUfdiaum,
m. ©djlncfe, f. sektama di
ferro , scoria.

Izvarati, ram, v. a. p.  »tele
3Bcnfd)tn bettiegen, ingannar
malti.

Izvarči, varžem, vargo, v. a. p.
IjctauSreetfcn , gettar fuori,
buttar fuori-,  abortircn, abor-
tire,  f.Pometiuiti; — iz služ¬
be , bc# Sienftcš entfcijcn, de¬
potne , degradare;  — se,
itdi reerfen (»om $oljM , in-
curvartti, contorcersi  ; ftuš*
arten, degenerure.

Izvavgnuti, nem, v. a. p.  f.
Izvarči.

Izvariti, rim, v. a. p.  abfteben,
aušfodien, bollire, cuocer ab-
haslanza;  — se (mleko), ge*
tinnen (lic SJtiidt), coagularsi,
rappigliarsi.

lzvarnuti, nem, n. a. p.  um«
roerfen, ruvesciare, ribalta-
re;  »erbretjen, coni or cer e.
Izvarsni, a, o, adj.  f. Izvarstan.
Izvarstan , sina (sna) , stno

IZV

(sno), adj.  »olllommen, »oU«
entet, ji erfetto.

Izvarstiti, tim, v. a. p.  »oli«
fomrnen madicit, perfezionare-
Izvaršiti, šini, v. a. p.  »ollcn*
ten, tenninare, assolvere;
ctfiillen, adempiere;  ooiljicijen,
eseguire.

Izvaršivati, vam , v. a. p.
Izvaršiti.

Izvartaj , m. gcbolJrtcS 8od) ,
bučo fatto con trivello.
Izvaržak, žka, m. Slušrourf, m.

scarto  , rigetto;  f. Izmet.
Izvažati, žam, v. a. i.  aužfnt)«
ten , esportare  ; ait$fal)rcn ,
menur fuori in carrozza;

—  se, aužfaijtcn, uscir in car¬
rozza.

Izveden, a, o, part.  Mr.au c-,
9 Cfiil)tt, tjinauSgdcitet, condot-
to fuori.

Izvedriti, driin, v. a. p.  auš*
beitern, rasserenure.

Izvesti, izvedem, v. a. p.  !)in«
au6fiil)tcn, ljinauagdcttcn, con-
dur fuori , inenar fuori;  fol«
g er n, detlurre , conchiudere.
Izvezti, zem , v- a. p.  aušiti«
eten, finir di ricamare , tm-
pienire di ricamo.

Izvezen, a, o, part.  aušgcilictt,
tutto j-icamulo.

Izvestan, stna, o, adj.  gcroiS,
ftdter, cerio, sicuro.

Izvestiti, tim , v. u. p.  benaetj«
riditigcn, informircn, raggua-
glinre, informare.

Izvestje, n. SBctidit, m. rap-
porto, ragguaglio.
Izvestnost,' f.  ©ci»ifjt)eit. 58e»
ftimmttieit, I. certezz a.'
Izvet. m. ‘Huštebt, I'. iBorreanb,
m. Jtušftudit, f. scusa, pre¬
teklo, specie.

Izvetriti, trim, v. a. p.  a«3«

71

IZV

liiften, liiften., svetil are;  —,
v. n.  nubbiinflen, svaporare;  f.
Iz-japiti.

Izvidan, a, o, pari.  gefjeut, cu*
rirt, guarito.

Izvidati, dam , v. a. p.  fjcticit,
aužcuriren, guarire.

Izviditi, dim, v. a. p.  in 2(ugen,
fdtcin netjmcn, unterfudteit, far
l’ inspezione , esaminare.

Izvldjati, djam, v. a. i.  f. Iz¬
viditi.

Izvijati, jam, v. a. i.  iitrefiett,

Izvinuti, nem, v. a.  p.jaubbre*
l)en, lorcere;  friimmcn, in-
curvare;  »crrentcn, sl o o (ir e :
— se, (id) rotrtfcen, fidt ftiim«
men, contorcersi, avvolnersi.

Izvirati, ram , v. n. i.  beroor*
(ttteilen, scalurire, sgorgare,
uscir fuori.

Iz

virivati, rujem, v. n. i.  Ijcr*
aučgucfcn, IjerauSfoafjen, guar-
<lar fuori per un pertugU).

Izvisiti, sim,)r. a. p.  crijebcn,

lzvišiti, šim, (erfjofjen, aufridt«
ten, elevare , esaltare , subli-
mare, innalzare:  f. Uzvisiti.

Izvišivati, vam, šnjem, v. a. i.
i  Uzvisiti.

Izvišan, sna, o, adj.  iiberfliif*
fig , superfiuo-

Izvišno , adv.  JU »tel, Iroppn.

Izvit, a, o , part.  abgcnmnbcn,
svolto;  frumm, torto.

Izvitak, tka, m. Umfcfirncif, m.
< liravolta , raggiro ; ©pirat*
linie, f. spira.

Izviti, vijem, v. a. p.  nbminben,
disvolger, spiegare.

•zvitje, n.  @ntn>icfelung, f. svi-
luppapiento.

•zvlačen, a, o, part.  aužgcjo*
'ten, distirato.

Izvlačiti, čim , v. a. i.  tjcrauš*
jiefjen, tirar fuori;  — se, jut)

IZŽ

aužjielien, spogliarsi, srestir-
si; i  N v uči se , .S vlači ti se.

Izvod, ni. Jlbleitung, f. deriva-
zione;  S-otgcrting, f. deduzio-
ne , conchiusione.

Izvotliti, dim, v. a. i.  fjinauž*
fiiljren, r.ondurre o menar
fuori;  nbleiten, derivnre ;  fol»
gcrn, far la conseguenza, de-
riurre, conchiudere, inferire.

Izvodan, dna, o, adj.  2lfclet'=
tungS«, di derivazione.

Izvor, ni. Ouette. f. fonte, sor-
gente ; Urfprung , ni. origine;
Original, n. originale.

Izvoran, rna, o,'adj.  urfpriing*
itd), originett, originale, ori-
ginario.

Izvornlk, m. Original, n. i ori¬
ginale.

Izvoz, m. Stušfuljr, f. esporta-
zione, trasporto delle merci
peli estero.

Izvoziti, zim, v. a. i.  Ijinauž*
fiiljren, esportar {le merci);
ItinattSfaljrcn, condurre fuori
in carrozza.

Izvoz.nja, f.  2iu$fnfjrt, f. fuscir
in carrozza ;  f. Izvoz.

Izvračati, čam , v. a. i.  i rcrfef;.

izvratiti, tim, v. a.  p.( ren ,
uerbrcfjen, umrncrfen, rovescia-
re. rivoltare  , ribaltare.

Izvreliati, bani, v. a. p.  er*
laucrn, crfpnljen, caglier uspet-
tando;  f. Izprežati.

Izvuči, čem, vukd, v. a. p.
fjerauSjiefien, tirar fuori, es-
trarre.

Izza. praep.  »on ter fjinferrc
©citc, »on jeitfeiti, dalla parte
di Id;  n. p. d oči i v.v.a kuče,
»on ientette bes ^aufc« tommen,
venir dadietr o della časa.

Izžeci , izžežem , v. a. >p.
brennett, abbruciare.

JA.C

72

Izžeti, izažmem, v. a. p.  auS>
»teffen (beit @aft), esprimere;
f. Izažeti, lzžimati.

Izžigati, gam , ženi , v. a. i.
f. Izžeti

Izžiliti, lini, i>. a. p.  auSrour.
jctn, #velleie, estirpare.

lzžimati, mam, v. a. i.  anS<
preffeit (j. 33. baS 233aiTcc auS
citicm SBarcfcfneammt, obet ben
©aft auS bet Stttone),^ ei;pri~
mere ;  f. Izžeti, Izažeti.

Izžviždati, dam, v. n. i.  auf«
(oren ja pfeifen , cessar di  /i-
scliiare.

Ja, prom.  tet) , in.

Jablan, m.  cin S3num , iilatanns
obet ?|5appel ? albero, platano
o pioppo ?

Jabučar, m. Mepfeloetfeiufer , m.
fruttajuolu ; Sipfclbaumgarten,
m. pomarn.

Jabucica, f. fletncr llpfel, pic-
cola mela  , pometlo ;  2(bamS
apfci, m. pumo d’Adamu.

Jabučik , m.  Kpfclgattcn , m.
pomaru.

Jabaka , f.  5tpfel , m. mela ,
pomo;  itpfcibaum , in. mehi.

Jabukov, a, o, adj.  »on 2tpfel>
baumtjoij, di legno di melu.

Jaeam, čma, m.  f. Jačmen,
Ječam.

Jačati, čam, v. n.i.  ftitrtet met«
»tn , fortificarsi.

Jaci, a, e, u ,(j. comparal.  »on
jak , ftatfcr, pik forte.

Jaeiti , cim, v. a. i.  ftnrfcn,
fortificare, roborure.

Janji, a, e, adj.  f. Jači.

Jacmen, m.  t3erfie , f. orzo;

JA(»

©crflenfotn, etne žtugcntranf*
peit, orzajuolo (mul d’oc-
c hio).

Jačmen, a, o, adj.  n. p. kruli,
»on ©erllcnftuclit, d'orzo.

Jail, m.  Jtummct , m. ‘Bcljmutf),
f. v.fTanno  , cordvglio;  3»tn,
m. eollera ; f. Jed.

Jadan, dna, o, adj.  fummctooil,
t»cf)miiti)ig, t-ribo tal o, af/tillo,
mulinconico ;  etenb , ungludE-
Itd), povem.

Jadati, dam, v. n. i.  rccfjflttijen,
lamentarsi.

Jadikovati, kujem, v. n. i.  f.
Jadati.

Jaditi, dim, v. a. i.  f. Jedili.
Jadnica, f.  cin bebaiternSteiitbt»
SCO Staucnjintmct, una poveva
donna.

Jadnik, m.  ctnbcbauernSnnirbtgcr
SOJcnfet), un povem che fa
vompussione.

Jadovati, dujein, v. n. i.  fidt
ariimen , fjiitmcn, Jtummct t)it»
ben, afjliggersi, rattristarsi,
aver cordoglio.

Jadovit, a, d, adj. j.  Jedovit.
Jadrilo, n.  SOJailbaum, m. al¬
bero (d’ un bastimento).
Jadriti, drim, v. n.i.  f. J č dri t i.
Jadro, n.  f. Jedro.

Jaganjac, ujca, m.  Snmmcftcit,
n. agnello.

Jaganjčie , m.  Sammdicit, n.

CSDJčiitncticn) agnello.

Janine, m.  ©dituficlblumc , I'.
primula.

Jagli, ili, f.  @ticS, m. tritoli
di grami, semulella.

*Jagiuk, m. gcTticftcS ©dimctii--
tud) , n. sudarili ricamahi.
Magma, f.  bas Dtcigcn, um ct*
mas »ot Slnbctn ju ctljafdien
»cnn ntan unteb bicJtna.
ben citt ©clb mirit ;, gara per

73

J AL

JAJ

chiappar qualche rosa pri¬
lila degli allri, cnme quan-
do si (jettu Moneta frii i
fauciulii.

‘Jagmiti se, mini se, v. n. i.
fict) retgen um etiuaž, gareg-
giare per gualche cosa.
Jagnjac. jaganjca , m.  žamm,
n. (ajtanitrticn) aanello.
Jagnjad, f. culi.  Sdmmer, n. pl.
agnelli.

Jagnje, jagnjeta, n.  Samttt, n.
t°bnc ju ccftcctircn, ob es cin
iBitinnrficnobcr cin ffieitdicn iitj,
uoue.Uo , (senza riflelier, se
e sia masi: hi o o feminilni).
Jagnjeti, m.  ^appclbaum, m.

'Ctippcl, f. pioppo.

Jagnjetlov, a, o, udj. i>on*i5ai)»
pclljolj , del leqnu dl pioppo.
Jagnjeti«vina, f.  sjltipiiclljolj, n.

lepilu di pioppo.

Jagnjetina , f.  Simmctnc, n.

čarne d’ agnello.

Jagnjetji, a, e, adj.  Samm«,
liimmctn, d’ agnelli.

Jagnjioa, f.  Samm n. (CiGeibclicn)
agnello (femmina).

Jagnjiti, njim, v. a. i.  iammcn,
far agnelli.

Jagnjiti se, njim se, v. n. i.
iammcn, far agnelli, fetar
(delto dipecora'.

Jagoda, f.  33cere, f. granello,
butca; Srbbccrc, I'. f rogala.
Jagodice, cali , f. pl. dimili
ticinc Igectcn, gtbbccvcn, pic-
cole bacche, fragole ; 5S3an
3en, f. pl. gumice.
aliači, a, e, adj.  5Hcit», da
cuvalcare.

Jahati, šem, v. n. $ a. i.  tet
ten, cavalcare, esser o an-
dar a cuvullo.

Jatan, jna, o, adj. eifotmtj,
orale.

Jajce, n  flcincš Si, n. piecolo
uovo.

Jajčen, a, o, adj.  uon Sicrn
d’ uovi.

Jaje , n. Si,  n. uovo.

Jajnik, m.  ©ctfucbcn, m. foc-
caccia d' uova.

Jak, adv.  tuic, fomic, come,
siccome;  f. lvao, Kako, Ka-
kono.

Jak, a, o. adj.  ftarf, forte.
“Jaka, f.  Jtragcn, m. collare,
collarino.

Jakariti se, rim se, v. r. i.

fid) bafesen, caufcn, azzuffarsi.
Jaklo, n. (slov.)  Jtraftmclji, n.
/tor di f arina;  SKu&fclfraft, 1'.
forza de' nervi.

Jakno, adv.  fo mic, ah n>ic,
sivcome;  f. Katino, Kakono.
Jakost, f.  ©tdrfc, Kraft, f.

forza , vigore , gagliardia.
Jukostan , ' stna tšna), stno
(sno), adj. (.  Jak.

*Jakrep, nt..©Eoc»ion, in. scor-
pione;  f. .Štipavac.

Jai, m. (slov.)  Sftcib, m. iuri-
dia;  f. Nenavist, Zavist.
Jalan, lila, o , adj. (slov.)  nen
bifeb, invidioso ; f Nenavitlan.
»Jaiia, f.  Ufcr, n. Krnic, f. Uda.
rjva;  f. Breg, Obala, Kraj,
Žal.

Jalili se, lini se, v. r.i. (slov.)

t  Pretvarati se, Miniti.
Jalno, adv. (slov.)  j.Nenavidno.
Jalnost, f. (slov.)  f. N c naviti
nost.

Jalov, a, o. adj.  unfrurfitbar,
sterile; iti t, nun pregno.
Jalovica, f-  (krava ili ovca)
gcitc , unfruditbarc Kul) ober
©chaf, sterile , non pregna
vacca o peeora.

Jaloviti, vini, v. a. i.  (ovna)
»cntbnetben, castrare;  — ov-

JAS

JAP

74

cu, unfrutbtbat macbcn, render\
sterile;  — se, nborttrcn (»ont
53iel>), abortire  (inteso delte
bestie).

Jalša, f.  @rlc, f. alno, ontano;
f. Joba, Jova.

Jama, f.  ©rute, f. fos-

sa , anlro , spečo.

Jainac, mca, m.  SSiirge, ©ut«
fteljer, m. mallevadore;  f. Je-j
mac.

Jamačan, čna, o, adj. oerbiirgt,
»etlabltcb , getom, certo, si-
c uro.

Jamačno , adv.  sctbiirgt, »crlafi«
iteb, cerlamenle, sicuramente.
Jambor, m.  f, Jailrilo.

Jamčiti, čim, v. n. i.  biitgcn,
baften , gutftcben, dar mulle-
veria, dar sicurld, malleca-
re, star garante.

Jamiti, mim, i>. a. i.  nebmen,
rccgnebnten, noegraumen, vren-
der, levar, scostare;  ©ruben
macbcn, far fosse.

Jamožitelj, m. .^oblcnbcnjobncr,
Sroglobsjt, m. abitante delte
caverne.

Jamstvo, n.  SSiirgfcbaft, f. ©utfle«
ben, n.malleveria;  f Jemstvo.
Janjac, n.jca, m. f. Jagnjac.
Janje, eta, n.  f. Jagnje.
Janjičar, | m. Snnitfebare, m.
Jaajičarin, ) gianizzern.

Janjiti, njim, n- a. i.  f. Jagnjiti
Jantar, m. Socrttficin, m. ambra.
Jao! lin/erj. aurocb! neb roeb!
Jaoli! fa ime ! oime!

Japa, m.  USara (Batcrj.m. bab bo
(podre)  - f. Čača, Tata.
Japaga, f.  f. Uudura.

Japica, m. f. Japa.

Japnemea, f.  italfofen, m. cal-
čara; f.  Vapnenica.

Japno, n.  Tbatf, m . calce; f
\  apno.

'Japuntlje, ?eta, n.  DKantel, m.
*Japundže,j mantello ;  f. Ka-
banica.

Jar, m. (obsol.)  Sriibltng, m.

primavera: Sp  ilje, f. c at o re.
Jar, a, o, adj.  jum griibiabre
Sef)'6rig , di primavera.

J»rac, rca, m.  SJSocf, 3icgcit»
bocE, m. caprone, becco.
Jarad, f.coll.  junge Stegen, f. pl.

pic col e capre, piccoti becclii.
Jarak, rka, m.  ®rabcn , m.
fosso.

Jarak, rka, o, adj.  b?tt), assai
caldo  , cocente ; f. /jarak.
Jaram, rma, m.  5ocb, n. giogo.
Jarbuo, bula, m■  f. Jadrilo.
Jarčič, m.  SBocEcbcn, n. picciolo
becco.

Jare, eta, n.  Sungcb pon eiticr
Stene (obne ju benfen, ob rž etn
©tiinneben obereinffieibcbenfet),
cap reti o , cnpretta.

Jarebica, f.  SRcppbubn, n. per¬
nice.

Jaretina, f.  babgieifcb »on cinem
iungen Stegletn , čarne d’un
caprettv u capretta;  Stegen«
fett, n. p el!e di cnpra.

Jarina , f.  ©ommcrfrucbt, E. bia-
da , c /te si semina di prima¬
vera.

Jarost, f.  Sorti, ©rtmm , m.
ira, collera.

Jaruga, f.  Šergtiefe, fc. t. ein
©raben, ber »on etnem SBerge
bcrunterfiibrt, cunale scavato
dulfacgua , che scorre dalla
montagna;  ©cblucbt, f. passo>
varco  , stretto.

Jasan, sna, o , adj.  gliinicnb,
beli, lucidn  , sereno.

Jasen, m. (S feb e, r. frassino.
Jasenov, a, o, adj.  gftben«,
di frassino.

Jasenovac , vca , m. ein  ©toet

JEC

JAU 75

»on gfdicnbaum , bastone di
frassino.

Jasenovina, f.  gfdicntjoi«, n.

legno di frassino.

Jasika, f.  gf»c, Sttterpoppel, f.

tremola, pioppo.

Jasic, šalah,I f.pl■  -»rippc, f.
Jasli, slih, j maiujiatoja,
presepio.

Jasnost, f.  ©tans, m. $urdi*
laudit, f. serenita.

Jaspra, f.  2Cfper, m. (tiirfifdjc
©ilbcrmiinje) . aspra.

Jastreb, m.  ©cicr, Jpnbidtt, in.

sparviere, astore,

*Jastnk, m. Attffcn, n. sjjaljlcr,
in. cuscino;  f. Uzglavje.
Jašiti, Šim, v. n.  i' a. i.  f. Ja¬
hati.

Jatagan. m.  cin grošeš ©JeiTet,
cine atrt $irfd)fangcr«, coltello
grande , j atagan.

Jatak, tka, m'.  5Diebi!I)el)ler, m.

chi alberga e asconde i ladri.
Jatast, a, o, udj. gcbrangt,
frtiaarcnmciž, affallato a guisa
d’lina truppa  , o »formo.
Jatno, adv.  gcbrangt, a truppe,
a schiere , in frotta.

Jato, n.  ©d)t»arm, in. ©dinar,
r. truppa, schiera, frotta',
—  pticah, cin 3ug SBogcl, uho
Stormu d' uccelli.

Jatomce, adv.  fdtaarcmocife, a
. truppe, a schiere.
J atornost, f.  S5cf)cnbigJcit, f.

sveltezza, prontezza.

J auk, m. 5K?chflagcn, n. lamento
T  debile.

Jaiikati, jaučem, v. n. i.  i»cfj*
"agen, gemere, urlare, la-
. mentor jlebilmente.

anknuti. nem, v. n. p.  cin cin*
i'gcs tESctjgcfdivci aušftošcn ,
"letter uno strido, gemere
u 'iica volta.

Java, f.  SBndicn, Otuffetn, n. il
vigilare, veglia.

Javan, vna, 'o , adj.  bffentlidi,
bcfannt, pubblico , manifestu.

Javiti , im, v. a. p.  mclben '
anjcigcn , insinuare. riferire;
bcfannt madicn, entbcdfcn, pa-
lesare, rivelare ; — se, v. r-
itd) anmelben, avvisarsi.

Javljati, ljam, v. a. i.  f. Javiti.

Javno, adv.  offcntltd), pubbli-
eamente.

Javnost , f.  Deffentlidifcit , f.
pubblicitd.

Javor, m. 5(|)orn, in. acero
falbero).

Javorov, a, o, adj. 51(iorn*,
d’ acero.

Javorovina, f.  Siljornfjolj, n.
legno d’ acero.

Jaz', m. 2Qcl)tc, f. amine;  »Jb«
leitfanal neben ber iKSeljre jur
©?iil)le, canale lungo V argine
al malino;  Oibgrunb, m. fosso
profondissimo, abisso, vo-
ragine.

Jazan, zna, o , adj.  grunbiož ,
voraginoso.

Jazavac, vca, m. ®ad|S, m.
las s o (jinimale).

Jazvac’,( *• f ' Ja7 ' aVa< \

Jazvina, f.  $bf)ie, @rubc, f.
spelonca, car er na.

Je, ift, e;  — H ? »R, e<S ? .Stit š ?
non e vero t  f- Hiti, .pešam.

Ječati, cain, v. n. i.  acftjcn,
fdiludiacn, singhiozzare , ge¬
mere, sospirare.

Jeckati, kam, v. n. i.  flammcfn,
balbuttire, balbettare.

Ječam, čina, m.  ©erfte, f. o r-
zo;  f. Jačmen.

Ječati, čim , v. n. i.  f. Ječati.

Ječerma, f.  Scibdicn, n. 5CBe(te, f.
vesta, giubbetta.

JED 1

Ječmen, a, o, adj. ©etficn*,
d' orzo.

Jed, m.  3otlt, m. ira, collera;

503liti), f. fu ria;  @ift, n.veleno.
Jeda, con.).  »ietleid>t ba§. um
»ieUeidtt, forse che;  ječa,

— li, ob »ietleictit, ob etroa ,
se forse.

Jedak, dka, o, adj.  betpenb,
dgcnb, co rrosivo.

Jedalac , daoca, m. Sfter , m.
mantjialore.

Jedan', dna, o, adj. cin,  einer,
uno;  eittjig, unico;  sve jedno
te jedno, immet bab alte £icb,
sempre l' istesso.

Jedan, dna, o, adj.  jorttig ,
tidirato , in collera.
Jedanaest, num.  eilf, undici.
Jedankrat, adv.  eittmal, una
volta.

Jedan na deset, num.  f. Je¬
danaest.

Jedanput, aito. f. Jedankrat.
Jedar, dra, o, adj. fteifdiig ,
»olt, carnoso, polputo.
Jedared, adv. f.  Jedankrat.
Jedarka, f. (slov.)  f. Jezg-ra.
*Jedek, m.  tjarabeoferb, n. ca-
vallo di riserva;  ©eil, n.
c or da, fune.

Jedenje, n.  bab Sffeit, n. il
mungiare.

Jedin, a, o, adj. einjig, unico.
Jedinae, nca, m.  einjiger ©olju,
m. unico figlio.

Jedinica, f. 'einjige £oci)ter, f.
Unica figlia.

Jediniti, iiim, v. a. i.  oeteinen,
cinigen, unire.

Jedinodušno, adv.  cinmiittjig ,

cinitimmig, unanimamente.

Jedinstvo, n.  ginheit, ginigfeit,
f. unitd.

Jediti se, dim se, v. r. i.  (td)
iurncit, adirarsi.

> JED

Jedivo, n. f. Jestivo.

Jednačiti, čini, v. u. i.  gleidi
madieii, uggtiagliare  , ugua-
gliare.  ■ ,

Jednak, a, o, adj.gleicb, uguule '.
Jednobitan, tna, o, adj.  bOtl
gletebet UBefentieit, consustan-
ziale.

Jednoč, adv.  f. Jednom.
Jednodoban, Ima, o, adj.  gletet)
jeitig, contemporaneo.

Jednodušno, adv.  f. Jedino¬
dušno.

Jcdnokupno, adv.  inšgefammt,
universalmenle.

Jednoličan, ona, o, aiij. cm>
foemig, uniforme.

Jednom, adv.  cinjt, una volta■
Jednopleuien , a, o, adj.  »on
gleicbcm ©efcbleditc, d' una me-
desima schiatta.

Jednorodan, dna, o, adj.glcid)'
aetig, omogeneo.

Jednosličauj ena, o, adj.  tiltu*
lid), simile ; f. Sličan.
Jednostavan, vna, o, adj.  eni’
fadi, semplive.

Jednostran, a, o, adj.  einfeitig,
partciifeb , unilaterate.
Jednostruk. a, o, adj.  cinfal'
tig , einfacb, scempio, sem-
plice, non doppio.
Jednovarstan, stna (sna), stno
(sno), m(j. gleidiartig, eincrlci
di medesima specie, d' istes'
s a sorta.

Jedovit, a, o, adj.  miitbenb,
iotnig, arrabbiato , iracondo-
Jedovno, adv.  miitljcnb, rafeitb-
adiratamente.

Jedrina, f.  giiHe bes Skifcbe*
am Seibc, $3ol)lbeletbtI)eit, 1
carnusitu , grossezza, cof
polenza.

Jčdriti, driin, v. n. i.  fcgcln <
far vela;  f. Jadriti.

77

JEJ'

JF.JI

Jedro, n.  Segel, m. vela; f.
Jadro.

Jedva, adr.  taiim, fdintttlicft,
app eri a, con pena, a stento.

Jeftin, a, o , adj.  f. Jevtin.

Jegjupat, |>ta, m. (Egipat, pta)
Sgpptctt, n. Egitto.

'Jegjupka, f.  ejpptietm, f. don¬
ita d’Egitto.

Jegulja, /'. Olalfnctj, m. angnilla.

Je.fina, f.  Siarfjteule, f. gufo;
f. Sova.

Jek, m.  6aU , m. ribombo.

Jeka, f-  ®d) 0 , n. eco.

Jeknuti , nein , v. n. p.  ocJjictt ,
gemire;  erfcljaUen, dar un ri-
bombo.

Jektiti, tim, v. n. i.  erfetjalten,
ribombare.

Jela, f. 2atine, f. abete (albero).

Jelac, lea i jioca, m. ®(fcr, m.
mangiatore.

Jelek , »i. f. Ječerma.

Jelen , m.  Jpicfct), m. cervn.

Jelenji, a, e, adj.  ^irfdp, di
cervo.

|elika, f.  f. Jela.

Jelito, h.  f. Itevenica, Koba-
siea.

Jeljen, m.  f. Jelen.

Jelo , n.  Spcife, I'. ciho  , vivan-
da ; — marsno, Jlcifdtfpeife, f.
eibo di grassu, di čarne.

Jelov, a , o, adj.  oort Samtcm
bolj, del legno d’abete.

Jelovina, f.  jannenfjols.n. legno
d' abete.

Jelovište , n.  jTantmunalb , m.
obetajo , bosco d’abeti.

'[elan, m.  9llaun, m. alume.

t^ra, f.  f. Jela.

J emac, mca, m.  SBiirgc, ®ut«
deber, m. maltevadore;  f. Ja-
mae, Porok.

Jemati, jemljem, f. a. i.  (slon.)
»eljtmn, pigliare, premiere,

cogliere ; — grozdje, »cina
lefctt, vendemmiare;  f. Brati
Targati.

Jematva, f.  f. Berita, Bratva,
Targati) a.

Jemci ti, čim, v.n.i.  ptfteljcit,
biirgen, star garante  , matle-
varei f.  Jamčiti.

Jemstvo, n.  Sbirgfcljaft, f. mal-
leceria ; f. Jamstvo.

Jer, teonj. meil, pervhe;  —,

Jere, j adv.  notnim ? perche  ?
f. 7,ašto ?

Jerlto, conj.  f. Jer. Jere.

Jerebica, f.  3teppl)u|)ii, n. per¬
nice.

Jesam, jesi, jest, f. Biti, jesarn.

Jesen , f.  #erblt , m. autunno.

Jesen, m.  Sfclje, f. f ras sin o  ;
f. Jasen.

Jesenas (jesenaske), adv.  bic,
fett ipcrbfi, guesto autunno.

Jesenov, a, o, adj.  Štetjem,,
di frassino  ; f. Jasenov.

Jesenovac, vca, m.  cttt ©tocf oott
®fcltcn()olj, bastone del legno
di frassino  ; f. Jasenovac.

Jesenovina, f. i  Jasenovina.

Jesenski, a, o, uilj.  ftcrbft.,

d’ autunno.

Jesika, f. f. Jasika.

Jesti, jem i jedem , jio (jeo),
p. a. i.  elTeit, mangiare.

Jesti v, a, o, adj.  egbar, gc»
mcfjbat, comestibile.

Jestivo, n.  StaljrungSmittcl, Sr,
bettSmtrtel, n. vetlovaglia  , i

viveri , vivandu.

Jestojska. f.  ©eridjt, n. Spcifc,
f. ciboi f- Jelo ,  Jestvina

Jestvina, f■ (■  Jelo.

Jestvo, n.  f. Bitje.

Jetarva, f.  ©dtntaacrm, f. (bie
$tau bež Sttatmeš.iBrubctž), la
moglie del fratello del ma-
rito , cognata.

JO(i

78

Jetra, jetarah, n.pl.  (audi, mic*
»olji fcltcncr, jetra, jetre, f.)
Srttr, f. fegato.

Jevtin, a, o, adj.  raoldfeil, bil«
lig, non caro, a  buon prezzo.
Jez., m.  f. Jaz.

Jezditi, dim, t>. n. i.  reitcn,
cavalcare.

Jezero, n. (maggariscA)  £gu«
fcnt>, n. mitle ; f. Tisuča.
Jezero, n. ©ec, ih. la  go.
Jezgra, f.  Seru (j. 93.' tež Ob¬
tiči), m. nocciitolo , midollo;
boi 58e|te etner ©adic, il fiur
d' una cosa.

Jezičan, čna, o, adj.  gefdiroa,
big, linguacciato.

Jezik, m.  -Junge, f. lingua ;
©pradic, f. lingua, favella ;

— za žabe! SDtaul! taci!
Jezikoslovje, n. 'Pbilologic, f.
filologiu.

Jež , m. Sgcl, m. riccio-
Ježba, I f. pravie jedjba,
Jčzbina ,) jedjbina, f. Jestvina.
Ježenje, n.  ©dtauber, m. rac-
cupriccio , orrore.

Ježiti se, žlm se, v. ree. i.
n. p. vlasi, kose , ju SScrgc
ftetjen, <Jim.'orftel)cn bet ftagre
»or ©dirccfcn, (id) borflcn, ar-
ricciare , arricciarsi , riz-
zarsi i capelli dali’ orrore;
— koža, čovek, igclrauf) met.
ben uorSditecfen (roie J.S8. bie
Jta?e, locnn (ie erfdiritft), dive-
nir arrieciato , arricciarsi i
peli per paura ; (dtaubetn,
inorridire , raccapricciarsi.
Ježu j a, f.  f. Ježenje.
*Jognnast, a, o, adj. cigenfut-
nig, Hatttoufig, ostinato, ca-
purbo;  f. Tvardofflav.
“Joguuica, f.  ©tatrfopf, m. un
iiumo ostinato :  f. Tvar

doglavac.

JUN

Jolia, f.  Stic, f. alno; f. Jalša.
Joj', interj.  auroet)'. aime!

Još, (adr. nod), annodi, anco-
Jošt.jra, p eranche.

Jošte, )

Jošter, >adr. f. Još.

Joštera,)

Jošič, m.  tleinct Srlcnbgum, m.

piccolo alno.

Jošik, m.  firlcmvalb, m. hosco
d' alni.

Jova, f.  f. Joba.

Juče, adv.  f. Jučer.

Juleraj ai,v ’  J« ri -

Jučeranji, a, e, (adj.  gcftrig.
Jueerašnji, a, e,^ di Jeri,
eslerno.

Jug, m.  ©iibiuinb, in. ostro,
noto , scirocco.

Jugovina, f. fiibrombigcS 'IGcI-
tet, n. tempo d' ostro , di
scirocco.

Juha, f.  ©uppe, f. brodo.

Junac, nca, m. jungcrOcbi, m.
giovenco.

Jiinačina, m. gtopet ijclb, m.
gran eroe.

Junačiti se, čim se, v. rec. i.
(id) ali ijclb jcigcn, spacciarsi
per eroe ; ptaijlcti, vantarsi
d’ eroismo,

Junački, a, o, adj.  tapfet, I)C<
rotfd), eroico  , bravo, ma-
gnanimo, valoroso.

Jiiuačtvo, n.  ijelbenmutb, m.
eroismo  ; ijeibentbat, f. fatto
eroico , bravura , valove
Junak, m. %ib, m. uomo va¬
loroso  , eroe.

June, eta, n.  cin iungci Sfiinb,
gleidmiel ob junac obet junica,
giovenco o giovenca.

Junica, f.  inngefluf), f. giovenca■
Junoša, m. (krsl.)  3ungiing, m
un giovine;  —, f.  iungci 3Diab'

79

KAD

Jl!Ž

dicn , n. donzella; (■  Mladič
i Mladica.

Jur, | adv.  fdton, Serci«, gia,

■Jurve, (di gia, ormai.

‘Juriš, m.  ©tunu, m. 5tttaquc,
f. slnrmn, assalto ; f. Nava¬
la, Nasarnutje.

Jušad . f.  ©u»»em»cr{, n. hro-
do ; gin$cmaditcs , n. stufato,
guazzelto  ?

Jušica, f. Cdimin.  ooit juha),
©iippdien, n. brodet tu.

Ju.šina, f.  cSuppcttgefdjlampc, f.
brodaccio.

Jutarnji, a, e, adj.  friiij, CDtor>
geit*, mallulino.

Jutarnica, f.  ffltorgcnacbet (bci
ben dirifUidten ©ciiltidicn), n.
mallulino , parte deli' uffizio
ecclesiaslico.

Jutarnja, f.  f. Jutarnica.

Jutrenica i jutrenja, f. Jutar-
niča i Jutarnja.

Jutro, h.  DMorgcn, in. mattina;
— zemlje, cm Sod) obcrtOtor,
gen SanbcO , un Jager o di ter-
ra ; jutrom, u jutro, za jutra,
bež ffliortjcnš, la mattina, di
mattina.

Jntros . adv.  tieicn SDIortscn ,
I)cute friii ), i/uesta mattina,

Jntroska i jutroske, adv. f.
Jutros.

Jutrošnji, a, c, adj.  »on bic>
fem SDtortjen, di guesta mat-

. >ina.

J|lv a, f.  f. Juha.

J "zan , žna, o, adj.  fubroinbifl,
d' ostro , di scirocco;  in bi id),
aus/rale  , meridionale.

Jazina, f.  scufe, f. SBefpertrot,
u  m trenda.

J "žiti se. -zim se, v. n.  i.
HtMuiscttce eintrctcit, far sci-
roeco.

H.

K ,! praep.  jtt, jum, jur, a, da;

Ka,; gegen, an, inverso, verno.

Kii, pran. f.  fiatt koja, ivdrtie,
la guale, che.

Kalial, lila,Im. 2BaiTercimer, m.

Kahao, Jila.) seechio, mastello.

Kaban, m.  f Kahanica.

Kabanica, f.  SBJantcl, ni. inan-
lello, labarro.

Kahlar, m, Jtufncc, 95ottdicc, m.
maslellaro, colui che fa i
maslelli.

Kablica, f.  cine 5tct Sinice jur
CDtild) u. bgi, sorta di seechio
per il lat te ecc.

Kača, f.  (kadca iti kadica),
f. Kada.

Kacina, f■  J?clm, m. ejmo, ca-
sclielto, celata;  f. Sišak.

Kača, f.  ©dilangc, f. šerpe,
serpenle;  f. Guja.

»Kačamak, m.  cine ©pcife »on
Jtutueutjmcljl, cine 5lrt ‘»otenta,
sorta di .polenta di formen-
lone; f.  Žganci, Polenta.

Kačar, m.  koi kače tlela, 8ati*
binber, SBottriicc, m. hottajo.

Kačiča, f■  eiite fieinc Sufc,
28annc, f. linello ;  cine tteinc
Sdikmgc, f. ima piccola šerpe

Kad, m.  9 tdud)ccn>eef, n. pro¬
fano.

Kad , I adv.  ivann ? quando  ?

Kada, j —, con),  b<t, nlS, al-
lorche , guando , mentre ;
imati kada, 3cit ,  SKugc 1 ) 0 ’
Sen, aver tempo.

Kada, f. %S»nnc,  f. n nn;  _
kopača, »abroemne, f. tinozza
da bagnarsi.

Kadagod , } adv.  njann irnmct,

Kadagodar, ?quundunque, qua-

Kadagodir, ) lunque volta;  bitnit

KAL

KAJ 8

mi& wattn, qualche volta, alle
volte, ilelle volte.

'Kadar, dra, o, adj. fiifjig, im
©tanbe, capuce , ubile  ; f.
Vredan.

Kadgod, adi-.  f. Kadagod.
'Kadila, f. ©aramet, m. velluto  ;
f. Baršun.

Kadi, kade, adv.  f. (ide.
Kadigod, mlv.  mo immct, do-
vungue;  itgenbroo, in gualche
luogo.

Kadilo, m.  7 9taud)fa(i, n. in-

Kadionica, f.  , censiere , pro-
Kadionik, m .j fumiere  , turi-
bol o.

»Kadipa, f.  f.‘Kadifa,Baršun.
Kaditi , dim, v. a. i.  tiiudietn,
incensare, profumare;  —,
fig.  fdtmeicbdrt, lusingare.
Kadkada, adv.  biOmeitcn, battn
. unb roiutn, alle volte, qualche
volta.

Kadno, conj.  alž, bit, guando,
allorr.ht , menlre.

Kadšto, adv.  f. Kadkada.
Kadul.ja, f.  f. Koš.

'Kaduna, f.  tiitfifcbe Same, f.
turca nobile.

Kala, f.  Saffel), m. caffe.
Kalana, f.  dtaffeftljaaO, n. bot-
teija di caffe.

Kafanar, m. Bafreljfieber, m.
caffetliere.

‘Kaič, m.  S8oot, 33cifcttiff, n.

bana . caicco ;  f. Ladjica.
*Kaiš, m.  f. Ilemen.

Kajati. jem, i>. a. i.  fttafen,
ai/tifccn, castigare; f. Pokaja-
11  i — se, v. rec.  reucn, Eeib
tvagen , pen tirni : f. Poka¬
pati se.

Kajba, f.  (kajpa), kaftci), m.
gabbia.

»Kajmak, m  Varhnje, Sko-
rup od mleka.

»Kajsia, f.  Siprifofe, f. albi-
cocco , armellino.

Kak, adv.  f. Kako.

Kakav, kva, o, adj.  f. Kakov.
Kako? adv.  »te? come?  —,
conj.  i»ie, fobaib, con le, n Ir¬
enine.

Kako god , adv.  roic immct, in
qiiaiunqiie modo ; (tuf itgertb
cine ‘liti, in quulehc manični.
Kakono, adv.  »ie, gleidtmic,
etnne , siccome  , uppunto
come.

Kakov, a, o, adj.  maš fiit ciner,
guule.

Kakvoča, [f.  IBcIclKtffcnljeit, Dua«
Kakvost, j litiit, f. gualild.

Kal, m.  .Stoti), m. (Dfiitjc, f.
tango, loto.

Kal, m.  ©pijs* obet S(ugeujal)it,
m. dente canino ; f./mbpod-
očni.

Kalamir, m.  ©enfblci, n. piom-
bii  10, scandaglin.

Kalan, lna, o,'adj.  Cotljig, mo«
taiUg , f ang n s n.

Kalan, a, o, pari.  ooitkalali,
gefpaltet, spaccalo.

Kalaš, m.  cin lifligcr SOicnfcti,
ber butci) ©dimeidiclci einem ct«
»ctO cntlocEt, un uomo astuto,
che  c erca d’ otlener gualche
cosa eolle lusinghe.

Kalati, lam, v. a. i.  fisultett,
ipaceare, fendere;  f. Raz-
kalati.

‘Kalan/., m.  aSegroeifet, m. gni¬
da;  f. Vodja.

»Kaldarma, f.  f. Tarac.
Kaldarmiti, inim, v. a. i. f-
Taracati, Plečati.

Kalesa, f. varsta od kolaii>
Jtulefdje, f. cuiesso.

Kalež, m.  «el c t), Sgedtet, ni.
culice.

»Kalfa, m. rukodelski ili maj-

KAM 81 KAN

storski detic , JpflnbroerfiSge«
ftllt, m. lavorante compagno.

Kaliti, lini, v. a. i.  triiben , in-
torbidare, infangare,  f. Mu¬
liti; — železo, titfjlcn, fjirten,
temperare;  — saree, futjlert,
sfogare.

Kaljenje, n.  STriibcn, n. intor-
bidamentn;  ^drten, n. tem-
pra;  5tiihten ,  n. ttfogo.

Kaljati, Ijam, v. a. i.  befcbtnu.
tSen, befitbeln, infangare, mac-
chiare,  f. (tkaljati.

Kal jnža, f.  sjjfiige, flotljlacbe, f.
fangu  , pantano.

Kaloper, m.  grauenfraut, n.
santamaria (erba).

Kalovit, a, o, aiij.  fotfjig, mo>
runi g, fangosa . Irjtoso.

Kaluiljer, m.  SOtonef), in. mo-
liact);  f. Samoživac.

Kaludjerica ,\f.  -Jionne, f. ino-

Kalugjerica, I naca.

Kalup, m. SKotcll, n. gorm, f.
forma, modello.

Kaluža, f.  f. Kaljuža.

Kam, m. f. Kamen.

Kam ? adv.  f. Kamo ?

*Kainata, f.  , m. SntereiTe,
u. 28urfier, m. interesne, usu-
ra;  f. IJliva.

Kamatnik, m.  SBttcbcrer , m.
usurajo.

Kamen, m.  ©tein, m. sasso,
Pietra;  dragi - , Sbelflein, m.
pietra preziosa.

Kamen, a, o, adj.  jieinern, 0011
®fcilt, (it pietra ; irben , di
terra,  j. 93. kamena zdela,
■tbeite ©dtiiffel , scodella di
terra.

Kantenak , nka , m. ©teinebett ,

,. n  picrola pietra, pietrella.

Kameuar, m. ©teinmep, m. ta-
gliapietra, intagliatore, scar-
Peltino.

Kamenica, f.  l) fletnernež Sccfcn
cm aitS ©tein au«gcgrabenct
SSaiTerbebdltcr, vašo scavato
di pietra, che tenga acqua
vasca d’ acgua ; 3Retf)feffcl (m
bert Greben), in. pila deli’ ac-
</ua santa ; Stuftcr, f. ostrica.

Kamenit, a, o, adj.  fietnig,
pietroso, sassoso.

Kamenje, n. coli.  (Sedem, n.
©teme, m. pl. pietre, sassi.

Kamenovati, nujem, v. a. p. § i.
ftcfntgen, lapidare.

Kami, mena, m.  f. Kamen.

Kamilja, f.  -Samcd, n. camello

Kamiljavka, f.  OftoncMfappe, f.
cappuccio ; Kukuljica.

*Kamis, m.  ^feifenrobr, n. canva
di pipa da furnare.

Kamo? adv.  roofpn, per dove,
dove;  kamo li, a kamo li,
gefdpvcige fcemt, x>iel roentger,
ben Langi che, molto meno.

Kamogod , adv. wo  tmmer Jjin,
irgenb ivofjin, in gualungue
luogo  , in gualche luogo.

Kamo mu clra^o, n>ol)tit er wiU,
in gualurigue laogo gli piace.

Kančelo , n.  f. Povesmo ,
Pasmo.

Kandilo, n.  £ait$dampe, f* lam-
pada pendente.

»Kandjia , I Bi g.

"Kandzia. j

Kaniti. niin , v. n. i.  beabfiditi.
gen, im SBcgriffc fein, aver in-
tenzione  , intendere , aver
proposito , f. Nakani ti j — se,
(koga, česa iii čega), fleben
laffen, mciben, lasr.iar stare,
abbandonare;  f. Okaniti se,
Ostaviti se.

Kanjult, m. ©petber, m. nibbio.

Kauo , adv.  f. Kakone.

Kanonik, m. ®aml)etr, m. ca-
n onico.

$

K Ut

KAP 83

Kanta, f.  Banne, f. boccale;
f. Bardak.

‘Kantar, m.  2Bage, f. bilancia,
sladera , f. Vaga; ©dicffcl,
5B?c$cn , in. stujo.

Kanura, f.  f. Povesmo.

Kanuti, nem, v. n. p.  f. Kapnuti.
Kao, coni.  »ic, alš, come, sic-
cotne; kao da, alš menit, co
me se.

Kao, kala, m.  'Pftibe. f. Stoti),
m. f. Kal, Blato. (Hib.

Kap, tu. g' f.  Sadttraufe, Sadi*
rinile, f. g mn d a , grnndaja,
stillicidio ; Sropfen, m. gon«
cia;  f. Kaplja.

Kapa, f.  2Kii?c, Stappe, f. ber-
relta.

*Kapak, pka, m. f Zaklopac,
Poklopac.

Kapara , f.  ital. caparra, 5ln<
gelb, n.

Kapati, pijem, t>. n. i. tropfeln,
slillare. gocciare. gocciola-
re;  f. Izkapati , Nakapati.
Kapati (in Ser 3ufantmenfe?ung
mit: iz, na. o, po, pre, pro,
raz, u, za), pam, v.a.i.  (con
kopati): f. l/.kapati, Naka¬
pati , Okapati , Pokapatj,
Prekapati ;  Prokapati, tlka-
pati, Zakapati.

‘Kapija , f.  Zfjot, n. porta; f.
Vrata, n. pl.

Kapica, f.  mala kapa, f. Kapa.
'Kaplan, m. SeoparS, in. leo-
par do ; f. l.avoris.

Kaplja, f.  l) Stopfen, m. goc-
c *°, t. Kap; 2) ©dilagfiuf), m.
apoplessia :  kaplja mu je
pala, ter ©chlag (jeit il)n getrof«
ten, e fii toccato d’apoples-
3) ffletf, ©(jjmupflerf, m.
macc/iia,  f. Pega ; mlad kao
„ > elntiung, molto giovane,

Kapnuti, nem, v. n. p.  eilt iTro*

pfen faHcn, einmal tropfeln, ca-
der una goccia'.  f. Kapati.
Kapnla. f. 3»itbcl, f. cipolla,
f. Kuk carvenac.

Kapus, m. f. Kupus.

Kar, m.  KmSfdielten, n. branala,
sgrido ; 3anf, m. rissa, con-
lesa. allercazione , disputa .
Kar, f.  f. Kar, m.

Kara, f. Dranger, m. ©cffanbs
faulc, f. berlina , f. Tarlica.
Karalie, f. pl.  (Vuk) f. Karablje.
Barabije. f. pl.  (Vuk) 1) Krt
Jpirteirflote, sorta di piffero ;

3) svirala na gajdali, ffloten*
ftiicf arn ®u6elfacf, piffero del-
la zampogna .

Karač, m.’ 3anfct, ni. uomo

ris s os o.

Karačica, f. ^anUrin,  f. fem-
mina rissosa.

Karala«, raoca (ralca), m.
Kuefdieltcr , in. riprenditore  ,
sgridalorc.

"Karaman, m.  DSricftafdie, f.
porlalettere ; ©rfircilitafel, f.
laccuino.

•Karanlil, m.  Ptelfc, f. garofano.
Karali, ram, o. a. i.  fdieltcn,
riprendere , sgridarej  — se,
v. r.  janfen, contrastare, ris-
sare  , conlendere,  f. Poka¬
rati, Izkarati.

Karbač, m.  (.korbač) f. Bič.
Karcati, cam , ti. a. i.  1) laben
(cin ©ctiiff, obcr bie ffBaatc itt
cin © ctiiff), c aricare,  f. Na-
karcati, llkarcati, Tovariti,
Nalovariti; 3) — , (Vuk) fna--
eten (J. 58.3tuffe), schiacciare
(noči coi denti).

Korc, m. 1) f. tiare; 3) f. Laz.
Karčag, in. .Strug, m. brocca di
terra,  f. Peliar, Varč, Koršov.
Karčenje, n.  ptoben, n. Urbar*
madnmg, f. eslirpazione.

KAR *

Karčevina, f.  Jtobcinnb, n. cam-
Po nuovo, selva estirpata.

Karčiti, čim, v.a.i.  roben,
reuten, estirpare,  f. Izkarčiti.

Karčma , f.  ©dicnfe, f. bettola,
o^Jerta, taverna.

Karčmar , m. , m. oste ,
tavernajo.

Karcinarica, f.  SBirtljiit, f.
ostessa, tarernara.

Karfmariti, rim, v. n. i.  fiBirtb

Jein,

esser oste, far d’osle.

Karčmiti, inim. v. a. i.  (vino,
Pivo) »uSfcbenfcn, vender alta
Minuta vino , birm ecc.

Kardo, n.  stndo ovacah, ©diaf«

-berbe, f. mandra ili pecore.

Karliak, lika, liko, adj.  mtirtc,
(probe, gebrceblid), fragile.

Kavliati, šem, v. a.  i. (Vrat,
staklo , orčp itd.) jcrbrccben,
spezzare, rompere,  f. Skar-
Kati , Karšiti, Skaršiti; — ,
»■ n. i.  buflett (pom ^ferbo),
lossire (si dice di vavallo).

Karliči, a, e, adj. (comparat.
°on karliak ob. kšrlik) fprober,
pebrecblicbcr, pid fragile.

Karlik, a, o , adj.  f. Kar-
•iak, lika, o.

Karliko, adv.  gcbrecblicb, fpvobe,
(ragilmente.

Karlikoča, f.  ©cbrccblicbfeit, f.

. fragilitd.

Karhnuti, nem, v. a. i.  <tuf
'tnmnl brecbcn, mit einem ©cblag
btteben, romper in ima volta,
in un eolpo ; cinen ©ctiiag ocr>
ft?en, dar un eolpo , f. Kar-
kati, Skarhati, Karšiti, Skar-

„ Piti,Nakarlinuti,0(lkarlinuti.

karika, f.  @lieb oon einet Veite,
»• SRing, m. anello (delta ca-
tena).

Kark, a , o , adj. f. Karlik i
Kavtiak.

S KAR

Karkaea, f.  n. pr. nositi dete
na karkače, ili karkaoice
ein dtinb fo trggen, bgg eč fipenb’
nuf bcn©(liuitern bes Sragcnben
ibmbicSiifieum btn-^alSfcblingt,
portar un fanciullo sul vot¬
lo . a cavalluccio ; 2) ouf bcm
Stiicfen tragen, fo baš bie £iinbe
bes ©ctragenen bem iEriiger um
ben^aiS tommen, portar suite
spalle.

Karkljati, Ijam, v. n. i.  (Ionac
ili što u loncu) braufen (im
flcbcnbcn S£opfe), crosciare,
rtnnoreggiare.

k a rkoča , f.  f. Karhkoča.

Karle tka, f.  SSogelbauS, n. Jta*
ftet), m. gahbia  , f. Kajba.

Karma, f. ^intertbeii cincS ©ctjffo
feš, m. poppa;  53iebfuttcr, n.
foraggio (/leno, biada ecc).

Karmaca, ©uu, f. porca,
troja , f. Prašiča.

Karmak , mka , mčinnifebc«
©tbiBtin, n. porco,  f. Prasa'c.

Karme, meta, n.  f. Praše.

Karmel), m.  Jiugcntriefcn, n.
(Hugenbuttcr, f. cispa.

Karineljiv, a, o, adj.  trief>
augig, rinnaugig, cispicoso,
cisposo.

Karmežaij, žlja, m. k Karmelj.

Karme/,ljiv, a, o, adj.  f. Kar¬
ineljiv.

Karmine, nah, f. pl.  £rnucr=
mal)l i n. il pasto che si da
ai parenti e vidni dopo la
sepoltura di gualche membro
morto di famiglia.

Kamniti, inim, v. a.i.  futiern,
dar a mangiare (al bestia¬
lne),  f. Nakarmiti.

Karu, a, o, \adj.n.p.mesec,

Kirni, a, o, (litcfig, unooHfliin«
big, mangclbaft, scemo , tm-
perfetto, mancante.

6  *

84

KAR

KAR

Karnja, f.  (karhnja), Siicfe
Sdjatte, f. breccia , lacca.
Karnjast, a, o, adj. f Karnjav.
Karnjav, a, o, adj.  nidit gniti.

tem cin 3al)n getrodjen
ift, non intiero, avente la
tacca, milo in gualehe pnrte.
Kam.jo, nje, m. bet  cine 3at)n»
ItidEe obet fond cine SBetftiimme*
lung an fid) i)at, c hi ha la tac¬
ca, rottura o mutilazione.
Karnjorog, a, o, adj.  botn«
»etjiiimmelt, uveni e un curno
franlo  , mutilato.

Karpa, f.  glect, Sappcn, m, pez-
za, lopa ; mokar do karpe,
fcurd) unb butci) nag, lotal-
mente bagnato.

Karpač, m'.  glicffdtnetbcr, ©d)ut)=
flidfcr, m. rappezzalor delle
vesli, ciabatlino.

Karpati, pam, v. a. i.  ftieten,
rappezzare  , f. Zakarpati,
Okarpati.

Karpelj, m.  cine ©dtatlauž , f.
inselln  , che si  o ttacca agli
animali, e ne succhia il
sangue, cecca;  f. Klop.
Karpež, m.  giiclroetf, n. glicte>
ret, f. lavoro acciabatlato ,
rappezzamento, racconcia-
menlo.

Karpiti, pim, v.a.i.  f. Karpati.
Karsni, a, o, adj.  f. Karstan.
Karst, m.  1) £aufc, f. batte-
sim o; 8) Steus, n. croce,  f.

Križ..

Karsta, n. pl.  jtreus, n. (alž cin
Kljctl bc« ftbrpetS), lombi,  f.
Križa.

Karstan, stna (sna), stno (sno),
adj. ime , kum itd., £auf«, di
baltesimo.

Karstaš (taler), m • križevača
(škoda), Jtreujtljalcr, in. cro-
cmlo (scudoj  j — (vojnik),

križar, .ftteujfatjret, m. sol-
dato crociato.

Karsti, f.  pl. f- Karsta, n. pl.
Karstilnica ,! (• SEaufftcin, in. (ut
Karstionica, j bet diriftlidicn .fttc a
dje), funte baltesimale, bat-
lislero.

Karstitelj, m. Taufer, m. bat-
tezzatore , batlista.

Karstiti, tim, v. a.  t. taufen.
batlezzare,  f. Pokarstiti ;
— se, getauft tpetbcn, venir
baltezzalo  ; fid) betrcujcn, far¬
si il segno della croce',  —
se česa 'iti od česa, loS mer«
ben, (id) frči macben, fict) trcn'
nen, staccarsi,  f. Odkarstiti,
Razkarstiti.

Karstjanin, m.  f. Karšljanin.
Kari, f.  fteiniger Dtt, m. fclflgc
GSegcnb , f. luogo pieno di
sassi.

Karšau , šua, o , adj.  fteinig ,
fclflg, pietroso, sassoso ; roa=
eter, ttcftlidt, bravo, egregio.
Karšiti, šini, v. a. i.  jerbtecben,
jertriimment, frangere, spez-
zare,  f. Razkaršiti, Prekar-
šiti, Karliati, Razkarhati;
— (ruke) ringen, torcer, slor-
cer,  f. Lomiti.

Kar.šiv, a, o, adj. f. Karli ak
Karšljav, a . o , adj.  »on tlet«
nem OBucKfe, im 5Ba'cbžtl)um s«'
tucEgebliebcn, c hi p oco cresce,
che si riturda nello crescere.
Karšljavac, vea, m.  ©cbimpf«
mott fiit ben, bet ipcnig gernaeb’
fen ift, nome ingiutioso pet'
chi e poco cresciuto.
Karšljaviti, vim, t>. n. t. roenig
t»«cbfcn, im SSBacbžtljum surtief*
Hciben, crescer appena.
Karšten, a, o, adj. getauft ,
baltezzalo.

Karštenica, f.  tine ©etaufte,

KAR 85 KAŠ

battezzala; fig.  Gljtiflin, f.
eristiana.

Karštenik, m.  ©ctaufte, rn. bal-
tezzato ; fig.  (SfjvtR , m. eri-
ftiano,

Karštenje, n.  /Eaufr, f. baHe.fi mo.
Karštjanin (pravije; Hristja-
J*in), m.  (Sfjritt, m. cristiano.
Karštjanka (Hristjanka) , f.

fljtifitn, f. cristiana.

[)art, m.  SDIatiliuurf, in, talpa.
Karla (kartal, f.  itarte, ©ptcU
t .’arte, f. earla tla giuocare.
Kartača, f.  Atartatfcije, f. car-
loccio iti mitraglia.

Kartaš, m.  Jtartenfpieler, m.
., !!iaocaloi' di earle.

Kartati se. tam se, v. n. i.
-fiarten fpielen, giuoear alle

Kartica, f.  f. Kart.
krtina, f.  9ttauln>urf$l)aufen, in.

muc c hi o di terra fatto da una
,, (‘lipa,

i)artiuac, nca, m.  f. Kart.
Kartol, m. f.  Koš

K ai '»ea, f.
Karuce.

ital. carrozza.
^tutfrfte , <5ar*

■> f-

, f-pl-S
f. 5

Kaj'v, f.  tBlut, n. sangue : 2)
®tfcf)ied)t, n, prnsapia, sehiat-
(a.  f. Traaa, Siliitšfrainbftbaft,
'SlatSoeriraitbtfdtaft, f. consan-
j luineitd  , parentado :  liiti
komu n karvi, cinem »crroanbt
' e 'a, esser parente a gual-
eheduno  ; tanka — , @cfm>ii»
., 3erfeti q ft. f. affinita,  f. Svojbina.
Karvan, m.  jtaratoanc, f. (gro*
»'rt ?(njaf)l ttauflcute, n>clrfic
lat @icticrl)cit jitfammcit nifeti),
^.i-aravana.

Karvan, vna, o, adj.  58tut=, san-
Minolento,  j. 58. —a osveta,
"lutradie, i'. vendella san-
Suinolenla.

Karvarina, f.  SSIutgelb, n. pena
pecuniaria per un omicidio ;
f. Karvnina, Vražba.

Karvav, a, o , adj.  biutig , in-
sangainato.

Karvaviti, vim, v. a. i.  biutig
marften , mit (Blat beftfimicrcn,
befubctn . befpritscn , insangui-
nare ; f. Okarvaviti.

Karvnik, m-  fflbrbcr, m. orni-
cida , uccisore;  ©cbarfritittei:,
£enfa\ m. linja , manigoldo.

Karvnina, f.  f. Karvarina.

Karvolok, | m.  SBlutfaugcr. blat*

K arvopija,) burftiger SDtcnfrft, m.
avidn di sangue;  iEpratm, 58e>
briicfer , m. tiranno  , oppres-
sore.

Karzmati, mam, v. n. i.  jogern,
jaubcni, indugiare, stentare.

Kur/.nar, m.  -fturfdittcr, m. pel-
licciajo , pellicciere.

Karznarski, a, o, adj.  Abiirfcft*
rter«, di pellicciajo.

Karzno, n. '»clšmaa«, f. ipelj«
ivevf, n. pellicceria.

Kas, m.  SErab, m. Irnlto fcerto
andav del cavallnj.

Kasalac-, saoca (salea) , m.
•Irabtt, m. ehe va a Irottn.

Kasan, sna, o, adj.,  fimt, lardo.

Kasali, sam (šem), v. n. i.  tra«
ben, irullare.

Kasni ti, nim, v. n. i.  oerfpiit«,
fiiumen, lardare;  aogern, in-
dugiare;  f. Karzmati.

Kasno , adv.  fpiit , tardi ; f,
Itockan . Itocno.

Kaša, f. farinata, po¬

lenta, amida;  ®rutjc, f, orzo,
avena, miglia ecc. mondatu.

Kašalj, sija, m.  #uftcn, in.
losse. -

»Kašika, (. f. /Aie.a  , Ožica.

Kašljati, ljein , v.  n. j. [juftdt ,

tussire.

KEL

KA/, 86

Kaštar, tra. o, adj.  n. p. vino,
bittcr ,  tjcrb , acerbo.

Kaštiga, f.  ©trafc, f. castigo,
pena.

Kaštigati, gam, v. a.  p.tftra.
Kaštigovati, gujem, v.a.i.  j fen ,
punire, cnstigure ; f. iv a/uiti
‘Kat, m. ©tecfinerf cineb bpaufcii,
piano;  f. Pod.

‘Katana, m.  f. Konjik.

Kalanac, nca, m.  f. Lokot.
‘Katarka, f.  (Staitbaum , m.

albero detla nave;  f. Jadrilo.
Katoličanski, a, o, adj.  {atbo<
lifd), cattolicn.

Katolik, m.  flatljolif, in. un
cattolico.

‘Katram, m.  Xbecr, ©cbiffbs
tljeer, m. catrame : f. Pakao,
Paklina.

‘Katramati, mam, v. a. i.  f.
Pakliti.

‘Kaur, (m. Ungldubigc (bet ben
‘Kaurin, jsiirfen), m. infedele
(presso i Turchij.

Kava, f.  f. Kala.

Kavad, m.  ein SHocf, m. JAIcib,
n. sorta di vesta , caflun.
Kavana, f.  f. Kalana.

‘Kavai, m.  turfifcher ifianbur ,
Jpafdicr, m. sbirrv presso i
Turchi.  _ .

‘Kavcz, m.  itifig , in. gabbia ,
f. Kajba, Karletka; '3immer.
n. slama , namera,  f. .Soba.
‘Kavga, ©treil, Sonf, m. riss.a,
c ontesu , f. Smutn.ia, Svadja.
‘Kavgadjia, |m.f. Smutljivac,
Kavgadiia. j Svadljivac.
K: > v ka . f.  bie Xou(ur bet fatljol.
©etitlicben, tonsura da prete;
2) f. Čavka.

Kazalac, kazaoca (kazalca),
m. 3ciger, m. mostratore,
Ubrietgcr, m. ago d'  un oriuo-
lo , indice  ; grjaljlcr , m. chi

racconta  ; Scigcfingct, m in¬
dic« (ditoj.

Kazalica. f.  3cigertn, f. mo-
stratrice ; grjdblerin . f. don¬
ita che racconta.

Kazalište , n.  SSiibnc, f. scena ;

>EI)catcr, n. teatra.

Kazalo, n.  Snber, m. 53erjeieb>
ni®, n. indice.

‘Kazan, in. f. Kotao.

Kazati, žem, v. a. p.  t. iei-
gen, mostrare;  fagen, dire.
Kazivati, vam , v. a. i.  jeigen .
mostrare :  crjaljlcn, raccon-
tare;  auffagcit, recitare.
Kaznica, f.  ©trafijauS, 3«d|t<
baub , n. časa di correzione
Kaznili, n i m , v. a. p.  d' i-
(krsl.j  flrafcn, punire.
Kažipot, m. 3cif)vftngcr, m. in¬
dice (dit oj.

Kaznjeuje, n. (krst.)  itbftra-
fung, f. punizione.

ICcerca, | f.  Sodtterleitt, n. fi-
Kčerica, ( gliuola.

Kčerin , a,‘ o , adj.  bet Sodtter
(icf) 0 tig, delta figlia.

Kci, kčeri, /'. Sočbter, f. figlia.
[Kcbar, bra, m. ftafcr, m. sca-
rafaggio.

Kec, m. bab 5(6 in ben flarten,
l'asso nelle earle.

Kecelja, f.  iBortucb, ©cboočtucb.
n. ©ctiiirjc, f. grembiale ■  f.
Prcgača, Zaslon.

Kečiga, f.  ©tor. m. Cgiftb),
sl orione.

Kečka, f. (slov.) i.  Perčiu.
Kedar (ccdar), dra, in. Scber,
I'. cedro.

Keta, f.  asurflc, f. spazzola  ,
setola.

Kelati, fam, v. a. i • burile*.

tiettar col ta spazzola.
Kelje, n.  Ceim, m. colla;  Klet-
(ter, m. colla di farina.

KIL 87 KIS

Keljiti, Ijim, v. a. i.  fletflecn, |
leimen, inr.ollare.

Kerep, m.  ©cljtffbritcfc, f. ponle
navale.

Kesa, f. f.  Mošnja.

Kesiti. sim, v. a. i.  (/lil)e) ,
bie 3dfjne roeifen, mostrar i
denii;  — se, na koga, 3t»
mnnbcn anftctfritcn, anfdinnrrtien,
digrignar i denii veren al-
cuno, fig.  (»eracljtlfct)) kriten,
vider e.

Kesten, m.  ftaftanie, f. casla-
9 no  , f. Kostanj.

Ki, ka, ko ili ke, pron.  f.
Koj, a, e.,

Kičma, f.  harbtenjača, 3tud>
Stat, in. spina.

Kidati, dani, v. a. i.  reificit,
s trap pare , slracciare, spic-
care ;  — gnoj, nutmiften, ca-
i>ur il lelume.

Kidisati, šem, v. n. p.  geroatt*
famc ipnnb anlegert, @en>alt ait-
tljun , far viotenza.

Kigod , kagod , kogod , pron.
f. Koigod.

Kihača, f.  f. Kijača, Toljaga.
Kiliati, šem, v. n. i.  ntejjen,
sternutare.

Kibaviea, f.  9iie#en, n. sler-
nuto  , sternutamento.
Kibnuti, nem, v. n. p.  einmnt
niefjen, sternutar una volta.
Kijača, f.  itniittel, dJriigcl, m.
baslone nodoso  , batocchio ;
f. Toijaga.

Ki.jali, kišem, (. Kihati.

Kika, f.  ^aarjopf, m. ciuffo;
f. Perčin.

Kika, f.  3ungcnfranti)cit bet ten
•^ubncrn.VfippS.m. pipila, ma¬
le, che viene sulla punta delta
lingua alte galline;  f. Popita.
Kila, f.  Studi fm Unterleibe, m.
ernia, rotlura.

Kimak, mka, m. f. Stenica.
Kimati, inam, v n. i.  jurttefen
minfen mit bem Jtopfc, accen-
nar (col capo);  f. Klimati.
Kina, f.  ipcin, Vlage, Qunl, f.

tormento ; f. Muka.

Kinčiti, čim, v. a. i. (slov.)

f. Kititi, Rešiti.

Kinili, nim , v. a. i.  peinigen,
dualen, lormenlare;  f. Mučiti.
Kinuti (kimnuti), nem, v.n.p.
f. Kimati.

Kinuti (kidnuti), nem, v. a. p
f. Razkinuti, Prekinuti, Uki-
nuti.

Kinžal, m. (russ.)  ®old), m.
pugnale.

Kip, m. Stlb, n. immagine;

— izrezan, Siibfdule, C. stntua.
Kipac, pca, m.  (tcincS Silb, n.

piccola immagine.

Kipeti, pim . v. n. i.  fteben,
bollire ;  gčtjreit , fermenlare.
Kipoborac, rca, m. f. Ikono-
borac.

Kipotvorac, rca, m.  Stlbljauer,
m. scultore.

»Kiria, f.  gradttlobn, m. cor-
rettala  , vellura , f. Vozari-
na ; Vadit , m. affitto ; f.
Vajam.

•Kiridjia, t m  guftrmnnn, m. vel-
*Kirid'žia, j turino ;  f. Voznik.
Kisel, a, o, ad). i  Kiseo.
Kiselik , m.  ©auetfioffgaj , u .

(jas d' ossigeno.

Kiselina, f.  ©ourt, f. ucido;

— pruska, Slaufdurc.f. ucido

di Prussia.

Kiseliti. Hm, v. a.  i. fauer ma ,
riten, fduern, far agro  o aci-
do;  — se, fauern , fnuer n?er>
ben, divenir agro,  o ucido
Kiseo, sela, o, adj. fnuer,
acido, agro.

Kisnuti, nem, v. n.i.  1) f. Ki-

KLAl 8S

seliti se; 2) nap mcrbcn, ba-
gnarsi sulla pioggia ; f. Mok-
nuti, Močiti se.

Kist, m.  *J3tnfel, in. pennello.
Kista , f.  JDuafte, f. nappa,
jiocco.

Kisa, f.  9tcacn , m. pioggia.
Kišobran , m.  9tcgenfct)irm, ni.
oitibrelln.

Kit, m.  ££allftfcb, m. balerin.
Kita, f.  23lumenftraup, m. mazzo
di  /lori; $aar*opf, ni. (bei
ftrauen) , treccia  , f. Kosa;
Duafte, f. jiocco.

Kitan , tna, o, adj.  blumicbt,
laubtctit, pie/io di flori ; fron-
dul a.

Kitica, f.  33lume, f. 93lumcn*
flrau§cben, n. mazzetto di fio-
rt; JDuaflcben, n. fiocchetto.
Kititi, tim, v. a. i.  fcbmiicfen,
gieren, omare, adornare;  f.
Nakititi.

Kitolov, m.  *IBaUftfdifdngcr, m.

pescator di balene.

Kivan, vna, o, adj.  ber ctmaš
roiber einen auf bem^erjcn l>at,
adirato  , in collera.

Klačili, čim, v. a. i.  t. j. jap-
niti, vapniti, (.Lepiti, Ole-
piti japnom ili vapnoin.
Klada, fllop, Q3locf, m. tron-
co  , c ep p o;  etnc Wrt Ijblierner
Scffcln fiir btc ftuiie, i ceppi.
Kladara, f.  tvardja darvena
od kladah sbijena, 58locfl)au6,
n. torre o castelletto di
legn o.

Kladati, dam , v. a. i.  Ifijen, te*
$en, porre, mettere  ; f. Klasti.
Klad e n ac, nca, m.  S6runnen, m.
mA??!?-*  P 0ZZ(>  t  f. llladenac.
Kiaditi se, dim se, v. n. i.

metten, scommettere ; (. Okla-
diti se.

Kladivac, vca, m. fleiner

KLA

mer, m. martellino , martel-
letto.

Kladivo, n.  -^amrner, m. mar-
tello.

Klak, m.  JUlf, m. calcina ; f.

J apno, Vapno.

Kianac, nca, m. ^oblmeg,
pap, m. pas s o stretto.

Klanjati se, njam se, v. rec. i.
ftcb pernetgen, (kompliment ma*
cben , inchinarsi , farilcom-
plimento ;  anbeten, adorare.
Klapati , pam , v. n. i.  1) flap*
pen, flappern, sirepitare ; niebt
fefl tletjen (mic bic sugrofcen
©cbuf)e auf ben ®ii&cn), non
is tar fenu o je o me le scarpe
troppo grandi sni piedi)  •
berabbangen (mie bie Dbrett bei
maneben £unben), pender giu-
s o (come le orecchie ad al-
cimi canij  , f. Klepetati;
2)  lanafam febreiten, camminar
a pasto lento ; f. Klapiti.
Klapiti, pim, r. n. i.  langfam
febreften, ftct> faum fcbleppcn,
camminar e a pas si lenti e
con pena ; f. Klapati, 2.
Klapnja, f.  Jtlatfcbcrei, Vlaufcbc**
m, ^lauberei, f. ciarla, ciar-
leria , chiacchicra.

Klas, m. Stebre, f. spiga, špica .
Klasa ti se, sam se, v. rec. i .
iu Slebren febieben , spigare ,
far la spiga.

Klasti, klanem, v. a. p.  legen,
fetjen , povre  , mettere  ; (.
Kladati.

Klatež, m.  Jperumilreicber, 2lben*
teurer. m. vagabondo, avven-
turiere;  f. Skitalac.

Klati, koljem, v. a. i.  abflccben,
fcblacbtcn , scannare , stroz-
zare,  (. Zaklati; —, (»on
ftliegen, globen u. bgl.) ftccben,
pugnere.

KLI

KI, K »9

Klatiti, tim, v.a.i.  n. p. oralie
Prutom sa stalila, abflopfen,
J?erunterfrf)lagcn mit einem ®ru<
H el , »te j. ». bie Siuijc potu
SSttumc , sballere  , ballere ;
— se, ti. rec. i.  ft* Ijerum«
fdtlagen , ijctumilretfen , andar
bagubondo , vagare.

8: atno, n.  f. Klepač.

Klecalo, n. Jtniebant, C. sga-
beltu da inginocchiarvisi di-

cend« la preghiera.

Klecati, cam , v. n. i.  »anten
(»on Suecit), trn Jtnie fteb beugen,
bacillare :  klecaju mi noge.
Klečati, čim, v.  n. i.  frtteit,
», 'sser a ginoechi;  f. Kleknuti.
Kleči, kleknem, t\ n. p. f.

.Kleknuti.

Kleknnti , nem, v, n. p.  ft*
Piebcrfnicn , inginocchiarsi ;
»f- Klečati.

Klen , m.  ?(f)ornbaum, m. acer
^VtalanuiUes , I. i n n.

Klenit, a, o, adj.  glieberialjni,
J/roppio , paralitico.

Klepač, pca, m.  <Sdi«>attgel (ber
®loc£en), m. ballaglio, bat-

, lucidna.

Klepalo, n.  f. Klepač.

Klepar, m.  58le*f*mib, ©papg=
K, r '  -Slempner, m. lattajo.
Klepati, pijem, ti. a. i.  Ijam«
^.Ptettt, bcngeln . murtellu-e.
Klepetalo, it. 5tatf*e, f. specie
,, “1 sonaglio.

Klepetati', pečem (petjem),
v - n.i.  flappen, flappctn, stre-
PUare;  Ijctabljangen, pender
. . 9««*o; f. Klapati, 1.

[tjet, a, o, adj. f. Proklet.
Kleti, kitnem , v. a. i.  flu*en,
bbtflncpen, maleilire ; — se,
®- rec.  fd)»oten , betfieuern ,
giurare  ; f. Prisizati, Prise-
Cl , Zakleti se.

Kletva, f.  Slu*, m. maledizio-
ne  ; ©*»ur , m. giuramenlo.

Kleveta, f. (krsl.)  f. Ogovor,
Upadanje, Zlogiašenje.

Klevetati, večem (vetjem),
v. a. i. (krsl.)  »erieumben,
calunniare, sparlare , detrar-
re; i.  Ogovarati, Upadati,
Zloglasiti.

Klevetnik, m. (krsl .) 25ctlctim>
bet, m. calunniatore : , spar-
latom ; f. Ogovaralac.

Klešče, f. pl.  )3ange, f. tana-

Klešta, n. pl.  > gtie',  — od ra-

Klešte, f. pl.  )ka, Ktcb$f*ette,
branclie di gumbero.

Klestiti, tim, v. a. i.  mit bet
3angc jroicfen, allanagtiare ,
tormentar colle tanaglie.

Klet, f.  einc Jtammet, dime¬
ča  ; ©Irohluittc, f. capanna.

Klica, Jteim, m. gennuglio.

Klicati, cam, v. n. i.  feimen,
germogliare ; f Preklicati.

Klicati, cam, čem, r. n. i.
jaurtjen , f*retcn, giubilare ,
gridare ; f. Kliknuti.

K i i j a , f. f.  Kelje.

Kliknuti. nem, ti. a. p.  fclircteit,
aufktireten , esclamare;  anitm.
men (cin £icb)_, intonare.

Klikovati, kujemo v. n. i.  f.
Kliknuti.

Kliinati, mam, v. n. i.  (giavom),
mit bem Kopte itiefett, accen-
nar (col capo)',  f- Kimati;
_ se, »anten, vacillare.

Klin. m. cinSRagcl (meiftenš oom
.£olje), chiodo ; Jteti, m. co¬
ni« , ze.ppa.

Klinac, nca, ni. ©tift, m. chiodo.

K lip, m.  itolben (»on itufurul)),
spiga di forinentone , pan-

nocchia.

Klisura, tf.  Jtlippe , I'. fJeitcr

Klisurina, jScU , m . rupe.

KLU

KLO 90

Klili, klijem, v. n. i.  gltmmen,
arder senza la fiamma, come
sotto la cmere , f. Tiujati
Kljast, a, o, adj.  lapui, »erftiim<
mcit, slorpialu  , stroppiato.
Klješta, f. Kle.šta.

Kljet, f.  f Klet.

Kljncati, eam , r. o. f. ptcfeit,
beccare;  f. Kljuvati.

Ključ, m. ©cbliiffel, m. chiave,  f.
Ključanica, f.  ©ctilofi, n. (an
ten £f)itreiO, serrutura;  5Jtte*
gel, m. rhiavistello, cate-
iiaccin ; f. Krava.

Ključar, m. SBefcbliefict, UBirtl).
fctiaftcc, m. economo, custode
ilelle c/tiari.

Ključarica, f.  SBefcblicficrin, f.
economa, donita che (ien le
chiavi.

Ključati, čam, v. n. i  roatten,
bollire.

Ključati, čam. r. a. i.  fdilicfien,
serrare colla chiave;  f. Za-
kijučati.

Ključ,ič, m.  tleiner Sdtluffel, in.
chiavetla■

Kljuk, m. jertriiefte Svauben,
ŠEJloft, m. uva calcala,  tun sto.
Kljuka, f.  SfuitfdinaUe, itlinfe,
f. saliscendo , f. Kvaka.
Kljun, m. ©tbnabcl, m. becco ;
©pihane, ©pibbacfc, f. ric-
cone

Kljunuti, nein , n. a. p.  etnmal
piefen, Iteccar trna volta-,  f.
Kljuvati.

Kljuse, sela, n. ©aut, itlcpper,
m. cavalto matico  , ronzino.
Kljuvati, jem (vam), v. a. i
piden, beccare -,  f. Kljunuti.
Klobučac, čca, m. JpiitcKe«, n.
capelletto.

Klobučina, f.  ein gtoger oter
auet) cin gaeftigee £ut, capel-
laccio.

Klobuk, m $ut ol;nc fttempe,
m. cajtello sen-.za le ale\  gc>
roobnltdter Jput, capello.
Klorati, cam, v. n. i,  fnirietten,
stridere  ; gacfcrn , ari tl ar e
come fuiinn le  o che.
Klokotati, kocem (koljem),
v.  n. i. n. p. voda kad izvire,
ili juha kod ognja u loncu,
raufdicn, murmelit (roie t>ad
5®affer bcim x?en>orqueUen, oteč
im Sopfe bcim ©ieten), romo-
reggiare bollendo o sorgendo
(tletio deli acqua).

Klokunjati, iijam, v. n. i.  f.
Klokotati.

Kloniti se. nim se, v. rec. i.
(koga, česa ili čega), mei<
ten, Vitare ; f. Vkleniti se.
Klonuti, nem , v.  n. p. (inteit
codere; — duhom, ten aKutb
flntcn laffcn perdersi d animo.
Klop, in. cine ©cbaflaub, cecca;
f. Karpelj.

Klopati, pain , v. a. i.  fetitagen,
tlopfen, battere, percuotere’,
f. Klopnuti.

Klopiti, pim. r. a. i.  mit einem
brciten umgeitiiritcn ©cfdg be<
teden, coprire con itn vašo
la run rovesciato  ; f. Poklo-
piti , Priklopiti.

Klopnuti, nem, v.  o. p.  čineli
Ktppfer gcben, batter una
volta.

Klopotati . poceni (poljem),
v. n. i.  flappern, ©etaufeb ma-
cbcit, far strepito ; f.  0a-
gartati.

Klopotuša (ztnija), f.  tttapper*
fcblange, f. crotato.

Kluba, f.  SSotleat, u. 5lafctien<
jug, m. carrucola  , taglia,  f-
Kololura

Klubko, n. ttndncl, m. gomito-
lo ; fig.  itugel, f. palla

91

KO

Klupa, f. SBoitf, f. hanco, se-
dile.

Klupko. n.  (. Klubko.

Kmet, m. 95auct, Sunbmitmt, m.
aontadino , villano.

Kmetica, f.  SBiiucriit, f. conta-
dina , villana.

Kmetski, a, o, adj.  SBcmcr«,
btiutifdt, di contadino.

Kneginja, f.  gtitflin, f, prin-
cipessa;  ©rdfiit, f. contessa.

Knez, m.  giivll, in. principe;
m. conte.

Kneževina, f.  giirfteittbum, n.

gurftcnflaat, m. principala.

Knežki, a, o, adj.  fiirftlidi,
principeseo.

Knežtvo, n.  bic UBiirbe rineš
Knez, giirflemtmrbe, f. dignita
di principe.

Knjast, a , o, adj.  f. Kljast.

Knjiga, f.  1) 93ricf, in. lettera.;
2) SButb , n. libro.

Knjigar, m.  SBudiljanblct, in.
liprajo.

Knjigarnica, f.  SBucbfjanblung, f.
bottega ove si vendono libri,
libreria.

Knjigoshrana, f.  93il>ltotfjcf, f.
biiiiidtecu;  f. Knjižnica.

Knjižan, zna, o, adj.  aelcf>rt,
letleralo  , addollrinato.

Knjižar, m.  f. Knjigar.

Knjiženstvo, n. Sitccatur, f.
letteratura.

Književan , vna, o, adj.  f.
Knjižan.

Književnik, m.  ©clcljrtc, Eite»
tat, m. letterato.

Književnost, f.  f. Knjiženstvo.

Knjižica, f.  OSucKlciit, n. libret-
to; 93riefcticn, n. lellerino.

Knjižnica, f.  SBibliotfjet, f. bi-
blioteca.

Ko tkao, kako), adv. mit, bU,
come.

KOJ

Ko, što , pron.  f. Tko, sto.

Koli, f.  SScgcgmtng, f. incontro ,
Dmcn.  n. presagio, augurio;
©rfiicffal, n. fato , destino ;
— dobra, f. Sreča; zla —,
f.  Nesreča.

Kobac, bca . m. Serthcittaif, m.
smeriglio  ( 'uccello)■

Koban. bna, o, adj.  fatal, »cr»
f)«ngm6»on , unfcitg , fatale  ,
infausto  , mul angurato.

Kobasica, SButft, f. salsic-
cia;  f. Deveniea.

Kobasičar, m. UBiirfintacbct, in.
ealsicciaro.

Kobila, f.  ©tutc, f. cavalla.

Kobili, bim, v. a. i.  roafirfagen,
augurare , pronnsticare; at)--
ncn, presagire ; f. Slutiti.

Kobnik, m.  ®al)tfager, m. au-
gure.

Kocka, f.  CKSiirfel, m dado ;
SooS, n. sorte ; f. Zdrob.

Kockan, a, o, adj.  geroiirfcit,
fattn a dadi.

Kockati se, kam sc , v. n. i.
rourfeln , tffinrfcl fptelcit, giuo-
car a dadi.

Kočet , f.  dlaka od koze i
prasca, f. Koslret 4'Stetina.

Kočija, f.  ttutfdic, f- carrozza.

Kočiti, čiin, v. -a. i.  aufriditctt,
addirizzare  ; ftrifttt, ftrif ma,
cficit, intirizzare;  — se, ftarr,
(Irif rocrbcn, intirizzare-,  ftd|
briiflcn , vantarsi

Kocka, f.  f. Kvocka.

Kod, praep.  bci, neben preš.ta,
appresso . da.

Koi, koja, koje, pron. melcbev,
il gnale ;  koi ovile, koi onde
bet einc ba, bet mtbete bo«
l’ uno gua, e V ultro Id.

Koigod, kojagoil, kojegod,
pron.  mer tmmer, chitingue.

Koj, a, e, pron.  f. Koi, koja, e.

KOL

KOL 93

Kojesta ,\pron. n.  ORancfierlci,

Kojesto, jffierfcfiicbeneS , molle
cose  , differenti cose

Koji, a, e, V. Koi, koja, e.

Kokodakati, dačetn, v. n.  i. go=
cfctn , schiamazzare [la gal¬
unu.) doppo aver falto l uovo.

Kokoš, f.  -fjcnnc, f. gallina.

Kokošar, ni. l) ftufinetdall, m.
lungo per le galline.  3) £iifi«
nermann, m. custode delle
galline.

Kokošinjak, m.  f. Kokošar, 1.

Kokošiti se. Šim se , v. rec.i,
prafilen (trie bic ^temte, irenn
lic cin 6i gelcgt bat), vantarsi
(a modu dl gallina, dupu
acer futto i novo).

Kokot, m. Jpatjn, m. gallo;  f.
Petao, petla.

Kokotie, ni. fleinet Jbafin, m.
galletto;  —božji, fffiicbefiopf,
in. upupa, bubbolo.

Koktao . tala, ni. itopffiffcn, n.
itopfpolfler, ni. cappezzale,
guunciale ; f. Uzglavje.

Kol, m. Cobsnl.)  <P'faf)l, Vflocf,
m. palo ;  f. Kolač.

Kola, n. pl.  2Sagen, m. carro.

Kolač, kolca i koca, m.  <Pfafil,
in. palo.

Kolač, m.  cin ringfbtmigcfi 33rot,
pane fatlo  a guisa d'un cir-
colo  , ciambella  ; cin £aib
®rot fiic getniffc Sefttage, un
pane migliore per cer/e fe-
»te ; fig.  ein ©efctienf fiir bic
gebraditc SRacfiricbt, SBotcnlofin,
ln - regala a chi reca una
buona n  ona; f. *Muštuluk.
Kolajna, f.  ital. collana,
tcOc , f. f. Offarljaj.

Koian , m.  f. Podprug.
Kolar,m.5Bagner, m. carradore.
Kolariča , f.  ISBagnetin , f. mo-
glie del carradore

Kolarov i kolarev, a, o, adj
beš 28agnerS, del carradore.
Kolarski, a, o, adj.  3Bagner=,
di carradore.

Kolašce , | n.  Stablein. n. Jtolfc, f.
Kolcc , j ©dicibcbcn, n. rote-
lina , piecola mota.

Kolebati se, bam se, v. rec.  i.

roanfen , vaciltare.

Koleda, f. ateuiafivfigcfcfienf, n.
strenna;  SJcuiafiriSlieb, 11 can ~
znna  , che si canla sul capo
d’ anno.

Koledovati, dn.jera, I v. n.  i.unt
Koledvati, vam , I bas neue
Safir oom ipauie tu £aufe gefien
unb getpiife Ctebet ftngcn , circa
il capo d'annu andar da časa
in časa , per cantarvi certe
canzone ed acguislar la
mane ia.

Kolence, n.  2lbfafi (an @raš'
fialmenk in. ginocchiello,  Bo¬
do deli' erba.

Kolčno, n. dtnie, n. ginocchio;
Scfcfilecfit, n. slirpe, schiattaj
f. Pleme, 'Praga; *Betioanbl»
fdiaftšgrab, lil. gradu  di pa-
renta.

Kolevka , f’.  UBicgc, f. culla.
Koliba, f.  Jjsiittc, f. capanno;

55aracfe, f. baracca.

Količak, čka, o, adj. f. Kolik.
Količina, f.  Duantitat, f. guan-
titd.

Kolik, a. o, adj.  trie grofi?
guantn  ? di che gnani itd  ;
trie oiel, guanto.

Koliko, adv.  iric rtiči, guanto.
Kolikoča, f.  oittefi. njafi man auf
bte Srage „n>ic pici?” tur Mnt»
inort gcben fann, cine Duanti«
tat, guantitd ; f. Količina.
Kolikost, f. i  Kolikoča, Ko¬
ličina.

Koliti, lim, v. a. i.  n. p. vi-

93

KOL

KON

nograd, pfafelcit, proveder le
viti dipali ; fpaltcn, spaccare,
f. Kalati.

Kolje, v. coli.  $fafelc, m. pl. pali.

Kotili, a, o, adj.  3 um $8agen
gefeortg, appartenente al car-
ro ; fafjrbar , carrozzahile.

Kolniea, f.  SBagcnfcfeupfc,
gcnrcmtfe, f. vn luogo coper-
to , ove si rimettono le car-
rozze per ripararle dalla
pioagia.

Kolnlčtvo, n.  SMrtvcfnt, n. i
carrozzieri, c o c c hi eri ; me-
stier di carrozziere.

Kolnik, m. 1) Fufermann, in.
carrozziere  , vetturino  , f.
Voznik; i?) ftaferivcg, m. stra¬
da carrozzahile.

Kolo, n.  Olafe, n. ruota ; 5trei$,
m. circolo  ; ©cfcUfcbaftejtrfel,
in. compagnia  j ithjrifcfecr 9la*
tionaltanj , m. ballo, danza
nazionale presso gli Illirici.

Kolohar, m.  ,3trfcl, SReif, m.
circolo  , cerchio  , anello.

Kolomaz, m.  SBagcnfcbmtevc, f.
grasso , con eni si ungono
le assi al carro.

Kolonija, f.  f. Kolotečina.

Kolosek. m. ©efeolj, ©cbiifcb
(wo man ^tafele fetmeifeen fann),
li, macchia , hoscaglia (desti-
nata per tagliarvi i pali).

Kolotečina, f. \  Olafegcleifc, n.

Kolotek, m.  j orbita ; #ret$*
lauf, m. itrctčbaf)n , f. orbita.

Kolotura, I/*. 9totie, ©efecibe,

Koloturiea , j f. Olafecfecn am $la*
febcitjug, n. carnccola, taglia.

Kolovodja, m.  9tctgcnanfuf)rer,
m. čolni che mena il ballo ;
fig.  ^Infiiferer iibcrfeaupt, m.
conduttore.

Kolovoz , m.  Ottonat Stugufl, m.
mese d’ agosto.

Kolovrat, m. Sptnnrafe, n. fila-
tojo  ; — u vodi , f. Vart-
log, Vir.

Koludar, d ra, m.  f. Kaludjcr.

Koludrica, f.  f. Kaludjerica.

Kolut, m. 1) ©ebeibe. 58urf<
fefteibe, f. tonilo. disco, ber-
saglio  ; 2) SSctf, Sitni), in. cer¬
chio  , anello.

Kom , m.  -^ulle, ©duile, f, av¬
ti cio  ; Sriibcr, pl. vinacce

Komad, m.  ©tucf, m. pezzn

Komaj, adv. (slov.')  f. Jedva.

Komar , m.  @elfc , IBiucft, I'
zanzara  , zamera.

Koinarac, rca, m.) , . ...

Komarica , f.  | f - Ko,,,, ‘ r -

Koinarnik, m. (Selfcngarn , n
zanzariere.

Koinina, f.  6ulfe, ©cbalc , r.
guscio  , scorza , buccia;  f.
Koniuška.

Komora, f.  flammev, f. camera.

Komorne, m.  Scncljel, in. fi-
nocchio.

Komornik, m. tfamntcrcr, m.
ciumbellano.

K o mu sati , sam , v. a. i.  n. p.
oralie. kukuruz itd., fcbalcn
(feic Oliiffc), ofeer feie »Ifittcr
abnefemen (bet fecn £ufuru$foL
bert), sbucciarescorzare.

Koinuška, f.  f. Komina.

*Komšija, f.  f. S used.

Kon, praep.  neben, bet, vidno,
uppresso,  f. Kod.

Konac, nca, m.  <5nfee, n. ter¬
mine, fine:  ©nfcjmccf, m. fine;
3rotnt, m. filo.

*Konačiti, cim, v. n i.  f.Nočiti.

*Konak, m.  Guarttcr, n. 2Bol)#
nung , f. alloggio;  f. Stan.

Konj, m.  <Pferfe , n. cavallo.

Konjadija , f. \  ftcitcrct, f. ca-

Konjaničtvo, n, \valleria

Koujanik, m. f. Konjik

KOP 9»

Konjar, m.  <Dfertl)irt, m. pastor I
de'cavalli, ravallaro.

Konjic , / m.  fleincS 'Dfccfc , n
Konjič, ( piccolo cavallo.
Konjik, m. SReiter, m. soldato
a cavallo , cavaliere.

Konjuh, m.  ©taHEncdit, in. ma-
rescalco.  ®

Konjušnica, f.  iDfctbefian, m.

stalla de' cavalli.

Konoba, f.  flcltcr, ra. cantina,
canova;  f. Pivnica.

Konop. m.  ©tricE (»on $anf), m.

cortla , fune (di ca nape).
Konopac, pca. m.  btinner ©tricE,
©trang , m, funicello, cordi-
cellti.

Konoplja , f'.  I Špani,  m. ca-
Konopljc, n. ( nape.

Kopač, m.  ©riibcr, #auer, m.
zappatore.

Kopača, f.  ^tauc, f. zappa  ,
marrone.

Kopan , pna, o, adj. f.  Kop¬
ni, a, o.

Kopanj, m. fin ZtO},  inti tin
flcinčn Jtinb tartn ju baten,
vašo bislungo di legno , co me
si usa avere per baanarvi i
piccoli bombici ; f. Korito ,
•Skip

Kopanja, f■  SacEtrog, m. madia,
vašo in cui si impasta il
pane,  f. "Načve, Korito.
Koparcati se, eam sc, v. n. i.
butieln, far capitomboli , ca-
pitombolare ; iappcln, sijam-
beltare.

Kopati, pam, t>. a. i.  graben,
Ijaucn, zappare.

Kopča, f.  ©itmatte, f. JpSftel, n.
flbhia in forma d’ uncino,
ganghero, uncinello.
Kopčati, am, v. a. i.  taftcln,
anfcbnaUen , attaccare cogli
uncini.

KOP

Kopilaii, f. coli.  SBafiarten, pl.
bastardi.

Kopilan, m. 1 imcIitlicbcS Jtinb,
Kopile, cta. n.  j n. SBaftarb, S8an=
ftrt, in. bastardo , mulo.
Kopjište , n. Sanitnftange, f.
slanga d’ una lancia  , f. Ra-
tištc 1 ; ©tange ubetbattpt,
gualungue slanga o pertica •

1.  Lenka.

Kopitati se, tam se , v. n. i.
aužfcblagcn (tvie tic Vferbe), ri-
calcitrare.

Kopiti, pim, t>. a. i.  »erfcbneiten,
entmanncn, castrare, f.Skopiti.
Kopitnjak, m.  (trava), £afel»
irurj, f. asaro  (.asarutn euro-
paeuni).

Kopito, n.  $nf, m. unghione
de'cavalli:  fietflen, m. for¬
ma detle scarpe (istrumento
de' calzolaj).

Kopjača, f. i.  Kop : e.

Kopjanik , m.  Sanscntcager, ni.
alabardiere.

Kopje, n. Sanic, C. lancia, asta.
Ko pijača, f.  f. Kopjača.

Koplje , n. f. Kopje.

Kopni, a, o. adj.  Sant«, tem
Santc gebovig , ter res tre.
Kopniti, nim. v.  n. i.  n. p.
sneg , fctmclien , auftljauen ,
sciogliersi , liguefarsi, di-
leguarsi;  fig. ftctj abjeljren,
consumarsi.

Kopno, n. feflc Sant, n. Horni!'
nent, m. cuntinente; basi Sant
ubcrijtmpt , ats ©egenfa? tet
SDtcercS , terra, c orne l' oppo-
sto del mare ; f Suito.
Kopnomerac, rca, m.  ®eomc»
ter , m. geometra.

Kopnopisje, n. f. Zcmljopis.
Koprena, f.  ©<t)leier, m. velo:
fig.  SecEmantcl, ©tbleier, m«
pretesto  , velo.

KOR

95

KOS

Kopriva, f.  58rcmt=S«e(fcl, f. or¬
lica ;  neče grom n koprivo,
praverb.  baš Unfraut »erbirbt
ntrfjt, erba čudiva non peri-
sce di leggeri.

Kopun, hi. Stavam,  m. cap-
pone.

Kora, f.  SRinbe, ttruftc, f. scor-
za, corteccia, crosta.
Korablja, f.  @ct)iff, n. nave.
Koracati, cam, v. n. i.  fctircf«
te«, camminare, far dei pas¬
ni  ; f. Koračiti.

Koračaj, m. f. Korak.

Koračiti, čim, v,  n. p.  cine«
©dtritt madien, far un pasno ;
f. Koracati.

Korak, ni. ©cbritt, in. pasno.
Koralj, m.  Sorailc, f. corallo.
Korlia, f.  iBenvets, ®orn>tirf, m.

rimprovero, rimfacciamento.
lvorbač, m. f.  ltič.

Koren, m. HBurjcl, f. radice,
barba.

Korenit, a, o, adj.  HBuricl«,
urfprunglicb, radirale.

Koreniti se, tlim se, v. rec. i.
ctnrBurjeln , tSurjel fctilagen ,
geltar te radici, consolidar-
si;  f. Ukorenili se.

Korepiti. piiu , ». u. i.  au3rcu<
ttn, auSrottcn, sradicare;  f
1'/.korepiti, l/koreniti.
Korica, f.  SRinbc, f. scorza,
corteccia ;  — (sladka) , Bini«
metrinbe, f. canella ; kori-
ce, pl.  (od no/a). ©dtetbe, f.
guaina, f oder o  , f. Ko/nica;
SBteffergriff, m. ©cbale, f. Plani¬
co d’un collello;  korice od
knjige , ®cdEel, in. pl. cartoni.
Korist, f.  9tu?cn, iBottljeil, m.

ulile,  vanlaggio.

Koristan, tna, o, adj. nu?lict>,
»oetljeUbaft, utife , rontnpgio-
«o; f. Prudan.

Koristiti, tim, v. n. i.  nij^c«,
enser ulile, esser di vantag-
gio; i.  Pruditi.

Koritelj , m.  SEablcc, m. ciner,
bet Stonmtcfc madit, rimpro-
veratore.

Koriti, rim, v. a. i.  tabel«,
»oneerfe« , rimproverare,  f.
Ukoriti; — se, b.rec.i.  3li«be
befommen, far crosta ; rinbe-
Ijart roerbett, indurarsi come
una crosta.

Korito, in. Xrog, m. un vašo
bislungo scacuto inun pezzo
di legiio ; —  od potoka, gUlfj«
bett, n. letin, canale del  /im—
me; f. Log.

Kori/.ma . f  postna četarde-
setiea ili četiirdesetni post,
Saftcn (oietiigtdgige), f. gua-
resima, guadragesima.
Korman, ni. ( ©teuerruber, n.
Kormilo, n.  i limone.

Kornlž, m. ital. cornice ,  3tal)<
men (an ©emalben, ©piegeht),
m. f. Okvir; ©cjims; (an ben
©cbduben), n.

Korn.iača, f.  (žaba), ©cbilbfro«
tef.  testuggine. tartaruga ;
f. Želva.

Kornjat, a , o , adj.  mit tinct
9tinbc oerfeljcn, avgnte la cro¬
sta,  n. p. kornjata žaba, f,
Kornjača, Želva.

Koromač, ni. f. Komorač.
Korov. ni. Unfraut, n. erba
inutile;  f. Plevel.

Koršov, m. f. Pehar, Varč.
Kos, m.  Ilmfcl, m. merlo.
Kos, a, o, adj.  fdiief, fetirage,
oftiii/uo; nakosa, adr. f.
Koso.

Kosa, f.  ©enfe, f. falce (da
far fienoi ); geflocfttcne Jpaare,
■fjaarjopf, m. Ireccia;  ein lan-
«er fdimaler SBerg, bet eintn ge-

KOT

KOS 91

rabe« SRucfen bat, un motile
lungo , con dorso retlilineo.
Kosac, sca, m.  ©dinitter (mit
bet ©enfe) , CNiber, in. fal-
catore, mictitore.

Kosast, a, o,linij, gutbebaatt,
Kosat, a, o, jche  /ia molti
capelli.

Kosati, sam, šem, v.a.i.  a«|M>
pfcn, jupfcu, vellicare, tirare,
f. Kosnuti; fjacfcn, tagliare.
Kosenae, nca, m. ©cnfcntriiger,
m. c hi porta lil falce.

Koser, m.  f. Košir.

Kosina , f.  ©dticfe, ©cbtagbeit,
f. obli gnit a.

Košir, ni. Utebcnmelier,n. ronca;
f. Koser.

Kositlia, f.  ipeucrntc, f. raccol-
la del jie.no-,  f. Košnja.
Kositer, m.  3fall, n. stagno.
Kositi, sim, v. a. i.  £eu macben,
mit bet ©ettfe febneiben, falcar,
far o tagliar il peno.
Kosmat, a, o, udj.  Jjaarig, mol*
lig , peloso  , irsutn  , ispido.
Kosnuti, nem, p. o.p. anjunfen,
Urar, vellicar  ; f Kosati.
Koso, adv.  fditef, febrage, obli-
quamenle.

Kosost, f.  f. Kosina.

Kost, f.  »etn, n. Knocben, m.
osso.

Kostanj, m. .Raiiame, f. cnsla-
gno (a/bero) e castagna
( frutto ).

Kostoliolja, f.  ©tebt, f. male
delle giunture, artetica\  f.
lilozl."

Kostožder, m.  @cict, m. acol-
tojo.

Kostreeiti se, čimse,\r. rec.i.
Kostrešiti se, Šim se, j boš Jjaat
ftrtiuben , inorridire.

Kostret, f.  3ieqcnt>aar, f. lana
caprina.

Koš. m. jtotb, m. cesto  , ca-
nestro , coffano.

Košar, m.  .Rorbflecbtet, m. cesta-
ruolo,  f. Košoplel; jtorbfjaitb*
let, m. chi ve.nde cesti.
Košarica, f .| Jtorbdicn, n. cor-
Košič , m. j belletto, corbel-
lin  o.

Koščica, f. Koštica.

Košnica, /'. Sicrtcnforb, m. ar-
nia  , copiglia , ulveare ; f.
lllište.

Košnja, f.  f. Kositlia.

Košnjica, f.  f. Košnica.
Košoplet, ni. f. Košar.

Koštasl, a, o, ) arfj. bciitig .
Koštat, a, o, ( tnodjtg , as-
soso  , ossuto.

Kosten, a, o, adj.  bcinern, oen
95cin, d'osso.

Koštica, f.  SBeincben, n. osset-
to;  ber dtern im ©tcinobfte,
nocciolo , igrano.

Košuija, f.  6emb , n. camicia.
Košuta, f.  ftitfrfifut), f. cerva ,
cervia.

Kotač, tca, ni. etn (leinet ©tali
fut Sammer, dtdlber , ©tiiroci'
ne u. bgi. , piccola stalla
per gli  u; metli , vitelli , por¬
di ene.

Kotač, ut. f. Kotur.

Kotakati, čem, v. a. i.  f. Ko-
turati.

Kotal, kotla. in.  f. Kotno.
Kolao, kotla, m. jtelfel, m-
caldaja , pojil n/o  , pignata.
Kolar, m.  3aun «m ben ijeufdto'
bet (um baš $icb abjuljalten)>
siepe attorno un mucchio di
peno , per ripararlo dallt
bestie ;  @cbict, n. ittciš , 58c<
iitf, m. territorio, distretto■
Kolariča, f.  Jtorb, m. Jtorb'
cben, n. corbelletto.  f. Ko¬
šarica.

KOV

97

Kotiti, tim, v. a. i.  rucrfcrt, Sun*
je tur 2Be!t bringen (»on (Siiu*
getljieren), figliare (ile’ hruli );

— se, fid) mcfjrcn . multipli -
carsi;  f. Okotiti, Zakotiti se.

Kotlar, ne. dtHpferfdjmib, m.
calderajo.

Kotlovina , ne. .ftupfet, n. ra¬
me  : f. *Bakar.

Kotrig, ne. (slov.)  @iieb, n.
membro , f. IM, (Mo . Član;
©cleiif, n. arlicolo,  f. Članak,
S "'loba.

Kotur. ne. cin Štab anč eincm
©tticEc £oIjCS , Stolic , f. ruota
d’ un pezzo di legno.

Kodirati, ram , v. a.  e, rottcn,
»dltcn, rololare;  f. Kotakati,
Takati.

Kov, en. 4' f.  ©duriicbearbcit, f.
lavoro di metallo ;  ©eprdgc,
n. mili o , impronta.

Kovač, m.  ©dimib, in. fcrra : it>.

Kovačev, a, o, ailj.  bem©d)mibe

g c f) o r t g , del fahro ferrajo.

Kovački, a, o , adj.  ©dimib«,
di ferrajo.

Kovačnica, f.  ©dimiebc, f. hol-
lega il'un ferrajo.

Kovarčiti se, čim se. v. rec. i.
n. p. vlasi , fidi frdufcln, ar-
ricciarsi ; f. Muditi se.

Kovarstvo, n.  SBerfctiročrung, f.
congiura. cospirazione.

Kovati, kujem , v. a. i.  fdimie*
bcn , bat ter (il ferro),  antct<
tein , etrnab iBbfeč im Sinite Ija«
bcn, macchinare , tramare,

— koga u zvezde, eincniibcr
Q(UeS erlieben, lodur eccessi-
vamente alcuno.

Kovčeg, m. (hrti.)  Jtific, f.
tcrigno, cassetla;  f. Skrinja,
Skrinjica.

Kovilje, n.  feberarttgcč 'Pfriemcn*
grab, n. stepa pennata,  X,in.

KMA

nov,. i.  jjiuntijauc,n. zecca.
Koza, f  .Bicge . f. capra;  ko¬
ze, pl.  SSfattern, S)octcn, pl.
vajuolo, f.  Boginje.

Kozar, m.  Biegenijirk in. pastor
di cupre.

Kozica, f.  {(cine Biegc. f. picco-
la capra;  cine SSIatter, una
poslola del mul di vajuolo;
(pfanne. I'. (cin fiadier Eopf mit
brd giificn), padella.

Kozičav, a , o. adj.  blatternar«
big , vajuoluto.

Kozji, a, e, adj.  Bicgen«, di
capra.

Kozle, eta, n.  Btegcnbocficin, n.
cupretto.

Kozonog, a. o, adj.  bocfbeinig,
avenle i piedi di capra.

Kozorog, m.  ©tcinbocf, m. ca -
pricorno .

Koza, f.  ipftut, f. $cU, n. pelle;
Scfccr, n. pelle , cunjo.

Kožan, zna, o, adj.  Icbmt, oort
gcbcr, di pelle.

Kožar, m.  Scberer, m. cuojajo.

Kožarev, a, o , (adj.  t>em Se*

Kožarov , a, a, \  bcrcr gct)6rig ,
appartenenle al cuojajo.

Kožarski, a, o, adj.  SJeberct*,
di cuojajo.

Kožuh, m.  m pelliccia.

krabanosica, f.  £0?a^fc, 2fln>e, f.

tnaschera.

Krabulir!M- Krabanosica.

Kracati, oam, čem, v. n. i.
1) f. Koracati; 2) {tdfjen,
gracc/ua ve.

Kračun, m.  Stiegel , ni. cate-
naccio.

Kradikesa , m.  SBcutclfdjnciber,
m. tagliaborse.

Kradimice, adv.  f. Kradoma.

Kradljivac, vea, m.  f. Tat.

Kradnja, f.  ©iebjtaf)!, m. furto.

7

KRA

KRA

98

Kradoma, adv.  »erflotflcner ffiei«
ft , Ijeimlid) , furtivamente  ,
ascoslamenle.

Kragtij. m. ©pcrbcr, SBaumfalf,
in. sparviero.

Kragujac, jca, m.  f. Kragnj.

Kraj, m.  gnbc, n. fine;  'Kant),
m. margine;  ©aum amSleibe,
m. orlo ; Ufet, n. Sufle, f.
riva  , lidn ;  ©egenb, f. con-
trada, reg ione.

Kraj, praep.  neben, vidno, ap-
presso.

Krajac, jca , in. JudpSnbc, n.
vivagno ,  f. Krajak, Okrajak.

Krajac, m.  f. Krojač.

Krajak. jka, m. £ud)»8nbe, n.
3Unb bež SSfltdtel m. 2tnfd)tote,
f. vivagno , f. Krajan.

Krajaniri, m. f. Zcmljak.

Kraljevati, ljujem, v. n. i.
Sonig ftin, regieten, regnare.

Kraljevič, m. Soniggfoljn, in.
figlio del re.

Kraljevina, f.  Sonigreidt, n.
regno, reame.

Kraljica, f.  Sbnigin, f. reginn,
reina

Kraljič, m.  Soniglein, n. regolo ;
ŠUunfiinig (.SSogel), m. sade¬
či o  , seciran l o.

Kram, m.  Sirčke, f. Scmpel, m.
lempio;  cin pradttfgcfi 2Bol)tt<
jimmer, slama d'aliitare ric-
camente addobbala ; f. (rickti*
ger) Hram.

Krama, f.  Sram, m. mcrcan-

, zia ;  f. Tarerovina.

j Kramar, m  Sramcr.m. merciajo.

Kramp, m.  f. Tarnolcop.

j Krap, m.  Sarnfcn, m. carpione.

Krajina, f.  ©ranjlanb, n. Start j Jvrap, m.  Sarnfcn, m. carpione.
f- conjine. marca;  Srieg m i ,vras ’ ™ 5«1$< rupe

■ - ■  J  'l appunlala.

Krasan, sna, o, adj.  febon, bello.
Krasiti, sim, v. a. i.  fcfimiictcn,

guerra,  f. Ital

Krajka , f.  f. Krajac.

Krajnji, a, e, adj.  auflerft,
estremo.

Krajoliraz , m.  Sanbfartc , f.
earla geografi.cn.

Krak, ni.  langeS 9Sctn, n. (oflert.
bie fiat fen) , gumba lunga.

Krakat, a, o, adj.  langbcinig,
di gambe lunghe.

Krakati, čem j kam, v. n. i.
f. Kracati.

Kraknnti, nem. r. n. i.  cincn
©diritt tbun, far un p as s o  ;
tinmal trafjen , graccliiar una
volta.

Krakun, m.  f. Kračun.

Kralj, m. Sonig, m. re.

Kraljestvo , n.  SonigSmiirbe, f.
Somgtkum , n. dignild reale;
f. Kraljevina.

jtercn, omare.

Krasota, f.  ©rfionfjcit, f. beUezza.

Krasta, f.  bie Srufle auf clncnt
keilcnbcn ©efcknuit , @rinb .
Edpitf, m. crosta delta pia-
ga  ; kraste, pl.  cin mit (jarter
Srurtc iiberjogener MuSfcblag (bc*
fonberš bet Sinbcrn), @tinb, m.
ligna , lallime  (mule di cui
polise  ono specialmenle i fan-
ciulli sulla lesluj.

Krastavac, vca, in. Surtc, f-
cocomero.

Krasti, kradem, v. a. i.  ftelp
Icit, rubare  ; — se, fld) f)eim<
lidi entfernen , allontanarsi
^ nascostamente.

Krat, m. SD^al, n. volta , fiata •
jedan krat, dvakrat, einmak

jr r .U.„ .— _ . jouau mui, avaarai, etnmui

del re  °’ a,l ' h  SeS  S»»eimal, una volta, due volte

f. Put.

Kru

KRK M

Kralak, tka, o, adj.  turi, bre-
ve j corto.

Kratčina. f.  JTiirje, f. brevita.

Kratica, f.  2tt>fiir$ung, f*. ubbre-
vialura.

Kratili, tim. v. a. i.  fiirjcn,
abbreviare ; tticfit bcroiuigcit,
non conceder, non accordar,
non permetter;  — se, ficb
tsdgent, ricusnre;  nišam se
kratio (loči. itb mctgcrtc micb
nicf)t ju fommctt, nun ricusava
di venire.

Kratkoča, f.  f. Kratčina.

k ral k o vid , a, o , adj.  turjficf)«
rt a , di corla Visla.

Kratuna , f.  f. Tikva.

Krava, f.  5tufj, C. vacca.

*Kreč , m. f.  Japno , \ apno._

‘Krečiti, čim, v. a. i.  f. Le¬
piti japnom ili vapnom.

Kreda , f.  ttrdbe, I'. vrela.

Kroket, m.  @cquacfe, Oeplarrc, n.
il gracidare detle rannocchie.

Kreljut, ni. glugel, m. uta.

Kremen , ni. Jemrftrin, m. pie-
tra fuocaja , selce.

Krmiliti, nem, v. a. p.  bcrecgcit,
riicfat, muovere , f Kretati.

— se na put, abvdfcn, mel-
tersi in viaggid.

Krepak, pka , o, adj.  fraftig,
vigoroso , forte;  nacbbriicflicb,
energico  : ftanbfjaft, farmo,
coslanle.

Krepčina, f.  Jfraft, ©torte, f.
vigore , forza;  SJIoctiBrucE, m.
etiergia  ; ©tanbtjaftigfdt , f.
ferniezza.

Krepiti, pim, v. a. i.  jtarftn,
confortare.

Krepkost, f.  f. Krepčina.

Krepost, f.  .ftvaft, f. forza;
Sugcnb, f. virtii.

Kres, m. l)3of)amiiiftU(r, n. fuo-
co r  che sogliono fare i pa-

stori pila sera dicertefeste;
2) f. Cvarčak.

Kresalo, n. f: Ognjilo, Ocilo;
f. Kresivo.

Kresati. šem, v. a. i. Seuer
fcblagcit, haller il fuoco,  —
gTanje, otioften, bie tMefle ab»
ijaucn, diramare , levare i
rami, f.  Haštriti; — se, fidi
mit ©obetn fcblogett, combat-
ler volte sciahle.<

Kresiti se, sim se, v. n. i-
funfdit , giiinjcn , fcfiimmcrn ,
scinliltare, sfuvillare ; f. Les-
kati se.

Kresivo, n.  Smcrjeug, n. bal-
lifuoco •

Kresnica, f.  Sofianmirourmcben,
n. lueciola.

Kre.ševo. n. @cme$d, n. strage,
bal/ag/ia.

Kretati, tam. čem (tjem).
v. a. i.  beroegen, riictcn, mtto-
vere ; f. Krenuti.

Krevet, m.  SBdtildte, f. leltie-
ra ; 33dt, n. let to  ; f. Postelja.

Kre7.nl). a, o. adj.  jatjitlucfig,
sdenlato.

Krič, m. ©efebrci, n. grido ,
clamnre.

Kričanje, n. ©cbrcicit, n. il gri-
dure.  "

Kričati, čim, i>. n. i.  fcbrcicit,
gridure;  f. Krikniili.

Krika, f.  f. Krič, Vika.

Kriknuti, nem, v. a. p.  auL
fcbvdeit, far un grido j  f. Kri¬
čati.

Krilat, a, o, adj.  gcfliigdt,
alato , che ha ale.

Kriliti. lim , r. a. i.  mit 3Iii<
geltt bebtefen, coprir e.olle ale;
fcbiipcit, proleggere , difende-
re;  — se, bit 5iugd aužb«i»
ttn, fttegen, stender le ale,
volare.

7

k no

KRI 100

Krilo, n. gtugel, tji.ala; @d) 0 i>f),
m. seno j  ©dpi? , m. prote-
zione;  —koimiMaržati, etitem
6ie ©tange lialten, protegger,
difendere ; pasti komu krila,
ben SOtutl) oetlieren , perdersi
d’ animo.

Krilonog, a, o, adj.  fliigclfu^tg,
avente le ale ai piedi.

Krinka, f.  £aroe, t\ larva.

Kriti, krijem, r. a. i.  »erbeefen,
coprire ; oerbergen, ascundere ,
nascondere.

Kriv. a, o, adj.  frumm, curvo ;
fcbulbtg (etneS 23erbrecben$), ve o  ;
falfcf), falso:  kriva kletva ili
rota, 9)?eincib, in. pergiuro ,
spergiuro.

Krivac, vca, m.  ©cbulbtgc,
93crbrccbcr, m. tl reo.

Krivda, f.  Unrecbt, n. ingiu-
stizia.

Krivica, f.  ©cbulbigc, 93erbrc
cbertn, t\ donna veti ; Uttgcrecb*
tigfett, f. ingiustizia.

Krivina, f.  5trummung , f. tor
tuosita , curvild ; ©cbulb, f.
93ergef)cn , n. colpa , reato ,
tori o.

Kriviti, vini. v. a. i. frtimmen.
incurvare;  bcfcbulbtgen, incol-
pare;  — se, fteb frtimmen, in-
curvarsi ; briiUett, plarrcn, mu-
gire, gracchiare.

Krivnja, f.  ©cbutb, f. colpa ;
f. Krivina.

Krivo, adv.  unrccbt , fatfdi,
ingiustamente  , falsamente ;
turnim, storto.

Krivonog, a, o, adj.  frumm*
oetmg, gambe st ort e.

Krivorotnik, m.  2 )?cittetbtgc, m.
spergiuro , speraiuratore.

Krivost, f.  f, Krivnja.

Knvoust, a , o , adj.  frumm>
m«uUg , di bocc a storta.

Krivovati, krivujein, v. n. i,
febuib fettt, esser colpevole.
Krivoverac, rca, m.  itc$er, in.
eretico.

Krivovrat, a, o, adj.  frumm-
balfig, aventeil collo storto.
Krivudati se, v.r.i.  fteb fcbfan*
gelu, far la linea serpentina.
Kriz mati, mam, v. a. i.  ftrmen,
cresimare.

Kriz, m.  itrcu$, n. croce.

Kriza, n. pl.  f. Kar.sta.
Križati, žam, v. a. i.  febueibett
(cincn 9(pfcl, einc SDielone), ta-
gliare (itn pomo  , melone);
bas 3ctcben bes itreujcs macben,
frcujett, segnare colla croce;
—  se, Gretij macben, farsi il
segno delln croce.

Križka, f.  cine ©ebnitte, ©tiicf*
eben, n. ©ebeibe, f. fetta.
Križoboj, m.  tfrcujjug, ni. ero -
ciata.

Kročiti, čim, v. n. p.  fcbrcitctv
etnen ©cbritt macben, far un
passo.

Kroj, m.  ©ebnitt etneS .ftleibeS,
m. taglia detle vesti.

Krojač, m.  ©ebnetber, jfleibet*
macber, in. sarle, sartore.
Krojiti, jim, v.a.i.  jufcbnctbctt,
tagliare (il patino per le vesti,
o la pelle per gli st iv ali),
coni e sarte e calzolajo.
Krokodio, (lila, m. SirotobiU, n.
coccodrillo.

Krop, m.  ftebcnbcS £Gaffcr, n.

acgua bollente.

Kropilo, n.  ©prengmcbel, m.

aspergolo.

Kropioiiica, f.  SCeibfeffcl, m.
pila deli’ acqua sanla  ; f. Ka¬
menica.

Kropiti, pim, v. a. i.  fprt$eit,
aspergere , spruzzarei  f. Po¬
kropiti.

KRU 101 KUD

Krosna, n. pl.  OBebcrftukl, m.
tein jo, strumento datessere,
f. Razboj, Stan tkalački.

Krošnja, f.  SBrottorb, m. co-
faiiu , športa.

Krotak, tka, o, adj.  fanftmib
tt)ig , jatjm , mansueto , mite.

Krotiti, tim, v. a. i.  jiifimcn,
banbtgen, damare, sottomet-
tere ; f. Ukrotiti.

Krotkoča, t f.  ©anftmutk , f.

Krotkost, \ man s uet mline.

Krov, m.  Sati), n. letto.

Kroz , i praep.  burek , per,

Kroza, J o lire.

Krog', m.  ftrcii, m. Siuubc, f.
eircolo.

Krtigao, gla, o, adj.  freibfor«
mig , runb, rotundo  , circo-
lare . sferico.

Krufflja , f.  f. K oglja.

Kruli, m, igrot, n. pane;  f.Hleb.

Kruliti. tim . n. n. i.  grunjcit,
grugnire;  fotlern (im Scibc),
gorgogliare.

Kruna , f. Sirom , f. corona;
Itranj, m. ghirlanda.

Kruniea, f.  Jtofenfrauj, m. ro-
sario;  ^tranjcben, n. coronet-
(«, piccola ghirlanda.

Krunište, n.3ihnt, f. mer In, par-
te superiore ilelle muratjlie.

Kruniti, niin, v. a. i.  ftbncn,
coronare:  f. Okrnniti.

Krupa , f.  .bagri, m. ©ekloffcn,
l>l. grandine, gragnnla.

Krupan, pna, o, adj.  bief, grob,
groš so, grande iti corpo ;
imati novaeali u krupnu,
®eib kafcen iit grofjer 2)}iiiisfortc,
uver danarn in monela granite.

Krupica, f.  Jpagd.ni. gragnola;
— soli, @rau»e, f. ©ttief, n.
pezzetlo, minuzzolo.

Kruška, f.  Sirne, f. pero (al-
bero e j'r ut In); f.  Hruška,

Krut, a, o, adj.  kart, rah
duro , rigido , ruvido ; atam
fam, atroce, spietato.

Kruto, adv.  fjart, fteif, rigida-
mente, duramente;  fekr’ »ict,
molto  , assai.

Krutost, f.  Jpartc, f. duritir.
(Sraufamfcit, f. atrocitd.

Krožili, žiin, v. a. i.  nmbrit,
abtunbcn, ritondare;  umgcbcu,
umtiitgcti, umsingeln, nttornia-
re. circondare;  f. Okružiti,
Obkrožiti.

Ivu ti 11  r i ti, rim, v. n. i.  fum*
medici) lebctt, vivere misera-
mente.

Klicati, cain , v. a. i.  Ifiopfen,

Kucnuti, nem, v. u. p.  j pic-
ckiare.

Klicali, čam, v. n. i.  jielen,
tendere.

Kocina, f.  ®3crg ,  n. stoppa.

K lička. f.  burtbin, f. c ugna;
f. Kuja.

Koča, f. Špani,  n. oa.va; kuči
(k kuči) iti , nacf) ^aufr geken,
andare a na.su.

Kučanin , m.  ^auSgeiioffe , m.
domestico, menibro di časa.

Kučanstvo, n.  ^>auSI)alt, m.
Dcfonomic, f. ecunumia.

Kučara, f.  f. Kitit.

Kučarica, f.  £uttc, SaracEc, f.
capanna, casarella.

Kučište, n. ber Drt, me eiittt
etn Špani  gdtanben , ^auSgrunb,
in. tango in cui era giu una
času.

Kočnik, m. ^aužtjaltcr, Jpauš,
»ermefer , m. economo.

Kučnost, f.  baudickfeit, f. vita
domestica.

Kud , t adv.  reoburck? atif meU

Kuda, ( ckern iHSegc burek? per
gnal via ? per la gual strada  ?
(lat. qua ?)

KUM

KUK 102

K u dag o d , adv.  moimmcr burdi,
per guatungue si sia strada.

Kudelja . f.  btc «Portion $lacb$ ,
£<*nf obcr 2Bolle . bie man auf
etrnnal auf bcn 9?ocfcn btn-bet,
la porzione di lino o lana ,
che si liga in lina volta sulla
rocca.

Kuditi, dim, v. a. i . tabeln,
disprezzare,  f. Pokaditi.

Kudruv, a , o , adj.  jotttg , pe-
loso;  frauš, ricciut o, crespo;
f. Hud , Hudast, Kosmat.

Kuga. f.  spefl, ©eudic, f. peste,
pestilenza.

Kuglja. f.  .ftugcl, f. globo, sfera,
palla.

Kugljaua, f.  5tcge(baf)n, f. car-
riera delle palle (nel y*uocc
de' birilli).

Kuhača, f.  tfodiloffel, in. cuc-
chiajo della cucina.

Kuhar, m.  tfocb, m. cuoco.
Kuharica, f.  itocbin, f. cuoca,
Kuiiati, liani, v. a. i.  focben,
cucinare , cuocere;  f. Sku-
hati.

Kuhinja, f.  ^iidic, f. cucina
©emiiic, n. legume ,  f Varivo
Kuhinjski , a, o, adj.  ^ucben«
di cucina.

Kuja , f  &tinbin , f. cagna.

Ku k, m.  Jpufte, f. anca, coscia
©diinfcn, m. presciuttu  ; ge
bogene irltppc, f*. rupe adunca
Kuka, f.  jpafcn, m. uncinn
r ampone, arpione ; f. Čuklja
Kukac, kca, m. (slov.)  $8urni
m. ver me,  f. Car v ;  jtafer, m
Pjccioi scarafaggio,  f. Kebar
Kukat,, kam' i.  i. klik.
Jctireien, rocljflagcn, nridar  ku
ku. Lumentarsi;  f. /.aklikat
a > ?> adj.  armfelig, te
' m isei nhile.

Hukavac, vca, ni. bcbaucrmigs

murbigerCKciifcf), ra. miserello r
poveretto, uieschino.

Kukavau, vna, «, adj.  f. Kukav.

Kukavica, f.  ©ucEgucE, ra. cu-
c.ulo ;  etn elenOcr SOJenfcf), umno
miserabile.

Kukl.jiea,!/’. Sapuje, f. cap-

Kukina , } niic.cm  ; ©ctiopf (.eineS

Kukmica. \ EBogcliS), ipaljncnfamm,

*  ra. cresta.

Kukolj, m.  cin Unfraut, tffiicfc, f.
veccia;  f. Grahor.

Kiikodrio.iirila, ut. f.Krokodio.

Kuku! interj.  auraef)! tret) mir!
guai!

Kit ku Ij, ni. Sapuic, COtoncJižf
fappe, f. cappuccti ; f. Ktikma.

Kukuljast. a, o, adj.  mit einer
.flapusc auf tem flopfc, uvenle
un cuppucciu .sulla testa.

Kukuljica, f.  f. Kukljica.

Kukurekati, kam, rečem, v. a. i.
traljen , cautare Cii gnilo).

Iiukuriknuti, nem, v. a. p.  f.
Kukurekati.

Kukuruz , m.  gEaiž, flutucui, ra.
formenlone.

Kiikuruzan, zna, o, adj.  Jtu«
furuj«, di formentone.

Kukuta, ©chtcrling, ra. cicu-
ta ; f. Trubeljika.

Kukuvek, m. f.  Cemerika.

*Kula , f.  SEljurm, in. 99utg, f.
tone, castelln  ; f. Ttirauj.

*Kuluk, ni. f. Tlaka, Robota.

Kum, m. ©coattct , , m.

compare:  — venčani, S3ci*
uanb bci ber Xrauung, testi-
mnnio altu sposulizio.

litima, f.  ©cnatterin, ijjatljir., f.
ca mina n:

Knmin, ni. jtiimmcl, m. comino.

Kumir, m. (kr.sl.)  @'6^c, m.
@o$cnbilb, n. Stbgott, in. idola.

Kumiti. m im, v. a. i.  cincit

| 5Kcnfct)cn bei bcm 9!amcn „@c*

KUP

103

KUS

»atter" 1  rufcn, dar del  „co m-
pare' n  a gualcheduno  ; — se
s kiin, ©eoattcr reerbcit, farsi
Kompare o patrino.

Kumovati, raujein, v. n. i.  ein
*Datf)e fein, essere r.ompare.

Kuinstvo , n.  ©esaUerfctiaft, 1'.
I’essere compare.

Kuna, f.  tDtarber, m. marlora.

Kundak, m.  ®d)«ft Cer glinte,
•fiolbcn , m. culciu  , piede
deli’ archibugio.

Kanem, f. Kleti.

Kun ja , f.  f. Dunja.

Kunjelj, m. f. Ivuujelič.

Kunjelie, mi.  tfamnrfien, n. co-
ni(ilio.

Kup, m. Jpaufen, ©cbobet, m.
cumulo , muechio.

Klip , hi.  dtauf, m. compera.

Kupa , /'. aScdjcr , m, coppa.

Kupac, pca, mi.  Taufer, m.
c ompratore.

Kupac, pca, mi.  fleiner Jpaitfen,

Hi. pic rolo muechio.

Kupami, a, e, adj.  jum SBaben
Sefjortg, di bagno.

Kupalo , n. i  Kapelj.

Kupati se, patri i pijem se,
n. rec.  i. fTch baben, bagnarsi.

Kil pelj , f.  iliab, n. bagno.

Kupica, f.  ■TnntglaSn. ftic-
chiere , ij olto ; f. Čaša.

Kupina, f.  SBrombceriiraud), m-
> otio. specle di prano.

Ku pl teli, ni.  .(tiiufcr, m. eompra-
lore.  f. Kupovatelj, Kupac.

Kupitelj, mi.  ©ammler, m. rae-
coglitore.

Kupiti, pim, v. a. p.  faufen,
c umperare, comprare;  f. Ku¬
povati.

Kfipiti, pim, v. a. i.  fammeiit,
raccogliere , raecorre, accu-
mulare, ammassare ; i  Na¬
kupiti, Skupiti.

Kupnenik, mi. ©dieffel, a)} e e en .
Ul. certa misura pel vino e
grano, stajo.

Kupovan, vna, o, adj.  f. Ku-
povni.

Kupovatelj, mi. itiiufer, m. com-
pratore , avcentore.

Kupovati, pujem, v. a. i.  fau<
fen, comprare, comperare;
f. Kupiti.

Kupovni, a. o, adj.  n. p. gonj,
platno , jefauft (@c<)enfa$ oom
ju £>aufe SrjEugtcii), comprato
fcontrario di guello, che si
produce a casaj.

Kupovnik, mi. (slov.)  f. Ku¬
pac.

Kapus, mi. Jtappil > .Rot)!, m.
Rraut n. cavolo capuccio ;
— kiseii, @auetfraut, n. ca-
pucci garbi;  f. Zelje.

Kur, mi. £aljn , in. gallo;  f.
Kokot. Petal, Petao.

Karali , f.  ©eftiiijel, n. volatili
domeslici;  f. 1’erad.

Kurlia, /'. f Kurva.

Kuriti, rim , v. a. i.  1) f. Ka¬
diti; 2) f. Loži ti a pec.

*Kurjak. mi. f. Vuk.

Karva, f.  .fmve, f. meretrice,
pultana , serafa.

Kiis, mi. ©tiicE, n.-pezzo ; 33if,
fen, m. boceone ; f. Zalogaj.

Kus, a, o, udj.  gcfiutit, mozzo
di roda;  f. K lisast

Kasač, sca, m.  @c|lu|}tt, m.
mm mozzalo , scodato.

Kusast, a, o, adj f.  Kus, a. o.

Kasali, sam. v. a. i.  gterig effen,
mit ootieiti Poffel effert, man-
uiare acidamente, inghiottire
interi bocconi;  f. Kusuuti.

Kašnati, nem, v. a. p.  etnen
asiffcit ober etnen Sbffcl ootl oec
fctilingen, inghiottire un boc-
cone o un pieno cucchiujo.

LAI)

104

kva

Kusorep, a, o, adj.  f. Kusast,
Kus, a, o.

Kusorepae, p Ca , m.  (pas) f.
Knsac.

*Kusur, m. f. Ostatak.

Kuš, m. ©ntbei, f salvia  , f.
Kadulja. Okolo Kotora ljudi
kušu vele pelin, a pravi
pelin iovu ,.osinaeod ta-
lianskoga assenzio.

Kušac , sca, m. f. Čelov.
Košati, sam, v. a. i.  / p.  oer«
fucben , provare, lenlare, far
prava;  foftcn , assaggiare.
Kuševati, šujem, v. a. i.  f.

Kušnuti, Celovati, Celivati.
Kušnuti, nem , v. a. p.  tufferi,
baciare:  f. Kuševati.

Kut, m. tEBinfcl, m. angolo in¬
terno.

Kutan, tna, o, adj.  minfetig,
angolare.

'Kutija , | f.  ©cbaditcl, a3iicKfe, f.

*Kutijica, j cassetla  , scattola  ;
f- Škrabica.

Kutnjak, m.  58acfcttiai)it , m.

dente molare.

Kuvar, m.  f. Kubar.

Kovati, vam, v. a. i.  f. Kuhati.
Kiiian. /,na, o, adj. pcilijaft,
anficcfcnb, pestifero , conta-
gioso;  kuini pomor, Veftfeu*
cbe , I’. strage di peste.
Kvačiti. eiin", v. a. i.  baletu,
anljafcln . anijafen , mit tem S?a-.
fen befefligen obet beranjicljcn,
uneinare, pigliare con un'
uncino;  f. Zakvačiti
Kvaka, /, jttinte, ©djnaHe <m
cer Xi)iir, f*. saliscendo.
Kvar, m. ©diabcn, SBerlufl, in.

danilo, scapito  , discapito.
K varan, rna, o, adj.  fcbabljaft,
danneggiat  o.

Kvarga, f.  Stušioucbš, m. SSetc
le, 1 . escrescenza , tumore.

Kvariti, rim, v. a. i.  atrberbeu,
danneggiare, guastare, rovi-
nare ; f. \i. kvariti, Pokvariti.

Kvarovati, rujem, v. n. i.
©Cbaben (cibcti, ctnbiiBcn , per-
der, aver discapito.

Kvas, m. ©auerteig, m. lievito ,
fermenta.

Kvasina, f.  f. Ocat.

Kvasiti, sini, v. a. i.  ftiucni,
metter il fermenta;  befcudttcit,
bagnare ; f.  Nakvasiti, Mo¬
čiti , Smočiti.

Kvašenje, n.  "Infeuditung, f.
bagnamenta.

Kver, m.  tpcrgnment, n. earla
pergamena  ; f. Pargamena
(koža, /.a pisati).

Kviliti, lini, v. n. i.  f. Cviliti.

Kvir, m.  f. Kver.

Kvocati, cani, v. n. i.  giudEcn,
glucEfcn, chiocciare.

Kvočka , ©lucEljcttnc, f.
chioccia.

Ii.

Labud, m. ©cbwait, m. cigno ;
cin *})fert>enamc , un nome di
c avali o.

Lacan, ona , o, adj.  f. (hla¬
dan , dna, o.

Lačati, čam, v. n. i.  Ijungern ,
aver farne,  f. Uladovati.

Lad, m.  f. Hlad.

Lada, f. n oni. pr op.  einc flatti*
febe ©ottin, cljcrSuno (vlada?)
Ql$ 23cnu$ , una dea presso
gli ant it: hi Slavi, probabil-
mente Giunone , cosi detla da
vladati, regnareo governarei
in fcer ©icbtcrfpracbč fomcl aU
©cmalin, nella lingua poetica
si adopera per „la moglie

LAN

LAK 105

kartanje, n. (slov.)  SattbcšbcfT*
?uitg, f. possessione di cam-
pinina ;  Sank , n. (im ©egcit.
Litje jut ©tat)t), campagna ;
.  f- Selo.

Ladati, dam , v. a. i. (slov.)
r  f- Vladati.

Ladja, f.  ©ctiiff, n. bar ca, le-
t  gno , nave.

Ladjica, f.  ©diiffletit, n. bar¬
vite/ta, piccolu nave■
Lagahan, lina, o , adj.  feljt
t  leicfit, assai leggiero.
kagak, lahka, hkb,)artj. leidjt,
kagan , a, o, {leggiero  ,

•j. lieoe;  flinf, snello.
kagano, adv.  langfam , letfc,
T  Oclaffen , leggermenle.
lagati, lažem , v. a. i.  liigen /
r  nientirej, dir bugia.
lagati, lagam , lažem (tn ber
3ufammcnfet$un<j mit po, za, u,
na, od, pri itd., oonložiti),
legert, povre, meltere, stivare;
f. Polagati, Zalagati, Ula¬
ga li, Nalagali, Odlagali itd.
kagav, gva, m.  n. botte ;
f. Bačva.

Ugoditi , dim , v. a. i.  mafi*
9 en , modernre, temp er ar e.
kagotan , tna, o, adj.  Icictjt,
%  legge.ro ;  fdjroad) , debole.
Laguin , m.  f. Podkop, Rov.
kahak, lahka, o, adj.  f. Lagale,
kahko , adv.  Icicht, facilmente.
•bajati, jem, v. n. i.  bdlen,ab-
bajare ,  sto pas laje, vetar
nosi, btc 9tfacbreben eineS 43bfen
fdiabcit nidit$ , lo sparlare
. d’ ti n o scellerato noti nuoce .
bajava e, vca, m.  etn ©cfjreier,
‘flloufcber, Stfacbreber, m. abba-
r  ja tore , špar lat or e.

^aj n o, n.  9ftnb= unb spferbefotf),
t  ni. stereo di bue o di cavallo.
kak, a, o, adj.  f. Lagak.

‘Lakardia, f.  Voffc, f. JSuftfptel,
n. buffaneria, commedia.

Lakat, kta, m.  ©Hbogen, m. cu-
liito, gomilo-,  ®Uc, i'. braccio.

Laku, ailv.  (ctd)t, flinf, legger¬
menle, sveltuinente.

Lakom, a, o, adj.  gefrafiig,
Ijatfiiclitig , ingordo  , avido.

Lakoiniti se. inim se, v. n. i.
getjett, itturiicrti, esser ingor¬
do , avido.

Laloka , f.  dtimtbacfen, m. wia-
sce.Ua.

Lama, f.  iBlcdi, u. lama, latla.
f. Lini.

Lainati, mam, mljein, v. a.  t.
tvccticu, rompere, frangere ;
f. I. o mi ti, Sloni i ti.

Lambik, m. ital. lambicco , ©e*
fttUtrfoIben , in. Jtetorte, f.

Lan, m.  gladi«, Seiit, m. lino.

Lanac, nca, m.  dtette, f. cule¬
na  f. Veriga, Vernga.

Landa. f.  n. p. kruha , dinje,
jaiiuke, cin ©cfiiiittc, ©riiciOc, f.
fella Cdi pane ecc.j.

kandira, f. (dimili,  »o it landa)
©ctinittciieii, n. (letne ©dieibe, f.
piccolu fella.

Lane, neta, n.  (Vuk) SRefjfalb,
n. caprioletlo.

Lanen, a, o. adj.  iglaefitk, ton
gladi«, di lino  ; f." Parten.

Lani, adv.  oortgcd Safir, i anno
seanso. passato.

Lanjski, a, o, adj.  cotcinidf)tig,
d’anno scorso.

kantina, f.  ©egelpange, f. on-
lenna-,  Jpcubaitm , in. ulbero .
attorno di cui si ammucehia
it fie.no  ; f. .Stožili,i.

Lanuti (lagnuli), nem, v. n.i.
lcict)ter roerten, alleviarsi.

Lanuti (o. lajnuli ot. lavnuti),
nem. v.  «• p.  einmst bellen ,
abbajar una volta.

106

LAV

LAS

Lupiti, pim (lilapiti), v. n. i.
fdinappen nad) etrcab, acceffa-
re, accfdappare.

Lapnutl (hlapimti), nem, v.n. p.
gterig »crfcblingcn (wm £unbe),
inghiottire a vida me ut e (si
dice de’ cimi).

Lapor, m.  iOiergetflein, m, mar-
ga  , mama.

Laptati , pcem , v. a. i.  etmab
Jltiflige« cfTcn (»om $unbe), man-
giare (i l ca ne) con istrepito
'altignendo il /lindo (lalle  u
liro<iu) colla lingua.

Larina, f.  Sarm, in. chiasso ,
strepito , fracasso  , romar e:
f. Buka.

Larmati, mam, v. n. i.  f. Bu¬
či ti.

Lasa, f. Lasiča.

Lasan , sna, o, adj. (comp .
las nji) leirfit, burtig, fučile,
agevole,  langfam , piano.
Lasiča, f.  SBtefel, u. donnola
(animale).

Laskalac , laskaoca , m.  f.
Laskate.lj.

Laskatelj, m.  ©dimeidjlcr, m.

adulatore  , lusingatore .
Laskati, kam , v. n. i.  fdimcL
dieln , lusingare , adulare.
Laskavac. vca, in.  f. Laskatelj.
Lasno, adv.  Icidit, ofjnc 2)?uf)e,
facilmente.

Lasnoča ,\f.  Sciditigfcit, #urtig*
Lasnost, jfett, f. facilita, age-
volezza.

Last . f.  33clxiglict)feit, ^omm«
bttat, @cmad)lid)fcit, 1'. agio ,
c o m o d  o , ozio.

Lasta, f’,  f. Lastovica.

Lastan, tna, o , adj.  beguem,
comnd  o.

Lastavica , f.  f. Lastovica.
Lastiti se, tim se. v. rec.  i
Jreunticiiaft affetticeo , fcbmei

ditln, fuii reben, affellar ami-
cizia, lusingar colle parole.
Lastiv, a, o, adj.  fcttmctctilcrtfdj,
liitig, ocrfuftrerifctt, lusinghiero.
Lastivo, adv.  fcbmcicblerifdi, »er«
futjrerifrt) , lusinghevolmente.
Lastovica, f.  ©cbnntlbe, f. (53o»
gel uitb Sifcfi), randine (uc-
cello e pešce):  f. Lastavica.
Lašnje, adv.  leicbtcr, pik facil¬
mente, pik agevolmente.
Lašnji, a. e, 'adj. (comp.  »on
lasati) leicbter, pik facile, pik
agevule.

Lastiti, tim, o. a. i.  poliral,
glatten, isidifat, palice j  — se f
glanjcn, risplendere.

Lat, m.  Jpalm, m. gumba, fusto
d’ erba.

Latica, f.  cin 3n>tcfrl in bot
jtlcibungbftiicfcn, i»ic j. 53. auf
©atjen (feofen) jmifeben ben 5ti«
fen, unb auf bcm $embc nnter
ben Krmen , gherone.

Latin, i m. Satciner, m. la-
Latinin , j lino.

Latinka, ) f.  Sateinerin, f-
Latinkinja, \ talina.

Latinski, a. o, adj.  latciniftf),
talino.

Latiti se. tim se, v. rec. p.
(česa), ttotf ergrcifen, nnter- 1
neljnten , pigliare, prendere,
intraprendere.

Lav, m.  Some, m. liane.
Lavast, a, o, adj.  loi»cnfarbig,
lionato, di color di liane.

La vež, m. ©ebelt, n. latrato,
nbbajamenta.

Lavica, f.  Sibnjin , f. linnessa.
Lavie, m.  fleiner, innger Soroe, m.
lioncello.

Lavor. m.  Siorberbaum, m. lau-
ro  , alloro;  f. Lovor.
Lavoris, m. Seoparb , m. leo¬
pardu ; f. Kaplan.

LAŽ 107 LED

kavov. a, o , adj. beš Soreen ,
di lione.

Savski, a, o, adj. Sbrocn«, di
/ione, linnino.

Laz, m.  cin Drt im USaibc, »o
bic ®aumc audgeijaucn ienb, un
luogo 'purgato d’ alberi in
bosco.

Laz, f.  ©namig, m. Dcffnung
am 3aunc, um baburch bei cin«
3,cfricbctcn Sfteiumcn bcgucm bin«
fin unb Ijcraus ju gcbcn, aper-
tura nul siepe fatta app o s ta
Pur introilo ed esito nei
f  luoghi recinli.

'-szar . m.  1) cin (DtannSnamc,
‘lome prnpr.;  2) itriippel, in.
. stroppiato.

Lazar. a, o, adj.  »crfriippclt,
f  stroppiulo.

kaziti, zim, v. n. i.  friccficn,
serpere, strascinursi ; gcbcn
t  a ndare.

kazilo, udv,  (komu Liti) . 3eit
•ifllicn, arer tempo:  menije
lažno, nije mi lažno, kad mi
T  hude lažno.

Laznuti, nem, v. a. p.  einmai
l lecTcn, leccar un a volta.

Laž, f.  Sugc, I'. menzoijna, bugia.
Laža, f.  f. Lažac.

Lažac, žca, m.  Siigner, m. bu-
. giardo, menlitore.

Laživac, vca, m  f. Lažac.
Laživčina, m. cin grofjer Siigner,

. bugiardone. g ran bugiardo.
Lažka, f.  ffitiibrcbcn , ri. iiigen«
hafte ©jiiblung , Sluffcbneibcrci,

. 1- pustocchia.

Lažkati, kam, v. a. i.  fagen ju
icmanb: lažeš (bu liigft), dir
ud uletino:  iažeš (mentisci),
l Zaiažkati.

Lažljiv, a, o, adj. liigeabaft,
liigncrifcl), falso  , bugiardo ,
fallace, mendace.

Lažljivac, vca, m. f. Lazivac
Lažac.

Lažolirist, 1 m.  faifeber ipropbct,

Lažokarst, j blntidirift, m. pseu-
docristo, anticristo.

Le, adv.  mofjl, roirflicb, invero,
darve.ro ;  bocb, bennotb, tutta-
ria  , con tutto cib :  f. Ipak.

Lebdi ti. dim, (okolo koga ili
nad kim) v. n. i.  jartlieb pfie«
gen , aver tenera cura.

Lebdost, f.  jariiiebe *Pftegc, f.
tenera cura.

Lebetati. lebečein, v. n.i.  man«
fen, (Teb Jaurn auf ben 23eincn
erbalten , titubure , vacillare.

Lecali se, cam se, v. r. i.  | er«

Lccnuti se, nem se, v.r.p.  jfebre«
eten, erbeben , spaventarsi.

Lečba, f.  ^eilung, Sur, f. cura
medicinate.

Lečitba. f.  f. Lečba.

Ločiti, čim , v- “■ L  beden, cu«
tiren , medicare, curare, sa-
jiure;  f. Izlečiti.

Lečnik, m.  2itjt, m- medico.

Leča, f.  Sinic , f. lente, len-
ticchia.

Leči (legnuti), ležem, v.n. p.
(trt) legen, coricarsi. mettersi
a giacere;  — pod breme,
unter ber fiait erliegen, cader
sotto il peso,  f. Ležati.

Leči, ležem, v. a. i.  beefen, brit*
ten, covare;  Sungc merfen, /i-
gtiare,  f Izleči.

Led, m. ©L n. ghiaccio , gelo.

Ledan, dna, o, adj.  ©L, di
ghiaccio;  f. Leden.

Leden, a, o, adj.  cifig, t>om
©fc , ffib*, di ghiaccio : lig.
feijr falt, assai freddo.

Ledenica, f.  ©cgrube, f. luogo
ove si ripone ghiaccio o neve
per conservarla  d’ estale ,
ghiacciera, neviera.

LEP

108

LEL

Ledina, f.  Ofeltanefe, £oibe, f.
(evra incolta.

Lediti se, dim se, v. rec. i.
etnfrierett, ijelami , agghiacciar-
si;  f. Slediti se, 'Marziniti,
Smarznuti.

Ledja, djali, n.pl.  9tiic£eit, in.
dosso , f. Harbat. izzaledjah,
t)on f)tnten, da dietro.

* Le d jen, m. f. Hukoinija.

Leg 1 , m. f. Leglo,

Legati, gani, v. n. i.  f. Ležati.
Leglo, n.  £ecf$eit, f. il tempo
del covare n figliare detle
salvaggine ; 23rut, f. ftofel, in.
covatura  , pollo  , pulcino,
razza.

Legnnti , nem , v. n. p. fuft
ntebcrlegett, coricarsi , met -
tersi a giacere , f. Leči.

Lek, m.  Jpeilmittel, n. SDJebijttt, f.
medicina, medicamento , ri-
medio.

Lekar, m.  ^potbefer, m. spe-
ziale , farmacista ; 2lr}t, m.
medico,  f. Lečnik.

Lekarica, f.  ^eilertit, Olevfttfo, f.
medichessa.

Lekarina, f.  £cilgelb, n. ©ebiiijr
bed 5lrjted, f. il datiaro che si
da ul medico per la čuva.
Lekar niča, f.  Slpotfjefc, f. spe-
zieria , farmacopea.
Lekarski, a, o , adj.  orjtUd),
medicinale.

Lele! in ter),  od) roel) ’. oumef)!
oime!  f. jao.

Lelek, m.  2Bebgefcbm, *K>el)ge=
bcul, n. urlamento, vrlo  (lele
meni!)

*Lelek, m. f. Strok.

Lelekati, kam, v. n. i.  rodjflo-
0 crt, guajolare, urlare.

Le jat! am, v .  a . f. Ljuljati.
Leijo, lja, m. Siebedgott, Šimor,
ni. dio d’umore, amore.

Lemeš, m. spflugfdjor, f. vomere.
Len, a, o. adj.  foul, trogc,
pigro , neghittoso, infingardo-
Leniti se. nim se, v. rec. u
trdge roerben , foulcnjen , dive-
nir pigro, es s ere pigro , im-
pigrire.

Leniv, a, o, adv.  f. Len.
Lenivac, vca , m.  ftoulcnjer /
£roge, m. poltrone , uomo
pigro.

Lenivica, f.  ftoulertaentt, f pol-
trona, donna pigra.

Lenivd , adv.  f. Leno.

Lenjak, to.  V. Lenivac.

Lenka , f.  2tuf(;ongeftonge , f-
p er tiča.

Leno , adv.  foul, troge , pigra -
mente , poltronescamente.
Lenost, f.  ftaulljeit, f. pigrizia,
poltroneria.

Lenstina, f. §’ m.  9ftu0tggdttgeL
m. poltrone.

Lep, m. 9lmvutf f  m. ( 5 . 93. be$
Sed med ouf bod $lecf)tn>erf), in'
crostatura  (del pare[e coll&
malta).

Lep, a, o, adj. (comp . lepši?
leplji), fdjbn, jtedid), bello,
avvenente , formo s o , ristoso■
Lepak, pka, to.  93ogelleim, m-
vischio.

Lepahan, lina, o, adj.  meblid)/
onmutl)tg, belletto , bellucciOi
graziosetto.

Leparšiti, sim, n.  i. flot * 1
Lepetati, pečem, j tern (t)ott ge*
fongenen 93'ogcln), svolazzare,
sbatter le ale.

* Le peza, f.  f. Hladilo.

Lepinja, f.  citt biinited lottgc*
93rot, bod fdmeU gebocfeit itf'
un pane bislungo e sottiU »
che e c otto pr ima deli’ al'
tro nell’ istesso tempo
fornato.


Lfis 109 LET

Lepir, m.  ©dimetterling , m.
, farfalla.

lepiti, pim, v. a. i.  anfittcn ,
leimeit, incollare;  Etcbcu, in-
rustare ; lepiti kudu japnom
, >li vapnom, f. Olčpiti.
lepiti , pim , v. n. i.  fction
»tierfcett, dive n ir bello ; f. Oie-
,Piti.

L« pljiv, a, o, adj.  (tebrig, glu-
tinoso, vistioso, vischioso.
"®P°fflasan, sna, o, udi.  i»Pl)t>
tottcnP, troljlElingcnb, eufoaic a.
leposlovje , n.  steitpetiE , L

estetica;  SBcttetdftit, f. bel-
letristica.

Lepost, f.  f. Lepota.

Lepota, f.  ®d)'6nf)eft, f. bellezza.
Lepotica, Sdjonc, f. una
bella donim.

Lepšati, sam, v. n. i.  pcrfdio,
netit , abbetlire,  f. Polepšati.
Leptir, m.  f. Lepir.

Lepnrica, f.  SOadilfdimetterltflg ,

• jn. farfalla di notle.

Ler, m.  fiiiie, f. giglia.

Les, m ,  sBauljolj, SBaumaterial, n.
materiale di legno per fab-
bricare'.  —, (slov.')  SEobtem
truf) C , f. cassa di niorto  ,
skrinja martvačka; —. ( russ.
, bohm.)  2Balb, m. bosco.
Lesa, f.  Slerfjte, I'. Sledit wcr£,
@efled)t, n. orale, eralinnla.
Leska, f.  Jpgfelftaubc, f. £afcl»
nufjbaum, m. uvelluno, noc-
oiuolo.

Leskati se, kam se, v. n. i.
?lanjert , jcliimmern , blinSen,
sfavillare, scintillare, co-
, fuscare.

Leskov, a, o , adj.  »on SpakU

• nufifjoli, di legno d’ uvellano.
Leskovac , vca, m.  etrt ©tocE

boit ^>gfctfigube , bastone di
nocciuolo.

Leskovina, f.  £afefmifil)ol), n. le¬
gno di nocciuolo , <l avellano.

Lestve , tavali, f. pl.  ©ttege,
Sreppe, Sciter , f. scala ;  f.
.StlllKl.

*Leš , m.  titaž, n. cadavere,  f.
Star vina.

•Lešinar, m.  SEašgeiet, m. sorta
d' aroltojo.

Lešnik, I m.dpafelnug.f. nocciuo-

Lesnjak,) la, avelluna (frutto).

Let, m.  Slug, m. vola.

Leteti, tim, e. n. i.  ftiegen, »o-
lare; i  Poleteti.

Leti, adv.  im©ommcr, di State,
d’estale.

Leti, lijem, v. a. i.  giejjctt,
f nadere , infondere, ver šare.

Letina, f.  1) Saljr (in SBuctlidit
auf Srucblbarteit), anno (ri-
guardo alla fertilitu) :  —
dobra, fruditbare« Saljr, anno
ferlile;  /.la —, unfruditbateč
Safir, anno sterile;  bie
SelbprobuStc, prodotti di ter-
ra:  spraviti letinu; na polju
nam je još sva—; — pro¬
pada od prevelike kiše.

Letipas, psa, m. Sluffdinetbet,
UBiubbtutcl, ni. rodomonte,
millanlalore.

Letni, a, o, t adj,,© ommer,,

Letnji, a , e, j d’ estale  , di
State, d’estd.

Leto , n.  bie Oeffnuitg »orne am
SBicncndocEc unb aSicitotEorbe,
il pertugio , per cui entrano
e sortono le api dali’ alveare.

Leto, n.  ©ommer, m. stale;
Safir, n. anno;  leto danali,
Safirežfrtll, f. tempo d’un anno-

Letopis, m.  atonalen, Safitbii.
diec, pl. unnuli.

Letos, adv.  fieuer, gnest o anno.

Letošnji, a, e, adj.  fieurtg, di
guest’ anno.

LIC 110 LIP

Letovati, tujem, v. n. i.  bett
©ommer jubrinactt , tiberfom*
aicnt , passar  o dimorare
V estate.

Letva, f.  Satte, Setfie, f. per-
tica lunga  , come si us a
adoperare nella costruzione
de' tetti.

Lev, a, o, adj.  linf, manco ,
sinistro.

Levak, m. bcr mit ber linfcn
iponb arbeitet, un che lav or a
colla mano manco. mancino.

Levak, vka, m.  £ricbtcr, m.
imbuto.

Levarna, \f.  Stečem, f. fon-

Levarniea, i deria.

Levati , vam , v. a. i.  <jtečen ,
fondere, versare , gettare.

Levica, f.  linfe £aitb, t\ mano
man ca.

Levo , adv.  linfž , alla manca ,
alla sinistra.

Ležaj, m.  2a$c, f. situazione,
f. Leže.

Ležak, m.  £a$cbieb, m. poltro -
ne, infingardo.

Ležati, žim. v.n.i.  Itcgctt, gia-
cere , esser coricato , f. Leči.

Leže. n.  £a$er. n. Sagcrflatte, f.
(j. 55 bež 6afen), covile.

Ležečke, adv.  Itegcnb, giacendo.

Li, con},  ob, bemt, .ve; znašli,
Loče li (loči ? 2) pleonasmus:
ako li, nego li, da li-

Libiv, a, o, adj.  fleifd)i$, fett,
polposo.

Lice, n.  l) ©eftebt, n. volto , fac-

. VISU  , -

ber Srbe, A

J l<1  detla tet ra;  2) redite
oes ieudies, u ritto del pam
■i) (krsQ  sjjcrfcn , f. p
sona  , f. Osoba.

Licem, adv.  gerate , appuni
~  na bo 2 -'c; - u nedelje

Licumerac, rca, m. ipcudiler,
m. ipocrita.

Ličba. f.  Sijitntion, f. nstapub-
blica , incanto;  ipuMifation, f-
pubblicazione.

Ličina , f.  eiit ©trief rom aSafle,
c ar da di corteccia di tiglio-
Ličiti, čim, v. n.i.  nn>I)l anftetjen'
star tiene ; f. Dolikovati.
Ličiti, čim . v. a. i.  oerofrcntli'
dieit, auifdireicn, publijircn, di -
vnlgare, pubblicare;  — koe,a,
einem bie jEoiicttc madicit, far
la tavale!ta ad aleuno.
Ličnik, m.  iluifdireier, Jperotb-
m. aval do.

Lilia (lelia), f.  SBcet, n. ajuola:
f. Greda.

Liliva, f.  3'nS , 3£5udier, m.
us ur a.

Lija, f.  f. Lisica; f. Liha.
Li.iati, jam, v. a.i.  umljerfdiiet«
dien »te ein 5ud)S , o udar ut-
torno a guisa d'unu volpe.
Lijavica, f.  Surdifall, m. diar-
rea. flussn di ventre.

Lik, m.  2lngefid)t, n. faccia ,
volto  ; ®l)or, m. (beim ©efimgeb
var o (del cantatori).

Liko. n.  95aft, m. buccia, scor-
zu d’ alhera.

| Liljan, m.  Silič, f. giglio.

Liin, m. SBledt, n. lama, lat ta.
Limovina. f.  SBlcdinmutcn, L pi¬
co.«« di latta.

Liniti se, nim se, )v. rec. i.
Liujati se, njam se,jfldi Ijarcn,
lasciar il pelo.

Lipa, f.  Silite, f. tiglio.

Lipani. pnja, m. Suni, 58rad)<
nionat, m. Giugno.

Lipov , a , o . adj. »on Stnbeil'
Ijolj , di l igno di tiglio.
Lipovina, f.  8inbenf>olt, n. le-
gno di tiglio.


111

M V

LIS

Ijipsati, pšetn, r. a. p . oertc«
.člen , frcpircn, r.repare.
wr, m.  f. I.iir.

Lira, f. g c j Et  f. lira (stru-
nierito mu.‘tičale).

Lisac, sca. m.  konj koi na
čelu ima beln zvezda, bcr
Slame eincš iDfcrteS, baš cine
^ISffc bat, pome d’vn caval-
j jo, c h e. ha la stella in fronte.
Lisast , a. o, adj. n. p. konj
Hi kobila, ter etnen mciftcn
Sled an ter ©tirne pat, einc
®lii(Te patent, regratu di slel-
. Ja Manna in fronte.

Lisica , f.  gucbS , m. i tolpe;
lisice, f. pl.  ^antfeiTein, pl.
nianetle, s trume.nl o di ferro ,
c on cui si ligano le mani  ut
t  ret; f. Lisičine.

Lisičina, f.  grotjer giirfiS, m.
v olpnne‘,  — koža. gucpsbdg,
m. pelle di ral JU '. lisičine,
f- pl.  groge (dirocrc Jponbfeffctn,
nianelte graniti;  f. Lisice.
Lisičiti, čim , v. n. i.  itd) oe-»
Melicn , vulpin are  . simulare ;
~~  se, fidi einfdimcidieln, adu-
i /ijre. Insingare.

Lisičji, a. e. adj.  giid|3>, vol-
. Pinu  , di rMpe.

Lisjak, m.  gucpS, in. (SOtamidien)
. t ntlpe viaschio.

Lis Hal, a, o, adj.  f. Listat,
, Listnat.

L'sl, m.  55latt, n. (an SBaumcn
unt g)flanjcn), foglia  ; ein SBIatt
vapicr, fnglio;  IBttef, in. lel-
ifra  , f. Poslanica; knjiga u
listu, ein SBtid) im golioformat,
libro in foglio ; listom , ini»
stfammt, tutti quanti :  po-
dignut se listom, udoše li¬
stom, t. j. svi; — na goljatu
"iti goleni, ffiate, f. polpa
detla gamba.

Listak, »t. dim.  »on list.

Listali, tna, o, adj.  f. Listast

Listar, m.  SBricftriigcr, m. por .
talettere (uomo).

Listast. a, o, adj.  tdattericfit,
belaubt, frondoso , fronduto,
fronzuto, foglialo, fronzato.

Listati, tam, n. n. t. SBliitter
befommen , (tdt belauben , fron-
dire, frondeggiare, ricoprir-
si di foglie; (  Prolistati.

Listje, n. coli.  Šlšttcr, H. pi¬
te foglie, frondi.

Listnat, a , o . adj.  f. Listast.

Listnica, f.  SBricftafcpc, f. tac-
cuino  , portaleltere.

Listonoša , m.  aSrtcftrager. m.
portaleltere (uonic) ;  f. I.i-
star.

Listopad , t«. .OttoPer, m. mere
d' ollobre.

Listovina, f.  ®rtcfi)orfo, n. porlo
di. lettera.

Listovnica, f.  Strdiio, n. archivo.

List ve, tavali, f. pl.  f. Lestve.

Lišaj, m.  jSittcridi, in. Sitter*
flečpte, f. r Matica.

Lisce, n.  malo lice, GScftcpicpcn,

n. viseti a.

Lišavati, vam, siljeni, v. a i.
i  Llšiti.

Lišen, a. o. adj.  PcrauPt, privit.

Ličiti, Šim . n. a. p."  berauben ,
privare.  cutblogen, sviigliaee;
—  se česa, cincr ©acpc ncr>
turtiff-incrbcn, perdere gualehe
osa;  f. Lišavati.

Lit, a, o, pari.  oon liti, g e <
goffen, aetlalo , infuso.

Lit, f.  Srladte Peš ©čibclč ober
©cpmcrteS , guddcl, f. piano
delta spada o sciabola , piat-
tonala.

Lili, lijem, e. o. i.  f. Leti.

Livada, f ;  HBtcfe, r. pralo,  f.
Senokosa.

TjJU

WU 112

Livadija, f.  OGteftn, f. pl. Mac, f.
prateria.

liiven, a, o, part.  »on liti, f.
Lit, a, o.

Lizalac, zaoca (zalca), m. £e*
tfer, m. leccatore.

Lizati, žem, v. a. i.  tecčen, Zec-
eare ; — se, ftcb we$en, abs
roetjen, consumarsi fregando ;
fidi ctnfcbmeicbcln, insinuarsi
con lusinghe;  f. Priliz&ti se.
Ljaga, f.  ©cbanbfletf, m. mac-
chia , ignominia.

Lie, adv.  f. Le.

Ljeljen, m.  f. Jelen.

Ljiljak, ljka, m. fttebermauš, f.

f. Medopir, šišmiš, Slepi miš.
Ljuba , f.  ©elicbte, f. amante ;

@attin, f. m o g lie, sp osa.
Ljubak, bka, o, adj.  Itcbltcb ,
amabile , grato .

Ljnbav, f.'  Stcbc, f. a more;
©iitc, ftrcunfefebaft, f. amicizia,
bonta;  ueiniti komu ljubav,
cinem feie ftrcunbfcbaft crmcifen,
far V amicizia ad aleuno;
nad a ni se od tvoje ljubavi,
icb f)offc t>on bcincr©iitc, spero
dal la tua bonta. .

Ljubavan , vna, o, adj.  liebes
»oU, amabile ; f. Ljubezljiv.
Ljubezan, zna, o, adj.  lieb,
cordiale, car o.

Ljubezan , zni, f.  Siebc, Bunci*
.qung, f. umore, affezione.
Ljubeznica , f.  ©cltebte , f.
amanfe.

Ljubeznik , m.  ©cliebter , m.

amante.

Ljubezljiv, a, o, adj.  liebco
amabile , amorevole.

■jubi, indecl. f . f. Ljuba,
ljubica. i e

Ljubica,
Ljubičica,

f • SBeilctjen
, viola.
ijubimac, niča, m.  gkbling,
favonto.

Ljubiti, bim, v. a. i.  Itcben,
omare;  ftiiTen, baciare ; — se
(komu što), v. r. impers. i.
gefaUig (cin, Sufl baben, aver
voglia, piacere ; f. Hoteti se
komu.

Ljubko, adv.  Iteblicb, fti#, amo -
revolmente.

Ljubuuti, nem, v. a. p.  fiiffcn,
baciare.

Ljubom or, m.  ©iferfucbt, f. ge -
losia;  f. Ljubomornost.

Ljubo močan, rna, o, adj.  eifer*
fiicbtig , geloso.

Ljubomornost, f.  ©iferfucbt, f.
gelosia.

Ljubopitan, tna, o, adj. (rus s J
neugienej, curioso.
Ljubosumnjiv, a, o, adj.  f*
Ljubomoran.

Ljubovca, f. dimin.  oon ljuba.
Ljubovnica, f.  Siebcben, n. ©c*
Itcbte, f. amante,  f. Ljubez¬
nica.

Ljubovnik , m.  ©cliebtcr , m.

amante,  f. Ljubeznik.

Ljudi, dih, m. pl.  Seutc, pl*
SDZcnfcben, m. pl. uomini, gente j
sto ijudili, sto čudili, footcl
Jtbpfc, fooiel ©tnne, guante
teste, (ante sentenze.
Ljudinstvo, n.  fDobel, m. volgo.
Ljudomorac, rca, m.  SDZorfceL
m. omicida.

Ljudojed , \ m.  Oftenfcbenfrefletb
Ljudožder, i m. antropofago ,
mangiatore d'uomini.
Ljudski, a, o, adj.  menfcbltdv
boflicb / umano , cortese.
Ljudstvo, «. 3Kenfcben , in. pl*
Seute, pl. uomini, gente ; f*
Ljudinstvo.

Ljulj, m. fioleb , m. loglio.
Ljuljaška, f.  ©djoufcL 5Biegc, L
. culla, cuna;  ftutfebc, f. cin*
©djnjungmflfcbine . macchind

i

LOM

LJU H3

sospesa per agitarvisi in
(tria.

kjuljati, Ijam, v. a. i.  fcfiatifelit,
cullare , muovere ; ljutfct>en,
Icbmtngcn, agitare , muovere.
{'.luljka, /*. f. Ljulj.
ljuska, f.  ©cliuppe, f. scaglia ,
squama;  ©d)ttle, f. buccia ,

(fuscio.

-Muškati, kam , v. n. i.  burcf)
ftatten auf bie Srbe ober in«
^SaiTcr etn ©erčiufd) madtcn, far
str ep it o c a d e ml o per ter ra
ovvero in acqua;  kisa ljuska.
itiebcrfalten , cadere ; f Ljus-
^ nuti, PJjusnuti.

Ljusnuti, nem, v. n. p.  mtt
ctncm ©epoltcr fallen, cader con
fracasso ; f. Ljuskati.
Mustiti, tim, v. a. i.  abbulfcn,
abfdtuppcn, levar lescaglie,
T  .digusciare; f.  Olj ustiti. '

Mu št ura, f.  i) f. Ljuska,- 2)
£0?ufcbclfrfjalc, f. conchiglia.
L.lut, f.  $el$, ni. rupe.

Mut, a, o, adj. (comp.  ljutji
u. 1 j lici), grtmmig, milb, atro-
furioso ; bitter, f>erb, fdiarf,
acerbo . piccnnte, aspro  ; —
°cat, fcbarfer (Sfftg, aceto for-
te - acre : i siromak, dugcrft

1  . Q rm , estremamente povero.
Mntiea, f.  l) (zinija), grimmt*
9 c ©djlange, Q3tper, f. ripera
atroce; 2)  (čovek ili žena),
Sfimmtger 39?enfd), m. grtntmL
9C6 ‘HSetb, n. uomo o donna
ut roče :  Ljntica Bogdan.
Omika, f.  ©cbalotte, f. scalo-
I .9 n o ;  f. Luk kozjak.

■Outili, tim, v.a.i.  bofe tttfldjen,
/ur andar in collera;  — se,
frgtimmcn, jiirnen, andar in
c ollera, arrabbiarsi , adirarsi.
L*juto , adv.  grtmmig, atroce -
niente ; bitter, amaramenie.

L

Ljutost, f.  ©rimrn, 3orn, m.
furia  , ir a, collera.

L ju ven, a, o, adj.  geliebt,
amato  J £iebe$*, d' amore.

Ljuvezan, zni, f.  f. Ljubezan.

Loboda, f.  SOJelbe, f. atrepice
(erba).

Loca, f.  lieberlidie SBeibšperfon,
f. femmina trascurala e buo~
na da niente.

Loeika, f.  Satttcf), ©alflt, m.
lat fuga.

L o driča. f.  čbanja, etn fjbljer*
ne£, obeti pcrfcbioffcneš ©efdf*,
um barinHGctffer ju tragen, SBut*
te, f. lina a dne fondi , che
serve per portar V acqua in
pik grandi distanze suli asi-
no o silile spalle.

Log. m.  1) $lu6bett, n. alveo;
2)  f. Leže.

Loj, m.  llnfcblitt, n. £alg, m. sevo .

Lojan , a , o , adj,  f. Lojen.

Lojanica, f.  f. Lojenica.

Lojen, a, o, adj.  nonUnfdjlitt,
di sevo.

Lojenica, f.  Jt'er$e poit Unfcblitt,
condella di sevo.

Lojiti, jim,??.a,L mazati lojeni,
mit Uufcbfitt fdjmiercn, inse-
vare , onger con sevo.

Lojtra. f. sing.  <S' n. pl.  Seitcr
(im , C. rtUnhr,  fieitcr

iibcrfjflupt, scala  ; f. Lestve.

I,okarila, f. (riba) ffliafrcle, f.
scombro.

Lokati, ločeni, v. a. i.  iibcrmčU
fjig trinfcn, faufcn , bere tvop-
po  ; trtnfen (»om £unbc), be-
vere, bere, (si ilice del cane).

I,okot. m.  »otlcgfdiio®, »or-
jjčittgfdjio®, n. luvchello.

Lokva, f.  *Pfu?e, Sadje, f. la¬
guna.

Loinača . f.  ©(fjeiterljmifen, m.
f. Spražnica.

S

LOŠ 114 LOŽ

L omak , mka, m.  25 tudi (im
stedmtlt), m. frazione, rotto :
f. Ulomak.

Loman, mna, o, adj. gebrceti*
!idi t fragile  ; fdnoad), miibe,
debole, stracco, stanco.
Lomatati, tam i čem, v. n. i.
(slov.j  eilenbS gcfjcn, laufcn,
correr con impeto.

Lomiti, inim, v. a. i.  trerticn,
rompere , spezzare.

Lonac , nca, m.  £opf, $afen,
m. pignatta, pentola.

Lončar’, m.  Hafner, Zbpfer,  m.

pentolajo, vasajo.
Lončarica, f.  Jpctfncriit , f. mo-
glie di pentolajo: —  ladja,
bas ©diiff, vpotouf bie SEopfet
il)tc SJtobufte oerfiiljren, barca
Aestinata pel trasporto Uelle
pentole.

Lončarski, a, o, adj. £afnct*,

Sr6pfer», di pentolajo.

Lončič, m.  fietner SEopf, m.

SEbpfdictt, pentolino.

Lončina, f.§’m.  grofjet Xopf, m.

pentolone, pentolaccio.
•Londža (lomlja), f.  Slltane, f.

SBalfort, m. balcone.

Lopar, m.  SKrotfdiaufel, Dfctt<
fdjaufet, f. pala, con cui s’in
forna il pane.

Lopata, f.  ©diaufcl, f. pala.
Lopatica, f.  Heine ®diaufei, f.
paletta;  ©diulterblatt, @d)ul>
tetbtiit, n. scapula.

Lopiž, itbentr .fteifel, m.

pignatta di terra cotta.
-Lopov, m. ©(fjutfc, m. birbo,
bnccone.

58111  *-* um  ®' s * c * en ^' ra ‘

tam se, v. n. i.
-Baufptelcn, giuocar allapalla.
Los, a, e, adj. unjanflig, disfa-
v or mole:  losa sreda; fdiledit,

gctiitg , vile. meschino:  dva
losa nliiše Miloša; f. Lošav.
Lošav, a, o, adj.  f. Loš.
Lotre, lotarah, f.pl.  f- Lojtra.
Lov, m.  Sagb, L caccia.

Lovac, vca, m.  Sagct, SEBetb*
mamt, m. cacciatore.

Lovački, a, o, adj.  £joger»,
de' cacr.iatori.

Lovak, vka, m.  f. Lov.

Lovan, vna, o, adj.  Sagb*, di
caccia.

Lovica, f.  Sagetin, f. caccia-
trice.

Lovina, f. Stiagtc, n. preša
fatta dalla caccia , caccia-
gione.

Loviti, vitn , v. a. i.  ptice ,
faitgttt (!8ogel), uccellare-,  —
rilm, gifdie fangen , pescare ;
auf bie Sagb goljen, iagen, an-
dar alla caccia.

Lovnja, f.  Siigctei, f. 2Bcib»
met!, n. mestier di caccia¬
tore.

Lovor, m. Eorbeertaum, m. lau-
ro  , alloro ; f. Lovorika.
Lovorika, f.  f. Lovor.

Lo/.a , f.  SCGeinftocE, m. vite  , f.
Tars ; Štete, f. tralcio di vite,
sarmento,  f. Kozgva; — div¬
ja, toilbct iSScinfiocE, m. lan t-
brusca , abrostine ; @tamm, m.
©efdilcdit, n. schiatta.
Ložica, f.  riditigct ožica, Pont
krsl.  lžica; f. Ožica, Žlica.
Ložište, n. Sagerftatte, f. covile.
Ložiti, žim, v. a. i.  Icgcn, porre,
metlere ; — vatru , ili darva
na vatru, geuer untcrfjalten,
muntener il foco;  — n peč
(darva), bcnDfen fjei?cn, scal-
dar la stuffa.

Lozje, n. coli.  f. Tarsje.
Ložnica, f.  ©diiafgcmad), n. ca-
mera da dormire.

LUD 115 LUN

‘Ložničar, m.  f. Sobar.

•Lub , m. (russ.)  SBiiunirtnbe, f.
corteccia , scorza di legno,
f. Kora; Soft, in- scorza, f.
Liko.

Lubanja, f.  ©cfiabel, m. cranio,
test: hita.

Lubenica, f.  ‘iBaffermelone, f.
a nguria.

Lubura, f. tin  ©cfttč oon 35<wm«
rinbe, sorta di cofano fatto
dalla corteccia di legno,  f.
Merica.

Luburina , f.  groge lubura,
granite  lubura.

Luč, f.  Sictjt, n. lume;  fiicti«
fpan, m. schegge del legno di
pino, onde far lume.

Lučac, m.  SBtoltnbogen, Siebel«
boge« , m. archetto.

Lučar, m.  Ulrmbruftfdmtse, S5o»
genfdjii^e, m. arciere, sagit-
tario.

Lučba, f.  ©djcibefunf}, Grenite, f.
chemia.

Lučiti, čim, v. a. i.  abfdieiben,
nbfonbern, separare, staccare.

Luci, a, o, adj. (comp.  ludji),
tljbridit, altan, sciocco, sto-
lido;  — a sreča, blinbeb ®IticE,
cieca fortuna.

Ludast, a, o, adj.  f. Lud.

Ludeti, dim, v. n, i.  tbbridtt »er«
ben, impazzare ; f. Poludeti.

Ludjak , m. ZI)ov,  in. (bnmmer
SMenfrtt), sciocco, pazzo.

Ludji, a, e, adj. comp.  bon Lud.

Ludo , adv.  ibbricbt, sciocca-
mente.

Ludoria, f.  1) f. Ludost; 3)
f. Ludjak.

Ludost, f.  Etiortieft, f. scioc-
cheria, stotidezza.

Ludov, m.  f. Ludjak.

Ludovati, Uujem, v.n.i.  Slarr«
I)cit treiben , scioccheggiare,

far scioccherie;  f. Naludo-
vati se.

Ludovet, f.  Sfjor&eit, f. Unbing,
Suftfdtlofj, n. chimera.

Lug , m.  Sifdje, I'. cenere  , f.
Pepeo; toge, f. lisciva, ce-
nerata .  f. Lušija.

Lug, m.  ilBalb, m. bosco.

Lugar, m.  iffialbliMtfjer, in. guar-
diano , custode dei boschi.

Luk , m.  tod), m. porro;
— carvenac, SrcMel, f. ci-
polla,  f. Kapula; — kozjak,
©ctialotte, f. scalogno,  f. Lju-
tika; — češnjak,flnoblaacb,iii.
aglio.

Luk, m-  93ogcn, m. arco;  5(rm>
brali , f. arco.

Ltika, f.  ©cebafcn , m. porto ;
tHue, f. prateria o campagnu
bassa lungo unfiume.

Lukav, a, o, adj.  liflig, ftbiau,
burctjtriebcit , astuto  , versi-
pelle.

Lukavac, vca, m.  cm fdjlnuer
COfcnfcb, uomo astuto.

Lukavstvo, n. (  ©dilnubeit, r.

Lukavština, f.  ( astuzia.

Luknja, f. (slon.) Sod), n. bučo,
pertugio , foratne ; f. Rupa,
Škulja.

Lukomet, m.  2S(>gcnfcf>ug, m.
liro d’ arco, tiro di freccia;
f.  puškoinet.

Lukov, a, o, adj.  (n. p. cvet, pe¬
ro) todb, di porro, d’aglio.

Lula, f.  SEabatbpfcife, f. p i pa
da fumare.

Luljati, ljam, v. a. i.  f. Ljuljati.

Luinbarda, f.  etn fdtroereb <3)c«
fcbitp, bombarda; Sta nonc, f.

cannone.'

Lunjak, njka, m. Qtd|čnagel,m.
chiodo che tiene la ruota
sull’asse;  f. *Civia.

8  *

116

MAG

LUŽ

Lupa, f.  ©epolter, ©eraffel, n.
fracasso.

Lupati, pam, v. a. i.  fcblacjen ,
flopfett, battere , percuotere ,
martellare , bussare;  f. Lup-
nuti.

Lupež, m.  9tauber, in. ladro  ,
assassino , malandrino ;  £>teb
in. ladro, rubatore,  f. Tat.

Lupežki, a, o, adj. rauberifcb,
biebtfcb, ladronesco.

Lupežtina, f.  9tauberci, f. la-
droneccio ; S)tcbftaf)l, m. far-
to  , rubamento  , ruberia.

Lupina, f.  ipiilfe, ©djote, f. gu-
scio , buccia , s c or za  ; f. Ko¬
mi na.

Lupiti, pim, v. a. i.  fcbftlett,
bulfett, sgusciare.

Lupiti, pim x  )v. a., p.  f. Lu-

Lupnuti, nein , \  pati.

Lušija, f.  fiauge, f. lisciva,
cenerata ; f. Lug.

Luštrav, a, o, a d J.  fcbuppidjt,
scaglioso;  f. Lušturav.

Luštiira, f.  Stfcbfcbuppc. f. sca-
glia di pešce , f. Ljuska;
SKufcbcl, Sttufcbclfcbale, f. con-
chiglia.

Lušturav, a, o, adj.  f. Luštrav.

Lutka, f.  ©ocfe, *puppe, f. bani
bola, fantoccio : burattino.

Lužanin , m.  SBalbbcrooljncr, m.
abitatore detla selca.

Lužiti, žira, v. a. i.  Inugert, ab
tougcn, bngnar nella tiščiva
o nella cenerata.

liiizki, a, o , adj.  $Balb* , di
bosco.

Lužni, a, o , adj.  njalbtg , bo-
scoso, selvoso ; afcbicbt, di
cenere.

Lužnica, f.  13  5 ifcf)tntirobc(, f.
eenertnlola,  f. p ep eljulia,
Pepeljusmca ; 3 , t  i,a<r
Lušija. 0

M.

M a , ama, con),  ital. ma , aber,
afleirt, f. Ali; — , ctdv.  f. JMLa-
kar.

Ma, pron.  (ftatt moja) mcitt, mia.

Mač, ni.  ©cbrcert, n. spada  ,
ferro , brando.

Mača, f.  ital. macchia,  flRafct,
f. f. Ljaga.

Maeak, čka, m.  Satcr, m . gatlo.

Mačar, ni.  ©cbrocrtl)anblcr,
©djnjertfdjmib, m. spadaro ,
che fa o vende le. s pade.

Mačeha, f.  ©ticfniutter, f. ma-
trigna.

Maei, knem, v. a. p.  f. Mak-
nuti.

Mačic, m.  Sa^cben, n. gattino;
©cbrocrtcbcn, n. piccola spada.

Mačilac, mačioea (mačilca),m.
ftecbter, ftecbtmetftet, m. scher-
mit or e

Mačiti se, čim se, v. n. i.
fccbten, schermire.

Mačji, a, e, adj.  .Satjen*, di
gutta, de' gatti.

Mačka, f.  .Satje, I*. gatta.

Mačkoder, m.  Sa^cnfdnnber, m.
scorticator delte gatte.

Madež, m. €0?af)l ati ber £aut,
SOiuttermabl, n. ne  o.

*Madjun, m.  Satroerge, f. con*
serva.

Magarac, rca, m. <5fel, m.
asino;  f. Osal, Tovar.

Magarčev, a, o, adj.  bc$
deli asino.

Magare, reta, n. f. Magarac.

Magaretji, a, e, adj. CfeU,
asinino , d'asino.

Magarica, f.  Sfelin, f. asina.

Magarski, a, o, adj.  f. Maga¬
retji.

Magla, f.  SKebcl, m. nebbia.

MAH 117 MAJS

Maglen, a, o, adj.  itebelitljt,
nebbioso.

Mag-liti se, lini se, v. rec.. i.
ncbclidit roerben, mit Stebel (ictt
unijtebeit, annebbiarsi.

Maglovit, a, o, adj.  f. Magleu.

Ma/r)

urina, f.  btcfcr Stebel, in.
nebbia densa, nebbione.

Magnuti, nem, v. n. p.  minfeit,
ntefen, far cenno cogli occhi,
f. Migati, Mignuti.

Mali, m.  1) ©cbmurtg, £ieb, ni.
lancio , colpo ;  uzeti —, in
©dimung tommttt., prender un
mntoimpetuoso;  najedan —,
fluf ctnmal, in un tratto;  3)
SDiooč, n. mu s c hi o  , f. Malio-
vina; tf) 2ftild)f)aare, n. pl.
lunuyine<

Mahalo , n.  f. Hladilo.

Mahati, mašem, v. n. i.  (cim),
febroingen, fctjmcnfen, vibrare,
brandire; —  glavnin, nitfen,
accennar col capo ;  — rukom,
mit rer ^anb roinfen, accennar
colla mano;  f. Malinuti.

*Mahmuza, f.  f. Ostruga.

Malina, f.  f. Mana.

Mahnit, a, o, adj.  narrifd),
pazzo  , malto ;  ma&nfmnig ,
furibondo.

Malinitati, tain, v. n. i.  tf)'6ricf)t
bflnfccln , mntleyyiare , far
pazzie;  maf/nfinmg fcin , rafen,
freneticare, smaniare.

Malinitost, f.  Stavrljttt, Stiortjcit,
1*. pazzia, mattezza;  Dtofcm,
38utf), 1'. srnama , furore.

Malinuti, nem, v. n. p.  (čim),
f. Mali ati.

Malinuti se, nem se (česa) ,
v. n. p.  (Mi cincr ©atije begebert,
lasciar stare  : f. (»kaniti se,
(»staviti se, Oliajati se, Oči
se, Proči se (česa).

Mahom, adv.  fllfogteictj, subito
sull’ istante.

Maliovina, f.  SOioog, n. muschio ■
f. Mah 2. Mašina.

Maliovit, a, o, adj.  moofTctit,
mooflg, muscoso, muschiosn.

'Malicama, f.  SEucOet, Jpalstucti,
©acftudi, n. faccioletto, faz-
zoletto; f.  Kubac.

'Maliramica, f.  mala inalirania.

Mahnila, I f.  ©diete, Jptilfe, f.

Mali n nj a, ( guscio , baccello ;
f.. Mohnnja.

Maj, m  2ftai (SPtcmat), in. mag-
gio  , f. .Svibanj; 3Raibaum, in.
nuni gin.

Majčiča, f.  CDtiitteccben, n. buona
madre, mudricella.

Majčin, a, o, adj.  f. Majkin.

Majka, f.  SOJuttcr. f. madre;
žalostna li —! bu Unglucfič-
ctjer 1  le infelice!  f. Mati.

Majkin. a, o. adj.  tStuttec.,
bet (TOutter gcfjotig, di madre  ;
—a dušica, Ouenbct (eitt Jtraut),
m. sermollino.

Majinim, m.  ‘Jlffc, m. scimia;
f. Muna, Mimica.

Majmunov, a , o. adj.  bcS 5tf,
fen, apparlenente ulla scimia.

Majmunski, a, o, adj.  ’ttffen=,
di scinlia.  ..

Majstor, m. #anbroerfcr, ©e.
roetbSmattn, m. arlefice, avti-
giuno  , artista ; Uticificr, m.
'perilo  , maestro.

Majstoria, f.  Sunit, f. ^ant).
locrf, n. arlifizin, avte.

Maistorica, f.  bas (fficib be$
Majstor, moglie del  majstor.

Majstorov, a, o, adj.  bcS Jpanb«
mcrfcrS. di arlefice, appar-
tenente ali  ’ artigiano.

Majstorski, a, o, adj. Špani.
n>ctU>, d avte;  (Dteifter,, mei«

MAM

mal  us

flerfjaft, mciflerlidt, maestre-
vnle, degli artisti.

Majstorski, adv.  mefflerfjaft ,
da maestro.

Mak, m.  Ottofjn, m. Stlatfdirofe,
SSIappertofe, f. papavero.
Makar, conj.  rocmt audi, foEte
aud), mag audi, ancorctie,
quando unche, si a* pure ,
(čechisch  tfebas); vest ova,
makar bila i lažna, itd., btefe
jrtadiridit, foflte fte aud) erlogen
fein, i tuestu nuova, ancorctie
fosse falsu, ec c.;  makar koi,
mer immcr , vhiunque , c hi
vuole.

Makati, kam i čem (u —, na—),
v. a. i.  eintaudien, eintunfen,
intingere, tuffare;  f. Močiti,
TJmakati, Namakati.
Maknjiv, a, o, adj. f.  Pomi-
čan , Pokretan.

Makmiti (inači), maknem, v. a. p.

riicfcn , beroegen, muovere.
Makov, a, o, adj.  (cvet, žar¬
no), 3)tol)n>, di papavero.
Mal, a, o, adj. (comp.  manji),
f tein, gering, piccolo.
Malalian, lalma, o, adj. f. Ma-
lašan.

Malar, m. TOater, m. pittore.
Malašan, sna, o, adj.  fcljr fltin,
piccinlino, pic.cinino.

Malati, lam, v. a. i.  male«,
pingere, dipingere.

Malen, a, o, adj.  f. Mal.
Malenkost, f.  fllcinigfeit, ®e*
nngfiigigtrit, f. minuzia, ba-
gatella

Maličac, čca,
Malik,

m.  SBergmann*
dieti, n. SBcrgr

gcift, .‘teb o It. m. fotietto, spi-
rito folletto.

Malin , m. 1 . Mlin.

Malina, f.  Heine Šlnjahl, f poco
numero, pochezza.

Malina, f.  Jpimbeere, f. lam-
pione, tampone.

Maliti , lim, v. a. i.  »ctHcincrn,
diminuire;  — se, fleinec »er*
fen, andar diminuendosi; f.
Kmaliti.

Malj, m. sjammer, ©dilagel, m.

martello, maglio.

Malko , adv.  1 . Malo.

Malo, adv.  menig, poco;  ni —
nidit im ©eringflen , affatto■
niente;  7.a —, in Jturjem ,
fra poco ; u ■—, o —, fajt,
beinaije, quasi,  malo ne, malo
da ne, 7.a malo da ne, o malu
da ne, faft, beinabe, quasi;
— kada, feltcn, di rado, rare
volte;  malo po malo; aUmdlig,-
nad) unb nad), pian piano,
poco a poco.

Maloča, f.  Stieinigteit, UBenig*
feit, f. pochezza, scarsezza..
Malodoban, Ima, o, adj.  min*
beridljrig , minore (d’ eta).
Malodnšan, sna, o, adj. flein*
miitfifg , ftig , pusillanime.
Malovredan, dna, o, adj.  nidit
»iel nu(S, niditb nu$ , da poco,
inutile, buon da niente ;  nid)IS*
miirbig , (d)lcd)t, rile , cattivo.
Malovredno, adv.  mditbroiirbig,
fdiledit, vilmente, con dapo-
caggine.

Malovrednost, f.  DbiditSmiirbig*
(cit, f. dapocaggine, vitla.
Malta, f.  TOauti), f. 3oU, m.

gabella, dazio ,  f. Carina.
Maitar, m.  SRautl)* e tet 3»B<
einnebmet, m. daziere, rice-
vitore di gabella,  f. Carinik.
Maina, f.  f. Majka, Mamica.
Mama, f.  Slnlocfung, f. Stoter, m.
allettamento, esca per atlet-
tare;  f. Meka.

Mamac, mca, m. f. Mamilac,
Mamitelj.

119

MAN

Mamica, f.  SOtimcrebcn, n. čara
mailre;  f. Majka, Majčiea.

Mamičin, a, o, adj.  ter S0iut>
Jer gebortg, apparlenente alla
madre.

Mamilac. mamioca (mamilca),
m.  Bcrfiibrer, in. ter mit fiificn
MCorten einen ja etroab ju beroe«
gen fildit, cului c h e cerca con
industria di permuover qital-
cheduno a gualchecosa.

Mamin, a, o, adj.  f. Mamičin.

Mamitelj, m.  f. Mamilac.

Mamiti, iniin, v. a. i.  locfen,
ju bintergeben iitdtcn, allettare,
cer car colte lusinghe di per-
muover gualeheduno a qual-
checosa;  f. Namamiti, Pre¬
mamiti, (zmamiti.

Mlaimiza (riebtiger Malimuza), f.
f. Ostroga.

Man, adv.  f. Zaman.

Mana, f.  Jiebler, ®efe(t, m. @c>
bretben, n. vizio , difetto.

Manastir, m.  JSloiter, m. con-
venlo, chiostro ; f. Samostan.

Manen, a, o, I adj.  f. Mah-

Manenil, a , o , | nit.

Mangovati , gojem, v. n. i.
(slov.)  mufjtg fein, slar ozio-
*o; f. Dangubiti.

Manic, m.  eine ilrt tletner gifebc
(in ten gliiffen), sorta di pe¬
šce minuto.

Manili se, nem se (česa),®.n. p.
f. Malmnti se.

Manito, adv.  f. Mahnito.

Manj, adv. f.  Van, Izvan.

Manje , adv.  roeniger, meno.

Manji, a, e, adj.  (im comp.  »on
m a D , fleiner, piii piccolo.

Manjkanje, n.  Stbgang, SKangel,
m. mancanza , difetto.

Manjkati, kain, v. n. i.  obge»
ben, mangein , mancare  ; f.
Pomanjkati.

MAR

Mantija, f.  SWond)»futte, f. abito
da monaco.

Mao, mala, o, adj.  f. Mal,
Mal en.

Marama, f.  f. Malirama.

Maran, rna, o, adj.  f. Marljiv.

Marati (u — iz — do —ram,
v. a. i.  f. iMoriti.

Marcina, f. 'MS,  »errecEtcš SSielj,
n. carogna.

Marcvariti, rim, ®. a. i.  jtr»
fletfchcn , dilacerare , dilania »
re:  f. Razmarcvariti.

Marca, f.  SKbttbe, f. mirto;  f.
Mirta.

Marčanje , n.  Q3erfin(ierung,
®iimmening, f. oscurazione.

Marčati, čain, v. n. i.  fin (ter
merten, tiimmern, oscurarsi,
divenir notte.

Marčiti, čim, v. a. i.  febroarsen,
befibmuben, fcbmatj beflrcten ,
sporcare , macehiare di nero
(corne p. e. le mani od it ve-
stito col carbone).

Marditi se, dim se, v. r. i.  f.
Margoditi se.

Mareiije, n.  SBefiitnmertfcin, 9tcb*
ten , n. cura, sollecitudine ,
briga.

Marga, f.  varsta mastne, ka-
meiiolike i karlike zemlje,
kojom se druga neplodna
zemlja dade popravil, ©iergel,
m. marga, mama;  f. Lapor.

Margetaii, m.  onaj koi sva-
kojako jestivo Vojnikom u
taboru prodava, (Oiartetenter,
m. vivandiere.

Margoditi se. dim se. v.rec.i.
ein finftere« ®efid|t macben, far
ceffo (mostrar spiacimento
vedendo gualehe c osa);  f.
Namargoditi se.

Marlia, /. 33ieb , n. animale  ,
bestia.

MAR

120

MAR

Mariti, rim, v. n. i.  Rdi fiimmtrn,
beftimmert fein , aditen, curar-
sene, aver brigu , badare:
neniariti , Rdi nidit fummern ,
nidjt acbten, no n curarsene ,
no n badare ; Rdi tein SemiiTcn
mad)en, no« farsi scrupolo;
ako nedojdcš k meni do
podne, a ti nemariš viši*
ni dolaziti , jer mn nečeš
nati, roeitn tu tis jum COtittaa
nichtiu mir fommft, fo brauctift
gar nidit mcljr ju fommcn , se
non verrai da me sino  a
mezzo giorno , non ti oc-
corre piti di venire;  nema-
rim. mcinetrocgcn , tdi babe
nicbts bggegen, non ni impor¬
la , per me lice;  C. Majati.
Mark, a, o, tarij.  tunfcl,

Markao, kla, o , ( finitcr, o scu-
ro nericcio.

Markast, a, o, arij.  fdirearj ge,
ftectt, macchiato di ne.ro.
Markez, m.  !D!atquiS, OKarfgraf,
m. marchese.

Markjenta, f.  f. Prud, 1.
Markliua. f.  ®dmmcrung , Sum
fclljcit, f. te ne lir e.

Marknuti, nem, v. n. i.  f.
Omarknuti.

Markva, f.  gelbc SRiite, SRoljrc, f.
carotta.

Marija, f.  ©cbmubflecf, m. *e=
fubelung, f. macchia, s or dur a
Marliati liani, v. a. i.  bcicbmu*
9cn , teiiitdn , »i occhiare  ,
sporcare  , imbrattnre  , f.
Omarljati; 2 ) —, fond audi
maililjati, |jam, ocrrotcfetn ,
»evmirten, imbrogliare , intri-
gare;  f. Zaniarl jati (Zamarli-
I.iatO, Hlarsiti, Zamarsiti.
^ a > °> adj.  fletgtg, be>

futjen, diligente  , accurato ;
f. romnjiv.

Marljivo , ariv.  ficifiig , diligen-
lemente;  f. Pomito, Poinnjivo.
Marini jati, ljatn , I n. a. i. mut»
Marmnjati, njam, (ren, brum«
men, mormorare , brontolare,
parlar f ra denti ; f. Izmar-
mljali, Zamarml.jati.

Marmor, m.  ©cmurmel, ©ebrum»
me, n. marmorio  , bisbiglio.
Marinoriti, rim , v. a. i.  f.
Marini jat i.

Marno, udv.  f. Marljivo.

Mars, m. gleifdifpcifc, f. cib o
digrasso;  gitt, ©tbtttaii, n.
grasso.

Marsa«, sna, o, arij.  ju fcett
glcifdifpcifeit gcijorig, digrasso !
jelo m ar sit o , gleifdifpeife, f.
c i h o di grasso;  dan marsni,
gleifclitdg, in. giorno di grasso.
Marsiti, sim, v. n. i.  gleifcb«
fpeifen ejjcn, mangiar di aras-
. so;  —, v. a. L  gleifdifpeifcn
ju ejTen geben. dar da mangiar
di grasso,  f. Oinarsiti; »er*
roicEeln, oeriBirtcn, imhrogliar,
intrigar;  f. Zamarsiti.

Marsiti sit, sim se, t>. rec. i.

f. Marsili. v. n.

Marska, f.  3}unjtl (im ©cfitbtc),
f. cresp a, grinza  , ruga.
Maršali, sani, v. n. i.  f. Mar-
šaviti.

Maršav, a, o, adj.  moget, Mirt,
abgcjftjrt, magro , macilenle,
smunto . sedmo, scarnlto ,
scarnato.

Maršaviti, vim, v. n. i.  biitt,
maget mevben , smagrire , di-
venir sr.arno ;  f. Oinaršaviti.
Maršavost, f.  Skagerteit, f. ma-
grezza.

Maršenje, n. Steifdicffcn, n. tl
mangiar di grasso.

Marštiti se, tim se, v. r. i.
bie ©tirne rttnjein , inerespar

131

MAS

MAR

(a fronte, farni delte grinze;
f- Naiuarštiti.

Mar tac, tca, m.  Ssbte, m. Set*
f. ii viorto;  f. Martvac.
-'■ar tački a, o, adj.  SEiofcteita,
dei mo rti;  f. Martvački.
Martav, Iva, u, adj.  tobt, inor-
tn; —  tva kost, eine U3erl)dr*
lung anter ter ipaut, Uebcrbcin,
o. soprosso  , esostosi.
Marti, mrcin, v. n. i.  f. Mrcti.
Martvac, m.  Sobtc, m. il mvr-
x  (o ;  (. Martac.

Martvačkr,a, o,adj f.Marlački.
Martvenjak, m. Slosfafcr, m.

u n scarafaggio che vire dul-
la carog/ia.

Martvilo, «. ©cblaffudit, žettjat-

s  8ic, f. let argo.

Murva, f. llarlia.

Murva, f.  SSrofamc, f. minuz-
,, Zr) lo  , brivinto.

Marvica, f.  Heine šBrofame, 5Brot=
, brofcl, r. miauzzolo di pane.
Marvinče, četa, n.  SCicft , n.

A  a nimate  , benlia.

Marvinski , a, o, adj.  533icl)»,
*,degli animuli.

Marvinski, adv.  otebifeb, brutal,
yj>rutatmente , da bestia.
Marvili, vini, v. a. i.  brbefcln,
Jcrbrbcfcln , sminuzzare  ; f.
Smlrviti, Razmarviti.
Marzak, zka, », adj. (eomp.

marži), abfcticulidt , ijdfilicb,
.{atia.vo.

Murzal, zla, o, 1 adj.  falt, fro-
Marzao, zla, o, jflig, freddo,
-tjelato.

Marzčli, zim,(e. a. i.  (koga
Marziti, zim, (ili na koga),
berabfdteuen , tjaffen , vdiure,
» r abbominare  , dete«tare.
Marzlica , f.  inarzla groznica,
rnlteS (Steber, n. febbre fredda,
*• Žimnica,

Marznuti , nem , v. n. i.  f a (t
»erbeit , gcfricren , divenir
freddo, gelato;  f. Sinarznuti.

Marznuti'se, nem sc, v. n. i.
gefrtercn, gelarsi;  f. Sinarz-
nuti sc.

Marzost, l f.  #afi, 2lbfdmt, m.

Maržnja, \odio  , avversione,
abbominazione.

Maslen, a, o, adj.  fcbmaljig ,
fert, ai butirn  , grasso.

Maslenka, f.  eiit ©efiifj jurnSEat«
tcrmadicn, obet and) etn ©cbmals-
gefag, n. va.so da fare o con-
servarvi il butiro.

Muslina, f.  Oclbaum, m. olivo,
olivo (albero);  Oii»e, f. ult¬
ra , oliva (frultoj

Maslinov, a, o, adj.  oon Oči¬
tnimi, di legno d’olivo.

Maslinovina,’ f.  Olibenftotj, n.
legno d’uliva.

Mašlinište, n.  Olit>enbain , Oti-
ocmoalb, m. oliveto.

Maslinka, /'. Oiioc, f. oliva
(fruttoj;  f. Maslina.

Maslo. m.  Suttcr, f. ©cbmal},
SStnbfdtmalj, n. butiro ; to je
njegovo — , er tj) berUrftebet,
Sinltiftcr beffen, egli e l autore
di cio.

Masnica, f.  carljcna ili modra
proga po tein od udarca
šibe, biča ili štafba, ©triemc,
(Scbmtele, f. lividezza.

Masnoguz. m.  ©cbmaufcr, m.
Secfevmaul, n. ©ourmnnb, m.
ghiotterello, amatar de'buo-
ni boe coni-

Masnoguz, a, o, adj.  lecEcrl)aft,
ghiolto.

Mast, f.  1) Sttt,  n. grasso;
©albe, I. unguento, pomota,
f. Pomast; 3) Bnrbe, ©ejicbtl-
farbc , f. colore , r.iera.

Mast, m.  f- Mošt, Sira, Kljuk,

MAT 132 MAZ

Mastan, stna (sna), stno (sno),
°dj.  fett, fettig , fetimierig,
grasso , unto di grasso.

Maslilac, tioca (tilca), m.  ®ar«
bet, m. tintore.

Mastilo, n.  gatbe (in ber 5iirbe>
tei), f. tintu.

Mastiti, tim, v. a. i.  mit gett
befdimu^en , befrfimieren, ugner
col grasso  ; far b e n , tignere ;
f. Omastiti, Zamastiti.

Mastiti, tim, v. a. i.  bic Srau«
ben guetfeben, 3Bofi mactien,
animostar la uva;  f. Oma¬
stiti, Muljati, Omuljati, Me-
čiti, Sraečiti.

Mastnica, f.  gleef, gettflerf, m.
macchia tli grasso.

Maša, f.  cin ©ottežbienfl bei
ben Jtatijolifen, IDieiTe, f. mes-
sa  ; f. Miša.

*Mašaia, f.  f. Zublja.

Mašan, šna, o, adj. bcmooft,
mooftrtit , muschioso.

Mašati se, šam se, r. n. i.
(česa) greffen, nacb etroas grči«
fen, prender, pigliar, spor-
ger la mano per pigliar gual-
checosa:  f. Mašiti se.

Mašina, f.  ©tooS, n. muschio;
f. Mali.

Mašiti se, Šim se, v. n. p.

(česa), f. Mašati se.

Matara, f. eine 3trt £fc!tutura
(.dCeingefag), sorla di fiasca

pet vino.

Matati (iz— na— od— /.a -
tam, v. a. i.  f. Motati.

Materin, a, o, adj. bet SOM

fKborig, di madre, appar.
• f " e " , . e al la madre.
Matermstr« , miitterlid

®rbe n  TOuttcrfcbaft, f. i ei
M ““ a  ‘osciala d,Ula madre.
Materi ti, rim, o. u. i.  2Knt

nennen, dar di madre a un<*
donna.

Maternica, f.  iBarmuttcr, @e>
bčcmuttec, f. matrice.

Mati, tere, f. (dat.  materi,
acc.  mater). 3Kutter, f. madre •

Matica, f. SHienenfiimgin, I'. re¬
gina detle api;  IDtattifel, f-
(ProtofoU , n. matrivola, pro-
tocollo ;  Original, n. Urfefjtift«
f. originale (serittura).

Mator, a, o, adj.  f. .Star.

Matoriti, rim, v. n. i.  f. Orna-
toriti, Stariti, OStariti.

Matrati (pro— raz—), tram,
v. a. i.  f. Motriti.

Maukati, kam i čem, v. n.  i-
miauen mon bet Jta^e), miago-
lare (dei gatli);  f. Mauknuti-

Mauknuti, nem, v. n. p.  einmat
miauen, miagolar una sol
volta;  f. Maukati.

Manna, f. f. Maluma, Moluinja-

Mavez, m.  USaumrootle, f. coIo¬
ne;  Saumieollgarn, n. bamha-
gia, cotone plato;  f. Pamuk-

Maža, f.  5Bbuttcrf6t)nct)cn, n. žieb'
ling, m. cuvco.

Mazag, zga, m.  f. Mazgov.

Mazati, ženi, v. a. i.  falben,
fritmieten , ugnere , ungerei
frtimeicbcln, liebfofcn, adulartr
ucc arezzare.

Mazga, f.  SKaulefelin, f. mulo-

Mazgala, f.  f. Puškarica.

Mazgov, m.  (Kaulcfei, m. ®!aul'
tbiec, n. mulo.

Mazija, f.  l) f. Nado , 2) bie
'Ctobe bed gtuiienben (SifenS unb
beigen fSCaffets , Orbalie , f;
prava di ferro candente e‘‘
ucgua bolleute.

Maža, f.  cin breiter @acf, une
barin geuefit, 2Kcl)l u. bgl. 8*
tragen, un  sacco largo p e l
portal• biada, farina o simtt ‘-

MED

123

MEH

Meč, m.  f. Mač.

Mečati, čem, v. a. i. (■  Metati.

Mečava, f.  ©dinecjjelto&er, n.
neve impetuosa (pel veni oj ;
f. Vijavica.

Mečet , m. SOJofdice, f- turtifdicr
Jcmtcl, m. moschea, lempio
de' Turchi.

Mečit, m.  f. Mečet.

Mečiti, čim, v. a. i.  ftojjcn,
ierauctfcben, pestare, culcare,
schiacciare;  f. Smečiti.

Mečka, f- (■  Medjedica.

Mečta, f. (krsl)  Bantafie, f.
©efpenfi ■ n. fantasma.

Med , m. ^>ontg , m. mele.

Med , I praep.  jmifdicn, untet,

Meda, j trd, frd;  f. Medju.

Medan, dna, o , adj.  ^onig »,
fu£ , tli mele, dulce.

Medar, m. £onigl)anMcr, m.
mer c ml le di mele.

Meden, a, o, adj.  ^ontg ent«
taltcnt, di mele.

Medenjak, m.  (kolač) ^sonfgfu*
dien, m. sorta di focuccia
melula.

‘Medet! !tudruf eineS Pertentcn
Stirfen, parola che dicono i
Turchi nel pulilo di morle.

Medica, f.  ®ctt), m. idr omele.

Mediti, dim, v. a. i.  mit £onig
»erfttfktt, condir di mete;  f.
Namediti.

Medja, f.  @ranje , f. confine ,
limite, frontiera;  f. (iranica.

Medjaš, m. Slngrdnier, SJtacMar,
m. conftnante, vidno ; EJlart«
(ititt , m. termine  , pietra
mesen per segno del limite;
j. Menjik.

Medje«, m.  ?Bar , m. or s o ; f.
Medved.

Medjedica, f.  SSdrin, f. orsa;
f. Medvedica.

Medjedina, f.  1) koža od me-

djeda, SBčirenfiaut, f. pelu
dorso ; 2) meso od medjeda,
asčirenfleifct), n. čarne d’or s o’.

Medjedji, a, e, adj.  SBtirem,
degli orsi, d’ orso.

Medjedov, a, o, adj.  tež SBacett,
deli' orso.

Medjiti, djim, v. n. i.  srdnjen,
ana_ra«ien, confinare.

Medju, praep.  jmtfdieit, untet,
frd , trd  ; f. Med, praep.

Medjumetak, tka, m.  3roifd)en»
fa$, m. Sinfdiiebfel, n. sen-
tenza o qualun<iue vosa in-
serita ; 3«ifd)enn>ort, n. inter-
jezione.

Medjusoban, lina, o, adj.  medi*
feiieitig, gegenfettig , vicende-
vole, reciproco ;  f. Uzajeman.

Medjusobnost, f.  5Bed)feifeittg»
feit, f. reciprocitd , comu-
nirazio n e vicendevole ;  f.
Uzajeinnost.

Medjutim,( adj.  bettoeilcn, un»

Medjuto, ( tettelTcn, intanto,
frattanto.

Medopir, m.  SIctcrmauS, f. pi~
pistrello.

Medoustan , stna (sna), stno
(sno). adj.  frcuntlid), angcncljm
(im ©efpradie) , aflabile.

Medovina, f.  f. Medica.

Medved , m. f. Medjčfl.

Medvedica, Medvedina, itd.,
1. Medjedica, Medjedina, itd.

Megdan, m.  f. Mejdan.

'Meliana, f.  f. (lostionica,
Karčma.

Mehčati, čam, v. a. i.  f.
Mekšati.

Melikak (mehak), mehka, o ,
adj.  f. Mek.

Mehko, adv.  rocidi , meidilidi,
mil tl’ c, mollemente, morbi~
damente;  f. Meko.

MEK m  MES

Mehkoca, f.  SBeicbe, f. tenerez-
za, morbidezza ; f. Mekoca.

Mehko put, a, o., a d j. f. Me-
koput, a, o.

*Mejdan, vi. 1) in. piaz-

za ; odaržati —, ben .Stampfs
pla$ bel)aupten, tfegen, vincere;
deliti s kini —, mit etnem ben
£ampf ctngefjen , battersi  • 2)
3n>eifampf, m. '£)ucU, n. dueli o.

•Mejdandžija, m.  f. Zatoenik.

Mek. a, o, adj.  ( comp.  mekši)
jpekb, terier o  . morbido.

Meka, f.  Socffpeife, f. itbber, ni.
esca ;  f. Mama.

Mekahan, lina, o, adj.  metcb*
licb, jartlicb, molliccio , mol -
licello ;  f. Mekan.

Meketati, kecem, v. n. i.  blo*
fen, mccfertt, belare.

Mekine, \f.pl.  ^lete, f. šemo-

Mekinje , j la, crusca;  f. Posije.

Meknuti, nem, v. n. i.  roeicb
roerben , divenir molle ;  f.
Omeknuti.

Mekopnt, a, o, adj.  f. Meko-
putan.

Mek o pu ta n, tna, o, adj.  mete*)*
Itd), jartlicb, delicato , tenero,
molle;  noeibtfd), effeminato.

Mekost, f.  SBcicbe, f. mollezza m

Mekota, f.  1) 38etd)fyctt, f. mol-
lezza ; 2) 23rad)flcfcr, m. na¬
vale  , maqgese.

Mekotiti, tim, v. a i.  t. j. orati
parvi put ženil ju, koja je
nekoliko vremena neradjena
ležala , bracben, romper il
ferreno maggese.

Mekoust, a, o', adj.  jpetcbmaulig
(oom «Pfcrbc), di molle bocca,
(.deti o di cavallo , che troppo
^J^tabriglia),

JrieKsati, sam, v. a. i.  enveicbcn,
wetd) madjen, ammollire , mol-

lificare , intenerire;  f. PO"
mekšati, Umekšati.

Mekši, a, e, adj. (comp . po* 1
mek) roeicbcr, piu molle.

Mel, m.  f. P a rži n a. Pesak.

•Melem, m.  ^flafter (ipeUmittd)'
n. impiastro.

Melja. f.  1) f.Meljivo; 2) CDW/
n f arina  . f. Muka.

Meliivo, n.  ?lUe$, maš gcmatjl^.
»trb, tutto guello , che
macina;  nelma ineljiva, J?
tfl nicbtd ju maslen, non c e
merite da macinare.

•Mendjusa, f.  DbrcitgefcbmetbC'
£)l)i*gcf)ange, n. orecchino;  1*
Naušnica.

Menjik, m.  (pon medjnjik), k3'
men, postavljen za bileg nič'
dje , ©ranjflein, m. pietrt
posta pel segno del limite>
termine.

Menten, m.  Uebcvrocf, m. DbcP
fleib, n. un soprabito .

Mentovati, tujem . v. a. h
(slov)  f. Lišiti, Ulišiti.

Mešan, sna, sno, adj . eifd)"
di čarne.

Mesar, m.  ftleifcber, 3tte$ger, i* 1,
beccajo , mgcellajo.

Mesarev, a, o, ad).  f. Me"
šaro v.

Mesariti, rim, v. a. i.
aušfdirottcn, vender čarne.

Mesarnica, f.  f. Mesnica.

Mesarov, a, o, adj.  beš
fd)er6, appartenenle al beO'
ca jo.

Mesarski, a, o, adj.
de' beccaj.

Mesnat, a, o, adj.  fteifetjidt*'
carnosa.

Meso , n. Sleifcti, n. čarne.

Mesojedja , f.  bie ^SafdjtngžiC'*'
roo man gltiftf) ciTtit t>arf, te" 1 '
pa tli varnevale.

MET 125 MEZ

Mesopust, m.  gfafcfttngfr&infiag/
m. I ultimo ffiorno di čarne -
vale;  SftfcbtrigSgett, tempo di
carnevale;  f. Poklade.

Mesožderac, rca, m. ftleifdi-
frcffec, in. carnivoro .

Mesti, nietem, v. a. i.  fcfjrcn,
aufifeijrcn, fegen, scopare ; f.
Pomesti, Iz mesti.

Mesti, nietem, v. a. i.  1) etit*
rufjrcn, mescolare;  kasu —,
frcn 25ret cinrufjrcn, mescolare
lu farinata , f. Zamesti; 2)
irrc macfjcit, trrert, mrotmn ,
co nfondere  , sconcertare  ,
turbare;  f. Ninesti, Pomesti.

Meslve, f. pl.  23im&fd)Uf)e, m. pl.
etivaletti.

Meštar, tra, m.  £D?etfter, m.
maestro;  — od poste,
metftcr, m. maestro di posta;

od skole , ©diulmctfier r  m.
maestro di scuola.

Mestrija, f.  SOfeifterfdjaft, f.
flcramt, n. magister o;  itunft,
f. arte.

‘'•••lanisati, nisem , v. n. i.  ffcb
tief netgen obet aucb nicbctfallcn
aufo 2lngeflcbt unb (tcb bcfrcuscn
(iit bet grttchitcficn Jlircfic liblid)),
inehinarsi profondameiite od
(iiiche prostrarsi col viso in
lena per adorare (us at o nel-
la chiesa orienlale ); f. I/.-

, Uietanisati.

"'etati, mečem (meljem), v. a. i.
fc?tit, legen, tjimintmectfen,
porre, metlere, collocare;
merfen , gellare , bultare ;
■— se (česa i čim), 'v. n. i.
nierfen, fcbleubetn, scagliare,
lanciare;  — se na koga,
nndiattcn, divenir simile;  f.
Metnuti, Metnuti se,Varči se.

"letati (i*— po—), inetam,
v. a. i.  (oon mesti, nietem),

fet)teit, scopare;  f. Izmetati,
Pometati.

"Meteriz, »». f. Obkop, Šanac.

Metež, m.  ®irrtt>at, in, ©croit»
vc, n. scompiglio.

Melica, f.  ©tunjc (HJftanjc) , f.
menla.

Metilj, m.  eine.Rtanfl)eit bet ©cba»
fc, nema, nuile del le pecore.

Metiijav, a, o, adj.  ovca me¬
til. iava , cin metilj - ftnttfeč
©diaf, pecora aceiile il mul
di  metilj ussia 1'asma.

Metiljati se, liani se, r. n. i.
n. p. ovce,  bic metilj -.fltanf«
Ijcit befommen, aeguistar il
male dl  metilj.

Metla, f.  23 e fen , m. s čopa.

Metlica, f.  ffefnet 33cfcn, m.
scopetlu.

Metil uti, nem, v. a. p.  fe(icn,
legen, ficitcn, porre, colloca¬
re  , mettere , riporre ; — ko¬
nju uzdu, taS ©fetb anjaumen,
meller lu hriglia al cavallo ;

— na račun, in Dtnfdilag btin«
gcit, antcdnicn, meti er aconto j

— pod stražil, atretiren, ar-
reslare;  — giavu u torliu,
fcin Scbcn roagen, aufž ©pici
fetjen, arrischiar la testa;

— se (česa i čim), v. n. p.
roctfen , fcblcubetn , gellare ,
scagliure ; — se kopitom,
nogom , auifcblagen , Urar il
calcio:  — se na koga, cincm
nactiattcn , divenir simile;  f.
Metati, Metati se, Varči se.

Metulj, m. (slov.)  f. kepir.

Mencaj M- Metica.

Mezilra , f.  £«utcf)en, n. mem¬
brana.

Mezdriti, drim, v. a. i.  nbbiiu*
ten, b«8 ^jautetten abjicljcn, le-
var la membrana.

MftH 126  MUS

Mezgra, f.  SBaumfaft, m. sugo
degli alberi sotto la scorža.
Mezimac, mca, m.  Se^tjcborne,

m. iiUimo, postremo figlio.
Mezimica, f. Segtgeborne,’f. fi-

glia postrema.

Mezinac, nea, m.  f. Mezimac.
Med, m.  f. Medo.

Meden, a, n, adj.  djern, »on
JNefftng, d’ iittone, iti hromo.
Medenica, f.  SSecten, ©tefjbecEen,

n. bacile ',  f. Rukomija
Medo, n.  SOteffing, n. ottone;

Srj ,  n. hromo.

Meh, m. (pl.  mehovi i mesi),
@d)l(Uid), m. o tre;  93(afet>«lg,
m. soffietto  , mantice,  in.
Mehur, m.  SBiafe, f. vescica.
Mena, f.  Slbroectifelung, f- 2luč»
taufcb, m. cumbio ;  59tont>e$»
medifel, 3?cumonb, ni. novilu-
nio , luna nuova.

Menben, a, o, adj.  SBectifd*,
ril cambio , cumbiule.

Meniti (iz— od— pro— raz—
za—), nim, v. a. i.  (»on me¬
njati), dnberit, medifeln, _cam-
biare, mutare;  f. Izmeniti,
Odmeniti, u f. n).

Meniti (na-), nim, v. a. i.  C»on
nineti) , gebenfen , mcineit , in-
lendere,pensare;  f. Nameniti.
Menjalac, njaoca (njalca), m.

2Bccftdcr, m. cambiatore.
Menjati, am, v. a. i.  taufctjeit,
niecfifcltt, cambiare ; »otanbetn,
mutare, f.  Izmeniti, Izme¬
njati, Proineniti, Razmeniti;
— se (s kini za što), mit dnem
dniaž taufcbett, cambiar con
dno qualchecosa.

Mera, f.  gK oe n  tgjagdab, in.
misura;  p re ko mere, iibtt
6ie TOaficit, oltre misura.
-Merač, m. SBefier, Stožmeffet, m.
colui che misura , misuranle.

Mercin, m. f. Merač.

Merica, f.  1) (IeineS Uka®, p'
misure/ta;  2) forbartfgeS @cfa»
»on SBaimtdnbe, sorta di cesta
fatto di scorza d'albero pc f
portar uva od altri frutti.

Meritelj , m.  f. Merač-

Meriti, rim, v. a. i.  mefied'
misurare;  f. Izmeriti, N®'
meriti.

Mertučljiv, a, o, adj. (slov-)
f. Umeren.

Mertuk, m. (slov.)  ®?a®iiab, n 1,
Midttfcfimnr, f. corda;  f. M era

Mesec, m.  SBonb, m. luna  i
SBionat, in. mese.

Mesečina, f.  1) JOIonbljelle, >•
Skonbiicbt, n. illuminazioh 6
delta luna, lume di luna)
2) žensko vreme, SBonath'
djtž , n. mesi , pl. i nestruo.

Mesečni, a, o, ad).  JKonaU
monatiicf), meslruo.

Mesiti, sim, v. a. i.  fndett'
impastare;  f. Umesiti.

Mesto, n.  Drt, 'plaR. m. ©telit'
f. luogo, pošto;  na —, u —,
anftatt , invece ;  s mesta,
augcnbltcEUrft, sull’istante., p
mesta što prikladna govori'
ti, ertemporiten, improvvisara-

Mesto, praep.  ftatt, anftatt, id'
vece ; f. Mešte.

Mešati, šam, v. a. i.  mifctidt'
mcngcn , mescolare , mischid'
Te;  — se, v. r. i.  (icb menjed,
impacciarsi;  f. Smešati, P#'
mešati.

Mesina, f.  gto®ct ©oblanci), n 1 ;
un otre grande;  gtofet
and) alter SBiadbaig , m. t" 1
mantice grande.

Mesnice, f. pl.  Subdfacf, n 1 ’
cornamusa, piva, zampognd'

Mešovit, a, o, adj. gemifflt'
mischiato , mescolato.

MIL

127

MIL

Meštanin , m.  etn ©inbeimncber,
£>rt$bcroof)ncr , m. paesano  ,
abitante del luogo , domestico.

Mestanka, f.  eittc <$tnf>ctmtfcf)C,
Drtčbewof)nerin, f. paesana ,
abitante del luogo.

Moste, pr a ep.  ftatt, onftatt, in-
vece , in luogo , in cambio;
f. Mesto, praep.

Mi, pran. wiv , noi : —, abge*
fiirjt »on meni, mir, a me:
kažu mi ljudi; —, fijittaltifdi
rtatt moj: otac mi je doma.

Micati, mičem, v. a■ i.  riitfcrt,
berocgcn , riifjreit , muovere  ,
commuovere;  — se, ftcf? bc*
mcgen, muoversi ; f. Maknuti.

Mig, m.  2Btnf, m. cenno.

Migati, gam i žem, v. n. i.  (čim)
rotnfcn, far cenili;  auf* unb
jufctUiefjen (j. 95. ba$ Sluge),
blinfcn, amini c c ar e, tremare
colle palpebre , andar chiu-
deiulo e aprendo le palpebre)
f. Mignuti.

Migav, a, o , adj.  ber bltnf t,
che ammicc.a, o tremola col¬
le palpebre.

Mignuti. nem, v. n. p.  f. Migati.

Mikanica, f. (slov.')  ručica lana
mikanoga, glocbfibaar, n. cin
93unb geljecbelten $lactife$ , co-
nocchia di lino petlinato.

Mikati. kam , v. a. i.  frampcln,
becbetn, pettinare , scardas-
sare ; f. Izmikati, Omikati.

Mil, a, o, j adj.  lieb, bolb,

Milen, a, o, j anmutbig, ama-
bile , caro , gradito , grato.

Milet i, lim , v. n. i.  f riecbett,
strisciare  , serpeggiare  ; f.
Domileti, Izinileti.

Milina, f.  boš Siebfcin, ©rajie,
Slnncbmlicbfctt, Slnmutl), f. amo-
re , grazia f  gusto, piacere.

Militi’, lim, v. a. i.  fagcn ju

cinem: „€D2ciit Cieber!" dar di
„caro” ad alcuno;  licbfofen,
careggiave, accarezzare; —
se (komu), v. r. i.  fcbmcid)cln r
adulare ; — se (komu što),
Sftitlcib Ijabcit mit ctrocuJ, aver
compassione per gualche co-
sa ; f. Namiliti, Smiliti se.

Milja , f.  SDicile, f. miglio (mi-
sura geografica  ‘.

Miljenik, m. ©unftling, m. fa¬
vorit o.

Milo, adv.  lieb, caramente :
meni gaje —, icb bebaurc ib«,
ho compassione di lui.

Miloca, f.  f. Milina.

Milodarnik, m.  f. Dobročinac.

Milokarvan, vna, o, adj.  lic«'
bcnčmiirbig, lieb, amabile, ca¬
ro  , degno d'amore.

Milolagati , lažem , v. n. i.
fcbmcicbcln, feiit lugcn, adu¬
lare.

Milosardan, dna, o, adj  barm-
bcrjig, mitlcibig, misericor-
dioso , pietoso.

Milosardje, ( f.  93armbcrjig;

Milosardnost, j Uit, f. mise-
ricordia.

Milosnik, m. f.  Milostnik.

Milost, f  ©nabc, f. grazia , fa-
vore ;  8icbc. f. amore ; ©rbar*
men, n. pieta, comftassione.

Milostinja, f.  Silmofcn, ©noben*
brot, n. limosina.

Milostiv, a, o, adj.  gnabig,
grazioso ; barm^erjig, mise-
ricordioso , pietoso.

Mil osti van, vna, o, adj.  f. Mi¬
losardan.

Milostnica, f.  ©cliebtc, f. aman-
te,  f. favorita.

Milostnik, m.  ©elicbtcr , m.
amante , m. favorito.

Milota. f.  f. Milina.

Milovati, lujem ?  v. a.i.  1) bc*

3 e:

MIK

128

MIS

mitleibcn, compatire,  f. Po¬
milovati ; 2) f. Militi.

Mimo, adv.  neben, »orbei, ap-
presso, oltre;  liber, sopra.

Mimoči, odjem, v. a. p.  f. Mi-
moiči.

Mimogred, tadv. im33otbetge,

Mimogrede, jljcn, untenoegd, di
passaggio.

Mimoiči, mimoidjem .linimoi-

Mimoiti, mimoidem , i šao ,
v. a.p.  oorbeigcbcn, amimctcbcn,
passare, trapassare , passar
olire ; f. Mimolaziti, Minuti.

Mimo lazi ti, zim, v. a. i.  f, Mi¬
moiči.

Minji, a, e, adj.  f. Mal.

Mirisar. m.  ^atfumcut, m. pro-
fumiere.

Mirisati, išem, v. a.  <S' n. i-
riedicn , ortorare , sentir odo-
re ; buftcn , olezzare , gettai’
odnre ; f. Ililiati.

Mirisav, a, o, adj.  n>of)lriccbcnt>,
aronutifd), aromatico ; f. Pi¬
šoči , a, e.

Miritelj, m.  griebeudrtiftcr, SBer*
fobncr, m. pacificatore.

Miriti, rim, v. a. i.  benibigen,
befcicbigeit, pacificare ; — se,
gricbc mncbcn, ficb uerfotjncn ,
far pace, riconciliarsi ; f. PO'
miriti.

Mirno, adj.  frieblicb, ruijtg , pa'

M inuči, a, e, adj.  »ergdngiidb cificatnente, tranguillamente.

|Mirnoca, f.  Sriebfcrtigfeit, f.
mansuetudine;  Stulje, f. trati'

Mirbožitise. žim .se. v.  ; tuf,
fen ju SSciljnaditcn (tiblidj bci ben
dteonten ber griecbifdien Jtircbe),
baciami di nutale (come
usano i Croati delta chiesa

orientale).

Mirina, f.  atte bnufaBigc ©lauet,
itumc, f. muraalia , mu*
raccio.

Miriš, m.  2Boi>lgerud), ®uft, m.
odore, fragranza.

transitorio , pussuggiero.

Minuti, nem , v. n. p.  »ergefien, j
passare  ; ttorbeigeljen , nicbt! guillitd.
ttcffen, trapassare, trala -jMirodilianje , n.  f. Miriš.
s dar e , ti o n incontrare.  — i Miroljuban, ima, o, adj. frteblte*
se, fidt nidit bcgegnen, non in-  | bcnb, fticbfertig.ainanfedipace-
c o nt rarsi.  Miroljubje, n. griebenčitebe, f.

Mio, mila, lo, adj.  f. Mil. I umore ilella pare.

Mir, m.  gricbe, m. pace,  f.; Mirnnosau, sna, o, adj.  frfet*
Jtulje, f. tranguillitu.  bringenb, par.ifero.

Mir. m.  TOaucr, 2Bnnb, i'. mitro,  Mirovati. vna, o, adj.  fricbfcr»
parete ; f. /id. j tig, fneblich , pacifico.

Mirac, rca, m:  f letne SBiauer, Mirovati, rujem, v. n. i.  ruijtg
f. muretto;  f. Zidae. [ fetn , esser o star in pace ;

Miran, rna, o, adj. fdeb(td), | f Namirovati se.
pacifico-,  tubig, tranguillo.  Mirta, f.  ©Jijrtbc, f. mirto.

Mirhožati se, žam se, v. r. i.  | udi Miša, f.  JBieffe (ein ©ottedbienft

in ber rbmifcben JtircbcJ, f. mes-
sa ; f. Maša.

Misal, Isli. f.  ©cbantc, m. @c*

Misao , j ftnnung , f. pensjero ,
sentimentu , opinione, pare'
re,  f. Miljenje; Sinbiibung, <•
immuginazione.

Misaon, a, o, adj.  nacbftnnenb,
nadibcnfenb , pensoso.

Misiraea, f.  tikva misirska,
2<rt dtiirbi %, specie di zuccd•

139

Ml, A

MIT

-Misliti, linij p. a. i.  benfeit,
nteiitctt, pensare ;  f. Pomisliti,
Umisliti, Premisliti.

'Usnik, m.  koi čita misu n
rimskoj carkvi, ‘Drtefltr, m.
prele , sucerdnte f. Pop,
Svečenik, Sveštenik.

'liso, sli, f.  f. Misao.

Mistrija, f.  jtcllc, ©taiirerlclle, f.
cazzuola, f.  Žlica zidarska.

Miš., m.  SOtuuS. f. surcio, lopo.

Mišica, f.  '.Urni m. braccio.

Mišič, m.  f letne Sttattž, f. pic-
colo sorcio.

Mišina, f.  groge SKaus , {. sor-
eto grande.

Mišjakinia, f.  (trava), Jout)ner«
barm, £iil»icrf>ig , m. oreevhia
di  topo; f. Črevca, n. pl.

Mišji, a, e, udi.  Sfltauš«, di lopo.

Mišl jenje, n.  Senfen, n. il pen¬
sare;  Šebattfe, f. pensiero;

, f. Misao.

Mišolovka, f.  SKauSfalle, f. trap-
pota ; f. Stupica.

Mišomor, m.  SOtaufegift, n. ar-
senico.

Mit ar, m. (krst.)  Sotttter, 3oU,
eimtefmier, m. rhcevitore della
gubellu, daziere;  f. Carinik.

Miti, inijem, mio, miven, v. a. i.
f. Mivati, Umiti, Umivati.

Mititelj, m.  iPefiecker, m. vhi
sulorna coi doni.

Mititi, tim, v. a. i.  briledieit,
subornare , corrompere coi
doni;  f. Podmititi.

Miljenje, n.  aSefledieit, n. il
subornare coi doni.

Mito, n.  plača, šlo se daje
službenikom, Sicblotm, St c it ft,
loljn ,  m. paga che si da alla
semitu;  SBčftedumg> f. dono
che si da per subornare;
—, (krsl.)  3oti. m. SOToutf), 1'. I
dazio, gabella;  f. Carina.

Mitropolit, »it. SKetropolit, m.
arcivescovo metropolita.'

Mitropolilov, a, o, adj.  beg
!B?ctropoliteit, del metropolita.

Mitropolitski, a, o, adj.  !Ble»
tropolitait«, de' metropoliti.

Mivati , vam, v. a. i.  roafclictt
(bie £attbe ttnb bag @efid)t), lo¬
par le mani e la faccia.

Mižati, žam, v. a. i.  barnett,
orinare , pisciare; i.  Iluriti,
Pisati, Pustiti vodu.

Mlačau, čna, o, adj.  lan, lati«
ttcbt tepido , tiepido; f.  Mlak.

Mlačenje, n.  baš Satmtadiett, in-
tepidamento.

Mlačiti, čim, v. a. L  lau madtett.
far tepido ; f Smlačiti.

Mlad, a, o, adj. (comp  mladji)
jang, giovane ; — kao kaplja,
blutjutig, fefjriung, molto gio-
va ne.

Mlada, f.  aSraut, f Sp os a pro-
messa;  f. Zaručnica , Vere-
nica.

Mladac, dca, 1 m.  Siirtglirtg ,

Mladenac, nca , j m. giovine ;
f. Mladič.

Mladenci, denacali, m. pl.  1)
SBrautleutc, f. pl. sposi pro-
messi  i 3) geli ber unfrfiitlbigcit
Mtrtber, n. festa de’ martiri
innocenti.

Mladež, f.  junge Scnte, pl. Sip
genb, f. i giovini, giovenlit.

Mladi, doga, m.  SBrauttgam, m.
sposo promesso ;  f. /, a etič¬
ni k , Verenik.

Mladica, f  1) ©dtogltna, ©prog.
Ittta, m. rampollo ; 2) jungtš
JObabdtcn, n. giovinetta.

Mladič, m.  f. Mladac.

Mladina, f-  C iungež ©eftugel
(Jpubncbett« ©aitžcben u. bgl.), n.
giovani volalili' domestici,
pollame; Zj  junger MBefngarten,

9

MN JE

MLE 130

m - vigna di nuova pianta ;
‘Bcin otm ncu gepfranjten SRcbcn,
vino detla vigna nuova.

Mlaji ti se, dini se, v. r. i.  jung
nscrbeit, divenir giovane ; f.
Pomladiti se.

Mladj , m. (. Mena meseca.

Mladjahan, lina, o, adj.  iung, im
genblidt, giovinotto, giovane.

Mladolik, a, o, adj.  iungcn &e■-
ficbteš, giovane di faccia.

Mladost, f. Sugeiibaltec, n. 3u>
genbjeit, Sugenb, f- gioventii,
etn giovunile.

Mladovati, d ujem , v. n. i.
S8r a ut fcitt, esser sposa pro-
messa.

Mlad oženja, m.  SBrautigam, m.
un giovine che si sposa,
sposo;  f. Karučnik, Verenik.

Mladoženjin, a, o , adj.  bed
aSraiitigamd, di chi si sposa.

Mlahav, a, o, adj. f.  Mloliav.

Mlak, a, o, adj. fcomp.  mlači)
f. Mlačan.

Mlat, m.  Sirefdtflegel, m. treb-
bia , i  Cep; ©chlagcl, £aim
met, in. maglio, muzzola,
martello , f. Bat.

Mlatac, tca, m. 1)  mali mlat;
2) f. Mlatac.

Mlatač, m. iDrcfdiee, in. treb-
biatnre, battigrano.

Mlatilac, tioca (tilca), m.  f.
Mlatač.

Mlatiti, tim, v. a. i.  brcfdteit,
trebbiare , bat/er il grano ;
fatagen, battere,  f. Smlatiti,
1?.mlatiti, Omlatiti.

Mlatjenje, n.  Srefdicit, n. treb-
biamento.

Mlatnja, f.  Sbrefct)jeit, f. la sta-
gione in cui si trebbiano le
biade.

Mlečan, čna , 0  adi
mildiig, di lalte.

Sttiidr,

Mlečar, m.  SKildiljanbict, in
venditor di lalte.

Mledan, dna, o, adj.  jdmmdt,
entfraftet, debole , frale , ji e
vole ; maget, etngefattcn, ma-
gro, macilento.

Mledniti, uiin, v. n. i.  fdiroadi
njerben , indebolirsi:  mager
ivctbcn, divenir macilento  ; f.
Oinledniti.

Mled, a, o, adj.  f. Mledan.

Mlčditi, dim, v.a.i.  fdimadicn,
indebolire.

Mleko, n.  tOtild), f. lalte.

Mleti, meljem, mlio, inleven.
v. a. i.  maljtctt, macinare ; f
Samleti.

Mlin, m.  SKiiijlc, f. malino,
molino.

Mlinar, m.  £0tiiUcr, m. molinaro.

Mlinarica, f.  TOuilctiit, f. mo-
linara.

Mlinarov, a, o, adj.  bed SObiit*
letd, di molinaro.

Mlinarski, a, o, adj.  SOJuttcv«.
de’ mulinari.

Mlitav, a, o, adj.  fdituadilidi,
debole, fiacco.

Mljačica, f. mala inljaka, f-

Mljaka, f.  £adic, C. pan-

tano, lacuna-,  f. Lokva.

Mljeziuac, uca, m.  f. Mezi-
inac, Mizinac.

Mljezinica , f.  f. Mezimica.

Mlogi, a , o, adj.  f. Mnog i.

Mloliav , a, o , adj.  fdnoadi,
f caftlod, frale, debole, lan-
guido  , fiacco.

Mlož, Mložina, Mložtvo, f.
Množ, Množina, Množtvo itd.

Mueti, mniein i inniiii, v. a.  i
gebentett, meinen, bafurtjalteit,
peusare, credere, stimare.

Mujenje, n.  3)letiuing , 1'. opi-
nione, parere;  ©efnutuitg, f-
sentimentu.

MOC 131 MOK

Mnogi , a, o, adj. oiel, moltn;
Mandič, pl. parecchi , pl.

Mnogo, adv. »id, molto.

Mnom, prim.  mit mir, bardi mirit,
per me.

Mno/., f. f.  Množina.

Množina, f.  SDtcnge, 1'. ©ebrdn«
ge, Scfjdufe, n. moItitudine ,
folla  , huba  , ati c a.

Množiti, žim,». a. i. »ertiieifadten,
oerotclfdltigen, moltiplicare.

Množtvo , n.  f. Množina.

Moba, f.  f. Molita.

Moč, f.  Jtraft. r. forza , virtil,
possa ; Sladit, ©cmalt, f. po¬
tema.

Moča, f.  (močica), f. Moči, f.pl.

Močalo. h.  (russ.)  lipovo liko,
Sinbenbaft, in. membrana sol-
tile trd la scorza ed il legito
del tiglio ; f. Liko.

Močan l  čna, o , adj.  Irdftig ,
ftarf, mdditig, forte , vigoro-
s o , robusto , possente.

Močno , adv.  geroaitig , Irdftig ,
vigoro sament e  , fortemente.

Močenje, n.  (Sinmeidiung, f. ma-
cerazione ; — lana, bab £RS»
fleit, macerazione ; SBcfeudi*
tung, f. bagnamento.

Moči, mogu, morem i možem
(moreš i možen, more i može,
moremo i možemo, morete
i inožete , mogu), mogao ,
v. n. i.  fottnen, »ermogen, po-
tere , f. Smoči.

Moči, f. pl.  3tctiquicn (©ebeine
ber ^eiligen), f. pl. religuie
de' santi-,  f letne *pdc£rficn mit
eingeiidl)tcn 9teliquicn, um ftc mic
ein fUmulct obet SaliSman um beti
tbals ju tragen, piccoli sac-
chetti continenti religuie di
gnalche .tanio , fatti a posta
per portarli ul collo come
uri'anuiteto o talismanu.

Močiti, čim, v.  a. i. einmcidiett
beljen, macerare ; — lan, ro*
(ten, macerare-,  bene^cu’ b?.
feuditcu, bugnare;  — se, ba*
ben, bagnarsi;  f. .Smodili.

Moevarait, rua, o, adj.  mora.
ftig , pol it stre . pantanoso:
nas, feudit, vmido.

Modar, dra, o , adj.  blau, tur-
chino, azzurro, celesle.

Modrica, f.  blauer gictf, m.
©triemc, f. lividezza, livi-
riura.

Modrina, f.  Slane, f. Slau, n.
color lurchino.

Modriti, drim, v. a. i.  blau
madtcn, tigner di lurchino;
—, v. n. i.  blaumcrbcn, dive-
nir lurchino , f. Omodriti,
Pomodriti; — se, blau aus
feb c n, apparir turchino.

Modriiljica, f.  biiiuiiditer Stiel-
jiein, m. turchina gemma.

Mogranj , m.  ©vandtapfel, m.
melagrana.

Mogu, f. Moči.

Mogoč, a, e, adj.  moglidt, pos-
sibile ; moljlfiabenb, bcmittelt,
mdditig, ben agiato  , polente.

Mogučan, čna. o, adj.i.  Mogoč.

Mogočnost, f.  Stoglidifeit, f.
possihilitd;  Sladit, f. Strmo,
geu, n. p ut ere,, potenza.

Mogučstvo, n.  f- Mogočnost.

Moiiunja, f.  ©dmte, fbulfe, f.
guscio  , scorza ; f. Mahunja.

Moj , a , c , pr on.  mein , mio.

Mokar, kra, o, adj.  nag, ba¬
linalo  , umido.

Moknuti, nem, v. n. i.  nag met*
ben, bagnarsi ; f. čimoknuti.

Mokrača, f • (anftdnbig gefagti.
Urin , -^aru, m. urina.

Mokriti, rim, v. a. i.  ndffen,
befeuditcu, bagnave, ammolla-
re;  (anftdnbig gefagf) barnen,
9 *

na

MOR

MOŠ

orinare, pisciare ; — se, bar*
tttit, orinare ; f, Pomokriti se.

Molba , f.  ©cbet, n. orazione,
preghiera;  Sittc, f. Stttgefucb,
n. supplica, preghiera.

Moliti, lini, v. a. i.  tetcn, pre-
gar iddio  ; bitten, pregare,
'chiedere ; f. Izmoliti, Po¬
moliti.

Moliti se, lini se, v. n. i.  (komu),
f. Moliti.

Molitva, f.  @ebet, n. orazione,
preghiera.

Molitven, a, o, adj.  ©ebct*,
di preghiere.

Molj, m.  ©tbabc, $?otte, f. ti-
gnuola , farma.

Moljac, Ijca, m. f. Molj.

Moma, f. (bulgarj  f Pevojka.

Momački, a, o', ud  j. Sunglingš*,
de’ giovini.

Momak, mka, m.  Sungling,
Surfcbe, m. giovine , garzone.

Momčad, f. coli. ibulgarisch)
Sungtinge, Surfcbcn, m. pl. gio¬
vini, garzoni.

Monice,' četa , n.  f. Momak.

Momčič, m. mali momak, f.
Momak.

Momkov, a, o, adj.  bež Slino*
Jing«, bež Surfcben, del giovine.

Mora, f.  (zao duh, sto po
mnjenju praznovernih I j udih
n spavanju ljude pritiska),
, m. incubo.

Morač, m.  Hencbel, m. finoc-
cft io j f. Komora«.

Morati, ram , v. n. i.  muljen ,
dot’ere.

Morda, adv.  etma, »icUcicbt,
forse.

More , n.  Oftccr, n. mare.
More! ml er j.  i,|i ( m ore! gdi
SL *“°> more! a;it biefen
tmoelc jemanb anfprecbenb teta
man cine gemlffe ©uperiorita

iiber ben Jlngefprodicnen; baber
fann man e« einem ©lelcbeit ober
gar einem Vlelteren obne Selci*
Mgung nicbt fagen, servendosi
di questa parola si dimostra
una certa superiorita sit di
quello a chi si parla, la onde
non si pub adoperare verso
un ugnale non che verso un
superiore senz o offesa.

Morebit, ladr. picUetcbt, ctiea.

Morebiti, j puo esser, puo ac-
cadere, pub darsi, forse;
f. Morda.

Morem, moreš, more, f. Moči,
inogu, morem ili možem.

Morija, f.  f. Kuga.

Moriti, rim, v. a. i.  1 ). črniti*
ben, stancare , straccare;
2) morben, tobten , umbnngen ,
uccidere, ammazzare;  kuga
mori, bie <Pe(l mtitbet, la pe¬
ste fa struge,  f. Umoriti;

— gladom i žedjom, mit
•£unger unb Surfl giiglen, tor-
meutar colla farne e sete;

—  se, ficb abmiiben, stancar-
si,  f. Izinoriti se.

Mornar, m.  ©cbtfFcr, TOntrofe ,
m. marinajo.

Morski, a, o,adj.SMeer*, dimare.

Moruna, f.  £aulen , m. sorta
di storione (pcsce.~)

Most, m.  Srticfe, f. potile.

Mostar,, I m.  fleine SrticEc, f.

Mostič, j ponticelto.

Mostovina, f.  Sriirfenjoll, m.
gabella di vonte.

Mosur, m. 3to$ , m. moccio;
mas bet einer brennenbert Serje
becabrinnt, Sropfen, colatura
d’una candella,  f. Okapina;
eižjapfen, m. stillicidio di
ghiaceio.

Mošak,ška,m.!Dto(cbuS,SBtfam,m.
muschio (materin odorifera).

133

MRA

Mošnja, f.  SSeutel, m. SSbrfe, f.
borsa;  ^o&eitfatf, m. borsa
de' testicoli.

Mošnjica, f.  aSeutelcttcn, n. bor-
selta.

Mošt, m. _OTo(t, ra. musto, f.
Kljuk, Šira.

Motati, tara, v.a.i.  tutnben,
aafminben, bafpcln, volgere,
gomil o tare , aggomitolare;
— se, kcrumgebcn, tlet) tjerum,
breljen, aggirarsi , f. Smotati.

Motičica, f,'  fleine Ipauc, f. zap-
petta-

Motika, f.  Jpatte, f. zappa.

Motka, f  ©tange, 1'. pertica;
@erte, f. baslone lungo.

Motovilo, n.  tpafpcl, m. SIGeife,
f. aspo, na sp o  , f. V r itao.

Motritelj, m.  SBetradtter, ra. con-
sideratore , contemplalnre.

Motrili, trim, v. a■ i.  betrad),
ten, c nn temp tar e  , conside-
rare;  beobaetjten osservare,
minite,  f. Smotriti, Pro-
motriti, Razmotriti.

Mozag, zga, m.  ©etjtrn, StKarf,
n. cervelto, midnlla; fig.  53er«
ftanb, m. inteltetto.

M o/.gati, gara , v. a. i.  (fdierj,
baft) nadjftnnen, grubeln, sui¬
tami it cervelto,  f. Izmozgati.

Možar, m.  f. Mužar.

Možda, adv.  f. Morda,Možebit.

Moždani, m. pl.  ©etjicn, n. cer-
vello.

Možebit, \adv.  oielleidit, mog,

Možebiti, jlict), (ann fein , pub
esser, pub darsi , forse,  f.
Morebit, Morda.

Možnost, f.  f. Mogučnost.

Mračan, ena, o, adj.  ftnflcr,
o scuro.

Mračiti se, čim se, v. n. i.  fin,
fterroerben, bdmmcrn, oscurar-
si, farsi notte, divenir bujo.

MRK

Mrak , m.  ©untelijcit, f. ®unfel,
n. ©eimmerung , f. tenebre,
oscuritd, bujo.

Mramor, »t.ffltarmor, ni. mar mo.

Mrarnoriti , rim , v. a. i. mar '
moriren , far di marino  , dar
color di marino ; — se, ju
CDlarmoc roerben, divenir mar¬
ino, f.  Oinramoriti.

Mramorje, n. coli.  SMatmor«
t»erf, n. marini.

Mraiuorkome, adv.  trie Sitar,
mor, come marino.

Mrase, f.pl.  Sltgfern, pl. (Jtrant,
f>ctt), rosolia (malattia , che
empie la pelle di macchie
rosse), f.  Osip, Ošpice.

Mrav, m.  Simeift, f. formica.

Mravae, vca , m.  (letne Slmetfe,
f. piccola formica.

Mravinac, nca, m f. Mravae.

Mravinjak , m. Simeifenbaafen ,
m. formicajo.

Mravinji, a, e,ladj. Stmeifen«,

Mravlji, a. e ,)delleformiche.

Mraz, m.  9teif , Srofl, ra. gelo,
ghiaccio.

Mrazan, zna, o, adj.  froflig,
gelido.

Mraziti, zim, v. a. i.  oerfeinben.
geinbfctiaft fliften, far nemici-
zia ; einen oerfmpt maciien, far
odioso aleuno;  — se, neb oer,
feinben. nimicarsi,  f. Otnraziti.

Mraznuti , nem, v. n.  t. f.
Marznuti.

Mraženje, n.  fBerfetnben, n. con-
cilamenlo deliu nemista.

Mražnja, f.  iBcrfeinbung, f. odio,
nemista.

Mrena, f.  ©taar (einc Stugcn,
(rantljeiO, m. cataralla (tnale

d' occhioj.

Mreti, mreni, ®. n . i.  f. Umi¬
rati , Umreti.

Mreža , f.  Ste? , n. rele.

MUH

MUC 134

Mrežica, f.  tlciiteS31c$, n. re-
ticella.

Mucati, cam, v. n. i.  ftottcrn,
tartagliare, balbellare,  f. lz-
mucati.

Mucav, a, o, arij. flotterrtb,
avente il vizio di tartagliare.

Močak, čka, m.  unbcfrud>tetc6
(Si, n. uovo aterile [che ve¬
sta intero sul nido dopo la
covatura).

Miičail, čna, o , adj.  mtiKdm,
bcfdnrcdidi, difficile, penn.su.

Mučan, čna , o, adj.  mcl)ttcl)t,
»on , di f arina.

Mučati, čim, v. a. i.  fdiracigcit ,
tacei e,  f. //Smučati.

\luče, I adn.  fttUfctooeigcnb, ta-

Mučeč, ) citamente  , in silen-
zio  ; tjcimtirf). nascostumente,
celatamente.

Mučen, a, o, part.  gcmartcrt,
martirizzato  : geguiilt, tor-
mentato , afftifto.

Mučenica, f.  ETOartirin, f. una
martire.

Mučenik, m.  SSartirer, m. il
martire.

Mučilo, n.  gdtcrbanf, f. eculeo,
tormento , tortura.

Mučiti, čim, v. a.i.  martcrn, mar-
tirizzare  ; guaien , tormen-
tare , f. Izmučiti, Namučiti.

Mučkati, kam, v.a.i  t..i. go¬
voriti komu: Muči! Cfdwci»
ac! taci!)  fcbmcigen beifccn,
comandar ad unu che tacia,
f. Zamučkati.

Muckati, kam, v. a. i.  fdnittdn,
(cmc bimfle 5iafct)C, um su Celjen,
ob «>M barin ift), scuotere,
ero tiare (una fiasca opaca,
per veder se sia vuota).

Mucke, ude.  fcfuacigcnt, taci-
tamente ; t)cimticb, nascostu¬
mente,  f. tluče.

Mučno, adv.  mufjfam, befdimct!
Itcb , difficilmente, con pena.

Mudar, dra, o, adj.  točite, f lug,
savio , sapiente  , saggin.

Mudarac , rca, m.  f. Mudrac.

Muditi, dim, v. a. i. (slov.)  f.
Propuštati, Zanemarivati;
— se, v. r. (slov.)  f. Dan-
ffubiti.

Mudo, n.  ipobc, t' te.sticolo.

Mudrac , m. SBcifc, spijilofoplj ,
m. savio , .sapiente, filosofo.

Mudrina-, f.  f. Modrost.

Mudriti, drim, v. n. i.  rotite
roerben, divenir savio,  f. Omu-
driti; tliigchi, ecrntinftclit, sot-
tilizzare,  f. Izmudriti.

Mudropojka, f.  Škufc, Cuittft.
gotttn, f. musa.

Mudrost, f.  SBeižljcit, f. saviez-
za , sapienza.

Modrovati, drujem , n. n. i.
rocife (etn, fPfjilofopti feirt, pfji.
Iofopbtrcn , esser savio  , filo-
sufare,  f. Izmudrovati, Na-
mudrovati se.

Mudroznanac, nea, m.  f. Mu¬
drac.

Muha, f.  Slicgc , f. mo s ca  ;
muhe, pl.  (Sigcnfirtn, m. ca-
priecio.

Muhar, ni. inako u Primorju:
bar (varsta žita), rociSc Mi«
fpcnitirfe, f. panieum tnilia-
ceum.

Muliati se, ham se, ftdi roeljren
»or ben Slicgcn , difendersi
dalle mo s che  ; nidit folgen,
fliipig fetn (roic cin Vfecb, roctin
c« bte 3ltcgcn ju ftgrf bcldftigcn),
non ubbidire, stizzirsi (come
un cuvallo troppo tormen-
tato dalle mosche).

Muhomor , m. Člicgcngift, n.
Jliegenflein, m. arsenieum te-
staceum.

MUK

MUN 135

-'luk , m,  SBerflimmtcit, n. mu~
tezza, silenzio.

Muka, f.  ©larter, f. Seiten, n.

tormento, martirio, passione.
Muka, f.  SfKeljl, n. f arina,  f.
Melja.

*Mukaet, aitj. indecl.  f.Pozoran.
Mukal, kla , o , 1 adj.  Jjcifcr, ro-
Mukao, kla, o,jco ; bumpf ,
'oco , f.  Hrapav.

Mukati, kam, v. n. i.  fcriillcn,
niuggire,  f. Odmukati, Za-
mukati.

Muklina, f.  Jpciferfcit, f. rauce-
dine, fivcaggine, fiochezza.
Muklo, adv.  ijcifcr, con rattce-
dine, fiocamenle.

Muknuti, nem, v, n. i.  »crfhmu
mcit, ammutire, ammutolire;
Wfcr raerfcen, divenir roco,
1} oco.

Muknuti, nein, v. n. p.  cinmnl
tnillcit, muggir una sola vol¬
ta,  f. Mukati.

Muktariti, rim, v. n. i. \ditna--
totsen, scroccare.

Mukte, adv.  hez plače, um<
funit, graluitamenle,  f. Za-
man 1.

Mujjati, ljam, v. a.i.  n. p. grož-
dje, flojjcit, jerquetfcficn, pe-
stare , calcure, ammostare,
f. Mečiti, Mastiti.

Momljati, ain, v. a. n.  (kao
medjed), murmcht, mormo-
rare far la voce d’ orso , j.
Izimunljati

Muna, f.  Stffe, m. scimia , f.
Majmun.

Munara, f.  ir/.ak a visok turanj
do mečetah, ®?inarct, n. cin
Sl)iirmcl)tn bet btn ££Hofct»een,
minareto.

Mimica, f. mala muna, f. Muna.
M linja, f.  33Ii(j, m. folgore,
balerio , fulmine.

Murga, f.  mutež uljeni, taloa*.
Oeitjefc, f. »obcitft? im Ddc,
morchia.

Murva, f.  ®?(Uil6ccrfmum , m.
gelso,  f- Dud; SNaulbeerc, f.
gelsa (jfrutto).

Miist, m. i  Mošt, Kljuk, .Sira.

Muštarda, f.  ©cnf(in gefortitem
cingcmadit), m. mostarda.

Mušica, f.  mala muha, f. Muha.

Mu.škatel, Itela, m.SBtitMatel*

Muškateo, jter, m. moscatello
(sorta d’  »raj.

Muski, a, o, adj. f.  Mužki.

*Mušterija, m. 4' f■  jtunbfdinft
(im ftantcl), f. avventore , f.
Kiipac.

‘Muštuiuk. m. i.  Kolač, fig.

M lit, m.  33ot>cnfat>, m. Jptft', f.
»n fluido torbido , posatura,
feccia,  f. Mutež, Talog.

Mutan, ina, o, adj.  triib, torbido.

Mutež, m. aSotciifa?, m. pasa-
tura , feccia , f. Mut, Talog.

Mutiti, tim, v. a.i.  truben. in-
torbidare ; fioreit, bemtnifjigen,
turbure,  f. Smutiti, Iznmtiti,
Poinutiti.

Muzac, zca , m. SDtciter, ni.
colui clie mugne, mugnitore.

Muzara, f.  (muzovna krava,
koza, ovca), SDtdK, vacca,
peccora o capra obe simvgne.

Muzovan, vna, o, adj.  SJlelf«,
che si mugne.

Muzti, zem, v. a.i.  mcifctt, mu-
gnere,  f Pomuzti, Nainuzti.

Muž, m.  3 Maitn, in. mimo, ma-
schio;  61jernann , m. marito.

Mužar, m.  33blicr, tDibvfec, m.
mortajo, f.  Prangija.

Mužev, a, o, adj.  teš ©?atmcš,
del uomo, del marito.

Muževan. vna, o , adj.  nunii-
fjaft, mdrmcrljaft, da uomo,
virile.

NAB

NAB 136

Mužkara, f.  ein 5Bet6ibili), ba«
fftfl roie einSDtannbcnimmt, don¬
ita iii maniere mas c hiti

Mužkarac, rca, m.  fDJannsbilb,
u. maschio.

Mužki, a , o, adj.  manntidj,
maschile.

AIn/,ki , adv.  mdnnerliaft, da
maschio.

.V

Na. pretep,  oon 9crfd)iebenent
©cbraucije: l)fluf bit Srage tod?
mit bcm 'Prdpofitional: ua ko¬
nju, na glavi, <utf, a , sii ;
na ((robniku, irt Orobnif, a;
na brodit, nebu, «m SSorbe,
-£immel , a hordo, in delo :

2i auf bit Srage m o b in ? mit
iem Jlccufatin : na konja, na
glavu, auf, a, sii:  na vojsku,
titS gelb, in cumpagna ; na
(»robnik, narti, o; na brod ,
ait, n ; na nebo , in, in  ; 3)
auf bie Srage roann? na Jur-
jevo, na Petrovo , am tSeor«
gttag, am *Petri nel  jjiortio
di s. liioriiio , Pietro ; 4) na
priliko , nii srečo, jum S5ei«
fpiel, jum @iucf, per esempio,
ver fortuna ; na inojO' dušil!
(duše mi! tako mi duše!)bci
mciner ©cele! suil' anima ! in
onima /

Na, irtterj.  ba bali pigtia ! tie-
ni!  na ti! ba ba’f! ecco  ti;
nate' pl.  ba t)abt ibr! er.cori.

»abacati, caiu, v. a. p.  onroer*

m ' Potare, buttare malto.

Alabacivati, vam, i cujem,

® '■  f- Nabacati.

nabadati, dam, v. a. i.  anftecbcn,
pungere ; anftecfeit, auffleefen,
- n E IC ? en ' ftecare, attaccare,
f. Nabosti.

Nahajati, jem, v. n. p.  (komu
glavo , uši) Semanb ben £o»f,
bieDfjren nul! martien (mit Dlan«
berci), empir la leste, le orec-
chie ad aleuno (colle ciance).

Nabarbljati se, ijamse, v. n. p.
fidi auSplaubern, udi fatt trtima«
$en, ciarlar nbbastanza.

Nabasati, sam, v. n. i.  (na sto)
jufduig roorauf fommen, jufdllig
finben, Irovar a raso.

Nabava, f.  SBeifdtaffung, f. 3ltt»
tauf, m. provvisione , forni-
mento.

Nabaviti, vim, v. a. p.  anfdtaf«
fen, beifrfiaffen, anfaufen, pro-
cacciare, provvedere , for-
nire,  f. Nabavljati.

Nabavljati, Ijam, v. a. i.  f. Na¬
baviti.

Nabdeti se, dijeni se, v. n. p.
(irt) fatt roadien, vegliare abba¬
stanza  , saziarsi di vegliare.

Nabečati se, čim se, v. n. p.
f. Nablejati se.

Nabeliti, lini, v. a. p.  oiel auS«
rocifen , imhianchire assai',
— se, itd) fatt rccificn, saziar¬
si d' imhianchire.

Nabesediti se. dim se, v.n.p-
lidj fatt rcbcit, saziarsi di
parlare.

Nabesniti se , nint se , t?. n. p,
austoben, sfogarsi.

Nelie/.ati se, žjm se, v.n.p.  firt)
lattffieben, stufarsi di fuggire.

Nabiguaica, f. 4' m.  ©rtimare*
Ker , ni. parassito.

Nabijati. m. koi bačve nabija,
Sabbinber, m. cerehiajo.

Nabijati, jam, v. o. i.  Jicife
fdilagen (auf ein Saš ober SBo j
bin 9 ), batter i cerchi suite
botti ; Itampfcn ,  fdilagen, cal-
car battendo;  — na kolač,
fpicficn, impulare,  f. Nabiti.

N AB 137  NAB

Nahjiežiti .se, zini se, v. n. i.
ficjt fattfflett anjumerfeit, ju be*
Ktcbnett , saziarsi di segnare ,
not are.

Nabirati, ram, v.a.i.  fammeln,
iufammenlefert , raccogliere  ,
raccorre;  faltcn, increspare,
piegare . f. Nabrati; — se,
ftcb fatt fammeln, saziarsi di
raccogliere.

Nabit, a, o, part.  oon nabiti,
fttttt nabij en , a, o.

Nabiti, ijem, v. a. p.  f. Nabijati.

Nablagovati se, gnujem se,
v. r.p.  neb fatt effen, saziarsi,
tnangiare abbastanza.

Nablaiijati se. njam se, v. r.p.
(trf) fatt bobeln, saziarsi di
piallare.

Nablebetati se , becem se,
v. r. p.  neb fatt plaubern, sa¬
ziarsi di ciarlare

Nabled, a, o, adj.  etroaS Mag,
bleicb, pallidiccio.

Nable.iat i se, jim se, v. n. p.  neb
fatt blofcit, belar abbastanza.

Nabljnvati se, ljtijem se, v.r.i.
»tel ctbrecben, fpeten, vomitar
assai.

Nahluditi se, dim se, v. n.p.  neb
fatt itrcn, sbagliar abbastan¬
za  genug irregebeit, traviarsi
abbastanza;  gentig ftbroelgen,
lussuregpiare abbastanza.

Naboj, ui. žabung (cine« ©erneb*
tce), f. carico (it' vn fucile);
—  na notri. SBeutc an ber SuS>
fotllc (»imtfiarfiifigcbcn obet ooit
tdilerfiter bScfcbubungi. tumore,
pastema salta jnanta de' pie-
di  (coj lionato dal camminar
seutzo a da’ calliei calzari)  ;
n* ®anb »on Srbe (bic trot*
Wkii  SBretecn eingeftampft trt},
Varete n muro di lerra cal-
cata fra tavale di legno.

Nabojadisati, šem, v. a. p. f.
Bojadisati.

JVabolovati se, lujemse, v.r.p.
gcnttg front fcin, esser amma-
lato abbastanza.

Nabor. m.  3 altc, f. piega, crespa.

Nabosti. nabodem , v. a. p.  f.
Nabadati.

Nabrajati, jam, v. a. i.  f. Na-
Jirojiti.

Nabranali se, nam se, r. r. i.
neb fatt eggen, saziarsi d’er-
picare.

Nahraniti se, nim se, v.r. p.
neb fatt pertbeibigen, saziarsi
di difetldere.

Nabrati, naberem, v. a. p.  an»
faitmicltt, gauta fammeln , rac-
cor assai , f. Brali.

Nabrizgati, it a m, v. a. p.  alt*
mali?" angietien , gemicar as-
sai:  genug SNileb abfonbern, an>
fammeln, far latte.

Nabrojiti, jim, r. n. autjob*
len, namer are. annaverare.
—  se, ficb fatt »aljlen, nume-
rare. contar abbastanza.

Nabrusiti, sim, r. a. p.  t. Bru¬
siti; — se, neb fatt fcblnfeit,
saziarsi d’ aguzzare.

Nabubati, bani, v- a. p. genag
feblaacn, batler assai : se,

neb fatt fcblajen, ^saziarsi di

battere.

Nabubriti, riin , r. rt. p.  auf.
febrocllcn, gonfiarsi.

Nahueiti se. 61111 se , v. n. p.
genug larmen, far bustanza
di strepito.

Nabuhiiuti. nem, v n. p.  anf.
bunfen, auflebrocUen, gonfiarsi.

Nal.uljiti se, liim se, v. r. p.
neb fatt icbanen , bas tarna

guardare.

Nabuna, f.  ‘ilufrufc, Sumult, m.
tumulto, sollevamento.

NAC

138

NAC

Nabuncati sc, cam se, v. r. p.
genug ttngcrdumteg fagen, de-
lirar abbastanza.

Nacarniti, nim, v. a. p.  genug
fdimarjen, annerare assai.

Nacarpati, pam,)v.a.p. genug

Nacarpiti, pim , jfdfopfen, atti-

Nacarpsti, pem,)gner mollo.

Nacediti, dim , v. a. p.  genug
burcbfciben, colar abbastanza.

— se, genug antropfeln , goc-
ciar abbastanza.

Nacepati, pam , v. a. p.  genug
fpalten, spaccat■ abbastanza  ;

— se, ftcb fatt fpaltcn, saziarsi
di spaccare.

Nacifrati, ram, r. a. p.  fcbmiiefcn,
aufpuljcn, addubhare, fregiare,
adornart,  f. Kititi, Nakititi.

Nacvileti se, lini se, v. n. p.
genug rocbflagen , bastanza
piagner.

Nač? adv. maritim.  t. j. na ca,
na što, nuf roač, roorauf, su che
cosa, sopra che cosa.

Načarati, ram, v. a. p.  oieUru
gelu, tirar malte striscie ;

— se, fidt fatt frigeln, unb fid)
fatt beten, saziarsi di tirar
delte striscie o di ammaliare.

Načartati, tam, v. a. p.  anjeidp
nen, far il disegnn, disegnare

Načekati se, kam se, v. a. p.

Načešljati, am, ». n. p. genug
anaupfen, vellicare, sfilare
abbastanza.

Načeti, načmem i načnem,
v. a. p.  anfangen, anganaen,
cominciar, dar principio l

— hleb. baš »rut anfebneiben,
cominciar a tagliar il pane;

— bačvn, ein 5«6 anjapfen,

spillar la bolle, manomet'
tere.  , v  . .

Načimati, am, v.  a.i.f.Nacin.iati,

Nadi, nadjem , našao , finben ■
trovare;  da od Koganadjes-
baji bit @ott pergeltei! iddio l‘
ricompensil  — se, ftcb befiir
ben , ritrovarsi,  f. Najti,
Nahoditi, Nalaziti.

Način, m.  Siri, SKSeife, UKanier,
f. modo , maniera  ; izvan il*
preko načina, aufjcrorbentlieb,
fuori di modo.

Načiniti, nim, v. a. p.  macben,
tlfun, fare, accomodare;  ettt'
ricbtcn, oetanftalfen, acconciafi
disporre, stabilire ; — se,
r. r. p.  fid) teflautiren, miebet
au Jtraften fommen (j. <8. nato
einet liranfbeit), erftarfen,
storarsi , rinvigorirsi ; ficb pd/
gen, acconciursi,  f. Načinjati*

Načinjati, njam, r, a. i.  f, Na¬
činiti.

lange roarten, aspettar  assai. Načinjati,njem, r.n. t. f. Načet)*
Načelnica, f.  33orftet>erin, SBor,j Načuditi se, dim se, v. n.  J*
gefegte, f. la superiore, pre-  j ficb genug reunbevn , maram'
posta, direttrice.  j gliarsi abbastanza.

Načelnik, m.  Obere, S3orgefe(Ste.; Načnpati, pam ,

v. a. p.

gn>

SSorfieljet, aSefeljlSljaber, m. pre- j pfliicfen, antupfen, cogliere,P e ',
pošto, superiore. capo. late, strappare abbastanz a ’

”1™’ «• Stnfang, ©runbfa?, m.| — se, fidi fatt rupfen, av er
_oi(atime, f, princ.ipio, mas sima strappato abbastanza.  ,

»J* o. f- Načelnik. Načnti, načujem, v. a. p.  et*»®.
" se > r  i 1 ' boren, 28inb befommen, u,w

' 1 - K ta'un)cbcn gr atu la r gualchecosa, sentir di P aS

abbastanza.

sagg  to.

NAD

NAD 139

Na čuvati se, vam se, v. r. i.
gcnug bcmsdtcn, gcmig 5©<tcbc
polten, saziarsi di custodire
o di far la guardia.

Namiliti, lim.r. a p.  (uši), bie
5l)rnt fpi$cn, .s/ar coli orec-
chie lese,  f. ('uliti.

Načva, f.  SBacftrog, m. madia,
1.  Kopanja.

Nad . t ,

Nada ( praep.  otif, Hbcr, sopra.

Nada, f.  (Srreartung, Jpoffmmg, f.

aspettazione  , speranza  , f.
.Dfanje.

Nadači, dadjein, v. a. p. i
Kaditi.

Nadalinjivati, vam , v.  n. i. f.
vNad/sati.

Nadahnuti, nem, v. a. p.  cin*
fiaudien . etngeben, begeiftern,
v. Inspirare.
padanje, n.  f. Nada.

'adariti, rim, v. a. p.  befcbcnfen.
■^bcgciben, pre.rn.iare , regalare.
Sadarje, n.  ©efdtcnf, n. @abc, f.
ftpremio , dono.

“'adasve, adv.  (nada sve) iiber
»,?UcS, sopra tul to.

‘'adati se, dam se, r. n. i.

(čemu, česa) crroarten, aspet-
\ lare  '•  boffen, sperare.
'adazdetise, di se, v.impcrs.p.

Stnug regnen, piovere abba-
v s taiiza , f. Daždeti.

'adbaeati. eam, v. a. i.  im
®etfcn ubertreffen , superar
^lieiiumio , f. Nadliaciti.
'adbaciti, cim, v. a. p. f.  Nad-
v, “acati.

Meja, f.  f. Nada.

"deliti, lini, v. a. p.  bctbcili*
Sta , begaben , bcfdicnfcn do-
?.“ r *, ricolmare , f. Nade¬
lavati.

Nadenuti , nem , v. a. p.  f.
Nadeti.

Nadesti, denem, nadio, v. a.p.
f. Nadeti.

Nadeti, denem, dio (deo),
v a. p.  anficcfctt, ficcare , at-
taccare;  fiillcn (bit (Burit, bot
55raten), empiere , imboltare ;
— (ime), gcben, beiicgcn (etnett
Kamen), imporre (il n omej ,
f. Nadevati.

Nadev, m.  giille, f. giilifcl, n.
ripieno  , m. ripienimento .

Nadevati , vatn , v. a. p.  f.
Nadeti.

Nadezda, f.  f. Nada.

Nadglavje, n.  glava ili varli od
stupa, jtronroctf, n. capilello.

Nadgledati, dam, v. a. i. )befc»

Nadgledati, dam, v.a.p.jt)cit,
bcficbtigcn, guardare , osser-
rare.

Nadgovarati, ram, v.a. i.  iiber*
fpredicn, itn ©predten libertref*
fen, ju ©ebanber. reben, supe¬
rar colla lingua, col parla-
re,  f. Nadgovoriti.

Nadgovorlti , rim, v. a. p.  f.
Nadgovarati.

Nadgroltje, n. t@rabma(, n.

Nadgrobnica, f.  ( monumento  ,
f. Spomenik; ©rabfebrift, f.
epilafio.

Nadliarvati, vem, v. a. p.  bc*
fampfett, bcftegcit, vincere, su-
perare.

Nadhoditi, dim, v. a. i. f.  Nad¬
ici, Naditi.

Nadici (naditi), nadidem, nad-
išao, v. a. p.  iibertreffen, su-
perare , f. Nadilaziti.

Nadici, dignem, digao, v. a. p.
bebett, levare , alzare,  f. Na-
dizati, Dodiči, Podizati.

Nadignuti, nem, v.  a. p.  f.
Nadici.

140

NAD

NAD

Nadigrati, ram, v. a. p.  tm©t>te«

It ubertrenrn , superar nel
Uiuoco ; im  SEanjcn ubcrtreffcn,
superar nel ballo.

Nadihavali, vam, v. a. i.  f.
Nadisati.

Nadilaziti, zim, v. a. i.  ut'er*
trefftit, superare,  f. Nuditi.
Nadiinati se, mam se. v. r. i.
ftci) aufMatjcn, anblflfen, gon-
fiarsi,  f. Naduti se.

Nadime, mena, n. jjunaiue, m.

cognnme,  sopi unome.

Nadimiti se, mini se, v. p. p.
genug gerducbcrt roerben, venir
profumato abbastanza:  —,
v. impers. p.  genug taudicn,
genug SRaudi madien, far fumo
abbastanza,  f. Dimiti.
Nadirati, rem, v. a. i.  anret.
gen, inlaccare, scorlieure,  f.
Nadreti, Zadirati, Zadreti.
Nadisati, dišem, t>. a. i,  f. Na-
dalinuti.

Naditi , nadidem , nadisao ,
r. a. p.  ubettreffcn, superare,
f. Nadici, Nadilaziti.

Naditi, dim, *, a. i.  flal)len,
metter V acciajo a ferro , f.
Obnaditi.

Nadizati. žem, v. a. i.  f. Na¬
dici, Nadignuti.

Nadjačati, čam,lt>. a. p.  uber.
Nadjačiti, čim , j roaltigcn, su¬
perar nella forza.

Nadjen, a, o, part.  no« naci,
gefunben, trovuto,  f Najden.
Nadkašati, sam,z.a.t .(  im SBta>
Nadkositi, sim, v. a. p.  \f)tn ubct,
treffen, superar nel falcar u
lagtiar il fieno.

Nad kriliti, tim, v. a. p. liber*
fliioeln, stender le ali sopra.
Nadkriljivati , vam i ljujem,
r. a. i. f. Nadkrititi.
Nadlagati, lažem, r. a. p. liber*

treffen im Siigcn, superare nel
dir delle bugie.

Nadlajati, jeiii, v. a.  p. uber*
bellcn, superar abbajandn.
Nadleteti, letim, v. a. p.  ubet'
flicgen, superar volando.
Nadletjivati, vam i tjujem.

r. a. i.  f. Nadleteti.

Nadležati, žim, v. n. i. fruss ■)

II f. Pripadali, Spadati; 2)
betreffen, toccare, f. Tičati sel
3) f. Prislojati se.

Nadmenje, «. 'Jlufblafcn, n. !tuf<
gcblafenbcit, I'. gonfiumenlo.
Nadmelati, mečem imetjem).
t\ a. i. britber roerfen, gellaf
nltre, gettar iti sopra -,  tal
HBcrfeu "iibcrtreffen, superar
geltanila ,  f. Nadmelnuti.
Nadmelmiti, nem, r. a. p. f.
Nadmetati.

Nadmudriti. rim, r. a. p.  <W
ffiip unb ffSeisbeit ubertreffen,
superar nella saviezza,
Nadmndrivati, vam i drujenb
v. a. i.  (. Namudriti.
Nadnica, f.  lagclofjit, m. gin’"
nula. mer r. e de duna giornala-.
Nauničar, m.  jTagloljntr, m. cla
lavora a giurnata, giornb'
liere,  m.

Nadničarev, a, o, I adj  f<*
Nadničaruv, a, o. t Saglil)*
n e rž, del giotnaliere.
Nadničarski, a, o, adj.  jEaglob’
ncr*, de’ giornalieri.
Nadničiti, čim, v. n. i.  taglo#'
netit, lavarar  a giornala.  ,
‘Nadnišaniti, nim , v. a. p.  ul*
©dieibenfdiietjcn ubettreffcn, su¬
perar nel livar al bersagli°‘
Nado, n. ©talil, m. acciajo ,

(V uk)9Jtdufclocb,n. tana de’top}-
Nadodati, dam, v. a. p.  • jute*
Nadodavati, vam, v. a. i.jtseit'
jugeben, aggiugnere.

NAD

NAD 141

Nad oj iti, jim, v. a.p.  aMaugeit,
allattare il (bambino ), f-
Dojiti.

Nadoknada, f.  f. Naknada.
“adoleti, lijem, e. a. p.  basu«

'lic K n , persar , infonder il
mancante.

Nadotnak, adv.  nape, vidno.
"jadomeriti, rim, v. a. p.  I bas

Nadomeravati,vam,r.a.i. jiDbak

..trganjen, compiere la minira.
ijadomeštati, tam, v. a.i.  Icrfe*
Nadomestiti, tim, v.a.p.  | (Sett,
eompensare. stipplire,  f. Na-
^ kladiti, Naknaditi.
'adorneštavati, vam i tujem,
u. i.  f. Nadomeštati.
Nadometak, tka, m.  3aia?<
v®effa|;, m. giunta , aggiunta.
'adometati, mečem (metjem),
a. i.  jufc?en , iugebeit, ag-
v Siungere,  f. Navarči.
'adometnuti , nadometnem,
v : a. p.  fufc^cn, iugebeit, ug-

V dungere,  f. Navarči
'doplačati (tjati), čam (tjam),
*• a. i.  bie 3al)lung crnanscn,
OTangelnbe safjleit, supnli-
re  il pagamento  ; baraitfsnfjlcn,
\.°'j<jiumier ul pagamento.

jjadoplatiti, tim ,'v.a.p.(  f.Na-
' a(  oplatjati, tjam, r. a. i .( do-
^Plačati.

jjddopuniti, nim, v. a. p.  )aus
ddopun javati,vam,». a. i. i ful>
tn  ■ erganjcn (bas Relilcntei
v?! B Pier«, ricolmare.
v«dorez, m. ©tal)lftict), m. rame.
” (l Pis, m.  Muffctirift,SSrtfdlvift, P
\\ ns crizione , f. snprascritta.
®dplat, m.  Dbcvlebcr (an ©dni«
* Cn > als ©cgenfap pok  podplat),
joniajo, parte ruperiore del-
»carpa.

""raziti, žim, v. a. p.  gcmig
1,e 5en, bastanza irrilare.

Nadreti, drem i derem, v. a. p.
f. Nadirati.

Nadrigusla, f.  $icbter, fdtlcrfitcr
©eigcr, ©eigeitreifjer, m. catti-
vo sanator di violino.

Nadriknjiga, f.  $albgelel)rte, 9lf«
tcrgclcfjrte, m. semidotto.

Nadrilekar, m. Jlfterarjt, Guatf«
falber, m. ciarlatano  , verre-
tano.

Nadrobiti, Pini, v. a. p.  cinbro>
tfcln, abbaslanza sminuzzare,
shrieiolar assai.

Nadskakati, čem, v. a.p.  int
©pringen itbcrtreffen, superar
nel salto.

Nadskakivali, vam, v. a. i.  im
©pringen iibevtreffcn, superar
nel salto.

Nadsiinčan. a, o, adj.  reaš liber
bie ©onne id, eh’ e soprail sole.

Nadteči, tečem, v. a. p.  | im

Nadtecati, lečem, t>.u. t.jSauf
iibcrtteffcK, superar correndo ;
— se, vv. rr.  um bie 5®ette
laufen, correr a gara ; i»ett«
eiftrn , gareggiare.

Nad uit uti, nem, v. a. p.  f. Na¬
duti.

Naduti, nadmein, v. a. p.  auf«
bigfcn, aufbialjen, gonfiare.sof-
fiare ; — se. fTct) oufblapcn ,
gonflarsi,  f. Nadimati.se.

Nadutost, f.  "lufgeblafenbeit, f.
gonfiamento , gunftezza ; ©tol;,
^jotbmutf), m. allerigia , su-
perbia.

Naduvati, vam, v. a. i.  f. Na¬
duti.

Nad verovati,.rujem, v. u. p.
im ©lauben iibcrtecffcit, supe¬
rar nel predere.

Nadvikati, čem, v. a. p.  iiber»
fdireien, im ©rfirefen iibertreffen,
superar gridando.

Nadvisiti, sim, v. a. p.  an tpofje

NAG m  NAG

ubertceflren, ijbber iein, beroer«
ragen, superar coli’ altezza.

Nadvišati, šam, v. a. i.  f. Nad-
visiti.

Nadvišavati, vam, siljeni, v. a.i.
f. Nadvisiti.

Nadvišivali, vam, šujeni, r. a. i.
f. Nadvisiti.

Nadvladati, dam, v. a. i.  liber«
roinlen, befiegen, vineere.

Nadvor, adv.  t. j. na dvor
(eigentl. auf len 4>of), binauž,
bcrauž, fuori , f. Van.

Nadvornji, a, e, adj. autierlicb,
esterno , f. l7,vanji, Vanjski.

Nadzetnaljski, a, o, adj. liber«

itliftb, soprumano.

Nadzirati, ram, v. a. i. (russ.)
lic 'liufuebt iiber etmaž babcn,
ar er V ispezione , f. Nadgle-
dati.

Nadzor, m. ( russ.)  Jlumcbt, f.
ispezione , sorveglianza.

*Nadžak, m.  cine Strt SBeilcž, laž
maitaud) alž.Reulebraucbenfann,
sorta di scure, che pub ser-
vir anche  da mazza.

Nadžeti, nadžanjeni, v. a. p. (u
©cbanlen febneiicn (alž ©ctinit«
terin), superar nel mietere.

Nadživčti, vem i vini , v. a. p.
iiberlcben. sopravvivere.

Nadžnjevati, vam, v. a. i.  f.
Nadžeti.

Nag, a, o, adj.  nacft, btcg. Hu¬
do, ignudo,  f. Gol, Gd.

Nagad jati, am , v. a. i.  ratijcn,
trcatjen, indovinare;  — komu,
TO "lfaf)rcn, compiaeere , f. Na¬
saditi.

Naganjati, njam, r. o. i. f.  Na-
, ganiti.

Nagao, gla, o. adj. Ijeftig, iiber«

»n. V s.. 1 "’ adj.  Ijcttig, uci
' precipite.
^ i '*f>arditi, dim v. a. p.
Garditi.

Nagariti, rim, v. a. p.  mit
befcbmieten, sporcar con f u '
ligaine.

Nagarnuti, nem, v. a.  p. I dni

Nagartati, čem, v. a. i.)  I)dn'
fen, auffebarren, jufammenfcb«''
rcn , cumulare , o ccumulare  >
f. Gdrnuti.

Nagaziti, zim, v. n. p.  1) h
Gaziti; 2) — na što , roorunt
itojjen, nnf etroaž tteffen, trovgr
a caso,  f. Nabasati , Nalet-

Nagib, m.  Slug, m. Slcigung,
ladiung, f. inclinuzione.

Nagibati, bani i bijem, v. a-
fviimmen, beugen, piegare ;  ten'
fen, ddr iger e.

Naginjati, am, r. a. i  f. N*'
gibati.

Nagizdati, dam, v. a. p.  febuin'
efen, omare, fregiare,  n' 1 '
dobbare  ; — se, fict) ftbmiicfe«'
ornarsi, fregiarsi.

Naglasa!,, ska, m.  SSctonung, >•
Sfccent, m. accento.

Nagiavak, vka, m.  93orfcbubnnf'
t’. scappinamento,  f. Pregla'-

Naglaviti, vim, v. a. p. vot’
fdiufjen (lic Stiefcln), scapp •'
nare,  f. Preglaviti.

Naglavljivati, vam, v.  a. i. ••
Naglaviti.

Nagledati se, dam se, v. r. P'
neb fatt feben, saziarsi a veder 1 '

Nag-lili , lim, c. n. i.  eilen, ut>e ( '
eilcn, esser precipitoso , trop'
po uffrettarsi.  .

Naglo, adv.  tjoebil citig,
fcbnelt, precipitosamente, r a '
pidamente.

Naglost, f.  ubetgrojjc 6ile.
tigfeit, t'. rapidita.

Naglub, a, o, adj.  ctraaž
fdtnicrbbrig, sordaslro.

Nagnati, narenem, naženei* 1 ’
uaždenern i nagnam, v. a-P'

NAG

NAG

1 «

aittcciben, spignere, cacciare,
impellere :  nbtljtgen, salleci-
tare  , incitare , vostrignere,
f. Gnati, Goniti, Terati, Na-
tei-ali; — se, ftdi auf iemanb
retrfcn, losfiiirgen , cacciarsi ,
lanciarsi con violenza addos-
»o a gualcheduno, avcen-
tursi.

Naguječiti, cim, v. a. p.  ctrt-
quctfcf)Cit, schiacciure, pesla-
re abbaslanza.

Nagnjen, a, o, (part.  »oit na¬
gnati , f. Nagnat, a, o.

Nagn.iesti, etem, v. a. p.  noU*
fiopfen, ctnbriiifctt, imbottire,
empire comprimendo.

Nagnjčzdili se, dim se, v.r.p.
ficf) etn 9tcft madien, farsi il
niiln.

Nagnjil, a, o, \ari:>.  cttnab an<

Nagnjio , la, o,jgefault , unpo-
co marcio.

Nagnojili, jim, v. a.p.  biiitgcit,
letamare.

Nagniit, a, o, part.  gcncigt,
inclinato.

Nagnati, nein , v. a. p.  ncigen,
beugen, chinare, mehi nar e ,;
abbacttett, abfjcingtg madien, far
il pendio.

Nagnutje, n.  Steigung, f. incli-
nazione.

Nagoditi, dim, v. a. Sf n. p.  f.
Nagadjati.

Nagomllati, lam , v. a. p.  an»
baufen, accumulare.

Nagon, m.  SErieb, btntrieb, m.
impulso, incitamento  , 3n«
flintt, m. istinto.

Nagoniti, nim, n. a. i.  anteci*
ten, incitare, spignere.

Nagorak, rka, o,lad/. ctieaS

Nagork, a, o, fbittec, bit*
terlidi, amariccia, amarello.

Nagovaraiac, raoca (ralca), m
99ercbet, 3utebct, m. esorta-
tore.

Nagovarati , ram, v. a. i  b c ,
reben , juteben, esortare, per-
suadere,  f. Nagovoriti.

Nago vesti ti, tim, v. a. p. f.  Na-
vestiti.

Nagovestivati, vam . b. a. i.  f.
Naveslili, Naveštivati.

Nagovoriti, rim, v. a. p.  f.
Nagovarati.

Nagrabiti, bim, v. a. p.  jufam.
menraffen, bastanza rapire:
— se, v. r. p.  jtdt retdi vaffen,
saziarsi di rapire.

Nagrada, f. (russ.)  91dof)ming,
SBetgeltung, f. premio, on o-
rario  , f. Obdarenje, Dar,
Napialjenje.

Nagraditi, dim, v. a. p.  genug
madien, genug oerfertigen, fare,
fabbricare abbaslanza ; ge nag
einfrteben , attorniare , cir-
condarecon un  m uro  o stepe,
—, (russ.)  beloljnen, premie¬
re,  f. Nadarlti, Naplatili,
Obdariti.

Nagradjivati, vam. djujein.
r. a. i.  f. Nagraditi.

NagTažanje, n.  btnbrofjung, f.
il minacviare,  f. Prelitja.

Nagrebsti, bein , v. n. p■  an*
fdiaben , anEratjen , "gralare ,
rastiare.

Nagrešiti se, šiin se, v. r. p.
ficf) 1'att fimbigen, peccar ab-
bastanza.

Nagrijati se, jem se, v. r. p.
fidt fatt roatmen , scaldarsi
abbaslanza.

Nagrizti, zem, v. a. p.  anbet*
fičn, annagtn. mordere, dar
de’morsi, rosiccliiare

Nagroban, bna, o, adj. n. p.
kamen, @tab>, sepolerale.

NAM

IH N Al

Nagubac, bca, m. ©lauKorb,
in. musoliera.

Nagucati se, cam se. v. r. p.
acnug fchtingcn , (dilucfen, in-
ghiottire abbastanza.

Nagli deti se, dim, v. r. p.  (teh
fttt (ici.icn , saziarsi sonamlu
il violino.

Nagnliti. lim , v. a. p.  gcnug
anSrcišcn, nnrupfen , sveller
abbondantemente,  f. Naropa¬
ti; —, (VulO ben®aftau$ bcn
asiutmen abjapfen, čuvar del
succo degli alberi.

Nagutati se, tam se , v. r. p.
f Nagucati se.

Nagužvati, vam. v. a. p.  Salten
bringen in etn -Kititi, ti  jerfni«
tfen, uerbiegen, far delle pieghe
<ut un abito , incretparlo.

Nahadjati, djam, v. a. i.  f. Na¬
hoditi.

Naliarati, ram , r. a. p.  gcnug
erbeuten, rapir abbastanza.

Naharpati, pain , v. a■ p.  an»
biiufen, accumulare, ammuc-
chiare , (.Nakupiti.

Nalieriti, rim, v.a.i.  (n. p. ka-
pu) fcbief fe?en, metter da par le.

Nahero, a d v.  fcbief, geneigt aaf
bie ©eitc, pendenle da una
parte, dafianco ; nositi kapo
—, bie Kappe auf ber ©eite
tragen, portur il berrettu da

una part

*Nahija, f.  f. Okružje.

Nahlljivati, vam. v.n.i.  fcblccbi
ftbcn, »te cin ©cbielenber fcbauen,
110,1  veder bene, auardar co-
me un los co.

Nalitzje, n.  Sadiboben, Dbcrbiv

" • ">• doffitta .  f. Tavan.

* > f-  Sevfithlung , f. raf-
freddnre.

^r* a<li V s . e  > < ' im  se, v. r. p.
ftdi »erfuMert rajfreddarsi.

Nahod, m. 1) $»nb, m. trovato,
trovamento; 2)  f. Naiiodnik-

Nahodati se, dam se, v. n.p.
ficb fatt geben, camminar ab¬
bastanza.

Nahodište, n.  ginbtlbaitS, n.
o spedale de' fanciulli esposti.

Nahoditi, dim, v. a. i.  ftnben,
trovare, ritrovare;  — se,
v. r. i.  (teh befinbcn, stare, ri-
t rovar si ;— se,v.n.p.  itcbiatt
gel)en. stujfarsi di catnminare.

Naiiodnik, m.  fttnbltng, m. fan-
ciullo esposto.

Nahraniti, nim, v. a. p.  1)
Ijglten, conaervare;  21 fpetfenr
fattigen , cibare , mitrire.

Nahripiti, pirn, v. n. p.  (na
koga). f. Nahrupiti.

Nahrupiti, pim, v. n. p.  (na
koga), anfallcn, iiberfaUcn, as-
satire, assultare,  (. Navalit]*

Nahodili, dim, v. n. p.  f. Nauditi*

Nahvaliti, lini, v. a. p.  gen«?
loben, lodar abbastanza.

Nahvatali, tam, v. a. p.  genttg
fangen, pigliar abbastanza.

Naiei, naidjeni, naišao, v.n.p-
roorauf ftogen, aufettoaS teeffen*
trovar a caso ,  (. Nabasati,

Nagačiti.

Naigi-ati se, gram se, v. n.p■
(idl fttt fpicleu , giuocare ab¬
bastanza :  (id) fttt tanjen, bal-
lar abbastanza.

Naimati, mam , mljem , v. a.  •*
u na.jain uziinati , mietben ,
pacbten , pigliar  a pigione,
fermare (una cosa)  ; um fiobd
bingen, prender a solilo.

Naime, adv.  namentlid), nam 1 '
natamenle ;  mtmlicb, cioe, val e
a dive, cioe a dire.

Naimiti, mim, v. a. p.  f.Naiinat 1 *

Naiti, naidem , naišao, r. n■ f-
(na što), (. Naiči.

JV A J

145

IMA J

Naizust, adv.  aužtoenbig, auž
bem @cbad)tntffe, a merile, a
memoria,  f. Napamet.

Naj, eine iBotfilbe jur SBtlbung
bcr ©u»erlati»c auž bcn Som«
»aratiocn , sillaba che si pre¬
pone  at comparativi per
erearne superlativi  : naj—

zdraviji , najbolji j 3) — ,
con  J. (slov.)J.  Neka.

Najaliati se , šem se, v. n. p.
fitt) fatt rciten, stuffarsi di
cavalcare.

Kajam, jina, m.  3Rictt)c, spod)«
tung, f. pigione , affitto.

Najamili, uiim, v. a. p.  (Vuk)
aufbringen (in binrcidtcnbcr 3Ren»
ge), Jjerbeifctiaffen, procacciare
in abbondanza.

Najamnik, m.  Sotjubiencr, $iietl)<
fnedjt, m. mercenario (servo ,
lavoratorej.

Najašiti se ?  šiin se, v. n. p.
f.  Najaliati se.

Najaukati se, čem se, v. n. p.
fitt) fatt ftagcn, genug ,jao”
fdircien, bastanza lamentarsi.

Najavi, adv.  (na javi), in t»a«
dienbcm Sufianbc, macbenb, ve-
gliundo.

Najden, a, o, part. pass.  »on
najti ob. nači, gcfunbcn, tro-
valo.

Najdulje ,) adv.  atifš S.ingfle,

Najduže, j lunghissimamente.

Najedno, adv.  it. lljedno.

Najedrati, dram,in. n. p.  bicf,

Najedriti, drim, (roU tucrbcn,
divenir grosso , carnuto.

Najeman, mna, o, adj.  fllfictl)«,
Soljn«, di pigione, d' affitto.

Najemnik, m.  f. Najamnik.

Naježiti se, žim se, v. n. p.
boo Sp  nor (trauben (mio ber Sgel,
jež), arrizzarsi (i pel ); fdicui*
bern, inorridire, aver orrore.

Najediti, dim, v. a. p.  erjurncn,
crgrimmcn, adirar, metter in
collera ; — se, v. r. p.  fitt)
fatt jiirncn, adirarsi, arrab-
biarsi abbastanza.

Najesti, najedeni,najio (najeo),
n. a. p.  anbcifjen, morder un
poco ; — se, fict) fatt tITcn, man-
giar a sufficienza , saziarsi.

Najgori, a, c,| adj.  fdjlecfitefte,

Najgorji, a, e, j ti piu cattivo.

Najimati, mam, mljem, v.a.i
f.  Naiinati.

Najmen, a, o, part. pass.  oon
najmiti, gemietfjet, gcbungcn.
afjfittato , prešo a saldo.

Najmenica, f.  eint um Sotjn @e«
bungcnc, preša a soldo.

Najinenik , m, cin ©cbungcncr,
prešo a soldo , f. Najamnik.

Najmitelj, ni. ®acl)tcr, in. fit-
tajuolo, appaltatore.

Najmiti, mim, e. a. p.  f. Naiinati.

Najpače, adv. (krsl.)  bcfonberS,
ootjiiglicf), um fo mcl)r, parti-
colarmente, specialmente,  f.
Navlastito, Osobito.

Najposte, adv.  cnbUcb, jule?t,
finulmente.

Naj preči, a, e, /adj. (super l.

Najpreeji, a, e, (».prek,a,o,)
bcv (urjcde, nacbtfte, gerabcitc,
cortissimo, vicinissimo, pre-
stissimo.

Najpre, l adv • crfllid), juerfl »

Naprie , > »orcrfi, primiera-

Najprije, 1 mente.  _

Najti, najdem, našao, najden,
v. a. p.  f. Nači, nadjem.

Največ, \adv.  mcifienž, grb#«

Največma, j tcntbeiU, massima-
mente, prinvipalmenle , al
pik , sopra tutto.

Najvoleti, lim, v. a. i.  am licbftcn
mogcn, amar piultosto , pre-
feriruna cosaatutte lealtre.

10

NAK

146

NAK

Najzada, adv.  am fjintetdcn, po-
slremamenle,  f. Najposle.
Nakaditi, dim , v. a. p.  antau*
dtern, profumare, inventure.
Nakadjivati, vam i djujem ,
v. a. i. (.  Nakaditi.

Nakalati, lam, v. a.  p. senu?
fpalten, spaccare , fendere una
guantita;  anfpalten, spaccare
un poco

Nakatamiti, mim, v. a.  p. f.
Cepiti.

Nakan, a , o, adj. entfcbloffen,
frflluffa, ris olut o, determinato.
Nakana , f.  6ntfct>tu§ , m. Snt*
fcblieguita, SStabfiditigtmg, f. ri-
soluzione , proposito.
Nakaniti, nim , ) v. n. p.  ftd)

Nakanili se, nim se, j entfddiegen,
risolversi, proponersi.
Nakanjivati. vam i njujein,
v. n. i.  f. Nakaniti.
Nakanjivati se, vam se i nju-
jem se, ». n. i. f. Nakaniti.
Nakapati, pam, pijem, v. n. p.

antropfeln, stillar abbastanza.
Nakapati, pain, v. a. i.  f. Na¬
kopati.

Nakapnica, f.  ©(terne, f. cister¬
na ,  f. Vodoshraua.

Nakarati se, ram se, p. r. p.
ftdi ausfdjcltcn, (Icb genu« jan*
fert, stuflarsi di sgridare, rU
prendere  , sgridarsi abba¬
stanza.

Nakarcati, cam, v. a. p.  (aben,
auflaben, Mateti (etn ©dtiff),
caric are, f. Tovariti, Nato-
variti.

Nakarlmuli, nem, v. a. p.  fdjar*
tig madicn, intaccare.
Nakarstice, ad». fteujvoetfr, a
croce.

Nakaza, f.  , f. Unac*

IjCUCE, n. mostro.

Nakazan, zni, f.  f. Nakaza.

Nakazati, zem, r. a. p.  1 ) ge*
nua jei$en, mnstrar abbastan¬
za;  genug etjalj.cn, raccontar
abbastanza ; 21 entftellen, pet*
unflaltett, sfigurar, de farmar,
render mosiruoso.

Nakaziti, zim, v. a. p.  (Vuk)
icidincn (jttt ©ttafe), segnare
(per castigo di dio.)
Nakazniti, nim , v. a. p.  ent
ileHtn , nermtflalteit, render
mosiruoso , de farmar.
Nakiniti, nim, v. a. p.  genug
analen, bastanza tormenlare
Nakisati, sam, v. a. p.  (zelja,
knpusa, repe), einmacfien, etn*
fauetn (Sraut, iRtiben), far
inacetire, inagrire (cupuzzi,
rape ecef).

Nakiseo, sela, o, adj. fauerlidi,
acidetto , agrett a.

Nakisnuti, nem, v. n.  p. fauet
teerbtn, divenir agro ; nag tret*
bett, bagnarsi (alta pioggia).
Nakit, vi.  "Pub,  ©dnttucf, m. ab-
bellimento , ornamenta.
Nakititi, tim , r. u. p. fdimuden,
omare , abbellire.

Naki vati,vam, v. a. i.  f.Nakovati.
Naklada, f.  Sefag, m. Setju*
tunj , f. compenso  , ricom-
pensazione , f. Naknada.
Nakladati, dam, v. a. i.  piti auf*
legen, polt legen, noti laben,
porre molto , metler malto  ,
caricare;  auf etteaB legen, auf*
legett, imporre , metler su ,
f. Kiadati, Klasti.

Nakladiti, dim, v. a. p.  etfcBen.
oergutcit, ecracltcn , ricompen-
sare,  f. Naknaditi.
Naklanjati se, njam se, v.r.i.
(id) pctbeugen, inchinarsi,  f.
Nakloniti se.

Naklapati, pam , v. a. i.  (Vuk)
plaubetn, ciarlare

NAK »7 NAK

Naklenuti, nem, v. a p. (slov.)
f. lljariuiti.

Nakljuvati , vam, v. a. i.  an»
»ictcti (mit tem ©dtnabcl), bec-
care,  f. Kljunati, Kljuvati.

Naklon, m. aterbeugung, f. Som«
»liment, m. inclinazinne , na¬
bito, complimenlo, riverenza.

Nakloniti, nim , v. a. p.  bcugen,
ttiimmen , inchinare ; — se,
ficft »erbeugen, inebinarsi, far
la riverenza.

Naklopati, pam, v. a. p.  genug
tat let .te it bat ter a sufficienza.

Naknada, f. f.  Naklada.

Naknaditi, dim, v. a. p.  f. Na-
kladiti.

Naknadjivati, vam , djujem .
v. a. i.  f Nakladiti.

Nakockati, kam, v. a. p.  geittur«
felt madten, far a foggia de'
dudi; — se, flcb fatt UCiirfel
fbielcn. giuocare abbastanza
a'dudi; — se, fig.  genug jan«
ten, altercare abbastanza.

Na kola, adv.  na voze , fu&r«
it'ene, a carri pieni, in ab-
bondanza.

Nakomitl, mlin, v. a. p.  genug
anbitlfen, anfcbalen, sgusciur
a sufficienza.

Nakon , praep.  nadt, dopo.

Nakopati, pam, v. a. p.  genug
auSgrabcn, zappur malto , as-
*ai čuvar zappando (n.e. po-
nii di tet ra)  , f. Nakapati.

Nakositi, sim, v. a. p.  jenu? £cu
matben, tagliar moli o fieno.

Nakostrččiti se, čim se,) n. r. i.

Nakostrfišiti se, Šim se, j beti

•vnar ftrduben, arrizzare i ca-
peili, f. Naježiti se.

!>akotiti, tim,e. a. p.  oiete Sunge

v mer fen, figliar copiasamente.

nakovalo , n. )  Slmbob, m.

'akovanj, vnja, m.{ ancudine.

Nakovati, nakujem, v. a. p.  ge«
nug anfdtntieben, batter a tuf-
ficienza  ; — novacali, ©clb
anpragen, coniare molla mo-
nela  ; — lazili, Sugen frttmie«
ben, erbiditen, inventur men-
zogne , f. Nakivati.

Nakraj , praep.  (.na kraj), am
Snbc, jum Snbc, in fine, al fine.

Nakrajati, jam , r. a. i.  f. Na-
krojiti.

Nakrasti, kradem, krao, v. a. p.
genug (teljlen, rubar moltv,
— so, fiett fatt (lettlen , stufi-
farsi a rubar e.

Nakrenuti, nem, v.a. p. beugen,
neigen, inchinare, f. Nakretati.

Nakresati, šein, v. a. p. anljacten
(gleifdt ober biinnere ®aumafte
mit einem langen SReiTer) , ta«
gliar abbastanza (čarne o
rami dulberi con ttn coltello
grande)  ; — se, genug Seuet
itblagen, batter fuoao abba¬
stanza  ; fidt genug fdtlagen (mit
(Sdbeln obet ®teiTcrn), bal ter si
bastanza (colte sciable o
coltelli).

Nakretati, čem (tjem), v. a. i.
f. Nakrenuti.

Nakrivili, vim, v. a. p.  fdtief
ftellen, fdtief madten, biegen, tor-
cere , piegare, aduncare.

Nakrivljlvati, vam i ljujem ,
v. a. i.  f. Nakrivili.

Nakrivo , adv.  fdtief, frumm,
stortamenle.

Nakroiiti, jim, ti. a. p.  »tel ju>
fdtneibeu (čeber, 3eug auf Hiti«
bungsfttiefe), tagliare molto
(panno , tela, pelle pe'vesti-
menli ), f. Nakrajati.

Nakuhati, ham, ti. a. p.  genug
fodien, cuocer in abbondanza.

Nakule, navite (V r uk), Itufi>
fTiidtte, Sorntinbc bet einer ab«
10  *

148

NAL

NAL

fdilbgtgenJtntroott, scuse, pre¬
lesti preče,lenti una negativa
nsposta.

Nakupati se. pam i pijem se,
». r. p.  ftdi fatt baten, batmarši
abbastanza.

Nakupiti, pint, v. a. p.i  anfam»
Nakupljati, pijani, v. a. i.  j uieltt ,
gcmtg fammcln, raccorre, rac-
cogliere , accumulare abba-
stanza , f. Nagarnuti, Na-
gartati.

Nakupovati se. pujem se, v.r.p.
fidi fatt faufcn, saziarsi di
comprare.

Nakusati se, sam se, v. r. p.
fich fattigen gicrtg fdilingenb, sa-
ziarsimangiando avidamente.
Nakvasiti. sim, ». a. p. (\n=
fduetn, fermentar, far  agro;
einroetcbcn, bagnare.

Nalagati, gam i žem, v. a. i.
auffegen, auflaten, aufbtttbcn
apporre, sopraporre\ fig.  auf=
erlcgcn, anbefcblen, imporre ,
ingiugnere;  -^-vrecu, futtcn,
empiere , f. Naložiti.
Nalagati, lažem, r. a. p.  »icl
liigen, meiitir assai ; — na
koga, scrlcitmben, cutunniare;
— se, fid) fatt liigen, saziarsi
di dir bugie

Nalajati se, jem se, v. n.p.  ftdj
fatt belicn, abbajar abbastanza.
Nalamati, mam, v. a. i.  f. Na¬
lomiti.

Nalaziti, 7,im, v.a.i.  ftnten, an<
treffen, trovarc ; —■ se, Udi
bcfinben, stare, ritrovarsi , f.
Nahoditi se, Naei se, Najti se.
Naleci, ležem , v. a. p.  1) voli
brnttn , »iti ausbrutcn, malto
far nas cer cotando ; — ko¬
koš. f. Nasaditi kokoš.
Naledjaske, a,iv.  auf bcn Jtucfen,
supinamente,  f. Nauzuak.

Naleteti, tim, v.n. p.  (nakoga)
im Sluge anftoficn, anflicgcn,
urtar, intoppare volanih)  ;
anlattfcn, attrennen, urtar, in-
toppar correndo; fig.  anfaflcn,
assalire;  — se, geriug fftegen,
volar abbastanza.

Nalepati, pijem, v.n.i.  lua ko-

Nalepiti, piin, v. n. p.  j ga, 1)
Nalirupati, Nahrupiti; Na-
valjivati, Navaliti; Naleteti;
2) ftbel anfommcit, erraifdtcn,
incontrar male in aleuno.

Naleti, lijem, v. a. p.  »olt gtc*
fjen, angiefen, infondere,  f.
Nalevati.

Nalev, m.  'Itufgiifš, m. infusinne.

Nalevati, vam, v. a. i.  f. Naleti.

Nalezti, zem , v. a. p.  f. Najti;
Nalaziti, Nahodili.

Naličiti, čim, v. n. i.  (na koga),
nalik biti ;  f. Nalikovati.

Naličje, n. Slubfeben, ©efidit, n
immagine, aspetto.

Nalik. ailj. indecl.  dbnlidi, si-
mile, samiglninte',  biti — na
koga, einem ibnlicb fcin, sa-
migliar a gualchedunn.

Nalikovati, kujem, v.n.i.  al)»
neto, abnlidi fcin, somigliare,
esser simile.

Nalip, m. blauer ©tuembut, m.
ffifcnbiitdien, n. (cine ©iftpflan«
je), aconitum napellus.

Nalizati.žem, v.a.i.  f.Nalazlti.

Naljubiti se, bim se, v. r. p
H dl fatt lieben, o mar abbastan-
za;  genug ftiffen, baciar ab¬
bastanza.

Naljuštiti, tim, v. a. p.  f. Na¬
topiti.

Naljut, a, o, adj.  etroat! erbofit,
odirata un paca ; ctmaS frijarf,
fauer, al quanto acetosu.

Nal jutiti, tim , v. a. p.  genu«
bife madiett, ctbogcn , adirar

NAM

149

abbaslanza;  — se, genug šiit*
tien , ficf) Tutt siirnen, adirarsi
abbaslanza.

Nalog, m. 1) 3luftrag, m. in-
carico, incumbenza, commis-
sione,  f. Naručak, Naruka,
Poroka; 3) f. Naloga.

Naloga, f.  3lnbtrong, m. ©ebran*
ge, n. folla, calca.

Naloiiti, jim, v. a. p.  mil Un=
fdilitt fdimieren, insecare.

Nalokati se, ločeni se, v.r.p.
ftrfj fatt fdilutfen (rotc cin Jbuitb),
bere abbaslanza (delto di ra¬
ne) \ fig  fict) fatt faufen, fidi an<
faufen, bere a piu non posso,
ubbriacarsi.

Nalomiti, mim, v. a. p.  oen «tt»
brcdicn, anbredicn, romperas-
sai (rose dure),  f.Nalaniati.

Naloviti, vini , v. a. p.  gcnug
faitgen, pigliar malto.

Naložiti, *im, v. a. p.  f. Nalagati.

Naludovati se, dujem se,a. n. p.
genug 9tarrl)eit trcibcit, far ab-
bastanza di pazzie.

Nalune, f. pl.  (Vuk) 9lrt ©tetj*
fcfjufje (in »ožnien unb ©erbtcn).
sorta di trampoli fatti a gui-
sa di scarpe (usuli in lios-
nia e Serbia).

Nalnpati, pam, v. a.p.  ooO an*
fdilagen, genug fdilagen, bal! er
abbaslanza ; — sc, 'Idi fatt
fdilagen, saziarsi battendo.

Nalupiti, pim, v. a. p.  ooU fdia-
len , sbucciare , scorzar ab¬
baslanza.

Namači, maknem, v. a. p. (.
Namaknuti.

Namagliti se, lini se, r. r. p.
fidl benebeln , annebbiarsi,
o scurarsi.

Namagnuti, nem , r. n. p.  (na
koga) eiitem »infen , accen-
nare cogli occhi.

NAM

Namakalac, kaoca, m.  Sintun*
fer, m. colui che intigne

Namakati, kam , v. a. i.  cintun*
(en, intignere;  cintaudicn, im-
mergere , f. Namočiti.

Namaknuti, nem, v. a.p.  1) (et>
bcifdiaffcn, recare  , provve-
dere, accnstare ; 3) f. Zau7,-
datl; f. Namicati.

Namama, f.  .Bober, m. Socffpci*
fe, f. esca, f.  Meka.

Namamiti, mim, v. a. p.  anlo*
tfcn , allettare , adescare ■

—  se, ftdt fatt locfcn, saziarsi
allettando,  f. Namamljivali.

Namamljivati , vam, ljujem ,
v.a.i  f. Namamiti.

Namarčtti, čim, v. a. p.  fdirodt*
jen, mit ctioas ©dtroarscm be-
fdimugen , annerare , lordar
con gualche vosa di nero.

Namardit! se, dim se,)r. n i.

Namargoditi se, dim se, j ein fin*
flctcS ©cftdit madtcn, far ceffo,
mostrar spiacimento in far-
cia  , f. Marditi se , Margo-
diti se.

Nainarl.jati, Ijam, v. a. p.  be
fdimuljcn, sporcare.

Namarsiti se , sim. v. n. p  ge*
nug lang gleifchfneifen eifcn ficb
fattigcn an gieifdifpcifcn man-
giar di grasso a sufficienza ,
saziarsi de’ cibi di grasso.

Namarskati, kain.ln.a.p. n.p.

Nainarštiti. Štirn,)čelo , tun*
jeln, aggrinzare, increspare;

— se,' bie ©tirne runseln, a<i-
grinzar la fronte;  ud) um*
ioolfen, annuvolarsi.

Namarzniiti, nem, v. n. p.  et<
rogi fcicrcn, gelarsi un poro.

Namastir, f.  manastir, Bloflev,
n. monastero, convent o, f
Klošlar.

NAM

nam 150

Namastiti , tim , u.a. p. farben, 1
ligner di  c olore, colorire.

Namatati, tam, v. n.i.  in eiitcn
it nul roinbcn, aggomitolare ,
i.  Namotati.

Namazati, z e m, v. a. p.  f<hmic<
rtu, ona ere.

Nainečati, čem, v. a. p.  f. Na¬
metati.

Namečiti, čim, c. a. p.  1) an<
fobcrn, ailescare ; at f. .Sme¬
titi ; — se , ben jtobct »črto«
flen . nssaagiar l' esca.

Namečiti, aim, v. a. p.  mit£o<
ni a »erfiifieit. raddolcire col
mele. melare.

Namena, f.  fUblittit, Sumeinun?,
f. intenzione.

Nameniti, nim, v. a. p.  jubctt>
fen . lameincn , anmcinen , tvib-
men, deslinare, dedicare in
menle,  f. Naiuenjivati.

Namenjivati, vam i njujem,
v. a. i.  (..Nameniti.

Namera, /'. 1» fccgegnung, f. 3u*
m,  in. incontro, ca s o  ; 2)JHb*
f. intenzione , f. Namena.

Nameravati, vam, v, a. i.  »or*
haben , aver intenzione  ; w —
(koica na što), f. Naneti;
— se na ko^a, jufdtlig begcg*
ncn, incontrar a caso ; — na
zlo , ubel flnfommcn , scontrar
mule , f. Nameriti.

Nameriti, rim, v. a. p.  napunit
meni. doU  mcffcn , compiere
la misura ; — se, ftd) fatt mcf*
fen, stuffarsi misurandn.
Nameriti, rini , v. a. p.  f. x\a-
meravati.

Namesiti , sim , r. a. p.  kruha,
jenu? »tet tncten, ooU tnctcn,
impastnr molto pane  c — se,
fieb fott fncten, etuffani d im-
pantnre.

Namestiti, tim, v, a.  p. toiiitin

fleflcn, anfleUen, unterbtinscn
colloeare. metlere, allogare,
f. Nameščati, Nameštati.
Namestničtvo, n. ®teU»crtrc-
tun? , ©tattljaltetet, f. luogo-
lenenza.

Namestnik, m. ©tcttscrtrcter,
®tattl)alter, m. luogolenenle.
Namestnikov, a, o, adj.  bt«
©teBoertreterš, di luogolenenle.
Nameščati, cam, |». a. i. f. Na-
Nameštati, tam, jmestiti.
Nameštenje, n. "Donitun?, ®tel*
lun?, f. collocamenlo.

Nainet, m.  9luflagc, f. imposla ;

®teucr, f. Inbut, m. tributo.
Name tak, tka, m.  ©araufsabc,
'Jlufsabc, f. giuntu, aggiuntn.
Nametali, mečem, v. a. i.  t aufle*
Nametnnti, nem, v.a.p.f  sen,
imporre;  aufbtinsen. forzar a
premier ; — se, (idt einem nuf«
btinsen, »ojfregarsi ad alcu-
nn ; ficb anfc?en tj.». cin Uebet
am Suše) , allaccarsi (p. e.
gualche male nul piede );
— se, staviti se na što, fieti
»crlcgen auf etroa« , melterei ,
darei.

Nametniea, f.  cine, bic gufgt>
btunsen »itb, donna che con
imporlunild viene offerla in
is po« a o in eercizin.
Nauiicati, čem, b.  n. i. f. Na-
makinili.

Namigavati,vam, gojem,
Namigivati,vaiu, gujem, i min«
ten. ammiecare, f.Namignuti.
Namignnti, nem, ». n. p. f.
Namigavati.

Nainira , f.  »efciebisuna , Duit.
tung, f. appagamento, guie-
lanza , ricecuta.

Namiriti, rim , d.  a. p. befriebi«
sen, appagare, conlen/are,
pagare; — se, fiči fatt ffrieben

151

NAO

NAN

flifttn, ficb abtmibcn mitfUubfob*
ittit, !8etul)igcn , saziarsi fa-
cendo la pave , acchettando
o riconciliando i discordi,
f. Nainirivati.

Nainirivati, vam i rujem, v. a i.
f. Nameriti.

Namisal, sli,!/'. SNcinung, Sbec,

Namisao, sli, j f. opinione, idea ;
?tbficbt, t. intenzivne

Namisliti, liin , tt. u. ;>. I ficb t>or<

Namišljati, Ijam. r. <t. i.  i neftmen,
bcabficbtigcn , beftbliejien in ©e*
banfen, proporsi. disegnare,
conchiudere, detiberare.

Namišljen, a. o, pari.  beabfirtp
tigt, befcbloffcn tlisegnalo . ile-
liberala;  cingcbilbct , inima-
ginalo.

Namišljeno, adv.  abficbtlicb, t>or<
fafjlicb, con proposUo, a belta
posla.

Namlatiti, tim, v. a. p.  genug
fdfiagen. halter, percuoter ab-
baslanza ; uoU brefeben, Ireb-
bitir n baller assai grano.

Namleti, nameljem, t>. a. p.
attmaljlcn, macinar (nmltu).

Namočiti, čim, c. a. p.  f. Na¬
makati.

Nainoliti, lim, o. o,p. bureb lan*
geb SBittcn bemegen, eommuo-
ver con malte preghiere ;
— se, ficb fatt beten, saziarsi
dicendo le orazioni ; ficb fatt
bitten , sluffarsi tli pregare

Namotati, tatu, v. a. p.  f. Na-
inatati.

Namotavati, vam, c. a. i.  f.
Namatati.

Namučiti, čim, r. n. n  genug
qualcn, mattern, firapajtrcn,
tormentar abbastanza.

Nainuzti, zem, v. a. p.  atmtclfcn,
mugner (lina guanlitd).

Nana, /. mama, f. Mati.

Nanašati, šam, r. a. i. f. Na¬
nositi.

Nanesti, nanesem . v. a. p.  1)
ootl antragen , anljaufcn . accu-
mulare, ammuccbiare',  2) —
koga na koga, etneti mit ic»
manbfn mfammcnfommcn lafien,
jufammcnbtingcn , far incon-
Irar aleuno con un allro:
nančla ga sreča na junaka,
f. Nameriti; 3) auf ctroas brin*
a c it, portar sopra :  nanela
je voda ladju na prtiči, ba8
SBalTcr trug baš ©dfiff auf bie
Sanbbanf, iacgua porto la
burca suito scagno,  f. Nano¬
siti ; 4) boU Sičr Icgcn, far
malte ovn.

Naneti, nanesem, v. a. p.  f.
Nanesti 1. 2. 3.

'Nanišaniti, nim, v. n. p.  tičita,
mirar, premier tli mira.

Nanizati, zam i ženi, r. n. p.
auf gaben ticljcn (i. ®. 'Pcclcn),
infllare , infilzare.

Nanj. t. j. na nj. pokrat.jeno od
na njega, auf i|)it, sopra di lui.

Nanj uši ti, šini, v. a. p.  nuffisuren,
rilrovar annasamlo. fiutando .

Nanos, m. 1) Stngebauft, n. ac-
cumnlamentu ; 2) cine Heine
‘.'tclmlicbfeit, gualche piccola
rassomiglianza.

Nanositi, sim, v. a.i.  1) f. Naneti;
2) — (na koga), v. n. i.  ctrea*
dhntln, rassumigliar alguan-
tn ;  — se. v. r. i.  ficb fatt trn»
gen , saziarsi di portar.

Nanovo , mir.  neuerbingt, t)cit
Sieucnt , aufe Siene, di nuovo,
di bel nuovo ■ mioramente.

Nanudjati. djam , v a. i.  antrn-
gen, offrire.

Naobal, lila, blo,t a,tj.  ctmas

Naobao, bla, blo.Jlangltcbtunb,
oral, ovale.

N Al’ n

Naobedovati se, dujein se,
v. n. p.  fidj fatt mittagmalcn, sa-
ziarsi a pranzo,  f.Naručati se.

Naočari, m. pl.  93rtaett, Stugcn*
gliifer , pl. occhiali.

Naočigled , I adv.  augenfchcin«

Naočigledce,Jlicb, fiditbar, ina-
nife.it amen te, evidentemente.
f. Očigledno.

Naokolo , adv.  runb berum , at-
torno.

Naopak, a, o, adj. (comp.
naopačniji) »crfebrt, perverso.

Naopako, adv.  nad) binten ge>
fefjrt, »crfebrt, ul rovescio.

Naorati, rem, v. a. p.  »oll acfern,
arar assai.

Naostriti, trim , v. a. p. f.  Na¬
brusiti.

Napadati, dam, v. a. i.  1) an>
falicrt, anfabren, assalire;  2)
oott berabfaUcn, cader copiosa-
mente:  u jedmi je noč napa-
dao koš jalmkah sa stalila.

Napajati. jam , r. a. i.  tranfen,
dar da bevere ; — se, trinfen,
het ere, bere, f.  Piti J (".Napojiti.

Napaliti, lim, v. a. p.  f. Nazeči,
Nažgati, Naparliti.

Napaljivati. vam i ljujem, v. a. i
f. Nažigati.

Napamet. adv.  audroenbtg , aub
bcm ©cbacbtniffe, « memoria,
a meiite.  f. Naiiust.

Napanjkati , kam , r. a. p.  f.
Nalagati.

Naparati, ram, r. o. p.  f. Na¬
periti.

Naparčiti, čim . v. a. p.  nos,
bie 9Jafc riimrfen, a rricciar il
našo , far cefjn.

Napariti, rim, ». a. p.  mit roar*
men SJunit cinraucben. tenir sni
vapor caldo ; — oči, bte 2luaen
»eiben, pascolar gli orehi.

JNaparliti, lun, v. a. p,  f. Nftzccl.

2 NAP

Naparstak, stka, m  Singcrbut,
m. ditale

Naparstujak, m.  f. Naparstak.

Naparti, prem, v. a. p.  f. Na-
preti.

Napartiti, tim, v. a. p  belaben,
aufburbcn, caricar di peso :
— se , fid) belaten , bic SBiirbe
auf (td) nebmen, aitdossarsi,
mettersi addosso Cia soma)

Naparvo, adv.  »oran, oorauž,
</’ avanti.

Naparžiti, zim, ti. a. p.  antb»
ften , arrostire.

Napast, f.  1) llnfecbttmg, (8er>
fud)U ng, f. tentazione;  2) f.
Neprilika 2.

Napasti, padem, v. a.  <$ n. p
(koga ili na koga), anfaiieit, an
faljren, assalire,  f. Napadati.

Napasti, pasem, v. a. p.  krave,
ovce, fatt mcibcn laffcn, far
saziarsi pascendo , pascolar
abbastanza ; — se, fid) fatt
roeiben, saziarsi pascendo

Napastnik, ni.  ?litfed)tct, 93cr»
fudter, tenlatore.

Napastovanje, n. atnfecbtcn, 3kr»
fucben, n. tentamenlo.

Napastovati, tujem, v. a. i  an<
fedtten , »erfucben, tentare.

Napatiti se, tim se, v. n.p.  ftdt
fatt leiben , patir assai.

Napaziti se, zim se, t'. n. r
na koga, (i* fatt Slditung gc ■
ben , genug 'ildit baben , atten-
der, badar abbastanza  ; 2) f.
Nagledati se.

Napeci, čem , v. a. p.  kruha ,
ooU anbacfcn, cuocer abbastan¬
za  (del pane);  — mesa, t>oU
bratca, arrostir abbastanza.

Napeljati i ljam, v. a p ■ f. Na¬
vesti.

Napeljivati, vam i ljujem, v. a i.
f. Navoditi.

NAP

NAP 153

Naperiti, rim , v. a. p.  tiditen
(bas ©et»el)t gcgen cincn), di-
rizzare (il fucile verso al-
cuno); _ 7,astavu , Ste Satjnc
aufpftanjen, inalberare la han-
diera  ; — bajonete, t>te S8aio«
ttette anfiteefen, attaccar le
bajoneti e.

Napeti, napnem, v. a.p.  anf»an<
nen (i. 03. Sen Sojen, Ste ©atte,
ba s 3elt«. bgt.), tendere  ; — se.
«<t) anftrengcn , forzarsi , f.
Napinjati.

Aapov, m. ®efang$wetfe, Stric, t.
.“rta.

l 'apijati, jam, v.n.i  zdravica,
iuttinfen, fur brindisi ; — si!,
fi<ti fatt trtnfen , andar abbe-
.. l 'erandosi,  f. Napiti.

''apiliti, lini. v. a. v • anfdgcn ,
B °il fdgen, fertig fiigen, segar
guantitb  ; — se , jidi fatt
w '*3en , stuffarsi di segare.
ljapinjati, njem, v. a. i.  f. Napeti,
'apipati, pam, v. a.i.  burd)£ap<
i 1 '", butci) Sctaftcn finben, trovar
■f,Phlpando,tastand<i,toccando.
zapirati, rem, v. n. i.  na koga,
'■ Napadali, Navaljivati; —
?*• nd) aitftrengen, sforzarsi,
in- 1-  Najiinjati se; f. Naproti.

a Pts, m. atuffefttift, tHSteffe, f,
v*o»r«* c ,«/ a .

1  apisati, sem . v. a. i.  aitfrfireta
° en , fettig febrciSen , serivere,
V ““crirere.

apisati, šam , v. a p.  ooll ljar>
> orinar (unti guantitii).

Namokriti, Naburiti, Na-
jj "»zati.

apišavati, vam, p.a t. f.Na-
j. Pisati.

a?j*ak, tka, m. Srunt, m. bi-
{^i ! {“ ■ bevuta.

Pitan, tna, o, adj.  n p. pes¬
ni* , Srinf., da bere.

Napitati, tam , v. a. p.  fatt fuV
tern (bač Jtinb) , dar  u tnan-
giare (ud un bambino);  2) f.
Nahraniti 2.

Napitati, tam, v. ti. p.  za koga,
etftagen , ausftnbtg madicn , ve¬
nit' a saper domandando.

Napiti, pijem, v.a. p.  f.Napijali.

Napitnica, f. StinflteS, n. can-
zinietta da bere.

Naplacati , cam , v. a. p.  f. Na¬
pi at j ati.

Naplat, m. O&erleSer tan bcu
©djuljen), n. tomajo,  f.Nadplat.

Naplalak, tka, m.' Sogcnfcgmcnt
ftm Ptabc, segmentu d'arco
d'una mota.

Naplaliti, tim, v. a. p.  ooH bc»
jahten , pagar lotalmente:  bc»
loljncn , premiare ; — se, fidt
1'Ciaf) it niadicn , scuntentarsi ,
f. Naplatjivati.

Naplatjati se, tjaiu se. r.r.p
itd) fatt jafjtcn. fatt fein Set 3ap-
lungen , pagar molto  , stuf-
farsi di pagare.

Naplatjivati,' vam i„tjujem,
v. a. i.  f. Naplatiti.

Naplesti, pletem, v. a. p.  nn<
flecbtcit, trecciar, intnteciar
molto  : antittcfeit, fettig ftriefen,
lanorar molto , o far malti
lavori a maglie,  f. Napletati.

Napletati, tain, v. a. i.  f. Na¬
plesti.

Napleniti, nim, v. a.p.  erbeuten
far gran bottino ; — se, fich fatt
pltinbern, saziarsi di predare.

Napleti, naplevem , v. a. p.  an>
idteu . angaten, »tel Unfraut
aneretpen, sarchiare abbastan-
zu, strappar malte erbe iti-
utili: —  se, ficb fatt idten,
stuffarsi di sarchiare.

Napliti, naplijetn,)«.n. p. an»

Napllvati, vam, j fdjrotmmen ,

154

NAP

NAP

venir portato da acgua ; liter*
fdupetmnen, inondare

Na pij uvali. Ijujem, v. a. p.  »oU
feeien , anfpcten, eonsputare ;
— se, flrti fat* fpcien, sputar
abbastanza.

Naploditi, dim, v. a p.  »iel
gradit brinaen , oicl trjcugen .
produrre molto ; — se. ftd)
tur* Scasanf) »eroielfaltijeit,
molliplicarti per Via  delta
generazione

Naplov, mi.  (He amjefdituemmte

Naplavina, f. )grbe, 'Unfdirccm.
manj, f. terni, arena ud altro
portalu dalla inondazione.

Naplaviti, viin . v. n. p.  f. Na-
pliti, Naplivati.

Napo, adv.  f. Napol.

Napojiti, jim, e. a. p.  (.Napajati.

Napojniea. f.  DSrnnf, m. bevu-
ta :  Srtntgclb, n. mancia-,  3) f.
Zdravica.

Napokan, adr.  enfclidt, fdtlieg*
lidl, finalmente, ultimamente.

Napokonji, a. e , adv.  Icgt,
Hitimo , finale

Napol, judo. ijalb, jar Jjsiitfte,

Napola, Imezzv, a meta :  ent«

Napolak, H»ei, in i«>ct alcidie
Igeilc, in dne (parti) :  deliti,
razbiti, preseči napol.

Na pa lica , f.  cin Scfrtiaft jur
fealftc , negnzin in compagnta
di dne ; $albfrud)t, f". hlada

mischiata di Uue »orle dif
ferenti a metil per cadauna

Napoličar, m.  cin ©efchdftgsSom
tajnon jur ^Jiilfte, chi Aa li
meta in un negozio.

Napelje, ode. <iia polje), auf
gclb, in eampagna  (di matu)
fig  tnnaas , fuura  , fuuri , |
V an , Nadvor.

Napolju odo (na polju), au
tem gcltc, in eampagna  (d

riposo); fig.  Draugen , fuora,
fuori (di riposo),  f. Vani,
Nadvoru.

Napomena, f.  Srnjagnung, (■
menzione;  (žrinnerung, f. ri'
cordo , rammentamento.
Napomenuti, nem, v. a. p.  i cr<
Napominjati, njain, v. a. i.  Jnidl)'
aen, far menzione, menzi 0'
nare , mentuvare.  erinnerit*
rammentare, ricordare.
Napoinol. adv.  (na pomol) ko'
mu dojti ili biti, fidi fetien lak
fen , erfdieinen , apparire ,  f'
Pomoliti se.

Napon , m.  (Vuk) SBliittie t>e^
UllterS , f. flor d' el a
Napopadnuti, nem,l v.a.p.tt 1
Napnpasti, padem,| arcifen.fef*
negmen, chiappare, ajteran-
Napor, m. tKnfirengting, f. sfat'
»o . impegno.

Naporiti , rini. o. a. p.  »oU auf'
tcennen, scucire molto,  f. N&'
parati.

Napase, adv.  furfidi, cintelU'
iebes befonber«, separatament 1 ’
a parte.

Napotili se, tlui se, v. n. P
f. Naznojiti se.

Napovedati, dam, v  a. i.  | ret'
Napovediti, dim, e. a. p.  j laui’
baren , oerfiin&igen , artnunzin'
ve, dinanziare:  — zaručnik*i
tie SBrautlcute aufbieten, pro-
vlumare, pubblicare gli spol‘
Napovest, f.  iBeriautburimg ,/■
dinunziazione , pubhlicazio'
ne ;  Hufaet>ot, n. prodam 1 *'
ziune degti spori
Napovideti, napovedim, v. a P’
f. Napovediti.

Napozivati se, vam se, o. r. P
fidi fatt einlaben , fidi abmutdl
mit t>em Sinlabcn, stancaf 11
invitando.

NAP

NAP 155


1'i'ama , adv.  f. Prama ,

S

Pl-

1‘eina.

Vprašan, sna, o,\adj. git),  auf*

Prelili 'k sl 1  ItMAttfnuK Mlrtt}.

lirtl,

v* 1 i , aneo,improvvit)i>,  f. Nagao.
zaprašit, a, o, adj.  Ser balb
•Jt 3otn entbrcnnt, mic Sas
®ttiie6pult>cr auf S« 3unbpfannc
(naprašnik), chi si accende
“dhilamenle di cnllera c ume
baleere da schiappo sililo
* c o<lellini>  (naprašnik), f. Na-
vPrasan, Naprasit.

'»prašiti, šim,». a. p.  beftaubcn,
' ni Po Iverare, coprir di pol-
J«’«; 'Suloer auf Sit 3*inS»fanne
' c S'n. melter polvere suito
\* c vdellino.

‘ »Prašnik , m.  3un6rfannc, f.
)y»ro delilno  ( d’ archibugio).
PPatt, naperam , v.  n. p.  »oll
“°fdien , lavar abbnstanza;
Z'  *e, firti fott roafdicn, sluf-
lavanda.

Prava, f.  Du?, m. abbelli-
, ornamentu , fregia.
“Pravae, adv.  in gcraSct žinie,
i, 1  Umroeg, direllamente,  f.

Pravo i.

Pravan, vna, o, adj.  gcmadit,
"»"St gtmacM
®ian»"' IC * oYo -

eV*vrtati se, dam se, r. n.  p.
ti/ - »t ftrtitcn, firti fott proctflirtn,
]«» "Par, disputar abbaslanza.
Ha^* v !*' - vim , v. a. p.  i iu
C v Uati, ljam, » a. i.  (redit*
o  «lfn , fotmen , aecamadare,
, ronciare; — posteljo, auf
Cr ,":/ ar il U "°-
bV®*'«.  *>»>, c. a P-  V N»-

**p\?'“

subitn , r epe n t in n , su-

i

accomodato,

fcS- P r cžen», v. a. p.  cin?

P r "gaoti. U, ' accur *> ^ N»-

Napredati, dam, v.a.i.  anfpin*
nen , parecchiar fitando, (.
Napresti.

Napreg-nuli, nem , v. a. p.  cin>
fpannen, attaceare,  f. Napreči,
Naprezati; — se, (id) auf Sic
3efcn empor ridden , rizzarsi
suite dita del piede.

Naprelamati, mam, v. a. p.  »od
anbrtcben, romper malta.

Napreinase, adv.  (Vuk) »or fidi
pin, (id) jegenuber, innanzi di
se, dirimpetto a se.

Napresti, predem, v.a. p.  »ott,
fertij fpinnen, in OTcnge anfpin*
nen, filar malto,  f. Napredati.

Naprezati, zam, v.a.i.  ctnfpan*
nen attatcare;  — se, fid) auf
Sic3cbcn empor ridjten (um gro»
fjer ju fein), rizzarsi suite
dita de'piedi (a n de esserpiu
granite).

Naprečac, adv.  gerabc, Sen fur*
jeften IBea , per la strada ,
eh’ e la piii earla ; fig.  fdjneli,
balb , tastu, presta.

Napred , ( adv.  (naprek, eor»

Napreda, ( rodrts, avanti:  »or*
ati«, »oran, d’avanti. innanzi.

Napredak, dka, m.  gortfdiritt,
SJortgans , m. progressa ; 3h»
funft, f. avvenire:  u napre¬
dak liudi do Par.

Napredan, dna, o, adj.  »on
©tatten jepcnS (blrbeit), che
riesce bene Klavoro).

Napredovanje, n.  5ortfdireitcn,
n. il progredire, progredi-
menta.

Napredovati, dujem, v. n. i.
fortfebreiten , far progressa.

Naprešan, šna, o, adj.  Srin>.
gene, ctlig, pressanle, urgenle,
premuroso.

Napreli, prem , r. n. p.  f. Na-
pirati, Navaliti, Navaljivati ;

NAP

156

SAK

— se, f. Sapirati se, Napeti Naputa,
se, Napinjati se.

Naprositi, sim, v. a. p.  1) a»=
betteln, jufammenbetteln, rac-
coglier mendicando , f. Na-
prosjačiti; 2) einen ertitten,
butelj fcie SKitte betoegen, com-
muover volle preghiere , f.

Namoiiti.

Naprosjačiti, čim, v. a. p.  f.
Naprositi i.

Naproti, I praep.  gegen , miter,
Naprotiv,) contro  , incontro.

Napsovati, psujem, v. a. p.
genug fdjimpfen, svillaneggiar
molto ; —se, fidi fatt fdiimpfen,
saziarsi ingiuriando.

Napučiti, čim, v. a.p.  bctfblfern,
impopolare.

Napučen, a. o .part.  f. Naputjen
Napuči (napuknuti), knem,
v. n. p.  f. Napuknuti.

Napuhati, pušem,(t>. a. p.  auf
Napulinuti, nem ,\blafen , poli
blaten, impienire soffiando.
Napuknjen, a, o, part.  f. Na-
puknut.

Napukmit, a, o, part. angcfprun
gen, lect geroorben, spaccatosi
atguanto.

Napuknuti, nem , v. n. p.  lect
inerten, anfpringen, sp accarsi
atguanto  , f. Napuči.

Napuniti, niin, v.a.p.  1) anfiii
len, empiere'.  2) laten(baš @c:
t»etr), caricare  f to schioppo).
f. Nabiti, Nabijati.

Napunjivati,vam, njujem, v. a. i.
f. Napuniti.

Napustiti, tim, v.a.p.  1) ge»
t'« iaffen, nicbt oermeljren, la-
soiar andar , poit guardare;
s)—psa, loSiaften, aufbeBen ,
msr :tar  i( cane co ntro alcuno.
Napustati, tam, v. a. i.  f. Na-
pustiti. ’

) SBeifung

'lit'

Naputak, tka, m.  (ratbung, I - 11
viamento , instradament «•
Naputitelj, m.  ainmeifer, bi"'
tfier, m. instradatore.  ,,,
Naputiti, tim, v.a.p.  anntt' 1  '
instradare ; beicfjren,
slrare.

Naputjen, a, o, part.  angc*" (
fen, auf ten redilen UBeg geli 1 '
beietrt, instradato  ,
strato.  _ j,

Naputjivati. vam, tjujem. r "
f. Naputiti. ,,,

Naračunati, nam, p. a. p. oiu*
ncn, far conto grande.
Navaditi, dim, v.a.i.  fertijI 7.p
dien, far molto ; — se,
arbeitcn, stuffarsi di  turo'" j,
Naradjati se, djam se, v.  %j,
ftcfj oermebren, fidi ocroieu"
gen tnrdi 3eagung, propad »
(gli uomini).  . m-

Naramak, mka. m. prulj*',Ji|i
Ija, Šbinbei, 93unb (n.)
ober'»flocfc, fo otel man »Ml "n
mal auf bie ©cbuiter (na r»'jj,
auflabet, fascicolo di
che si pub prender in "gl
rolta suita spalla  (na ra %'
Naranča, f.  '»ometanje, f. a  g,
cia :  '»omcraiijcnbaum •

arancio.  . , a P'

Narasti, steni, sao i ((l
v. n.p.  groš macbfen, antv* 11 "
crescer grande.  a gP-

Narastiti, tim, v. n. p.  f. N
Naraštaj, m. sinroacfiS, m

et"

ration, f. generazione■

Narav, >f.  'SRatur,f. SftatMl'
Narava, \ natura  , naturo^.jv
Naravan, vna, o, adj-  1
tidl, naturale.  ..jff

Naravoslovje, n.  0tatw rl
'»flijfif, f. fisica.  . v #
Naravski, a, o, adj.  f. N*‘ J

NAR 157 NAR

šareči, rečem, rekao, v. a. p.
nnfagcn , anfccutcn, intimure  ,
uecennare colle parole,  f.
Naricati.

Narečje, n.  TOuntart, f. ®ialeft,
iti. dialetto, idioma.

Vlrriian . dna, o , adj.  begucm
lingeriditct, t»ol)l gcorbnct, ben
fatto , ben ordinato.

Naredba, f.  dlnorbnung, 93er-
erbming, f. or dinama, dispo-
»izione , ordine ; 2) Megel, 1'.
regola,  f. Pravilo.

'•redlien, a, o, adj.  regelmafitg,
regolato . f. Pravilan.

'arediti, dim, v. a. p.  cinriditcn,
iisporre , accomodare  ; an<
otbncn. anbcfcfjlcn, ordinare,
.f. Naredjivati.

'•redjen, a, o, part.  eingcridi«
tet tdisposto, accomodato; an*
.Jtoebnet, nnbcfofjlcn, ordinato.
'"aredjivati, vam , djujem ,
v ‘’.a. t. f. Narediti.

.•redno, adv.  orfcenttirti, ordi-
natamente;  beguem , comoda-
. "lente.

'•rednost. f.  gutc gintidttung,
^®cq«emlidifcit r  f. buon ordine.
'•rekovati, kujem, v. n.i.  cincn
tobten bcflagen, lamentarsi
, per un morto.

‘'•rešiti, sim, v. a. i.  fcbniucfctt,
«d< iobbare, fregiare, omare,
Vresiti, Nakititi.

■'»rešim, a, o, part.  gcfcbmticft,
v.Sejtert, addobbato , fregiato.
■'•rešiti, Šim, v. a. p.  f. Na¬
nositi.

''•rezati, ženi, v. a. p.  »oU
i. anfdtneibcn, lagliar molto.
'•rezkali, kam, v. o. p.  »oll on«
Minigcln, assai tagliar minu-
\Jamente.

'aricati, čem, r. a. i.  1) f. Na¬
redi; 2 ) einen Jrbtcit bcflagen,

pianger un morto con delle
lamentazioni,  f. Narekovati.

Narikovati, kujem, v. n. i. f.
Narekovati.

Narinuti, nein, r. a. p.  anbrait^
gen, spigner contro ; aufbrins
gen, sofjt egare, costrigner a
ricever gualehe cosa,  f. Na-
metnuti, Nametati.

Naripiti, pim, v. n. p.  f. Na¬
livi piti.

Naritati se, tam se. čem se,
e. n. p.  genug aubfdilagcn (noti
(Pferbcn) , a bbastanza tirar
calci.

Narobiti, bim, v. a. p.  cine
Quantitdt »oll 2Benfdicn rauben,
far molt,i schiavi.

Naroliovati se, bujeni se, v. n. p.
genug lang ©ftanc tein, esser
in ischiaoitu molto tempo-

Naročito, j adv.  gužbruetlieb ,

Naročno , i espressamente.

Narod, i n.  atgtiott, f. nazione.

Narodan, dna, o, adj.  nntional,
nazionale.

Naročanj, dnja, e, adj.  f..Na¬
rodan.

Navodili se, dim sc, v.r.p.  itt
tDiengc geborcn merben, (id) »er«
meljten, nascer in guanlitd,
moltiplicarsi.

Narodjenje, n. ©cburt, f. na~
scita.

Narojiti se, jim se, v. n. p.  peele,
»tele @dm>drme entlaijcn, cnt=
fenben (»on SBicnen), far molti

■ sciami.

Narositi, sim, v. a. p.  mit Sljau
benetsen, bcfprcngcn, btfeudjten,
irrorare, irrugiadare;  — se,
—si sc, v. impers. p.  £i)<iu
fgllcn, cader la rugiada ;
— se, v. r. p.  betbaut merben,
irrugiadar.ii.

Naruc, i, f. tuš Se£j>en (gum @e«

15-5

NAS

NAR

braudie, gejen SHiicffleHung bed>
namlidien ©egenitanbeS), pre-
stito (d' uaa vosa per l' uso,
verso V obbligo di restituire
la medettima).

Naručaj, ra. lS sve što čovek
može na jedan put nikalna
objeto nositi, kao naručaj
darvah , kolja. prutja itd.,
btttež, mas man auf einmal, mit
9ltmeit umfangcn, trajen fann,
SSiinbet, tutlo guello, che si
puo stringer e portar coli*
braccia iti una volta , brac-
ciata;  2) ®<boo&, seno,  j.58.
u naročaju , auf ben Hnnen,
fra le braccia , f. Naručje.
Namčak, čka, m.  ‘Huftcaj, m.
Sommiffion, SBefleUung, f. corn-
missione , ordine.

Naročati se , čam se, v. n. p.
najesti se o ručku, 1) (Mi fatt
frulptucEeh, saziarti prenden-
do la collazione ; 2) ftcb fatt
mittagmalen, saziarsi  a prun-
zo,  f. Naobedovati se.
Naručbina. f.  33eiteUung, r, com-
missittne, ordine.;  beileltte ?lr>
beit, lavoro ordinato.
Naručiti, čim, v. a. p.  befteUen,
anfthajfen, o rdi nar e,  f. Naru-
čivati.

Naručivati, čujem i eivam ,
v. a. i.  f. Naručiti.

Naručje, n.  f. Naručaj 2.
Naručnije, adv.  bolje na ruku,
mejit an bie #ant>, beguemer,

^ piit commodo.

Naručniji, a, e, adj. comp. be*
auemer (meljr an bie ijanb), piu
commodo.

Naručiti, dim, v. a. p.  auffrau*
feln , increspare , arricciare.
Narugati se, gam se, r. n. p.
(komu) fpotten, beffare. scher-
mre.

Naruka, f.  'Befletlung, f. ordin*'
uommissione.

Narukviea, f.  Mrmbanb, Jpan 8 ’
gcftbmeibe. n smanigtia , »M 1 '
niglia.

Narinneniti , niin , v. a. t
roti) fdiminfen , imbellettar  "
rosso.

Nam/.iti, /.im, v. a. p.  otrudj
flalten , disfigurare ; beidl 1 " 1
pfen, ingiuriare.

Nasad, m.  1) 'Mantung, f. pil
tagione;  2) bie SSruteicr,
man ber £cnne unterlegt, mo,
sulle guali si metle u covH
la gallina;  3) f. Varšpj.
Nasaditi, dim, v. a. p.  tarsj e ;
pflanjen. anpfianicn, piantn re '

— kokoš , ber petine Sier fj,
terlegen, metter a cona r
gallina:  — guvno, ffiarbcit i*
bet Scnne ium ®refettcn aufM^,
ten, distirar i novo ni stili 'dl
p er batter tl  prano; — se».j
ru. motiku itd., auf ben
flctfen , metter sul manicb'

— lailju, ictieitcrn, naufraga 'f

— koga, fig.  belugfen, anfiiS r (!|
betriejcn, ingannare, truf(n ft .,

— se iladja), fctteitcrn , ftf*’
ben. incagliare.

Nasadjivati , vam , djujt' 1 "
r. a. i.  f. Nasaditi.

Nasami, adv.  f. Nasamu. J
Nasamo, adv.  (na samo. 4  f
bie Srage mobin?i feitmurtf.,
einen Ort, mo man attein, # "„
3eugen iit, da parte, in  ‘i,
parte (si aitopera alld  1
manda doce, di motu). .
Nasamu, adv.  (na samu, a#' V
prage mo ?) beifeite, beifeiti,
parte , in disparte (si 1,1  t)
pera alla domanda dove<
riposo). .

Nasankati se, kam se, r a ■'

159

NAS

NAS

ficb fatt ©cblitten fatjtett, andar
, abbastanza in islitta.

N4 sap, spa, tu.  Srtbaimn, m.
-. a rgine.

jjssapunati, nam,)». n. p.  aa ki--
^^apuniti, nim,|fcn, einfeifen,
v.'a«a ponare.

jjbsarčiti, čim,lu. a. p.  ctjut«
l ' 4 sarditi, d im , \tten , aufbrim
?tn, arrabbiare;  — se,, neb
* 9 <t iiirntit, arrabbiarsi abba-
*Ulnza.

' 9s arkati se , čem se , v. n. p.

"d> fatt fcblurfett, snrbir abba-
v*iu nza.

^arruiti, nem, v. n. p  na
*«!ta, anfallen, anfabren, lan-
harsi, spignersi contro al-
'■Utio , assalire ; scagliarsi su
\^ u ulcheduno.

9s arnutje, n.  fettfaBtit, KniaU
' n ., n. impeto;  ®tutm (im
j,«ti C g c)/  assnllit.
Raftanje, n.  oftereS Jpcrfallert
SetabeS, incursione.
~*artati, tam i sartjem, v. n. i.
Hj*. bepa, f. Nasarnnti.

{( *|®ati,_cam, v. a. i.  lanpauen,
sečem, v. a.  p. ( lugliar


- cnsa un poco,  2) oott
"baucit, lagliar malto (le-
Jf»A u  eccj. '

JJali, dam, f. n. i.  f, Na-

sčsti.

m. svaka drobna živl-
\ a ,' : a 3nfeft, n. insetto.

^*seii na  ’ f'  ^ Naseobina.

'ti, liin , v. a. p.  anfiebciit.
K“PoIare; ~  se ’ *"* attfiebeln,
m9 (b£n, stabilirsi-
„ tl Jiyati , vam i Ijujein ,
\aš„?'.*• f- Naseliti.

*»*"!*, m. f. Naseonik.
ftaj, "“ina, f.  Jtolonie, f. cofom«,
eonik, m. »tnfiebler, .ftolomft,
1  colono.

Nasesti, sedem , v. n. p.  fi$ ett
bltibcn (»om ©cbtffe), fermarsi
sulVarena (si dice detle bar-
che)',  antaufen, fcblecbt anfom«
mett, scontrar male,  f. Na¬
sedati.

Nasilje, n. GSemalttbatigttit, f.
violenzu.

Nasip , m. f. Nasap.

Nasipati, paiti i pijem, r. a. p.
4' i.  aitfcbuttcn, auffcbiitteit, in-
fonder, ver šare ; f. Nasipa-
vati i Nasuti.

Nasipavati, vam, v. a. i.  f. Na¬
sipati.

Nasirov, a, o, adj. ctn>8$ rab-
crudett o.

Nasisati se, sam se, v. r. p.
ficb fatt faujett, saziarsi sue-
cMando.

Nasititi, tim, v. a. p.  fattigen,
saziare  ; — se, ficb fdtttijcii ,
saziarsi.

Nasitljiv, a, o, adj.  crfittltcb,
saziabile.

Naskakati se, čem se, v. n. p.
ficb fatt fprtngcst, saltar abba-
slanza.

Naskitati se , tam se , r. n. p.
ficb fatt bsnimfirdcbcit, abba-
stanza andar vagabnndo.

Naskočiti,čim, v. n.p.  na kopa,
anfatleit, assalire.

Naskiilisti, bem , v. a. p.  ooU.
atižrauftn, slrappare assai.

Naslada, f.  fBttgmigen. n.

(uft, f. piacere, diletla.

Nasladan, dna, o, adj.  crgetsltcb,
tooUuftta, dilettevole, piace-
vule, dilettoso.

Nasladiti se, dim se, v. r. p,
ficb ergegen . dilellarsi, arer
piacer , dileltn  , f. Nasladji-
vati se.

Nasladjivati se, vam i djnjem
se, t>. r. i■ f • Nasladiti se.

NAS ISO

Nasladnost, f.  f. Naslada.
Naslajati, ženi, r. a. p.  un*
)d)id)ten, slivar mol to , acoa-
lastare;  — se, Ud) fatt fd)id)=
ten, saziarsi stivando.
Naslanjati, njam, v. a. i. anlct)-
nen , appoggiare  ; — se, fid)
anleljncn, appoggiarsi , f. Na¬
sloniti.

Naslati, našaljem, v. a. p. (auf
mcbrerc fDtalc) genug fd)icfen,
mandar abbastanza (in piu
volje).

Nasledita, f.  Mnljang, in. ©efol.
ge, n. seguilp , accompagnu-
menl  o.

Naslediti, dim, v. a. p.  ctben,
beerben, ereditare , f. Nasle-
divati.

Nasledivati . vam , djujem,
v. a. i.  f. Naslediti.
Naslednica, f.  Srbin, f. ere-
de,  f.; fftacbfolgcrin, f. seguace
(donna).

Naslednik, ut. Srbe, m. erede,
m.; fHadtfolgcr, m. successo-
re , seguace (uomo).
Nasledovati, dujem , t>. a. i.
nadtfolgen, seguire ; nadtafjmen,

imitare.

Nasledstvo, n.  grbfdjaft, f. ere-
ditd  , f. Baština 2.

Naslon, ni. Žefjne, f. ©elanbct.n.
appoggio, sponda, spalletta;
©tupč, f. sosteguo; fig.  be=
beefter @ang, beften Sad) mit
Dfcilern unterilubt id, andito
coperto. col tetto appoggiato
sui pilastri.

Nasloniti, nim, v. a. p.  f. Na¬
slanjati.

Naslonjali, njam, v. a. i.  f.
Naslanjati.

Naslov, 'm. Sitcl, m. titolo,
2tbre(je, sUtiffdjtift, f. indirizzo.
Naslušati se, šam se, v. r. p.

NAS

fid) fatt boren, saziarsi ascol'
tando.

Naslntiti, tim, v. a. p.  erabnen,
erprerljcjeien , presentire, in-
dovinar presentendo.

Naslužiti, »im, v. a. p.  gemig
bebienen, servir abbastanza.

Nasmetati, tam, v. a. p.  genuj
»ermirren, genug Ifinbcrn, con-
fonder, impedir abbastanza.

Nasmijati se, jem se, v. n. p-
anlachetn, sorridere ; fid) fatt
iacben, rider abbastanza.

Nasinucati, cam. v. a. p.  an<
fcfilcppen, genug fd)lef)))en, trn-
scinar abbastanza;  — se, fi*
fatt bcrumfdilcppcn, truscinarsi
abbastanza.

Nasnnhiti, bim, v. a. p. (slov.)
f. Izprositi.

Nasoeiti, čim,n. a. p.  DmitSaft
begiefjen , empiere di sugoi
2) —, (Vuk) cinratbcn (cino 11
cine SBraut), raccomaniiaf
(ad aleuno una giovane pef
isposarla).

Nasoliti, lini, v. a. p.  einfaljen,
genug faljen, insulare, sata*
abbastanza.

Naspati se, spim se, n. n. (■
fidi fatt fd)lafcn (auf cinmal; i"
cincm3ug, in einer Sttadit), dor-
mire abbastanza (p . e. in un
tratto , in una notte).

Naspavati se, vam se, v. n. p-
genug lange fdilafen (in roiebcr«
ijoltem SKalc in einem Otte),
dor mir e abbastanza di tempa
(in piu volte nel medenima
luogo ); na ovom sam se kre-
vetu uaspavao kroz tri go-
dine, auf biefer 96ettficlte sobe
id) burd) brci 3abrc genug lait9 c
gefdilafen, su gnest a letlierd
ho dormito abbastanza p er
tre arini.

NAS

161

NAS

Naspem, f. Nasuti.

Naspeti, pijem, v. n. p.  (komu
šlo, t j- doei komu što), pf6(Ss
ticb juftoficn (j. 58. tine©ditt>dd)e,
Jtvantljeit !c.), uccudere, ve¬
nite (a tjualehedunu gualvhe
vosa, come jr. e. gualvhe ma-
laltia, debulrzza evc.).

Naspor. m. Umvadii, m. 33er.
mcljnmg, f. auinenlo  , acvre-
svmenlu.

Nasporiti, rim, n. u. p.  gebeiljcn
macben . ergicbig ntarficn, »er«
mcljrcn, avvrescer, ttumenlitr;
Rog ti nasporio! »ergelt'6
©ott! iddio telo rentla / — se,
fid) permeljten, oeroielfdltigen,
molliplivarsi.

Nasred, praep.  miitcn in, in
mezzo :  nasred kure , na¬
sred p uta.

Nastajati,jem, v.n.i.  f. Nastati.

Nastajali, jim, v. a. i.  f. Na-
stojali.

Nastanak, uka, m.  Sltie&erlaffung,
©efjljaftmatbung, f, domicUia-
tile uto, accasumento.

Nastanili, Iliru, v.  u. p.  anfapig
madicn, slaltilire  , accasare;
— se, (id) meberlaffen, fid) an»
laptj madicn, accusurri, sla-
bilirsi.

Nastanjivati , vam , njujsm ,
v a. i.  f. Nastanili.

Nastan uti, uein,t v. n. p.  begin*

Nastali, laneni,) neit, bcrbci=
fommen, voinminviare, venit e:
nastala je /ima, leto, jesen,
noe , dan; glad, kuga, /lu
vreme; vladanje čije itd. f.
Naslajali

Nastati, tojim, v. a i.  f. Na¬
stajati.

Nastava, f.  5'nfiuctang, f. a<j-
giunla;  2) —, ber obere 3eiig
bei ben-ftleibunggftiicten (al6®e=

genfa? jum gutter , podstava),
patino o ttloffa eslerna  sopli
ubili (in tre tiso oppotslo alta.
fotiera , podstava).

Naslavak , vka, m. Jtnfa?, m.
‘ilnfuictung, f. aggiunla.

Naslavali, vam , r. n. i.  (\ uk)
abflcigen, ivoljnen, premier al-
loggiu  , abilare  , f. Svracati
se, Svratiti se; Odsedati,
Odsesti.

Nastaviti, vini, r. a. p.  anfetsen,
anftiicfcn, aggittngeve ; aufredit
fiellcit, aufciditen, addirizzare,
ulzare\  — vrata, bic Sljur
einfjdngeit, met ter la pnrta sni
gangheri;  — govor, bic Jtebe
forifc$cn, proseguir il aiseor-
so ; — spomenik, ein ®en(«
mat)l errirfiten, erger uti mo-
numenlo , f Nastavljati.

Nastavljali, ljam, r. «. i.  f.
Nastaviti.

Nastinut, a, o, adj-  etmflb falt
geroorbtit, »erfuf)it, raflretldato.

Nastinuli, nem, v. n. p.  ctivaS
(alt inerten, divenir freddelto;
fid) čtiva« »er(iil)lcn, raffred-
dartti un poco.

Naslinutje, n.  f. Nalilada.

Nastojanje , n.  SBcmiibnng, f.
58e(trcbcn, n. f utira , indu -
/■tria:  ©orge, blufftdil, f. dura,
diligenza;  — službe, *Mmt$«
ncrviriitung, 1'. amininistrazio-
ne d' ufpzio.

Naslojali, jim , r. a.i.  bit 'iluf»
(Td)t fiiljren, beforgen, ocrivaltcn,
provvedere  , amniinistrare,
iir er vtira  ; — svoje posle,
fcincn ©cfdiaftcn narftgeljen, al-
tender asuoi lavori;  —, v. n.  i.
(Teb bcmiifjcn, fteti beflrtben, stu-
diarsi, aflat livar si.

Nastojavati, vam, r. a.  i. f.
Nastojati.

11

NAS

NAS 162

JSastoinik, m.  ©oriiefjet, Jtuffc*
l)et', 9Ser»cfct, m. amministra-
tore, soprintendente.

Naslor, m.  f. Oinraza.

Nastreljati, ljam, v. a. p.  an=
fdlicjjcn, ferire votlo svhioppo
o colla freccia;  »iel jufammcn*
fctjicficn, morir, uvcider motti
colle frecvie o volte pa/te da
svhioppo.

Nastroj , m.  Snjkumcnt , n.
istrumento.

Nastup , m. 2intritt, m. ingres-
so, enlrala ; SSeginn, m. prin-
cipio;  Jlnfatt (ber,ficanf()cit),in,
accesso (di malatlia). paros-
sismo.

A asi n [tali. pam, r.n.t.ina šlo,

Nastupiti, pim, t>. n.p. j barauf
tretert , metler il piede su
gualclie vosa;  artfommen, an«
trden , venire , avvicinarsi.

Naslikati, čem, v. a. p.  konca,
aiijiuirnsit, ferttg jmirnen, an>
brefjen, tor ver nna guantitu
(di filo) ;  — cevih u tkalca,
anminben, avvulgere ; — bar¬
ke . aitfcrcfjttt, torcere ; — se
ladjam , ftranben , auf einc
©anbbanf mit bcm ©diiffc gcra»
tfien, urtar votla barva in
arena .

Nasumce, adv.  (Vuk) aufš @e»
rattiemoljl, alt' avventura.

Našimiporiti, rim, v. a. p.  an=
fttnoefcin , inzolfare.

Nasuprot, adv.  entgegen, incon-
irn , aU' incontro.

Nasusiti, šini, v. a. p.  »oll tvsd>
rteit, iuarren, seccar abbastanza.
„" ut ’ *. o, part.  »on nasuti,
«ngeirt>uttet, angefiiut. infuso ,
versate

Nasuti,
fdlittten
versar

"aspein, v. a. p.  an<
’ “”fuHen, infonder,

e > k Nasipati,

Nasvetiti, tim, v. a. p.  »tel fet»
tig fegnen, benedir malto

Naš, a, e, ud),  urtfer, nostro.

Našaliti se , lini se, v. n. p-
fctiergen, etnen ©tftevj macticn,
scherzare.

Nasa«, šla, o, part. avt.  »on
najti, gcfunben , trovato.

Našaptali, prem (ptjem), v. a p-
UOU anfdimapen, insussurrare,
viurlare malto.

Našarali, ram , v. a. p.  butu
macticn, far di vario volove',
anfvipeln, svricchiolare ul-
guattlo.

Nušastje, n.  Stftnbttng, f. i' 1 '
penzione.

Našastnik, m.  Srftnbee, m. i«"
ventore.

Našati, šain, v.a.i.  (in bet 3 U '
fammcnicBiing mit do, pre, i
za, po) »on nositi, trageit,
portare , f. ltonašati, Pre'
našati. Iznašati, Ponašati,
Zanašati.

Našripati, pam i pijem, v a. f-
f. Naštipali.

Našetati se, tam i tjem * e '
v. n. p.  genug fpajterett, po s '
s e (Hi mr abbastanza

Našitiati, liani, r. a, p.  cin
nig mit Stutljcn ftveidten, ref'
gheggiare alquanlo.

Našinac, nea, m.  Unftigc, m.
de'nosili, del nostro paese-

Našiti, sijem, v. a. p.  »oU,
tig ndljcn , mollo terminal'  "
vucire ; etnjaS ann<if)en , intbd'
stire,  f. Našivati. .. .

Našivali, vam, v. a. p.  f. Našit'

Naški , adv.  auf unfere 2ltt > w
modo nostro;  in nnfetet
ctic, in lingua nostra.

Naškoditi, dim, v. n. p.  ftfl#” tn '
nuocere,  f. Naudili. u ,

Naškropiti, piin , v. n. P- ’

NAT

NAS

163

fptengen, befptitscn, asperger,
spnizzare.

Našle<iiti, (tim, v a. p.  gnfparen,
coli fparcn, risparmiar mnlln.
Naštesardca, adr.  f. Našte-
sanice.

Nastesardce, ariv.  t.j. na tašto
sardcc, auf nurfttcrncm fDtagcn.
u stnmaco digiuno , f. Nataste.
Naštipali, pain i pijem, r a.i.

nttjroicfcn, pizzicare alguanto.
Našlo ? ad r. rooju ? a che vosa  ?
Natači, knem , v. a. p.  f. Na-
taknuti.

Natakati, čem, r.a.p.  einfdicn*
fen , aufgicpcn . empiere ver-
_*ondo , f. Natočiti
Nataknuti, nem, v. a.p  anfpte*
6en, infilzare,  f. Nalači, Na-
^ tičati.

fiatancali se, cain se, r n p.

fict) fatt tanjen, saziarsi di
. ba t lave.

Nntapali. patu , v. u. i.  mdffcrn,
feriefcln, inaffiare, adacgua-
*'«; 3) ooU fctimeljen, anflofcn,
'iguefiar, scioglier mnlln  , f.

^Natopiti.

IJatarbiišce, ? adv.  auf bem
‘'atarhušice, l tfiaudtc , sttlla
^Paneia,  f. 1‘otarlinšice.
datarčati, čim, v. n. p.  na
soja , anlaufcn , incontrar
c orrendn;  onlaufcn, arrivnr

vin le correndn,  f. Natarki vati.
Natargati , gam, r. a. p.  pod
.Pflucfeit, c oglier molto.
°iatargovati se , trnjem se,
*• n. p.  (id) fatt tjnnbeln, genu«
vanbcl trciben , saziar/fi traf-
x ficando , negnziando.
’ a tarkivati, vam i kujem,
in*;,n. i. f. Natareati.
'atarpati, pam, v. a. p.  »od
dppfen , empiere  ; anpaufen,
s livare

Natarpeti se', pim se, v rt. p,
genug letben, patir abbastanza.

Natarti, natarem , v. a. p.  att>
retbcn, fregare , stiitolare,
f. Natreti.

Nalašte, adv.  auf nuchternem
fOtagen, a stnmaco digiuno  ,
f. Naštesardce.

Natecanje (nadtecanje) , n.
‘IGcttcifec, SEettflrett, m. gara,
contesa.

Natecati se (nadtecali se),
čem se , v. n. i.  1) um bic
fffiette taufeu, correr a gara;
2) roettcifcrn. gareggiare.

Nateči, ečem, v. n. p.  1 ) f. Na-
tarčati; 3) anrtnncn, s correr,
colar abbastanza;  anfcbroetten,
gnnfiarsi, divenir gonfio , f.
Naticati.

Natega, f.  (obcr nateg, m.?)
Vuk: s nategom, fnapp, mit
fBtupc, faum, appena, con pena.

Nategača, f.  #eber, in. sifone.

Nategnuti. gnetli. v a. p.  an>
jiebcn, fpanncn, tirar, tender,
f. Natezati.

Natentati, tam, v. a. p  biriči ten,
sedurre votle lentazioni.

Natepsti se, pem se, v a. p.
f. Nameriti se.

Naterati, ram, r. a. p.  o utre i,
Sen, incitare, spingere : notl)t»
gen, jrotngen, forzare\ —  se
fkrava), traditig roetben, dive¬
nir pregna (la vacca).

Naterivati, vam, v. a. i.  f. Na¬
terati.

Natezati, zem, v. a. i.  anjiel)cn
Seljnen, distirare,  f. Nategnu-
ti; — se, firti nnftrengcn, sfor-
zarsi,  f. Napinjuti se.

Naticati, čem , v. a. i.  od na-
taknuti, anfpteSen, infilzare,
impolare,  f. Nataknuti.

Naticati, cem, v. n. i.  od na~

n  *

NAT

NAT 164

teci, flnrinncn, s c or r er, colar
molto  ; anfd)tt>cUeit , divenir
gonfio , f. Nateei.

Nalipčrka, f.  ^prifofc, f. bri -
cocola , armellino (frutto).

Natiskati, kam , v. a. p.  fiiUen,
»oUitopfcn, aniiopfcn (g. ctnen
©acf, cine j£ruf)e le.) , riempire ,
imbottire , slivar pieno , f.
Natiskivati.

Natiskivati, vam. v. a. i.  f.
Natiskati; f. Natisnuti.

Natisnuti, nem, v. a. p. n.  p.
ladju sa suha na vodu, f)in*
anbriicfcn , spinger sopra;  —
se za  kiin, ctncm nadjfcfcen,
inseguire.

Natkati, tkem (i tkam), v. a. p.
fertig roeben, tesser molto.

Natlačiti, čim, v. a. p.  »tel tre*
ten, abbastanza calpestare ,
calcare , conculcare.

Nato, adv.  barauf, auf ba6, so¬
pra cio. sopra guestu; a cib,
a questo; poi, dipoi, poscia.

Natočiti, čini, v. a. p.  ctnflicBen,
empiere , versando,  (.Natakati.

Natopiti, pim, v. a. p.  l)n. p.
snega, »ott fcbmelgen, auflofen,
molto scioglier, liguefar ; 2)
/emlju, genug ivaffern, inaf-
fiare, tnaeguare,  f. Natapati.

Natoriti, riiu, v. a. p.  anntificn
(oom 53tebe^ , stallare assai ,
far una guantitd di stereo.

Natovariti, rim, v. a. p.  bela?
^ en  • caricar di peso , f. Na*
partiti.

Nairag, adv.  gutucf, diet r o, in-

Natraike a ‘ ldi . elr " ?. L.  N azal1 -

adv.  rucfltn^, riicf-

Natrelnti, bi|11

»«*.. tadteh-o (rituulando).

, r. a. p.  cine
ioubern , moii-

—• abbastanzu.

Natresti, sem

n. a p. gemtg

frtiuttelit, svuoter abbaslanza!
butcli Pttittcln gciiug bernbfalleit
macben i j. 93. £>bft), scuotenda
far cader abbaslanza (p. e.
pumi ); — se, v. u. p.  fitb fatt
fcbiitteln, jittern, scunlersi ah-
bas! a n za, tremar abbastanza-

Natreti, trem i tarein, v. a. p :
ierteiben, tritar fregando ,  f;
Natarti.

Natrovati, rujem, r. a.  p. etnr
Duantitcit ocrgtftcn (Siftbe, SDiaU'
te se.), avvelenare una guan-
tild (peset, topi ecc.)

Na trudi ti se, dim se , v. n.  p
fidt fttt arbeiten, Iravugliai'
abbastanza.

Natruliti, lim, v. n. p.  f. Na'
trunuti.

Natruniti, nim, v. a. p.  vodu«
©oitttct obet ©taub tnb iGaffr*
»črten, buttar detle scheggti
fuglie o polcere stili’ acqud.

Natruuuti, nem, v. n. p.  at*'
faulen, comminciar u impd-
tridire,  f. Natruliti.

Natruo, la, o, udj.  angefault,
imputridUo un paca.

Natucati, cam, v. a. p.  mitiJKtibt
Ijetausiaacn , tlit e con pena.

Naturi, čem , v. a. p.  in 5Wen0t
ttblagen , floffen , conlundei  <
bulter;  etma« kblagcn, balleft
peslar alguanlu ; — kapu na
gtavu. feft anmatftcn , asso-
tiare.  f. Nabiti; mit Siitljc
auebtinaen (etmab fcblcdtt ®<'
itbriebcneft obet ctmaS fcblfdo
ansittenbia (SclcrntcO), con pian 1
parlare (per l’ ignoranza  <■*
lingua o d’ obbieito di cui ' <l
pariti); legger con isletd 0
una caltiva serittura.

Natugovati se, gujem se, v. n. P'
genua flaacn , lamentarsi a "'
bustanza  , f. Natuiiti se.

NAT

NAV


Natukavati, vam, v. a.  i.janflo*

Naluknuti, nem, v. a.  ;>.jpfeit,
picchiare.

Natuinačiti se, čim se, v. n. p.
firf) fatt auslcgen . saziarsi
esponendo,

Natužiti se, žim sc, v. n. p.
f. Nategovati sc.

Naubijati, jam, r a. p.  ttt SiHcngc
crfchlagcn, ammazzare una
guaiititu.

Nančan, čna, o, a tl j.  l) gcrooljnt,
accostumato , arvezzo , vso,
f. Navikao, Obikao ; 2 > f Učen.

Naučitelj, m. Stftrcr, ®oftor, in.
maeslro , f. Učitelj.

Naučiti, čim, v. a. p.  letjreit,
in seti n a r , ammaestrar , f.

Učiti.

Naučkati, kam , v. a. p.  psa ,
auffjcken, aizzare.

Naučnik, »i. ©clebrte, m. scien-
zialo.

Naučiti, dim, v. n. p.  fcbaben,
nacittfjdlig fctn , nuacere.

Nauhvica, f.  Dfirengefrtimdbc, n.
orecchino.

Nauk, m. Sel)«, f. tlallrina,
studio , insegnamento.

Nauka , f.  9 tngc«> 6 t)nung , f. co-
stume, vso, usanza.

Nauljiti, Ijim, v.  «. ;>. bc'bl)lcn,
ogliare.

Naumiti, mim, v. v. p.  beab*
ftchttgen, duen IBotfatj faffeit,
disegnare, proponersi.

Naurkuti. kam, v.  u. p.  burdib
Buteben bctvcgett, inilurre e s Or¬
landu.

Nausnica. f.  berfdmenbe ©dntut*
bart, pi-imo pelo sttlle labbra.

Naušpfca, j f- f - Naulivica.

Nauznačice, Iradn. riicElingb, auf

Nauznak, > 6 em Dturfcn , supi-

Nauznako , J no, supinamente.

Navabiti, bim, v. n. p.  antocfeit,
allettare, adescare.

Navada, f.  Pieieoltnljeit, (Sitte, f.
costume, f.  Običaj; Slngcrobl)*
ttumj, f. uso, usanza, cosln-
manza , f. Nauka.

Navadan, dna, o, ailj.  gcrooltnt.
usato,  f. Nančan, Navikao,
Obikao.

Navaditi sc, dim se, v. n. p.
ftd) angcitibljneit, avvezzarsi,
accostumarsi,  f. Naviknuti ,
Obiknuti.

Navadno, ailr.  gemobtilich, al
solilo , ordinariumente ,  f.
(Ulično.

Navala, f.  Stnfatt, ©tunu, Ulit
brana, m. allacco , assallo ,
tempesta , folla , calca.

Navalice, adr.  mit 2 tnbrang, a
folla.

Navaliti, lini . r. a. p.  što na
koga, aufroiiljen, aufburbcn.
addossare, curicare di peso ;
— , v. n. p.  na koga, anfaltcn,
anfabren allnccare, ussalire:
f. Navaljivati.

Navaljati. Ijam, v. a'."p.  anroal*
jen, anrolitn, rotolare.

Navaljivati, Ijiijem, v.n.i.  ati«
f.illen. anfaljren, ussalire, get-
larsi addosso ; f. Navaliti.

Navarati, ram (mnogo sveta,
IjiidilO, r. a. p.  in aBenge be-
triegen, ingannar una 1/11011-
tilti; — se, r. n. p.  fidt fatt bt*
tricgen, ingannar abbaslanza

Navarči. /.eni, tr. a. p.  ju«

Navargnuti. nem gcben , bar*
aufgcben, aggiungere.

Navarb , praep.  ju obcrii, oben,
silila cima :  navarb kuee ,
barda.

Navariti, riin, v. a. p.  in SNenge
fodien, cuocer malto.  f. Na¬
kuhati.

NAV

NAV 166

Navarnuti, nem, v. a. p.  ein«
Icnfen, voltare. volger, pie-
gare;  impfen, beljen, inotutircn,
»fropfen, inestare  , f. Cepiti;
— se, v. r. p.  einEepten, ein«
fprecben , far visita passando.

Navaršiti, Šim, p. a. p.  soli
madicn, ctfiillcn , compire.

Navaršivati , vam i šujem,
d. a. i.  f. Navaršiti.

Navartak, tka , m.  ‘Bftopfteid ,
n. innesto.

Navartati, tam , i navarčem ,
v. a. i.  f. Navarnuti.

Nav ar/ti, /,em, v. a. p.  ein*
fiibrin, infilare , infilzure,  f.
Navraziti.

Navažati, žam, v. a. i. i  Na¬
voziti.

Navečerati se, ram se, it. n. p.
fteb lati naetumalen, saziarsi

a cena.

Navedem, f. Navesti.

Naveden, a, o , part.  serleitct,
iudotto  , spintn a fare.
Navek, ) adv.  cisig , auf cmig ,
Navčke, j immer , in eter no
eternamente , setnpre , per-
petuamente , f. Cvek.
Naveseliti se, lim se, v. r. p.

fi ti etfreucn , rallegrarsi.
Navesti, vedem, v. a. p.  anfiif)«
ten, »eticiten, indtirre ; anfiip«
ten, citiren tcinc ©telic aus ci«
nemSJSudie, citate,  f. Nav oditi.
Navestitelj , m.  SBcrfiinbiger,

SBotlje, m. messaggiero.
Navestiti, tim, o. a. p  anfun,
b'9en, oetEunbcn, annunziare  ;
zaručuike , aufbietpen, de-
Nav#«“V* ’ f - Naveštivati.
Nav«-?—’ »"■ f- Navestitelj.

t)enfen tl  ^ am ’ v ' a ' >'  3e,IU9  auf ‘
Navčitivat? P v CC “^ al '. hal,lanza -
Na V es,’u' ,m ‘ tU ' em ’ ra -'-

Navezati, žem, v. a. p.  in aNen«
ge binben, legat abbastanzai

— se, v. n. p.  ftdi fatt binben,
stuffarsi di legate.

Navezti, zem, v. a. p.  dieten,
mit ©tictarbcit ausijicrcn, ricg-
inare; —  ladju na prud, ein
©diiff otif ben ©anb treiben, spi-
tliter la harca sulitt scagtio-
Naviei, viknem , i naviei se,
viknem se, e. ». p.  f. Na-
viknuti.

Navidan , dna , o , adj.  f. Ne-
navidan, Zavidan.

Naviditi. dim. r. a. i.  f. Ne-
naviditi, Zaviditi.

Navidost, f.  f. Nenavidost,
Nenavist, Zavist.

Navijati, jam, r. a. i.  aufipi«'
bcn,[aggomitolare, avvoIgertr
f. Naviti.

Navikao, kla, o, adj.  gcipoP',
ange.sohnt, uvoezzo , f. Nav*'
dan, Nauean, Oliikao.
Navikati se, čem sc, v. a. f-
fiet) iatl fdircicn, sgridare abbti'
stanza.

Naviknuti, nem, i naviknut 1
se, nem se, v. n. p.  |Tcb & n '
gcisobncn , avvezzarsi , acc",'
stinaarsi,  f. Naviei, OldklHil 1 '
Naviljak. ljka, m.  fo sicl # cl !
ober ©trot), als man auf cinnn"
mit bet ©abel aufltecben tanU'
f »reala di fienu , puglia eC e '
Naviuuti, nem, c. a. p. a nbiea cl1 '
piegare, ripiegare, cut ca'*'
Navirati, rem, v. n. i.  butd
©ieben auffdtmclicn, 9011/i«/'*
bollendo ; — na koga, ant«?
rcn , assalire  ; btingen auf f .
mas , getealtig , pretender
vinlenza.

Navilak, tka, m. predja ®*':
vita na vratilo, Mufi««
ben SJcbern), o idil ura.

JG7

NV/i

NAV

Naviti , vijem, v. a. p.  aufrofn*
ten, aggomitolare , avvolger;

osniitak , aufbaumen , auf*
jteften, tirar Vorditura ; — nru,
auf<ief)cn, tirar , f. Navijati.

Navlneak, t ka, m.  f. Na/uviea

Navlaeiti, cim, v. a. i.  (lialjine)
anjteben, metter (un abito);
oufgic^cn , iil'crjicf)cn , metter
la fodera ai cuscitii , capez-
zali ecc.

Navlaka, f.  Ucberjug tetneč tfif*
fen$) , in. sopracoperta ., fo¬
dera ; baš  JeU auf bcm 9fuge,
©taar, in. cattarattn (mol
d' occhio).

Navlastito, adi\  bcfonfcer$, t>or*
jug It d?, specialmente , parti-
colarmente , f. Osobito.

Navlaš, adv.  t*orfa$lt’cb, a posta,
a bella posta , a bello studio.

Navod , m.  Mnleitung, Mnfiif)*
runa, f. Sitat, m. citati >; S3er=
lat: n ki  , r. seduzione.

Navodili. dim, v. a. i.  f. Na¬
vesti , vedem.

Navodnioa, iffiaffcrldtung (auf
ben gelbcrn), f. canale onde
derivar acqua sui campi.

Navod niti, nim, v. a. p.  vino,
mit 28affcr ucrmifdicn, malfern,
adacguare ;  —zemljn, f. Na¬
topiti zemlja.

Navoj, m. f. Na vi tak.

Navojevati se, jujem se, p. n. p.
fief) fatt frfegen, acnug Itreiten,
<:ombatter ahliastanza.

Navor, m.  $ebd, ftebcbaum, m.
tena, lieva , f. Poluga.

Navora, f.  inako nafnra, Mna-
pl)ora in ber gricckifdtcn Jtirdie,
anafora.

Navostiti, tim, v. a. p.  mick*
fen, annjickfcn, iacerare.

Na voze, adc.  fukrenrocife, a
carri pieni,  f. Na kola.

Navozili, zim, v. a.  i. n. p.
prod na cestu, bcnSie« auf bic
©trape faljrcn, condurre ghiaja
suita strada ,  f. Navažati,

Navracati, ram , ». a. i.  f. Na-
vratjati.

Navraniti, niin, v. a. p.  fcijmarg
madicit, far vero.

Navraniti se, nim se, r. n. p.  fid)
iit cincn £aufen in OTcnge t>er»
fanimdn (s- 18. um etmab i« fc«
kenl, uffollarsi (per veder
qualehe rosa).

Navratiti. tim, v. a.  p. anlcnfcn,
valger, diriggere ; — se, v. n. p.
ttnfpreckrn, far visita di pas-
saggin  , f. Navarnnti , Na-
vratjati

Navratjati, tjain , r. a. i. f.
Navratiti.

Navraziti, zim, v. a. i.  f. Na-
varzti.

NavretijVrem. r.n. p.  kNavirati.

Navnei, vtičem, vukao, v. a. p.
aitjieben, metter (un'ahitoj;
oerleiten, sedurre.

Nazad , tadv.  guriicf, indietro,

Nazada ,\addietro. “

Nazadak, dka, m.  5?iicfgang,
Kucffdiritt , m. Jtbnaljme, f.
danilo, peggioramento.

Nazdraviti, vini, v. n. p.  komu,
jutrinfen, bere alta salute.

Nazeb, m. I CSrfaltung, IBertul).

Nazeha, I'. j luna, I'. ralfreddu-
nlr.nto, raffreddore;  ©dniu.
pirit, m. catarro.

Nazebsti, bem, r. n. p. fid) er.
fallen, raffrediarti.

Nazibati. bani i bijem , v. a i.
genug lVtegen . assai rullare,
—• se, fick fatt miegen, stuf-
farsi cultando.

Nazidati. dam i djem . r, a. p.
braufmauern, fabbricare, mu-
rare di svpra.

163

NAZ

N,V Z

Nabirati , ram i rem, !•. a.  i.
unbeuttid) Celjen , non veder
chiaramente  ; blicfcn. adoc-
cliiare;  — se (na št«), (BlicEc
i»erfen, gucfen, rimirare  , f.
Nazrčti.

Nalivanje, n. Seitcnmmg, ?Inru.=
futtg, f. invneazione;  — sreče,
Otlutfrounfd) , ni. auguramento
di fortuna.

Nazivati, vam. v. a. i.  benennen,
chiamare ;  anrufen, invocare
munfeben , augurare.

Nazivnslovje . n. Scrminolbgic,
f. terminologia.

Nuzloli, m. f. Nenavist, Zavist,

Nazlobnik, m.  f. Nenavidnik,
Zavidnik.

Nazlobiti, liim. r. n. i.  f. Ne-
naviditi, Zaviditi.

Naznaniti, čim, v. n. p.  bcjcicir
nen . anbcuten , nolare  , se-
gnare , f. Zahilč/.iti.

Naznačivati, čujem, v. a. i.  f.
JVaznačiti.

N az n nji ti se, jim se, r. n. p.
fttmtg fd»»i(scn, »udar uhtia-
slunza , f. Napotiti se.

Nazobati se, hijeni »e, v. ii.p.
n. |>. zobi, kukuruza, jago¬
dah, grozdja itd., (tdt nncifen
(»o« $abcr, 3Raib, grbbeeren,
£t«uben u. bgl.) . saziarsi
Id'uv  a, d'arena , fnrmento-
ne,^fragale e simili).

Nazočan, čna, o, m/j. jugegen
preselile ,  f. Pri to man.

Nazor, adr.  aufpaiTcnb, altentu-
mente;  budi — , gib?td)t, at-
tendi.

,?«°T! ce ’ ddv.  slediti koga -
#(n  »»ctttm nacbfolgen

perderl‘i! > n- da lonlan " xenz '
peideilo rit visla.

azoii-, fogenannt,, tmrgeblid)

coni delto, prelesti  , falso:
nazovirod , nazovibrat, na-
zovisestra u. bgl.

Nazrčti, rem. v. a p.  jf.Na-

Nazreli se, rem se, r. u.p.  j zira-
ti i Nazirati se.

Nazuban, Ima, o, arij.  auffiičig,
aaffabig, infestn.

Nazubiti, biin . v. a. p.  n. p-
hardo tkalaeko , pilu, mit
3aljncn »erfeljen (j. 93. cin ffie-
bevblatt ober rine Sage). pro’
veder di denti (p. e. lin pet‘
tine da lesser, una sega ecc).

Nazubljen. a, o. part .'»on na
zubiti, mit 3iil)nen »erfefjen,
gcjaljnt, provisto rti denti.

Nazuvak, vka, m ./cine roottene

N aznvica, f. \  5ugbefIei=
bnng in bet 5orm eineb ©dim
bež, sorta di pedele di lana
fatln a foggia di scarpa.

Nazuvnik, 'm.  ©rtiuljlbffcl, m-
calzatnja (istrumento percal
zar facilmente le scarpe).

Nazvati, zovem, r. u. p.  f. Na-
živali.

Naz> čstiti. tim, v .a. p. (slov)
f. Navestiti.

Nažderati se. rem se, i v. n. p-

Naždreti se, dreni se,iftd) nn»
ftcficn, (id) fatt fteffen , vordi'
ubliastanza .

Na/.eči, žežem , v. a. p.  f. Na'
zig-ati, Nažgati.

Nažrti, žanjem, r. a. p.  tinctd'
ten, ooll etnten, mieter un a
gnantita.

Nažgati, žgem, v. a. p.  f. Na'
žigati.

Nazigati, zizem, r. a .i.  nago-
reti, anbrennen , bruciar dl'
i/uauto  ; uzgati, anjiinbcn, i’ c '
cender.  f. Nažeei, Nažgati-

Nažimati se , mam i mljem s®>
r. n. i. mit ®rt»dt metnen m 5 *'

169

IVE C

NE

len, ©timmaffen macben, simu-
lar di pianger , forzarsi  a
pianger.

Nažlebiti, bitu, v.  a. p.  autibtd)«
len, rinncnformig macben, sca-
var a foggia d' un canaletlo
o (n onda.

O o ■ ii K . a, o, arij.  et»až bitter,
bittcrlicb, a muren n.

Jfažnljati, l.jam, I r. a.p.  ©cbmte«
"ažiiijiti, ijini,) len macben, aub
.rciben, incallire.

Nažut, a, o arij.  geltlicbt,
.giallello,  f Žutjahan.
Nažutlti, tim. v. n. p.  gclb far*
.ten,  incnlnrare di giallo.

Ni*, ari v.  ncin, mo; nicbt, nnn.
SBtit anbern SSortcn jufnmmen*
(lefefit entftiidit ten bcutfcbcn
- 'Oartifcln ,,un, mi 6, nicbt."
3n biefet letsten 3icbcutunci fotnmt
cs »orjiigticb bei benoetneinenben
iieitroortcrn, j. 33. nednti. nicbt
?ebcn, nevideti, nicbt feben.
n. f. to.  '>(uš iebem beiabenben
Seitroorte fann cin oevneinenbež
9emncbt merben, ivcnn man tbm
bte ©ilbc im m>rn jufe^t. £>efi»
lialb t(l esl gar nicbt notljincnbig,
tieft verlni negativa  fjicrju er»
fliiren, um fa mcnioier, ba bie
$entfcbcn uitb 3tatiencr bie ne-
aatiot '1'artifel non bemSeitTOortc
fletrennt febrciben. Ju composi-
Hone con attre parole ri-
sponde alte italiane purlicn-
te: in, din, s , non. (p. e.
Oeču ve n, inanriito,  nejednak,
disuguale ,  neugoden, spin -
vevote,  nedobar, non buono).
In gnesti) ultimo significulo
oecorre particolarmente eni
borbi negativi, p. e.  neitati,
non tiare,  nevideti, non ve¬
dete ecc. Percii> nun fa pun-
to di mestieri di spiegare

gnesti verbi negativi, tanin
meno che i Tedeschi e ali
Italiani serivono la particola
negativa sep aru ta rial rerbo.

Nebesa , n. pl.  ftimmel , m. de¬
li ,  pl. f. Nebo.

Nebeški, (a , o. arij.  btmmlifcb,

Nebesni, ( eeleste.

Nebeščanin, ni.  JpimmclSbcreol)*

, ner, ni. abilante del delit.

Nebitje, n.  Sftiebtfcin, n. non es-
sere;  Slbrnefenbeit, f. absenza.

Nebo, n. nebesa, plur.  6im»
mcl, m. delo.

Neb o g, a, o, arij.  arm , bc--
banernžTOUtbij, por ero . mi.se-
rubite.

Nebojazljiv. a, o, arij.  uner»
febroefen, inlrepirio, imparid o.

Nebojša, m.  SJMauibelb , ®ifcn»
freffer, m. uti che si mi anta
d’ eroismo.

Nebrat, m  cin fdtlimmer 3Svubet,
Unbruber/m. fr u led la ritsa-

morato.

Vebriga. m.  ein forgtofer enfet),
•ijans obne ©trge, un spensie-
rato.

Nebrojen, a, o , adj.  unjablta,
innmnerernle.

Nečativ, a. o. arij.  unleferltcb,
non leggibile , f. Nestiv.

Nečedan, dna, o, arij.  unbe'-
febciben, itnmoriesio.

Nečednost, f  Unbefebeibeni)ett, f,
immnilestia.

Neci ji, a, e, arij.  irgenb ie<
maitbei, di gvaleberiuno , ap-
partenente a gualcheduno.

Nečist, a, o, arij.  unrein, im-
puro, immamto, s p lire o  un*
feufeb, unjucbtia, igeusto.

Nečisto, arir.  unrein, sporca-
mente ; unfeufcb, incastamente.

Nečistoča, f.  Unreinlicbleit, f.

i impurita, immondezza, spor-

\K[)

no

N EH

r.hezza ; Unfeufd?f?cit, i'. lus-
rta, libidi n e.

Nedaea, f.  1 ) ^f^cucru«^, f. čare-
stia  , penuria ; 2) — . (Vuk)
(etn <Scbeltn>ort) Ungcrattjcner ,
m. malimi o  , f. Nesreča, 3.
Nedavno, adr. unlangft, iiingft,
poco fa.

Nedelja, f.  ©onntag, m. dame -
niča; — danali, cine ‘IGocbe,
sellimana : na nedelju , wo»
cbcntlict), ai/tt sellimana.
Nedeljiv, a, o, adj. untljcilbar,
indivisibile .

Nedeijni, a, o, adj. @onntag$»,
di do menica.

Nedobitan, tna, o, adj. umiber*
ndnMict), invincibile.
Nadobitnost, f.  UnuberminMicb*

feit, 1'. invincibilila.

Nedohitan, tna, o ,I adj.  uner*
Nedokučiv, a, o, j rcichbar ,
inarrivabile ;  unbegreiflicb , in -
c omp renti Urile.

Nedoraslost, 2ttinberjdf)rigfeit,
f. minorita (d'a n ni).
Nedosižno, adv.  uitcrrcicbbnr,
inarrivabilmente.  ; unbegreif*
licb , incomprensibilmente.
Nedospetan, tna, o, adj.  itn-
enMtd), cnbloes, interminabite ,
infinito.

Nedostatak, tka, m. ©kangel,
?lbgang , ni. mancanza , f
manjkanje.

Nedostatan, tna, o, adj. man*
Sdljaft, unooUftanfcig , manctie -
*■<>/«, difeltoso  , imperfetto.
Ncdostojan, jna, o, adj. uit*
, indegno  ; 2) unaebufjr*
l «), inconceniente , indecen -
ivifi’ J* Nepristojan.
Nedostojnost, /*.' Unmurbigfeit,

Uit ,Ui f 9n . itu '  2) Ungebubrlicb<
.p' lfl de,:enza. inconve-
ntenza , Nepristojnost.

Nedra, darali, w. p/. 95ufen, ***'
seno  , petto . ,

Nedra«**, a, o, adj. unlicb, n**”*
licb, /ion craro, non amato*
tuci se od nemila do nedraff^j
in fcie meite^elt c(cf)en, bettclj
oom Jpoufe ju £aufe, a/id#'
mendicare nel mondo.
Neduh, m. | (Uthemloftafeit,
Nedulia, f.  jbnifligfeit, £eftit •'
asma , bolsaggine.

Nedušljiv, a, o, adj. cngbriid^'
asmatico , bolso.

Nedužan , zna, o. adj.  1) W
ncrpflicbtct, unfcbulfcig , non te '
nato;  2) f. Nekriv.

Ned vojno , adv.  unjweifdb a '‘'
indubitalamente.

Neg*, con),  f. Nego.

Nega, f.  Bartlicbfcit, f. tefl e '
rezza;  sartlictic ©flcge, ten* 1 '
c ur a , f. Nežnost. .

Negda, adv.  cinftcne, einft, 11 K
volta , qualche volta, ali’ 11 * 1
volta , f. Nekada.

Negde, adv.  irgenbn
che htogo:  — okolo božl*’ 8
bcildufig’ um tie ©Jcifjnadd^
circa te feste del nataU
un dipres.to,  *

Negdo, nekoga, pron.  icn^ 1 / 1  '
atcuno, g naleti n o  . f Netn '
Neglede, adv.  oljne ipinficbt, J, °

U&1'

ra*

rignardundo , senza riguai ^'
Nego, conj. fonfcern, Mia;

che , di s/uello che. .

Negovan, m. 3čirtling, fitcH** 1  '
ni. favorita  , mignone.
Negovati, gnjem", r. a. i ;
tein, pflcgen, jdrtlidi erjM e
traltar teneramente. t u
Negve . f. pl.  SciTeln, «cid’ c ‘ 1
len , pl. ceppi.  .j

Neliaiati, jem, e. n.  *• n ‘j.
arfiten, non evrat e : — 7 *, L
kojra , Ort? um niemflufc ^

NEK

171

IV EM

mern, non curarsene di nes - 1
Nuno, non culer di niti no (ad ■
alcuno)  ; neliajem zato, icb
frage nicbt$ barnacb, di vid non
mi cule, noti me ne cu.ro,  f.
Nemariti.

Nehar, f.  Unbanf, in. Unbanfs
bflrfeit , f. ingratitudine  , f.
Nežah valnost.

Neharnik , m.  Unbanfbore, in.
ingrato,  ni.

Nehinben, a, o, adj.  treuberjig,
nufricbtig , sincero , schietto.
Nehote , iadv.  unroiUfubrltcb/
Nehotice, ^obneju moUen, nicbt
Neliotmice , / abficbtlicb, nicbt »or*
Nehotoince, \fa$licb/ involonta-
riamente , senza volere, in -
avvertentemente.

Nehteti, neču, nehtio, v. a. i.

nicbt moUcn, non volere.
Neiinanje, n.  Sfacbtbflbcn, n.

SOiangel, in. maticama.
Neizkazan, a, o, adj.  utiauč*
fprecblicb , unfdglicb, indicibile.
Neizvaršen , a, o, adj.  ttnoolt*
fommcn, imperfetto.

Nejak, a, o , adj.  fcbmacb, de
bole  ; iicjuka delca , f letne
tfinber , piccioli bambini .
Nejakost, f.  ©cbmdcbc, t\ de-
bolezza.

Nek’, \ con).  1 ) bamit, acciocche ,
JNeka, ( affinche;  a) nur ju! me i*
netbalben! stavbene:  A. Izbila
mati dete. — H. Neka ga, kad
nije dobro. A. A la ti je naš
Marko junak. II. Neka ga,
neka! A. Odoše goveda u
livadu. ~ II. Neka^ ih. Neka
ti Marka ! 3)?arfo ift bocb bro*
t>er, Marco e pero piti bravo  ;
neka ti kupusa, bat  tfraut ift
bocb cine bcfferc (gpeife, i ca-
pucci sono intanto migliori.

Nekad’, ( adv.  ctnftenč, einft, c in*
Nekada , i mal, una volta, al-
cuna volta,  f. Negda.
Nekadašnji, a, o , adj.  ctnfttg,
a’una volta.

Nekako, adv.  etnigerm^cn, ir*
genbmic, in gualehe inaniera.
Nekamo , adv.  trgenbmcbiit, in
gualehe litogo  (di moto).
Nekati, kam, v.a.i.  oernetnen,
Idugncn, negare.

Neki, a, o, adj.  etn gcmtffcr,
etn, jentanb, aleuno, guulcuno.
Nekoč, adv.  f. Nekada, Negda.
Nekoj, a, e, adj.  f. Neki.
Nekolik , a, o, adj.  irgenb njic
gro£ , guunto , gualungue
gr and e.

Nekoliko, adv.  ctwa$, einigeš,
einc ?(nj«l)l, cine SDuantitdt, al-
quanto  , alguanti , gualehe
namero, una quantitd.
Nekriv, a, o, adj.  unfcbulbig,
innocente.

Nekod , ) adv.  irgcnbmo bureb ,
Nekuda, j per gualehe luogo ,
per gualehe strada ;  —, fig.
f. Nekamo.

Nekuhan, a, o, part.  ungefocbt,
rob / non cotto , crudo.
Nekum , m.  Unpatbc, m. ber bett
Sftamen kuni nicbt oerbient, uti
compare  (kom), che non me¬
rila d' esserlo.

Nelagodan, dna, o, adj.  matt,
unpdblicb, indebolito.

Nem, a, o, adj.  ftumm, muto.
Nemac, mca, m.  (£>tumme, m.

muto ; JDeutfcbc, m. tedesco.
Nemacka, f.  $)eutfcblanb , n.

Germauia, Allemagna.
Nemački, a, o, adj.  bentfeb,
tedesco.

Ne man , f-  Ungebcuer , ©efpenft,
n. spettro .

MEN

NEM 172

Nemar, m. @or«lougfsit, @Uid>«
gilttgfeit, f. trascuraggine.
Nemara«, rna, o, adj.  forgloč,
unbefummcrt , trascurato.
Nemariti, rim. v. ni.  j>ct) nictit
befummcrn, nictit aditeft , noti
curare. non curarsene,  f.
Nehajali, Mariti. Ilajati
Nemarljiv, a, o, a<ij.  fatirldmg,
nadtliiffig , negligenle, Irascu-
ratn  , f. Nemaran.

lisica , lisichezza , consun -
zione. f. Bolest.

Nemočan, čna, o, a/IJ. unocV'
mogenfc, fctjroacti, front, debole,
malulto.

Nemoči, neinogm, nemnrem ■
nemoženi, r. n.i.  nictit fonnco,
ntdit »ermogEn, non pater e.

Ncmočnica . etne dtranfe, una
mahilhi.

Neinočiiik, m.  Etn btcanfer, v n

Nemarljlvost, f.  f. Nemarnost.

Nemarno, mir.  fabrlaffig, nadt>
laffig, negligenlemenle, Ira-
scuralumenle.

Nemarnost , f.  gabdafjigfeit,
Stacbliifiigfeit, f. negligenza,
trascuraggine.

Nemil, a, o, uilj.  f. Nemio.

Nemilice , mir.  unbgrmlicrjig,
cime ©dionung, spielalamenle,
crudelmenle.

Neinilosardje, n. 1) Unbarmhcr
tigfeit, f. spietatezza;  2) f.
Nemilost

Nemilost, f.  1) Ungnabe, f. dis-
grazia, silegno .  2) f. Nemi-
iosardje.

. UllvMl III

Nemil osti v t  a - a( U-

bcrii^ spietato.

Nemio, mila, o, adj. i)  f- Ne
drag; 2) unbarmbcrjca , grau
fam, spietato  , crudele.

Nemir, m. Untube, t’. inguietu
din c, discordia.

Nemiran, rna, o, ad).  unrut)ic
ingniet o, turbolento.

Nemirnik, m. ein Unrubtg« , m
inguietn.

Nemili, mim, r. n.i.  ftumm roti
»*n, itirenir mulo,  f. Oneinit

Nemoč, f. Unoermbgen, n. ©dinje
die, f. ilebotrzza ; Sranllieit,
malalha  : snlia —. '>lbjet)run
•HuSielitung ©dmiinbiudit,

malalln.

Nemofiii. f. Nemoči.

Nemoj. imperativ  non nelitetii
Iateintfdi ..nuli nemojte, pl-
lat. ..volile j.tB. nemoj ve¬
rovati , glaubc c6 nidit, noti
In creder ; nemojte vikati)
fdiccict nictit, non gririate.

Nenačet, a, o, adj.  unaagEta*
itet, nidit angeganjt, non mm
nnmessu.

Nenad, in. ti' f.  SBiditermartung, f-
non aspettazionc ;  iznenada,
unermartet, inaspethiUimenie-

Nenadan, dna, o, adj.  unct'
njartet, inaspettato-

Nenadka, f.  f, Nenad.

Nenadno, adr.  iznenada, ud'
crroartet, inaspeltalamenle.

Nenaravan, vna, o, | ad).  unnO'

Nenaravski, a, o,jtucIid), nud

nuturale.

Nenaredan, dna, o, adj.  ničti*
njolil georbnet, unbegucm etngt'
riditct, mal ordinato, mal '
falto.

Nenasit, m.  «pelifatt, m. pelll'
cano.

Nenaučan, čna, o,) adj . ungt'

Nenavadan, dna, ojtooljnt, ud'
erfafired, non uso, non d p '
vezzulo.  f. Nevikao, NeO'
biknnt , Neobičan.

Nenavidan, dna, o, adj  tt**'
bifd), invidioso .  Zavidati.

1VEP 173 NEP

Nenaviflčti, dim, v. a. p.  be«
ttciben, mibgbnnen, invidiare,
f. ZavldeU.

Nenavidnik , m.  STJetber, m. in-
vldo , ini-iilialore.
Ncnavidnost, f.  f iVonavist.
Nenavidost,! f.  5Heib, m. 2StŠ'
Nenavist, ( ganit, (. invidiu,
f. Zavist.

Nena7.očan, ona, o, adj.  obroč*
fcnb, absente,  f. Ncpritoman,
Neprihitan.

bioobal.jiv, a, o, adj. f. Neo-
boriv.

Neobliodan, dna, o, adj. im*
umganglid), inevilahile ; uncnt*
bcgrltch, indisptnsabile.
Zabičan, ona, o, adj.  ntcbt gc»
rooljnt, ««« avvezzo, f.  Sena-
.. Viulan, Nevikau, Neobiknnt.
Neobično , uda.  ungerobljnlicti ,
v ‘««oldo, inusitalu.
Neobiknul, a, o, pari.  f. Ne-
^davadan, Neobičan.
"•ooboriv, a, o, udj. umimftbfj«
itd, , irrefragabile.

olj iv, a, o, adj.  untrnber«-
, , irresistibile.

"veodvažan , zna, o, adj.  nicbt
m utbi9 , nid)t entfcbloffen, irre-
^ soluto , timido.

^opazan, zna, o, adj.  «n«uf=
m erffam , unbebacbtiam, incau-
»* 0 > disattento , imprudente.
Neopran, a, o, part.  ungeroa*
v, idien, nun tavata.
'eoprovarziv, a, o, adj.  unroi*
oetlc^ltcb / noti confutabile.
^eoskvarnjen, a, o, part.  uit*
^eflecft, inviolato, inconta-
^ "linuto.

1  ^ptesan, a, o, part.  nicbt ge*
timmert, nori asciato. non di~
Vossuto;  —, jig.  ungeljobclt,
v,^°b/ non dirozzato , rozzo.
t Paiuetau, tua, o, adj.  unflug,

unoerniinftig, imprudente , sto-
lido.

Ncpametno, adv.  unoernunftig,
unflug, imprudentemente, sto-
lidamente.

Ncpitom, a, o, adj.  nicbt
roilb , indumito  , selvatico.

Ncplodan, dna, o, adj.  unfrucbt*
bnr, sterile.

Neplodnica, f.  cin unfrucbtbareč
3Bcib, donna sterile.

Nepodohnn, Ima, o, adj.  un*
fcbicflicb, mtgcbufjrenb, unanftoin*
big, inconvenevolej inconve-
niente ; untauglicb, ungefdjicft,
non atto  , inabile.

Nepodobno, adv.  unfcbitflicb, mi*
anflanbig, inconvenientemenle.

Nepog*oda, f. (russ.)  Ungcroit*
ter, n. tempesta,  f. Nevre-
me 3, zlo vreme.

Nepokoj, m.  Unruljc. f. inguie-
tudine.

Nepokojan, jna, o, adj  unrn*
t)ig c inguieto.

Nepokopan, rna, o, adj.  nicbt
untcrtfjanig , Ijflrtndcfig , disub -
bidiente  , coiitmuace  , nun
soggetto.

Nepokornost. f.  Ununtcrtbdnig*
feit, ^artnacfigfeit, f. non som-
me s sion e, pertinacia,  f. Tvar-
dogdavost.

Nepokvaren, a, o, part.  unoer*
borben, non guastatu, non
corrotto.

Nepoman, mna, o, adj.  unact»t*
fant/ unbcbacbtfam, irtcunside-
ruto. distrattu , inavvedutu.

Nepomičan. ena, o, adj.  un*
beroeglicb, immobile.

Nepomično, adv.  unbcmcglidi,
immobilmente.

Nepomiriv, a, o, adj.  unoer*
fobniieb c irreconciUabile.

Nepomnja, Unaditfamfeit, Un*

IT'4

N EP

NEP

bcSaditjamfcit, I. disavverlen-
za, inavvertenza , inconsi-
derazione.

Nepomno, a dr.  mt.irtitfam , uii-
bebactitiam, inavvedulamente ,
per distrazinne.

Neporočan, čna, o, adj. iisibe*
ftccft, imbcfdioltcn , irrepren-
sibile  , inlegru.

Neposlen, a. o, adj.  mufjig,
ozioso , f. Bezposlen.

Neposluli, m. Ungcljorfam m.
thsubbidienza , inobbedienza.

Neposlnšan, sna, o, adj.  im*
gtljorfam, disubbidiente.

Nepostan, tna, o, adj.  f. Marsan.

Nepostižan, /na. o, adj.  f.
Nedokučiv, Nedoliitan.

Neposti/.no, adv.  f. Nedoknči-
vo , !\edoliilno.

Nepostojan, a, o, adj.  f. Ne-
slalan, Neslanovit.

Nepoštenje, n.  Unctirc, f. dis -
a nor e.

Neponzdanost, f.  attiptratien, ti.
diffidenza.

Nepovoljau, Ijna, o, adj.  uti*
angenctjm, disaggradevole.

Nepovoljno, adv.  unangeneljm,
disaggradevolmenle.

Neprav, a, o, adj.  ungcrccbt,
ingiuslo. inigvn.  f Krivičan;
fdtulbig (tincS Škrfcvecticitfi), reo,
f. Kriv.

Nepravda, f.  Unredit, n. Unge»
teebtigfeit, f ingiustizia ; po
nepravdl, ungcrcditcnociie, in-
r  giustamente.

Nepravedan. dna, o. adj.  un»
attcdit, ingiuslo.

Nepravedno, adv.  migtrtdit, in-
9*n*tamenle.

N fr/t aV r e<l " 0St ’ f-  Unaaediti«.

ttu  ‘ • tngiuslizia
I, 2 n ;> n a,: o#  unrc
gelmaBtg, irregolare.

INepravo, adv.  unrect)t, uitgcrccl)^
ingiustamente.

Neprebavan, vna, o, adj.  (•
Neprobavan.

Nepredobitan, tna, o ,\adj.  uiv
Nepredobiv, a, o, j iibef*
rotnblid), invincibile.
Neprestan, a. o, adj.  unftuf'
borltdi, fortn>al)renb, contimio.
Neprestance,) adv.  unauft)brlidh
Neprestano , j continuamente,
di continuo.

Neprialelj, m.  f. Neprijatclj.
Nepribitan, tna, o, adj.  abn?C'
fenb, absente,  f. Nepritoman.
Nepribitnost, f.  9tbwefenl)eit, f*
absenzn,  f. Nepritomnost.
Nepri^nut, a, o, adj.  nicbt
beugt, non inohinato;  abge'
neigt, avverso  , alie.no.
Neprigoda, f.  Ungelcgeubeit, <■
discommodo.

Neprijatelj, m. ftetnb, m. ne'

niico.

Nepri.jateljevati, Ijujem, v. n  .*•
tn gcinfcfcbaft fetn, esser vernico-
Neprijateljica, f.  ftetnbin, »»
n emir, a.

Neprijateljstvo , n.  $einbfcb<*ft'
f. inimicizia.

Neprijati, jam, v. n. i.  ničti*
gHnfttg fctn , non favorit '*>
non cnnferire , non giovaft*
Neprijazan, zui, f.  fteinbfctiflf*'
f. inimicizia.

Neprikladan, dna, o, adj.  Ud'
paiTcnb , tmgectgnet, non adut'
tato, non gualificato,  f. ^ e '
pristao.

Nepriklon, a, o, adj.  obaenei#*'
avverso.

Nepriklono, adv.  uncf)mbtctbi0'
irreverentemente.
Nepriličan, čna, o, adj.  MnabnU^
dissimile;  unbeq«eni, liitfig, drt'
gcltgen, incomodo, molestO’

175

NES

NEP

Nepriiika , f.  1) ta« Unglcicbc,
gualc.hemsa dissimile ; Un>
ftetegentjeit, SScldftigung, f. scu
modo  , molestia.

Neprimžrno. adv.  bcifpic los .
eenza esempio.

Nepristno. ala, o, udj■  f- Ne-
prikluilaii.

Nepristojen , jna . o . adj.  un.
debuljrlidj, inconeenienle , f.
Nedostojno t.

Nepristojno, uilv.  tmanftanbig,
iiiriecentemenle , sconvene-
volmente.

Nepristojnost , f.  Ungcbutjrltetj.
*eit, r. incunvenienza',  Unan>
ftdnbigfcit, f. indecenza.
Nepristni«, a, o, unpattljciifcfj,

h  'mparziale.

Nepristiipiv. a. o, |ai/j.untu.
Nepristupan, pna,o,jgiinglieti
v inaccessibile.

“eprisutan, lita, o, adj.  f.

Neprltoman, Nepribitan, Ne-
.bazočan.

Neprltoman, nina , o, adj.  at)>

. iDcftnp, abs en! e.
Nepritomnost, /'. ?lt»n>cfenl)ett. f.
al 'seina.

Nepriu/et, a, o, adj.  unbefan.
9tp spregiudicatu  ; unpot*
ttjciifd), imparziale.
Neprobavan, vna, o, adj.  un»
»crbaulitt), indigestibile.
Neprobitan, lita, o, adj  un>
burrt>6ringlict>, impenelrabilt.
?eprobodai,, dna, o,lodj. un>
Neprolazan , zna, o, jivcgfam,
unburdiganglict), impralicubile,
>*on trapassabile.
Nepronieniv, a , o , adj.  unocr-

“nbcrlidi , immulabile
eproziran, rna, o,(adj.  un
'eprozračan.čna, o, jburctjfidj
*'*' opaco, non diafano.

Neprodan, dna, o, adj.  unntip,
itnccflo«, inulile.

Nerad, adr.  ) uiigern , un»

Nerad, a, o, adj. ilieb, malvo-
lentieri, vonlrovoglia

Neradiu , m.  COiui;fg q au ger 3<ui>
lenter , vn.poltrone ; uzioso.

INerast, m.  t) f. Vcpar; 2) rine
S9tiljtranfl)ctt, un male dimilza.

Nerastavau, vna, o, adj.  f.
Nerazstavan

Nerazbor, m. bcr SKnngcl ait
Sinfidjt, maucan-za di discet-
n ime n la.

Nerazboran, rna, o, adj  oljne
Sinficbt, prim di disverni-
menili.

Nerazborno, ailv.  oljne ®infidjt,
ctrtftcbtdloS, senza disiierni-
mento.

Nerazdelan, diona, o, arij.  un>
trennbar, unjertrcnnlidj. untljetl
b.ir , indicisibile.

Nerazlog , i«. Unocvnunft, f.
irrazionabilitd.

Nerazložan, zna, o, adj.  uit.
ocrnitnftig, irragionevole.

Nerazstavan, vna, ir." adj.  un>
trciinbar, unjertrennltdi, indi-
r isibile.

Nereeit, a, o, adj.  unberebt,
unbcrcbfam, non eloguenle,
infacondo.

Nered , m.  Unorbnung, f. dis-
ordine.

Neredan, dna, o, adj.  uitot«
bentlidj, disurdinato.

Neredno, adr.  uitorbentUcb, dis-

ordiiialumenle.

Nerodam dna, o, adj.  f. Ne-
plodan.

Nerodioa, f.  8ttifii»acW, m. ®titP
jn(jr, n. cattivu annula, svar-
sa rancolta.

Nesan. sna. m. HCadjen, n. t>e-
glia;  f. Bdenje.

M ES

N ES

J 76

Nescena, f.  ©crtngfrtia^ung, f.I Nesnosan, sna, o, adj.  tmcr»

I * __ - I J I '.. . . A I  • •

vilipendio.

i traglid), insoppurtakile.

Nesek, m.  Sitom, m. atomo.  I Nespametan, tna, o, adj.  f.

Nesliodan , dna. o, adj. utipab. i« ? *«P a,u « lan -
renb. smccfm.blig , inčo,ut-  Nespodoban , bna o ady. UK
niente  I ft^nud), disstmile,  f. Neslieaui

niente.

Nesit, a, o, adj.  untrfdttlid) .
insaziabile.

Nesitost, f.  Uncrfittlicbfeit, f.
insaziabilita.

unformlid), diffonne.
Nespodobno , adv.  uno()nlifti ,
dissimilmente  ; unformlid) r
dilformemenle.

Nesklad, m  Uneimjlcit, f. dis-  j Nespretno, tna, o, adj.  plumtv

cordia ,  f. Nesloga ; Siifiar,
motne , f. SJiifjflang, m. tli.s - !
armonia.

Neskladan, dna, «, adj.  itnpuf«

tol), bcngcltjaft, rozzo , gros-
šolano.

Nesputan, tna, o, adj.  unfctiicf=>
lidt , n on a propnsito.

Icttb, plutji©, rol), inelio. /lisa-  Nesputno , ude. f. Nesputan.

. .. . ... • • \<-<r:nn m llnnrrfnuimthMf

dallalo , pollii ; iinotmg , dis- 1
corde,  f. Neslo/an.

Neslani, m.  Unocrfdjdmtbdt, f.
sl'acciatezza.

, 'J „ , i Nesraman, mna, o, adj.  fdiatji«

Neskladno, adr.unraOfent, tlump lMf sfa ’ cialu ’ t  svergogoalo.

tneltamente j Uneuttg , disco r ‘ Nesranmik, m. unsetfdidmtfr
demenle,  f. Nesložno, aRenfdt, Komo sfaccialo.

Neslan a, o. adj.  «»<wf«lltn, Ne .„ r eča, f.  Unjlucf, n. sfortu-
tnsulso ; abgcfdimarft, lopptjd), ;  uisgrazia: fig.  (ci»

insipido : f. Netečan.
Nesličan, ena , o , adj.  uniiljn*
Itd), dis sinu le.

®d)dtmort. parola aa sgrt’
dure):  idi nesrečo jedna,
f. Nedaca *i

o£A, f.  Uncinigfcit, 3n>ic- ]Vesrečan, ena, o, adj.  unglucf'
idit, T. discordia , f. Nesklad. i(d), infelice , sfurtunato , dis•

Neslo
trflcM,

Nesložan, žna, o, adj.  uneinig, gruziato , sciaguralo.

mt^ljcUig, dis corde.  j Nesrečnik, m.  fin Ung.utflicber,

Nesložno, adv.  uneinig, disenr- uno sciaguralu  , infelice,
demenle.  ! sfurtunato, sventural o.

Nesineran, rna, o. adj.  uneb* Nesredstvcno, adv.  unmittdbar,

rerbietbig, fred), unbefcbctDen,
immodesto.

Nesmiljen, a, o, adj.  unbarm*
berjig , spielato  . graufam ,
crudelt.

Nesmotarn, i  a, o, adj.  unbc*

Nesmoiren,J tachtiam, Icicbtfim

immediatamente.

Nesretan, tna, o, adj.  f. Ne-
srečan.

Nestajanje, n.  Stbgang , SRangel,
m ‘Jibnabme, f. mancanza t
decadenza , decremento , di-
mili uzione.

mg , bumut , inconsiderato ,  Nestajati, je, o impers. i.  (koga*
imprudente.  čega ili česa), abbanben foni'

Nesnaga, f.  i) Unrcinigfcit , 1'. meti, abnebmen , *u ©runfce ge-
immundizia  ; g) ©ebnjdebc f. i l)*n - decrescer, aecudere, oi~
debolezza.  [ minuirsi,  f Neslati.

NET

177

NEU

Nestalan. Ina, o, adj.  unbtfliin*
Sij, umlanMiaft, instabile, in-
costante,  f. Neslan ovit.

Nestalno, adv.  unbeftan&in, in-
stabilmente.

Nest,'inovit , a, o , adj.  f Ne-
stalan.

Nestanuti, ne, v. p. impers.
(koga, čega Hi česa) f. Ne-
stati.

JNestašan, šna, o, adj.  niutf)>
tpfflig, untul)fg, petulante, in-
solente, cattivello, imiuielo.

Nestati, ne, v.impers. p.  (koga,
čega ili česa), abtiantcn (om
meti, otrfciiroinbcn, nictit metu:
fcin, aubgcf)tn, mancare, pe-
rire, svanire , f. Nesta.jali.

Nestavan, vna, o, adj.  f. Ne-
stalan, Nestanovit.

Nestavnost. f.  UnbtftdnSigfcit, f,
incoslanza.

Nesti, nesem , v. a. i.  1) gicr
legen, far uuvi;  2) — , (slav.)
f. Nositi.

Nestid , m. f.  Nesrain.

Nestidan, dna, o , adj. f.  Ne-
srainon.

Ncsudjen , a, o, adj.  nictit be
(timmt , nan deslinalo.

Nesvčst, f.  SBcrcuiitlofigfcit , I'.
t’ esser fuari di senno ;  Tol*
Ptici, f. sciacchezza ;  Dt)n<
madit, f. svenimento.

Nesvestan, tna, o, adj.  tunini,
tolpelfjaft, sciocco  , balordo.

Nesvestica, f.  f. Nesvest.

Neštiv, a , o , adj.  nnlcfcrlidi,
nan leggihile.

Nešto, nečesa i nečega, pran
ttraaS, qualchecosa ; po —,
tinigctmagtn, in qualche ma-
nie,a.

"etajiv, a, o, adj. Mnliugbar,
inneifabite,

Netečan, čna, o, adj. abqt.
fdimactt, insipida.

Netek, m.  Stbgefdmiarftlieit, f.
insipidezza.

Netelcsan, sna, o, adj.  unfbr-
petlid), innorporeo.

Netilo, n.  t. Trud 2, (Juba,
Žeg.

Netiti, tiin, v. a. i.  oganj , Seuec
maditn, aufacljcu, far fuovo ,
f. .Sneliti.

Netjak, m.  ©dirocftarfofin, Sftcffe,
m. nipote da canto della so-
rella.

Netom, adv.  fobatb alb, (aum,
tostoche , subito che.

Ncučan, čna, o, udj.  nidit ge*
roo&nt, nun avvezzo. nan n so,
f. Nenavadan, Nevikao,Neo-
blčan.

Neudaja , f.  gtjclofigfcit (»oit
Staueitpcrfonen), f. celibata
(delte danile).

Neudan, a, o, I part.  tcbig, nidit

Neudat, a. o, ( ocrbeiralfiet, efje«
(ob (»on gtautnjintnitrn), non
isposata , non mar Hal a , ce-
libe (delto di donnaj,

Neugodan, dna, o, adj.  unan-
gcncljm, inameno , spiacente.

Neugodno, adv.  unangcndim,
spiacevolmente.

Neugodnost, f.  ttnanncpmlidi*
feit, C. spiacere.

Neuiiodan, dna, o, adj.  1) un>
jugiingig , inacces šibile, im-
penet rabile;  2) nidit nubjufunt.
fdiaftm, che non pub scop-
rir la spia.

Neuk, a, o, adj.  ungclefirt, nn*
t»i(Tcn6, nan addottrinato, non

ammaestrato, sr /iz a erudi-
zione.

Neukloniv, a, o, adj.  1) nicfit
ju befeitigen, mab man nidit
»cgrSunitn , nidit roegfdiaffM
12

NEV

NEU 178

fcirut, che non si pub dimuo-
ver : 2) utmmgdngM, inevi-
t ubile.

Neuljiidan, dna. o, adj.  unartig,
lUiftofltd), incivile, non ven¬
tile , sgarbato.

Neuljudno , adv.  unartig , sgar-
butamente , incirilmente.

Neuljudnost, f.  Unart, 1‘. in-
civiltd, sgarbatezza.

Neuman, nina, o, adj.  f. Bez-
uman.

Neumečan, ena, o, adj.  f.
Neuinetan.

Neuineran, rna, o, adj.  utt*
majjtg, smnderato.

Neumetan , tna, o, adj.  unge*
fchieft, inetto , incapace, in -
abile.

Neiimltan, tna, o. adj.  unbe*
ftcdilidi, unfeeftecbbar, incor-
ruttibile .

Neumno , adv.  unoerntinftig ,
acioccamente , stolidamente.

Neumnost, Unomumft, f.
utolidezza.

Neumo|,jiv, a, o, adj.  un.rbitt-
lich, inesorabile.

Neumoran, rna, o. adj.  uner*
mufcltdi, instancabile.

Neumorno, adv.  uncrmiiMicb,
instancabilmente  , infatica-
bilmente.

Neuprav, \adv.  intireft, indi-

Neupravo , j ret tam en te.

Neuredan , dna. o , adj.  unor*
tcntlich , ungeortnet, disordi-

Neuredno, adv.  unorbentl
mso rdinatamente
Nenrednost, f.  Unortcntlirftf
I. atHordinale ss«.
Nenslisanje, n .  svtictitcrhorung
... “ n »n etsaudU t
Neutrudljiv a 0 a j -  f N ,
moran. ’ J

Ncuzdan, a, o, adj.  trot, at'
trcu , oertraut, fido.

Neva, f.  (itn »crlroulfcftctt Itn 1 '
gonge, familiarmente)  f. Ne*
vesla.

Nevaljal, a, o, adj.  f. Nevaljsin-

Nevaljan, a, o, I adj.  mcfitč'

Nevaljao, ala, o,intime, uti'
tr.?itriit'jr , inutile, che non
vale niente.

Nevati se, vam se, v. n i.  5(n'
ftanb ncljmcn, SBcbcnfen trogen«
fief) »eigern, far il ritroso ;
moslrar delle difficolla ntl
fare qvalchei:osa.

Neven (nevelin), m.  9tingclblb'
me, f. culendula officinalist
(Linn.)

Nevera . f.  Unglaube, m. pocd
fede:  Untteuc, f. infedelhi.

Nevera«, rna, o, adj.  unglan*
big , utttrcu, infedele.

Nevernica. /'. untrcucč ober un’
gliiubigcc ®cib, n. donita in¬
fedele.

Nevernik, m.  cin Untrcucr obet
Ungliubigcr, infedele,  m.

Nevernost, f.  tlntrcne, f. infe-
detla.

Nevesto, sela, o, adj.  mifjtm 1 '
tfcig , trourig, mestu  , malih'
conicu , f. Tužan.

Nevesta, f.  ®dwiegertoditcr,
nitnra ;  SBrgut , f. s poSO :
©cbitmgerin (SBnibcrSrceib), 1
c uti/ta la tla moolie del frd'
telit,)

Nevestin, a, o, adj.  ber «e-
vesta gefjčrig , apparteneidf

alla  nevesta.

Nevest, a, o, adj.  itntuttb’0'
unerfaljrcn, nnbnranbert, »"*'
perila.

Neviean, ena, o, a<ij. f. Neve* 1 -

Nevidiv, a, o, adj.  tmfid;tbof'
invisibile.

N KZ

179

Nevikao, kla, o, adj.  ungeivobnt,
non usato , non avrezzato.

Nevin, a, o, adj. (krsl.  »on
nevlnen, nevinna, o,) Ne-
dužan, Nekriv.

Nevolja. f.  Cflenb, n. SRoth.
trdngnifc. f. miseria, nece.s-
ftilu i culami!d.  »

Nevolja n, Ijna, o, adj.  elent,
misero.

Nevoljnik, m.  cin (Jlcnter, un
misero.

Nevoljno , adv.  elcnb, misera-
mente.

Nevreme, mena, n.  l)Ungett <’•
tempo sconvenevole:  u — ,
gur Unjcit, contrattempo ; 2)
Ungctvittcr, n. tempesta.

Nezaviftan. sna, o. adj.  ur.ab*
bcingig, indipendente.

Nezdrav, a, o, adj.  ungefimb,
malsano.

Nezet, m.  Unfdntucgcrfobn . in.
un genero che non merita
desserlo;  Unfdnvager, in. co-
gnato (nuirito della sorella),
clie mm si cnmporta qua tule.

Nezgoda, f.  Ungliicf, n. Unfall,
m. disgrazia.

Nezgodan, dna, o, adj.  ungliicf*
lich, infelice;  nicbt g« rcctitcr
iJcit , non opporfuno ;  unbc*
qucm, incommodo.

Nezgrapan, pna, o. adj. um
gegogen , linfifcb , inetto.

Nezgroman . mna, o, adj. um
formltcb,, informe.

Neznabožac, žca. m.  ter ten
»vaf)ren@ctt ntefit fennt, chi non
connosce iddio ;  £eibc , ®o*
$cn»crcl)rer. m idolutra.

Neže nje n , a, o, adj.  leti« (»on
©fanndpcrfonen) , non ammo-
gliato relibe (defto di ma-
schin).

NIK

Nežnost, f.  3artlic!>fcit , f. / e -
nerezza.

Ni, a dr.  1) »eter — nodi, ne —
ne:  nemogu ni jesti ni piti,
f. Niti; 2) niefot cinmal, aud)
niept, gar nicbt, nemmeno  , ne
anche. ne pure.

Nica. adv.  nieter, berab, gu 2$o=>
ten , a ter ra  , boccone.

Nicati, čem. v. n. i.  fetmen ,
cuffcimcn, fproffen. germoglia-
re, i.  Niknuti, Niči, Klicati,
Proklicatk

Niče m urn o. adv. (slov.j  nid)t$*
rciirtig , di niun pregio.

Niči, niknein, v. n.‘p.  f. Ni¬
knuti.

Nig*da, nikdar, adr.  f. \ikada.

Nigde. adr.  nirgentč, in niun
luogo.

Nihaljka, f.  f. Ljuljaška.

Nihati, liani, v. a. i.  f. Ljuljati.

Nijedan, dna, o. adj.  fcin,
nieniant, niun o  . nessnno.

Nik. m tat  Sfacberfcnfcn ter
?lugen . iabbassameuto degli
orehi.

Ni kad, I adv.  niemal»“ nie. mai

Nikada ,\ no , giammai no, non
mai.

Nikak , adr.  f. Nikako.

Nikakav, kva. o. adj.  fctncrlci,
di nis.su na sorta, di nissuna
maniera.

Nikako, adv.  auf fcine ?(rt, in
nissuna maniera.

Nikakov, a o, adj.  f. Nikakav.

Niknuti (niči), niknein, v.n. p.
berrorfeimen . gerniogliare :
kako tko nikne.’ tako i obik-
ne, jung gercobnt, alt getban ,
c orne chi cresce , cost si av-
rezza.

Niko, oga . pron.  f. Nitko.

Nikoi, ja, je. pron.  f. Nijedan.

Nikoliko . adv.  f. Nimalo.

13  *

NIZ 180 WJTJ

Nikud , latlr.  nicgcnbo bttrA, auf

Nikuda,J(jar feincm IBcgc burA,
(kteinid): millavia), perniun
luogo:  —, fig.  nirgenbg|)in, in
niun luogo (di moto).

Nimalo . adv.  gar nidit, niAt im
geringftcn , nienle affalto.

Ni pošto, adv.  burcbuuS nidit, auf
feinc SHSeifc, in nissuna ma-
itiera,  f. Nikako.

*Nišan, m.  3<cl ;  u. scopo, ber-
saglio .  f. Cilj.

*Nišaniti. nim, v. n. i.  jielcn.
auf« jtom neijmen, mirare,
premiere di mira,  f. Ciljati.

Nista, ničesa ili ničega, niditS,
nienle;  pod — , burAauš niAt,
in nissana maniera.

Ništamanje, adv. f.  Ništane-
nianjc.

Ništaneman je, adv.  niAtdbefto«
menim, nul/a di meno.

Ništar, ničesar, ničemur itd.
pran.  f. Nista.

Ništaria, f.  ajiAtSroiirbigfcit, f.
cosa di niun valove;  —, fig.
ttidlkimirbiger 2UcnfA, uonto
da nienle.

Nit, f.  jjabcn , m.filn.

Nitčenica , f.  I fBBebcrjeug , m.

Niti , f pl. f licci.

, Niti, adv.  roeber — noA, ne —
ne.  f. Ni.

Nitko, nikoga. pron.  iticmanb,
nessuno , nitma

Nitkov, rn. 9Iiemanb, ©Auft, m.

ma«cat*one.

Wl £ > ni.  n. p. bisera, koralja,
®A«ur. r. filza.

Ni,’ fcinuttter,

J?* »*)*»tab,obroart^, aliiniu;

v°du, — reku, flromabroartč,
h\*i\ i:0r l enfe  deli ucqtia;  —

■"‘'»'r-

ni/.i nns „ ’ > a,t i- Cr.amp.

«b nižji), nicbrij, basso.

Nizašto, adv.  za nista, fiit niAk
per nienle.

Nizati, zam, ženi, v. a. i.  einfatsetn,
auffaffcn, anreijen, infilzare.

Nizbardica, f.  abfAuffitjer tS5c?
in. strada declive.

Nizbardo, adv.  Ijinunter, bcrtjnb.
allingiu.

Nižina, f.  5Ticfc, f. profondUd■

Nizko, adv.  tief, prof undamf.tr

le, bassainente.

Nize, adv.  nicbetet, piu bastd
metile:  detca — deset godi
tiali , Atintcr unter jefjn Šalit' 11
ragazzi e ragazzc che no"
Canlano ancora dieci anni ■

Nizi, a, e, | adj. comp.  niebt'

Nižji, a, e, j ter. piti basso  >*'
Nizak,

Njedra, darali, n. pl.  f. Nedra

Njega , f. f.  Nega.

Njegov, a. o, pron.  fein (bejctcti
nct bas giaentjium ber 3.^0*
roelAc bed miinnliAcn ©efAle™'
les ifi. urtb in einem casus obl 1 '
guus  in ber einfaAen 3uf)l flrt*e
suo, di lui (indica la p r °',
prieta deliti 3. persona  dr
genere mascolino, che si fi'°'
va in gualehe caso o bliQ v °
del numero singolare .)

Njegovan, m. f. Negovan ,

Njegovati , gajem, v. a  *•
Negovati.

Njezin, a, o, pron poss.  *D r
suo, di lei.

Niežnost , f. (  Nežnost. ,

Njinjati, njain, v. a. i. (sl° VJ
f. Ljuljati.

Njiva, f.  Otcter, m. yiur, f. e« 1 " 1 '
po arato.

Nj ali, m.  ©eruAdfinn , m. od°'

Njiišlti , širn . v. a. i.  fArraufM*
fpiiren, rieAen, mittern, on""
tare , fiuturc.

nov

NOK 181

Njnšilae, šioca (Šilca), »n. Sim*
do tet er, SBcfdinuffler, m. un
cAe fiuta.

No, vonj.  aber, aUein, tim,  f. Nu.
Noč, f.  Sladit, I'. notte;  noč.ju,
olinoč, naditb, bci ter Sladit,
di notte tempo.

'Oran. čna, o, adj.  niiditlid),
. di notte.

Nočas, adu. Ijcute Sladit, in tie>
(er Sladit, in questa notte.
Nočašnji, a, c, aJJ.  »on tiefer
Sladit, di gitesta notte.
Nočište, n.  Sladjtiager, Sladit«
, Huarticr, n. luogo da pernat-
lare.

Nočiti, čira, v. n i.  iibernaditen,
Pernottare, passar la notte;
— se, Sladit roerben, farsi
v «of/e.

Nočivati, vara, v. n. i.  ju liber-
»»eliten pflcgen, usar di pat-
v *<*r la notte.  i. N oči ti.
Nocnik, m. (čovek), Slacbtmaii«
^etet, Sladjtroantler , ra. vian-
gante di notte;  — (vetar),
. Si.aditminb, ni. rento di notte.
'Ocno, adr.  nočju, uočoin,
..olmoč, naditb, di notte.
Noga, f.  gu6, ni. piede , Sicin,
»• (jambu; pod nogu, bergab,
x  “11 ingiii , f. Nizliarilo.
Nogavica, f.  einepilite ber

fen

tfur cin S5ein), una meta

detle bragbe (per una gamba)
Jokat , lita. m. f. Nokat.
noj , m  ©traufc (.ein 2?ogel). ra.
. * truzzo.

Nokat, kta, Slagel (an Smgetn
»»b Beljen), ra. ungbia;  nokti,
»atah, Ui.pl.  jtlauen, StaUen,
. Pl. ar/igli.

Nor, a, o; arfj. f. I,nd ; f. Hesan.
Noriti, rim , e. n. i.  1) taudicn,
»utertaudjen, a udar sotto ar¬
ina, nuotar sotto acqua;

2 ) abljangen, fteil fein (»on einer
©egenb ).pender in precipizio;

3) — , (slov.)  f. I.udeti; f.
Kčsniti.

Nos, m.  Slafc, f. našo ; na vrat
na nos, liber 6alb unb .Bopf,
a rdtta di eollo.

Nosač, ih.  Kroger, m. portato-
re,  f. Nosilar.

Nosila, n.pl.  Kragbaljre, f. bar¬
va, feretro, cutaletto.

Nosila«, sioea (silca), m.  Kra»
ger, ra. portalore.

Nosiljlta, \f.  ©dnftc, f. Srag«

Nosionica , jfeiTcl, ra. povtanti-
na, lettiga.

Nositi, siiii, v. a. i.  1) tragen ,
portare;  — Suivu n torbi,
ben JSopf, bab Scbcn ivagen, ar-
risehiar la testa;  —, v. n.i.
(žena), fdjroanger fein, esser
pregna, gradila.

Nosnica, f,  f. Nozdarva.

Nosvica, f.  ©tor (ein Sifdj), m.
storione (pešce).

Nošivo. n. mas  getragen toitb,
bie fllciber, rib ehe si porta
a ilosso , gli ubiti.*"

Nošnja, f.  bab Trageit, Kradjt,
ItleibungSart, t'. il portare,
vestitura, foggia di ves tire.

Nov, a, o, oiij. ncu, nuovo ;
na novo, iz nova, s nova,
roieber, abermatb, di nuovo,
di bel nuovo : — novcat,
gaita neu, fnnfeinen, nuovo
fiaminante.

Novac, vca, «t. ©eltmiinje, f.
@elb , n. utoneta;  f. Penez.

Novak, m. Slcultng, ra. novizio;
Stcfrut, ra. recluta

Novcat, a, o, adj.  nageine«,
tutto nuovo.

Novci, vacali, m. pl.  ©clb , n.
denari. guattrini, bezzi,  » no¬
neta  , f. Penezi.

MK 182 OBA

Novčan , a, o, aiij. @clfc«, ili
(lenari.

Novina , f.  SReuigfcit, I' tiuora ,
nov itd , novella.  (SrfUing, m.
primizia  , nocellizie.  pl.

Noviue, ah, f. pl.  , f.

gazzetta.

Noviti, vini, v. a. i.  erneucrn,
far nuovu.

Novoselac, seoca (selca), m.
Stnficfcler, m. nunvo abitante.

Nozdarva, f.  JKaftnlocb, n. nare,
narice.

Nozdra, f.  f. N ozd ar v a.

Nož, m. OJlcffer, n. coltello.

Nozan, zna, o, adj.  8utO- del
piede.

Nožar, m.  SDJcfferfdjmib, m. col-
tellinajo.

Nožiča, f.  Stiticben, n. pic viol
piede.

Nožiče, cah,,f. pl.  ©cbccre, f.
f or biči,  f. Škare.

Nožič, m. fleincs Ofleffer, n.
coltellino.

Nožina, f.  1) cin unformlicM
£D?effcr, coltello grande Z)  etn
grofice gufc, piede ara n de.

Nožnica , f.  ©icfferfcbeiCc , f.
ijuaina, fodera da coltello.

Nu, adc.  abcr, aUcin, /na.

Nu, nudir, interj.  auf, n>of)lauf,
su, su via  , o rsd.

Nuditi, dim, v. a. i.  (komu
što) anbtctbcn, antragen, offe-
rire;  — (koga na što), ju*
r efccn, nbtJ)tgcn, incitare , .sol-
Tatare,  f. Nudkati. Nukati

^ u d.|a, f.  bringcn&e 9flot!> , 1*.

»ecessitu.

Nm.kati, kam, v. a. i.  f. Nu-

N»^a° (nug-al) «ri a , f. Ug*ao.
Nujnost, f.  ©ielancholie, f. nia-
linconia.

Nukati, kani, v. a  ., 5n  umi¬

kali, aufmuntern, iiirebcn,
tfjigen , incitare, sollecitare >
f. Nuditi.

N ut, interj.  ficl) H\  to ifi ! ecco ■

Nutar, adv.  Ijincin, entro , de n *
trn (<ii moto).

Nutarnji, a, e, adj.  ittnerlicl)'
interno.

Nul kali, kam, n. a. i.  f. Nuditi?
Nu cikati, Nukati.

Natri, nun tri, adc.  Darin, ded"
tro, entro (di riposo).

Nuz , praep.  f. Uz-

Nuzljub, m. Sftebenbuljlcr, n 1,
rivale.

Nuzda, f. (bulgarisch)  f. Nudja*

O.

O, praep.  1) oon, tih tv, di, s ‘ l
di:  govore o njem, o toi*J
netreha misliti; Z)  an, tit, al :
udariti g - lav o m o zid; 3) u* 1 '
.sul , sullo, sulla :  visiti 0
dlaci, o klinu; 4) ju, tfrtj'
di:  o podile, o Rožiču:

Cen 3sttwortern oorgcfetjt; '
Ijerum, messo inanzi ul ven ){i
significa: attorno  , circob'  ’
p. e.  opisati, umfcbreiben, i‘ ir *
co nscriuere.  ,

O , interj.  o Marko! t)6rft I) 11 '
o , o/a / „ .

Ob, praep.  f. O, praep.  2  -V 4-Ji* »
ob sebi, b^fonb vi , fur '
separatamente;  ob desno, al
C v  recbten £a.;D, ulla drsti' 1 , 1 '
Oba. obe, oba. num. gen.  obi' J,t '
beiCe ambi e duc,  f. ObadV a '
! Obabiti se, bim se, v. n-
entbunfcen rocrben, nlet^evfon 1l1lC
(mit einem AtinCe), purtorii '*»
f. Roditi, Poroditi.

OBA

183

Obaci, obadjem, v. a. v.  D bt*
fiditigen, visitare;  foflctt, ocr-
fucbcn, assagiare , ricercare;

2) f. Obici/Obiti.

Obad, 7ii.  SJremfe , 1.

tufano .

Obada, f.  93cfcbuftigung, f. oc¬
eniti , imputazione.

Obadan , dna, », adj.  33ef.fuU
bigungS* , accusatorio, d'ac-
ciisa.

Obadati. dam, v. a. p.  f. Obosti.

Obaditelj, ni. 93efct)ulfctger, m.
o ccusatore.

Okaditi, dim, v. a. p.  befcbulbi*
geit, accusare.

Obad.jenik, «t. 93efd)ulbtgte, in.
(iccusatu.

Obadnik , m. SJefduilfctger , m.
(icisusulore.

Obadva, dve, dva, num.  be.be,

< imbidue , f. Oba.

Obadvojica, f.  beibc jroet, am-
bidue.

Obajati, jem, v . a. p.  bcf)cj:en,
<iffattura)'e , ammaliare.

Obajti, ohajdein, v. a. p.  f.
Obaci, Obiti.

“bal, bla, o, adj.  runb, cUtnbcr«*
formig, i'otondo , a guisa di

.Cilindro.

u '»ala, f'.  Ufer, n. ripa , riva  ,
*P««da, f. Kraj, Breje:.

Obaijtj,

lim, ». a. p.  btgtiftrn,

.Jigtiacare.

lim, ii. a. p.  ititbEnotr«
bat, ti nabftiicjcn, roveer.iare,
Vrecipitare ; — cenil , ten
‘CrciS btrabfttstit, calar il prez-
z <>. — se, abrolltn . srolger-

nf i  £*“■

ul ’aljivati, linjem, v. a. i.  f.
Obaliti.

Jr®*®, bla, lilo, adj.  f. Obal.

"'•araoa, f.  ,3iingtlcl|ttt (am @e*

OBA

nicljr) , n. grilletto (sullo
schioppv).

Obirati, ram, r. n. i. ititber,
rotrftit , gellar perjerra, al-
lerrare ; — (larvje, 93iumc
fdUtn, lagliare . abbattere gli
alberi,  f. Oboriti.

Obariti, rim, v. a. p.  abiitben,
bo Ilire alguanto, <lur t in bol-
I o, f. Variti.

Obarlatiti. tim . r. a. p.  1) um-
rtngcit, nicbt aublaffttt, nicbt auf»
boren jUjUrtbcn, attaccarsi ail
uno, cercar a hittn poeta di
permuovcr; 2)  »Erfubrtn (tuteb
vidci  jurtbenl . sedurre (con
molle ciance)

Obarnnti, nem, v. a. p.  mcnbeit,
umroenten, ro tiare ; befebren ,
convertire,  f. Obratiti, Obra¬
čati.

Obarovati, rujem, r. a. p.  f.
Občevati.

Obarstiti, tim , r. a. p.  listje ,
ffarmje , bit Stldtttr , >unnen
3roeigt unb bit 9tinbc am @c
flraucbe abfrcfTcn (»it bit ,3ic»
gen), tnangiur le foglie , i
rampolli e la scorza ai ce-
spugli (cnine le capre).

Obartan , tna. o , adj.  tiurtuj ,
bttriEbfam. ftint, lemo, svel-
to , vivace, industrioso.

Obartati, tam i obareem (obar-
tjeili), v. a. i.  f. Obračati.

Obartnik, m.  btt SBetriebfame ,
un altivo , laborioso.

Obartnost. m. Jpnrtigfcit, f. «oel-
tezza;  S»etriebfam*eft, f. at ti¬
čita  , induslria.

Oluirv, f.  f. Obarva.

Obarva, f.  Oluaenbtamtt, f. pal-
pebra.

Obarvati, vam, ti. a p.  f. Ob-
barvati.

! Obasipati, pam i pijem, v. a. p.

OB K

OBC 184

4' i■  befcbutten, »erfchutten, ver-
sare ali or mi , rincalzare , f.
Obasuti.

Obasjati, sjam, v. a. p.  f. Ob-
sinuti.

Obsjavati, vam i sjajcm, v. a. i.
f. Obsinuti.

Obastarti, obstarem, | v. a. p.

Obastreti, ohaslrem, j peturn
atiSbretten , untgeben, distirar
altoma , rirrondare.

Obasuti, speni, v. a. p.  f. Oba-
sipali.

*Obaška , adv.  abgefonbert, sr¬
pu; alamente , f. Naposc.

Obatriviti, viin, v. a. p.  f. Ba-
triviti.

Obavčstiti, tim, r. a. p.  kosa,
beleljten , bcareiftidt maebcn,
istruire, far capire.

Ohavezati, vežam, v. n. p.  t>er>
binben , oerbinblidi nmcbcn , ob-
bligare.

Obavijati, jam, v. a. i. I untroi*

Obaviti, vijem, d. a. p. j  cfcln ,
oddo Igere  , f. Obviti.

Obaviti, vim, r. a. p.  I »etricb»

Obavijati, am, d. a. i .( ten, ese-
guire ; — službu, ein 2tmt bc*
flcibcn, esercitar uf/izia.

Obavreti, vrem, r. n. p.  anfic*
ben, bollir un poro.

Obazirati se, ram i rem se,
v. n. i. f.  Obzirati se i Oba-
zreti se,

Obaznati, am, v. a. p.  erfaljren,
risapere.

Obazrčti se, zrem se, v. n. p.
Ud) umfcpen, guardar indietro.
,’aeati, ram, r. a. p.  »ertjes
■ • uni maliare, a/fatturare

Obcmak, nka, m . f, otrebak

Obfini 1 ',’) ni ! u ’ »• «• P■( Vitim
ton?*’ « Jai " ■«>•<>• <■ KuSrei
tern bes @etreis e s tic qn ,

gepauften leirtteren SEijeilc, ttoe
©teol; unb ©preue, roegroerfen,
crivellando le biade lev ar Id
paglia e la loppa che si atn-
mucchia di sopra;  2) f. Ob-
čarati.

Oboe, adv.  aUejtmcin, commu-
nemerite;  u —, ubetptuipt, i»
generale.

Občen, a, o, ) od).  gemeim

Občenit, a, o, ( fcbaftiicb, aU-
gcmetn, commttne.

Občenje . n.  Umgang, in. pra-
lica ,  fflittljetlung, f. cominu-
nicazione.

Obči, a, e, adj.  f- Občen, Ob'
čenit.

Občina, f.  ©emeinbe, f. coni'
tnune .  m.

Občinski, a, o, adj.  1) @1"
metnbe«, gentein , cimmuni >
del contmune,  f. Občen.

Občinstvo, n.  ©emeinfdmft,
communione  ; 'Cublitum , n.
pubbtii:n,  m.

Občiti, čim, v. n- i.  1) iimacOcit,
prnticure;  2) f. Običavati.

Obdan, adv.  beim taft, di gio'"
no , f. Banju.

Obdariti,rim, v. a. p.  bcfcfienfed'
begaben , premiere , regala' e -

Obdelati, lam, v. a. p.  t b < at '

Obdelovati, vam, v. a.  *. J beiten.
la vo vare.

Obečanje, n.  tBerfprcdicn, 8
promessa.

Obečati, čam, v.  o. p .) pcrfpf*'

Obečavati, vam. v. a. i.  j (bed'
promeltere , f. Obreči, Ob'
ricati.

Obed, m.  50?ittagmal)l, n. pran*?’

Ohedan, dna, o. adj.  n. p vre¬
me , bie 3eit bed SObittagmal)*®'
tempo di pranzo.

Obediti. dim, r. a. p. f.
tvoriti.

OB K

Obedovati, dujem, i dvain,

-o. a. i. jtt SRittag cftn, mittas«
maltlen, pranzare.

Obedvati, vain, (slov.) v.  n. i.
f. Obedovali.

Obeliti, tim, v. a. p.  mtificn,
ausroeifieit , inbianeare  : — ,
v. n. p.  metil inerten, diveitir
bianco.

Obelodaniti, iiim. v. a. p.  str«
ofentlirfien, and Sictjt btinflcn,
palettare.

Obernčan, ena, o, adJ.  1) ter
(Kitic fidntc I)«t, uvente  u nihe
dne le mani ; 2) ber mit beiten
ftanten aleicb gcfctjicft atbeitcn
faun, amOidesIro.

Oberučice, j adv.  mit beiten Jjjiin«
Občrueke , j ten, con aiube due
mani.

Obeseliti, lim, v. a. p.  crfrcucn,
rallearare , f. Veseliti.

Obesiti', sim. v. a. p.  oufbiinacn,
appender.  f. Večati.

Obest, f.  f. Objest.

Obestran , a, o, ad).  beiterfei«
ti g, beiterfeitd nutjltdi, ulile
dall'una e 1' alt ra purte.
Obešenjak , m  ffialjenfltict, m.

aeanza ili faren.

Obetati, tam. v. a. p.  f. Obedati.
Obetežati, žam, (slav.) v. n. p.
f. Oboleti.

Obcvati, žem, ®. n. p.  »erbtn«
ten, obbligare,  f. Obezivati.
Obezčestlti, tim, v.u.p. (russ.)

f. Onepošteniti, Osramotiti.
Obezivati, vam i zajem, v. a. i.
f. Ohezati.

Obeznaniti se, nlmse, v.n.p.
bemufjtlod roerten, in Dbnmncbt
fauen, svenire.

Obezpoštenili, nim, ®. a. p.

entebrcn disonarare.
Obezuiniti , mini, v.  a, p. be-
tljoren, abbagliare.

5 OBI

Obgraditi , dim , v. a. p.  f.
Ograditi.

Obgradjivati , vam i djnjem ,
v.  u. i. f. Ograd ji vati.
Obgrizti, zem, v. a. p.  bcifjen
»on atlen ©eiten, morder d in-
I ar n n.

Obliadjati , djam , n. a. i ■  f.
Obhoditi.

Obhardjali, djam , v. n. p.  i)
nm unt um rofttg roerten, P‘-
gliar ruggine da tutte le par -
ti ; a) miicrabel roetten, dice-
nir miserabile.

Obbarvati. vem . v. a. p.  be«
iroinacn berodlttgen, espugnare.
Ohliillil, tim, v. a. p.  f. Obu-
livatiti, Objeti.

Obhod , m.  Uiiigang , m. (Kunbe,
f piro; Umreta, m. cireuit o;

'I' r o j t ifi c n , f. prucessione.
Obhodili, dim, r. a. i.  Ijerum«
gehen , circuire, andar allor-
na; — s kini, v. n. i.  umpebcn.
pralicare  , eouverture  , f.
Občili.

Obliodnja, f.  tad ^etnmacljcn,
l' andar in  piro.

Običaj, m.  ©ebraudi« m. ©ittc,
r. eusluine, n s miza.
Običajnik, m. (Ritual, Stremo«
nienbucb , n. rituale.

Običan, čna, o, udj.  1) aerobbn«
licti. šalila , ena s neto ; r) mor«
an man (ieb peroolincn tann, Ijiibftb,
vezzoso , a eui fueiliiiente
puoi aveezzarti.

Običavati, vam i čajem, v. n. i.

tJftegen , peroobnt fein, usare.
Obično , adv.  perooljnlitt) , soli-
tariainenle , di šalilo.

Obidi. obidjem , v. a. &■ n. p.
. f. Obiti.

Obidi, obiknem, „. p. f.

Obidi se, obiknem se,\ Obiknuti.

Olil

136

OBJE

O.»igrati, gram, v. a. p.  runi)
umtanjen, circuire hallando.

Obi jati, jam , v. a. i.  1) vrata,
cinbrecticit, romper;  2) Strane,
luge, zemlje itd., berumirren,
beruniftrctcben, andar vagando,
qua e la.

Obikao, kla, o, adj.  gen>ol)nt,
uso , avvezzato.

Obiknuti, nem, \v.n.p.  ftcl>

Obiknuti se, nem se, j gen>'ol)nen,
avvezzarsi , usarsi , f. obidi.

Obilan, Ina, o, | adj.  retcbltd),

Obilat, a, o, J ergiebtg , ab-
bondante , copioso .

Obilaziti, zim, v. a. i.  untgcljcn,
beretfen , andur atlurno , f.
Obiti, Obidi.

Obiležiti, zim, v. a. p.  anjeidt*
nen, anmerfcn, segnare , mar -
f are ; — cestu, prokop itd.,
abftecfen, seanave.

Oblležje, m. i.  ltileg.

Obilje, n.  Ueberflug, in. abbon-
danza.

Obilnost, f.  1) f. Obilje; 2)
fubrlicbfett, f. esattezza.

Obilovati, iujem, p. «. i. Ueber*
fluš bflben, abbondare.

Obirak, rka, f.  f. Otrebina.

Obirati, ram i rem , v. a. i.

scegliere;  pfTutfcit, le*
len. corre y  cogliere:  — sko-
*'up ili varlmje s mleka, rab*
>»cn . bcn 9iabm »on t>er 9D?ilct>
abfctiopfen, lerar la crema ,
t}or dal lalte y  f. Obrati.

Obiskati, obištem i obiščem,
v '. a ' P • bcrumfucben, cercar
• '■ Obiskavati.

Y n?^ U va, » i kujem, v.a.i.

f; Obiskati.

2' 1 ' • niin , v. a. p.  tvabr

Obita^i?t'p 6tw ‘ il,reB  - avverare.
Zmfa f ®°S«ub 4, f. aI-
‘ 0 99‘° , abilazione.

0 bi ta ti’, tam, v. n. i.  f, Obe-
davati.

Obitavati, vam, v. n. i.  »oljncn,
lojtreit, abitare.

Obitelj, f.  rSamtlte, f. famigliu .

Ohiteo, teli, f.  f. Obitelj.

Obiti, obidem, v. a.  d’ «• t h
um unb um ijctjcit, circuire,
andar atlornu,  f. Obidi, Oba-

. ei, Obboditi, Obilaziti.

Obiti, bijem, v. n p.  i) f-
Obijati; 3) —, C Vuk) dne
‘SSanb betegen, .coprire , fode~
mre un parete.

Objačati, eam . v. n. p.  erftov'
fen, /tireIlir forle.

Ohiaditi, dim, v. u. p.  »evftaf '
fen, fortificare.

Objahati, jašera,)r. a. p.  uffl'

Objašiti, šim, (ceiten, cir¬
cuire a canallo.

Objasniti, niin, v. a. p.  ccf[dren,
ertdutern , dichiurare, illu-
slrare.

Objava, f,  •Bcnactirichtinung , f;
avrifn ;  SBcfanntmacbuni) , I*
manifestu.

Objaviti, vini, v. a. p.  Imclbcn .

Objavljati. Ijain, v a. i.favvisd'
re  : befannt macbett , manift '
stare, palesare.

Objest, f.  50hitl)n>ttte, UebermutfJ/
lil. arrogunza  , superbia

Objestan, tna, o, adj.  uberrroi 1 *
tlng , arrogante , superbo.

Objesti se. jedem i objem se,
v. n. v.  1) ubermutfn« roerbert
(oon etner befferen Jtoft) ■, div
nir superbo (per maggW
aaio) ;  2) — , (Vuk) fteb iibc r '
eiTeit, mungiar ali ercesso.

Objestnik, m.  Ueberntutf)tgc, in.
superbo (per muggiur agiOr

Objeti, objamem, 'v. a. p.
faffen, abbracciare , f. Obj>'
mati, Obuhvatiti, OblHtiti«

OB Ji

OBL 137

^bjetje , n.  Umarmung, f* at> -
bracciamentu.

ubjimanje , n. M  Umarmen,

l' ubbracciare.

ubjiinali, mam i mljem, v. a. i.
1. Objeti

u »>iuziti, zim. v. n. impers.p.
^t)aun?ctlcr eintrcten, far vento
''tcilocco.

Obklada, f.  ‘lOcttc, f. scoin-
messa,  f. Oklada.

Obkladi ti se, dim se, v. n. p.
wcttcn, scommettere ,  f. Okla-
biti se.

"Jnkoliti , lini. v. a. p.  umgcben,
umringcn, umjingeln, circutt-
<iare, attorniare.

Obkop, m. (Žcbnnjc, UmfcbMtjUitg,
f- Irincea  , vatluta,  f. Okrov.

Obkopati, pam, v. a. v f . um ’

^okopavati, vam, v. a. i. (fct|iin>
len. manire di trinceu, val-
(ata n fotso.

pnknriiti, žim, v.  a. i.  f. Ob-
koliti.

Pola. f.  flugel, f. palla,  f.
Knglja.

Oblačac, čca. m.  UBoltcbcn, n.
n uvvlelta , f. Oblačic.

Oblačan, ena, o , adj.  ivollig .
nuvoloso.

Oblačenje, n. b«S Otnflctben, tl
res tir e ; tat  Umiošlfcn, l'an-
»urolarsi.

Oblačic, m. SBoltrtjcn, n. nuvo-
letin.

oblačiti, čim, v. a. i.  halju,
nnsicljcn, vestire, meti ere (n n
atii/u);  _ nebo. ubetroblfcn.
dnnuvulare ;  — se, v. n.  ficb
nn.jicbcn , vestirsi ; ficl) uber=
n>»ifen, anuavolarsi.

Oblailaiae, tiaoca, Im. Uebev.

Obladatelj. j roinfcer, '8c<
Hegcr, m. vincitore.

Oblailati, dam, v. n. p.  befiegen,
uberroinben vincere.

Oblagati, lažem, r. a. p.  oer»
leumbcn, caluitninre.

Oblagati, gani i žeiu, v. a.i.
f.  Obložiti.

Oblaglvati, vam, v. a. i.  f. Ob¬
lagal i.

Oblajati, jeni, p. a. p.  umbellcn,
ubbajar intnrno.

Oblak , m. ‘IBolfc , f. nuvola.

Oblakšati, sani, v. a. p. lerleidj*

Oblakšavati.vam, v. u. i.  \ tern,
ftnCern, alleviare

Oblamati. mam, r. a.  i. runb
Ijcrum abbrecticn, rtnnper attor-
no attorno (p. e. i rami ad
un albero),  f. Oblomiti.

Oblanjati, njam, v.  u p.  abf)».
bela, pialtare.

Ohlapni'. m. Sdimaubbruber ,
©ouritianb, SrefTet, m. divu-
r at or e.

Oblast, f.  SBIatbt, f. CBcfugittš ,
SRecbt, n. pntie.il d, auloritd ,
dir iti o.

Oblastan. tna, o, ufij.  crmacb>
tigt, befugt, di podesta, aulo-
rizzulo , avente la podestu.

Oblast iti, tim. v. a. p . bcrccb«
tigen , befitgen , aulorizzare  ,
privilegiare.

Oblastnik, m. »Indjtbnber, ui.
c hi ha autoritd.

Oblatiti, tim, v. a. p.  f. Okaljati.

Oblaziti, zim, v. a. i.  fjerumge*
f)cn , andar attorno,  f. Obit'.

Ohlazniti se, nim se, v. n. p.
fteb 3 cit geben, bic notbroenbigc
'.Urbeit fteben l iTcn (um m fpi c  =
len ober n>a» minber 9žu£ltcbeS
.ju macben), tasciar it nec.es-
saiio taco r o per star ozioso
o far qualche c us a nun ne-
cessana.

OKI, 188 OB1\

Oblaziniti, nem, e. a. p.  leden,
Itccure.

Oblaznntje, n.  ban iitdtn, il
leccare.

Obleči, lečem , v. a. p. (slovJ
f. Oblici, Oblačiti.

Oblediti. ilim, v. n. p.  erblaffen,
blafi inerten, impallidire.

Oblepili, pim. v. a. p.  umfleben.
bcflebcn . impinstrare. allac-
car con pasla ; anleimen, in-
collare.

Oblešliti, tim, v. a. p.  f. Za¬
bičati ti.

Oblčtati, tam, t>. n.  i. lbcrunt*

Obleteti, tim , v. a. p  jflieaen
volar allorno.

Obleti, oblijein, v. a.  p.jkoira

Oblevati, vam, v. a. i.  (znoj,
suze itd., bcaiefjen, baanare.
— što olovom, nergicjjen (mit
SBlci), piombare. •

Obli, a, o, adj.  f Obal. bla, o.

Oblica, f.  1) cilinferformiger ©tab.
m baslone cilindrico ; 2) JTu
gcldien, n. palta, globo.

Obličaj, m. f.  Obličje.

Obličiti. čim , v.  o. p.  rcaljrnelj,
men, bemerfen, ossertare.

Obličiv, a. o, adj.  bemcrfbar,
osservabile.

Obličje, n. ©eftdit, n. ®efid)t$=
tplbung , f. ©eprage, n. tiso ,
sembianza , forma.

Obujati, jam. v■ a. p.  f. Obleti.

Oblik. in. 5Intti'$.®efi<t|t, n. faccia.

Oblina, f.  3tunte, I'. rolondila.

Obliti, lini. v. a. i.  tunb matbtn,
tunten, far rotondu.

Obliti, lijem, v. a. p.  f. Obleti,
Oblevati

Obliš, ni (riba), ®?cerbutte , f.
(ein 5ifib), rombu  ( pršet).

Obliven. a, o, pari.  begoffen,
ocrgoffen , bajnafo . inaffiato,
piombato.

Oblizati, žem, e, u. p.  ablctfcn,
lectar via.

Obliži vati se, vam i zajem se,
n. n. i. fidi leefen (Sblult leigen),
leccarsi le labbra (aver vo¬
tlin di mangiare).

Oblizniti se, nim se, v. n. p-
3»iUinae gtbaljrtn , parlorire
tjemelli.

Obliž, m.  «pfla(ter (einct 2Bu«<
b(). n. impiastro.

Obližnji, a, e, adj.  benadibart,
ticino , confinanle, tanter-
mine.

Obljubiti, biin, v. a. p.  lieb ge>
niinnen , aggradire , piglla'
umore per (jualchecosa ; ab>
fuffett , baciare.

Oblo, <i riv.  tunb, cilinferforint«,
rotondamenle  , di forma ci-
lindrita.

Obločac, čca, m.  mali oblolt,
f. Oblok.

Oblok, m. 1) runted Scnflcr, o.
feneslra rotonda ; 2i —,
(slov)  f. Prozor.

Ohlmniti, milil, v. a. p.  um ant
um brcdicn rnmper allorno ,
f. Oblainati.

Obložiti, žim , v. a. p.  umfdibi'
atu, einfdilagen, avvotger;  bt'
tcacn , bcfc$cn , iiberjicfjen , co-
prire , f oder ar e.

Oblnčac, čca, m.  mali obluk-
f. Oblak.

Oblak, m. SBogen, m. nrco.

Oblutak, tka, m. (Vuk) Jticfel,
m. tiollolo.

Obmana , f.  aSettiorung, f- 9S<’
trug, m. illusione, inganno-

Obmotati, tam, v. a. p.  umreii*'
fen . avvolger, f. Omotati.

Obnači, obnadjem, v. a, p. bf

fintrn , tratbttn , rilrovare.
giuditare,  f. Obnajti.

18 »

OBR

OB 0

Obnaditi, dim, v.  o. p.  ifaltft«,
metter Vacciajo at ferro

Obnajti, obnajdem , v a. p.  f.
Ohnači.

Obnalaziti, zim, n. a. i. f  Obnači.

Obnašati. šam , v. a. p.  čast.
tin ‘Jlmt beffeibcn, occupar una
carica.

Obnavljati, ljam, r. a. i. f.  Ob
noviti.

Obneinagati, gam, c. n. f. f
Obneinoči.

Obneinoči , možem, morem
inogn. ». n.  >>. (itb cntfrafteit,
infievolire, indebolire.

Obnizati, ženi, v. a. p.  n. p.
biserom kapa, mit tincr 9tcii)e
<Dcrlen umgebcn , circondar
d’una filzu iti perle.

Obnjiišiti, Šim, v. a. p.  umfcbmif'
feln, annasare attorno.

Obuoč , atlc. nndttS, di no/te,
f. Nočjo.

Obnositi, sim, r. n. i. IJctum-
trošen, portar attorno.

Obnoviti, vim, v. a. p.  erneuern,
rinovare , rislaurare.

Obod , m. Umfang , m. perife-
ria  ; ®tulpe eined United , ata
det capello.

Obodriti, rim, v. a. p. (russ.)
(.  Pobmliti, lisloboditi, 0-
hrabriti, Fodnnkati.

Obodvojica, f.  SBcibc OPcrfoncn)
amili due (uomini).

Obogatiti, tim , v. a. p.  6erei»
ditrn, arricchire ; — sc, rcicb
rorrtrn, arricchirsi.

Oboj, a, e, adj. beibe jroet (ti
roirb mciftenl im <Dlur«l <jt»
braudit), ambi due (adoperasi
per tu piii nel plurale),  n. p.
oboji duhovi, rimski i garč-
ki; oboje škare iii nožiče;
oboja vrata, oboje bisage itd.

Obojak, jka, m. Suštud), n, 5ufj'

fepen, m. pezzo di teta per

incolgervi i piedi.

Oboje, gen  obojega (i oboga,
Vuk) J n. beibe, umbidue.

Obojica, f.  ®cibe (*Pccfoncn),
amliidue (uomini).

Oboleti. lim, v. n. p. tratit  roer»
beti, eeftanfen, ammalarsi.

Obor, m.  ipof, 25icf)t)of, m. Um«
jaumuns, f. ričet tacalo di be¬
stialne, mandra.

Oboriti, rim, v. a. p.  tticber<
reerfen, atterrare;  — oči, bie
SUtgcn niebericblagen, abbassar
gli ochi;  — se, jufnmmenftiit"
jen , atterrursi, rovesciarsi.

Oboriv, a, o , adj.  bos mnnnie*
berroerfen tnnn, clte puo atter¬
rursi.

Ohoručice, adv. f.  Oberučice
i Oberučke.

Oboružati, žam, r.a.p  beioaff-
ntn , auSruften, armare.

Obesiti, sim, n. n. p.  barfiibig
tverben, bie ®cftttul)ung jetrci«
Šen , ramp er i calzari, /Hre¬
ni r scalzo.

(•bosti, bodem , vra. p.  fpot«
nen, pugnere.

Obožav.iti, vam, v. a. i.  »ec«
gbtlcrn , divinizzare , idola-
trare.

Obračati (tjati), čam ftjam),
t>. a. i.  umroenben, mittebren ,
volt are-,  befefjren, couvertire,
f. (»bratiti.

Obradatiti, tim, r. n. p.  bra¬
dat postati, bartig  metben,
divenir barbuto.

Obraditi, dim , v. a. p  bearbei'
ten, bebauen, lavorare, col-
lic are.

Obradjivati. vam i djujem ,
o. a. i.  f. Obraditi.

Obradovati, dujem, o. n. p.  et«
frcueit. rallegrare,  f. Obeseliti,

OliU 190 OBIi

Obramba, f.  ®diu$ , in. prote¬
zi o ne.

Obran, a. o, part.  eon obrati,
flučgcrodljlt, s cel to ; GbgepfliicFt.
colto ; — (skorup), abgefctiopft,
levato.

Obrana, f.  ©ctm$rccf}rc, $efd)tr*
rnung , I*. ripuro , difesa.

Obraniti, nim, v. a. p.  bcfcbu^en,
ccrtbcifctgcr., difendere.

Obraniti, nim, r. a. p.  ocnvun;
fccn, »crle^cn, ferire , piagare.

Ohrasti, steni, obrasla« i ob-
rasao. v. n. p.  ocrroflcbfett, co-
primi d' erba o di pelo.

Obrati, oberem, v. a. p.  cvetje,
voče, vinograd, pfTiicfen. lefcn.
cogliere. raccorre  ; — skorup
ili varhnje s mleka , obncf)*
men , abfctibpfcn , levare ; gu 5=
n?dl)lcn , scegliere.

Obratiti, tim*, r. a. p■ f.  Obar-
nuti . Obračati.

Obratjenik , m.  93cfct)rte , in.
convertito.

Obraz . m.  ©cftdit, n. faccia ;
fig.  ©cbflm unb Sbrc. r ergogna.

Obrazac , zca. ni.  (35cflditcben, n.
piccola faccia.

Obrazan , zna , o, a<lj.  fjiibfch ,
avvennente.

Obrazditi. dim, r. a. p.  aitfur;
cbcn , far un finlco.

Obraziti. zim, v. a. i . f. Obra¬
tovali.

Obratovati, zujem, r. a. p.
b '^cn , fortnen , formare, fi-
fjurare;  ctoiltfirett. civilizzare,

' Obraziti . izobraziti.

* r ‘Tf, avat ‘. vam i zujem, r. a.i.
’• Obratovati.

e.nbitbuna. Snr.
..®'  '»i aginaziune.

Obreci. rečem . i -
n.rfar.l.-  e,n  ■ r eko . v. a. p.
1 crfKn  • » n ,fa«cn, promet-

lere, f.  Obcčali, Obricati ,
Obeuavati.

Obred, m. Gercmonie, f. Mituč,

m. reiimonia , rito.

Obredan . dna, o, n d j  bcm Mb
tud gctjbrig , apparteneute  ui
rito.

Obrediti. diin , v. a. p.  obere -
■liti. ©djrered ber 3?cilje nadl
tl)un 0. 35. sorneljmcn, ariifett.
nusfdieltcn, etnjas »crriditcn Inf'
fen ?c.). assolver molti sevati*
rta iordine (p. e. esaminare,
sgridar, far fare tj naletu’
časa ecc.):  — se. t. j. obere-
diti se, etroai tterridiien, reenn
an cinen bic Meitje tommt, faf
gualche cusa a u and n tuccd
1’ordine.  f. Obred,ji vat i.

Obredjivati, vam i djojenii
v. a. i.  f. Obroditi.

Obremeniti, nim, r. a. p.  bcU*
ten, beinflen, incaricare.

Obreza k, zka, m. cin 2tt>fctim^el,
ritaglio, tagtialvra.

Obrezati , žem , v. a. p.  um f
febneiben , befdinciben , tagliaf
attarna , circonr.idere,  f Ob¬
rezi vati.

Obrezine, nab, f. pl.  bie
fdim?el, i rituali.

Obrezivati, vam i zujem, r.u.*’•
f. Obrezati.

Obrezotina, f.  f Obrezine.

Obricati . čem , r.  n. i  f Ob¬
redi. Ohečarati, Obetati.

Obričiti. rim, r. a. p.  f. ObrijaO-

Obrijati, jem, r. u p.  tallitc"'
bnrtiren, far la barka, vadeve .

(»brisač, m.  f. (»brus.

Obrisati, šem, r. a. p.  nbroifdic 1 ’,
f ui bire, nettare, asciugarc-

Obriti, obrijem, r.a.p.l  f’ Ob'

Obrivati . vam, r n, i.  ( rijaO

Obrok . m. 1) felgcfe^tc 3cit S um
Sficn , tempu stnbilito V et

OH.S

OBS 191

mangiare  ; 2) SPJaljljcit , f.
paslo.

olironak, nka . ni. Clbbang, in.

pendin , declivio.

Obroniti se, nim se, r. n. p.
bingbroUcn (btc Srbe am (tci>
Itn lUbtiango , scnrrer gin ,
svoltolursi giit (la ten a in
nn declivio).

'•Orositi se, sim se, v. v.  p.
ctroab nafš ircrben som Sljau
°bcr feinem SHegcn, bagnarsi

(.Jtalla Tugi uda.

Obrov, rn.'@rabcn (bet cincrScr,
fctianjung), m. fosso . vallata.
Obrni), in. ©nuni , Dtanb , m.

Sinfafiunj , 1'. orlu , f.  Rn!>.
Obrabili. kini, v. a.  p. 1) unt.
faumen , orlnre.  f. Zarubili ;

fctialcn, abbulfen (j. 3?. bic
altiffc), sgusciare , sbucciare
. (p. e. le nori).

[Jbbnfi, m. tHeif,  in. cerchin.
obruear, m.  ber ffierfertiger eber
budi ker £dnblcr ber 9icifc, cin
ta uvenite i cerchi. cerchiajo.
M| iii,-ati, fani. r.n.i.  bercifcn
(  'betler ,lei cerchi.

bfiieič, m.  fleiner 9tcif, ni.
..Piceo/o cerchin.

" I- us, m .  5(tn>if(btticb 6anbtueb,
/,,b- sciugnmano , f. Kuenik.
‘•■u/.iti. zim, p. o. p. rntrtrllcn
'Hffiirumre , befcbimipfen, ol-

(u r a h g idr e. scherniie..

bsaila, f.  5Bcfc|iung, Umcflait,
f- pianluzione it inlvrno.
,s «eati, eam, r. a. i.  f. Obseči.
Jfbri, sežem, r. a.  p. f.

(  »bsegniili, Obsizati.

Stic > , ohsečem , obseko ,

J’ ", p. umljaucn, umfdnietbcit,
Oli« 1  Pintoma.

Oh «-1  ’. f'  ®tl#gtrtt'ig, f. assedia.
seiliiik . m.  SBelagerer, m. as-
“ediatore.

Obseg', m.  Umfang, ni. circon-
ferenza, cireuito.

Obsegu uti (obseči), nem, r. a. p.
f. Obsizati.

(Ibsena, m.  SScrbitnfdung , f.
ose 'trazione  ; SBlcnbung . 3?c»
tfjbrung , f. illusivne.

Obseniti , nim , r. o. p. befebat«
ten, inombrare, adombrare j
»erbunfeln, oscurare ; bleitben,
tiiufcben, illudere, ingannare.

Obsesti, sedem , r. a.  p. bela*
gern, assediare.

Ohsinuti. nem, v. a.  p. bcflrab«
(en, beleuditcn , irradiare, il-
luminare, en ruggi.

Obsipati, pam i pijem, v. n. p.
i.  f Obasipali, Obasuti.

Obsivati, vam, v. a. i.  f Ob-
sinuti.

Obsizati, sižem , r. a.  timfan«
gen ablirgcciure, ejreondare,
i'.  Obsegniiti. Obseči.

Obsjati, jam, r. n.  p. f. Ohsinuti.

Obslužavali, vam ižujem.r. a. i.
li befolgett, bcobacbtcn , »oUjie,
Inn. ubbidire , e s egu ir e ; •—
god , svet kovina, "balten, bc>
grtjen tcinc Seicr) , celebrare
(ima testa).

Obslnžiti , žim, r. a.  p. f- 0J>-
služavali.

Obsluživati, vam i žnjein, r. a. i.
f.  Obslužavati.

Obsuj , in,  58c(lrahlung , fiditfci*
te, f. par/e illuminata.

Ohstart , a , o , pari.  t>en Ob¬
streti. berum auSgebrcitct ans,
gcfdilagcn , brbangt . riveshin ;
imtgcben, umrungen, činu r, cir-
cundato, atlorniato.

Obstati, stojim • v. n. p.  f. o),,
stojali.

Obstirati, ram, r. n.i.  ausfcbla,
gen, bebangen (j. 58. cin 3im.
mer mit Seppicbcn), parare.

OBT

19Ž

OBII

rineš tire (una slama).  um=
gefcen, umringen, attorniare,
circondare.

Obstojateljstvo, n. (russ.) f.
Okolnosi, Okolovština.

Obstojati, jim , v, n. p.  beijar*
ten, perseverare.

Obstreti, trem, v. a. p  f. Ob-
stirati.

Obstriči, trižem, v.a.p. (um nnb

Obstrizati, tam, v. a.  f. jum ab,
{dieten, mit Cet©diere umfdtnei*
Cen, tosar d'interno.

Obsoditi, dim, v.a.p.  »erurthei--
len, condannare  , f. Osuditi.

Obsuti, obaspeni, v, a. p  f.
Obasuti, Obsipati.

Obraniti, nim, v, a. p. (slov.)
f. Opsovali.

Objav. \ f.  ©Hum, m. SBorCi«

Objava, j rung, f' orlo fotto
con t/ualvlie lista  o nastra.

Obširno, adv.  meitliiufig , au$,
fiifjrlidt, esattamente.

Obšiti, sijem, v.a.p.l mit cinem

Obšivati. vam. v.a.i,  i ©treife
obet ®ante umfiiumen , orlure
con ijualche lista o nastro.

Obšte, adv.,  Obšti, a, e, adj.  itd.
f. Obče, Obel itd.

Obtarčati, čem, v.  a. p. um
laufen. correr attorno.

Obtarsiti, šini, (slov.) v. a. p.
betaften , inearicare , f. Obre¬
meniti.

Obteeati. tečem, v. a. i-  lumiau

Obleči , tečem , v. a. p. f  fen ,
correr attorno,  f. Obtarčati.
umftiefjc,, correr (l'acqua)
tnlorno.

u  ’ ,c . ra *i > ram , v, a. p.  ijetunv
™ ■ cacciar inlorno.

o.*/" 1 ’ žil ». »■ «• P' »“rdi,
tadien, investiaare.

eS k ' »• n  ‘

Obtužitelj, nt, dtlagcr, m. <*c-
cusatore

Obtožiti, žitn, v. a. p.  anti*^ 1 ’'
accusare.

Obtoži vali. vam ižujem,t>. o- 1,
f. Obtožiti. a

Obuhožiti, žim, v. a. p.  ®> l '
rnadicn, impoverire.

Obučavati, vam, i>. o. i. I belcftt";

Obuditi, čim, v. a. p. (amina*'
strare. ...

Obuča, f.  gujbefieiCung, f. caU*
e scarpe.

Obtiči se, obučem se, t). n-P.’
(Teb anfleiCcn, an)ief)cn, t’ estir s  •

Obudoviti, vim, v. r.  p. v(< '
mitmen, diventar vedovo o  i’
dava ; —, v. a. p.  »etmittm
madten. far vedovo  o oedoV"'

Obubnuti, nem, v. n. p.
Cunfen, aufidimetten , dive« 1
OOUjio . tunlido. ,

Obulivatiti. tim , v. a. p.  t*"|,
faffen, greifen, prendere, co"
premiere. t

Obujati, obujmem, v. a. P-
Obujimati, Obujmiti.
Obujmiti, inim, v. a. p.  umi®®
gen, umgreiftn, comprendt rt
Obuka, f.  SBefleiCung, f. vesl> 10 '
Obumirati, ram, rem, r.

abftcrben, morire.

Obomreti, mreni, v. n. p■  ®
fterben, morire, .

Obustaviti, vini, v. a. p.  ! l 'i,
Obustavljali. (jam, v.  a. i. I ■" ,
itn, anfjalttn, fermare,
dere:  — koga od službe, V.
penbiten, sospendere (dali w
fizio). ..*{

Obuti, obujem,n.a. p./Cie
Obuvati, vam, p, a. i  ibe(le lI,t t J
befdiuljcn, calzare ; —
sto), v. n.  fietj Me Sitfif
»en , ealzarsi.


OCA

193

OC V

(lbii7.<lali. dara. c. a. p.  aufjdu«
men, inetler ta briglia.

Oliir/,c ti, obuzmem. v. a. p.  f.
Obujmiti.

Obuzimati, mam i niijcm. v.  a. i.
f. OlMijmiti.

Obuzlati sc. lam se, v. n. p.
udi ocrroiefcln, fnotig ir cit cit,
aggroppursi.

Obveselili , tim, v. a. p.  f.
Obeseliti.

Obvesti, vedem, r. a. p.  ter*
ttmfufiren , condurre  a ttorno.
Obvezati, ženi, r. a. p.  f.
(»bezati.

Obvijati, jam, v. a. i. f.  Oba-
vijidi.

Obviti, ijem. v. a. p.  f. Ohaviti.
Obzida, f.  SRingrnaurr, f. muro
al I or no i/ualche cona  , f.
Platno 2.

Obzidati, dam i djem, v. a. p.
ummaucrn, mit cinec TOauer
untgcbcn , cirrnndar di muro.
Obzir, m. 3tiicffidit, f. rittpello,
riguardo ; Unificbt, f. circo-
npezione.

Obziran, rna, o, adj.  unijicbtig,
circonpello.

Obzlratise, ram i remse, tt.it. i.
(id) umfcbcn, jurucffcliauen, vol-
turni , gunrdar indietro.
Ohznanitl, tlim, v. a. p.  komu
što , beriditcn, benudtriditigcn,
far napere, ragguagliare.
Obznanjivati, vam i njujein,
v. a. i.  f. Obznaniti.

Obzor, m.  fmeijont, m. nriz-
zonte.

Obzeči , že ženi, (e. a. p.  runt
ObžgaU . žgem. j umbrenncn .

brucciar attorno.

Ocarljeniti . uim , v. a.  n. p.
vottjen (roti) mdtben unb mcrbcn),
far rosno  , arrosnire o di-
ventar ronso.

(»obrniti, nim, r. a.  <j>- p.
fcbmar; niacbcn, far net o o ti-
gner di iki h :  fdimarj inerten,
annerire, dir mir rtero.
Ocarveniti, nim, v. a. p' n. p.
f.  Ocarljeniti.

Ocarviti se, vim sc, v. n. p.

nmrmi.i iv c v te n , inventure.
Ocat, rta. tu. Sffig , m. acelo.
(»cediti, dim, v. a. p. 1 )  abfei«
t>cn, cnlure.  abfiiefjen, abtro«
pfcln laffen, far ncorrer, vuolar
colimito  ; 2» auStrurfcn (j. IB.
tcn®aft auO ter Simone), espri-
mere (il succo),  f. Jzažeti.
(»cepiti, pim, r. a. p.  f. od¬
cepiti.

Oeerati sc, ram se,v.n.i.\ f.Ceri-
Oceriti se, rim se. r.n.p.  j ti se.
Oeilo , n.  f. Ognjilo.

Ocomorac, rea,) m. SBatcrmor«
(»ooubojica , J ter , m. par-
ricida.

Octen, a, o, ailj.  efftgfauer ,
acetoso.

(»etika, f.  oertortener dBcin, ter
fauer gemorten ifl , jfino guani
divenuto acelo.

Octiti se, ctim se, r. n. i.  fauer
mcrbcn, divenir aciilo.

(»cvasti. vatem. I r. n. p.  ticrblii«
Ocvčtati, tam, j ten, sporire.
Ocvirak. rka, m.  ovarak, tic
(Erabct tež gefcbmoijcncn JetteS
(ofterr. Jtrammei), grassino.
Očadjaviti, vim , v. n. p.  rubig
merten, divenir fuliginoso.
Očali, lab, m.pl.  Jlugenglafer, pl.

occhinli , f. Naočari.

Očamati, mam. v. n. p.  (id) (ang«
mcilcn bcim (žrmarten, annu¬
jami anpellando.

Očan, čna, o. udj.  Slugen« ,
d occhi, f.  Očinji.

Očarati, ram, v. a. p.  begauberti,
ammagliare , affatturure.

13

ODA

OČI 194

Očehnuti, nem, r. a. p.  f. 0J-
celmnti.

Očekivati, vam i klejem. v. a. i.
crniartcn, aspetlare, f.  Čekati.

Očemeriti, rim, r. a.  p. »ttgal*
Itn, infielare ; »crbittcrn. ama-
reggiare.

Oče pi ti , pilil, r. u. p.  (Vuk)
f. Odcepiti.

Očešati, šem , r. a. p.  fraucn ,
tra?en, »trofinare, stropic-
tiare.

Očešljati, ljam, r. a. p  aud<
tiimmcn, pettinare.

Očevidac, <lca, m.  '.'iuacnjcuge,
ni. testimonio uculare.

Očevitlno, arfr. augcitiVbcintict),
manifestamente.

Očevina, f.  »Stcrlicbcd 3?ctm'6=
gtn, n. patrimonio.

Oči, očiii, f. pl.  blugcn, pl. uc-
tiii:  u oči, «m ‘Borabenbc,
alta vigilia.

Očice, ciili, f. pl. f.  Oči.

Očigled , m. ©id)ttid|!cit , f.
blugtnicbctn, m. Visla.

Oeigledno , adv.  augcnfrfjcinltrf),
fidjtbai:, evidenlemenle, pal-
pabilmenle.

Očimkati, kam, c. a. p.  (\ uk)
f. Očinkati.

Očin, a, o , adj.  bed 93atcfd, di

padre.

Očiuji, a, e , adj.  f. Očau.
Očinkati, kam. c. a p.  aubju
»fen, audfabcln, sfilacciare
— cvet, tiner ailumt bie dtronc
abjupfen , sfugliar un fiare  ,
slrappar la 'coruna ad un
Jiore.

Ocinski, a , 0  , adj.  »uterlidi

pat er n o.

Očinstro, n.  f. Otčevina.
Očistiti, tiin . r . a. p.  rctmgcn.
flartn. nellare, purgare

Očiščen (štje.n), a , o , pari.
gertinigt, netlaln,  purgnto.

Očit, a. o. adj. offenbur, offcnt«
lici), bcutlidi, manifesta, cliia-
ru  . evidenle.

Očito , udr. offenbar , btutliiti,
offentlidi , manifestamente .
chiaramente , eridenlemenle,
pnliblicamenle.

Očitovati, tujem, r. a  p. <$' i-
offtnbarcn, aušern , audrotifen,
rivelare, palesare, senprire.

Očivest, a, o, adj. f. Očit.

Očnl, a, o. adj.  f. Očali.

Očnik, m. Scrnglad, 5crnc»$*, n '
cunnocchiale , leleseopio.

Očuli, m. ©tiefoater, m. patrigno-

Očupnti, pam. r. a. p.  abvupfdV
spelare. spennare , f. Čupatj-

Očvarsnuti, nem, r. n. p.  ft"
inerten, indurarsi,  f. Otvar<*‘
iiuti.

‘Očelaviti, tim. r. a. n. P•
f. Oplešiviti.

Oči, uiljein , r. a. p.  f. Ojt’’
Ostaviti.

Očutan, tua, o, adj.  gcfublbb 11
sensibile.

Očilteti, tim, r. a. p.  fiitjl^ 11 '
sentire.

Očutljiv, a, o, adj.  f. Očut® 1 }:

Od, | praep.  1) »on, da:  •?!

Oda,jod kuče do kuče; *'
fcit, da:  od luni; 3) »en, aij*'
di:  parsten od zlata; 4) ('I*'
r.he :  bolj i od mene; 5) d"'
di:  umreti od vročice.

Odahirati, ram i rem, r. a  ''
iv .U) len , seegliere.

Odalirati, odalierem, v. a. r'
r»at)(cn, seegliere.  ,

Odači, odadjem, v. n. p•  '
O tiči.

Odaderati, rem, v. a. p.  1 f. Od* 1

Odadirati, rem, v. a.  <.jdrel»-

Odadniti, uiin, t>. a. p.  D’ >'

195

ODA

ODA

liačvn, cntboben, sfondar, le¬
vov il fondo,  f. Ila/aiiniti.
Odadreti, dreni, v. a. p.  1) ab=
tetgett, stracciar un pezzo di
gualclie patino o earla ; 2) atn
frttinben, abjicljctt , scorticare ,
scuojure;  3) etneit fiarfcnffiinb,
®urj UITeit, far un forte pelo
o coreggia,

Odagnatij odrenem, odženem
(i odagnam), v. a. p.  »ertret-
ben, cacciar via.

Odah, m.  $Uf)cm, m. alito, lena.
Odalmuti, nem, v. n. p.  auč*
fetjnaufen, ju 5ltf)cni fommcit,
respirar una sol volta:  — ,
fig.  abfctfcn (tm 5Wet>cn, £rtn»
fen), respirar (nel parlare o
bevere).

*Odaja, f. i  Soha, Izba.
vtlakle, adv.  »on tvo-? rool)er?

da <love ? f. Odkuda.
Odaklegod, adv.  »on n>o tnmicr,
wo tmnter f;cr, da qualunque
luogo , da qualunque parte.
Odalečitij cim, v. a. p.  f. Oda-
t  Uiti.

Odalika, f.  ©tubemtiabebnt, n.
(im ©črnil), cameriera (nel
tteraglio ), f. Sobarica.
Odaljiti, Ijim, v. a. p.  enifernett,
allontanare,  f. Oddaljiti.
JJdande, ) adv.  f. Odonde,
Jjdanle, ( Odonle.

"dapeti, pnein, v. a. p.  struna,
tetivu, abfpamtett (bte ©aitc,
bit©cbitc), mollar (la corda),
a llentare ; — , fig.  flerben, mu¬
fi rire •

Odapinjati, njain, v. a. i.  f.
, Odapeti.

V(| aprčti, prem, v. a. p.  offitett,
- dprire, f.  Odpreti.
u dapreti se , prem se, c. n. p.
Hd) nhbcrfe?ett, opporsi, re-
sistere.

Odar. dra, m.  Seft, n. iefto;
— martvački, 2obtenbol)re, f.
bara  , feretro  ; — karvni,
SBlutgerufk, ©cbaffot, n. paleo.

Odarpine , f. pl.  Sutnpen, 5c?en,
pl. cenci.

Odarpiti, pirn, v. a. p.  jerlum*
peit, stracciare.

Odarti, oderem, r. a p.  f.
Odreti.

Odartina , f.  ?umpeit, 3e6ett, m.
straceio.

Odarveniti, nim, v. a. p.  l) ftarr
mactnni, convertir in legno;
S) —, v. n. p.  f. Odarveniti se.

Odarveniti se, nim se, v. n. p.
erflarrctt, ;u Jpolj merbett, d.i-
venir legno.

Odaržati, žim, r. a. p.  crbaiteit,
manlenere; —  bojište, beijaup«
len  , ritenere  , ottenere.

Odasipati, pam i pijem, v. a. p.
4' i.  f. Odsipati.

Odaslanje, n. Slbfettbuttg, Slbfet«
tigung, il rimandare.

Odaslati, odašljem , v. a. p.  ab»
fcitbctt, rimandare.

Odasuti, odaspem, v. a. p.  f.
Odsipati.

Odasvud, adv.  f. Odsvuda.

Odašiljati, ijam, v. a. i.  abfctti*

, eten , obferttgen, rimandare.

Odati, dam. v. a. p.  ctreaO @e«
Ijcimeb »crratijcit, nitjcbctt, be*
nunjtrcn, palesare, dinunziare.

Odatle, adv.  poitba, baher, quin-
ci, guindi, da costi.

Odavati, vam i jem, v. a. i.
f. Odati.

Odavde.i adv.  poit liter, oott b«,

Odavle , ( baf)er, da gui.

Odavna, adv.  f. Oddavna.

Odazdol, adv.  f. Odzdola,- Oz¬
ri ola.

Odazgor, adv.  f. Odzgora, Oz-
ffora.

13

ODE

ODB 196

Odazivati, vam, v. a. i.  f. Od¬
zivati.

Odazvati, odzovem, v. a. p. ai--
bernfen, rivocare ; — se. v. n. p.
ftrt) ntelbcn, auf ben SRuf ant»
ra or tai, rispondar a c hi cina¬
ma , f.  Ozvati se.

Odbacati, cain, v. a. p.  EBiefjrevce
nad) einanbet »emerfen, rigelta-
re piu cone una dopo l'altra.

Odbaciti, cim , v. a. p.  »cmer*
fen (auf einmal), rigetlarre,
ribullare.

Odbaštiniti, nini, v. a. p.  ent*
etben , diseredare.

Odbaviti, vim, v. a. p.  f. Obaviti.

Odbčči, bčgnem, v. a. p.  f.
Odbegnuti.

Odbegnuti (odbčči), odbčgnein,
v. n. p. banan flietjen, fuggire,
scampare ; —, v. a. p.  bic
jjlucbt crgrcifenb »erlalTen, al>-
bandnnare ; — , fig-  etn™’- un»
treu merben, esser inftdele a
gualcheduno.

Odbijati, jam, v. a .i.  f. Odbiti.

Odbirak, rka, m.  bos ®egjc»
tlaubte, i/uello che si segrega.

Odbirati, ram , v. a. i.  aučcin«
anberfiauben , segregare.

Odbiti, bijem, v. a. p  »egfdila*
gen, abfcbtagen, levur batten-
do ; aušpariren , parare lun
colpo);  — dete od sise, bas
fiinb abfpanen, dist one un
hambino dalla poppa',  — go¬
veda, koze itd., recgtrcitcn,
r espignere;  — neprijatelja,
“»valu, jurucfftblagen, batten-
'espignere indielro ; at><
•dtlagen , abjtebtn, diffalcure;

S «, o. n. p.  (n. n. u haj¬
duke), fid) banen macben, stac-
carsi.

^bfloe ftucfcratl m.
nbaumiento , ribalzo.

Odbor, m.  Olužfcfmč, m. ©epu*
tation, f. deputazione.

Odbrajati, jam, v. a. i. \  afcjablert z

Odbrojiti, jim, v. a. p.\contar^r
numerare.

Odcepili, pim, v. a. p,  ircgfral'
ten, staccare.

Odcep Iji vati , vam , 1 j ujem »
v. a. i.  f. Odcepiti.

Odčelmuti, nem, v. a. p.  etnert
am ©tamnte abrcifjcn, spic m
car un ramo dal fusto.

Oddaljiti, Ijim, v. a. p.  entfe?'
nen, allontanare.

Oddavna, adv.  fcit langer
da molto tempo ; oor langc f
3eit, langft, avunti un pezzo•

Oddeliti, lim, v. a. p.  fcbetfcctt'
trennen, separare, disgiungt'
re;  fcctacbtrcn, spedire ; — s<b
ftcO auf ben $Gcg macben, <M'
dar s en e.

Oddeljenje, n.  (Scbcifrung, f.
parazione;  2lbtf)cilung, f.
tacbement , n. divisione , di'
stuccamento.

Oddulmuti,nem, v. a .p.)  rccgbl?'

Oddunuti, nem, v. a. p.  i fen, ri~
muover col soffio , f. Odp 11 '
bati, Izpuliati.

Oddužiti se, zim se, v. n. P-
ficb fcbulbcnfrct macben, bic <5(b#»*
besabicn , pugar il debito.

Odduživati se, vam sc ?  v.  /i. *•
ficb fcbulcenfrct macben, bte ©cbm*
bejablen, pagar il debito.

Oddvojiti, jim, v. a. p.
jnjeien, disgiungere, divider e >
f. Razdvojiti.

Ode, bte 2. unb 3. <flcrfon etnf?'
cbcrBabi beš ‘Prateritum oon i 1 *'
fcu gingft , er gtng, la 2. e  ^
persona singolare del prsi rf'
rito del verbo  iti: and&*" 9
andb , f. Odoh,

OKI

OIMi 197

Odebeliti, lini, 1 r. fl. 4""• P-
Odeliljati, Ijam, ibtcf ntodien
unb loerbeit, far e diventar
grosso;  — se , D. 11  ■  P-

»trbcn, direnir grorsn.

Odeea , f.  Sitibuit«, Sva*t, f.
Pesti, vestimenli.

"deljenje , n. f. Oddeljeni«.
Odelo

Ode

Jdento.

> n. Jtietbung, f. vesli-

. '"uti, nem, e. n. p. aitf(et»
? £t| / vestire. f.  Odeti.

Oderati, rem . v  Z/gcim  l« re -

abbalgcn, »corttcnr > 4  (,- u .

Odesti, odenem ■ • '

gusan.) f. OdeU. n c ibcn,
Odeti, odljem, v ' cov rirt
antleibcn , - vesiire ,
dabifi, i. OdeniiO. ()d g t j.

Odevati, vam, »’■ n -  m-

Odgadjanje, n- ' u,t  ™

dilaiione. . - j. auf*

Odgadjati, djam. ■ ()( \„. 0 diti.

ftbitbtn, difenre, l" h  fien

Odgajati, jam, p-  (  odgojiti-

allerare, educai e,  i* o  od-
Odganjatl, nja ,u » r -

ofeunemir.«.^

Od|artati,tam , *'«

K,T«bW" '^• ari,wu "‘

Odgoditi, dim, r.",P-
ciuffdriebcn , di/T enre * 1

, #finare. „ mtcbcn,

Odgojiti, jim . ®- “ 4 j 4  rf £ c are.

aufetitctjcn, attei' a,e ’ f.
Mgonenuti, n em ’ ‘
tJgonenuti, Voj? 0 ” ’ ca j a acn.
Odgoniti, nim, r - a \ , ',. ia i  re- ,
fortiagen , eaccmf 1  ’

Od

J Pinger.

JL®) arat .i> ram, o n. f. ant.
b P J' £n ' J, i spondere ;  etnett ©i«
'i gcben, risuonare, far

eca; —  jedan drugemu, gleid)
fciit, ubercinfommen , riecon-
Irarti ; svirala mu odgovo¬
ra (\ nk), entibrccbcit, geljorcticit,
rispnnder. ubbiriire;  — koga
od česa, abbntigctt »on bem
Sovljabeit, distoglier dulpro-
posito, i  Odgovoriti.

Odgovor, »i. 9int!»ort, f. ri-
•spnsla.

Odgovoran, rna, o, adj.  »Er.
antroortlicb, risponsabile.

Odgovoriti, rim, v, a. p.  f.
Odgovarati.

Odgovorni, a, o, adj. f.  Od¬
govoran.

Odgrebsti, liem, e. a. p.  meg
fdidrtcn, rascliiando rimuo-
v ere.

Odgrizati, 7,am, r. a. i.) abbctficn

Odgrizti, zem, v.a.p. f tagliar
ca’ denti.

Odliadjati, djam, v. n. i.  f, Od-
lioditi, Oditi, Otiti.

Odliarvati se, vem se, r. n. p.
ficgcn in ber ®cfcitfis>c, supera-
re, vincere il pernico difen-
dendosi , f. Odoleti.

0.1 hi tavat i, vam, v. a. i.) ucrmer*

Odliititi, tim, r. a. p.(fen, »er*
Hodcu, rigettare, ributlare,
f. Odbaciti.

Odhod , m.  Sibretfc, f. partenza.

Od h od i t i, dim, v. n. i.  fortge&en,
andarsene , partire , f. Odlia¬
djati, Otiči, Odlaziti.

Odhramati, mam, v. p. p.  (prt,
fenb fortgcbtn, andarsene zop-
picando,  f. Odšepati.

Odliraniti, nim, v. a. p.  ental),
ren, frjicbcn, nutrire , alle-
vare, edueare.

Odi. adv.  f. Ovile.

Odieen, a, o, pari.  mit Sljreit
auogejetdinct . dislinto con
malti onuri.

ODK

,01) J 198

Odičiti , čim, v. a. p.  nut®l)ten!
au^ieidinen , distinguer con
degli onnri.

Odigrati, ram, v. n. p.  tanjenb
fortgetjen, andarsene ballando.

Odiliaj, m.  Sttfjcm, m. respiro,
f. Odah.

Odihati, dišem, t>. n. i.  f. Odisati.

Odikud , adv.  irgenb naotjcr, da
dovungue.

Odilaziti, zim, v. n.i.  f. Odiaziti.

Odio (odčl), odela, m. Stbttjcf =
hing , f. ®etad)emcnt, n. divi-
sione , staccamento.

Odirati, ram i rem, v. a. i.
berauben, abreigeit, megrctjicn,
spogtiare violentemenle, us-
sasstnare , lacerare;  — ko¬
žo, abjieljen, abfdiinben, scor-
ticare , i  Odrčti.

Odisati. šem, v. n. i.  atfjmcn,
respirare.

Oditi, odidem, v. n. p.  f. Otiti,
Otiči.

Odivjati, jam, v. n. i.  »eritul
btrtt, divenir salvatico, roz
zo, f.  Podivjati.

Odjačati, eain, v. n. p.  erflar
(en , divenir forte.

Odjahati, šem, v. n. p.  basen
retten, partir a cavullo;  2
abfleijen (»etn tpferbe), smon
tare,  f. .Sjahati.

Odjarmiti , inim , v. a. p.  ent
ioeben, disaioaare  , ton e da

Odjasiti, sim, v.  n. p.  f. Odjaliati
Odjava, f.  f. j eka .

Odjaziti. Z j m j v a p  vrata

a2, 0 %k, spalancare.

(bur!h’ ’ v - P■

aaigicidten, j. *
a  c™? 11  ^ ot bernng), mangia

Odjezdi f d 'r deb “°-
Odjezditi, dim, „ n v  fw(

reiten , andarsene a cuvallo,
f. Odjaliati 1.

Odkad, I adv.  feit mann, da

Odkada, j guando.

Odkale, ailv.  f. Odakle.

Odkapčati, čam, v. a. i.  auffdinp
len. sfibbiare,  f. Odkopčiti.

Odkarhnuti, nem, v. a. p.  #b>
bredten, stuccare , troncare.

Odkarhnjivati, vam, v. a. i.  ab«
bteetten, stuccare, troncare.

Odkarstiti, tim, v. a, p.  (obrnit'
dien , befreien , stuccare, U''
berare.

Odkaz, m. Jtbfajnnj, f. disdetta-

Odkazati, ženi, v. a. p.  abfagcii'
disdire ;  —, (Vok) antrrorteib
entgejnen , risponder.

Odkidati, dam, v. a. i.  | abrcifiert 1

Odkimiti, nem, v. a. p.  (abbrcdiO , i
strappare, rompere.

Odkivati, vam, v- a. i.  1) M'
fdimicbcit , sferrare, liberdi’
dai ferri,  f. Odkovati; 2)
koso, bcngclit, ^ammern, mat"
tellare, f.  Klepati.

Odkle, adi). f. Odakle.

Odklegod, adv.  rcoimmer
da dovungue.

Odključati, čam, r.n.p.j aid'

Odkljueavati, vam, n. a. i.  j fd)l ,(!
Šen, aprir colla chiave.

Odklopiti, pim, v. a. p.  abbccfed'
levar it cuperchio  , scoped'
cMare;  — skrinj u, aufmndltd'
apr ir e.

Odkopali, pam , v. a. p.  tabgtd'

Odkopavati, vam. v. a i.  j beto
levar la tena zappando.

Odkopčati, čam, v.a. p.  f- Od'
kopčiti. .

Odkopčiti, čim, v. a. p.  auffd)i’ ( H'
len, aufljcfteln, sfibbiarei  d"’
(nbnfen , sbottonare,  f. O aZ "
kopčiti, Odputiti.

199

O DL

ODL

Odkositi, sim, v. o. p-  al^rtidl>cn,
mietere.

Odkovati, kujem, v.a.p.  f. 0(1-
kivati.

Odkrakunati, uam, v. n. p.  auf>
viegtln, aprire il chiueistelto,
il cutennaccio.

Odkraviti se . viin se, v. n. p.
auftjauen , far scilocco  ; (id)
ermdrmcn, Meglam merbett (maS
t">r SSrofi erftarrt mar), scal-
darsi n n poro, perder la ri-
gidezza (de’corpi agghiavcia-
0), f. Odmarzniiti.

Odkriti, krijem, v. a.p.  abte>
(Jen, entbeefen , entljuflen, »co-
Prire, f Odkrivati.

Odkritje, n. Sntbecfuua, f. *co-
1'erta.

Odkrivati, vam , v.  a. i.  f. Oil-
kriti.

Odkriiiti se, /im se, r. n. p.

resa ili od česa, f. Odkar-
, *titi se.

Odkučiti, čim, r. a. p.  abbacfeln,
o 'fi sunc inare.

JOJkud , ) ade. rooljcr, da flore,
Odkuda do tule  , f.  Odakle,

Odkle.

'"'kudagod , adv.  mo iminer l)er,
,, J 1 « dvomn/ae.

”«kup, m _  MuMofuitg, f Codfaaf,
o,JV- redenzione
'kapitelj, ni. Srlofet, m. re-
0 *"!ore.

'"'kupiti, pim, D.a.p. audloftn.
eriofeit, losfaufcn , redi mere.
."'sati, lažem , v. a. i.  1) ob.
Olon, ileporre . f. Odložiti;

duffcbicbcn , differire  , pro-
vr aalinare,  f. Odgadjati, 0(1-

0  i,

‘Oagnuti, ne , v. impers. i.
,"aa, leiditer. bcficr roerben ,
•■sser mealio (p. e ati uu
"luiatfo).

j Od lajati, jem, v. n. p.  baoott
| bcUcn, andarsene abhajando.
Odlamati, mam, v. a. i.  abbrt*
I tbett, andar spezzando, rom-
I pendo  , f. Odlomiti.

: Odlomiti, ne , v. impers. p.  f.
I Odlagani! i.

; Odlazak , zka , m. Jlbgang , m.
j btbrdfc , C. parlenza.
'Odlaziti, zim, v.n.i.  meggeljett,
I fortgdien . abrcifen , andare ,
j partire,  f. O tiči, Otiti.

[ Odlažein , f. Odlagati.

Odlegati se. ga se, r. impers. i.
roieberfjalten, ribombare, far
levo.

Odlepiti, pim, v. a. p.  aufrrikeit
mas gcleiml mar, discollare.
Odletati, letjem, v. n. i.  | barott*
Odleteti, letim, v. n. p.  jfliegett,
volarsene.

Odleti, lijem, r. a. p.  f. Odlevati.
Odletsati, sam, v. a. p.  abmtt.

fjdn , far a scarpello.
Odlevati, vam, r.a.i.  abgicgcn,
versar via il soverchio.
Odličan, ena, o., adj.  aitdgc«
gddinct, segnnlat o.

Odličnost, f.  HtuSjridinuna, f.
dislinzione.

Odlikovati, kujem, v. a. i.  auš«
idcbnrn, segnalare.

Odliti, odlljein. v. a. p.  f. Odleti.
Odlog. »i. Slufftbub. m. dilazione.
Odloinak, mka, m.  aSrudiflticf, n.

pezzo , frammento.

Odlomiti, mini, v. a p.  abbrc«
dim, rampe r. levar rompendo,
f. Odkimali.

Odložan, zna, o; adj.  ittbcrOram«
matif: ablcgenb , deponente.
Odložiti, žim, r. «. p.  f, odla¬
gati , Odgoditi , Odgadjati.
Odlučiti, čiin , r. a. p. d  abfoto
bern, separare;  2 ) cntfdidbtlt,
decretare,  f. Odlučlvati.

aoo

01)31

00)1

Od luči vati. vam jetijem, v.n.i.
f Odločiti.

Odluka , f.  Sritfcfieibung , 1’.
fcbciS , a3e[ct)lu6, m. decretu.

Odlil pati, pain. v. a . p. Icbtagcnb
rocgbrtngcn, obfctilagcn , levure
battendo.

Odmači, maknem, v.  a. p.  f.
Odiiiakiiuti.

©dinagati , gam , r. n. i.  fcbabcit
buvtb ungefdiirftc Jptlfe, i liša¬
ju! are.

Odinali, adv.  gieicft, alfogieid),
augcnfclicfltcb, subito.

Od malt, m.  'iibgattg, m. partenza.

Odinaka, f.  Slitfftftttb, m. dita-
zione.

Odmaknuti (odmači). odmak¬
nem , v. a. p.  roegriicfctt ,sco-
stare,  f. Odmači, Odmicati.

Odinaljati, Ijam, v. a. i.  abbcten
(etne ©djulb), cnmpensare pre-
gando ;  baš Otbet bcenbiget;, es¬

ter sul pne delln preghiera,
lerminare a pregar,  f. Od¬
moliti.

Odmamiti, miin, v.a.p.  binmcg.
locEen , ftiinocgfcerctcn , sviar
alletlando.

Odmarati, ram, r.a. i.  n. p.
konje, ert>olcn (affctt, far ri¬
si or ar o respirare; —  se,
v, n. i.  tata , (id) crfjoleit, ri-
posare  , rifocillarsi dalla
stanehezza,  f. Odmoriti.

Odmarznnti, nem, \v-n.p.

©dmarznuti se, uem.se, j auf.
tljaucn , far scilocco . scio-
nliersi il qhiuccio,  f. Odkra-
viti se.

Odmatati, tam, v. a. i.  abtja=

ipeln, abiuitbeit, saomitolare,

metati.

Odmekmtli, n ,. n , _ r  „ p cr;

rt>etct>crt, roctcbcr «>erfcen , dive -
mr molle,  f. iHeknuti, Omek-
miti.

Odinen , a, o, adj. (russ.)  art -
gefefjcn , oorncljm, ragguarde -
vole , notubile.  f. Žuatan ,
Odlican.

Odmena, f.  f. Zamena.

Odmeniti, nim, v. a. p.  etncn
ablofen , cambiare , mul are,
smontare (la guardia).

Odmeriti, rim, v. a p.  abmeffefl/
abivtagen / misurare  , ponde-
vare.

Od met , m.  93enwurf, m.
fcbmoibung, f. rigeltamento i
nije to na odmet, baš ijl iucb*
$um SGcgrocrfcn, guesta non e
una cnsa da rifiutarsi.

Odmetati, mečem, v. a. i. \x>ty
Icgcn, rigellare,  abtrunmg
rtieti/ far ribellare , far apf>'
statare;  - se, abfaUcit/
trtinntfl »ucrbcit, ribellare , apo-
statare,  f. Odmetnuti.

Odmetnica, f.  ‘.itbtrunmge, O
donna ribellante  , apgstatd •

Odmetnik, m.  Slbtriimttgcr, i»>-
ribellante , apostata.

Odmetnuti, nem, v. a. p.  f. Od¬
metati. -

Odmicati, čem, r. a. i.  rocsrittfi' 11 '
scostare;  auffcbicbcn, jogctit'
differire,  f. Odmaknuti.

Odmiti, mijein , v. a. p.)  ahn^'

Odmivati. vam, v. a i.$  i'd)O l
(etncn 5'lccf am Setbe), lavd 1 '
((fiialche macchia in faccid j
fiulle mani od in general
.sul c or po).

Odmoei-, admorem, odmoze 111
i odmoru, odmogao, v. n V-
f. Odmajati.

Odmolili, lini, v a. p.  f. Od¬
maljati. ^

Odmor, m. (5vf)o'.ung, 9tube,

201

01)0

f.

000

■ *isloro dalia stanrhezza

’«>o,o.

Odmoriti, rim , v. a. p ■ f Od¬
čarati.

Odmotati, tam, v. a. p.  f. 0d-
"'at ati.

Odntukati, kam, v .n.p.  1) auž«
fcriiUeit, terminov di mutiuhia-
»■e; 2) Sad ©ebriitl cmietctn,
? ’ini ugghiare, risponder viug~
'.Ihiondn;  3) baoonbruUen, an-
darsene mugghiando
dnašati, šam , v. a. i.  f. Od-
»ositi

"^1,1 odnesem, r. n. p.  njcct

OiU„,

Oralen, portar via ;
"Efjmen , abjicben, lev ar via,
Via.

Odni! l, ?. t - i ’ llla iii, v. a. i.  I abnel)
mini, r. a. p.  j men, ab.
ben, tur via, sottrarre,

reniare.

Od

Od

s ' m > v ■ a -  i. roegtragen,
p^lar Via:  - se, v.n.i. fid,

. b ei«et)en,

ri ferirsi.

8ortW )e  ' "• Sorttrajeit, n
53n«,*"■  U portar via;
,. c f, 8 ! tn, B, n. proporzione,
Ort I azi, »‘e.

>rim  ’ V -  ŠCtl,

Odni rova re.

"•{EMtl, sim, v. a. p.  in
ojf e " 3,uf  met ter in

Ort i cleii ito, accreditare.

Jstea,i,.»..

,l ' C ard u ’,"i U '’ ocrfl3 “ t; "'

Odo h i

sl„’ , e ’„ »de, odosmo, odo-
de ita , e ’ otidoli, oti-

otitj''Vnu-i 91 ™ 9 fort ' prael ' f '

Odojak, .ika. m. I ©panferfel, n.
Odojče, četa, n \porcello da
latte.

Odojiti, jim, v. a. p.  1)fiugeit,
lattare  ; 2) anfaugen , com-
minciare a sueckiar.

Odoleti, lini. v. v.p.  SBiberftanb
teiflen, fiegen auf bet Sefenftoe,
resistere, ttuperar revir ten  -
do;  — sardcu, (trti liberttnit«
Sen, resistere. at euore  ; —
svojim pozudam, £>ert ubet fet»
nc SeiScnfcftaften roecben, sape-
vare le sne passioni;  nemo-
g« odoleti. icb fann mitb nidit
crruettten nonposso resistere.
Oiloinia, adv.  »on bamalb, feit
icncr 3eit/ da i/nel tempo,
d'allara impoi.

Oilonde, I adv.  oon Sort, »on
Od on le, j jenem Ortc, di la, di
guel limitu.

Odonuda, I a,lv '  ^ °"„ n ^

0(1 or, u.  $$eutc, f. SHaub, in,
bottino . preda f  spoglia.
Oriora, f.  I) f. Odor; 9) So
ftum, n. Sradit, f. ves til o ,  .
Odeča, Nošnja.

Od orati, rern , v. a. p.  obacfertt,
t>urcb fcač 9lcfern bte ©cbulb ti U
gen, compensare arando.
Odoruzati, zam , v. a. p.  ent*
roflffnen, disarmare,  f. Kaz-
oruzati.

Odotud, )adv.  oon ba , baljcr,
Odotuda, ( guinci, di cotesto
lungn  , f. Odatle.

Odovde. | oon bi er  di qua y
Odovle, l<juindi. da qui : »on
Odovlek , fbiefem Dete. non bit*
Odovuda, I fcc ©telle, da questo
lit o go, da guesto punt o.
Odozdo * i adv.  oon unten, da
Odozdol, i bas s o, di la gin;
unterftalb, al di sotto.

OOP

ODP

20 :

Odozgor, ) adv.  oon oben berab,

Odozgora, j iii sopra.

Odpad , m.  Slbfall, rti. tKbtrun«
nigfeit, f. abbanduno (di par-
tilo), apostasia.

Odpadati, dam, v. n.i.  1) abfal«
len, cascare , decadere  ; 2)
abtriinnig rcerbcn , apostatare ,
f. Odpasti.

Odpadnik, m. f. Odinetnik.

Odpadnuti, nem,|o. n.p. f. Od-

Odpanuti, nem, j pasti, (id pa¬
dati.

Odparati, ram, v. a. p.  loitrcn*
nen (etrcaš StngendljteS), scucire.

Odpart, a, o, part.  offen, gcoff«
net, apertn.

Odpasati, šem, r. a. p.  lofigiir*
ten, scingere , f. ltazpasati.

Odpasti, padem, v. n. p.  (.Od¬
padati.

Odpaštati, tam, v. a. i.  f. Od-
postiti

Odpeeatiti. tim , v. a. p.  entfrc«
gcln, bab ©icgel aufbtccben, dis-

sigillnre , romper il sigillo  ,
f. Razpečatiti.

Odpeljati. Ijam , v. a. p.  f. Od¬
vesti , Odvoditi.

Odpevati, vam, v. a. p.  1) aug.
(rngen, finir a canlare;  2) ab»
fingen . burdt i»tngeit bie ©dntlb
bejaljicn . pagnre. il debilo col
canto;  3) imSingen antroorten,
risponiler canlando', k)  fin«
genb fortgeften, andarsene can-
tando.

Odpijati, jam, v. a. i.  t) abttin«
fen, becer il soverchlo'.  2) ab«
trinfcn burdi £rtnfen berirtitt«
gen (j. H3. eine ©diutbforbening),
bever  a coni o d’un debito  ,
Odpili.

Odpiliti, lini, v. a, p.  abfagen
recider col la sega ■  abfeilen,
recuter coli u raspa o tima.

Odpirati, ram i rent, v. a. i.
vrata , anftfjun , auftnadun ,
aprire,  f. Odpreti, Otvoriti,
Oivarati.

Odpis, m.  SRcfcrtpt, tUnircort'
fcbtciben, n. rescritto, rispo-
sta in iscritto.

Odpisati , šem. v. a. p.  jtirtief
fdtrcibcn , fdieiftlirf) antrcorten,
reserivere  , rispondere  i#
iscritto.

Odpiti, pijem, v. a. p.  f. Odpijati-

Od plakati, čem, v. a. p.  1) burdi
3Betncn abbiifien, abrceinen, pa-
gar colle lagrime ; 2) nteinenC
baoongeben, andarsene pian-
geodo.

Odpltnuti, nem, v. n. p.  more,
voda, f. Oseknuti.

Odplivati , vam , c. n. p.  baoott'
fdircimmen, andarsene nuo-
tanilo ,  f. Odploviti.

Odploviti , vini, v. n. p.  f. Od-
plivati.

Odpoeinuti.nem, v. n.p.)  autnt'

Odpoeivati, vam, v. n. i.f t)cn ,
audraften, ripgsare , guietarsi.

Odpor, m.  HGtbetflanb, m. rt-
sistenza.

Od p o ran, rna, o, adj.  rciber«
fpanfiig , repiignante, refrat-
tario.

Odporiti, rim , v. a. p. f.  (lil'
parati.

Odpnručiti, cim, v. a. p.  juriiif-
entbtetljcn , mandar la lispo-
sta a borca.

Odporučivati, vam, i čujeni,
v. a. i.  f. OdporUčiti.

Odpornika, f.  bie munblitbe ‘3(nt
rcort, bie man burek einen
t()en jufdntft. ta risposta elit
si manda dire per un met'
saggiere.

Odpustiti, tim, r.a.p.  lfabfd 1
(ten, bureb Saften abbušen, coni-

00 R

OOS

20 i

pensar digiun ndo; i)  nuofa=
(Itn, finir a digiunare.

Odpratlti, tim, v. a. p.  begleiten,
gelettert, ac compagnare.

Odpraviti, viin, v.a.p.l abfcr«

Odpravljali, Ijam, v. a.  t. jtigcrt,
betadiircn. spedire , inviare ;
— se, fid) roobin begeben, in-
camminarsi.

Od prečiti, čim. v. a. p.  baš .spin«
trmi® (jcben, offnen, rimuovere
l' ostacolo. aprire.

Odpreči, preženi, /v. a. p.  ko-

Odpregnnti, nem,fnje, vole,
abfpannen, abjocben, staccar,
sgiogar,  f. Izpregnuti, Odpre-
zati, Ita/,preči, Razpredati.

Odpreti, prem, v. a. p.  aufm«>
d)tn, auftfmn, aprire,  f. Odpi¬
rati, Otvoriti, Otvarati.

Odprezati, zarn, v. a. i. f.  Od¬
preči.

Odprije, ailr.  norbem , cfjtbcm,
Ujemali, priina, aeanli, di
prima.

Odpučiti, čim, r. a. p.  f. Od-
putiti.

Odpust, m. SntiaiTung, 2lbban»
fung, I'. congedo, liilcenzia-
mento.

Odpustili, tim , v. a. p.  1) ent<
iaficn, eongedare;  2) ablaffcn,
naetiiaffen , 'lasciar una parte
(p. e, di debilu).

Odpuščati, rani, i e. a. i.  f. Od-

Odpuštati, tam , ( pustili.

Od puliti , tim, v. a. p.  auffno«
p fen, sbottonare;  auffebnaUcn,
sfibbiare ; f. Odkopčiti.

Od puliti se, tim se, v. n. i.
(id) in @ang fepen, incammi-
nursi.

0 d rad iti, dim, v. a. p.  abarbet«
ten, compensar lavorando.

Odradjivati, djujem, r. o. i.  f
Odraditi. I

Odrasti, steni, stao isao, v. n. p.
grofi roadifcn, crescer grande.

Odreči, rečem, v. a. p.  'abfagen,
entfagen, miberrufcn, rieocare,
disdire ;  — se (česa), v. n. p.
fid) lošfagcn, rinunziare.

Odrediti, diiu, v. a. p.  befliit!«
men, anorbnen, ordinare, dis-
porre.

Odredjivati, djujem, v. a. i.  f.
Odrediti.

Odrešiti, Šim , v. a. p.  lailflb«

Odrčšivati, šujem, r. a. i.  j fen ,
sciogliere ; iosfptcdien, assol-
vere.

Odreti, odrem, v. a. p.  fditnben,
bit £aut abjieljen , abfjauten ,
scorticure, scuojure,  f. Odar-
ti. Odirati.

Odreti, odrečem, v. a. p.  f.
Odreči,

Odrezati, ženi, v. a. p.  abfdinci«
ben, lagliare.

Odrezine, f.pl.  Jlbfebnitjcin, pl.
ritagli.

Odrč/.ivati, zujem, r. u. i.  f.
Odrezali. ••

Odricati se, čem se, v. u. i.
česa iii čega, f Odreči se.

Od riga vali se, va se, v. impers.
i  komu, rulofen, ruttare.

Odricunti se, ne se, v. impers.
p.  komu, nilpfen, ruttare.

Odrinuti, nem, v. a. p.  ntegriicfen
in einem ©top, respigner con
un sol urto.

Odrivati, vam, v. a. p.  burdt
iattgered ©toffen naegrucEen, ter-
minar iatto delto respignere.

Odriv ati, vam, v. a. i.  megrtiefen
(eben bamit befebafttget fein),
esser in atto del respignere.

Odroditi se, dim se, v. n. p.
aučarten, and ber 2lrt febiagen,
degenerare.

Odsamariti, rim , ». a . p.  ben

ODS

O DS

2m

©aumfattei fjetunternefimen, le-
var il baslt).

Odselinica, f.  CeibfluDl. in. se<i-
getla (ove si svariva il varna).

Odsecati, cam, v. a.i.  abliaucn,
tagliare , tionvare;  — , v.n.i.
n. p. voda, more, abncbmen.
gbbe efntreten, valare , far il

rijlussa.

Odsevi , čem, v. a. p.  abpaucn,
tagliare , Ironcure.

Odsečak, čka, m.  f. Odsek.

Odsedati, dam, p. a. i.  f. Odsesti.

Odsedlati, lam, v. a. p.  abfatteln,
levar la sella,  f. Razsedlati.

Odsednuti, nem, v.n.p.  f. Od¬
sesti.

Odsek, »i. 9lbfctinitt, m. sezinne;
odsekom, adv.  im Surdifcbnit*
te, ali' ingrosso.

Odsele, a at:,  »on nun an, ju>
tiinftig, d’ ara impoi.

Odseliti se, lim se, v. n. p.  nuč<
roantcrn, emigrare.  f. Prese¬
liti se.

Odseonik (odselnik), m.  5iuž=
tuanberet, m. emigrante.

Odsesti, sedem , v. a. d' n. p.
konja ili od konja, 1) nbftct--
gen, smontare , svender dal
varallo ; 2) einfebrcn, fermarsi
in mi’ nsteria.

Odsevati, vam , v. n. i.  i»ibet>
fitieincn , reflectiren, riflettere
la luve , In splendore.

Odsjati. sjam , v. n. p.  aufljoren
tu fdictnen obet tu gldnsen. ves-
sar di risplendere.

Odsipati, pam i pijem, r. a.i.
rotgfctiutten (einen Xl)eii), ver-
sar via une pa rte. f.  Odasi-

pati, Odasuti.

Odsiv, m. SBiCetfdiein, Slbglanj,
m. Jtefterion bet ©ttaljien, ri-
flessione , riverbern di luve.

Odsivati.vam.r.a. i.f. Odsevati.

Odskakati, čem , v. n. i.  1) ab<
fptingen. ribalzare ; 3) sunce,
mesec . aufitcigcn , levar di
suit ' nrizznnte ; 3) iibetfprin*
gen (befiegen im ©prungcl, ««■
perar pel salture ;  d) •—,
r. n. p. bauonfpringen, andar-
s ene s alt amin,  f. Odskočiti.

Odskočiti.čim,r.n.p.f.Odskakati-

Odslati, odšaljem, v a.  p. f.
Odaslati.

Odslužiti, žiin, v. a. Il'n.  p.
l)oufl)bren tubienen, audtdenen,
ji nir di servire ; 2) abbiencU/
vnmpensare servendo,  f. Od'
sl uživati.

Odsluživati, vam i žnjem, v.  a.
tf' n. i.  f. Odslužiti.

Odstojati, jim , r. n. i.  entfernt
fein, esser disvosto.

Odstraga , adv.  f. Odtraga.

Odstraniti, nim , v.a. p. bcfeiti'
gen, rimuovere , metter in
disparte ; — se, v. n. p.  (id)
cntferncn allontanursi.

Odstriči, strižem, r. a.  p.lmit

Odstri/,ati, tam , v. a. i.  (bet
©diete nbfcbncibcn , tosar vid.

Odstop, tu.  JtucEfdiritt, m Mbtre'
tung , f. ritirata.

Odstupati, pam. v.n. p.  abtnat*
fdiiren, nadure , marviar vid.

Odstopati, pam . v. n. i.  gbtte<
ten, ritirarsi,  f. Odstopiti.

Odstopiti, pim, r.n.p.  abttetcn,
jutiiettreten , ritirarsi.

Odstupljavati, Ijujem, v. n.’.
f. Odstopiti.

Odsuditi, dim, r. a.  p. /al>'

Odsodjivati, jojem, v. a. i.)WC>
tbcilcn , entfdieiben , giudicare,
deviriere.

Odsekati. čem , v. a. p.  abbre«
pen, abimitnen , storcete  i
svolgere , disfar gnetlo  <*W
e torto  , f Razsekati.

ODU

205

01)T

Odsukivati, kujem , v. a. i. (.
Odsukati.

Odsutan, tna, o, /ulj.  f. iVeprito-
inan, Ncpribilan, Nenazočan.

Odsuti, odaspem, v. a. p.  f. Oda-
suti, Odsipati.

Odsvakud , i adv.  nenaden ®ei=

Odsvakuda, > ten, onn aUen Or-

Oklsvuda, \ten, »on alleittljai-
ben, da lulle le parti, da
lulti i luoglii.

Odšastje, n. Stbgang, m. 3tbrei-
fe, f. partenza,  f. Odlazak.

Odšepati, pam, o. «. p. baron*
binfcn , andar zoppicando.

Odšetati, tam i  ceni, la. 11 .

Odšetatise, tam i čem se, j p. ba-
DOltfpdjircn, fortroanbcln, andar
passeggiando.

Odtale , 'adv.  f. rtdatle.

Odtardi, tarčnem, v. a. p.  f.
Od targnuti.

Odtargnuti (tarči) , gnetli ,
v. a. p.  abrcitien . slrappare.

Odteči, tečem , a. n. p.  abflic-
tien, scorre.r vin.

Odterati, ram, v. a. p.  »ertrci-
ben, cacviar ria.

Odticanje, n.  Slbflufi, 2lblauf, m.
scorrimento .

Odticati, čem. v.n.i.  abftieficn,
scorrere, f.  Odteči.

Odtisak, ska, m.  Slbbrucf, m.
impronla, stampa.

Odtiskali, kam, v. a. i.  rocgbrit.
eten, rimuovere spignendo.

Odtiskali, kam, e. a. p.  aubbru-
eten, finir di stampare.

Odtiskivati, kujem, v. a. i.  f.
Odtiskati.

Odtisnuti, nem, c. a. p.  rocitbui-
efett, juructfditeben, rettpignere.

Odlle, adv.  f. Odatle, Odtole.

Odtok, tu. blbflag, Slblauf, m.
scorrimento.

Odtole, arfn, oon ba, oon bannen,

fort obit ba, da cosic , da co-
testu luogo  , f. Odatle.

Odtuda, adv.  baljer, guiudi.  f.
Odtole. Odatle.

Odtudjiti, d jim, v. a. p.  entfrem-
ben, cntdufiern, alicnare.

Odturiti, rim, v. a. p.  f. Odrinuti.

Odučavati,vam, v.a.i.l  abge-

Odučiti, čim, v. a. p.jivoljncn,
disavvezzare.

Odug, a, o, /ulj  tanglid), bis-
lungo, lungbetto.

Oduliit, f.  bab Sltipncn, ilrespi-
rare;  Suft, f. aria.

Odujmiti, mini, v. u. p.  n. p.
času od ustali, tocgncijmcn (ben
?5ccl)cr oon beni (Dtunbc), leva-
re , rinitiovere (il biechiere
dulla borca).

Odlika, f.  blbgcioobnung, dis-
usanza.

Odiimili, mini. a. n p. (Vuk)
ben $orfat> dnbern , cambiar il
proposito.

Oduriti, rim, v.a.p.  I (slov.)

Od urjavati, vam, a. «. i -1 airab-
fdicuen , odiare , 'hbbomiuave  ,
f. Marzett.

Odurnost, f. (slov.)  Slbfdieu. m.
abbominuziane  : btbfcbeulidp

fcit, ipafjiidifcit, f. or rove,  f.
Marzost.

Odustajati, jem , v.n.i.  )abftc=

Odustati, tanem, a. n. p .j ben,
desistere.

Odustaviti, vini, a. a. p.  Iflbbdl-

Odiistavljati, Ijam, a. a. i. j  ten ,
aufbaltcn, fermare , ritenere ;
abroenben, distorre.

Odušak, ška, m. I Suftlorti , n.

Oduška, f. j spiragiio ,
spiracolo.

Oduzdati, dam, a. a. p.  f. Raz-
uzdati.

Oduzeti, oduzmein , v. a. p.

Oliv 206 O0V

abitebmen , entjiefjen, togliere,
levare.

Odu/.iinati, mam, tnljein. r. a. i.
abneljmen, cnt|iel)en, togliere,
levare.

Oiliizlati, lam, v. a. p  einett
dtnopf auftijfen, sgroppare.

O d vabiti, bim , v. a. p.  binmeg*
locfcit , allettur via.

Odvaditi, dim, v.a.p.  abgcnjbJ)«
neit, entrobljncn , disusare  ,
disavvezzare.

Odvadjati, djam, c. a. i.  f. Od-
voditi.

Odvaga, f.  Sntfd»tofrettf)cit, f.
risoluzione.

Odvaliti, lini, jj. a. p.  afctvatjcn
(auf etitm.it) , rivolger, rivol-
tar (in una volta).

Odvaljali, ljam , r. a. p.  turd)
mcbrmatigeS SCBaljeit iefeitigeit,
scosture una cosa rirollan-
dola piu volte.

Odvarci, varžem , v.a.p.  »er>
ttierfcn , rigettare, ributtare,
f. Odbaciti, Odvarguuti; —
se, v. n. p.  abfaHen , untreu
inerten, apostatare.  f. Odmet-
nuti se , Odmetati se.

Odvargnnti, nem, v.a.p. i.
Odvarci.

Odvariti, rim, v.a.p.  aeitcbe
abtocbcn , bollire, lessare.
Odvarivati, rujem, v. a. i.
Odvariti.

Odvarmiti, nem, v.a.p.  an'c
bot, ablenfen, frastornar
distorre, distogliere',  errci
bfot, contracambiare, repi
čare,  f. Odvratiti, Odvrača
OdvarveU, vi ,„ , *. p.  bat>

coTnt’ andarsen ' for "
0 , &oL " a „:°’ adJ - entm

Odvažati, žam, t>. a. i. (  Od¬
voziti.

Odvažavati se, vam se, v.n.i-
f. Odvažiti sc.

Odvažiti se, žim se, v. n.  ?>■
fid) cntfdtlicftcn, risolversi.

Odveč, adv.  jurnc!, troppo, <■
Odviše.

Odvedenje, n. s C3egfuI)rmtg, • ■
il eondur via.

Odvesiti, sim, v. a. p.  t»ač tj« 11 !!*
(jeninterneljmen, disimpieeare-

Odvesti, vedem, v. a. p.
fiifjrcn, basonfuijren, menarvia ,
condurre via,  f. Odvoditi,
Odpeljati.

Odvet, m.  tdntroort, f. rispo-
sta ; @timme, f. SGotum , f.
vato.

Odvetak, tka, m. (dirnin.  nad
odvet) Srbe, m. (mcUeirf)t i»cu
er in bcntSecbtcn ganj bcm Srb*
lafiet entfpriefjt), eredeffor
se perche c o r r i s p o n d e O'
testatore riguardo a i dirillO’
f lla.šlinik, Naslednik.

Odvetčina. f.  Srbfcbaft, r. ere
ditd,  f. Baštlna, Nasledstvo-

Odvetničtvo, n.  Surfpraclie, >-
tpntronat, n. 2tnroaltfdtaft, >■
patrocinio, procurazione.

Odvetnik, 1 ». Sitrfprertier, il *'
oofat, m. procuratore , aV '
vocato.

Odvetovali, tujem, v. n. i-V
?tntwort gcben, fiimmen, ad* 1 *
ren, dar il suffragio, volat' e ’
2 ) fiirfprecbcn, patrocinare.

Odvezati, žem, v. a, p. loiW
ten , sciorre, scingliere.  ,

Odvezivali, zujem, v. a.  i- *'
Odveživali.

Odvezti, zem, v. a. p.  bananM'
ren, megfabren (im SDagen ato
im @d)ife) , eondur via  (*"
carro o in barca);  — se, d*

O »V 207  OGA

faf)teu, anilar via in carozza
o in barca.

Odveživati, vam i žujem, v. a. i.
f. Odvezali.

Odvici, viknem , v. a. 4' n. p.
f. Odviknuti.

Odvijati, jam, v. a. i.  abrotnbcn,
lobnmfcln , svolger, sgomilo-
fare, f. Odviti, Odmotati, Od¬
motali, Razviti, Razvijati.

Odvijati, jem , v. a. p.  abroor«
fcln, venlolare , *iventolare
tuna parte della biadu).

Odviknuti (odvici). knem, kao,
v. a.$' n.p.  abgcmbbncu, disav-
vezzare;  (id) abijei»6I)nen, dis-
avvezzarsi ; — se, v. n. p.  fid)
a&gerooljncn, disavvezzarsi.

Odvinjivati, njujem, v. a. i. f.
Odvinuti.

Odviimti, nem, v. a. p.  abmtu
beti, abbreijcu , ripiegare  , ri-
volgere.

Odvišiti, sim, v. a. p.  maž ttangt
berunterncbnien , disimpiecare,
f. Odvesiti.

Odviše, adr.  jutttcl, troppo  ,
f. Odveč. Preveč.

Odviti, vijem, v. a. p.  f. Od¬
vijati , jam.

0(ivlačiti , čim, v. a. i.  n>egjte»
(jen , i»egfd)(ci)t)en, Urar via  ;
auffcbieben , oertagen , differire,
prolungare . f. Odvuči.

Odvlaka, f.  Bogerung, f. (Ber»
iug, m. dilazinne.

Odvoda, f.  (Vuk) 51 (i, m. ramo.

Odvoditi, dim, v. a. p.  t»egftif)»
reti, ablettert , menare, condur
via , f. Odvesti.

Odvoziti, zim, v. a. i.  loegfafj'
rett, fonfufirctt (trn (JBageu ober
im ©dttffe), r.ondur via in ca¬
rozza od anche in barca  , f.
Odvezti, vedem

Odvračati (tjati) , čam (tjam),
r. a. i.  f. Odvratiti.

Odvratak , tka, m. (Bcracltung,
SSeuandte, f. compensa, re-
slituzione.

Odvratiti, tim, v. a. p.  abbalteit,
abmcnbcit, frastornare, disto-
gliere, distnrre,  f. Odvračati.

Odvuči, vučem, v. a. p.  fortjie«
t)en , roegfctjteppcn , tirar ria\
ouffdttebcit , differire,  f. Od-
vlačiti.

Odziv, m.  bic Stntmort auf bett
9iuf, SDfetbuitg, f. ri.tpo.il a a
v hi chiama.

Odzivati se, vam se. v. n . i.  ftdi
melbcit, antmorten auf ben SRuf,
risponder  a c hi chiama , f.
Odazvati se.

Odzvati, zovem, v. a. p.  f
Odazvati.

*Odžak , m.  f. Dimnjak.

Okaditi, dim,  v. a. p.  (komu
što) efelijaft madictt, far suci-
do, nauseosoi  — se, v. n. p.
efetijaft tuerbeit, insucidirsi.

Oganj, ft-nja, m^Seucr, n- fuo-
eo  , f. Vatra ; — na puški ,
Slintcnfdilofi, n. focile tsullo
schioppo).

Ogar, m.  cin3<tgbf)unb, unaspe-
cie rii cane da caccia,  f. Hart.

Ogarbaviti. vim, v. a. 4' n. p.
bucfciicbt marfien unb toerbeu,
far e divenir gobbo.

Ogardili, dim, v. a. p.  entftetleu,
deformare , rendere brntto.

Ogariica, f.  1) ber ©trief (bic
©efttinge) um beit ^ald, »oraiif
man bie SBurbc auf bcm Diucfcn
tragt, corda che sla altorno
il cpllo a chi porta una
somma ligala sul dorsoi  2)
(Vuk) £aUfct)mucf, m. collana.

Ogarliti. iim, v. a. p.  umfjalfnt,
umarmett, abbracciare.

oc;o

(MIL 308

Ogarljaj, m.  .^afbftbmucE, m.
coltund,

Ogarlje, n.  f. Ogarljaj.

Ogarknuti, nem, v.n.p.  bitter
werben, divenir aniaro.

Ogarnuti, nem, ». a. p.  n. p.
koga Italjinom , kakanicom ,
umtjutlcn, bebecfcn, velare,  eo-
prire ; met I ere  , gel tar e ud-
doseli.

Ogartati, tam i čem, v.a.i.  f.
Ogarnuti.

Ogibati se, bijem se, c. n. i.
(. Ugibati se.

Oglabati, bani, v. a. i.  1) f. Glo-
bili; 2) — kost, f. Glodati.

Ogladniti, niui, v. n. p.  Ijungetig
roerben, affamare, aver farne.

Oglas, m. fiunbmattnmg . OSer«
iiinbigung , SBcfanntmadmng , f.
pubblicazione, notificazione,

annunzio.

Oglasiti, sim , v. a. p.  anfunbt*
gen, befannt macben, pubblica-
re, nntificare,  f. Oglašivati.

Oglasnik, m.  1) SSerfiinbiger, m.
bandit me;  2i 3ntcltigensbt«tt,
n. faglin degli annunzj.

Oglašivati, šujem, v. u. i.  f.
Oglasiti.

Oglav, f.  ipalfter, f. capestr  o,
f. Povod.

Oglavall, vam, v.n. p.  bit Jbalf»
tcranlegcn, met ter it capestio.

Oglavina, f.  flopfljaut bet jEljte?
rt, f. pelle detla testa degli
Ultimati.

Ogled, ni.  SBciictitigung I’. >'i-
vista;  ffitrfudt , m. ussuggia-
mento.

Ogledalo, n. ©megel. m. spec-

A > f-  Zarealo.

Ogledati, dam, v. a. p I  bcfehcn ,

Ogledati, dam, e. u. i.j befiditi*
gen , i ivedere  , esaminare

, guardando  ; oerfmtien , probi*

ien, assaggiare  , provare ;

—  se s kini, mit einem (tub
ncljmcn , misurarsi con uno;

— se, fitb tim ©piegel) befefjeni
specchiarsi .

Ogiolian, bna, o, adj.  ber@elb'
iltttfe getjorig, appartenente
alta multa.

Oglobiti, bi m , v. a. p.  1) bic
©clbfltafe cvbcbcn, lesar la pe¬
na pecuniaria ; 2) burek (St'
prcfiungen fdtinben, spogliare
eolte estorsioni.

Oglodati, djem, v.a. p.  abnagen,
roder iVintorno.

Oglnbuuti, nem , v. n. p.  taub
metben , divenir Santo  , (•
Oglušiti.

Oglušiti, šini, v. u. dfn.p.  tau®
macben unb metben, far o tli'
venir sordo ; — se, v. n. V •
(teti taub (lelten, nidit boren iuoO
len , farsi sordo , n  o n vo.let’
udire.

Ogujanik , m.  Jcuertccrfcr , >»•
ingegnere di fuoco.

Ognjen, a, o. I adj.  fcutia >

Ognjevit, a, o, j igneo, id’
fin: at a  , tli fuoco.

Ognjiča, f.  jiitiigcb 5ieber, n-
febbre ardente , f. Vručica.

Ognjilo, h.  Jeucrltabl, m. accid'
rino.

Ognjiste, n.  £crb, aSrennruntt -
m. fuoeolare.

Ognjivo, n. geuerjeug , n. bal'
tifuoeo.

Ognjusiti, sim, v. a. p.  efelb 0 ’ 1
rnadicn, render nauseoso.

Ognojiti se,- jim se, v. n. !’■
eitern , far mareia.

Ogoleti, lini, v. a. p.  cntblbfiC'
tlenudare ; —, v. n.  naeft n> et '
ben, divenir itutlu.

Ogorak, rka, m.  Jcuerbrant, ,n ‘
j tizzone

O (JR 209 OKI,

Ogorčen, a, o, part.  oerbittert,
amareggiuto.

Ogorčiti , čim, v. a. p.  oerbit*
tern, amarcggiare.

Ogoren, a, o,’ part.  nbgcbrftnnt,
ahruciato, arso.

Ogoreti, rim, v. n. p.  <tnbren>
ncn, trat unb um rerbremten,
bruciar cVattorno.

Ogovaralac, raoea (ralca). m.
!8erlcumber, m. calunniutore.

Ogovarati, ram , v. a. i.  1) iibcl
nadirebcn, oericumbcn , calun-
Jii'are; 2) — (Vuk). cntftfml«
bigen , mit ©orten uertfjcibigcn,
scusare, difendere colle pa¬
role .  f. Žago varati, Zago¬
voriti.

Ogovor, m.  1) 33erleumbung, f.
calunnia;  3 ) Sntfdiulbigung, f.
scusa.

Ogovoriti, rim, v. a. p.  f. Ogo¬
varati.

Ograda. Umidunung, Stnfrie«
bigung, f. ricinto.

Ograditi, dim, v. a. p.  itmjatr
Mit, einfrieben, einger di muro
o di slepe;  f. Ogradjivati.

Ogrodja f.  f. Ograda.

Ogradjivati, djujem, v. a. i.
f. Ograditi.

Ogranak , nka, m. 9teftcf)en, n.
®t>r'6fj[ing, m. ramoscello.

Ograničiti . čim, v. a. p.  be»
tdiriinfen, begranjcn, limitare.

Ogramiti, nem, v. n. p.  sunce,
oufgeljen, auffteigen, levarse
C‘l sole).

Ogra.šje, n.  (Vtik) ©trauš
(Jtarnpf), m . lotta, combatti-
mento.

Ogreli, m.  fficrg, n. stoppa;  f.

Kučina.

Ogrebati, bain, v. a. i.  lan, (ib
lietien , (jcdicln , pettinare,  f.
Ogrebsti 2. Mikati.

Ogreblo, n.  Siacbžraufc, f. pet-
tine.

Ogrebsti, bem, v. a. p.  l) (rit-
t)en, grattare, rastiare;  2 ) —
lan, kudelju, nbjiefien, bcdicin,
pettinare, svardassare,  f.
Ogrebati.

Ogrešiti, Šim, v. a. p.  duša ,
mit ©iinbeit belailen, bemafcltt
mit ©iinbeit, macchiare con
peccato.

Ogreznnti, nem, v. n. p.  miter«
gcfjen (im 5H3affcr ober im £otl)C),
immergersi Cnell’ acgua o nel
fango).

Ogrijati, jem, v. a. p.  crmurmcit,
riscaldare.

Ogrizak, zka, m.  f. Ogrizina.
Ogrizina, f.  Ucberbictbfe! »ott
4>ew Cin ber .Rrtppe) obet atteb
con 33rot, moran bie Bdfjnen«
bife in fennen fenb, il resto di
ijučiti, rhe si magia o rosica.
Ogrizli, zem, v. a. p.  anbcigeit,
mordere, rodere.

Ogrubiti, bim, v. n. p.  gotfiig
merbeit, divenir .brutto.
Ogubaviti, vim, v. a. p.  (tnbft 5
jtig, taiibig matben, far tigno «
so ; — v. u.  riiubig roerben, pi-
gliar la tigna.

Oguliti, lini', v. a. p.  fetjinben ,
scorticare,  f. Oderati.
Ogužati se, žam se, v. n. i.
'sbgerrt, iaubern , indutjiare,
tardare, f.  Oklevati.

Ob I interj.  ei, odi, ah, oi.
Obadjati se, djam se, r. n. i.
(česa), f. Obuditi se, Oči se,
Ostavljati se, Ostaviti se.
Oliaštriti, rim, v. a. p.  oboden,
diramare , tatjliar i rami.
Ohladiti, dim, r. a. p.  fiifden,

rinfrescare.

Ohlapiti, pim. n. n. p.  befpti(ien
I (monfogtes poiti ©cere, meidlt«
14

210

OKA

OJA

iti« ©turmroetter bit spflanjen
#n bet .Siilte befpriist unb ab*
brul)t), aspergere (delio delte
onde del m are , che in una
tempesla aspergono e gua-
slano le piante nel lido ); f.
lizeti.

Olimad, f. coli.  mnge dJfcrbe,
bit bodi liber ein 3af)t alt fittb,
molliludine de’ puledri;  1.
Ždrebad.

Olime, eta, n.  cin 5iiflen Ciibet
ein Safjr), puledro ;  f. Zdrebe.

Ohoditi, dim, v. a. i.  laffcn, flc*
pen laifen, rerlaifcn, lasciare,
abbandonare;  f. Oči, Osta-
vljati. Ostaviti.

Oboi (oho), la. o, adj  Ooffartig,
floli, superbo, orgoglioso.

Obolast,! f  f  oholost.

Obolia, | '

Obolili se, lim se, v. n. i.  dola

(cin, superbire.

Oholost f.  ©»ti - m. #offart, f.

superbia, orgoglio, allerigia.
Oliotan, tna, o, adj. (čech.
rus« J  »ittfg, miUfabrig, bereit.
roiuig. volonlario, spontaneo ;
f. Voljan, Poslužan , llobro-

volian.

Ohrabriti, rim, v. a. p.  crmK>
tpigen , incorragire.

Ohramati, mam , f. n. p.  bili'
fenb rocrben, direnir zoppo.

Ohromiti, mim, v. a. p.  liibmcn,
ialjm madicrt/ storpiare, strop-
piare.

Oj ! inlerj.  1) alb blntroott auf
ben 9tuf, risposla a chi chia-
ma.  j. *. o Marko ! — Oj!
2) O: o/

Ojagnjiti, njim, r. a. p.  merfen
(a a m ©diafe), figliare (della
pecora)  ; — se, j, „ j,, irer*
fen, figliare.

Ojanjiti, jim, r.o. p. f.  Ojagnjiti

Ojapniti, niin , v. a p.  mit Hall
tcrfdin.iercn , incalcinure; (■
Ovapniti, Oklačiti.

Oje, n. ®eicbfel f. (am Ddifcnma«
gen), limone (nul carro de'
manzi), i  Ruda.

Ojme , inlerj.  ad), a ihtel;. oiinč,
a ime.

Ojti, ojdein, v. a. p.  f. Oči.

*Oka, f.  ein tiitfiftlicb Httafj unb
©croicbt (3 '4 *Pfnnb), una mi-
sura e peso presso i Turchi .

Okaditi, dim, v. a. p.  umriim
ebern, incensare.

Okaliti, lim, v. a. p.  n. p. se¬
kira , fiiblcn , dar la tempra
(al ferro).

Okaljati, ljam, v. a. p.  mit itotb
bcfubein, infangare, imbratta-
re di fango.

Okameniti, nim, v. a. p.  1) pet'
flcincrn, pelriflcare;  2)—,c.ti¬
lu ©tein rocrben, divenir pietra,
f. Okameniti se.

Okameniti se, nim se, v. n.  )’•
f. Okameniti, v. n.

Okaniti se, nim sc, v. n. V/
(koga, česa ili čega) pcrmei'
ben, schivare, er it ar e;  flcfl
entfcblagen, abbandonare , la¬
sciare,  f. Ostaviti se, Oči se,
Proči se.

Okapati, pam , r. a. p.  n. P-
tarsje, kukuruz itd. ttmbaueit,
umaraben, vangare, zapparc,

%  f. Okopati.

Okapati, pijem, v. n. p.  1) at'
tropfen, distillare ;  2) — ištueb
moleči, fidt miibe bitten, slan-
carsi pregando.

Okapina, f  Sropfen poit Seri«*'
cola!ura d'una candella ; '■
Mosur.

Okarnjak, m. ©tiinimcl, 1,1
tronco.

OKI,

811

OKO

Okarnjati, njam ,1». a. p.  n. p.

Okarnjiti, njim , ilonac, čašn,
zdela, zub, »crflunmicltt, etroaS
abbrcdicn, romper qualche co¬
na tlel la estremita.

Okarpati, pam,l ®. a. p. flicfeit,

Okarpiti, piin, J rapezzare,
raeconciare.

Okarvaviti, vini, v. a. p.  mit
$5lut 6efpti$tn, insangutnare.

Okas, m.  Stintcnrdjaft, in. cassa
(d'uno schioppo).

Okasili, sim , v. a. i. anfdtafteu,
incassare (un' archibtiso).

Okast, a, o.jadj. ootl Sluge«,

Okat, a, o, (occhiato.

Okesiti se, sim se, v. n. p.  na
kopa, cinca aufletfdicn, anfoittar.
dien, digrignar i denli verso
alcuno;  —, fig.  (.ocriidttlidi)
tn’6 8adien ausbtedicn, prorom-

, per nel riso.

Okidati, dam, v. a. p  roegmi«
Ilca, audmiftcn, levaril letame
(p.  e. ilalla slulla).

Okidati, dam, v. a.  i.) paška

Okinati, nem , v. a. p.)  (Vuk),
loSfpannen, ločbrticfen, scari-
care (to schioppo).

Okipeti, pim, v. n. p.  autgabren,
fini e di fermentar.

Okititi, tim , v. n. p.  aušfcbmii*
dfen, omare, addobare, de-
corare.

Okivati, vam, v.a.i. f. Okovati.

Oklacili, čim. v. a. p.  f. Ovap-
niti, Ojapnlti.

Oklada, /'. ŠBettc, f .scommessa;
f. Obklada.

Okladiti se, dim se, v. n. p.
recttcn, scommettcre,  f. 0)>-
kladiti se.

Oklaštriti, rim, v. a. p.  f. Olia-
št riti.

Oklati, okoljem , v. a. p.  Ijtrum
btifitn, mt mebtetett ©telleit bet<

$cn, morder allorno ;  — se,
v. n. p.  n. p. psi, ji* gegctt.
feitig (jerumbeifieit, mordersi
a vicenda (p. e. i cani).

Oblatiti, tim, v. a. p.  berabfdtla«
gctt, ballendo scuotere.

Okletnik, m.  S3erfd)motet, m.
congiurato.

Okletva, f.  SBerfdtmoruttg, f. con-
giura, cospirazione.

Oklevati, vam, v. n. i.  jbgertt,
Slnftanb tte()meit, tardare, indu-
giare.

Oklevetati , vedem (tjein) ,
v. a. p. (Krsl.)  f. Oblagati ,
Opadati, Opasti.

Oktin.jati se. njem se, v. n. i.
ftrfl t>crfcf)i»'6rcn, congittrare.

Oklop, m.  Jturag, fiaruijcft, m.
corazza.

Oklopje, n.  f. Oklop.

Oklopiti, pim, v.a. p.  auštuftett,
■Ritraji anlegeu, bepanient, ar-
viar di corazza.

Oklopnik, m  Rurafiier, m. ar-
malo di corazza.

Oknjastiti, titn"®. a. p.  lafjmett,
laf,m madictt, storpiare;  — ,
v. n. p.  Iflljm rocrbett, dicenir
storpiato.

Oknjašten, a, o. part.  »erflum<
melt, gclaljmt, storpiato, strop-
piato.

Okno, n. (slov.) f. Prozor.

Oko pokol), pracp.  f. Okolo.

Oko, «. Sluge, n. oechio;  slepo
—, ©cbliife, tempia ; oči, iu,
f. pl. , bic Sluge« (im Ropfe),
gti occh.l : oka, n. pl.  Cie Slugett
aufben ‘Biivfeln, punti.

Okolica,)/'- Umfreid, m. Umge>

Okolina ,Jgcnb, Oegenb, f. con-
torno, contrada, regione.

Okoliš, m. Strdi, ni. circolo.

Okoliti, litn, v. a. p.  f Ob¬
koliti.

14  •

213

OKR

OKO

Okolnost, f.  Umfmnt', m. cir-
costanza;  f. Okolovštiria.

Okolo, praep.  um, fjctum, attor-
no, inlorno;  beinabe, fcctlauftg,
circa , marca.

Okoiočep, m.  cin crbicbteteš Sraut,
alž Sngrcbicns cineš Siebcčtram
fes , erba immuginata qual
ingrediente pel filtru.

Okolomatiti, tim, ».a.p.(Vuk)
runb umbcr befe$en (j. 58. eiit
fileib mit ©cbniiren) , omare
(p. e. un abito con dei cor-
doni).

Okolov.ština, f.  f. Okolnost.

Okomak, inka, m. ber aubge«
brofcbcnc itufurujtolbcn, spiga,
d  pannocchia tli formentone
spogliata di grano.

Okomice. adv.  ©točmcife, mit
eincm ©toče, eolla punta, col
calcin.

Okomiti, mim, v. a. p.  aHjiilfeit,
abblattern, scorzare , mondare.

Okonjiti sc. njim se, v. n. p.
(Vuk), eiit «0fcrb befommeit,
procacciarsi un cavallo.

Okopati, pam, v. a. p.  umara«
ben, umhaucn, zappare intor¬
no  , f. Okopavati.

(tkopavati, vam, v.a.i.  f. Oko¬
pati.

Okopniti, nim, v. n. p.  n. p.
sneg, auitljaticn, sciogliersi.

Okorim, rna, rno, adj.  (V uk)
tabclnb, riprendente.

Okoreniti se. nim se, c. n. p.
ffiurjel faften, far radice.

Okorim, la, o, part.  ficif, Ijart,
dur n . rigido.

Okoreti se, rim se, v. n. p.  f.
Okoriti se.

Okoristiti, im, v. a.p.  SBortfjeit
gemafjreit, approfittare',  — se,
p. n. p.  35orU)eil liebcu, appro-

fittarn.

Okoriti se, im se, v. n. p.  fteif
metben, indurarsi ; fict» befru*
(ten, berinben, far crosta, in-
croslarsi.

Okornost, f.  Sitjcitfiitn, m. o-
stinatezza ; £artc, f. rigi-
dezza.

Okorušati, ain, v. a. p.  f. Oko¬
miti.

Okosit, a, o, adj.  f. Osoran.

(»kosili, sim, v. a. p.  ummiil)cn,
falcare attorno;  — se, v. n. p.
am ©aurne jerrifien roetbcn (eiit
■Sleibunabftucf), rompersi l'or¬
la sui panni.

Okosmatiti, im, v. n. p.  Ijanrig,
raul) reerben, divenir peloso,
ispido,  f. Orunjaviti, Oru-
taviti.

Okosno, adr.  barfdi, berb, bru-
scamente, ruvidamente.

(»kostnica, f.  ©crippe, ©felett,
n. scheletro.

Okošt, a, o, ailj.  f. Koštat.

Okotiti, tim, v. a. p.  3ungc jtlt
dBclt btingen,figliure (de’ bruti).

Okov, m. SBefctjIagc, n. SBefcblag, m-
guarnimento, fermuglin, cal-
za:  okovi, ali, m. pl • fteffel,
®anbc, pl. catene.

Okovati, kujem, v. a. p.  in Si'
fen unb Sanbc fcblagcn, incate-
nare ;  ('c idila a e n , ferrare,
guar n ir e di ferro.

Okovi, ah, m. pl.  f. Okov..

Oko7.iti,zim, r. a. p.  mctfcn (btu*
bet 3'tde), figliare (detto delte
naprej ; — še, v.n-p.  rcerfem
figliure.

Okrajak, jka, m.  bet 9ianb, ba(
Sticlicnbc, vivagno,  f. Kraja k.

Okrajati,am,p. a. p. f, (»krojiti-

Okrak, m. f. Krak.

Okrastati, tam, /v. n. p. raubiJ

Okrastaviti,vim,\ metben, infel'
torti di lattime ; —, v. a. ?■

OKI!

213

OKU

rdtibta madtcn, mit ter SHaube
anfleefen, infettar di lattime.

‘Okrečiti, čim, v. a. p.  f. Ojap-
niti, Ovapniti, Oklačiti.

Okrenuti, nem , v. a.  p. um«
menben, ttmbteScn, vollare,
volgere ; pod mač —, itber bie
Jtiinge fptinjcn iaiTeit, melter
al fd di spada,-,  što lia obče-
nito dobro —, ctmaš fiir Saš
allgcmeine 2Bof)l »erroenben, con-
verlire gualche časa al ben
pubblico.

Okrepeniti se, im se, n.n. p. cr<
ilamn.irrigidire,  f. Ukočiti se.

Okrepiti, im, v. a. p.  ftarfcit,
erauicfen, confortare.

Okresač, m. 8fcf)tpu?er, m.Eicfit'
febere, f. smocolatojo.

Okresali, šem, v. a, p.  svčču,
pu$en, smocnlare; —g ranje,
abdften, ta ali ar e i rami d'in-
larno ;  — pušku, abfencrtt, loš«
briiefen, sparrare, tirare.

Okresine, ali, f. pl.  abgebauene
•trecigc, Slbfdlte beim Slbdfien,
rami tagliati.

Okrelan, tna , o , adj.  burtig ,
fiinf, svetlo, lesto.

Okretati, tam i čem, v. a. imp.
f. Okrenuti.

Okretnost, SScbenbigfeit, @e-
lenfigtett, f. sveltezza.

Okrezubiti, bim, v. n. p.  jaljit«
liitfig roerben, divenir sdentato.

Okriliti, lim, v. a. p.  mitSlugeln
bcbectett, coprir col le ale.

Okrilje, n.  SBcfcbirmtmg, f. il co¬
prir coli ale ;  ©dnUb m. pro-
tezione.

Okriviti, vini, v. a. p.  befdiulbi-
jen, incolpare.

Okrivljivati , vam i ijnjem,
v. a. imp.  f. Okriviti.

Okročiti, čim, v. a. p.  mit SScO
iteit umftbltegen (s. S8. ein 'bferb

beim Dieitcn), circondar colle
tj muh e  (p. e. stando a cavallo).

Okrojiti, jim, v. a. p.  befcbnei«
ben, lagliare d’intorno, levare
la cima al panno.

Okropiti, pim, v. a. p.  befpriscn,
aspergere.

Okrug, m.  f. K rog'.

Okruga, f.  (\ uk) Strt iticiblicben
■Ropfputicš, sorta d'ornamen-
lo di testa detle donite.

Okrugao, g-la, o, adj.  tunb,
tondo, rotondo.

Okruglina, ( f.  SUinbe, f. roton-

Okruglost, idila.

Okrnniti, nini, v. a. p.  trbnen,
incoronare.

Okrnniti, nim, abpfiiicfcn, co-
gliere.

Okrutan, tna, o, arij.  graufam,
crudele.

Okrutnik, m.  ^artfjerjige, 58ar=
bar, m. barbara, uti alroce.

Okrutno, adv.  graitlam, spiela-
tamente.

Okružan, žiia, o, adj.  .Krčiš«,
circolare, del circolo «

Okružiti , žim, v. a. p.  abrun-
ben, rotondare;  umtingen, tim«
jingcln, circondare, intornia-
re; J.  Okruživati.

Okruživati, /ujem , r. a. imp.
f. Okrnžiti.

Okružje, m.  Ptrciš, Siftrift, m.
circolo , distretto.

Okučiti se, čim se, v. n. p.
fief) beljaufen, trovarsi mi abi-
tazione, accasarsi.

Okuiine, f. pl.  ©dilaefe, scoria.

Okuka, f  IKiinbung, Itriimmung,
(eineš glufješ), C. serpentina.

Okundačiti, čim, v. u.p.  pušku,
fcbdften, montare.

Okopati, pam i pijem, v. a. p.
abbaben , bagnare  ; — se ,
v. n. p.  babeii, bagnarsi.

O.MA

OLU »14

Oknpiti, pim, v. a. p.  aufljaufen,
aorlauten , raccorre ; oerfam«
m cln, jufammentreiben, aduna-
re, i  Zaokupitt.

Okusiti, sim, v. a. p.  foflctt,
ocrfurficn, assaggiare.

Okušati, šam, v',  a. p.  uerfucben,
provare.

Okužiti, žim, v. a. p.  »erpeflen,
inpestare■

Okvasiti, sim, v. a. p.  benctsen,
n«6 matben, bagnare.

Okver, m. Sinfaifung, f. S8tlSet=
raljniett, m. cornice,  ( d'un
guadro).

Olakšati, šam, v. a. p.  erleietp
tern, alleggerire, sollevare;
—, v. n. p.,  ieidtter »trten,
alleggerirsi.

Ole, adv.  (i ole, »on oAov?)
nur ctroaž, nur cin »cntg , un
poco,  f. tole, Ikoliko.

Olčniti se, nim se, v. n-p.  fant
»trten, divenir pigro.

Olepili, pim, v. a. p.  l) ficfcen,
bcflefcen, incruslare;  2) fdjon
»trten, divenir bello.

Oii, vonj.  f tli.

Oiizati, žem, v. a. p.  aMccfen,
leccare.

Oljenka f.  (slov.) f.  Uljenka.

Oljušline, f. pl.  tie abgcloite
©dtale, £ntfe, f. guscio, scorza
levala.

Oljuštiti, tim, v. a. p.  fcbaien,
ntljulfcn, lev ur la scorza.

Olosati, šam , v. n■ p.  Mlietbt
»trten, divenir meschino.

Olovan, vna, o, adj.  83lei» di
plombo.

Olovka, f . SBtetflift, m. lapis,

Olovo, n.  SJStei. n. piombo.

O tar m. Stltar, a „ are .
Uluja, p.  Ungc»itter, n. (Sturm,
temp e st a , temporale.

Olupiti, pim, v. a. p.  f. Oljuštiti.

Oluštiti, tim, n. a. p. f. Oljuštiti.

Olužiti, žim, v. a. p.  nbiaugen,
bagnar nella cenerata , f.
Liižiti.

Oinači se, maknem se, v. n. p.
auigleiten , sdrucciolare ;  f.
Omicati se.

Omagliti, tim, v. a. p.  bcncbcltt,
annebbiare.

Omaka, f. Zanh, f. intingolo ,
salsa  , f. Umaka.

Oinakuuti se, nem se, v. n. p-
f- Omari se.

Omaliti, Urn, v. a. p. »ermintern,
diminuire.

Omaljivati, ami ljujem, e.a.imp-
f. Omaliti.

Omamiti, im, «• a. p.  »erlocfen,
adescare ; betauben, stordire.

Omamljivati, Ijajem, v.a.imp■
f. Omamiti.

Oman, m.  2Uant»urj.i, f- Stlant,
m. inula helenium, (L i  n n.)

Omareiti, čim, v. a. p.
jen, fd)»arj befuteln, sporcare
di nero,  f. Marčiti.

Omarei, ) omarknem, v. n.p-

Omarknuti, (uom Sunfcl (tet
Sttadit) ubtrfallcn »trten, essere
sorpreso dal bruno di noti*'

Omarljati, am, v. a.p.  befutelfl'
lordare, sporcare.

Omarsiti. sim, v. a. p.  n. p. i'
veka, Slttfcbfpeifen ju effen s*'
ben, dar ad assagiar delld
čarne , f. lUarsiti.

Omaršaviti, vim , v. n. p.  «■>'
magtrn, fitb abjeljrcn, divenu’
scarnulo, smagrire. .

Omarznuti, nem, v. n. p.  erfor
ten, divenir freddo  ; ctncn•£ 1, > ,
auf 3tmanb befontmen , c«"*'
minciar a odmre:  omar**"
sam nanjeg-a; on mi je oniat'
zao; omarzuuo muježiv® 1 ’

OMI

OMU

ei5

er til te« Scben« tibertriiiiig, e
slujfn deli a vila.

Omastiti, tim, v. a. p.  iclimicrctt,
ugnere;  fdrtcn, tignere, co-
lurare.

Omatoriti, rim, v. n. p.  reif,
dlt ra er ten , divenir vecchin  ,
matura , f. Matoriti, Stariti,
Ostariti.

Omar,ati, ženi, v. a. p  umfttimie-
rett, ugnere d’intorno.

Omedjašati, Šim, v. a. p.  bcgrait«
jcit, befdtranfen, limitare.

Omeknuti, nem, v. n. p.  reeteb
inerten, ammollarsi.

Omekšati,am, v. n.p.  f. Omek¬
nuti.

Omela,/ - . DBiltel, m. (cine ©dima*
rojerpflanje, tarau« man ten ®o*
getlctm oerfcrtigt), vischlo.

Omelo, n.  cin (Befcn, raomit man
in ter SDlitlilc ta« ®cl)I um ten
®teinau«fel)rt, scoppella onde
levar la farina d'attarno la
pielra nei  mo lini.

Omeriti, rim. v. a. p. (o koga,
o što) anmeffen, j.53. cinitleit,
misurare.

Omesti, etem, v. a. p.  1 abfcb*

Ometati, am, v. a. imp .( ren ,
«braifd)tn, scopare, pulire-

Omctiljaviti, vim, c. n. p.  f.
Metiljatl se.

Omezdriti, rim. r. a. p.  abftci*
fctictt, ta« ®leifcft oon ten gel*
len abfdiabcn, scarnare, levar
le purti carnose della pelle.

Omieati se, čem se, v. n. i.
f. Omaknuti se.

Omikati, am , v. a. p.  ftampcln,
bedteln, petlinare , scardas-
sare.

Omiliti, lini, v. n. p.  (komu),
sefall n , licb raerten, divenir
faro.

Omiljavica,/’. (slov.)  Oljnmadtt,
f, srenimento ; f. Nesvest.
Omiljivati, ljujem , f. Omiliti.
Omirisati, šem, v. a. p. an  ct»
raa« tfedien, odnrare.

Omladiti se. dim se, v. tl. p.
jung raerten, auffproffen, rin-
giovanirsi , rinverdire, ger-
mngliare.

Omladjivati se , djujem se ,
v. n. i.  f. Omladiti se.
Omlatiti. tim, v. a. p.  afctrefdicn,
aužtrcfdten, trebbiare , baller
il grann,  f. Mlatiti.
Omldhaviti, rim,e. n.  p.fdtroad),
f rafti od raerten, divenir debo-
le, languidn.

Omodriti , rim , p. a. p.  blati
madieit, tigner di turchinn ;
—, r. n. p.  blau raerten, di¬
venir turchinn;  f. Modriti.
Omorika, f.  (Vuk) Jidttenbaum,
m. pino; (.  .Smreka.

Omotati, am, v. a.p.  umrainten,
aufratntcn, involgere, avvol-
gere.

Omrainoriti se,“rim se, v. n. p.
iu ®armov raerten, divenir
marino.

Omraza, f.  @el)affi«feit, f. ran-
core  , sdegno.

Omraziti, zim, v. a. p.  »crljnšt
madten, render odioso;  —se,
v. n. p.  s kini i komu, fid)
entiraeicn, oerljiišt raerten, farsi
odioso.

Omočiti, čim, v- a. p.  mit 9Rc!)l
befircucn, infarinare.

Omueine, f. pl.  qerutte(te« Ue<
bctbleibfcl uon tSSein (j. S8. in
citrar tunteln Jlafctic), scossa-
to acanzo di vino (p. e. in
una fiasca ).

Omuknuti, nem, p. n. p.  oer*
(tummen, unmutire:  f. Muk-
nuti.

ONE 316 OPA

On, a, o, pron.  er, flc, cš, egli,
el/a.

Onaila, adv.  f. Onda.

Onadanj, dnja, e}adj.  bamaltg,

Onda.šnji, a, e ] d'allora ; f.
Ondašnji.

Ouaj, ona, ono, pron.  jcncr, jc>
ne, icncd, quello, guella.

Onajz, m.  (seme) !lnt$ , m.
ttnice.

Onakav, kva, o) adj. iencrart,

Omiki, ka, o j di guella
guisa.

Oiiako, adv.  anf jene Strt, in
gnetla maniera;  fo (uncnigelt-
lidl), gratuito.

Onakov , a, o, adj. f. Onakav.

Onamo, adv.  Sortbin, la, inguel
laogo (di moto).

Ončas, adv.  alfoglctd), in bem
Stugenbltcfc , »ubito  , di botto.

Onda. adv.  bnmaid, allora.

Ondašnji, a, e, adj.  Samaitg,
d'allora.

Onde. adv.  Sort, Safclbft, li, in
i/uel luogo (.italo in laogo).

Ondešnji, a, e, adj.  fcortig, di
guel luogo.

Onemagati, am, v. n. i .) fcee

Oncmoži. možem, v. n. p.  j dtrdf«
te oetlieren, indebolirsi, spos-
sarsi.

Onemiti, mini. v. n.  p.ocrfhtm-
men, ammutire , f, 3V čin it i.

Ouepošteniti, nim, v. a. p.  ent<
ebrcn, disnnorare.

Onerediti se, dim se, r. n. p.
feine Stotljburft oerritijten, sva-
ricar il venire.

Onesvesnuli, nem, v. n. p.  in
0!)nmad)t fatlen, svenire ;  bc-
lvutitlos merben , perder il
sentimento ; f. Onesvestiti.

Onesvestiti se. tim se, v. n. p.
in  Dfjnmacbt fallen , svenire ,
uscire fuori di  se; um Sen

Serfianb {ommen, perdere  >1
giudizio.

Orievoljiti, jim , v. a. $ n. p-
arm madten , far povero  , ii»'
poverit e;  arm rcerben, dive-
nir povere, itnpoverire.

Oni, a, o, pron.  icner, i ene, it'
ned, quetlo, guella;  f. On,
Onaj.

Onjušiti. šim, v. a. p.  bcricdttdf
befdiniifcln, annasare.

Onoditi, dim, v. a. p.  macben,
fare.

Onoličak, čka, o,adj.i.  Onolik.

Onolik, a, o, adj.  fo groš, lanlo-

Onoliko. adv.  fo »tel, tanin.

Onomadne, adv.  nculid), jiiitgik
avanti gualthe giorno , al'
quanti giorni fu.

Onomadnji, a, e, adj.  oon bit'
fen Sagen, di Ive giorni fd.

Onoinlani, adv.  oor itoet 30^
ten, dne a n ni fd , f. 1’reko-
lani.

Onostran , a, o, ati),  lenfcitig,
di guella parle.

Omni, i adv.  bort buttb, per

Omni a , j cola.

Opačina. f.  ascrfcljttljcit, ®odl)eit,
f.  Saiier, n. perversita , mal-
vagilu.

Opaciti, čim, v. a. i.  oerberben,
»erfeljrt macben, guastare, cor-
rompere  ; — se, v. n. i. ver 1
fefjrt, ticrSorben merben, gua-
slarsi, corrompersi. .

Opad, m.  Sati, m. cascata.

Opadati , dani, v. a. i.  1) nit«
berfatlen, nadere , vas vare.  2)
»erleumben, valunniure , dir
male.

Upadanje, n.  tBerlcunibung, f-
valunnia.

Opadnuti, nem, v. n. p.  f. Opada¬
ti. Opasti.

Opaliati, am, v. a. p.  oon Soteu

217

OPE

OPA

uitb ©taub reinigctt (j. 33. bab
©ctreibc), neltare dalla lopa

0 pnlvere (p. e. la biada).

Opajati, jam, v.  o.p.f. O poji ti.

Opak, a, o, arij. bmsbaft- »erfcflrt,

catlico , perrerso, malvaggio,
pravo ;—način života, t>ctfcltt>
te Scbenbmcife, perverso modo
di vivere.

Opaklia, f.  ©cbafpelj, m. pel-
liccia.

Opaliti, lim, v. a. p.  l) prasca,
cirt ©cbroeitt fengcn , bruciare

1 peli del porco ; 2) paška,
losfcuctn, (osbritcfcn, dar fuo-
co al fucile.

Opameliti, tim, v. a. p.  gefcbtib
macben, far prudente:  opa-
metit ču ja njega, icft mcrbc
tt)tt fclion Icbren , »o !o inse-
(inerb la prudenza.

Opanak, nka, m.  etrte Strt 93unb=
ftfiub, Opanfe, m. sorta di
scarpa dei cnntadini Slavi.

Opančar, m.  Dpantenmatber, m.
c hi fa o li opanclii.

Opanjkati, kam, f. Ozlogiasiti.

Opao, la, o, adj. cingefatten, ma>
get, decaduto, scarnuto.

Oparbnnti, nem, v. n. p.  auf«
fpringcit (j. 93. bic Sippen, bic
baut, »on bcc fliiitc), aprirsi
(le lubbra o la pelle per la
rigidezza del freddo).

Opariti, rim, v. a. p.  t>crbren>
ata, aabreaneit, scnttare;  mit
beifiem UBaffcr befebutten, bag-
nar con aqaa calda.

Oparliti, lim, v. a. p.  abfengen,
bruciare;  abbrcanen, scoltare,
f. Opariti.

Oparljati, am, v. a p.  befubela,
btftbmusen, sporcare, far su-
cidn.

Oparsina, f. ^arniftb, fliiraš, m.
corazza.

lOpartitl, tim, v. a. p.  belafictt,
incaricare.

Oparžiti, zim, f. Oparliti,
Ožeči.

Opasati, šem, v. a. p.  umgtir^
ten, cignere, cingere.

Opasivali, sujem, v. a. i.  f.
Opasati.

Opasnost, f.  ©efabr, 9icbeaflidt>
fcit, f. pericolo ;  f. Pogibel.

Opasti, adem, v. n. p.  ifallea,
cascare;  aerieumbea, calun-
niare,  f. Opailati.

Opat, m.  9tbt, m. abbate.

Opatia, f.  SIbtei, f. abbazia.

Opatica, f.  iUebtifjitt, r. abba-
dessa.

Opatov, a, o, adj.  beb atbtcb,
bem Mbtc geporig , tli abbate.

Opatski, a, o, adj.  Slbtem, ab-
bazinle.

Opaž , m.  bie Jput, Slcbt, 23orficb*
tigfeit, f. caulela, circospe-
zione.

Opazan, zna, o, adj.  oorfictttig,
bebutfam, caulo, guardingo.

Opaziti, zim, v. o. p.  bemcrfeit,
osservare, avvertire.

Opazka, f.  SSemcrfung, f. av-
vertim-ento.

Opaznost, f.  95cbatfamteit, f.

caulela , circospezione , (.
Opaž.

Opčina, f.  f. Občina.

Opčiti, čim, v. n. i.  f. Občili.

Opeči, čem, v. a. p.  bremten,
ttnbrennett , scollare, abru-
ciare.

Opeka, f.  3iegel, Sacfileiit, m.
mat tone.

Opelo, n.  ber ©efang beim Sei«
cbenbegittgnifš, canlo funerale,
eseguie.

Openeziti.zim, v. a. p. ini  ®elb
oermanbeln, oerfaufen, cambiar
in moneta, vendere , — se,

OPI 218 OPL

v - n. p.  ju @tlb tommcn, farsi
danar a

Openiti, nim, v.  a. p.  nbfrfjau*
men, schiiimare.

Opepeliti, liin, v. a. p.  afehern,
spargere di cenere;  f. Ope-
peljivati.

Opepeljivati , opepeljujcin ,
v. a. i.  f. Opepeliti.

Operina, f.  2Ga|rfnuo(fec, f. uc-
gua in cui si e lasata gual-
che cosa.

Operušati, šain, v. a. p.  entfie-
bern, bie Sebern abrupfen, spen*
naje.

Opešati , am , v. n. p.  (slov.)
ermubcn, s/ancarsi, l Stru-
diti se, Umoriti se, Sestati.

Opet, \adv.  roieber, »iebetum,

Opeta, j abermaič , di nuovo, di
bel nuovo.

Opetovati, tujem, v. a. i. (če-.
cMsch)  roieberfjolen, ripelere ;

, f. Ponavljati.

Opevati, am, r. a. i.  befingen,
decantare.

Opevati (opjevati), am, v.a.i.
f. Opevati.

Opica, f. (slov.)  5lffe, m. sci-
mia,  f. Muna, Mimica,‘Maj¬
inim.

Opijati, am, v. a. i.  beraufeben,
render imbriaca ; — se, fiett
beraufcticn , imbriacarsi ,  f.
Opiti.

Opip, m. SBetaften, 33egreifen, n.
lasto:  SSefjutfamfcit, f. circo-

, speziune.

Opipati, am, v. a. p.  ) betaften,

Opipati, am, v. a. i.  ) befublcn,
tastare.

Opirati se, rem se, v. n. i.  itd)
auftebnen, appoggiarsi,

mtbetilreben , geg  »iberfeben,
oppoi-si,  f. Opreti se.

Opis, m. 33cftt)rcibung, (.deseri-
z ione.

Opisati, šein, v. a.  p. beictiteiben,
umfebrciben, deserivere , cir-
consc.rivere.

Opiti, ijem, v. a. p.  f. Opijati.

Opiakati, lačem, v. a. p.  bc>
tsetnen, pianger.

Opiakati, ačein, v. a. p. <mi’
utirocmmen, befpulert, lacarei
f. Poplakati.

Oplakivati, kujem , v. a. i.  (•
Opiakati.

Oplaviti, vim, v. n. p.  blonb
reerben, divenir biondn.

Oplecak, cka, m. bet obete >tf|CU
teb »cibiicbcit £einbe«, parit
superiore detla camicia delit
donne.

Oplemeniti, nim, v. a. p  obelit,
»etebcln, nohilitare.

Opleniti, nim, n. a. p.  aušplmt'
bern, auSrauben, saccheggiarti
predate.

Oplesniviti, vim, v. a. p.
ftbintmeln, ammuffare.

Oplesti, pletem, v. a. p.  flceb'
ten, trecciare, intrecciar />
nmficcbten, intrecciare:  —**'
rape, rokavice, itrieten,
vorar con ago a magliu',
se, ba« .foaat fletbten, accoV'
ciarsi i capelli.

Oplešiviti, vim , v.  a. n. f'
faljl marfien unb taljt »erbett'
far o divenir calvo.

Opleten, a, o, part.  geftecbit"'
treeciato;  gefiticEt, lavordl 0
a maglia.

Opleti , evem i iein, c. a. (■
auejaten, roncare, aroncat' e ‘

Opleven, a, o, part.  auSeejčiteO
roncato.

Opleviti, vim, v. a. p.  f. Ople* 1 '

Oplotiti, tim, v. a. p.  umjauitff'
circotldar di siepe, assiepd' r '

219

01* It

OPO

Oplovit, a, o, adj.  becptem, Preit
(»oit fiieibern), c ommodo, lar-
go (delto detle vesti).

Opna, (.  gellclicrt, n. membrana;
$ornt)aut im tJtuge, corriea.

Opočinuti, nem, v. n.  p.l »učni*

Opočivali, ain, v. n. i.  j pen,
ripusare.

Opog-aniti, nim, v. a. p.  oerutt*
tcinigen, cntroeitjcn, contami-
nare, sporcare , profanare-

Opogovarati, ain, v. a. i.  ent*
fcliulfctgett, ocrtfjeibigen, scusa-
re, difendere;  f. Opogovo-

riti.

Opogovor , m.  Sntfcbulbigung,
f. scusa  , difesa.

Opogovoriti, rim, v. a. p.  f.
Opogovarati.

Opojati, jam i jem, v. a. p.  be=
ftngen. e i n c n ttobtcn, bte ©rab*
0tbete liber iljit iefcn, cantare
le eseguie ad uno.

Opojiti, jim, v. a. p.  f. Opajati,
Opijati, Opiti.

Opoinena, f.  <5rinnerung, 2Rfllp
nung, I'. avverlimenlo, avvisa.

Opominjati, njain, njem, v.a.i.
crinncrn, uvvertire, ricordare.

Opomenuti, nem, v.  a. p. f.
Opominjati.

Oponašati, sam, v. n. i. (slov )
niMfptMcn , nocttaffert , bejfeg-
gittre.

Opor, a , o, t ad).  fjerb ,

Oporan, rna, o, 1 ucerbo.

Oporaviti se, vi m se, v. n. p,-
ficf) ctljolcit, riaversi.

Oporavljati se, Ijain se, v. n. i.
(. Oporaviti.

Oporeei, čem, v. a. p.  miter-
fprecfjert, miberrufett, rit ral tare;
f. Oporicati.

Oporeka, f.  iffitbcrrufung, Slbfa*
gunp, f. ritrattazione.

Oporicati,čem, n.a.p.f.Oporeči.

Oporučitelj, m.  SEcftircr,’ grb*
lolfcr. testalore.

Oporučiti, čim, v. a. p.  tefliren,
testare.

Oporuka, f.  SteiMmcnt, n. te¬
stament o.

Opošteniti se, nim se, v. n. p.
ficli alS Sfjrerimann jcigett, far¬
si onore.

Opovarči, variem , v. a. p.
umftojjcn, miberlcgert, confuta’
re, rifuture;  f. Oprovarči.

Opoved, f.  SBerroapruttg, 'Jirotc*
ftation, f. protesta.

Opovediti,) dim, v■ a. i.  prote*

Opovideti, jflircit, iBermajjruitg
einlcgett, protestare.

Oprasiti se, sim se, v. n. p.
3unge merfcn (»ort bcr ©ciu),
ftgliure (delto detle p orehe).

Opraštati, ain, v. a. i.  »erjcitjen,
perdonare ; losmacben, albin*
ten, deliberare;  — se, tttb-
ftfiieb nefjmeit, congedarsi,  f.
Oprostiti.

Oprati, perem, v. a.p.  mafdicn,
tavare.  "

Oprava, f.  SSereitung, gertigma*
tbung , I'. preparazione;  filet*
biing, f. vesiimento.

Opravan, vna, o, adj.  jugetieft*
tet, fertig gcmatbt, pronto.

Opravdati, am, v. a. p.  rtdtt*
fertigen, giustificare.

Opravitelj', m.  SIgent, m. agen¬
te;  f. Opravnik.

Opraviti, viin, v. a. p.  1) ju*
reditrirfiten , berciten, appron-
tare, aggiustare;  3) abfertigen,
spedire ; f. Odpraviti; (leibeit,
anjietjen, vestire.

Opravljati, am. v.a.i. f. Opravili.

Opravničtvo, n.  Slgentfdjaft, f.
ugenzia.

Opravnik,m. btgent. m. agente;

| f. Opravitelj.

OPH 330 ORA

Oprččiti se, čim se, v. n. p.
fid) miberfctsen, Ero? bieten,
opporsi , resistere.

Opredeliti, lim, v. a. p.  bedim,
me«, feflfepen, determinare.

Opredeljivati, ljujem, v- a. i.
f. Opredeliti.

Opretfača, \f.  ©djiirje, f. 23or,

Oprepljača, (tudi (rootlcneS) , n.
grembiule (di lana);  f Pre¬
gara.

Oprema, f.  Sercitung, Scrtigma,
dtung f. (jut Mbtcife), ialle-
slare.

Opremati, am , v. a. i.  I reife«

Opremiti, mim, v. a.  p. ( fertig
madien, allestare; —  konja,
boe <Dfcrb flnfdjirrc«, furniran
ravnilo;  — koralilju, cin
Sebiff aušriiftcn, armar una
nave,

Opreti se, rent se, opro, v. n. p.
1) (id) fliipen, (Icmmcn, anlcf)-
ne«, appoggiarsi;  2) (id) roiber«
jepen , 2Bibcrftanb teiflen , op¬
porsi;  f. Opreciti se.

Oprez, m. 93orfid|tigfcit, f?ut,  f.
circospezione , cautela.

Oprositi. sim, v. a. p.  1) crbit,
ten, chiedere  , ricercare ; 3)
gbbcttcln, burdibetteln, pussur
mendicando.

Oprostiti, tim, v. a. p.  ocrjeO
j)en, perdonare;  befreien, de-
liberare;—  se skiin, (id) be=
urlauben , congedarsi;  — se
s detetom, entbunben merben,
partorire;  f. Opraštati.

Oproštaj. m.  35curlaubung (bcim
©dieibcrt 1 , conj/edo.

Oprošteuje, n. Skrjeibung , f.
Slblag, m. assoluzione, re-
missione, penim o. induhje n-
za;  s oproštenjem, mit Sr=
lanbniš, salva venia.

Oprovarči, aržem, / v. a. p-

Oprovargnuti, nem,( umftojjen,
toiberlegcn, confutare.

Opsovati , psu jem , v. a. p-
auSfdiclten, ingiuriare ; befd)tm<
pfcn, schernire, oltraggiare.

Opuliati. pušem, v. a. p.  butdt
baš iBiafcn reinigcn (j. 35. ot>«
bcm ©taube), nettare col fialo-

Opuhnuti, nem, v. a. p.  f. Opu-
liati.

Opni), a, o, adj.  bieflcibig, cor-
pulento, ripiena.

Opustiti . tim, v. n. p.  ocrobcti,
obe, ocrlatlcn tverben, divenir  |
deserta.

Opustošenje , n.  SSetficcrung,
35erroiifhing, f. desnlazione.

Opustošiti, šini, ocrljccren, oct,
imiften , desolare  , guaslare.

Opiištenje, n.  Kerbbung, C. de-
solazione.

Oputa, f.  fdimaler SRicmcn ftir
bic Dpanfen, correggia, cintu-
ra di cuojo per i calzari dei
contadini Slavi.

Opuznuti, nem , v. n. p.  n. p,
vlasi, kose, nuSfallen, cadere-

Orač, m.  McfcrOmann, m. ara-
tore;  f. Rataj.

Orački, a, o, adj.  5tcf creri j ,
d’nratore.

Orači, a. e, adj.  n. p. zemlja,
Meter (£anb). terra arabile. )

Orali, m.  9tu#, f. SHufjbaum, in.
noče (albero e frulto ).

Oraliovina, f.  9tu6l)oi|, n. legno
di noče.

Oral. orla, m.  Slblet , Mar, m.
acguila;  f. Orao.

Oranica, f.  Meter, m. Mcfertfelb,
n. terra aruta.

Orao, rla, m.  f. Oral.

Oratan, tna, o, adj.  f. Orači,

Orati, rem, v. a. i.  aetern, pftii'
gen, arare.

221

OS K

ORIT

Orat.ii, a, <“, adj.  f. Orači-

‘Ordia, f.-ficer, n. .£orbe, f. ar-
tnata, orda.

Oreh, m. f.  Orali.

Oriaš, m.  f. Gorostas.

Oričak, čka, m.  (Vuk), 'l'flu<)=
reitc, f. rasehiatojo; f.  Otka.

Oris, m. 216nji, m. ©cOilbcrung,
f. abbozzo.

Oviti, rim, nieberreilten, abba
ler, distrugger;  — se, v. n i.
trbaUen, crfdjallcn, miberbaUcit
brijfjtten, ribombare.

Oriz, m.  9teid, m. riso.

‘Orjatin , m. fditedttcr .(ter!,
?ummcl, m. birbanle.

Orlič , m.  iunget 5ltlcr, m. uc-
11 /iln piceola.

Orlina, f.  groficr dtbler, m. ac-
<iuila p ande.

Orlov, a,o,adj.  Stblcr«. d’acquila.

Ormar, m.  -Saden, ©diranf, ni.
armadio.

Ord, rla, m. f. Oral.

"Oroslan, m. f. Lav.

Oroz, m. f. Kokot, Petao.

'Orsag, m.  Sanb, n. terra, pro-
tinzia;  f. Rti-sag.

'Ortak . m. gompagnon itt eittcr
6anbddtntentcl)iming, compa-
gno in gualche negozio.

Oruliiti, Slini , v. a. p.  1) um«
faumcn , orlare ; 2) abfdiiilcn ,
levar il guscio.

Ormlje, n,  fficrficug, n. stru-
menlo;  — težaeko, Stelergc«
ritij, il. umesi du coltivar
la terra.

Orumeniti, niin, v.  a. n. p.
rotfjcn, rotbmacfien, far rosso-,
cnotl)en, roti) merbcn, arros-
sire.

Orunjavlti, vim, v. n. p.  raut)
merben , ftd) bctjaorcn , divenir
pelosn;  f. Okosmatiti, Oru-
taviti.

Orutaviti, vim, v.n.p.  f. Oru-
njaviti, Okosmatiti.

Oružati, am, v. a. p.  bcmaffncn,
armc.re.

Oružje, h.  dBaffc, 3?uftung , f.
arme.

Oružnica, f.  -iengljaud, 2trfenal,
n. armamenturio.

Os, m. <$' f.  (Mre. f. asse.

Osa, f.  IGcfpc, f. vespa.

Osadniti, tlim, v. a. p.  (konja)
aufrciten, spallare;  — ,v.n.p.
osadniti se, ©attelnmnbe te«
tommen, spallarsi.

*Osakatiti, tim, v. a. p.  jum
dtriippd madien, storpiare; —,
v. n. p.  jum Striippel merbcn ,
divenir storpiato.

Osal, sla , m.  Sfd, m. asino,
f. Magarac.

Osam, imm.  arfjt, otlo.

Osamariti. rim, v. a. p.  fattcln,
(mit cincm ©anmfattd) , met-
ler il basto.

Osamdeset, num.ud\Uig,ottanta.

Osamiti, mim, v.a.p.  alltin inf«
fen, lasciar solov — se, v. n. p.
allein tlciben, restar solo.

Osamnaest, num.  acbuetin die-

ci otlo.

Osao, sla, m.  f. Osal.

Osat. sta, m.  Sifld, m. cardo.

O sebi, atlv.  napose, fiir (id) ,
befonberd, separatamente.

Oselnijni, a, o, adj.  f. Osoliit.

Osecati, am, v. a. 4'  "• *• f.
Odsecati; — se na koga,
einen anfatjrcn, dir parole
brusche.

Oseči, čem, v. a. p.  f. Osecati ;
Odseči, Odsecati.

Osedeti, dim, v. n. p.  grdit
inerten, incanulire.

Osedlati, am, v. a. p.  fattdn
(mit cinem (Bcitfattd) , melter
la sella, sellare.

OSJ g« O S L

Oscilirati, ain,». o. p. / ocrfi»

Oseguravati, am, v. a. i.  s cbern,
afiefuriren, assicurare.

Osek, m. f. Odsek.

Oseka. f. Šiit,  f. riflusso (del
mare), calamenlo del acgua.

Oseknuti, nem, v. a. p.  fcbneu«
jen, nettare il našo j  — se ,
v. n. p.  ftcb fcbneujcn, soffia-
re il našo ; — se na koga,
cinen anfatircn , dir delle
parole brusche ; oseknuti,
v. n. p.  abnegmcn, faUcn (bad
2Baffer), calare (i acgua) ;  f.
Osecati.

Osetan, tna, o, adj.  cmpfinb(ict),
fiifjlbar, sensibile.

Osetiti.tim v. a. p.)  fiifitcit, cm>

Osečati. ain, v. a. i.  f pftnbcn ,
senlire;  — se, v. n.  metfcn,
i»at)rnct)men , osservare, ri-
senlire.

Osidrati, am, v. a. p.  mit t>em
audgemorfenen Stnfcr befefitgert,
buttar 1’ancora.

Osiian, tna, o, adj.  genjatttgatig,
violenlo.

Osim. praep.  auger, fuori di.

Osina, f. 1) dne  groge SSefpe,
una vespa grande ;  2) t>er
Q3art att Ser 2legre , arista.

Osinac, nca, m.  f. Osa.

Osinjak, m. 2Befpenne(t , n. ve-
spajo.

Osi on, a, o, ad).  f. Osiian.

Osip , m. Mužfchtag (eine t?aut*
franffjeit) , eruzione culanea.

Osipati se, pijem se, v. n. p.
f. Osuti se.

Osiromašiti, Šim, r. n. p. »cr«
armctt , impoverire.

Osiroteti . tim , v. a. $ n. p.
oerroaifet madicn, far orfano',
»erroaifet roertcit, »crniatfcn, di-
venir orfano.

Osje, n.  f. Osina 3.

Oskočiti, čim, v. n. p.  f. Od¬
skočiti.

Oskomina, f.  baš ©tumpfnierbeit
ber (»on ©durcnj, liga-

mento de' denli.

Oskoruša , f.  ©perbcrbaum,
©»ctcrling, m. sorbo; b»<
Dbft »on einem ©»eierting,
Slrtedbeere, f. sorba (frullo).

Oskoruševac, v ca, m.  ein ©tod
»on ©perberbaum, bastone del
legno di sorbo.

Oskoruševina, f.  ©»cicriingf)oI(.
n .legno di sorbo,

Oskruniti, im,, v. a. p.  f. 0-
skvarnuti.

Oskubsti, v. a. p.  bad 6aar aud;
taufen, pelare, svellere ipell
o capelli.

Oskurinost, f. (krsl.j  Strmutb/
f. Sttanget, m. poverld,  infl'
canza.

Oskvarnuti, nem, v. a. p.  b('
ftccten.c onlaminare, mačehi*"
re , rinlare;  cntljeiiigcn, pr°'
fanate.

Oslabiti , bim, v. a. ff  n.
ftfimadien, infiacchire  . t«de'
bolire  , debilitare ;  fctp»aai
roerben, indebolire , dive’ 1 "
d ebole. .

Oslač, f.  ©tnf (in gefocbtcm OR 1 " 1
cingemadit), in. moslarda.

Osladiti, dim, v. a. p.  i »J?*

Osladji vati, d j ujem, v. a. i.)
gen, raddoicire. ,,

Oslanjati se, ain se, v. n.  »■ *,
fidl (tugen, appoggiarsi'.  ’’
Nasloniti se; 3) (id) »crlalc''
(auf 3cmanb), fidarti (d'aW
no), f.  Osioniti se.

Oslepiti, pim. v. a. p.  biinb n 1 *
dicn, blcnbcn, accecare ;
v. n. p.  ecblinbcn, blinb n> (t
ben, divenir cieco.  , .

Osloboditi, dim, v. a. p. itllla’"

o.so

333

OST

liherare , sotlrare ; aufmun>
tern , far coraggio, incorag-
gire.

Ošloniti se, tlim se , v. n. p.  f.
Oslanjati se 2)

Osluškivati, aini kujem, v.a.i.
tjordjen, ascoltare.

Osmak , m.  1) Strt SOJag , s or In
di misliva (da grano);  21  cin
Sfjitr t>on adit 3a()ren, animale
di otto anni.

Osmerica, f.  cine 2tnjaf)l »on
flrttt (<Cerfoncn), otto persone.

Osmerostruk, a, o, adj.  adit*
facti, acbtfdltig, o Ituplo.

Osmi, a, o, ad).  acbte, otlavo.

Osmevati sc, ain se, v. n. i.
iuldrtieln, arridere.

Osiniea, f.  Slcbter (im .Starten*
fjnel), m. otto (nelle earle da
giuoco).

Osmina, f.  1) Dctao, f. ollava:
2) 5t(t)tcl, n. atlava parle.

Osmolili, lini, r. a. p.  mit <Ce.ii
»erfdtmicten, ungercolla resi-
na o coli a peče.

Osmorica, f.  f. Osmerica.

Osmraditi, dim, p. a. p.  »crun«
refnigen, infellare ; mit@e(tanf
etfulicn, appuzzare.

Osmuditi, dim, v. a. p.  abfengen
(|. 55. cin ©ctm>cin, Cie Jpaarc).
brusloltare  , abbrustvlare  ;
anbtcnncn, bruciare.

Osmudjivati, djujem, v. a. i.  f.
Osmuditi.

Osnivati, am, v. a.i.  anbaumen,
anjettcln , ordire  ; grunben .
@runb (egen, fondare, insli-
luire;  f. Osnovati.

Osnova, f.  3ettel m. ‘HSeberfette,
f. gtufjug, m. slame ; Sntmurf,
abozzo.

Osnovati, najem, v. a. p.  f.
Osnivati.

Oso, sla, m.  f. Osal, Magarac.

Osolia, f.  *Ccrfon, f. Sntioibuum,
n persona.

Osohan, lina, o, ad).  tJerfinlidt,
personale.

Osobit, a, o, odj. befonberž, spe-
ciale  , propria , parlicolare.

Osobito, ad v.  befonberž, »orjitg«
lici) , particolarmente.

Osoliitost, f.  ©igentbiimlidifeit,
f. propriela, particolaritd.

Osoj, m.  f. Osoje.

Osojan, jna, o, ad).  itebt, febat*
tig , bunfet, npam  , ombroso.

Osoje, n.  ba$ Sicficbt, ter Sicfc
2Bali> , in ten feine ©onne
fommt, lungo ombroso, opa-
co, ove noil penetrano i raggi
del sole.

Osoliti, lim, p. a. p.  einfaljen,
salare, insalare.

Osoran, rna, o, j ad).  batfeb, fcerb.

Osorit, a, o, >gdi)jornig brus-

Osorljiv, a, o.lco, aspro.

(»sovina, f. Hft  (am Kate), f.
asse  ; f. Os.

Osovljen, a, o,ndJ. aufgcriditet,
rizzalo, dirizzalo.

Ospa, f.  f. Osip, 'Aspa.

Osniee, f. pl.  bie spoefen, Me
SBIattcrn , pl. vajuolo, (■  Bo¬
ginje, Koze, Kozice.

Osramotiti, tim, v. a. p.  ’n
©ebonbe bringen, bcfcbšmen ,
svergognare.

Osredan, dna, o,)a<ij. jentral,

Osrednji, a, e, j centrale.

Ostajali, jein, v. n. i  f. Ostati.

Ostali, a o, ad).  iibrig , rima-
nenle, restanle  ; n ostalom,
iibrigcnS, del veslo.

(»stan. m. ©tadicl, m. pungolo,
slimolo.

Ostanak, m.  1) Kaebfommc, m.
postero  j 2) f. Oslatak.

Oslanuti , nem, p, „ f
Ostati.

224

osv

OST

Ostareti, rim, v. n. p.  alt i»er»
ten, invccchiare, divenir vee-
cliio.

Ostarviti se, vim se, v. n.  p.
ein Mat ju freffcn bcfommen
(»on .^untcn , Sffioifen), assag-
giar la carogna.

Ostarvo, n.  (Vuk) f. Otok.

Ostatak . tka , m.  Steft, m. Ue»
berbleibfel, n. rest  o, avanzo,
rimasuglio.

Ostati, anem, v. n. p.  eerblei«
bcn, rimanere ; —od bolesti,
preboleti, genefen, risanarsi.

Ostava. f.  Jpinterlage, f. Šepet ,
n, deposito;  f. *Ainanet.

Ostaviti, viin , v. a. p.  1) »er«
hffen , pinterlaffen, laffcn , la-
seiare, omeltere;  2)auftjeben,
»erroafjren, custodire ; — se,
ftct) abgetuofinen, bleiben laffcn,
disavvezzarsi, disusarsi;  f.
Ostavljati, Okaniti ,se.

Ostavljati, am, v. a. i.  f. Osta¬
viti.

Osti, ib, f. pl-  ffifctigobcl, 1'.
Sreijact. m. fiocina, peltinel-
la, tridente.

Oslilj, m.  ber ©ticl ter Sifdiga«
bel, usta della fiocina.

Ostinuti (ostidnuti) , nem ,
v.  h. p.  crialten, rafreddarsi.

Ostraga, adv.  »on ffinten , da
dietro.

Ostriči, istem, r. a. p.  abf<ffe»
ren, mit ter ©djerc abfetinci«
ten, tagliare colle forbici.

Ostrieati, am, v. a. i.  f. Os¬
triči.

Ostroga, f.  f. Ostroga.

Ostrov, m. (nortjlaoiid)) f. Otok.

"Struga, f.  i) ©porn, in. spro-
ne; 8) f. Knpiua.

' ,s tt' l| gati, ruženi, v. a. p-  ab»
tatabert, abtafpeln, raschiare ,
raspare.

Ostudeniti se, nim se, v. n.f-
fidl erfiiltcn, raffreddarsi.

Ostupati, am, v. a. p.  n. P’
sukno u stopi, aubi»alf {n '
ausftampfen . follare,  f. Stu*
pati, Valjati 2, Ovaljati.

Ostve, f. pl.  f. Osti.

Osuda. f  33erurtf)cilung, f.

terfprutft, in. condannaziont >
sentenza.

Osuditi, dim, v. a. p.  »eriirtl)?!‘
len, sentenziare;  f. Osudj 1 '
vati.

Osndiv, a, o, adj.  »ertammbdb
»crtvcrflicff, condannabile, dad'
nabite.

Osudjenik, m.  Seruttljeiltc, ,n '
cnndannato. ,

Osndjivati, djujem, v. a. i■  >•
Osuditi.

Osukati, snčem. v. a. p.  n. f’
kouac, jroirner. , torcere,  ’•
Sukati. (

Osumporiti, rim, v. a. p-
fdirocfcln, mit ©cbmefel anfet)# 111
ren, insolfare.

Osupnuti se, nem se, v. ». r-
(slov.)  erftannen, rimaner al ’
tonilo;  f. Zapanjtti se.

Osoriti, rim, v. a. {f n. p.  j
felara« motilen unt merten, “
venir grigio, far grigio. ,

Osušiti, šiio, v. a. p.  aiktroo
nen, seccare, aseiugare.

Osuti se, speni se, v.  n- 'j
StuOfdilaa betommen, acquis‘ a
re Veruzione citlanea. ....

Osvada, f.  SBefcfinlbtgtmj, 2 ln'>"
ge,  f. accusa. „

Osvaditi, dim, v. a. p.  anW f  '
tefdiultigen, accusare.

Osvajati, am, v. a. p.  f. OS*
jiti, Posvojiti.

| Osvanuti.nem, v. n. p.  l) ta ’,,
anbrcdien, farsi giorno.sf"'  .
ture, 2) »om anbrccbcitten *

235

OŠI

erreicbt inerten, ritrovarsi in
gualche luogo sul far tlel
giornn.

Osvestiti, tim , v. a. p.  1) aitfc
flaren, in formate;  3) 6«grctf»
ličit tttacben, capacitare;  —se,
v. a. p.  j« fictt tcntmcn, jutS5c»
fiitnuttg fotumcn, capaciiarsi,
aecorgersi , entrar in se
slesso.

(»svet, m. i  Osvetak.

(»sveta, f.  SRacfte, f. vendelta.

Osvetak, m.  ter Jinbrucb t t6Za>
jm, alba ; f. Svanutje.

Osvetan. (na, o, adj.  racOfuctj*
tii), rocOgierig, oendicalivo.

Osvetiti, tim, v. a. p.  tadint,
vendicare  ; — se , v. n. p.

(komu) ficbriubcn, vendicarsi,
f. Svetiti 3.

Osvetlati, am, v. a. p.  ©ianj
gebeti, illustrare ; — otira/.,
(Sijte macben, far onore.

Osvetnik, m.  9tdeber, m. ven-
dicatore.

Osvitak, tka, m.  STaaedanbrudi, in.
alba. tu spunlar del giorno.

Osvojiti, jim, v. a. p.  ficb ju«
eignett, crobern, appropriarsi,
impadronirsi, far suo; f.  0-
svajali, Posvojiti, Posvajati.

Ošap, m.  sulio v o če, kao n. p.
šljive, jahuke, krnske, i.t. d.
geborrtcd Obft, frulli secchi.

Ošarati, am , v. n. p.  n. p.
grozdje, kad počne zrelo
bivati, anfanjeii reif ju inerten
(Staubem, cominuiar a tnalu-
rarsi (l’uva).

Ošinuti (t j. ošibnuti), nem,
v. a. p.  šiliom udariti, tinen
Jtutbenftreid) berfeljcn, dure itn
i tolpo di renta;  ošinula ga
munja. ter "Sli? tat ibrt getrof«
fen, fu toccato dal fulmine . [

O.ŠU

Ošišati, sam, v. a. p. tintm  tad
.Ropfitaar bid auf tie J^aut ab*
feberen, lagliare i capelli sin
alla pelle.

Oškropiti, pint v. a. p.  bcfprt$en,
aspergere, sprizzare, spraz-
zare;  f. Okropiti.

Ošlji, a, e, adj.  efdfjaft, gfcf*,
asino, d'asino,  f. Magarelji.

Oštar, tra, o, adj.  febarf, acu-
to, taglienle.

Oštarljat, a, o, adj.  fpitjig, ap-
punlato, f.  Siljat.

Ošteniti se, nim se, v. n. p.
Sunge iDcrfcn iBon tcrJpuntin),
figliare (detlu delte eagne).

Oštetiti, tim, p. a. p.  befdjabi*
gett, tlanneggiare.

Oštinuti, netit, v. a. p.  f. O.štl-
pati.

Oštipati, am, pijem, n. a. p.
abjroicfeit, pizzicare;  abbeeren,
sgranellare , spiccar i grani
(p. e. d'uit graspo d'ura).

Ostrina, f.  ©ibarfe, ©ebneite, f.
acutezza;  ©cbatfc f.sevetilu.

Ostriti, rim, v. a, p.  fcOletfeit,
fcbarfcit, aguzzare, affilare,  f.
Naostriti!

Ostro , oga, n.  febarfe ©cite,
©ebiteite, f. il lagliu di col-
tello.

Oštroča, f.  f. Ostrina.

Ostroumen, uma, o, adj.  febarf*
ftmttg. aeulo d in/elletlo, per-
spicace.

O.štroumnost, f.  ©cbarffirm ,
fJBift , m. acuine d'intelletto ,
per.spicaeia, ingegno , solli-
glezza d’ingegno.

(»štrovid, m.  SilcbS, tn. linče.

Oštrovid, a, o, adj.  fdjarffebent,
di Visla m ula.

Ošugaviti, im, ti. a. #n. p. mit
•Krape anftecfcit, rautia niacben,
dare a t/ualcun o la lebbra ;

15

OTE

226

OTK

triitjii), tauMj merilen, divenir
lebbroso.

Otac, otca, m.  SBater, in. padre.

Otačbina, f.  iBatcrlanb, n. palria.

Otajan, jna, o, adj.  ijetmlici),
secrelo.

Otajno, adv.  fjeimlid), secreta-
mente.

Otajnost, f.) &eljeimmg, n. mi-

Otajstvo, «. j stero, secreto,  f.
Tajna.

Otakanjc, n. Saš Ulbjieljcn (beb
iffieineS), travasare,  m.

Otakati, tačem, v. a. i.  absteben
(ten 5ESetn), travasare (il vi¬
no);  f. Otoeiti.

Otaie, adv.  f. Odatle.

Otančati-, am, v. a. (f n. p.
Siinn merben, divenir sottile ;
»erbiinncn, assottigliare.

Otanjili, im, v. a. p.  ocrbiinnen,
assotigliare.

Otar, m.  f. Oltar.

Otargati, am, v. a. p.  ablefen
(bie SErauben), terminar la
vendemmia.

Otarnuti, nem, v. n. p.  fdtaubetn,
inorridire ; otarnula mi je
ruka, noga, bie ^anb, bcr ®ug
ift mir eingefcblafen, intormen-
tire; intormentirsi;  zubi mi
tarnu , id) babe larrge 3«bne
bcfommen, i denti mi sono
allegati ; f. lltarnuti.

Otarti. arem , otro, v. a. p.
flbmifebcn , nettare, pulire,
mondare.

Otava, f.  ©rummet, n. secondo
fieno.

Otčevina, f.  1 ) f. Otačbina;
2) »Sterlicbei ©ut, realitd e-
1'zditata dal pudre.

Otecati, tečem, v. n. p.  1) abftie«
fen ublnufen, scorrer;  2, — ,n.p,
ruka, noga, anfctimetlen, gon-
fiarsi, en fi ar si; i  Oteči.

Oteči, tečem, v. n. p.  f. Ote¬
cati.

Otegnuti, nem, v. a. p.  flrerfen,
stirare , stendere,  — se, <Wt
aubjirecfen, stirarsi, stender-
si,  f. Otezati.

Otegotiti, tim, v. a. p.  befct)in c ’
ren, far grave, pesante.

Oteliti, lini, v. a. p.  falben, cin
■ftnlb roerfen , partorir (delld
vacca)  ; — se, v. n. p.  falben,
partorir (delta vacca).

Oterati, am, v. a. p.  f. Odte-
rati.

Otesati, ešem, v. a. p.  bef)auen,
dirozzare, asciure, dolar*’
lavorare.

Oteti, utrnem, v. a. p.  meonrt”
men, rauben, lugliere perfot"
za, rupire.

Otezati, ežem, v. a. i.  i) f- ®'
tegnuti; 2) jbgern, auffdtteben,
differire ; - se, fictj ftriitiben,
resistere, non volere;  f. N*'
vati se, Ogužavati se, O'
stručavati se, Oklevati. .

Oticali, ičem , v. n. i.  f. Ote -
cati.

Otici_j idein, otidoh i odob,
olisao, v. n. p.  fortgcljcn, V ar '
tire;  f. Odlaziti.

Otimati, am i mljem, v■ a-. 1,
1) f. Oteti; — se, ficb enti lt . !
tjen, ftd) lofmacbcn, esimer*£

Otirač, m. Stbnufcbtucl), Jjanbtitdt,
sciugamano.

Otirati, rem, v. a. i.  nbt»tfdl*"'
nettare, forbire, asciuga ,e ’
f.  Otarti. ,

Otisnuti, nem, v. a. p. f  * u
tisnuti.

Otšastje, n.  f. Odlazak. ,,

Otišao, šla, o, part.  »on OO® 1 '
fortgetjangen, andatosen*.,.

Otiti, ideni. v. n. p.  f. Otlv*-

Otka, f.  tpfTitsrente, rascMat°J

OTR 237 OVA

Otmica. f.  Snlftibruitg, f-  SRaulJ
eincB JOtcibcbenfi, rattu.

(Hočani«, m.  Snfulancr, m. abi-
lanle d’una isola.

Otočiti, čim, v. a-p.  f. Otakati.

Otojič, adv.  malo prie, furj

, norljer, poco avanli.

Otok.,ni. 1) 3«fet, f. isola;  2)

, i  Otok.

Otok, m. ©efdntnilft, f. enfia-
gione.

Otok', adr-  f. Oilatle.

(Hop, m.  Stuftfjauun^. 3erfd|mel<
lung, I'. scinglimr.nl o.

Otopiti se, pilil se, v. n.p.  n. p.
sneg, fdimcljctt, sciogliersi.

Otopliti se, lini se, v. n. p.
lau tocrbcn , divenlar tepido.

Otražak, ažka, 1) 9tc|i, m.
avanzo, rimasuglio ; 2) f. 0-
stanak 1.

Olrebak, lika, m. f. Otrebina.

Otrebina, f.  SSracf, n. mon-
diglia.

Otrebiti, bim, n. a. p.  fiiubcrn,
fcinigcn, mondare.

Otresati. am, v. a. p.  Gbfdjut«
tein, auobeuteln, scuolere,  f.
Otresti.

Otresit, a, o, adj.  barfd), brus¬
en  ; f. Osoran.

Otresti, sem, v. a. p.  f. Otre¬
sati.

Otrežniti, nim , v. n. p.  niitlt«
tern ircrbcn, uom 9tanfd|C los
teerben, divenir sobno.

Otrok, m. (krsl. slov.)  f.
Oete, Cedo.

Otrov’ L\  ® ift ' 11 ven ‘ no -

Otrovati, rujem, v. a. p.  »ct*
giften, avvelenare, atlossi-
c are-

Otrovnica, f.  ©iftmifdicrin, f.
femina che altossica.

Otruliti, lim, v. n. p. »erfattleit,

eetmobern, infracidire , niar-
cire.

Otruna, f.  f. Skvarila.

Otruniti, nim, v. a. p.  abrrfjut»
tein, abbetlteln, far cadere.

OtrusitijSim, v. n. p.  f. Otresti.

Otuči, učeni, v. a. p.  1) n. p.
junca, f. Utuei; 2) ječam, f.
Ostupati.

Otopiti, pilil, v.a.Sfn.p.  ftumpf
macticn unb teerben, divenir
ottuso, far ottuso, rintuz-
* are.

Otustiti, stim, v. n. p.  fcttteet«
ben, divenir grasso.

Otužiti, žiin, v. a. p.  anfiagen,
accusare-

Otvarati, ain, v. a. i.  offnen,
aufmacbcn, aprire;  f. (»tvoriti,
Odpirati, Odpreti.

Otvarditi, dim, v. a■ p.  tiavicn.
(jart madicn , indurare;  —
v. n. p.  f. Otvardnuti.

Otvardnuti, nem, v. n. p■ ev<
Ijarten, Ijart teerben, indurarsi.

(»tvor, m.  Dcffnung, Slufbrecttung,
f apertura , breccia-

Otvorati, am, v. a. i.  f. Otva¬
rati.

(»tvoren, a, o, part-  offen,
aperto;  offcnfjcraig, sincero.

Otvoriti, rim , v. a. p.  offnen,
aprire  ; f. Otvarati, Odpreti,
Odpirati.

Ova j J va,o, pran. bitfttr, guesto.

Ovakav, kva, o J adj. .f. Ova-

Ovaki, a, o, \kov.

Ovako, adv.  cutf btefe Strt, fo ,
alfo, cosl, in guesta maniera.

Ovakov, a, o, adj.  cin folctier,
biefer Strt, di guesta maniera.

Ovaljati, am, v. a. p.  n. p. su-
kno u slopi, aušteolten, fol-
lare,  f. Ostupati.

15  *

328

OZE

OVI

Ovamo, adv.  tjiefjet, (er, qua,
qui (moto al luogn ).

Ovan, vna, m . iffiibbcr, m.
montone.

Ovarči se, ržem se, v. n. p.
ba utauelfditag bcfommcn, acqui-
stare V eruziane cutanea  ;
f.  Osuti se, Osipati se.

Ovarhati, am, v. a. p.  f. Ovar-
šiti 3. Varšiti 2.

Ovariti, rim, v. a. p.  f. Variti.

Ovaršavati, vam, v  a t. bcfol*
gen, auStiben, esercitare, pra-
ticare; f.  Ovaršiti 1. Izvar-
šiti.

Ovaršine, f. pl.  Ste 'JfbfoUe (beim
SSefdincitcn ber Sirarne'), pota-
tura.

Ovaršiti, Šim. v. a. p.  1) f. 0-
varšavati: abbrcfdjen, termi-
nar a trebbiar ; f. V aršiti 2.

Ovas, vsa, m. bahtt, Spaftr,  m.
avena ; f. Zob.

Ovca, f.  Scbaf, n. pecora.

Ovčar, m.  ©diiifer, m. pecarajo.

Ovčarica, f■  Scbdfcrin, f. pasto-
rella detle pecore.

Ovčarnica, f■  ©dtafilaU, m. pe¬
čatile.

Ovčevina, f.  ©diafflcifdi , n.
čarne di pecore.

Ovčji, a, e, adj.  ©diaf«, delle

jrccora.

Ovdašoji, a, e, adj.  f. Ovdešnj

Ovde, adv.  I)icr, ba, qui, i
questo luogo.

Ovdešnji, ae, adj.  f)teflg, -
questo luogo.

Ovenčati, am, v. a. p.  tronel
tncoronare; i Venčati, Okri
»'ti, Kruniti.

Ovi, a, o. pron.  f. Ovaj.

Ovijati, ain, v. a. i.  f. Oviti.

Ovijati jem, „ a  njorfdt
tourfcin (bas ©etrribt), srentc
lare-

Oviti, ijem, v. a. p.  uml)iilicii
cirnmcEeitt, avvotger , ravvol-
ger ; f. Ovijati.

Ovlastiti, tim. v. a. p.  berecht'”
gen, autorizzare.

Ovlaštjen, a, o, part.  bcreditig 1 '
bcfugt, autorizzato.

Ovlažiti, zim , v. a. p  befeurtl'
teu, inumidire, umettare.

Ovnji, a, e, adj. i  Ovnujski.

Ovnovina, fdjopfcnci (Jleifcb)'
čarne di montone.

Ovnujski, a, o, adj.  'USibbcr*,
di montone.

Ovogodišnji, a, c, adj.  f. I«"
tošnji.

Ovoličak, čka, o, adj.f. Ovolik’

Ovolik, a, o, adj.  fogroš, tanto-

Ovoliko, adv.  fo »iti, tanto.

Ovoščiti, čim,lt>. a. p.  »icbfed,

Ovoštiti, tim , (mit 2Gact)S liber'
jteljen, incerare.

Ovraniti, nim. v. a. p.  fcl)» 1,r *
madicn fdiroarjcn, annerare-

Ovratnica, f.  .fmlžfcbmucE, 1,1
collana.

Ovratnik , m.  .Bragen, m. co¬
lam. _

Ovreči, varšein, v. a. p.  f.
varhati, Ovaršiti.

Ovud, | adv.  bicr bureb , per d>

Ovuda, (qua;  od—, »onba, d®
qui.

Ozbiljnost, f.  &rnfif)afttgfeit,
Srnil, m. serietu.

Ozdo, (adv.  »on unten meg, d®

Ozdol, j basso, di la gin.

Ozdraviti, vini, v. a. p.  gefufr
madicn, sanare, risanare ;  "
v- n. p.  gcfttnb rcetbcn, gencie®'
risanarsi.

Ozdravljenje, n.  ©cfunbmacbnM'
f. risanamento;  ©cnefung, *•
convalescenza.

Ozebao, bla, o, part.  erfaltc' t .
raffreddato

m

ozv

OŽI

Ozebsti, bera, v. n. p  erfalten,
raffreddarti.

■O/.eleniti, nim, v. a p.  griin
macben, far verde ; —, grim
rocrben, gritnen, rinverdire.

Ozgar, | , , „

0*§o, J atlr '  f ' O 7 -? 01- -

Ozgor, t adr.  »on obcn t»cg, »on

Ozgora, I obcn Jjcruntcc , di so-
pra ; oberbalb, al disnpra.

Ozimac, raca, m.  (ječam),
UBintecgeritc, f. orzo d'inverno.

0/,iinica, f.  (pšenica), ‘HJtitter«
i»ei|en, m.formenlo d'inverno.

Ozimiti, inirn, v- n. p.  'oom CCBin-
ter eetctcbt roerben, inlrar aell'
inverno.

Ozir, in.  f. Obzir.

Ozirati se , ram i rern se, f.
Obzirati, se.

Ozivati sc, vara i vijem se,
v. n. i. f.  Odzivati se.

Ozleditl, dim, a. a. p.  bcfcbabO
gen, »erle$en (bie 5Bunbe), esa-
sperare  ((a piaga).

Ozlobiti, bi ra, v ti. p.  gudlcn,
»eriren, vessare ;  balTcn
odiare.

Ozloglasiti, sira, v. a. p.  in
iibeln 9tuf btingen , di/famare.

Ozlovoljiti, Ijim, v. a. p.  beteiO
ben , trautig macben , contri-
slare. far malanconlco.

Označiti, čira , v. a. p.  bejeitb"
nen , cbaeafteri(tten, segnare,
contrasegnare.

Oznaniti, nim, v a. p.  bericbten,
nolificare, certificare

Oznohiti, blin, v. a. p. f.  Ozlo¬
biti.

Oznojiti se, jim se, v. n. p.
febroijsen, sudare .

Ozvanjati, ara, v. n. i.  naebflin«
gen, nacbbaOen risuonare, ri -
bomba)'«; f. Ozvoniti.

Ozvati, ozovern, v a. p (slov.)

aufbieten, »erfiinbigen, annun-
ziare , proclumare  , puhlica-
re ; f. Navestiti, Napovideti.
— se, v. n. p.  auf ben !Ruf
antmorten, risponder a chi
ohiama  f. Ozivati S'e.

Ozvoniti, nim, v- n. p.  f- Oz¬
vanjati.

Ožaiostiti, tiin‘ v. a. p.  traurtg
macben, addolorare, contri-
slare. allrislare.

Ožeči, žežern, v. a. p.  anbren-
nen, scotlare.

Ožedjati, ara, 1». «. p.  burfttg

Ožedniti, nim,) roerben, direnir
assetato  , ucguislar sete.

Oždrebiti, birn, v. a. p.  roerfen
(oon ber ©tutc) , purlorire
(delto delle cavalle).

Oždrčbiti se. birn se, v. n. p.
f Oždrebiti.

Ožeg, m.  ©cburtifen, n. palet la ;
f. Vatralj, Potičak.

Oženiti, nim, v.a. p.  etne SDtannž*
»etfon Bcrbciratcn, ammoglia-
re  ; — se , v.  n. p.  eine črau
nebmen, beiraten, ammogligrsi.

Oženjen, a, o, pari.  »erbeiratet
(»on cinem Sltann) .ammogtialo.

Ožeti, žraein, v. a. p■  anbpref*
fen , auSbcucfen , spremere  ; f.
Ožiraati.

Ožica, f.  (»o:n krsl.  Ižifa) 8bf>
fel, ra. ouechiajo ; f. Žlica.

Ožigati, žižem, v.a.i f.  Ožeči.

Ožirnati, mara i inljein, V. a.i.
f. Ožeti.

Oživeti, vem , v. n. p.  lebenbig
n'črten , aufleben. rivier er.

Oživiti. vira , v. a. p.  beleben,
lebenbig macben, eemeeten, vivif i -
vare, dar vila  , risuscilare  ,
far lornur in vila.

Oživijivati, ljujeni, v. a. 4' n. i
f. Oživeti, Oživiti,

PAIl

PAC 330

Ožujak, jka, m. Hfltitt,  Sen;mo<
nat, m. maržo.

Ožuljiti, Ijim, v. a. v-  aufreiben,
fdimiclett matbcn, incallire.

Ožuteti, tim, v. a. p.  gelb ma«
d)cn, fur giallo;  —, v. n.  p.
gclb ircrbeh, divenir giallo;
f. Požuteti.

Ožvakati, ačem i akatn, v.a.p.
jerfauen, minuzzare coi deiili.

O/,valiti, lim, v. a  p. f. Zauz-
dati.

P.

P a , praep. inseparabil  befceu-
ttt immeretmab fefunbarež, tiči«
ntre«, o6er cine 9!ci>cnfatbe, si-
gnifica sempre un’ azione o
un obbietto secomlario,  j. 58.
Pabirkovati, pttrožak, pa-
jemac, itd.

Pa, con),  f Pak.

Paberkovati, kujem, n. a. i.
Pabirkovati.

Pabirak, rka, m. bie  STCadifcfe
(bet  iBeintraubcn, tež dtufuruj
u. f. n).', quellt>. che rimane
deli’ uva sulle viti doppo la
vendemmia, o delle spiche
sul campo doppo la messe ;
f.  Paljetak.

Pabirčenje, n- bie  jrtadtlcle, f.
il racimolare . spigolatura ,
f Paljetkovanje.

Pabirčiti, čiin , v. a. p.  f. Pa¬
birkovati.

Pabirkovati, kujem, v- a. i
T  a cii l c fc (jaitsn, racimolare,
spigolarc;  f. Paljetkovati.

Pacov, m. 1. Štakor.

Pacati se, čam se, v- n■ i ■ (u
stoj ficb in ctmaž mifeben , ficb

einmiicben, impacciarsi, inge-
rirsi;  — s skim, ftcf) mit 3C'
manben abgebcn, aver da far,
impacciarsi con uno.

Paee, adv-  fogar. »iclmefjr, anzi.

Pacek, adv-  f. Pače.

Pačist, a, o, ad).  n. p. nedelja,
Spitljcton tež j»citen<Sonntagž
ter pierjigtagtgen Saden, epitela
della secoiula domeniva deliti
guaresima.

Pačiti, čim, v.n.i.  Ijintcrn, itn-
petlire, ostare.

Packa, f-.  Jptnbtrmg, n. impedi-
mento, ostucoln

Padalište, n.  f. Nočiste.

Padati, dam, v. n. i.  1) falitn,
cadere ; k) — kisa, snejc,
regnen, febneten, piovere. neri-
cure; 3) na nočiste, anfom'
men, arricare;  pada mi ro-
djak, dolazi mi rodjak, Er i t
mir anoerroantt, egli e un mio
patente.

Padavac, vca, m.  SaUfiitbtige,
m. uomo che palisce il nuli
caduco.

Padavica, f.  1) JaKfudit, f. mul
caduco ; cine Satlfiitbtige, don
na malalla di mul caduco.

Padavičav, a, o, adj.  fa!lfiiet|tia>
pazienle tli mal caduco.

Pade*, m. 5a0, m, cas o; Scu<
gungžfall, m. Snbung, f. časa-

Padnuti, nem, v. n. p.  f Pasti-

Padši, a, e, part.  gefatten, od¬
dalo.

Pali, m. 1) zastava carkvena,
einc ttircbenfgljne, bandiera di
chiesa ;  2)@erudi, m.
flung, f orfore, esalazione.

Palialj, lilja, m. Slocfcn, m,
fioeco

Paitaijica, f.  jjactjer, m. venil'
glio.

331

PAN

P AL

Pahati, am . i pašem , v. a. i.
abblafcit, abfiaubett, levar la
polvere soffiundo ; f. Opaliati.

Pajemac, mca , m. btfterbiirge,
Stiicfbiirge, m. mo llevadore ,
sussidiario.

Pajiti, jim, v. v. i.  (trt ter Hiti-
DerftJrnrftc) fcblufcn, dormire;  f.
Nunati

Pak , ( conj.  unb . e ;  bcrnodi,

Paka, j tanit, pni, di poi;  aber,
ma;  rofcber, di nur.vn.

Pakao. kla, m. 1) Sp  Sile, f. in-
ferno;  3) Sficcr, ©diiffstbccr,
m. calrame;  f. Paklina.

Paklen, a, o, adj.  tjollifeb, d'in-
ferno.

Paklen : ak, m.  cin ber -totlc Scr<
foUcncr, un dannulo ali in-
fernn.

Paklenski, a, o, adj.  Ijblltfct),

d'in fernn.

Paklina, f.  f. Pakao 3.

Pakliti, lim. v a. i.  »erpicboi,
mit Ifjctf Icbmiercit, impeciare
incatramare.

Pakljen , a , o , adj. f.  Paklen.

Paktjenak, m.  f. Paklenjak.

Pako, kla, m.  f. Pakao.

Pakost, f.  35o»l)cit, f. malignild.

Pakostan, stna, o, adj.  bošljaft,
maligno.

Pa kost n i k , m  S8o4l)»ftc, m.
umno maligno.

Palač. Ica. m.  1) ®aumcit, in
pollice ; 'i)  3ott, m. pollice ;
3) StabfpcidK, razzo, raz-
zuolo  ; 4) SRubcrnaget, in. scar-
mn , caviglia.

Palača, f.  RJglad . m palazzo.

Palaš, m.  f. Paloš.

Palerlica, f  ©lattcii, n. gelici-
dio, geto.

Palenta, f.  f. Žganci.

Palica, f.  ©totf , ©tab ,  m. ba-
slone,  f. Stap.

Palikuča, m.  SBranMeger, apterb«
bmtncr, m. incendiario.

Paliti, lim, v. a. i.  1) ansiinbett,
accendere ; 3) fcitgcit, bru-
ciare.

Paljetak, tka, m.  f. Pabirak.

Paljetkovati, kujem, v. a. i.  f.
Pabirkovati.

Paljevina, f.  bet ©etudi cincc
angebtartnten ©ad)C, odor di
cnsa bruciala.

Palježina , f.  1) 33ranb , inetn-
din, abbruciamento  ; 2) S3r<mb»
fdia$uttg , f. eontribuzione
Spar fcansare il saccheggia-
menlo).

Paloš , m.  bJaltnfcfi , in. spada
larga e lunga a due tagli.

Palnčak. čka, m.  einc flcitte im*
rrgcimiifiige blue, tRcbenaue , f.
praleria piccola irregolare.

Pamet, f.  1) ®crnmtft, f. meni e;
2) @et(i(t)tnif}, n memoria

Parnetan, tna, o , adj.  octniiitf*
tiej, gcfdicit, pruilente.

Pametar. m. bet ctroas im ©c»
tarfitniffe bctjiilt, uomo  c/te
tien a memoria gualehe cosa.

Pametiti, tim, t>. a. i.  ffcf) cr*
imtertt, ricordarsi, ramentur-
tti , lener a memoria.

Pametnik, m.  ©efrfieitc, 93cr*
minftige, m- saggio, prudenle.

Pametno, a dr.  gefebeit, pruden-
lemenle.

Pametovatl, tujem,tu. a. i.  f.

Pamtiti, tim, j Pametiti.

‘Pamučan, čna . o , adj.  baum>
iBbltcn, di hombagin.

‘Painuk, f.  SSaumiaoItc, f. bam-
bagio.

Panadjur , m. (rzavijpvgig)  f.
.Sajam.

Panaslednik, m.  biftererbe, m.
erede secondario.

PAR

PAP 232

Pand ja, f.  SraUc, f. artigtio  , f.
Nokat.

Pandur, in. 5®iid)ter tet bffent.
lidten Sidierbcit, guardiano
delta polizia, birro.

Pandurnica, f.  Danburcnl)tittc, f.
rapanna de (juardlani di po¬
lizia.

Pandnrivati, rujem, v. n. i.
Donbutenbienfte tljun, esser
panduro , guardiano di po¬
lizia.

Pand/.a, f. f.  Pandja.

Panj, m.  SJSlocf. Slo?, in. tron-
co  ; OSaumfldnim , in. fuslo,
stipite.

Panjiti se, njim se, v. n. i.  ju
Slo? (panj) roerben oor ©tau»
ncit, divenir un tronca per
amirazione.

Panjkati. kam, v. a. i.  sto na
koga, t. j. lagati na koga ,
oetlcumben, Su?eu oorbtingen
gegen Scmonb, calunniare.

Pantiti, tim, v. a. i.  f. Paintl-
titi, Pametiti.

Panuti (padnuti), nem,«, n.p.
falleit, nadere , cascare.

Pao,pala, o, part.  gefatten,
naduto.

Paoma, f.  Dalme ,  f. Dolmen*
baum , m. palma  ( atbero ).

Papa, m. Dapil, m. papa ,
s onim o pontefice.

Papak. pka. m.  Slaue, f.  (bet
gefpaltene Spat  meljrerer tbiere)
vngia spaeeata di diverse
bestie guadrupedi.

Papar, pra, m.  Dfeffet, m. pepe.

Papati, am, v. a. i.  (in ber Sin.
berfptacpe) effen , mangi ar e

(netia lingna de' bambihi).

Papiga , f.  Dapagei, m. papa-
galto.

Papin, a, o, adj. bet  <p«PfW,
del papa.

Papir, m. Dapter, n. earla.

Paporuk, in. f. Pajemac

Papovati, pujein, v. n. i.  Daofi
fein, esser papa.

Paprat, f.  ftarrenfraut, n .felce;
f. liujad.

Papren, a, o, adj.  gepfeffett,
pepalo ;  papreno z.arno ,
Dfcfferforn, n. bacca di pepe.

Paprenjak , m.  Dfeffcrbrot, n.
pan pepalo.

Paprica, f.  bab Stttipleifcn, root«
auf bet obete £D!til)lftcin lauft,
ferrn su di eni gira la mola-

Paprika, f.  SSetfjbccre, f. capsi-
cuin annuiim (L i n ).

Papriti. rim, v.  n i.  pfefFctn.
eondir col pepe.

Papuča, f.  Dantoffel, in. pia-
nella.

Papula, f.  kuhan pasulj ugnje-
čen bež. julie, jiiolemmifi , n.
polta  , polliglia  , polenta di
fagioli.

Par, m  1) f Čas, Ilip; 2) D««'
n. pajo.

Para, I'. 1) ®unft, ®ampf, ni.
vapore;  2) cine tiirtifdje
bemiinse , monela minula
turca.

Parac, rca, m.  Sldgct, in. ac-
cusatore\  Sinmalt, S8efd)U?et
oot bem (Serictjte, procuralore.

Paralaza , m. Sf f.  3ulugnet,
Sugengeljilfc, Siigcntruber, bu-
giardo compagno

Paranak, nka, m.  giafcbenju« -
m. maccbina per tirare, or¬
ganu.

Parati, am, v. a. i.  loStrenne#-
scucire  , sdrucire  , sveti-
trare.

Parba, f.  Dtoje?, 9ierfi«l)anbel,
m. lite, causa litigiosa.

Parcov, m. f.  Štakor, Pacov.

par 35.! PAR

Pare, m.  Snet, m. becco, mon-
tone.

Car če vin a, f.  SBticf Sftetfd), n.
čarne di becco.

Parčiti se, čim se, v. n. i  (Idi
mic ein Šoef (parč) benebmcn,
i). I). fid) tneit madieu, com-
portarsi da becco, pavon-
neggiare.

Parčia, f. ©titjift, f. dote.

Pardeti, dim, v.n-i.  (1) cinca

Parrinuti, nem, v. n.p.)  2Binb
lačen, faticn , tir ar corregge,
petezzure;  2) — za koga iii
za što , fid) um ctroaa fdjeren,
curarsi.

Pargamena, f.  Sperjamcnt, n.
earla pergamena , f. Kvir.

Parhati, ršein, v.  n. i.  flattern,
scolazzare , f Parhnuti 1.

Parhavka , f.  Sučerafdje, glim«
menbe 2ifd)C, f. cenere calda,
favilla.

Parlmuti, nem, v. n. p.  II f.
Parhati; 3) uuffpringen, fd>up=
pij merčen (t>on Čer £aut),
aprirsi (detla pelle, p. e.
suite labbra, suita faccia
tcc.).

Parhut, m.  ©diuppcn auf čem
flopfe. forfora.

Piirhutast, a, o, adj.  fdjuppig
(auf čem Jtopfe) , avente la
forfora.

Parionica, f.  čad @efajj, um bic
SBafdie ju laujen, tino per im-
bucatare la biancheria.

Parip, m.  f. Konj.

Pariti, rim, v.a.i.  briiben, čiiit>
(ten , scottare , imbucatare  ;
— oči, ipeičen, pascer.

Parjati, am, r. a. i. f. Ustaviti,
Oči, Ustaviti sc , Proči se.

Parkno, n.  f. Zadnjica.

Parkos, m.  Iris dispetto;  uz
—, jum Srofs, a dispetto.

Parkositi, im, v. n. i.  trogen,
jtrof), tieten, far it dispetto.

Pariiti, lini, v. a. i.  ottfenjen,
anfcrcmtcn, bruciare.

Parljati, am , v. a. i.  befdimu*
$en, sporcare.

Parlog, m. (Vuk), eiu »ermafir*
lofler 28einl>erg , vigita Iras-
curata.

Parni, a, o, adj.  Sampf«, Sunil«,
di vapore.

Parnica, f.  f. Parka.

1’arničar, m.  jirojeflirer, m. li-
tigante.

Parnuti , nem, v. n. p.  1) je-
dan pni nožem zarezati kad
se što para, cinen Buj m«»
dten mit čem Sluffdineičcmcifer,
far un taglio per sdrucire
gualclie cosa  , 3) fsloc.)  pa¬
ru pustiti, f. Carknuti.

Parobrod, m.  Sampffdiiff, n.

battello a vapore.

Parokret, m.  Sampfmflfdiinc, f.

machina a vapore.

Parokrug, m.  SunftfreiS, m.
Sltmoipjjiire, f." atmosfera.

Parovoz , m. Sampfroajen, in.
carro a vapore

Parožak, m.  čer 3acf.n, 2(ft et«
ncS £iri'd)gcrocil)css, ramo d’
un corno di cervo.

Parožčič, m.  f. Parožak.

Parpošan, šna, o, adj. nafemeiS,
uberfluj, fdinippiid), saputello,
saccentino.

Parpošiti, šini, r. n. i.  fid| naje«
wei< benebmen, fdiuippifd) feilt,
far d’ affannone.

Parsa, n. pl.  SBrujl, f. petto.

Parsan , sna, o , adj.  SBrufi-,
del petto.

Parsast, a, o, | adj.  (tari lian

Parsat, a, o, j SBrufl, dipetto
forte.

Pirši, ih, f. pl.  f. pi rsa .

PAR

234

p Ar

Parskati, am . v. a. i.  fpripen ,
spruzzare,  f. Parsnuti.

Parsluk, m.  S?rufi!afj, m. 8ei6<
rtten, m. guibbettino, corpet-
to, farsetto , gile.

Parsnice, f. pl.  Aiifettuerf, n. in-
tavolato.

Parsnuti, urni, v. n. p  (ptipen,
spruzzare ; plutje«, scoppia-
re, spaccarsi.

Parsohran , m. tBrurtrecprc, f.
parapetto.

Parst, m. Singer, m. dilo ;  Sepe,
dito del piede.

Parsten , m.  ftingerring, m
anelln.

Parstenovati, n uje m, v. a. p.
f( i.  t. j. devojku , per Sfer*
fobtert Pen Jting gnfteefcn, met-
ter l’anello •‘•ul dito allu
spona promessa.

Parstovet, f.  maš man mit Pen
Stngern faffen fann, ifrife, f.
pizzicotto, presit.

Paršati, šeni, t-. n i.  f. Paršiti.

Paršec, a, e, adj.  unbcftdnPig,

volubile

Paršiti, šim v. n. i.  1) sneg,
kisa , floPern , ftauPen, fcin
fdtneien, fen regnen, nevicare,
far pioggiu;  2) f. Parhati.

Parten, a, o, adj.  gein*, pon
gladiš oPer Sponi, di lino.

Partenina, f.  Seinjeug, n. roba
di tela, pannolini.

Parti, prem (fn Per 3«l"«mmcn»
fepung mit do , na , pri, /a),
f. Itoparti. Naparti «• f. m

Partlna, f.  ©tPncePapn, sent ta¬
ro fallo silila neve.

Partiti, tim, v. a. i  PelaSen,
earirare]  — put, Pie Siapn
Predien, Papnen, pur la strada,
far il sentiern sulla nete]
— se n što , fidt mengen, in-
gerirsi.

Partijag. »t- i ©epacf, n. baga-

Partl.jaga, f iglio.

Partljati, am, v. a. i.  1) ftpipii«
pen, plaufepen, cigrlare ; Inng»
fam unP ungefdiidft arPeiten,
tavorar a piano e con mano
inesperta.

Parvanji, a, e, adj.  pormalig,-
epemalig, primitivo, primiero,
pristino.

Parvenac , m  Srflling , Srflge<
Potne, m. primogenit o.

Parvenstvo, n.  primat, n. pri¬
mata ;  (Borjug, m. preferenza.

Parvi, a, o, adj.  Pet grfie,
primo ..

Parvina, f.  Strte, n. primizie.

Parvinstvo, n.  f. Parvenstvo.

Parvlje, adv.  frtiper, eper, pri¬
lita i f. Prie.

Parvo. adv.  1) errtenš, primie-
ramente ; 2) eper, prima  ;
f. Prie.

Parvohitan, tna, o, a dj.  ur>
fpriinglirii, uranfanglicp , origi-
nario.

Parvorodstvo, n.  grftgcPurt, f-
primogenitura.

Parvostolnik, m. 3frimaš, SDiC'
trape lit, in. primate.

Parz.ua, t f. greubenftorer, S3er<

Par•/niča. j Perber guter @efetl<
fcpaft, m. tur bat nr del diver-
timento.

Paržihalia, m. Sp f.  ein nicfcr>
trdeptiger SRduPcr, Pet alte 2Bci*
Per mippanPilt (mit glupenfen
fletten Prenntl, um (te jut @nt=
teefung iprcštSelbeš ju jmingcit;
assassino che nuittratta le
ver.chie donne per stringerle
a scaprire il lom danaro.

Puržina, f.  ©anb, giugfanb, m.
arena  , f. Pesak.

Paržinast, a, o, adj. fanbig,
arenoso.

233

PAT

PAS

Paržiti, zim, v. a. i.  rbftcn bi* |
l)cn, brustolare, abbruslolare.  j

Paržolica, f.  Šoitbratcn , in. I

itarbonabe, I’. carbonala, bra-  I
ciola.

Pas, m.  ©lirtel, m. cinlura, rin¬
iti,  f. Pojas.

Pas, psa, m.  ,£unb, m. cane.

Pasati, šem . v. a. i.  imigiirtcn ,
citjnere ; fig.  umjingeln, umge«
ben , eireondare.

Pasjaii, f.  junge £unbc, #tmbc<
gefefiketit, n. giovani c a ni ,
razza tle’ cani.

Pasjakovina, f.  .Sreujbeere, f. I
ritamnuscalarcticns (Li n.).

Pasji, a. e, arfj. Ijunbifdi, .$unbb;,
di cttne, canino.

Pasmo, n.  cine bcfttmmte Stnjaljl
©nrnfbbcn (in cincr ©trafinc
obet im dBcbcrscttel), un certo
nuniero tiri fili (in una ma¬
tasta o in un slame).

Paspalj, m.  (Vuk), SKuljIilaub,
ni. polvere tli malino.

Pastanna, f.  11) JoreUc, f. trat-

Pastarva ( la  ; 2) n. p. koz- j
ja . ovčja . gcriiucticrtcb 3te s  |
gen; obet ©rftnfflcifdi, $bfel<
ffetfrfi n, čarne satala.

Pasterioa, f.  f. Pastirica.

Pasti, padem, v. n. p.  nieber,
fatlcn, endere, cascare ; — u
oči, auffallcn, far specie,  im-
pressit/ne; težko komu pa¬
sti, 3tmanbcn fdnticr anfommen,
stentare  f. Padati, Panuti.

Pasti, sem. i>. a. i.  1) travu,
rociben, grafen, pascersi tl’ tr¬
tni  ; 2) ovce, bilten, pascolare,
guardare , cusltnlire il be¬
stialne , pascere ; — se, v. n. i.
recibcn, pascersi.

Pastir, m. tpiit, m. paslore.

Pastirce, četa, n.  junger -Spirt,
giovane paslore.

Pastirica,)/'. £irtin, f. pasto-

Pastirka, j rella.

Pastirski, a, o. atIJ.  1) Jjirtcn.,
pastorale ; 3) adv.  nacb ?trt
ber ^irten, a m odo de' pastori.

Pastorak, rka, m.  ©ticffofjn, m.
figliastro.

Paštorče, četa, n.  Sticffint, n.
figliaslro o figliastra.

Pastorka, f.  ©tieftodjtet, f. fi¬
gliastra.

Pasteli, m.  Jpengft, m. stullone.

Pastulja, f. (.  >1 išoiovka, Stu¬
pica.

Pasulj, m.  Jnolen, pl. fagiuoli.

Paš, m.  ©dimager, m. itDidnn ber
©dntjcdcr bc6 fficibes- it  mo¬
ri/o della sorella detla mo-
glie  , c ogrnit o ; f. Pašenog.

‘Paša, tu.  cin ftoljcc turtifdiet
i-camtc, ‘pafdia, un magistra¬
ti) subtilne presso i turchi,
Hassa.

! Paša, f.  ®cibc, f. pascolo, pa¬
sto, past ura.

Pašan, sna, o, ad).  n. p. polje,
livada, grafig’,’ ricco d'erba
per la past ura.

Pašanac, nea, m.  f Paš, Pa-
šenog.

Pašče, ela, n.  ^unb , m. cane,
f. Pseto, Pas.

Paščiti se, čim sc, t\ n. i.  f.
Paštiti se.

Pašenog, m.  f. Paš.

Pašinac, nca, m.  1) tEteibc, f.
SBeibcpIap , m. pascolo  ; 21
cinec »on bcnCcutcn bešSpafdia,
»no delta semitu del passd-

Paštiti se, tim se, n. n. p.  (idi

| beeilen, fidi ftuten, affrettarsi.

I Patak , tka , m.  Sntcrict), m.
maschio delt anitra , f. Rac¬
man.

Patarlj, m. S?amtifttunf, m. Iron-

j co (tl un alberu non grussv).

236

1*BC

PAZ

Patili, tim, *. n. i.  leiben, bulben,
patire , sofrire  , f. Tarpeti.

Palka, tke , f.  gntc . f. anitra.

*Patlidžan, m. 1) beli, sola¬
rnim melonge (Lin  n.);  2)
carveni, solarnim ljcoper-
sicum (L in n),  Siebesapfel,
potno d’ oro.

Patnja, f.  Seiben, n. Qual, f.
palimento , f. >1 uka

Patoka, m.  berSauerbeimSStannt,’
roein, acguacite debole, che
cola ali' ultimo.

Patos, m. (naTos),  gujjboben,
m. pavimento,  f. Pod.

Patosati, osem, v. a. i.  f. Po¬
diti.

Patrice, f. pl.  ZRofentram (jum
SSeteit), m. corona (da far
orazione),  f. Krunica, Čislo.

Patuljak, ijka, n.  3n>erg, m.
natio.

Paučiua, f.  ©pimtgeroebe, n.
lela di ragno.

Pauk, »i. ©pinne, f. ragno.

Paun, m.  ’43fau, m. paone, pa-
vone.

Paunica, f. bas 2Beibd)en »om
HSfau, pavonessa.  _

Pavenka, f.  ©inngriin.n.innca,
pervinca.

Pavitina, f.  (Vuk) bela loža,
(Balbrebe, f. clematis vitaiba
(L in n.f.

♦Pazar, m. SEKartt, tpanbeiSpia?,
m. mercato piazza,  f. Targv

*Pazariti, rim, v. a. i.  bnnbeln,
trufficare.

Pazdir, hi. f. Pozder.

Pazitelj, m.  1) SBeobuditce, m.
osservatore ; 3) 3luf|ebet, in.
guardiuno.

Paziti, zim, v. a.i.  lieb fjaben,
omare; _ r. n. i.  na koga,
Sldlt (jabtn, attender, badare,
usservare  , tener i occhio

addosso ad alcuno ; — se
s kim, (id) aditen gegenfeitig, sli-
marsi a vicenda;  — od ko¬
ga, (id) bilten, fid) in 5ld)t nel)'
men, guardarsi.

Pazka, f.  »nmerfuitg, f. osser-
vazione;  3td)tung, Stdjt, f. av-
vertenza , atenzione.

Pazuha, f.  Stcbfe!, f. ascella.

Pazulio, n.  f. Pazulia.

Pažnja, f.  1) 2(d)tfamteit, f. at-
tenzione, avrertenza;  bie ge*
gcnlcitige Slditung (iroifcben Si¬
tem  unb dtinbern , gtennben
u. f. n>.) , stima vicendevolc
(fra  i genitori e fiyli, fra
gli amici eccf).

Pčela , f.  Siene, f. ape  , peč¬
atna.

Pčelinj, a, o, adj.  SBienen«, det¬
le upi.

Pčelinjak, m. SBienenfjaub, n.
arnia, alveario.

Pečali, am, v. a. i.  fiedicn pu-
gtiere  ; — se, v. n. p.  fid) fte>
dien , fiidicln gegenfcitig , puf-
nersi Lun l' ulito.

Pecivo , n.  aSacfroert, n. punc
o pasta, che si cuoce  ; 3St»'
ten, m. ari osto.

Peckati, am, v. a.i.  /(litbein,

Pecnuti, nem, v.a.p.\ mor-
der, punger.

Peč, f.  SBactofen , m. forno',
#eijofen, m. stufa.

Peča, f.  1) Jtopfiud) bci ben
(SJeibern, fazzoletto da ca¬
po ; 2) ©tild, n. (j. 4). t><»»
5lei(d), SBcot,) pezzo (di čarne,
pane ecc.).

Pečal , f.  Šettiibni®, f. affano,
afflizione.

Pečaliti, m, v, a.i.  betnibeit,
(ingftigen, tribolare, affligere.

Pečar, m. It  SBacter, m. f or nu¬
jo',  2) f. Lončar.


237

I'F,IV

PK(i

Pečat, m.  ©iegd, n. sigillo ;

©tiimpd, in. tiollo.

Pečatiti, tim, v. a. i.  fiegdtt, si-
gillare ; Mtnpeln, bnllare.
Pečeni«, f.  I - „ - ik
Pečenje, n.  I f ' Pecenjka -
Pečenjka, f.  i*raten,m. arrostn.
Peči, pečem, v. a. i.  n. p. hleb,
kruli, bacfcn, cuocere;  —jag¬
nje, meso, krompir i. t. d.
traten, arrostirei  — rakiu,
brennen , be)titlircn , distillare,
lembiecare ; — kafu, ficben,
fodirn, cucinare, cuocere.
Pečina, f.  Jcififluft, ©rotte, f.

spelonca, cavern o, f. Duplje.
Penili, čim, v. a. p.  f. Pecnuli.
Peniti se, čim se, v. n. i.  fieft
breit macben, pavonneggiare.
Pečurka, f.  Stjampignon, m.aga-
ricus cainpestris (Lin  n).
Ped, f. i  Pedanj.
fedalj, dlja, m.  f. Pedanj.
Pedanj, dnja, m.  ©panne, f.
palmo.

Pedepsa, f.  ©trafe, f. castigo.
Pedepsati pšem, v. a. i.  ftra*

, ftn, castigure.
Pedeset,n?/m.funfj'9, cinquanta.
Pedesetero, nam. SInjafji »on
Siinfjtg, numero di cinquanta.
Pedeseti, a, o, odj.  ber $unf*

. lioftc, cinguanlesimo.

Pedesetina, f.  cin Jiiinfatgftd,
t>  una einguant esinui parte.
Pedesetoro, ntim.  f. Pedese-

ter«.

Pega, f. t)  $iecf, m. macehia ;
3) ©ommcrfptofic, I'. lentiggine,

, f- Peguča.

Pegav, a, o, adj.  fleeftg, tac-
cato, (iv elit e le macchie ; fom*
merfproffig, lentigginoso.

Pegnča, f.  (n licu) ©ommer.
ftecf, m. ©ommcrfproffc, f. len¬
tiggine.

Pehar, m.  l)®crf)cr, m. ciotto-
la, hiechiere;  3) Arng, m
boccale.

Pcliarnik, m.  SBunbfcbcnf, m.
coppiere, pincerna.

Pehati, am, v. a. i.  I ficdicn,

Pelmnti. nem, v.a.p.  ( pugne-
re :  ftogen, spignere, uri are.

Pehota , m. (russ.)  f. Pešadia.

Pek, m. f.  Pekar.

Peka, f.  železna creplja, cine
©dialc »on gifcn , bic crl)i?t
tiber bad ;u bacfcnbc Sirot unb
anberc 33acFercieit gelegt roirb,
coperchio di ferro. che scal-
dato si mete sulla pasta per
cuocerla.

Pekar, m.  iSacfcr, m. pistore,
far nujo ; f. Pečar.

Pekarnlca, f.  SBacfbauS, n. časa
dove e f orno j  Srottabcn, m.
bottega ore si vende pane.

Pekarski, a, o , adj.  tBiicfct*,
del fornajo.

»Pekmez , m.  cinacfoftcncš Obit
unb beč ©sjrup baron, conser-
va, siruppo.  ••

Polda, f. (slov.)  f. Fzgled, Pri¬
lika, Primer.

Pelen, m.  f. Pelin.

Pelena, )f.  SBinbel, pl. patini

Pelenica, j dei bambitti ; ®atm«
tjaut, f. Šarmfelt, n. peritonen.

Pelin, m.  11 SBcrmutf), m. as-
senzio  ; 21 -, u oarnoj gori
što kuš ili kadulja, ©altei, f.
salvia.

*Pciivan, m.  ©efitiinjer , m.
ballarino da corda.

Peljati, ljam, v. a. i.  f. Voditi.

Pena , f.  ©djanm, m. spiuma,
schiuma.

Pendeljiti, ljim, v. n. i.  (Vuk),
cinfjenracEcin, andare col pas -
so vacillante.

*Pendžer, m. f.  Prosor.

TER

PF.R 238

Penez, m.  jplunje, f. (gelbltucf ,
n. Maneta, f.  N ovac, pene-
Ji , pl.  @elb, n. danaro.
Peneznik, m.  flafficr in. casie-
re,  f. Blagajnik.

Peniti, nini, v. a. i.  fcftaumen,
schiumare;  abfdiatimen, Ječar
la schiuma;  — se, v. tl. i
fdiiiiimeit, far schiuma.

Penjati, njem, v. a. i.  itt bie
S ?ofte bcbcn, esalture', —sator,
aufiiianncn, distirar la letttia ;

— se, v.n. i.  flcttern, ascen-
der, salir.

Pen je, n.  ©eiang, m. canlo.
Pepel, Ml. Stfcfje, f- cenere.
Pepeliti, lini. v. a. i.  mit Itfdie
beftreiten, afcfiern, aspergere
di cenere.

Pepeljast, a, o, adj.  afcbenfar*
big, di color di cenere.
Pepeljav, a, o, adj. mit  Sifcbe
befircut, pieno di cenere.
Pepeljulia, f.  Olfcbenbrobel, n.
cenerentola ; — zmija, cine
afciienfarbige ©cblangc , una
šerpe del color di cenere ;

— trava, Slnborn, m. (cin
■Sraut), marobbio.

Pepeljušnica, f.  f. Pepeljulia.

Pepelnica, f.  Siicbennittmocbe, f.

le ceneri;  f. .Sreda (čista).
Pepeo, pela, m.  f. Pepel,
perad, f. ©eflugel, n. volatili.
Peraja, f.  (Vuk) StiicEgeatbor-
fiert, setole della spina del
porco.

Perce, n.  gcbcrcften , n. fieinc
gebet, f. piccola pena.
Perčiu, m.  Jjaarjopf, m. ciuffo.
Perem, m.  ©aum, m. fimbria.
Peren, a, o. adj.  f. Perni, a, o
Peretac , tca, m.  »rejel, f.
ciambella.

Perilja, f.  tRJafcRcrtn, f. lavan-
daja, f. Pralja.

Perilo, n. bie iHJcticJie, bie ebcn
im 2Gaidicn i(t, guello che si
lava. la biancheria ; —, (Vuk)
UBtffdiiliitte, f. luogo ure si
lava la bianclieria.

Periljac, Ijca. m.  ber SBJann bet
UBafdietrin, IBaftbcr, ni .morilo
detla lavandaja.

Perina, f. geberbett, n. piu-
maccio.

Periš, m.  gebecmclTer, n. lem-
Verino.

Perl voj, m. (nepsfioUov),  @ar<
ten, Suilgarten, m. giardino.

Perjanica, f.  geberbufcf) , m.
pennacchio.

Perjanik, ni. bet eincit Jeberbuftf)
tragt, pennalo.

Perjati, ani, v. a. i.  (Vuk) 1)
ben gU. 1 ib raufen, pellinare d
lino',  2) barlptupt flieljen , fu-.
(lire nun capo ignudo.

Perje, n.  gebevii, pl. ©efieber, n.
penne, piume.

Perni, a, o, adj. n. p. štit, buz-
dolian, mit gebcett eerfeten,
p ennuto.

Pernica, f.  1) f. Perina; 3) f.
Perjanica.

Pero, «. geber, l\ petina;  —lo¬
ka, bilja, Slatt, n. (sen eim’
gen dtniutcni) fuglia d'ulcune
erbe.

Peronja, m.  cin fcbroacjtt Detli
mit roet&en glccfeit, Ime di co¬
lor nero e bianco.

Peršin , m. ®cter(tlienfraut, *>•
petrosemolo.

Peručac , čca, ni. aftilcbfdiit.f <
m. male dei bambini, cagio-
nato dal primi)  Jalte.

Perucina, f.  f. Peručac.

Perun, m.  bec flamfcbe ®bimt r '
gott, iddio lonante , presso

1  gli anlichi Slavi.

339

PET

PET

Pfnišati, am, v. a. i.  abrnufen,
gebcrn tupfen , spiumare (gli
uccelli).

Peruska, f.  gebemufct), m. ata
di gualche uccetlo che inser-
ce per nettar la polvere.

Penit, f.  iVuk) ©efteber, n. jen
flreute gebern , petine, piume.

Peratati, am, v. a. i.  f, Peru-
šati.

'Perva/., m.  ©ebriime, n. fim-
bria,  f. Perem.

Pesak, ska, m.  ©anb, m. are¬
na,  f. Paržina.

Pesan , sili , f.  1) ©cfang, m.
£t;mne, f. Dbe, f. cantieo,
eanta ,inno, otle; 2)  f. Pesma.

Peskovit, a, o, adj.  fanbtg, a-
renoso.

Pesma, f.  Sieb, n. ©cf.ing, m.
ca nlo, canzona.

Pesmarica, f.  Sicterbucl), n. li¬
bro detle canzone.

Pesnica, f.  f. Pest.

Pčsničtvo, n.  Sirfttfunfi, f. poe-
sia.

Pesnik, m.  ©iinger, ®ict)ter, in.
poetu, cantore.

Pest, f.  geballte gauii, f. pugno.

Pestinja, f.  jtinbcrroirtcrtii, f.
donna, che guardai bambini.

Pestovati, strnjeni, v.a.i.  ^tin»
bet roarten, guardar i bambini.

Pešac, šca,' m.  gufiganger, m.
pedone, fante

Pešački, a, o, adj.  fujSgangcrifd),
ju ®u6 , pedestre ; — , adv.
ime cin Sufjganger, da pedone.

Pešačila, f.  gugoolf, n. 3nfante*
rte, f. gente pedestre, f an¬
tena.

Pesak, m.  f. Pesak.

pfškcV | adv '  iu 0  piedi.

Pet, num.  fiinf, cingue.

Peta, f.  Sctfc, f. calcagno ;

2tbfa? am ©ttefel, m. tacco
(sugli stivali).

Petak, tka, m. grcitag, m. Ve¬
ner d\,

Petak , m.  11 fin giinfec (j. ip.
ein gunftretijcrftiicf) , un da
cingue (moneta) ; 2) ein Ijiferb,
etn Octiž »on funf Safjrett, ca-
vallo o bue di cingue anni.

Petao, tla, m.  m. gallo.

Peteli, m.  f Petao.

Pcteljka, f.  ©tiel, ©tengel (am
Dfcfie, m. gumb o (su i frutti).

Peterica , f.  Mnjobl »on fiinf
tpeefonen, numero di cingue
persone.

Peterostruk , num.  funffaltlg ,
fiinffacf), guintuplice.

Peli, a, o, adj.  funfte, guinto.

Peti, pneni, v. a. i.  fpannen,
tendere,  f. Penjati, Napeti.

Peti, pojem, v. a. i.  (tngen,
cantare.

Petica, f.  cin gunferftiicf (SDttiit.
jc), vn da cingue (moneta),

f. Petak 1.

Petina, f.  Sunftct, n. una guin-
ta parte.

Petlja, f.  ©dtlinge, ©dtleifc, f.
Jpeftelring, ni. sorta di cappio
di cordone (su i drappi sue-
chi e borse).

Petljati, am, v. a. i.  1) Ijcftcln,
accappiare, legare con cap¬
pio  ; 2) roaž SliberneS fpreetten,
par tar scioccamente;  mastiti*
berncS tljun, pfufdtcn, far scioc¬
camente.

Pctnaest, num.  funfjcijn, guin-
dici■

Petnaesti, a, o, adj.  funfjetntc,
quindicesimo.

Petnaestina, f.  ein Siinfjeljntel,
una guindicesima parte.

Petni, a, o, adj.  n. p. žile,
gerfen«, di calcagno.

240

PIB

PII,

Petorica, f.  f, Peterica.

Petorostruk, a, o, adj. f.  Pe-
terostruk.

Pevac, vca. m. f. Kokot, Petao.

Pevač, m.  ©angcr, in. canla-
tore.

Pevačiea, f.  ©angerin, f. con-
tatrice.

Pevalac, aoca(alca), m.  f. Pe¬
vač.

Pčvalica, f.  f. Pevačiea.

Pevati, am, v. a. i.  jtngen, can-
tare,  f- Peti.

Pevidrug, m. TOitfiinger, m.
compagnn che cnnla insieme.

Pevka, f.  “Hrte, f. aria.

Pi.' interj.  pfui! p!

Pica (pitja, oil pitati, napren,
nutrire). f.  9tgf)nmg, f. cibn,
nutrimento  , alimenti ), r i-
rnnda.

Pijan, a, o, adj.  betrunfen, ub-
briacn, ebhrin, imbrinco.

Pijanac, nca, m. ©aufer , m.
ubbriacone.

Pijanica, f.  1) f. Pijanac; 2 )
©gufertn, un ubbriaca.

Pijanstvo, n. 5Enmfcnl)cit, f. ub-
briachezzu.

Pijavica, f.  iPIutegef, m. mi-
gnatta, sangvisuga.

Pijavka, f.  f. Pijavica.

Pijnk, m.  bab <pipcn bet ^jviljner,
il pigolare del pollame.

Pijukati, pijučem, e. n.i.  I pi,

Pijuknati, nem, v. n. p.  j pen,
pigolare.

Pikati, am, v. a. i.  (ietften, punc«
tiren, pungnere.

Piknja, f.  ipnnft, m. punto.

Pila, f.  ©šge, f- sega;  ®eile, f.
Uma, raspa.

Pilad , f.  ©eflugel, n. i polli,
pollame.

Pile, leta, n.  (juljncben, n. pollo,
pollastro.

Pilež, m.  (Vuk), SMenge fleincc
Jtinber, bambini.

Pilič, m, f. Pile.

Piliti, lini, v. n. i.  feigen, segit-
re;  feticn, limare.

Piljak, Ijka, m.  (Vuk) cin ©tiicf
grobeten ©anbeč, ein ©teineben,
©anbtorn, n. grano di sabbia.

Piljarica, f.  £ofertn, f. riven-
ditrice , rivendugliolu.

Piljariti, rim, v. a. i.  potem,
rivendere.

Piljevina, f.  ©iigfpane, pl. se¬
gal ura.

1* i’l j iti, Ijirn, v. a. i.  (Vuk) un«
oeripgntt anbltrfen, gvardar
allentamente.

Piljuh, m. čujincrgcifr, m. 5®ci'
Ijer, f. nibbio.

Pilo, n.  ©etranfe , n. bevanda,
i  Pitje.

Pilotina, f.  f. Piljevina.

Pinuti, nem, p. a. p.  cinenSiunf
tpun, h er er una volta,  f. Piti.

Pipa, f.  Bapfen, m. r.annella,  f.
•Slavina.

Pipati, am, v. a. i.  tgilen, tab*
pen, patpure, lasture,  f. Pip-
nuti.

Pipav, a, o , adj.  talbar, pol-
pabile.

Pipavo, adr.  n. p. hoditi p«
ledu, ili s bosim nogama po
oštru patu, langfam, beljutfum,
lentumente, cautamente.

Pipnuti, nem, v. a. p.  betaficn.
anrtifjren, loccar, tastando ;
f. Pipati.

Pir, m.  1) £ocbjeit, f. nozze,
f. Svatba ; 2) (Vuk), ber iatlt’
lidie Jefltng eintr Bunft, fesi«
annuale d an corpo degli  flf'
tepci.  Tako veli V., da je
ratarski pir veliki četvar-
tak, karznarski sveti Mija,
zlatarski car Konstantin itd-

PIS

£41

l’IS

Pir, tu. SRocfen, in. tforn.n. farm.

Pirac, rca, m.  f. Šišmiš, Me-
(lopir.

Piran, rna, o, adj.  bocbjeitlid),
di nuzze.

Pirika , f.  trava, Sitccfctntras,
JpunbSqra$, n. tein Unfraut),
graniigna.

‘Pirinafi, nča, m. 1 SHeii , in.
risu  . f. Oriz , Rižkaša ; £)
!PIef|Tng, n - otlone,  f. Med o.

Piriti, rim, t>. a. i.  mctien, Ha«
frn, foidieln, suffiare,  f. Puhali,
PiilmuLi, Pirniili.

Pirni, a, o, adj.  f. Piran,
rna, o.

Pirnik, m. cin fflafl bci tcr^odi«
jeit, ek i e invilato ulle nuzze.

Pirno, adj.  (joctijeitlict), a modo
detle nuzze.

Pirnati, nem, v. a. p.  amveljeit,
soffiare una rnt/a,  f. Piriti,
Puhnuti, Puhati.

Pirovnli, rujem. v. n. i. S? odi«
jcit daltcn, celebrar le nuzze ;
fctmioulcn, bunchellare, guz-
ziivigtiare.

Pisar, »n. žebreiber, Gopijt, .Ran«
iellift, m. selil'ure

Pisak, ska, m.  €DTunbPucf ttitcS
tMarinfruniciVcS, n. imbocea-
luru d’ una slrumenlu da
fiulo.

Pisanice, n. tin flciner 93ricf,
1//1  s c ril ta pieculo; una tel-
terina.

Pisanica, f.  Crterei, n unva
eallu ed inculura/o, ebe situ¬
le darsi ai palelli di pasgua %

Pisar, ni.  Ectirciber (dci eiticm
©efebafte ober in einct 2tmt8>
(tube i Ran;cUilt, m. serivauu,
eaneellista.

Pisarina , f.  Edireibaebiiljr , f
lassa per la serillura

Pisarnica, f.  ©diteibflube, Ran*
jclici, f. caneellaria.

Pisarski, a, o, adj.  Sctircibcri«,
RanjcitPen*, di serivauu, di
eaneellista.

Pisali, sem, v. a. i.  ftbrcibcn,
serivere ; bunt macben, dislin-
guer di vat J eulari.

Pisk, m  f. Pisak.

Piska, f.  ©cjifct), 'Pfeifen, n.
fisehio, šibila.

Piskanje, n.  Sifcbcn, n. il fi-
sehiare.

Piskati, kam, n. n. i.  jffrftcit,
fisehiare, sibilare

Pismu, ena, n.(ki si.)  f. Slovo.

Pismen , a, o, adj.  Scbrift«,
fctiriftlicb, lellerario ; — čovek,
fcticiftgetefjrt lelleruto.

Pismo, n.  Scbrift, n. serillura;
SBrief, ni. lelleiu.

Pismoslirana, f.  2trd)i», n. ar-
ehivu.

Pisnuti, nem, v. n■ p.  einmal
jifclicn , fischiar una vulla,
f. Piskati.

Pišaca, f.  Ucin, in. urina,  f.
Slokrača

Pisati, sam, v. a. i. tjatnen .
(Satler ablditagcn . orinare,
piseiare.

Pi.šče, eta, n. f. Pile.

Piškur, m. (priden, m. (cin
rt ut'), lumpreda.

‘Pi.šmaniti se, uiin se, v. n. i.
bereuen (beu Rauf), penlirsi
(detla camprita).

Pištati, litini, v. n i.  O }i f d)cn,
fiseliiare  , sibilare  , f. Piska¬
ti ; 2) (jerauSfptipen, zanipilla-
re,  f. Pišlili.

Pištola, f- tpiflole, t‘. pištola,
f. Puška (mala).

Pištoli, a;, f. Pištola.

Pištili , štim, v. n ;. f, pi¬
štati 3.

16

PLA

Pita, f.  etn fludien, sorta di fo-
caccia

Pitak, Ika. o, adj.  trtnfbar, che
si pno bere, buon di bere.

Pitanje, n.  ftrageit, n. $rage, f.
interruguziane , dmnandu.

Pitati, am , o. a i.  fragen, for*
fdien, dnnuindure , inlerroga-
re , chiedere.

Pitati, am. p. a i.  fiittern, ma*
flen, r.ihare , nutrire.

Piti, pijem , v. a. i.  trtnfen, be¬
re.. benere ; — Imrmut, SEa*
bflf fchnupfcrt. nas ur il tuba c-
c o  ; Kiiit, diiliaii, tfludicn,
f um ur e.

Pitje, n.  ©ctranf. n bevandn.

Pilljiv, a, o, udj (russ.)  ncu*
gtertg, curinsn.

Piiijivost, f.  SReugterbc, f. cu-
riusitd.

Pitoni, a, o, adj.  jaDm, addn-
me s tirat o  , dumestico , man-
suefatt o.

Pitomac, mca, m. .Bogltng,
lumnufi. m alunno.

Pitomiti. mim, v. a. i.  jd&men,
domesticare.

Piva, \\  f. Pivo.

rivar, m. ^ierbrduer, m bras-
sutor di birra ;  53tern>irtl), m.
cnlui che vende birra.

Pivara, f.  ^rduerei, f. bras-
seria.

Pivnica, f.  .Keller, m. cantina.

Pivuičar, m  5teUner, m. can-
timere ., farernaro.

Pivo. n.  93icr, n. birra

*Pizma, /'. ©roli, 9tact)Ctfer / m.
ra nrore.

r.ian, a, o, ailj.  f. Pijan.

Pjaiuc. nca m. f. Pi j inac.

Pjančina, f Pijančina.

Pjanslvo, ». f Pijanstvo.

Piač , m. ffietntn, n. pianto,
jnu lujunenlo.

PLA

Plačan, ena, o , adj.  toetncitb,
piangente.

Plačiilrug’, m. SNitraeincr , m.
compagno che. piana? insieme.

Plačljiv j a, o, adj.  bet jent
roeint, che piange vnlonlieri.
lagrimoso, uvvezzo a pian-
gere.

Plačno, adv.  roctnetlid), liujri-
mosameate.

Plača, f.  55cjaf)(un;), f. pnga.

Plačati, am, n. a. i.  jal).en, bc«
jaljlen, pagare,  f. Platltl.

Plailauj, linja, vi.  Keller, m.
to uda. piatto,  f. Tani ur.

Plah, a, o, adj.  fdicii, furcbtfatn,
paurnso:  etltg, freltuloso ,
impelunso.

Plaho, adv.  febcu, limidamente,
impetunsamente.

Plahost, /'. ©etične, f. limidez-
zn  , impetuositd.

Plahovit, a. o, adj.  f. Plah.

Plahta, Seiiitud), ŠSctttnd), n.
lenzuoto.

Plakati, plačem, v.a. i.  frfutcito
men, fchlcmmcrt, abfpulcn .tavare.

Plakati , plačem, v. a. i.  roti«
nen, berocincn, piangeve ;—
se, v. n. i.  rocinen, lagrimare.

Plaknuti, nem, ». a. p. f,  pla¬
kati.

Piam, m. f.  Plamen.

Plamen, m. Jlamme, f. flatnina.

Plamenit, a, o, flammenb, fiam-
mante , fiavimeggiante.

Plamtiti, mtlm, v. n i.  flimmcn,
fiammeggiare ; f. Planoti.

Plamlište, n. bet Drt, mo boS
®icl) bit COtittaoSjcit im ©diat<
ten bet ®aumc jubringt, tango,
ute ripoeano gli un umili
neti' ambra degli alberi du-
rante il calur di mezzo
giorno.

853

PL A. 243 PLA

Plandili, dim , v. n. i.  f. Plan-
dovati.

Plandovanie. bad Muttruben be$
SSicbec im ©chatten b.r čiume
roaljrenb ber 9)iittag$l)t$‘, il ri-
pa,sure degli u n anali nell
ambra dn rotile il calnr del
giorno;  ©»iifjigfcin, n. 2ftuye,
f. ozio.

Pian iovati (tujem. v. n. i.  baš
Slufirflftcn im ©ctoatlen ber Fan¬
nie matjrcnb beri gc6f)ipc Dom
95iel)f') nposuie nell ambra
degli ul beri durunte il talar
del giarno ; mtifcig fcin, a far
ožin s tt.

Pianina, f.  .^ocbgebirge. n 2ilpe,
f. manle, mn n hm mi.

Planinka. /'. bie ‘IBirttjfdiaftcrtn
bet cin er ©cnncrei,/' eronam a
in mm montira,  (Stanarina.

Planinski, a, o, uilj.  ©ebtrgS«,
mo ni a nesen, mn n ta no.

Planja, f*. f. Planja

Plantati. am, c. n i.  f. Planit iti.

Pianuti, nem, v. n. p.  auflobern
urramparsi , iilfiamniarst;  f.
Piainlili.

Plasaniali, am. v. n. i.  flammen,
lobern, uvrumpa e , Jiammeg-
giare.

Plast, m. §f f.  Jpeufcbobcr, m.

mucehio di fie.no;  f. Stoj?.

Plustiti, slini. v. a. i.  n. p.
seno. auffebobern (ba$ Jpcu),
aminuccfiuiie (il fieno);  f.
Ndevali. Mdeti.

Plašiti, sim, v. a. i.  fchrccfcn ,
spupenhire,  — se, n. i.
erfebreefen, spuren/ursi.

Plašiv, a, o, adj.  furcbtfam,
timido , paurosn.

Plašivae, vea, m.  cin fturcbtfa*
mer im timido.

Plašivo, atlv  furcbtf.im, timida-
mente ; paurasamente.

Plašivost, f.  gurcbffamfeit, f.

timidezza . litimi tl d.

Plaši, m.  ©lantel, m. mantello.

Plata. f.  f. Plača.

Platan, tca, m.  Bnl>ler, in. pa-
gatnre.

Piatiti, atim . v. a. p.  beiflfjlen,
pagare  , f. Plačati.

Piativ, a, o, adj.  jaljlbar, po¬
gubile.

Plutja, f.  f. Plača.

Plat jati, am, v. a. i.  f. Plačati,
P/atiti.

Piatjenik, m.  ©olbling, in. mer-
centu io, f  Piačrnik.

Platko . m. tim .ftartettfpiele) ber
tiar teinen ?ticb gcmacbt bat
unb ja bi en mujj, (nell’ giuo-
co di car e) etn non fd nis¬
san punt o, e dere ptmare.

Pl.itnar, m.  Ceinroanbbantler,
m. Irufficanle ni teto.

Platnica, f.  cine Diete, sorta
detle tavale.

Platno, n.  1) Seinroanb. f. teta;
2i Waucr um eiite ©tabt, ftc*
fiung stoter .K./ muro aftor-
no ima altu, custello, chio-
stro, c Mesa ecc.

Plav, a, o. udi.  blonb, biondo.

Plav, i. Z', ©cbiff, n nove, bar ca.

Piavac.vca, m.  93lonbe, m. uo-
i)io biondo.

Plavati, am, v. n. i.  febmimmen,
niiot are.

Plavčiea, f.  ©cbifflcin, n. bar-
chettu.

Plavetan, tna, o, adj.  f. Plav,
a, o, ailj.

Plavili, viin, v. n. i.  b f onb
roerben di' enir biondo ; — se,
blont? oufifeben, esser biondo.

Plaviti, vini, v. a. i.  i) iiber^
febmemmen, inondare;  2 ) —
mleko (Vuk'), abfcbopfcn, le -
var il fior dal lutte.

16  *

PLE 241 PEK

Plavka, f.  SBIoitbe, SBlonfctnc, f.

bin ntiin a.

Plavokos, a, o, adj.  blonbfjaa*
rtg, di capegli biondi.

Pia* ook, a, o, adj . blonbaugig,
d'ot:r.hi biondi.

Plaziti, zim, v. n. i.  frfecben,
strascinarsi;  —(jezik), Ijcr*
<tn$rccfen , cavar fuori (la
lingua).

Pleče, n. (pl.  pleča n.  i pleči,
čili, fj  ©djulter, Slcbfel, f.
spalla.

Plečast, a, o, I adj.  breitfctiuftrig,

Plečat, a, o, \di svalle large.

Pleme, mena, n.  @efct)lectt, n.
prosapia.

Plemenit, a, o, adj.  abeltg, cfcct,
t>ornef)m , no bile , d' illustre
famiglia.

Pl emenili, nim, r.a.i.  ticrebeln,
nobilitare ; f. Oplemeniti.

Plemenito, adv.  abclig, cbel, no-
bilmente.

Plemenitost, f. 6blc, n.nobiltd.

Pleinenstina, f.  2lbel, m. 2lbcl*
fcbaft f. nabil 1  d

Pleni č. m.  Sbelmann, m. uomo
nobile.

Plemkinja, f.  fcbelf au, f. don-
na nob'le.

Plemstvo, n.  Stbeligen. pl. 5lbel,
m. nabili , nobiltu.

Plen, m. 93eute. f.bottino , pre *
da, saccheggiamento ; 9faub ,
m. rapina.

Pleni tel j, m.  Iplunbercr, m. sac-
cheggiatore.

Plenili, nim, v . a. i.  pliinbcrn,
raubcn, s a cehe ggi ar e.

Plen jati, am. v. ‘a.  i. f. Pleniti

Plen jeni k, m. f. Rob.

Plepeliea, f.  !R?acbtel, f. qua-
glia,  f. Prepelica.

Ples, m.  jtan«, m. danza;  95atl,
in. ballo.

Plesalac, saoca, m.  £dnser. m '
ballerin  >.

Plesan, f.  ©cfjimmel, m. muffa.

Plesati, plešem, v. n. i.  tanjett/
ballare ',  jertreten, calpestare.

Pleskati, am, v. n i.  in btf
Jpanbe fl tfeben, batter le ma¬
ni.  f. Pljeskati.

Plesniv, a, o, adj.  ftt)immli$#
muffn , muffato.

Plesniviti se, vim se, v. n. i -
fdiimmdn, mu ffar si.

Plesnuti, nem , v. a.  <$* n. p.  f.
Pljesnuti, Pljeskati.

Plesti, pletem, v. a. i.  1) ftecfp
ten, trecciare;  2) ftritfen, la-
vorar a mnolin.

Plešina, f.  @(a£e, f. calvezza J
^QI)lfopf, m. testa enimi.

Plešiv, a, o, adj.  fafjl, cnlro.

Plešiviti, v. n. i.  fafjl merben,
divenir calvo.

Pletak, tka, m.  $$anb, n. cit*
lanaef fcbniatcš <$crocbc. mclcbc^
bicSGeibcr in bic Spaavc  einfled)*
ten, nuslro , legaccio , che It
donne sngliono intrecciavt
nei capegli.

Pleteič. m.  trak, varbca,
33dnbcfjen, n. naslrn.

Pletenje, n.  i) ftlccbtcn, n. il
tessere, trecciare ; 2) (Strfcfcit,
n. il lav or ar a maglia j  3)
©trieferei, f. lavoro a maglia;
f. Pletivo.

Pleter, m.  Stecbtmcrf. n. Invo-
ro di rimini;  gcflocbtcne ©d)d*
bcroflnb, parete inlrecciato di
vimini.

Pleti, plevem, v. a. i.  f. Ple-
viti. vim.

Pletikoš, m.  .ftorbftccbter, m ce-
staruolo , f. Košopiet, Košar.

Pletilja, f.  ©trieferin, f. donna
che lavora a maglia calze o
si mili.

PLJ

245

PLO

Pletivo, n.  f. Pletenje 3.

Pletva, f.  bie 3ett beg Satcng,
il tempo in cui si roncuno le
biade.

Pleva, /\©prcu, f. palla, loppa,
guscio delte biade.

Plevač, m.  eincr, ter jdtet, co-
lui che urrnnca.

Plevel, m.  Unfraut, roelcbeg aug*
gejfltet mirt, erba inuhle , che
si ronca , oda cui sinettano
le biade;  f. Korov.

Pleviti, vini, v.a.i.  jaten, ron-
care , (. Pleti, Opleviti, 0-
pleti.

Plima, f.  ftlutb, f. flusso di
inore;  — i oseka, @bbe unt
Sluti)/ flusso e riflusso di
more.

Plin, m. (čechisch) n.gas,

Piinuti , nem, v. n. i.  liber*
fcbmemmt merben, inondasi

Pli.ska, /'. 934ct> Ifelae, f. squas-
sacoda  , codatremola  , f. Pa¬
stirica (ptica).

Pliskati, am, v. n. i.  febnippetn
<t>on Sifcben)/ guizare.

Pliskavica , f.  riba, f. Dupin.

Piitak, tka,  o,  adj. (comp.
plitjij, fcicbt, non profondo ;
fjfflcb, piunn.

Plilčina, ©cicbtigfcit, C.basso
fon do.

Pliti, plijein, r. n. i.  f. Plivati,
Plovili.

Plitica, f.  flacbe ©cbuffel, Keller,
m. piatto.

Plitko, ado.  feicbt, non profon-
domen te.

Plivač, m.  ©cbminimer, m. nuo-
t at or e.

Plivati, vam, v. n.i.i  Plavati,
Plovili.

Pljesak , ska , m.  ^latfcbcrn,
.Rlatfcben, n. strepito che si
fa baltendo le mani.

Pl jeskati, am, v. a.$ n.i.Hiat*

Pljesniiti, nem,?), a § n  p.^cbc«
mit£anben, battercolle. umni.

Pijošlimice, odv  mit berftldcbe
beg ©abelg. ©egeng, cul piano
del la spada-

Pljunuti, nem, v. n. p.  fpucfea,
spot are

Pljusak, ska. m.  f. Pljuskanje.

Pljuska, /.SttaulfcbeUc i 'schiaflo.

Pljuskanje, n.  l) ^latfcbern , n.
lo sguozzare ;  2) ©priden, n.
lo schizzare , lo sprizzore  t
3) tag ©cblagen mit ter flacbeit
£ant , il battero col jialmo
detla mo n it.

Pljuskali, am, v. a. §‘ n. i.  1)
pldtcbcrn, sguozzare; 2)  fpri*
pen, schizzare, sprizzare,
f. Muškati ; 3) fcblagcn mit
ter flacbcn /pano. OSacfenftreicbe
t)erfepen , Dforfeigcn gcben, bat -
ter col patina detla mano.

Pljusnuti, nem, v. a. $ n. p.
f. Pljuskali.

Pljušt, m.  (Vuk' f. li ršljan.

Pljuštavica. f."  SRcgenguji , in.
piova dirotta.

Pljustili, šli. v.impers. i  n. p.
kisa, flarf regnen, piover di-
rottamente.

Pljuvaonica, / r '.@pudfnapf, ©puct^
trog, m. sputacchiera.

Pljuvati, 1 j njem. v-  a. < fputfctt,
sputare , f. Plinnuti.

Pljuvotina, f.  ©peicbel, m spu-
to , sputucchio.

Ploča, f.  1) Giotte, f. lastra,
lamina,  — konjska, £ufcifeit,
n ferrn , piastra di caoullo.

Plociti, čim, v. a. i.  pflajtertt
mit ©tcinplattcn, lastricare  f.
Popločiti.

Plod, m.  ftrucbt, f. frutto.

rlodan, dna, o, adj.  fruebtbat,
frultuoso  , f er tile, fecondo .

P LIJ 246 POB

Ploditi, dim, v. a. i.  grud)tc
orutgen , rjcugen, fruttaie,
fruttific.ure ; — se, v. n. i
(id) oermebrcn mnltiplicarsi.

Plodnica, f  eiit fruditbores (IBcib,
dannu frčim,In.

Plodno, oilv.  fruditbar , fecon-
damen le, fertilmente

Plodnost, f.  grud tbarfeit, Sr.
gicbfgfcit, f. fertihtu, fecon-
tlita.

Plodonosan, sna, o,| cul),  frucht*

Plodovit, a, o, \  tnngenb /
fruttifevo.  f. Plodan.

Ploha, /’. ^Iflprcflcn, m. piuggia
dirot/a.

Plosan, sna, o, ad).  f. Plosnat.

Ploska, f.  1 ) ftlafctje, fiasco ,
bnr.cia  ; 2) 'Jlatte, I’ last ra.

Pl osnat, a, o, uiij.  platt, abg .
plattet, litcio, scMacciato ; f.
Plosan.

Plosnina, f.  gladiteit, (flattfjcit,
Slbplattung, f. piano , piu-
nezzn.

Plosnili, nim, v. a. i.  abplnttcn,
far piallo, piano

Plosnoglav, m. >l'tatt?opf, m.
uomo di testa piano.

Ploščica, f. dimili,  »on Ploska.

Plošliinice, adv.  f.Pljoštimiee.

Ploštiti, štim, v. a. i.  f. Plos-
niti.

Plot , in. 3«Utt , ni. siepe ,
fratta.

Plov, wi. (?dm>immen, n. nuntn.

Plovati, volil, v.n.i.  f Plovili.

Ploviti, vini, v. n i.  fdinjimmen,
nunt ar e, uatteggiare.

Plovka, f.  6ntc, f. unilra , f.
Patka, Itaca.

Plovom , adv.  fd)n>immenb, a
nuata.

Plovučae, čca, m. 33imbjlein, m.
pietra porniče.

Pluča, f.  Siunge, f. polmone.

Pine, m. 5PfIug, m. aratro ,  f,
Kalo.

Plot, m.  IJtotf, in. Tantoffclijolj,

Pilita, f.  (n. s uver o  , suvero ,
sanke,'o.

Platan, tna, o, adj. Stotf,, di

sorero.

Pliilati. am, v.n.i.  oben (dimim*
men, star a on H a. fiot/egifiare,

1*1 uto v i na, f.  jtoefljolj, n ','tegno
di soc er o.

Plulva, f.  glofi, n. zattera,
z,itla.

Plll/.iti, 7 .in 1 . v. a. i.  ben tpflug
beim Tlcfcrn tenfcit, 1,01  lernar
iaratro quanda si ara.

Po, prilep.  1' um, per:  iči po
knjige 2) auf sn:  udari ga
po glavi; 3) nad), sni, solin,
dat, dolin:  po7.na.icin ga po
govoru; 4) in — fjerum, auf
— I)crum, per:  tarcati po
gradu, skakali po polju;
5) buriti, per:  poslati po slu¬
gi . 6) mas anbelangt, ,n quan -
to enneerne:  po meni mo¬
žen činiti, sto hočeš; 71 nad),
(jintcrljer, dopo :  po porine;
8 ic a: po dva, po tri: 94
porinhro. pobrije, etroas jut,
clroas beffer, ul iiuunto Oeue,
ul i/itaiitn menilo ; 10) Po¬
staviti. položili, pospavati,
ein meitig, un poco  ; 11) Po
šio? — po pet krajcarali,
reie tbeuer? — ;u funf dtreujtr,
u quuntn?  — a cini/iie no¬
ra lila ni ; 1?) ein 'lHeonažmuS
mit Jlboerben auf ski, un plen-
nasmo con atcuiii arvertj:
po turski, po poljski, P®
starinski.

Po, adv.  Ijalb, mezzo,  f. Pol.

Pobarali, am, v. a. p.  nacbcifi
anber mctfen, liuttar lutto un
dopo iultro.

POB

m

POB

P o ha c-iti, cim, v. a. p.  1) meg*
merfcn, buttar via;  »crmerfcn,
miggcbarcn, uburtire.

Pobadati, am, v. a. 1  in bic
(Srbe iiccfeit, ficcar in terru ,
f. Zabadali.

Pob rdje, it. bat  ©ebict cine«
©cbirgefi , ertezza , šalita di
minile.

Pobarže, adt>.  ctmaa fetjnefler,
alijuanlo piu velocemenle.

Pobdeti, (lijem , v. n. i.  cnt>a^
madien, vegliar alguanto.

Poleči, hecnem, v. n. p.  f.
Pobegnuli.

Po beda, f.  £ieg - m. vittnria.

Pobelitelj, m. £iegcr, Siefiegcr,
ni. vtneitore, triunfatore.

Poboti i ti, dim, v. a. p.  beftegen,
vineerej  f. Pobedjivali.

Pobedjivali, djujem, v. a. i.  f.
Pobediti.

Pobeg, m.  ^ fuga.

Pobegnuli, nem, v. n. p. tnU
fftehen, fniigire, scappare , f.
Poheči, Bežati.

Pobelili, lini, v. a. p.  mcigen .
inbiancare , —v. n.  meig mer*
ben, divenir bianco.

Pobesediti, dim, v. a. p.  ein
menig fprccben , parlare un
P o ca.

Poblisniti, nim, v. n. p.  toll,
roiitfjenb, rafenb merben, arub-
biarsi.

Pobijali, am . v. n. i.  1) n. p.
cena, ben 'Jpreid fcbfagcn, berab*
bringen, abbattere, duuinuire
il prezztt  ; 2i  kamen n mlinu,
ben Stf?ubl;iein febarren. martel-
lare la macnm , f. Klepali;
3) kopje, bimdnfcblagen, ficcar
dentro.

Pobirali, rani, flaubin, racco-
utiere , f. Pobrati.

Pobiti, bijem, v. a. p.  1) nacbein*

onber tobten, ammazzare; 2}
f. Pobijati; — se, v. n. p,
ficb fcblagen, bat ter si,  f. Po-
tuci se.

Poblagovati, g uje m, v. a. p _
effen cin menig, mangiare un
P i> c o.

Poblediti, dim. v. n. p.  blag
merben, crblaffen, impallidire,
dioenir pallidn.

Pobljuvati, ljujem. v. a. p.  bc>
fpeicn, anfpeicn (bureb Srtreeben),.
infettare nel vmiuture;  — se,
v. n. p.  ficb crbrccbcn, v umi tare.

Pohluditi, dim, v. a. p.  nerirren,
smarirre, sviare ; —se^ v. n. p.
ficb uerirrcn, smarrirsi.

Pobočan, čna, o, adj. Užiten*,
Interale, collaterale.

Pobočke, aiiv.  nad) ber (Seitc,
dal fianco.

Poboj, m. f. Poraz.

Pobojati se, jim se, v. n. p.
fict) furd)tcn , fdicucn , temere
un paca.

Poboleti se, lim se, v. n. p.  er*
franfen, ummdhtrsi.

Policije, adr.  ctmač befier, ah
ifuantn megliit.

Policiji, a, e, adj.  ein menig
beiTer, mig lin r e alguanto.

Poboljšati, am, v. a. p.  befiern,

migliorare.

Poboraviti. vim, v. a. p.  ficb cin
menig aufbaltcn, dimorar al-
guiintu ; —, v.u. p.  (Vuk), f.
Zaboraviti.

P o bosti, bodem , v. a. p.  l) f.
Podbosti. 2) in bie ^rbe fio=
gen, pflanjcn, ficcar in tena;
f. Pobadati: — se , v. n. p.
ficb gegenfeitig pccbcn, puanev
si a ricenda.

Pobožan, žjia, o, adj.  anbacbtig,

div ut u.

248

POC

POB

Pobožnik, m.  Stnbiiditige, ra. un
divoto, pio.

Pobožno, adv.  anbacbtig, divo-
tamento.

Pobožnost, f.  9lnbadit, 5rom*
migfeit, f. div ozio n e, vitja.

Polira ja. i, am, v.a.i.  ob$al)len,
numerare , f. Pobrojiti.

Pobrati, berem, v. a. p.  auf*
flauben , abftauben, raccoglie-
re. race vre.  f Pobirati.

Pobratim, m.  9tboptipbrubcr, m.
fratell o adottnto.

Pobratimiti, mini, v. a. p.  f.
P obrutiti.

Pobratimstvo, n.  9lboptipbru*
berfdiaft, f. fratellanza ad-
dotiva.

Pobratiti, bratim, v. a. p.  gum
93ruber aboptiren , adnftare
per fraieU«  ; — se , ficb »er*
briibern, farsi fratelli.

Pobrinuti sč . nem se, v. n. p.
etn menig foroen, curarsi al-
guanto;  f. Brinuti se.

pobro, bra, m.  (im freunblicben
Umgange, in cnnve.rsazione
famioliare ), f. Pobratim.

Pobro iti, jim, v. a. p.  abgablcn,
numerare.  f. Pobrajati.

Pobnčiti, čim, v. a. p.  trt SUlflrm
bri.ngett, i nette<- in allnrme ;
—, v. n. p.  larmen etn rocnig,
strepitare, far chiasso un
pne o.

"Pobudami, lim, v. n p.  f. Po-
ludeti.

Pobuditi, dim, v. a. p.  1) er*
meefen, crregett, svegliare , de-
s/are;  2) aufmuntern, ermun=
tern, animare:  f. Pobudjivati.

Pobudjivati, djujem, v. a. i.  f.
Pobuditi.

Pobimiti, nim, v. a. p.  rebeUtfcb
marben, empiorcn, far ribellare.

Pobusiti, sim, v. a. p.  mit grii»

nem tftafen uberjietjen, coprir
C  ’ cespugli.

Pocarkati, am , v. n. p.  per u*
efen, frepiren, crepare.

Poearljeniti, nim, v. a. n.p.
f. Poe,ar veni ti.

Pocarniti. nim, v . a. p.  febroarg
macben, far ne.ro  ; —, v. n. p.
febroarg merben , divenir ne.ro .

Pocarpati, am, Iv. a.p.  f. Po-

Pocarpiti, pim, j carpsti.

Pocarosti , peni, v. a. p.
febopfen, attignere.

Pocarveniti, nim, v. a. p.  rotf>
macbcit far ros s n  ; v. n. p.
rotf) roerben, errotljeit , avros-
sire.

Poeepati, am, v. a. p.  gcrfpal"
ten, špar,čare tutto.

Poekniti. ni jem, v. n. p.  etn>a$
pcrrocitcn, trattenersi , tarda-
re atguantn.

Poeulica. f.  ^opfbinbe (ber
ber in tfroatten), f. benda.

Poeviliti. lim, v. n. p.  cin wt*
nig tt>cf)flagen, piangerun poro.

Počastiti, stim, v.a. p.  beebreit,
onnrare , rirerire ; bcmirtOcn-
trattare.

Poček, m.  SSorg, m. imprestito,
credito  , n. p. dati na —, u-
zeti na —.

Počekati, am, v. a. p.  rcartert
ein menig, aspettare unpoco .

Počelo, n.  Wnfang, m. princi'
pio;  ©runbfa$, m. principio .

Počesati, sem , v. a. p.  frafleti
(mo ctf iueft), graf tare un pneo.

Počet, a, o, part.  angefangen,
cominciato.

Početak , tka , m.  Q(nfattg , m.
principio  , cominciamento ,
e s or din.

Početi, čmen i enem, v. a. p-
anfangen, cominciare;  — se,

pon

349

POD

t. n. p.  bcginncn, 2(nf ang nct)-
mtn, cominciare.

to  četnik, m.  Stnfiinger, m. ini
zinili e , principianle ; Urtjcber,
m. autnre, institulore.

Poči, podjem, v. n. p.  deljen,
andare, — uvojnike, ftdj «n>
roerben laijen , arrOlarsi\  —
za rukom , glticfcn , getingen ,
riuscire ; — za muza t. j.
udati se, einen SBtonn Ijeira,
ten, miri larvi : — od sebe,
fcinc 9!otfj »emebten, andar
del corpo ; f. Pojti.

Počimati, mam, mljem, v.a.i.
f. Počinjati,

Počinati, nam , v. a. i.  f. Po¬
činjati.

Počinili, nim, v. a. p.  nacij ter'
bteifjc matij en, fare molto.

Počinialac, njaoca (njalca), m.
vltifdiivjce, m. principianle.

Počinjati, njem, v. a. i.  attfan*
gen, bcgtnncn, cominciare, in-
cominciare,  f. Početi.

Počinuli, nem, v. n. p.  auiru<
Ijcn, ausnrten, riposare, quie-
lami. f.  Počivati.

Počistiti, stim , v. a. p.  reint=
gen, faubern, ne t tar e.

Počilatelj, m. Bcrcfjccr , m.
veneratore , f. Stovatelj.

Počitati, am, v. a. p.  nerebren,
onorare, riverire  ; fctjatpcn,
»limare , f. Poštovati, .Što-
vati.

Počivati, am, v. n. i.  f. Poči-
nnti.

Počudan, dna, o, adj.  gencljm.
qvadilo, piacevole.

Pod, )p raep.  1) unter , sotto  :

Poda, j pod krov, untcr’č
solto il tettn (dimoto);  pod
krovom , unter tem $)cid)c ,
sotto il tettn (di luogo); 2)
gegen, um tic3eit, ncl tempo  :

pod noc, gegen fcte f>in,
ver s n la votle,  pod starost,
in altcn £agen, nella vec-
chiaja ;  morati pod zapoved,
mufien autf 53efef)l, dovere pel
commando;  pod nista, ture!?*
nu$ nidit, no affato.

Pod, m. 5u§boben, in. pavimen-
to ; ©tocfmcrf, n. piano.

Podac, dca, m.  fleiner &u(jboben,
piccolo pavimento;  — sra¬
mote, (Scbanbfaule, f.

^ranger, ni. berlina.

Podadreti, dreni, v. a. p.
auč ter ^ebeibe iietjtn, sfode-
rare,  f. Podirati.

Podaleko, adv.  etiva$ mcit, un
poco lontano.

Podanak, nka, m. <21euer, 9tb*
gube , f. lributo , contribu-
zione.

Podanik, m.  Untcrtijan, m. sud-
dito , f Podložnik.

Podanj, t. j. pod njega, unter
if)n, 9otto di lui (di moto).

Podanost, f.  (Srgebung, Unter*
miirftgfcit, f. soggezione.

Podapart, a, o, part . unterjtu$t,
appoggiato, sostenuto.

Podapeti, pnem, v. a. p.  flttf*
fpannen, disten dere.

Podapinjati, njem, v. a. i.  f.
Podapeti.

Podapirati, rem, v.a.i.  1 un*

Podapreti, prem, v. a. p. )  ter*
fluiden, unterfprcijcn, puntel-
lare.

Podariti, rim, v. a. p.  febenfen,
donare.

Podarktati, kijem, v. n. p.  cin
mcnig jittern, tremare al-
quanto.

Podarljati, Ijam, v. a. p.  nuf*
eggen, erpicare un poco.

Podarmati, mam, v. a. p.  ouf*
frfjiitteln, scuoter un poco.

HOD

250

POD

Podaržati, žim, v. a p  auf(;al>
ten. ritenere ; cine IKSeile ctroas
Ijalten, tenere umi vosu gual-
che tempo.

Podastirati, ram i rem, v. a.p.
unterbreiten, ausbreiten, dislen-
iter di sotto.

Podastreti, trem, v. a. p.  f.
Podastirati.

Podat, ta, to. part.  gegeben ,
dut o; ergeben ejfezionato

Podatan, tna, o, adj.  freigebig.
liberale, generoso.

Podati, dam. v. a.p.  geben, bat«
rcicben, dure,  f. Podavati.

Podatljiv, a, o, adj. (.  Podatan.

Podavati, vam i jem, v. a. i. f
Podati.

Podaviti, vim, v. a. p.  narti bet
Otcifjc etniurgen , slrangolar
tutti;  — se, f. Potopiti se

Podaviti, vijem , v. a. p.  f.
Podvili.

Podavno, adv.  giemlidi ianac,
avanti un pezzo.

Poda/.g-ati, žgem. r a. p.  $eucr
unteriegen , iinjunben dar fuo-
co, ar.cendere;  anfenern, in-
citare. stimolare, f.  Podži¬
gati, Podžeei.

Podbaciti, cim, v. a. p.  unlct*
(egen , nietter sotto  , f. Pod-
varči, Podmetnnti, Podme-
tati.

Podbacivati, bacujem, v. a. i-
f. Podbaciti.

Podbadati, dam, v. a. i.  f. Pod-
bosti.

Podbel, m.  #uflattidi, m, tussi-
lag-o farfara. Lian.

Podfiijati, jam, v. a. i. I (\  uk)

Podbiti, bitem, v. u. p  Inonum
ten megfdilagen, sbattere, scuo-
tere via di sotto.

Podhočiti, čim, v. a. p.  nnter*
fpreijcn, appoggiare , — se,

bie £dnbe in Ste Seite fpreijem
appoggiar le mani ui flanehi

Podhoda, f.  blnrcijung. ©pot'
nung, f- istiguzione.

Podbosti . bodem, v. a. p.  fle<
rfien, anfpornen, punger di sot¬
to, incitare, spronare.

Podbradak , dka, m.  ba$ fette
gleifdi nnter bcm Jtinn, la pol-
pu sotto il mento,  f. Pod-
voljak.

Podbrijati, jem, v. a. p.  >raft-

P od liri ja \ ali, vam, v. a. i. : rcn .

Podbrivati, vam, i>. a.i.  ) ra-
dere, far la barba.

Podhiiimuti. nem, v. n. p.  auf»
bunfen, gon farsi, en farsi.

Podtmniti, ki i m, v. u. p.  auf'
ivicgeln, sollevare.

Podlmnjivati, njujem, v. a, i.  f.
Pndhnilili.

Podeinili, nim, v.  a. p. anttt'
orbnen, suhordinure.

Poddati se, am se, e. n. p.  (trii
untenuerfen, fidt ergeben, sotto-
porsi, sottometlersi.

Podebeliti, lini, v. a. p.  bict
macben, ingrossire,  fett mm
dien. far grusso.

Podelil jati j um, v. n. p.  f. ()-
dehijati.

Podeliti, iim, v.a.p.  auSttjeilen,
fpenben, dislribuire, itispen-
sare.

Podoljivati , I j ujem , r. «. i.  f.
Podelili.

Poderati . rem, v. a. p.  jetrci'
Bin strni eiarr.,  t. Izd e rali

Ptnlgarnnli, nem, v. a.  mi'
tcrfdiurcn, soltogorre, ammuc-
chinre.

Podgartati, tam, (jem, r. a. i-
f. Podgarnuti.

Podglavlti , vim, v. a. p. oot’
fdiulien (bie žtiefel) seuppiua-
re,  f. Naglaviti, Preglaviti.

I’OI>

351

Porfffnran, roa, m.  S?ei»oI)tict
one« ®crgfu§e^, čolni, che
ubita it pie del innnfe.

Podtone. m  ter ftufj tež 'Pcr*
(jež, Sant am 93erge, n. falda
det morila, pie del monte.

Podieovarati, ram, v. a. i  an-
ftftcn. subornare , istigare.

Podirovorili, rim, v. a. p.  f.
Podtfo varali.

Podgradje, n.  Itforfiatt, f. bor-
go (d'v na cit tri).

Podgrčvatf, varu, v. a.i.  I atif*

PodgTijali, jem, v. a  p.(mar*
mm, riscaldare,  f Pogrijati

Podgrjzafi, zam, r. a. i.  , untcn

Podgrizl i, zrni, v. a. p. \  bet
(jen, abbeifjen roder di sotto.

Podharaciii, čim, v. a p.  jtnž*
bar macbnt render Irihntario

Podliiban, ima. o, ad).  argliftig,
bcimtucftfcb, maliann . fnlsn.

Podliilmost, f.  Mrglift, Stitfe, f.
mnlignitd, falsitd.

Podli valiti se. tim se, v. n. p.
ftroaž unternebmen , intra-
prender.

Podičiti se. čim se, v. n. p
ftoljtren etn menig, vantarsi
ti n rman.

Podiči, dihnem, h?, a. p.  erftc*

Podignuti, nem, f  bcn, errtcbten,
leoure, innalznre.. elerme:

— vo»skn, eine Vlrmec in ten
©Zarfcb fefcen, levov V ar mat a',

—  se, emporfomnten, venirsu,
inerandirsi ;  — se rano ,
kasno na pnt. fteb aufma*
tben, anbrecben, leva vsi.

Podionik, m. f. Dionik.

Podirati, mn , v. a. i.  berauž*
rei§cn, vtrapparej  — tnač,
einen Šcibel jicbea , sguainnre
(la spada) -, -  uzdaiie. (?euf*
jer flo&cn gemere\  — (Vuk),
etrone ^užgemacbtež reieter tjer*

POD

t>orjtel)cn, ripeler una cona
terminala.

Poditi, dim, v. a. i.  ten ®oten
leg en , beticlen , intuvolure ,
me!ter il pacimento , f. Pod-
poditt.

Podiviti se. vim se, v. n p .
fteb muntern cin menig, mara-
rigliarsi alguanto.

Podivjačiti, čiin, iv. n. p . n>ilb

Podivjati, jam, ! merten ,

Podivljati, Ijam, milbern, in-
salvatichire.

Podizati, ženi, v. a.i.  f. Podiči.

Podjaman . mna. o, adj.  falfcb/
lini«, falso , astuto , f. Pod-
hihan.

Pod miniti, m im, v. a. p.  untcr s
mintren , imposlurare  ; mi¬
ri a ve.

Podjainnik, m.  £interliftigc, in.
uomo falso.

Podjarmiti, mim, v.a.p  unter*
jocbcn , soggiogare.

Podjarinivati, vam i jarmlju-
jem. v. a. i. f  Podjarmiti.

Podjedati, am,«4?.a. i.  t unter*

Podjesti, jedem, v. a. p.  (freffen,
cnrrnder di salto;  untenviib*
len, s car are di soli o.

Podkaditi, dim, v. a p.  raucbern,
a n r ti u cb e r n, i n c e n s a r e.

Podkadjivati, djujem, v. a. i.
f Podkaditi.

Podkapati, pum, v. a. i.  unter*
graben . scuvure di solto, mi¬
naret  f. Pod ko pa ti.

Pod ki vati, vam v. a. i.  befcbla*
gen, ferrare, f.  Podkovati.

Pod ko p, in.  Untergrabung, SOfine,
I*. mina, scavatnenlo.

Podkopati, pam, v.a.p.f.  Pod-
kapati.

Podkov. )f.  #ufetfen, n, ferro

Podkova, \ da cavullo,  f. Ploča.

POD 352 POD

Podkovati, kujem, v. n. p.  be»
fcblagen ,ferrure,  i. Podkivati.

Podkrasti, kradem, v. a. p.
ocruntrcucn , be r, ef)lcn, vubac-
chiare; —  se, ficD etnfcbletcbcn,
sotlentrare.

Podkupiti, pim, v. a. p.  crfau*
fen , bcftecbcn ;  corromper coi
doni.

Podkupljivati, ljujem, v. a. i.
f. Podkupiti.

Podkusiti, sim, v. a. p.\  »erfu*

Podkusati, sam, v. a. i.\  d)cn,
anfectiten, tentare.

Podlagati, gam i žein, v. a. i.
unterlcgcn, unterrccrfen, sodo-
metlere ; — (\ uk), unterfebu*
ren , mantenere il fuoco  , f.
Ložiti.

Podleči, ležem, ) v. a. p.

Podlegnuli, lednem,) unterlie»
gen, soccomber , soggiacere.

Podlog, m. Unterlage, f. cosa
supposta.

Podloga, f.  f Podlog.

Podložan, žna, o. adj.  unterge*
ben, soggiedo.

Podložiti, zim, v. a. p.  unterle«
gen, unterroerfen, sottometlere ,
sottoporre;  — (Vuk), untcr=
feburen, mantener il foco  , f
Podlagati.

Podložnica, f.  Untergebcne, f.
donna soggietta.

Podložnik, m.  Untergebene, Un»
tertfjan, m. soggietto,suddito.

Podložil ost, f.  Untcrmurftgfeit,
itntcrtbanigfeit, I*. suggiezione,
sommissione.

Podmaci, maknein, ) r. a. p.  ba

Podmaknuti. knem,jrunter ru*
efen, unterfdncben, supporre,
f- Podinicati.

Podmazati, ženi, v. a. p.  un*
ten amtreicben, ugnerdi s ut tv;
beftedjen corromper.

Podmaži vati, zujem, v.  a. '•
Podmazati.

Podmeravati, vam, v. a. i. \

Podmeriti, rim, v. a. p.
fen, abroagen misurare , v * il '
ve;  bati 9)?afj ober bie
probiren, provar la mislim 0
la bilancia.

Podinesiti. sim, v. a. p.  (kv*'
sac u testo), einfauern ^
23robteiq, dare il fermento.

Podmet, m. \  ,

Podmetak, tka, ro.f 11 0(11 b

Podinetati, mrtjem, v. a.i.  I urt'

Podmetnuti, nem, v. a. p.  ( tcf'
legen unterfepcn, supporre,  '
Pod vare i.

Podmicali, čem, v. a.i.  f. Pod'
maknuti.

Podiniriti, rim, v. a. p.  )

Podniirivati, rujem, v. a. i.j
bigen guietare.

Podmititl, tim. v. a.i. bcftt&ftt
cornnnpere coi doni.

Podmitjivati, mitjujem, v.  <*•**
f. Podmititi.

Podmladak, dka, m.  Sugcnb/ *■
9Rad)n>uct)$, m. gioventii.

Podmiikao, kla, o, adj.  fjeiu 1 '
tutfifd), fcDatftjaft, maligno t
ustuto , furbo.

Podmuklo , adv.  (jetmtucfifdt'
fcbaUftflft, aslutamente ,
bamente.

Podnasati, sam, v. a. i.  ertfj'
gen, bulben, sopportare , sor
fr ir e , tollerare,  f. Podnositb
Podnesti i Podneti.

Podne, dneva, n. f. Podn®
indecl.

Podne, indecl.  SDtittag, in. m eZ '
zodi , mezzogiurno.

Podnebesje, n.  ba$ 2ltt UH o
bem Jptmmel, tutlo che e soti°
il cielo. ,

Podnebesni, na, o, adj.  }UP®°'

POIt

253

1 * 01 )

nebesje gcljorig, appnrtene-
menle alt' umverso, che e
tollt> il cielo.

Podnebje, n.  fiimmeldflrid), m.
klima n. dimu.

Poilnesli, nesem, j v. a. p  f.

Podneti, nesem, ) Podnašati,
Pmlnositi.

Poilnetiti. tim, v. a. p.  anfa«
dten, anjunbcn, accender iti
so lin,  f. Pmlpaliti.

Podnimati, ain, v.u.i.)  unter«

Podniniiti, im, v.a. p.  j ncijmen,
intraprender.

Podnizati, nižem, v. a. i.  mit
Sdinuren unterbalb garnircn, un.
ten oerjtercn, guernire Ui cor-
tln/irijii , vezzi ecc. iti suito.

Podnižiti, žiin, v. a. p.  f. Po¬
ti iziti.

Pod noga , adv.  bergab, alt’
ingiii.

Podnositi, sim, v. a. i.  ertragen,
butben, sopportare. sog'rire,
tullerare;  — se, (id) betragen,
ouffutjren, comporlarsi, f. Pod¬
našati , Podneti.

Podnožje, n. Sufjfdtemmcl, m.
tenbeito de' piedi.

Podnukati, ain, v. a. p.  crmim«
Urn, auinim e.

Podoba, f.  Slrbniidifcit, f. so»i-
miglianza.

Podoban, na, o, adj.  l)al)n(id|,
c onveniente, slinile;  2) faljig,
tanglidt, ut tu, ubile, ciiimee.

Podobar, bra, liro, adj.  jicmlidt
gut. mediucriinente himno.

Podobnost, Hleljnlidifeit, f.
tiimuiiulinuzn . conoenienzn',
Sagigfcit, Saujlldtleit, I'. ubili-
tii,  ca pačila.

Podobriti, brini, v. a. p.  f. Po¬
boljšati.

Podobro, adv.  jicmlidt gut, me-
dioCremente bene.

Podojiti, jim, v. n. p.  bic SBruit
rcidicn, allattare;  — , (slov.)
f. ...

Podoštravati,vam, v.a.i.  n. p.
kolač, jufpiljcn »ort unten, ap-
puntare.

Podoštriti, rim, v. a.p.  f. Pod¬
oštravati.

Podpadati, dam, v. a.  i. f. Poil-
pasti.

Podpala, f.  Slnfdtiirung, f. at-
tizzamento ; Slnfeucrung , f.
sttmnlazione, incitamento.

Podpaiitl , lim, v. a. p. I ati’

Podpaljivati, linjem,®.o.i. j fa«
dten, anjiinbcn oon unten, ac¬
cender di suito.

Podparsina , f.  SJruflriemcn,
83ru(tgurt, m. petturale.

Podpart, ta, o, part.  (od pod¬
preti) untcritutJt, appoggiato.

Podpasati , šem, v. a. p.  auf«
giirten, cinger di sotto  , sue-
cinger.

Podpasti, padem, v. n. p.  fat«
len unler etntad, cader sotto
guatchecosa.  Iu

Podpirati, ram i rein, v. a. i.
untcr(!ii(scn, puntellare.

Podpiriti. rim, v. a. p.  lanfil«

Pod piri vati, ritjem, o. a. i (dten,
accender di sotto , f. Podpa-
liti, Podpaljivati.

Podpis, m.  Unterfdtrift, soseri-
zione.

Pod pisatelj , m  Untcrfdireiber ,
Untcrfcrtiger, in. cului, che
sottoserive.

Podpisati, šem, v. a.p.  ) un«

Podpisivati. sujem, v.a.i.) ter«
fdirtibcit. unterfertigen , sotto-
scrir.e.re.

Podplat, m. iHušfoblc, f. pianta
de' piedi',  ©oltlcnlebcr, n. sno¬
bi delta scarpa.

2-54

POD

POD

Podplesti, pletem, v. a. p.\  un«

Podplelati. tnn. v. a. i.  I ter*
flcciitcn, untcritricfcn, intrecciar
di softu.

Pod poditi, dim, v. a. p.  f. Po¬
diti.

Podpomagati.ffain i žein, r. n.i.
fjelfen, unter bic Strme greifen ,
ajutare , cuadjutare.

Pod pomoč, f.  Unter r 'u9«ng , f.
a jut o, s us s idin, soccu rsn.

Pod pomoči, možem, v. a. p. f.
Podpomagati.

Podpor, m. ©tii$e, Scfjnc, f.
so stepno.

Podpreci, žem, ) v. a. p.

Podpregnuti, gnem, j gurten ,
cignere , cingere.

Podpreti, preiti, v. a. p.i  Pod¬
it preti .

Pod pr ug. m. I ‘-Tfludigurt, Sondi«

Podpruga, f.  jrtemen, m. cin -
ghia (de' cavalii).

Podpuhati , pusem, v. a. p.  f
Podpiriti.

Pod nun. na, o, adj.  oott, »oUtg
ganjlid), pie.no.

Pod pitno , adc.  »oUtg , piena-
mente. a pieno.

Podraniti, nim,t>. n. p  friif) auf*
breebcit, leoarsi di buon' ura,
f. Poraniti.

Podranjivati. vam i njujem,
v. n. i.  f. Podraniti.

Podrasti, steni, v. n. p.  erroadp
fen, crescere.

Podravina, f.  ©raocttjnl, m la
term lun go il fiume delta
Drava.

Podrazdeliti, lim, v. a. p.  unter*
obtjjeilen, saditi vider e.

Podraiati, am, v. n. p.  tfjeurer
roerben, divenir piii čaru, ac
crescere il prezzo.

Podražiti, zim, v. a p.  ^ret*

Podraživati, žujem,r. a.  i. J|cn,

irritare , stimolure , istigarei
neefen, burlure , stuzzicare•

Podrediti, dim, v. a. p.  untef'
orbnen subnrdinare.

Podredjivati, djtijetn, v. a.  *•
f Podrediti.

Podrekio, n.  t 9'bflammung,

Podret, f.  (funft, f. oisr.en -
denza , stirpe,  t. Podretlo.

Podreti, derem, v. a. p. \.Vo-
derati.

Podretlo, n.  f Po..reklo.

Podrezati, režem, r. a.  r.
ten befctonciccn unter alb furjf*
macben , tugliar dappie ,
pni ce.rto di sotto.

Podrezivali, zujem, v. a.  »■
Podrezati.

Podrigavati se, va se. v ‘
inipers. i.  koma, aufflul^ 7
rtilpfcn, rut tare. .

Podrigivati se, guje se » >'
Podrigavati se.

Podrignuii se, gne se, v.  * Hl '
pers. p.  f Podrigavati s**'

Pod robiti, hi ni, v. a. p.  cintt^
efen, sbriciulare.

Podrobno , adv.  um^antl 1 ^'
baaifletn, minutamente. e* 1 ”
t amen te.

Podrubili bim. v. a. p.  utiKJ’'
fjolb einfaumen , o rlare ded 11
pnrte. inf en > e.

Področje, n.  55irfung?frctl nl '
at tir itd  ; ©cdcbti barfett, '*
©ilrift, m. junsdtzt o >e.

Podrug, a, o, adj.  anbertf)^'
a n o e mezzn.

Podriigaet i. cim. v. a. p.  ^
fcern oeranbern, mutare , ull^'
rare.

Podnigati se, gam se, v. tt.P*
au6footten, befjare , thleggid 1 '^
schermre.

Podrugivati se, vam se i
jem se, v.a. i.  f. Podrugati^'

POD

255

POD

Podrem, m.  1) Srbgefdioji, n.
terrapiano.  3) jleller, m. can-
tina,  f. Pivnica.

Podsad , m.  Q3rut, f. ©ejiicfite,
n. (©dttlltvort), razza [in allo
tli stihe rut,):  pasji podsade!

Podsecati, am, n. a. i.  | unten

Podseči, čem, v. a. p.  j ablpi«
eten, abljauen, tagliare tli svilo.

Podsirili, rim, v. a. i.  mleko,
laben, aerttmfn macfien, coa-
gulare.

Podsmeli, m.  bdi Sadicit u6cr
etroaS. derisione.

Podsmevati.se, vam se, v. n. i.
komu, nuedacbeit , belddieln,
tlentler, beffarsi.

Podstava, f.  Suttcr, n. fodera.

Podstaviti, vim, v. a. p.  | fjit«

Podstavljati, Ijam, v. a. i.  J tern
(einen SSocf), foderare, met-
ter la fodera  (a</ un drappo).

Podslirati, ram i rem, n. a. i.
f. Podastirati.

Podstreti, strem, v. a. p.  f.
Podslirati.

Podstupiti, piin, v. n.p.  1) lici)
flelfen unter eti mi. andar svi¬
tu ; Z)  čurmen (cine Seflung),
assaltare . — se, (slov.)  fidi
erfubnen, vzzardare , osare.

Po Isunčan. a, o, adj.  unter bet
©onne beftnblid), clie e suito
tl stile.

Podšiti, sijem,®, a. p. Kil. p.

Podšivati, vam, v. a.  i. j.škor¬
nje, čižine), jum jiuciten Stal
bcfofttcn (.boppcln, ojferr.l sola-
re , metter le sole aicalzari.

Podueavati, vam ,v.a.i.)  bc>

Podučiti, čim. v. a. p. \  (el)«
ven, timmae.slrare, insegnare.

Podudarati se, ram se, v. n. i.
f. Sudariti se.

Podndaritl se, rim se, v. n. p.
f. Podudarati se.

Podil"', a, o, adj.  jiemitd) ( fln9
olguanlo lun tj o.

Pod ulje, adv. ctmai  (finger, al
quanto pik lungamente,  f.
Potiuže.

Podunavac, m. ®onauanroof)ncr,
m. abiltmle della riva del Va-
nubio.

Podupirati, ram i rem, v. a. i.
unterittipert, anlpreijeit, pun-
lellare.

Podu preti, prem, v. a. p.  f.
Podupirati.

Podušiti, šini, v. a. p.  erfliefen,
bdmpfen, affogare, suffocare.

Pouuže, tutu.  f. Podolje.

Podu/,iti, /im, v. a. p.  f. Pro-
d užiti.

Podvalitl, lini, v. a. p.  tun«

Pod val ji vati. linjem, v. a. i.  j ter«
ivafjeit , unteriegen , caceiar
sotlo rolultuitlu.

Podvarči, varžem, Iv. a. p.

Pod vargimti, gnem, j unternier«
fen, unteriegen, soltuporre,
sottoinettere.

Podvaržak, «r.* etn nnterlcgted
■Silit), faneiullo  tnesso in ve-
ce d’iin ultru.

Podveza , f.  ©ttumpfbanb , m.
legaccia detle calze.

Podvezati, vežem, v. a. p.  un«
terbinben (bte ©triimpfei, le ga-
ve di sotlo (p . e. te calze).

Podvezivati, /ujem, v. a. i.  f.
Podvezati.

Podvežnja, f.  f. Podveza.

Podvignuti, gnem, v. a. p.
(slov.)  f. Podignuti.

Podvijati, vijam, v. a. i,  unter«
toinben, unterbinben, legat e di
sotlo con fascie,

Podvikivati, kujem, v. n. i.  nuf»
jaudiaen, esclaniare, gvidare.

Podviknuti , nem p, ' n  p,  f.
Podvikivati.


pog 356 pog

Podvinuti, nem, v. a. p.  f. Po-
<1 vi ti, Podvijati.

Podvitak, m. etn and £udt ge=
rountener £rntij , roorauf tfc
ftrauenjimmer cine Cafi auf tem
^opfe ju tragen pflcgcn, cercine
involto di pauno, clie sopra
la testa pongono qitei , che
vi portano pesi , f. Svitak.

Pod viti, vijem, v. a. p.  f. Pod¬
vijati, Podvinuti.

Podvlačiti, čim, v. a. i.  unter*
jtcf)en, tirar sotto,  f. Podvuci.

Podvodan, dna, o, ad).  ter Ue*
berfebroemmung ausgefefjt, sog-
getto alta inondazione.

Pod vodnica, /\5?upplcrtn, f. ruf-
fiana.

Podvoliak, ka, m.f. Podbradak.

Podvoran , rna, o, ad).  tienib
fertig, obbligante , offizioso.

Podvoriti, rjin, v. a. p.  betie*
nen, aufmarten, servire.

Podvostručiti, čim, v. a. p.  oer*
toppcln, raddoppiare.

Pod voziti, zim, v. a. i.  unter*
faforcn, accostare (una barca
o un carro sotto gualehe
cosa).

Podvuci, vučem, v. a. p.  f.Pod¬
vinci ti.

Podzemaljski, a, o, ad).  unter*
irti'ct)' soiterraneo.

Podzidati. dami djem, v. a. v.
untermauern, mu r ar e, fabric-
care di sotto.

Podzidjivati, djujem, v. a. i.  f.
Podzidati.

Podžeči, žežem, v. a. p.  f. Po-
dažgati.

Podžigati, ffami žižem, v. a. i
f- Podžeči, Podažgati.

Pogača, f.  tfucbtn , m. 2ffd,cn«
broO , n. blaten, m. focacaa

Pogadjati, djarn. v.a.i.  ratfjen,
erratljen, trefren, indovinare .,

toccare , cogliere\  — se, fidt
»crgleidjen, bantcln, contrattd'
re , f. Pogoditi.

Pogan, f.  Unflatf), m. spor -
chezza , f. »Smrad, Gad.

Pogan, a, o, ad).  fctimu^id/
rein, spovco , sozzo.

Poganac, ca, m.  f. Poganica-

Poganica, etn Ocfdjmtir, po'
sferna.

Poganin, m.  ipeitc, m. pagano .

Poganiti, nim, v. a. i.  bcfcbmutjcit'
sporcare. imbratture;  — se,
v. n i.  jtd) ucrunrctntgcn, iffl'
brat tar si, tor dar si.

Pogarbiti, bim, v. a. p. trti«**
men, incurvare\  —s e.,v.n.V-
bucfelig mcrtcit, diventar gobbo-

Pogarda, f.  3$efd)tmpfung, f.vi'
tuperio , affronto.

Pogardan, dna, o, adj. ffintpf'
Itd), vituperoso,contumelios°•

Pogarditi, dim, v. a. p.  bcfd)irt ,;
p fen, disprezzare , biasimare,
vituperare.

Pogasiti, sim, v. a. p.  ou$l&*
Hijen , spegnere  , estinguere,
smorzare.

Pogaziti. zim, v. a p.  gertretett,
calpestare, conculcure.

Pogibao, beli, f.  f. Pogibeo.

Pogibali, bani, v. n. i.  ju ($rutt& c
geljcn, perire.

Pogibel, (f.  ©cfctf)r, f. P e '

Pogibeo, li,j ricolo.

Pogibelan, Ina, o, | adj.  gefa() r ’

Pogibion, a, o, j Itd), bebcih
lidt, pericoloso.

Poginuti, nem, v. n. p.  uw :
fommert, ju ©runte gcijcit, P e '
vire,  f. Pogibali.

Pogizdati se, dam se, v. n. V-
1) floljivcn. gloriarsi  • 2) (slov)
flolj, l)od)mutl)tg merten , diet'
nir superbo, orgoglioso,  >•
IJzolioiiti se, Pooholiti

POG

257

POG

Pogladiti, dim, v. a. p.  flreicbcln,
eareggiare , lisciare.

Poglavar , m.  93orgcfc$te, m.
s uperi or e.

Poglavarstvo, n.  93ef)’6tbc, £)b*
rigfcit, f. magistrata, supe¬
riorna.

Poglavica, m. §‘f.  Dberljaupt, n.
capo

Poplavit, a, o , adj.  bouptiacb-
licb, principale.

Poglavito , adv■  l)auptfact}U'cb ,
principalmente.

Poglavje, n.  ^auptflucf, kapitel,
n. capitolo.

P ogled, m  93litf, in. sguardo  ; 11
pogledu toga, in .^inficbt, J)in*
ftcbtlicb bcffcn, riguardo a cio.

Pogledati, dam, v. a. p.  einen
$lirf rocrfcn,. anfcben, dar una
occtiiata, guardare.

Pogledati, am, v. a. i.  anfcbaucn,
dnbltcfcn, rimirare, guardare.

Poglulinuti, nem, v. 'n. p.  nacb
ber 3^ctl)c taub roerben, dive-
nir .so rdi uh  dopo V alt ra.

Pognati , ženem , reneni i
gnani, v. a. p.  trciben, caccia-
rt y  in s egu ir e ., f. Poterati.

Pognječiti, cim, v. a. p.  quct*
fcben, jcrguctfcben, schiacciare.

Pognjesti, g» jeleni, v. a. p.  trii-
cfen, niebcrbrticfcn comprimere.

Pognjuriti, rim, v. a. p.  unter*
taucben, met ter sotto acgua  ;
— se, v. n. p.  fid) eintaucbcn,
andar sotto acgua,  f. Njoriti.

Pognojiti, jim, v. a.p.  btingen,
alletamare.

Pognuti se, gnem se, v. n. p.
f. »Sagnuti še.

Pogodan, dna,o. adj.  f. Ugodan.

Pogodba , f.  93ertrag , Olfforb ,
ni. J8ebingung , patto  , condi-
zione, convenzione. accordo.

Pogoditi, dim, v. a. p. i)  erra*

tbcn , indovinare f 2 ) treffcn,
colpire , 3) trcffen in ©emalben,
toccare , 4) afforbircn, »erab*
rebcn, pattuire;  5) v. n.  n>iu»
fflbrcn, compiacere  ; —.se, ftcb
pergleicben, convenire.

Pogoniti, nim, v. a. p.  f. Po¬
gnati.

Pogor, m.  f. Požar.

Pogorelac, lea, m.  cin burcb
ftcucrfcbabcn Skrunglucfter, co-
tui a chi e abbruciata la  ica.va.

Pogoreti, rim, v. n. p.  abbren*
ncn, abb rudar e.

Pogoršati, sam, v. a. p.  fcblecb*
ter ntacben, peggiorare.

Pogospoditi se, dim se, v. n.p.
cin £err roerben, divenir un
signore.

Pogovarati, ram, v.a.i.  reben,
ftcb pcrlautcn (flffcn, parlare ,
brontolare.

Pogovor, m. roicbcrljolte 9?ebe,
brontolamento.

Pogovoriti, rim, v. a. p.  1)
cin tvenig rebcn, parlar al-
guanto , 2)  (^Pogovarati.

Pograbiti, bim, v. a. p.  onraf*
fen, ergreifen, anpacfen, aflera-
re, pigtiare con violenza.

Pograditi, dim, v. a. p.  nad)
ber 9teif)C ctwa$ mocben (j.
aufmflucrn , umjatinen) , fare
gualchecosa  (p. e. fabbricare ,
murare, cignerdi slepe ec c.)

Pogreb, m. ^egrabni#, £eicben ;
begangnift, n. eseguie, funeru-
le, sepoltura , f. Pokop.

Pogreban, bna, o, adj.  fieicbcn-,
del funerale.

Pogrebsti, bem, v. a. p.  begro*
ben , seppellire , f. Pokopati.

Pogrešiti, šini, v. n. p.  fef,len,
errare.

Pogreška, f.  Seftier, 53 t rfio#,
m. SBtrfchm, n. eirore.

17

POH

258 POH

Pogrešpati, am, v. a. p. tun>
jela, ftitufeln, fatten, incre-

s ji ar e.

Pogrevati, am, v. a. i.  nufroat«
men; riscaldare.

Pogrijati, am, v. a. p.  f Po¬
grevati.

Pograbiti, biin, v, a.  4' n. p-
garftig macben uitb rocrben, far
e divenir brutto.

Poguba, f.  3?uitt, m. rovina.

Poguban , bna, o , adj. rutn=
bringenb, rovinoso, esiziale.

Pogubiti, biin, v. a. p.  1) t)in>
ricbten ,  unibttngen, far mori-
re ; nadmnanbet »ertfere« (j.
58. bab @elb), perder tutto
successivamente.

Pogmliti, liin, v. a. p.  1) alieb
auSceiSen, svellere tutto,  2)
(Vuk), abnagen, rosicar;  —
vodu, aučfaufett, bevere tutto.

Pogurit se, rim se , v. n. p.
(Ttft btid:en , piegarsi , cur-
varsi.

Pogušiti, Šim, v. a. i.  nacbein*
anbcr erflicfeit, soffocare tutti.

Pogutati, tam, v. a. p.  oer=
fcblingen, inghiottire.

Poiiabiti, bim, v. a. p. (slov.)
f  Pokvarili.

Poliadjati, djain, r.a.i. bcfucben,
andar a veder e  , visitare,
fare la visita,  f. Pohoditi.

Pohajati, jem, c. n. p.  f. Po-
brinuti se.

Pohajdučiti se, čim se, v. n. p.
9tauber mcrben, diventar un'
assassino.

Pobarati, am, v. a.  p. »Crnui«
fon, desolare.

Poharčiti, čim, v. a. p.  uergeu*
ben, »erbraucben , ocrjehreit ,
spendere, consumare,  f. Po¬
trositi, Razsuti

Poharliti, liin, v. n. p.  ficb J*/
eticn, affrettarsi , f. Poliititi-
Pobarvati se, vem se, v. n- P'
ringen, taufen, lottare, coW
battere , azzuffarsi.
Poharvatiti, tim, v. a. i.  J** 1 "
Sroatctt macben, eeoatifoen, f ar
Croato.

Pohitan, tna, o, adj. bebcu 1 *'
burtig, eilfetttg, lesto, svelt°-
Poliititi, tim, v. n. p.  fob bee('
len, affrettarsi,  f. Poharhtu
Polutnik, m.  Sincr tet ju
bereit ift dum 58'bfen), uo»°

svetlo (a far del male)
Pohižtvo, n (slov.)  f. Pokfo'
stvo.

Pohlepa, f.  SBegferbc, f. mi’ 1 '
digia.  _ .

Pohlepan, pna, o, adj. begu* 1 ’'
cupido, voglioso, irigordo.
Pohiepiti, pim, v. a. p.  bejcb
ren , bcgicrig fefn, desiderm
ardentemente.

Pohlepno, adv.  begietig, ar im
mente.

Pohod, m.  58efutb, m. risu 11 ’
f. Pohode, f. pl.  . ,,

Poliodati, dam, v. n. p.  cin n>
nig berumgcbcn, caminar »
quanto.  'i

Pohode, f. pl. n. p.  iči, ,l0
u —, 58efurf), m. visita-
Pohoditi, dim, r. a. p.  belita* ^
visitare, andar a veder e  r
Poliadjati. ...

Pohota, f.  aieclangen, ©eluf>'

cupidita, concupiscetiza- „
Pobotan, tna, o, adj. It* 1 *

bramoso. ,-artb:

Pohoteti,litiem, v. a. p- 'i e rt
geltifon, bramare, apP el

vivamente.

Pohotnost, f.  f. Pohota.
Polirana, f.  SSemnbrung, 'iio.
poutum, n. custodia, dep« s

259

POJ

POJ

Pohraniti, nim, v. a. p.  beroal)*
ten, aufbcmaijren, conservare;

— oganj, f. Zapretati.

•‘ohranjati, am, v. a. i.  f Po-

hraniti.

• obuditi, dim, v. a. p.  f. Po-
buditi,

Pohuliti, lini, v. a. p.  ocrfdtm &
ten, dispregiare, disprezzare.

Pohvala, f. Sob,  n. ŠJetfnU, in.
lode.

“ohvalan, Ina, o, adj.  lobettS«
»iirbig, degno di lode.

Pohvaliti, lini, v. a. p.  bctoben,
lodare.

“olivatati, am, v. a. p.  einfan*
sen, ergretfert, pigliar tutto,
f. Poloviti.

Poigrati, ram, v. n. p.  cin ine*
ni? tanjen , ballare im poco ;

— se, fpielen cin tocnig, giuo-
care algiianlo.

Poigravati, vam, n. n.i.  bupfen,
auftanjcn, »altellare.

Poiskati, istem, v. a. p.  fndien,
cin ročni? , cercare itn poco.

Pojzpraviti, vim, v.a.p.  Igera«

Poizpravljati, am, v. o. i.  ( Sc
marfien, dirizzare,  f. Narav¬
nati ; oerbeffern, riparare ,
ristorare.

Poistiti, sliin , v. a. p.  f. Po-
tv&rditi.

Po izbor, adv.  auSerlefcit, scel-
/o; aubgcjeidmet, distinto.

Pojac, jca, m.  ©dnger (in bet
®irct)rt,ni. cantatoredi chiesa.

Pojadati, am, v. n. p. cin  toe<
ntg mcbflagen , lamentarsi un
poco.

Pojaliati, jašem, v. a. 4' n. p.
reiten citi nsenig, andar a ca-
vallo un poco ; — konje, auf*
fitsen (auf bie hSferbc ),mettersi
a canatlo ,  f. Uzjaliati, Po¬
sesti.

Pojapniti, nim, v. a. p.  f. q_
japniti, Ovapniti.

Pojas, m. ©iirtel, m. cintola ;
— nebeški, 3one, f Simmels-
ilcid), m. zona.

Pojasar, m.  ©iirtclmadter unb
— fjdnbler, m. chi fa o vende
le cintole.

Pojasast, a, o, adj.  ©iirtel*, ge*
(leeift, vergato.

Pojata, f.  Jpiitte, 1'. capanna .

©tali, m. stalla, mandril.
Pojati, jem, v. a. i.  fingen (in
ber SHribc),canlare Cin chiesa).
Pojaviti se, vim se, v. n. p.
(idt jetgeit, crfdteincit, compa-
rire.

Pojavljati se, liani se, v. n. i.
f. Pojaviti se.

Pojedati se, dani se, v. n. i.
(Id) grihncn, oer;ef)ten, consum-
marsi per dolore.

Pojedini, a, o, adj.  ctnjeln, a
unn a uno, separato, solingo.
Pojednačiti, čim, v. a. p.  gletdj
madten, ebnen, .ugguagliare,
ugvagliare.

Pojesti, jedem, v. a. p.  aufeffen,
oetjeljren , mangiar tutto;  —
se, (idt nor ©ram »erjeljren,
consummarsi per dolore , f.
Pojedati se.

Pojevtiniti, nim, v. n. p.  moti*
fcil rocrbcn, perder di prezzo,
divenire a lmo n prezzo.
Pojezditi, dim, v. a. 4' n - P-
f. Pojaliati.

Pojit, jim, v. a. i.  tteinfen, ab-
heverare.

Pojnica, f.  ©auftrog, m. abbe-
veratojo.

Pojutarje, n.  (Vuk) ber jroeite
SEag nad) bcm Sede bež beiligen
joaužpatronS, (karstno ime),
il giorno dopo la festa del
santo patrone di časa.

n  *

POK 260

Pojti, pojdem, ». n. p.  f. Poči.
Pokajanje, n. 3tcue, 1' Setaumt,
n. pentimenti).

Pokajati se, jem se, v. n. p.

berettett, pentirsi.

Pokapati, am, v. a. i.  f. Po¬
kopati.

Pokapati, pijem, v. a. p.  be=
trdufcln, gocciolare.

Pokarati, am, v. a. p.  aubfdjek
ten, riprender ; firafen, casti-
gare;  — se, (id) jersanten, al-
tercare.

Pokarpati, am,!«. a.p.  flidett,
Pokarpiti, pim,j rappezzare ,
rattoppare un poco.

Pokarstiti, stim, v. a. p.  jum
Gljtiften madien, far cristiano.
Pokasati, sam, šem, v. n. p.
etn rnenig traten, trotlare, an-
ilar  o trollo.

Poka*, m.  Jlnjeige, f. i(ttStt>eid,
m. mostra.

Pokazati, ženi, v. a. p.  jeigen,
masiral e ; bartbun, dimastr ti¬
re ; — se , (tdt scigert, etfdict«
nen, farsi vedere.

Pokazivati, zajem, ». a. i.  f.
Pokazati.

Pokidati, am, «. a. p.  auScitt>
anScrteifšcn, slrappare, rom-
pere tutto ,

Pokimati, am, «. a. p.  (gla-
vom), mit tem ttopfe tttefert,
acvenar col capo, f.  Kimati,
Kliinati.

Pokisnuti. nem, v. n. p.  »om
Hcgen nad roerben, bagnursi
sulla pioggia.

Pokivati, am, v. a. i.  (n. p.
kosit) beflopfen , bcngeln btc
©enfe, martellare,  f. Klepati.
Pokladan, dna, o, adj.  Safdiing*,
5aftnadit<, di carnevale.
Poklade, alt, f. pl.  Jafdting, m.

POK

Saflnadtt, f. Eadianalien, pl-
carnevale,  f. Mesopust.
Pokladovati, dtijetn, «. n. j-
Satinadit Ijalten, celebrar
carnevale.

Poklanjati, am, v. a. i.  kolt« 1
Sto, oereljren (einem etrcaO/
fdienfett, regalare ; — se, v.  #.*■
(idt oerbettgen, ocrncigen, **'
chinarsi  , riverire  , f. P®'
kloniti.

Poklati, koljem . ». a. p.  obe*
abficdien, abidtladttcn, scannd'
re, strozzare Inllo.

Poklč, con.),  nadtbem, poicM-
Poklečati, čim, ». n. p.  fnten
cine 2Gcile. star alquanto ib'
ginnochialo.

Pokleknil ti, knem, «. n. p.  i™
nieberfrtien, inginnocchiarsi-
Pokliknuti. nein , v. n. p.  ati4'
rufen, auffdireicn, gridare.
Poklisar. m.  ©cfanbte, ®cpu'
tirte, 'Jtblegat, m, ambasciadti'
re, deputata.

Poklon, m. (Bcrbcugung, f. Jton’’
plimcnt, n. turbino. complr
men/o, f. Naklon; iprefeitt’
©efehent. n. regalu; —
(loviti, bas Mngcbinbc jum
burtstage, regalu chc si t“
ulla fesla di aleuno.
Pokloniti, nim, c. a. p.  f. I’°'
klanjati.

Poklopae, pca, in.  Sedel, n 1,
copercbiu.

Poklopiti. pini, «. a. p.  not ct'
nem breiten, umgeilitrjtcn <S f '
fdg bebeden , coprir con
vašo largo rovescialo i — se ’
(id) buden, inchinarsi. .

Pokoi. ja, e, udj.  din unb ro,(
ber Siner, gualcuno.

Pokoj , m. Hube, f. ripostb
guiete, tranguillitd.  ,

Pokojan, jna, o, adj. O tab 1 *'

POK

361

POK

guieto , tranquillo;  3) fcltg ,
3»ttfclig, Derftotben, defunlo.

"okojiti, jim, v. a. i.  berugigcn,
IraJK/uillare , quietare ; — ,
v. n. i.  rufjert, riposare.

Pokojni, jna, o, arij. f. Pokojan.

Pokojnica, f.  Šelige, SSerftorbe«
ne, f. defunta.

Pokojnik, m. Šelige, Skrflorbc*
ne, m- defunlo .

Pokojno , adv.  ruijig , quiela-
menle, tranquillamente.

Pokolenje, n.  @efd)Ied|t , n.
echiatta.

Pokoli ji, a. c, arij. 1) Ictjt, estre-
mo, ullimo  : 3) f. Pokojan 3.

Pokop, m.  SBcgrabrnji, n. sep-
Poltura.

Pokopati, pam, v. a. p.  becrbtgen,
seppellire,  f. Pokapati, Sa-
liraniti, Pogrebsti.

Pokor, m. (V lik) 1) Kabel, m. ge«
redite SSontnirfc, rimprovera:  3")
ein ®enfcli, ber jum Komade
gereicbt, un uomo , che fa
sc orno ed aleuno.

Pokora, f.  Kafjc, f- penilenza.

Pokoran, rna, o , adj.  1) bafb
fertig, penitente;  3) gegorfam,
umile,  f. Ponižan.

Pokoriti, rim , v. a. p.  jiiditi«
gen, banbigen , bemiit()igen, ca-
sligare, punirt , umiliare  ;
— še, v. n. p.  ftcf) bcmutfjigcit,
untemerfen, umiliarsi.

Pokornica, f.  SRcuigc, f. peni¬
lente, f.

Pokornik, m SRcatge, aSugcr, m.
SBeiditfinb, n. penil en te.  m.

Pokorno , adv.  untertganig , u-
milmente ; bagferttg, con pe¬
nilenza.

Pokornost, f.  Untertgamgfett, f.
sommessione ; @eljorfam, m.
ubbidienza.

Pokositi, sim , p. a. p.  n. p.

travm, livailu, aUci  abmaf)cn,
falcare lullo.

Pokraj, praep.  nebett, barneben,
presso, appresso.

Pokrajina, f.  sprouiitj, f. pro-
vincia, pae.se.

Pokrasti, kradem, v. a. p.  nad)
ber Stcifte ftetjien, rubarlutlo ;
3) befieglen, rubare, involare,
spogliare.

Pokratiti, tim, v. a. p.  abtiir=
jen, abbreviare, accorciare.
scortare.

Pokratjlvati, tjujem, v. a. i.  f.
Pokratiti.

Pokrepa/.@tarfang,f. con f ort o.

Pokropiti, pim, ». a. p.  fiarfen,
confortare.

Pokrepljivali, ljujem, v.a.i.  f.
Pokropiti.

Pokretan , tna . o, adj.  beroeg«
lici), mobile,  f. Pomican.

Pokriti, krijem, v. a. p.  beefen,
bebccten, jubccfen, coprire,  f.
Pokrivati.

Pokrivač , m.  ®ecfe, f. coper-
lojo,  f. Pokrivalo.

Pokrivalo, n. f. Pokrivač.

Pokrivati, am, v. a. i. (.  Pokriti.

Pokriviti, vini, v. a. p.  bcfcbal>
bigen, incolpare, accusare,  f.
Okriviti.

Po kr i vi ji vati, ljujem, ». a. i.
f, Pokriviti.

Pokropiti, pim, v. a. p.  befpri«
gen, aspergere, spnizzare  ,
sbruffare.

Pokrov, m. 1)  ®e<fei an einer
Srage, coperchio d’unn seri-
gno o cassa; Z)  Sctdietibccfc, f.
un lenzualo, con cui si  co-
pre un mori o avanti la sep-
pollura.

Pokrovač, vca, tn.  sjjferbbccfe ,
C. coverlina di cavalli.

Pokucati , am , v. n. p.  anffo-

POL 262 POL

»fen etn rocrttg, picchiare un
pocn.

Pokučan. ena, o, adj. Ijaudlidi,
domislico, familiare.

Pokučje, n. ^gudgeriitfj. n. sup-
pelletili, mobili di časa.

Pokučstvo, n. f. Pok ličje.

Pokuditi, dim, v. a. p. cin  i»e=
nig tnteln, biasimare un poco-

Pokunjiti se, njim se, v n. p.
(Vuk) ten jtopf f)gitgett laffen,
abbassare la testa.

Pokupiti, piin, t>. a. p.  auffam*
meht, raccogliere tutto.

Pokupiti, pim, ) v. a. p.

Pokupovati, pujem, j auff«u=
fen, comprare tutto-

Pokušati, ain, v. a. p.  mit tem
Soffel alled aufeffen, mangiar
tutto a pleni cucchiai

Pokusiti, sim ,)v.a.p.  »crftidien,

Pokušati,sam, jprobircn, assag-
giare, provare.

Pokvariti, rim, v. a. p.  befcftn*
btgen , oerbetben, guastare ,
corrompere.

Pokvasiti, sim, v. a. p-  bene$en,
umettare, bagnare.

Pol, adv.  boli), mezzo ; f, siilfte,
f. meta.

Pola, f.  Jpulfte, f. meta;  ein
©tiicf ficinroant ald Sieflanttljeil
eined Seintudied, ^embed u-f. na.
pezzo di tela  , qual parte
del lenzuolo , della camicia

Polača, f.  f. Palača.

Polag, praep.  bet, neben, ap-
presso, presso;  nad), gemii#,
s ec o n do;  — pisamali, iant
ben aSciefen, secondo le tet-
tere.

Polagano, adv.  langfam, fadttc,
pianpiano , adagio.

Polagati, gam i lažem, v. a. i.
f.  Položiti.

Polahko, adv.  langfam, factite,
a piano.

Polak, adv.  ijalb, mezzo ; Jpdlftc,
f. meta,  f. Pol.

Polako, adv.  f. Polahko.

Polakoinili se, mim se, v. n. p.
na što , beftige 'Pegicrbe nad)
etroad belommen, ijabfuditia met*
ben, divenir avido di guaUhe
c osa.

Polakšati, sam, v. a p-  erlcidp
tecn, facilitare.

Polakše, adv.comp.  etmad lan?«
famet, alguanto piu a piano.

Polamati, mam. r. u. p. f.  Po¬
lomiti.

Polanda . f.  (riba) etne Strt
£i)unftfd) fieinerce ©ottnng, pa-
lamida.

Polaskati, am, v. n. p.  fdtmci'
dieln cin njeuig , carezzare u”
poco.

Polaz, m. f.  Polazak.

Polazak, zka , m.  Stbgong, in
SCbretfe, ('. partenza.

Polazan,zna, o, udj.  2lbfd)tcbd',
jur Slbreife geborig, di par¬
tenza.

Polaziti, zim, v. n. i.  obecifcit'
partire ;  — koga, v. a. i.  be»
fueften, aiular  u vedere, visi'
tare ; — se s klin, ftd) gegeit'
fetttg befneben, farsi delle vi¬
site a vicenda.

Polaznl, na, o, adj. f. Polazan.

Polaznik, m.  SBcfucbce, SBefudi'
erftattee, m. colui che fa la
visita.

Polažaj, m. ®eif)nad)tdbcfud), «•
la visita, che si fa di nat alf-

Poldan, dana i dneva, m  f-
Podne.

Poldrug, a, o, adj.  f. Podrng-

Poleči, ležem, v. n. p.  ftd) U'
gen, coricarsi , revesciarsi-

Poleči, ležem, v. a- p.  f. lzle< i

POL

263

Poledica, f.  (Slatteid, u geli-
cidio,  f. Paledica.

Polc,liti se, dim se , v. n. p.
glatteifen, Slattcis cntfttljcn,
farsi gelicidio.

Poleg, praep.  f. Polag.

Polegati, am, v. n. i.  f. Poleči.
Poleno, n.  cepanica, ©et|citi)Oli,
n legiio spaccalo.

Polet, in. Slufflug, 21udflug , m.
vola.

Poletar, m.  flucfet (fliiggcr) U3o>
gel, ucetl o , che comincia a
volare.

Poletarac , rca. m.  f. Poletar.
Poletati. tam i tjem, v. n. i. f.
Poleteti.

Poleteti, letim, v. n. p.  ficbbcm
Slug begeben, mettersi a vo¬
lare.

Poleti, lijem, v. a. p.  bcgicdcn,
bagnare , innaffiare, adac-
guare.

Polevalo , n. ©ic&tannt, f. in-
naffiatojo.

Polevati, vam, o. a. i. f.  Poleti.
Poležan, zna, o, adj. (russ.)
f. Koristan.

Poležati, žim, v. n. p.  cin n>e„
nig liegcn, giacer un poco.
Polica, f . (Sedeli, n. scaffale,
sc.ansia.

Polič, m. ibe, mevžo boccale;
— (slov.)  cine 3Ba§ (jmei ^>al<
bcn), boccale.

Polipsati, pšem, v. n. p.  nad)
einanber umfommen, frcpircn,
muncare, cessar di vivere
(delto degli animali).

Polizati, žem, v. a. p.  ablccfen,
leccure.

Poljak, m.  1) ‘Polc, m. Polac-
co  , 31 (Vuk), 5elCm(i(t)ter, m.
guardiuno delle campagne ,
f. Poljar.

Poljana, f.  cine (leine (Sbenc,

POl,

piccola pianura;  ‘pla?, m.
piazza.

Poljar, m  1) f. Poljak 2; 2)!P C .
moljncr bed flacben Sanbed, abi-
lante della pianura.

Polje, 11 .  Selb, n. campagna,
pianura ; na polje, adv.  I;in»
aud, fuori (di moto)  f. Van;
na polju, btaufjen, fuori (di
riposo),  f. Vani; s polja, oon
aujicn, di fuori,  f. lzvana.
Poljeno, n.  f. Poleno.

Poljice, n.  fleincd Selb, campa¬
gna piccola, campetto.
PoljOelelstvo , n.  SIcfctbau . m.
agricoltura.

Poljska, f.  (zemlja), ‘Poljlen,
n. Vologna.

Poljski, a, o, adj. 1) jum Selbc
gcljotig, di campagna ;  3) pol'
nifd), polacco.

Poljubac, l>ca. m.  Jtufi, m. ba-
cio,  f. Čelov.

Poljubiti, bim, v. a. p.  liiffen,
baciare.

Polnoči, n. indecl.  ©littcrnadit,
f. mezza n ati e.

Polog, m.  unterlcgted Si anf cf-
nem JReft, mclcbes bie £ul)ner
lotit, um boet tu legcn, uovo,
che si mette nel nido , onde
incitar le galline a deporvi
i proprj.

Polojiti, jim . v. a. p.  mtt Un»
fdjiitt beftbmiercn , unger col
sevo.

Polokati, ločeni, v. a. p  a«d»
fdtlurfen (mie bet ^unb), beve-
re tutlo (riferil o al cane );
fig.  audfaufcn, bevere tutlo
(riferito agli uomini).
Polomiti, ni im , v. a. p.  aUed
nacbcinanber brccben, romper
tutlo;  f. Polamati.

Polovan, vna, o, adj.  Ijalb ab.
getragen, mezzo fregato.

POL

264

POM

Polovi U'^ lfte ' r

Poloviti, vim, v. a. p.  etnfangen,
iufammenfangcn, prender mol -
ti;  —, v. a. i.  Ijalbirett, dimez-
zare.

Polovnik, m.  pol vagana, bal*
bcrSEftetjen, mezzo stajo, mez-
zo moggio.

Položaj, m. ^fjiirflocf, m. stipite.

Položak, žka, m.  f. Polog*.

Položiti, zim, v. a. p.  legen ,
ftellen, povre mettere, vone-
re ; — zakletvu, ben (£ib let*
Pen, fare il juramento ; —
ogranak, etncn ,3roetg ablegen,
abbtcgen , propagginare  ; —
konju sena, »orlegcn, dar da
mangiare (agli animali) , f.
Polagati.

Položnica, f.  elbfcitfer (bet ben
9teben), ni. propaggine.

Polubog, m.  £albgott, in. .ve-
mideo.

Polubrat, m.  Gruber, in. blofi
odterltcber ober blo§ miitterlicber
@eitč, fratello solamente di
padre , o solamente di madre.

Poludeti, dim, v. n. v.  t>on©tn*
ncn fommcn, narrtfcf? merbcn,
divenir sciocco.

Poludnevan, vna, o, adj.  mit*
tdgig, di mezzogiorno , meri¬
diana , meridionale-

Poludnik, m  (D?tttag$ltntc , f.
*Iftcrtbian. ih. meridiana.

Poluga, 1) ©tange toon $olj
obcr CtPctafl), f. palanga;  2)
•£cbel, Jpebebaum, m. leva,ma-
novella.  f. Navor.

Poluglasan , sna, o, adj.  b fl lb*
tonig, semivocale

Polukrug-, m. ^albfrettk m.mez-
2 o circolo .

Polumartav. tva, o, adj.  balb*
tobt, šemi mor to , viezzomorto.

Polunoc, f.  f. Polnoči
Polunocuica, f.  3J?ettc, f. i nat'
t ut in o.

Poluoka, f.  ein SOZag (eine b al&c
oka entbattenb), peso e misU'
ra di una mezza  oka.
Poluotok, m.  ipalbfnfel, f. p* n '
isola.

Polupati, pain, v. a. p.  1)
fcblagen, romper battendo >  2)
fcblagen cin  mentg, battere n 11
poco.

Polusestra. f.  (po otcu ili P°
materi) ©cbroefter, f. blop
terltcber ober blofj mtittcrlicb cr
©ettfi, sorella di padre sol tf'
merite o di madre solamente-
Polusirov, a, o, adj.  balbrob-
mezzocrudo.

Polulan, m.  bcr nur !>a(b cin cf>l
93olf6ftamm angebbrt, meti M*
93atcr ober bie aftuttcr nicbt ta .'
t»on ift, čolni, che nonappd*'
tiene totalmente ad una n a '
zione , essendogli il padre 0
la madre d'un ultra nazione-
Poluverac, rca, ) m.  '

Poluvernik, \Jpdrettfer, ll1,
eretico.

Polužiti, žim, v. a. p.  ablatig** 1 '
imbucafure.

Polža, f. (krsl.)  f. Korist.
Poma, f.  talnic, palma.
Poinaci, maknein, v. a . V  '
Pomaknuti.

Pomagač. m .S^c\kv,m.ajutator e ^
Pomaganja, f.  batf 11

£ilfc, gridar pel ajuto.
Pomaganjiti, njam,v. n. p.

rufen, gridar ajuta.
Pomagatelj, m.  f. Pomaga 0 *
Pomagati, ain i žem f  v. &•
belfcn, ajutare.  r

Poinajka, f.  Slboptiomuttcr,
madre adottiva. y

Poinagjariti, rim, v. a. P •

POM

265

POM

matfnrcit, ungherisare;  — se,
SNaatjat n>ectčn, farsi iinglie-
resr.

Pomaknuti, nem, v. a. p.  r v>
cfen, muovere,  f. Pomicati,
Pomači, Pomestiti.

Pomaljati, am , v. a. i.  felicn
laftcn, mostrare.,  f Pomolili.

Pomalo, adr.  lanafain, aflmablig,
a pocoa pora.

Poinama, f.  UButl), f. s mani a ,
furia.

Pomainan , mna , o, ati J. tok,
rotitljenb, furioso.

Poinamiti. mini, r. a. p  1) tolt,
rotitbcnb madicn, far aiitlar in
furia;  2)itadjlocfcn, atlettnrr ;
— se, roiitljcnb ,  tol! inerten,
divenir furioso.

Pomamljivati, ljujem, t). «. i.
f. Poinamiti

Poniamno , ati v.  toll, rtnilKcnb ,
furiosamenle.

Poinan, mna, o, aiij.  bcftiffen,
aufmtrflam, ullenlo, dirigente.

Poinanji, a, e. a rij.  ctronS Ilci«
ncr, un po piit piacolo.

Pomanjkanje. n. ©tangcl, Sc«
fteft, ni. diffctto, minicama,
f. Nedoslatak.

Pomanjkati, kam, r. n. p.  ct«
manarln , mancarc f.  Poli-
psati.

Pomarfiatl, ram. r. n. p.  »crfin«
»trt inerten. oscurarsi.

Pnniarren , a , n , arij.  fdiroocj
befctimutst, annerito

Pomarčina. f.  Sinilctnig, a scu-
ritii, čeliste.

Pomarriti, rim, r. n. p.  fdmmrj
btfdiniuljen. annerire.

Pomarka, f.  f. Pomraka.

Pomarknuti, nem, v. tl. p.  f.
Pomarčati.

Pomarinljatl, am, v. a. p.  mur>
ten, mormarare.

Pomarsiti, sim,,®. a p.  i) oet«
iricfcln, inlrigare, imhroglia-
re;  2) auOlofdicn, nusiireidjen ,
cancellare, ras šare

Pomari i, mreni, r. n. p.  f. Po¬
mreti.

Pomast, f.  ©albe, f. pomada,
tingiienlo.

Pomazati, žem, r. a. p  fcbmte«
ren, falbeit, ungere.

Pomečati, čem, v. a. p.  f. Po-

I metali.

Pomekšati, šam. v. a. p.  ctreci«
dl c n , mcitb madicn, mollifica-
re, far molte.

Pomenili i. nem. v. a. p.  (Vuk)
komu što, ermaljnen, farmen-
zione.

Pomeriti, rim, v. a. p.  nadi bet
Stciljc abmeffen, misurarlutlo.

Pomesti, metom , v. a. p.  auS«
feljren, seupare, spazzare, f.
Pometati, Mesti.

Pomesti, metem, r. a. p. o er«
mfrreit , confondere,  f. Mesti.

Pomestiti, tim,.®, a. p.  rtidfcn,
muover dal luogo , f. Poma-
knnti.

Pomešati, šam, ®. a. p.  1) »ct«
mifdicn, mischiare. mescola-
re ;  2) f. Pomesti, Pobluditi.

Pometati. mečem, v. a. i. f.
Pomesti.

Pometati, mečem ,v.a.p.  nfleti«
cinanbcr , nadt ber Stcipc fegen,
roerfeit, gellare lullo, butlare,
melter lullo.

Pometnuti, nem, ®. a. p.  1) f.
Pometati; 2) mikaebatcn, a-
bortire.

Pomieali. mieem, v. a.i.  f. Po-
inaknuti, Pomestiti.

Pomieau, ena, o, adj.  bcracglidi,

motrile.

Pomije , ijali, f. pl.  Spublidit

POM

366 POM

n. acqua  , con ati fit guaz-
zata gualche c osa.

Pomilali, am, v. a. i.  f- Po-
miljati.

Poinileti, lim, v. a. p.  friedien,
serpeggiare.

Pomiljati, am. v. a.i.  feljen laf«
fen," bernorseigen, mostrare,
far vedere ; — se, v. n• p.
sunce, mesec, itd. aufgebcn,
spuntare.

Pomilovanje, n.  gtbarmtms, f.
misericordia.

Pomilovati, lujem, v. a. p.  <idi
crbarmcn, aver misericordia.

Pominjati, njem, v. a.i.  erivatj*
nen , far menzione , f. Po-
menuti.

Pomirati, ram i rem , v. n. i.
nart) ter SJtcilje abftcrben, auč*
flcrben, mor ir molti.

Pomirisati, šem, v. a. p.  am
rierticn, odorare un poco.

Pomiriti, rim, v. a. p.  atigfofp
nen, pacificare , riconciliare.

Pomirivati, rujem, i). a. i. f.
Pomiriti.

Pomisao , sli, f.  ©eSanfe, m.
3See, f. pensiero, idea.

Pomisliti, lim, v. a. p.  tcnfen,
auf ten ©ebanfen fommen, pen-
sare, riftettere;  ftdt »orilellen,
immtiginarsi.

Pomišljati, am, v. a. i.  f. Po¬
misliti.

Pomiti, mijem, v. a. p.  at'a'a
fdien, abfpnfjlen, lavure, guaz-
zare,  f. Pomivati.

Pomivati, vam, v. a. i.  f. Po¬
miti.

Poinlačiti, cim, v. a. p.  lan
»šrmen, intiepidar.

Pomladiti, dim, v. a. p.  »erjtin*
0 tn, ringiovanire.

Pomladji, a, e, adj.  etreos išn»
jer, u tguunto piu giovane.

Pomladjivati, djujem, v. a. i-
f. Pomladiti.

Pomlatiti, tim, v. a. p.  jerfdjla'
gen, romper hattendo.

Pomlja, l f.  5ld)t, Slufmerffain'

Pomuja.j feit, f. attenzione.

Pomnjiv, a, o, adj.  aufmcrffatf,
bebacbt, attento, avveduto, ac-
corto.

Pomnjivo, adv.  aufmcrffant, K'
Sadit, con avvertenza, atten-
tamente.

Pomnjivost, f.  SBcSnditfamfcit, f-
avvertenza.

Pomilo, adv.  f Pomnjivo.

Pomoč, f.  Jjilfe, P. ajuta.

Pomočan, ona, o, adj.  ijilfš’
ausiliare.

Pomoči, možem, v. a. if n.  p-
koga ili komu.Setfcn, ajutare-

Pomočnik, m.  £elfer, m. aju-
tatore.

Pomočiti, čim, v. a. p.  bene^em
bagnare un ptico.

Pomodriti, rim, v. a.  4' n. p-
btau madicn unS blati njerScn,
far turchino, divenir turchi-
no, livido.

Pomokriti, rim, v. a. p.  naš
madicn, bagnare, umitlare;
beptffen, umettare collu urina'

Pomol, m.  n. p. na pomol JSe-
ču, im 5(nge(icbte SHsienS, alte
veduta di Vienna  , f. N»'
pomol.

Pomoliti, lim, v. a. p.  (jcranr*
jetgen, fcben laficn, mostrarei
— se, v. n. p.  sunce, mesec,
aufgeben, spuntare , f.  Po¬
magali.

Pomoliti se, lim se, v. n P■
beten cin menij, pregar un paca.

Pomor, m.  blusfterben, n. (SetidK'
f. mortalitd, epidemia.

Pomora«, rca , m.  <$ce foljrer,
m. navigante.

267

PON

Pomoriti, rim, v. a. p.  1) um*
bringen nad> ber Jteibe, disani-
mare,uccidere lutli ; 2 )ermti<
bcn, movtificare , straccare.

Pomorski, ka, o, adj.  bcn ©ec*
faljtern gcfjorig, de' naviganti;
©ce«, di marina.

Pomračiti se, čim se, v. n. p.
(let) »erfinflern, oscurarsi, of-
fuscarsi,  f. Pomarčiti se.

Pomraka, f.  gtnftcrneg, SBcrfin*
ftcrung, f. o/fuscamento , e-
clisse.

Pomreti, mrem, v. n. p.  nad),
einanbcr auoftcrbcn, morir mal¬
ti,  f- Pomirati.

Pomučan, čna, o , adj. etmai
fdroer, alquanto difficile.

Pomučno, adr.  mit3Rul)C, ctieaif
muljcooU , altjitanlo difficil-
mente.

Pomudro, adv.  etmaš i»eife, al-
quunto prudentemente.

Pomutiti, tim, v ■ a. p.  trtib
madicit, intorbidare;  »erteirren,
irte madjen, confonder.

Pomiriti, zem, v. a. p. aaimeU
fen, mugnere.

Ponačiniti, nim, v■ a.p. Iaušbcf.

Ponačinjati,njam,e. a.  i. j fern,
reitaurircn, ristorare.

Ponajviše, adv.  meiftenš, grog.
tentljeild, la maggior parte.

Ponapiti se. pijem se, v. n. p.
ficfl fatt trinfen , bevere abba-
etanza ; cincn ficinen Maufd) be=
fommtn, bevere un po troppo.

Ponapraviti, viin, v. a. p.  | f.

Ponapravljati,Ijam, v. a.i.  j Po-
načiniti.

Ponapreda, adv.  eimaš »orroartb,
a Iguanlo aranti.

Ponase, adv.  fiir ftdt, abgefonbcrt,
separalamente ,  f. Napose.

Ponašati, šam , v. a. i.  ijerum,
tragen, portare;  —se, (id) be«

PON

ncfjmen, auffiiijrcit, comportar-
si:  ftoiiircn, vautami.
Ponaučiti, čim, v. a. p.  ein me«
mg unterridtten, insegnar al-
guanto.

Ponavljati, am, v.a.i.  ertteuerit,
rinovare;  itneberboien, ripete-
re , f. Ponoviti.

Ponedeljak, Ijka, m.  Sftontag,

m. lunedi.

Ponedeljnik, m. f.  Ponedeljak.
Ponehari, adv.  (Vuk) ju fpcit,
»orbei (eS ift), troppo tardi.
Ponemčiti, cim, v. a. p.  germa«
rtiftreit, germanisare.
Ponestajati, jem, v. n. i.  I ju
Ponestati. stanem, v. /i.p.j@tt>
te, jur SReige gcfjen, aubgcfjen,
mancare.

Ponesti, neseni, I v. a. p.  tra=
Poneti, nesem, ( gen, porta¬
re;  — se, f. Ponašati se.
Poniči, niknem, f v. n. p.  ten
Poniknuti, nem, ( Jtcpf, SicSlu*
gen niebcrtudrtS rirfiten, abbas-
sare la sguardo , chinarsi
boccone;  auftcimen, germo-
gliure.

Ponirati, rem, v. a. i.  t. j.
voda, ftd) unter tie Srbe »er«
tieren, perdersi sotto la terra.
Poniziti, zim, v. a. p.  crniebri.

gen, bemiitbigen, umiliare.
Poniži vati, zajem, v. a. i.  f.
Poniziti.

Ponižnost, f.  ®cmutl), £erabiaf«
fung, f. umiltd.

Ponj, t. j. po njega , um itn,
fiir if)n, per lui.

Ponjatje, n. 0'uss.)  3bee, ®e»
griff, idea , concetto.

Ponjava, /'. «etttudt, Seintudi,

n. lenzuolo  ; Sccfe, f. čoperla.
Ponjva, f. Tava.

Ponjušiti, Šim, p. u . p.  btfdinu«

feln, annasare.

i>on

268 POP

Ponora, f.  f. Ponoči.

Ponoči, m. initecl.  ®titternacbt,
f. mezza notte,  f. Polnoči.

Ponor, m.  ber Ort, roo ficfi elit
®(ug uitter bie ©tbe »etliert,
luogo, ove si penle un fiume
soli o la terra;  Stbgrunb, ni.
abbisso.

Pnnoran, rna, o,)«dj. abgriin*

Ponorit, a, o, jbig, preci-
pitoso.

Ponoriti, rim, v. n. p.  1) cin
menig taucbcn, nuotarnlquanto
sollo 1’acgua ; 2) f Ponirati.

Ponos, m.  bet eble @tp(j, su-
perbia lecita.

Ponosan, sna, o ,1 arij.  doli, an»

Ponosit, a, o, jmafjcnb , su-
perbo .

Ponositi , sim , v. a. p.  cin mt<
nfg tragen , porlar alquanto;

se, ftoij fcin. superbire , f.
Ponašati.

Ponosilo, adr.  ftotj, superba-
mente.

Ponositost, f.  ©teli, m. su-
perbia.

Ponoviti, vini, v. a. p. f. Po¬
navljati.

Ponuda, f.  1) Stnbictben, n. Strt-
trag, m. off‘trta j  2) rnab ei=
nem ttranfen anm SiTen angebo.
ten i»irb, un cibo migliore ,
c h e si offre ad un malatto.

Ponuditi, dim, v. a.p.\  komu

Ponudjati, jam, v. a. i.  (što, an<
bietpen, anteagen, o ffrire.

Pomikati, am, v. a. p. I  aure>

Ponukovati,kujem, v. a.i .\ ben,
onceiicn, inciiare.

Poočim, m.  1 ) 3tbo#tib»ater, m.
pudre adotlivo;  3) f!Baf)ls>itter,
m. padre di propria scelta.

1 oociinitl, mim , v. a. p.  iunt
pooc.im n>at>(en, sceglier per
padre.

Poočimstvo , n. bab Srbe ® £ ®
Hffiafjinfltcrb, eredita deI padre
adotlivo.

Poolioliti se, lini se, v. n. V/
ftoii, fjoffgrtig nierben, divenvr
orgoglioso, superbo.

Poorati, orem, i>. a. p.  pftU9 elt
cin menig, arar alguanto ; a \
le< nnebetnanber umaefetn, arar
molti terreni.

Poostriti, rim, v.a. p.  1)
fen, etnfdtarfen , aguzzare;
fivenger matften, oerfctjdrfeit, f ar
piii rigoroso.

Pop, m. ®riefter, m. sacerdote<
prete.

Popadati, am, v. a.i.  1) rrgt £1 '
fen, poeten, afferrare;  3)
r. «. p.  falten nad) ber Dteil) £ '
cadere molti.

Popadla, f.  'SriefierSfrau, f t ,l °'
glie del sacerdote.

Popadnuti, nem, v. a.  9" «■ P'
f. Popasti, padem.

Popak, pka, m.  Ocille, l\gril‘°’
f. Šturak.

Popala, f.  aSctbrennung, f- aV '
bruciamento.

Popaliti, lini, v. a. p.  aniiinb £ m
»erbrennen , abbruciare , ° c '
cendere.

Popaimti, nem, v. a.  <S' n. V  '
Popasti, padem- ,,

Popara, f.  einc ©pcife (altbad,,
n ti  unb jcrbrocfelted ®tot
ftebenbem SBaffet begoffen 11
abgefcbmalien), un cibo di V
ne duro bagnato con acQ",
bollente e condito con ‘
burro.

Popariti, rim . v. a. p.  mu '
benbem 5Baffet begiegen, 0
bollente.

b, n. w st

gnar con ncgtia
Poparsina, f. ) , n .
Poparsje, n.
Poparsnica, f.)

POP

POP

269

Poparskati, am, v. a. p.  be=
ft>rf?eit, spruzzare.

Poparžiti, žim, v. a. p.  roden
etn rocmg , abbrustolire ;  ftUeS
ferttg roden, consutiimar tul-
tu ubbrustolendo.

Popasti, padem, v. a. p.  ercirct«
fen, afferrare;  —, v. n. p.
fatten, cadere,  f. Popadati.

Popasti, pasem, v. a. p.  abgta«
fen, abnteiben, pascere, cun-
sumur pascendo.

Popašau, š:ia,o. adj.  n.p. kra¬
va »a travu, f.Lakom, Dart.

Popaštiti se, tim se, v. n. p.
(tet) Iccilcn, fputen, ajfrettarsi.

Popefiak, čka, m.  1) f. Ožeg,
Vatralj; 2) —, (Vuk) n. p.
mesa, cin ©tiicf Slcifct) um eb
iu bratcu , uti pezzu di čarne
da urrostii e.

Popeči, pečem, v. a. p.  1) bra*
ten atteS , arrostir (utiu  ; 2)
bacfen atleti, cuocer tutto.

Popeci telj, ut. (russ)  gtirfor«
ger, Gurator, m. curatore.

Popeljati, am, v. a. p.  f. Pove¬
sti, veuem.

Popeti se, pnein se, v. n. p.
tlimmen, crtltmmcn, fietgen, sa¬
tire  , montar su ; — se do
časti, emporfemtmen, satire.

Popevati, am, v. a. p.  ftngeit
etn ujenig, cantar alguantu.

Popevati ipopjevati), am, v. a. i.
fingen , cuntare.

Popevka, f.  Sieb, n. canzone.

Popič, m. fpanifebc Sltcge, can-
taiella. cantaride.

Popikavati se, vam se, v. n. i.
ftolpern, inciampare, intopare.

Popikuuti se, nem se, v.  it. p.
f. Popikavati se.

Popipati, pam i pijem, v. a. p.
bctnfien, toccare, patpave,  ta¬
sta re.

Popirali , ram i rem , v. a. i.
nmfeben, (mžtenfcftcn, lavare.

Popis, m. S3etjctcbntg , n. SBc«
fdireibung, f. c oscriziune, ca-
talogo ; Snoentar, n. inven¬
tar iu.

Popisati, šem, v. a. p.  1 be»

Popisivati, sujem, v. a. i.  j fetjret-
bett, ocrjetcbneit, coscrivere.

Popisati, šam, v. a. p.  bct)nr«
ttcu, bagnar orinando : — se,
o. n. p'.  fJBaffet ftbfcbtngen, ori-
nare.

Popita, f.  f. Mika.

Popiti . pijem, v. a. p.  1) aai’
trinJen, bere tutto;  2) »ertrin«
(cit, oerfaufett, scialaquar be-
vendo,  f. Zapiti.

Popiti, pim, c. a. i.  ium *Prie=
ftet wcil)cn, fare ordinare sa-
cerdote.

Poplaha, f.  S3cvfdicudiung, spa-
vento .

Poplakati, placent, v.a. p.  aub«
fdiroemmen, lavare, guazzare.

Poplakati, placent, v. n.p.  n>e:»
nen cin menig , piunger aL-
guantu.

Poplašiti, sim, c. n.p.  fcttrccfen,
»erfcbeucben, spaveutare.

Poplat, m. f. Podplat.

Poplava, I f.  Uebcrfctiracmuiung,

Poplavica, (f. innondazione.

Poplaviti, vitli, v. a. p.  uber«
Ktnoemmcn, innondare.

Poplaviti, vitn, v.  it p.  btnu mer«
ben, divenir turchino, livido.

l*o pleniti, tlim, v. a. p.  gub«
ptiinbern, saccheggiare , f 0-
pleniti.

Poplesati, šem, v. a. p.  jertre«
ten, calpestare.

Poplesniviti, vim, v. n. p.  oer«
febimmetn, ammujfare.

Popletati, tam i tjem, v. a. i-
aberfledtten, tessere.

POP

270

POR

Popljeskati, ani. v. a. p.  mit
ter fladien ipanb fdianertb fct|(a>
gen, Valter col palmo della
mano.

Popljuvati , ujem, v. a. p.  be«
fpeien, imVrattar di sputi.

Popločiti, čim, v. a. p.  bepfla*
(tern, beplatten, lastricare

Popoditi, dim, v. a. p.  f. Po¬
diti, Podpoditi.

Popov, a, o, adj.  bež iprieflerž,
di sacerdote.

Popovati, pitjem, v. n. i.  sjjtte«
(ter feiit, esser sacerdote.

Popovina, f.  bie gtnfiinfte bež
spriefterž, rendita del sacer¬
dote.

Popovski, a, o, adj. priefterlid),
di sacerdote.

Popovstvo, n.  H)rieftertl)um, n.
sacerdozi o.

Poprati, perem, v. a. p.  iua»
fdtett, lavare.

Popravak, vka, m.  93erichttgung,
Službefjerung , f. correzione  ,
emendazione.

Popravionica, f.  58e(fetungžan>
(talt, f. 3«cbtf)ouž, n. časa di
correzione.

Popraviti, vim, v. a. p.  > bt»

Popravljati, am, v. a. i.  j ricti--
ttgen, aužbeffern corrigiren, cor-
reger , emendare, rifare, ri-
storare.

Popreči, preženi,1 v. a. p.  um.

Popregnuti, nem, 1 giirtcn (cin
<Kferb). ben ®aud)gurt aniteljen,
strignere la cigna al cavallo,
f. Poprezati.

Popreko, adv.  guerbariiber, per
traven o.

Popret, m. m jt blfcbe bebecfte
giubenbe ttoijien, Vrače copa¬
ta di cenere.

, tjem, v. a. i.  mit
Stfcbe bebecfcn (gliibenbettoblen),

coprir di cenere , f. Zapre -
tati, Pohranjati.

Popretiti, tim, v. n. p.  brobea
cin iticnig, minacciar un poco-

Poprezati, žem, v. a. i.  n. P-
konju pod pr ug Hi kolan, an>
iiebe«, strigner,  f. Popreg -
nuti.

Poprigati, am , v. a. p.  ri>fW'
in ©cbmalj bacfcn, friggere.

Poproči, odjem, v.  ri. p. c,lt
mentg oorbeigeljen, passare ni'
guanto;  jiemlttf) ineit gel)en<
andar al(jlianto lontano.

Poprug, ni. SBnncbžurt, m.cign 11

(de’ cavalli ).

Popucati, am, v. a. p.  nacb bef
SReifje berfien, scliioppare moli*
successivamente.

Popariti, rim, v. a. p.  1 ) n. P;
kukuruz, am ®eucr bralen. rl> *
(ten, arrostir alguanto;  2) *•
Popariti. ,

Popustiti, tim, v. a. p.  nacbi 01 '
fen, nacbgebcn, rilassare, ral'
lentare,  f. Popuštati.

Po pil siti, Šim, v. a. p.  1) EI11
rocnig raucbcn (Sabat), futnar
alguanto (tabacco)-.  2) ""
lulu, dulian, aužrautben, f u '
mar tutto.

Popuštati, am, v. a. i.  f. "°'
pustiti. ,

Poputnina , f.  EKJegjefjrung, ''
viatico,  f. Brašno.

Popuzivali se, zujemse, v.  " V
aužgleften, sdrucciolare  , '*
Popiizniiti.

Popuzljiv, a, o, adj.  fetiliipT r, 9'
lubrico, sdruccioloso.  ,

Popiizniiti se, nem se, v- 11 - l'
f. Popuzivati se.

Poraba, f.  ©cbraudi, m. nso-

Porad , | praep.  roegcn , P e ’ >  r

Poraili, ( cagiorte, a motiro , ’•
Radi.

POR

271

POR

Poraditi, diin, v. a. p.  arbeiten
etn roenig, lavorar alquanto.

Poradjati, ain, v. a. i.  gctoren,
parlorire ; — se, v. n.  gebo*
ten metben , nascere  , f. Po¬
roditi.

Poradovati se , dajem se ,
v. n. p.  fidt fteucn cin roenig,
rallegrarsi alquanto.

Poraniti, nim, v. n. p.  f. Pod-
raniti.

Porasti, rastem, r. n. p.  auf«
nmdifcn ctroaš, crescere al-
guanto.

Porasteti, stim, v. n. p.  f. Po¬
rasti.

Pnrat, rta, m.  ©eefjafen, m.
porlo ; f. Luka.

Poravnati , am, I v. a. p  cbncn,

Poravniti, nim, j cben madtcn ,
spiunare ; gctabc madtcn, di-
rizzare',  glcid) madtcn, ugva-
gliare.

Pora?,, m.  Sfliebcrlogc, f. destru-
zione, rovina.

Porazapeti, zapnem, v. a. p.
n. p. šatore, aubfpanncn, auf«
fdtlagcn (Beltc), distirare.

Porazbijati, am, v. a. p.  nadt
ber tJtciite brcdtcn, romper mal¬
te co e e dure.

Porazitelj, m. 3er|ti>rcr, 25ernidp
tet, m. distruggitore.

Poraziti, zitn, v. a. p.  jeritoren,
»erniditen, anf'd £aupt fdtlagcn,
dištruggere.

Poražsarditise, dimse, v.n.p.
etroaS jornig roerben , adirarsi
alguantn.

Porazumljenje, n. 6im>erddnb-
ni§, n. intelligenza.

Poražati, am, v. a. i.  f. Pora¬
ziti.

Poreciv, a, o, adj.  mibemiftidt,
che si pub ritrattare.

Poreci, čem , v. a. p.  roibemt-
fen, ritrattare,  f. Poricati.

Porečili se. čim se, v. n. p.
fidt ubctroerfen, janfcn cin roe¬
nig, disputar alguanto, con-
trastare.

Pored, fpraep. neben, an, bet,

Porcda, j press o, appresso , in-
sieme,  f. Uzporeda.

Poredak , dka, m.  Dcbnung, f.
o rriine,  f. Red.

Porediti, dim, v.a.p.  forb-

Poredjivati, djujem,».a. f. j nen,
anrciben, ordinare, affilare.

Poredno, |adr. nadt bet SRetfte,

P o rt* d o m, j or din at ume nt e , per
ordine.

Poreka, f.  OBtbettufnng, f. ri-
trattazione.

Poreklo, n.  f. Podretlo.

Poreinetiti, tim. v. a. p.  »crrii«
cfen , in Unorbmtng btingen,
sconcertare.

Porenje, n. Sfuftrenncn, n. scu-
cire,  m.

Porez, m.  (©teuer, Jlbgabc, f.

Poreza, f.  ( tributo.

Porezati,žem, v. a. p.  1) fdtnci-
ben, lagliare;  2) bit ©tcuct
repartirčn, ripartire il dazio,
tributo.

Porezivati, zajem, v. a i.  f.
Porezati.

Porlid. m.  befptcngter ©tanit,
Hiorplpr, m. porfidn.

Poricatelj, m.  ffiibernifct, m.
colui, che ritratta il delto.

Poricati, čem, v.a.i.  f Poreči.

Porisati, am , v. a. p.  f. Po¬
bij uvati.

Porinuti, nem, v. a. p.  fortilo-
šen, spignere,  f. Porivati.

Poriti, rim, v. a. i.  f. Parati.

Porivati, am, v. a,  p . E tma$
fortftobcn, spigner alquanto.

Porivati, am, v. a. i.  f. Porinuti.

POS

POK 272

Porob, m. IBente, f. SRaub, m.
kotlina.

Porobiti, bim, v. a. p.  bttuubeit,
auOpliinbern, depredare.

Porod, m.  ljgntljinbung, f. par-
/o; 2) 3iadifommenfd)#ft, f.
prale, pusteritd.  *

Porodita, f.  Sumili«, i'. fami-
glia,  f. Obitelj.

Porodilja, f.  f. Rodilja.

Poroditi, dim, v. a. p.  gtbarcn,
cnttmnbtn rocrben, partorire,
f. Poradjati.

Porodjaj, m.Siieberfunft, t.parto.

Porok, m: (krst.)  3J!afcl, f. gel)«
itr , m. macckia , colpa.

Porositi, sim, v. n. p.  fetn reg*
nen etn tvenig, piovigginare.

Porub, m. ©aum, m. orlo, f.
Kub.

Porabiti, bim, v. a. p.  tein«

Porubljivati, ljujem, o. a. i.  j f#u>
men, orlare,  f. Zarubiti.

Pdručak, čka, m. 35otf)fd)aft, 1'.
Ttuftrag, m. ambasciata.

Poručanstvo, n.  žBurgfdioft, 1'.

malleveria, garanzia.

Porucati. am, v. a. p.  l) cin
roenig cffcn dum gnil)fttic( cber
ju Sdtittag), mangiare ulguanto
di malina o di mezzo gior-
no;  2) gani aufeffen, mangiar
tatta.

Poručiti, čim , v. a. p.  I ko-

Poručivati, c njem, r a i.  i mu
što , Idgen laffcn, significare,
far napere ; — po koga, ti*
ntn tu Odi bcflelteu, far chia-
mar qualcuno.

Poruga, f.  25trl)6l)nung, f. ©pott,
m. arija, beffeggiamento.

Porug-ati, am, v. a. p. )  bol)«

Porugivati, gujem, v. a.i.fmn,
fpbtteln, befeggiare ; — se,
s kim, 3tmonb tum Skftcn
bfti, motteggiare .

Poruk, m.  SKurge, m. mallera
dore, garante,  f. Jamac.

Poruka, f.  f. Poručak.

Porumeniti, nim, c. a. df n. p-
roti) ftirbcn, colorir dirosso',
roti) mctbctt, arrossire.

Porušiti, šini, v. a. p.  1) in
Srautr octfetjen, spor ar e , ve-
ntire di lutlo ; 2") bemoliren.
niebcrreišen (cine SDtuuer), abha-
ter, distruggere,  f. Ka/.oriti-

Porušili, šini, v.  a. p.  f. Po -
garditi.

Posada. f. (čechiscli),  S5cfa$uitg
©arnifon, I'. guarnigione.

Posaditi, dim, v. a. p.  | K'

Posadjivati, (ljujem, n. a.  i. j tjen-
pftantcn, piantare;  fcgcn, fttitu
matbcn , inetter a sedere ; "
se, (idi leijcn, mcbcrfebcn, met-
tersi a sedere.

Posadka, f. (čech.)  f. Posad 8 '

Posalmuti . nem, v. n. p.  D
»crtoelfen, div e n ir secco, tec-
car si. appassire ; 2) oertrotf.
ncn (bas UBaffer) , seccars'
(l’acqua).

Posao, sla, ni. ©cftbaft, m.
gozio  , facemla  ; — , (stor i
Stote, m. nunzio.

Posarbiti, bim, v. a. p.  ferbifi'
ren , far serbiano  ; — se ,
©etbe »erben, (tel) (erbiftren >
farsi serbiano.

Posarkati, rčem, v.a. p.  goni
licb aufftblurfcn, sorbir tuli»

Posarnuli, nem, p. n. p. I bao

Posartati, tjem, v.a,  ».(©Iti*
geipicbt otrlicrtn, porroatts f*|'
itn, flolpern, caiter , precip 1 '
tarsi, inciampare.

Posavac, vca, ni. ©antean« 111 )
ner, m. abitante delta riv 11
di Sava.

Posavje, n. ©aivetljal, n.
lungo ta Sava.

POS

273

POS

Posavka, f.  ©arocanraofjnetin, f
donna abitunte vidno la
Suva.

Posavlje, n f. Posavje.

Poseltan , bna, o , udj.  eittieln,
separalo, da se, da per se.

Poselmik, m.  <pdeatmann, m.
uomo privalo fche no n ha
nissana carica').

Posebno, adv.  prioat, befonberd,
separalamenle, privalamenle,
da per se.

Posecati, am, v. a. i. /  nieber>

Poseči, sečem, v. a.p Ijauen,
nicberijacfeit , lagliare, Iron-
cure.

Posedi, sežem, v. n. p. f.  Po-
segnuti.

Posed. m. 1) Sonoerlatictt, @c-
letlfdiaft , f. conversazione,
2) ®efud), m. visita.

Posedati, am, v. n. p.  1) ftrfj
fe$cn Siner  nad) bcm Stnbern,
meltersi a sedere un doppo
Vallro;  2) — konje, auf bie
Vferbc flctgeit, meltersi a ca-
vultn.

Posedeti, dim, v. n. p.  ciit i»e>
nij seder alguanlo.

Posedeti (.posjedeti) , dim ,
v. n. p.  grau inerten, inca-
nvtire.

Posednik, m-  ®efttset, m. pro-
prielario , possessore.

Posčdnnti, nem, v. n. p.  f. Po¬
sesti.

Posedovati, dujem, v. a i.  bc
fi?cn, pnssedere.

Posegnnli, enem , v. n. p.  bie
ftanb flrccfen ondi ettoaž, spor-
ger la mana per prender
gualche časa.  f. Posipati.

Poseje, ah. f. r t.  Posije.

Poselo, n.  f Posed.

Posesti, sedem , v. a. p.  n. p.
konja, befteigen. montare.

Posestrima, f.  iffiaijlfctitoefier, f.

soretla adalliva.

Poset, m.  ®efud), m. ®tfitc, f.
visita , f. Posed.

Posetiti, tiin, v. a. p.  f. Po¬
hodili.

Posig-ati, am , v. n. i.  f. Po-
si/.ati.;

Posijali, jein, v. a. p.  faert»
seminare.

Posije, jali, f. pl.  itlcic, ,f.
crusca , semola,  f. Mekin je.

Pošiljati, am, v. a. i.  f. Poši¬
ljati.

Pošiljka, f.  Jlbfertigung, ©ett‘
bung, f. missinne.

Posin, m.  f. Posinak.

Posinak, nka, m.  Slboptiofof n, m.
p tj lin adottivo.

Pošinili, nim, v. a. p.  aboptireit
luni ©oljne, adollar uno pel
figlin.

Posipati, pam i pijem, v. a. p.
iji' i. f Posuti.

Posiviti, rim, v. a. p.  mit Jtafc
bciireucn, incaciare, asperger
di formaggin gr at tal a.

Posisati, aiii, v. a. p.  auffaugett,
lutlure.

Posizati, sižem, v. a. i.  f. Po-
segnnli.

Poskakati, kadem. v. n. p.  n«(f)
ber SReilje fpringen. saltare
malti successiramenle.  j

Poskakivati, kujem, ». n. i.
biipfen, sallellare.

Poskidati , am , v. a. p.  nad>
beriReiljc bcrabrcigcn, tjerabtijun.
levur U t a tu n Ur. cose sue-
cessivamente.

Poskočiti, dim , ». n. p.  auf»
fpringen , far un picciolo
salta.

Poskočnica, f.  Kanjgefang, m.
Sotoltcb , n. buttulu . canzo-
ne  , che si cantu baliandn.

Id

27fi

P OS

Poskorupan, pna, o, adj. obcr*
flacfjltcti, superficiale.

Poskupiti, pim, r. n.  p. tbcu
tet rtetben, im SUreifc (Tetgen r
ereseer di prezzo.

Poskupleti, pim, t>. n. p.  Po¬
dkupiti.

Poskupo, adv.  t) tbcuer ctmai,
alguanto caramente j 3) farg,
scarsamenle.

Poskura, f.  Jpoflie in Bet grie<
(flifdtcn jtircfie, ostia nella
chiesa urientale.

Poslanica, f.  gpiilei, f. Stief,
in. ©cljtciben, ©cnbfctitcfben, n.
lellera.

Poslanik, m. 9Ibgcfanbtc, ®cptv
tirte, m. ambasciadore, legalo.

Poslastica, f.  ©cblccferci, f. £e
cEerbiffcn, m. cibn ghiollo.

Poslati, sijem i šaljem, v. a. p.
fthiefen , fenben , mandure , in-
viare,  f. Pošiljati.

Posle, adr.  na* , nacbbcm, bet
nad), doppo, poi.

Posledak , dka , m. Stfolg , m.
gube, n. eonseguenza, fine,
f. Posledica.

Posledica, f.  Solge, Solgerung,
f. eonseguenza.

Poslednji, a, e, adj.  (e?t, ul-
timn.

Poslen, a, o, adj.  gcfdtaftig, cm.
fig, altivo, ajfaccendato;  —
dan , ni. SBcrftag , ni. giorno
di lavoro.

Poslenik, m.  Stcbcilct, m. la-
vorutore

Poslepiti , pim, v. n. p.  nadi
bet steibe etblinben, blinb iter-
ben, divenir cieco un doppo
Valtro.

Posletati, am. |o. n. p.  nadi

Posleteti, letiin, jbet 9teif»e I)et<
abftiegen, volar giii un doppo
Valtro.

POS

' Poslie, adv.  f. Posle.

Poslovati, sinjem, v. a. i.  mir*
fen , arbeiten , operare, lavo-
rure.

Poslovica, f. (russ.j  ©ptici)«
iport, n. proverbio,  f. Reč.

Poslovni, na, o, adj.  @cfdiaft$<,
tVujfari.

Posluga, f.  PJcbicnung, 3tuft»ar>
tung, C. semitu.

Poslali, m.  Sefjorfnm, m. ubbi-
dienzaj  — adv.  flfU! zitto!

Posluliivati, am, v.  «. i.  (jut«
cben, aseoltare i_ nascosta-
metile,  f. Prisluškivati.

Posluhnuti, nem, v. a. p.  f.
Poslušati;

Poslušan, sna, o, adj.  folgfani,
geljotfam, ubbidienle.

Poslušatelj. m.  3ul)btcr, m. u-
diture.

Poslušati, am, v. a. p.  nnljotcn,
gef)ordicn, aseoltare, ubbidire ;
cin menig fjoretjen, aseoltare
alguanlo.

Poslušnost, f.  Solgfamteit, f.
ubbidienza.

Poslužan, žna, o, adj.  bienflfef«
tig, obbliganle.

Poslužitelj, m. SJebiente, m.
servitore.

Poslužiti, žim , v. a. p.  koga
čim, aufmarten , servire.

Posluživati, žujem, t>. a. i.  f.
Poslužiti.

Posmagnuti, gnem, v. n p.  tet'
gefjen »ot SSegierbc nad) einait'
bet, venit• meno di hrama
molit successivamente.

Posmartce, ela, n.  ©pčitiing,
m. postumo.

Posmeh, m.  Sadjeln, n. sorriso.

Posinehavati se, vam se, v.n.i-
f. Podsmevati se.

Posmehnuti se, nem se, v. n. p-
f. Posinehavati se.

POS

275

POS

Posnažiti, zim, v, a. p.  1) diirs
fen. ocrddrfcn, r.orroborare,
fortificare ; 2) (slov.)  retnigen
fiiubern, netlare, purgare.

Poso, sla, mi.  f. Posao.

P osnimi, hacali. m. pl.  (Vuk)
©oljne, bte nach etnanber, oljne
burdi Sodjtcr unterbrodjen ju
roerben, sur 28clt fommen , fi-
qli, che somi miti un iloppn
Vattro senza che vi interce-
dessero le figlie.

Posodice, cali, f. pl.  Sodjter
nad) ler (Reiljc, figlie mite ima
doppo ialtra.

Posoliti, lini, v. a. p.  faljcn
cinialjcn , salare, condir di
nate.

Pospan , a , o , ail.l.  fdjldfrig ,
fdjlummernb, sonnolento.

Pospardali se, am se, v. n. p.
(gemcin) f. Porugati se.

Pospati, spim, i>. n. p.  1) nadi
btr IReiljc einfetilafen, aildor-
mentarsi malti ; 2) eiit ročni?
fdjlafcn, dormir un paca,  f.
Pospavali.

Pospavati, am, v. n. p.  f. Po¬
spati 2.

Pospeli, m. ©cbnelltgfcit, f. f ret¬
in, prestezza.

Pospešan , sna, o , adj.  eilig,
fdinell. frettoloso.

Pospešilo, ariv.  eilcnbš , fretto-
losamente. prestamente.

Pospešiti, šim, r. a- p.  bcfcljleu*
nigen , affrettare-,  — se, fid)
becilen, affrettarsi.

Pospraviti, vini, I e. a. p.  auf*

Pospremiti, mini.) rdumen,
«go mberare , as.tet tar e ; cin'
padcu, fardellure.

Posramiti, mini, v. a. p.  bcfdia
men, far arrossire, f  Posti-
deti

Posreharniti, nim, ) v. a. p.
Posrebriti, rim, joerlilbtrn,
inargentare.

Posreil, praep.  mitten, in bet
SKitte, nel mezzo, trd, frd.
Posredan. dna, o, adj.  mittet*
bar, di mezzo  , che sta in
mezzo.

Posrednik , m. SBermittler, m.
mediatore.

Posreduje, adv.  mittelmdfiig,
mediocremente.

Post, m. 5adc, f. digiuno.
Postajati, jem, v. ti. i.  cntde*
Ijeit, roerben, divenire, diven-
lare,  f. Postati.

Postajati, stojim , v. n. p.  cin
rocntg deljen blciben, fertnarsi
alguanto.

Postan, tna, o, adj. 3ad>, 8a*
den , di digiuno ;  postno jelo,
Sadenfpcifc , f■ vibo di magro.
Postanek, uka, m. entdeljung ,
f. nascimento  , prineipio  ,
origine.

Postanje, n.  f. Postanak.
Postaiiuti, nem. f. Postati.
Poštar, a, o, adj.  etroaS alt,
dltlidi, alguanto vecchia.

Postarati, am, v. a. p.  alt trn-
eben , far vecchio ;  — se s
v. n. p.  alt roerben, invec-
chiarsi;  ©orge tragen, aver
cura.

Poštarji, a, e, adj.  ctroaš alter,
alguanto pili vecchio.
Postoriti, rim , v. n. p.  alt
roerben, invecchiarsi , f. Po¬
starati se.

Postat, f.  33ect, n. ajuola;  bet
SRaum, ben bte Sclbarbeiter auf
cinmat cinneljmen, lo spazio,
che intraprendono a lavorar
in una volta i lavoratori
di campagna.

Postati, stanem, v. n. p.  roet*
18  *

POS 276 POS

Se«, cntfUijcn, divenire, di-
ventare.

Postati, stojim, v. n. p.  etroaž
ileheit blcibtn, fermarsi al-
guanto.

Postav, f.  f. Platno 1

Postava, f  1) Untcrfutter, Jjut*
ter cinek ttltibei , n. fndera  ;
2) ©etoadibbaud, ■Ereit>t)a«S, n.
stufa per le piante, tepi-
dario.

Postaviti, vini, v. a. p.  Ife?en,

Postavljati, I jam,». a. i.) auf.
jtdten , legen, meti ere, povre ,
collocare ; — lialjinu, futtern,
foderare,  f. Podstaviti.

Postelja, f.  33ett, n. lello.

Poste.jati, am, v. a. i.  ffreuen,
unterflreuen, ©treu autbreiten,
spander sirarne.

Posteljina, f.  SBettjeug, n arne-
si letlerecci.

Postici, slignem, v. a. p.  errci«
rfieit, arrivare, sopragiunge-
re , f. Postignuti.

Postidan, dna, o, udj.  f. Stid-
Ijiv.

Postideti, dim, v. a. p.  bcfdtii,
mer, far arrossire, f.  Zasti-
deti.

Postidnost, f.  ©dtamrotije , f.
verecondia.

Postignuti, nem, v. a. p.  f.
Postici.

Postiti, tim, v. n. p.  faften, di-
giunare.

Posti/.ati, žem, v. a. i.  f. Po-
stignuti, Postici.

Postojan, a, o, adj. fruss.)  f.
Slalan.

Postojati, jim, v. n. i.  f. Po¬
slati, Postajati.

Poslojbina , f.  Jpcimat. 5lufent»
iiatteort. m. luoga delta dinio-
ra  , pot rta.

Postol, m. ©cf)u(), m. scarpa.

Postolar, ni. ©diMljmnditr, m.
calzolajo.

Postradati, am, v.  a. p.  1)
leiben, erletben, patire, soffvi¬
re ;  2) tu ©runtt gcijen, esser
rovinato.

Postreljati, am, v. a. p  nactl
ber Oflcitje meberfdtiegeit (eigent'
itd) mit ben sjjfeilen), atterare
con isparo fpropriamente
colle saetleo frecce).

Postup, ni. t) ©cbritt, in. pas-
so;  2 ) (Vuk) bet ©ttHftaitb
bet 9Wtif/le bei ju Ijoijcm tffiaijer,
fermata del malino a cagio-
ne di Iroppa aegua.

Postui ati, am, v. n. p.  etn metitS
fdtreiten , far alguunti passi-

Postopati, am, v. n. i.  i) auf'
tretert, caminare (posar tt
piede cuminando ); 2 ) — s
kini. umgcben, oerfatjrcn. pro-
cedere , trallare  ; 3) (Vuk)
fliltfteljcn moit ber ©lutjlej, es¬
ser fermato , riposare (.del
malino'),  f. Postupiti.

Postu pice, adv.  ©dititt (it
©dlritt, gradalamente.

Postupiti, im, v. n. p.  f. Po-
stupati.

Posuda, f.  1) ©efajj, n. vašo',
2) Sarlcitcn, m. imprestito..

Posoditi, dim, v. n. p.  1) mei'
nen , urtftetlett, giudicare, sli-
mat e ; 3) teiljen, imprestare,
f. Zajmiti.

Posudjivali, djujem, v. a. i.  l-
Posuditi.

Posuinnjiti. njim, v. n. p. Uti'
moljn befommen, pigliar so-
spelto  , sospettare.

Posuslati, stanem , v. n. p.  D
inSgcfummtmuDeracrbcn, strac-
Carsi lulli ; 2) mtibe merbtit,
strac ttar si.

Posušiti, sim, v. a. p. tttfc

POS 377 POT

ttcn, biimn , seccare, asciu-
gare.

Posuti, pospem, v. a. p.  be*
(ircuen , spargere di polvere.

Posuvratiti, tim, v. a. p.  n. p.
rakav, lururffdjlagcn. tir ar sil,
f. Zavratiti; 3) auffcfiurjctt,
succigner.

Posvaditi, dim, v. a. p.  (entjrocr

Posvadjati, am, v.a.i.  I cit, ocr-
feinbcn , 3«>tetradit fiiftert , ini-
micare, far la discordia
trd gualcheduno.

Posvajati, am, v. a. i.  f. Po¬
svojiti.

Posve, adv.  ganjlidj, burrtiauš,
totalmente,  f. Šasvim.

Posvedociti, čim, v. a. p. be=
ieugen , far testimonianza ,
testificare.

Posvčstiti, tim, v. a. p. (krsl.j
in grtnnctung btingcn, ammo-
nire.

Posveta, /\ SKSeibe, SKSibmung, f.
dedicazione.

Posvetilište, n.  f. Zartva.

“"svetiti , tim, v. a. p.  t) (jci»
ligett, toctljftt, consecrare , 3)
»tbmen. jueigncit, dedicare ; 3)
beilig fprectten, santificare; i)
ftgnen. benedire.

Posvetjivati, tjujem , v. a. i.
f. Posvetiti.

Posvetiti, tim , v. n. p.  f. Po-
svetlili.

“osvetliti, lim, v. n. p.  leucbten
cin rocitig, far lume un paca.

Posvirati, am,)i>. n. p.  cin tt>e<

“osviriti, rim,Jnig *Pfcife bla<
fen, suonar unpoco la zam-
po gnu.

Posvojitelj , m.  ber jtdj ctmas
oneignet , uno , che si impa-
dronisce di gualehe časa.

Posvojiti, jim, v. a. p.  ftd) an«

cigneit, jueignen, impadronirsi,
upproprinrsi.

Poša, f.  Slor , ©cbicier, m. ve¬
lo;  fdjntarje Jpalsbinbe, Mero
fazzoletto da cotlo.

Pošaliti se, lim se, v. n. p.
feberjen, srherzare.

Pošast, f.  Sptbcmic, f. epidemia.

Pošastan.tna, o,a<ij. epibemiftfp
epidemico.

Pošastje, n.  Stbreife, f. par-
lenza.

Pošet, m. ©pajiergattg, m. pas-
saggio.

Pošetati, tam i tjem, v. n. p.
cinfjerroanbein, fpajiercn, pas-
seggiare.

Pošetati sc, tam i tjem se,
v. n. p.  f. Pošetati.

Pošiknuti, nem, v. a. p.  cin«
©treid) uctfe?«, dar una bat-
tuda.

Pošiljati, am v.a.i.  f. Poslati.

Pošiljka, f.®cpcfdic, dispaccio.

Posili, Sijem, v. u. p.  J I) iibct«

Pošivati, am, v. a. i.  \ naljcn,
octloreit ttaben “ imbastire ; 3)
f Navezti , vezem.

Poškropiti , pim, r. a. p.  f.
Pokropiti.

Pošlica, f.  f. Pošast.

Pošta. f.  'Pod, f. posta.

Poslanski, a, o, adj.  SPofU. di
posta.

Poštapati se. pam se, i>. n. i.
firtl aufbcit ©tab fliipen, appog-
giarsi sul bustone.

Poštapiti se, im se, v. n. p.  f.
Poštapati se.

Poštar, m.  1) 'Poftilton, *Pofltra«
ger, m. postiglione, poita-
tore di posta.  2) jioumeiflcr,
m. maestro di posla.

Poštarski, a, o, adj.  f. Po-
štanski

Pošteda, f.  SBcrfdjonung , f. ris-

POT 278

parmiamento  ; Siegnabigung,
f. groziti.

Pošteileti, (lim, v. o. p.  fdjoneit,
»crfdtonen, risparmiare ; be-
gnabigen, aggraziare.

Pošten, a,o, udj. ctirlieb, onoralo.

Poštenje, n.  Sijte, I' o nore.

Pošto, a dr.  1) nacbbem, doppo-
che;  2) t»ie tfteuec, a guanto,
a cbe  prezzo; 3) ni—, butdt
au6 nid)t, no affatto.

Poštovatelj, m. CBereljrer, m.
nnoratore.

Poštovati, štujem, v. a. i.  el)>
ten, uereljten, onorare, vene-
rare ; a etilen, estimare.

Postrapati, ani, v. a.  i. I bcfpri

Poštropili,pim, v.  o.p.) (Sen , I
schizzare , spruzzare.

Pot, in. ©dtrocifi, m. sudore,  f.
Znoj.

Potaja, f.  'licrborgcttfjeit, f. se-
grelezza . arcano  ; n potaji,
in @e(jeim, ascostamente.

Potajan, jna, o, adj.  »erborgen,
(jcimlid), gefjeim, ascosto, se-
crelo.

Potajati, am, v. a. p.  »ctbetgen,
nascondere , occultare ; oet«
Ijeimlirfien, celare.

Potaknuti, nem, v. a. p.  n. p.
oganj, anlrtniten , attizzare;

fig.  aufmuntern , anfpotnen,
e, n tet- lir en, stimolare, incitare,
istigarc, spruuare,  f. Poti-
cati.

Potaknntje, n.  tUnregung, Sluf«
muntttnng , f. stimulu , inči-
tamento.

Potamniti, niin, v. a. 4' n - V-
»etbunfcln, oscurare, offu-
scare ; 'biuifel roetben , oscu-
rursi , divenir oscliru.

Potan, tna, o, adj.  Kl)»tifiig, im
®dm>ci6c, sudulo ; f. Znojan.

Potancati, am, v. ti. p.  ctnjail

POT

tanjen , datizare , ballare ul-
guanto.

Potancati, am, loerbiinncn, as-

Potančiti, čim , i soltigliure.

Polanko, ude. 1) flcimucič, (jani-
flcin, minutamente, solid¬
ni e ul e  , 3) genau , esatta-
mente.

Potipati, pam i pijem, v. a. >■
eintauetten, oerfenfen, sommer-
ger , f. Potopiti.

Potipati, pam i pijem, v. a. p-
1) tappen ein roenig, amlar ten-
tone un poco ;  2) f. Pogasiti.

Potaracati, am. v a. p.  au$pfl»'
(tern (bie ©trake;, srlciare.

Potarbušice, adv.  aufbem Siam
tbe, boccone,  f. Nica, Natal'-
bušice

Potarbušina , f.  bet S ! auc(jtf)eil
bek ScbcrS, pelle detla  punci«
degti animali.

Potarnati, im, r. n. p.  t) etn
meni g laufen, correr alguan-
to.  2) ju laufen beginnen, met-
tersi  u correr«.

Potarnati, am. v. a. p.  1) narti.’
cinanbet jetteiken, romper  pit*
<:ose successicamente  ; p
n. p. groidje, alte« abpfl«'
eten, ruccorre, spiccare  (p-
e. tul/a t’uva).

Potirkati. rčem, v. n. p.  I-
Potarfiati.

Potarkivati, am i kujem. ti. n.••
oftetb ju laufen beginnen, met-
tersi a correr piu volte.

Potarpati, am, v. a. p.  M®
bet SHcibe f)incinn>etfcn, mettef
dentro malte cose.

Potarpeti, t pim , v.  n. p- 8 ( '

Potarpljeti,) bulben ein menU'
aver pazienza un poco.

Potarti, laneni, v. a. p.  D tu'*
iSiiftcn treten, calpestarej  S
btcclicn, r ampere.

POT

279

Potarzati, zam v. a. i.  tjcmcr*
rtifien, Urar fuori.

Potavniti, nim, v. n. p.  f. Po¬
temneti.

Potecati, tžčem, v. n. i.  f. Po¬
teči.

Poteči, tečem, v. n. p.  1) la«,
fot, fliegcn , con ere,  (degli
animali e ilell’ acqud);  2)'j«
taufen, ju flicjjcn bcginncn, cu-
minciar a a mere.

Potega, f. cine mcift cifernc
©tange t>cm bm SBorbcrnibern
bi« ju bcr BDCtgc am Bagen,
una penica di ferro , dali’
asse anterioie sinu al bi-
lancino.

Potegnuti, nun . v. a. p.  jic-
Ijenj ansietjcn, bejiebcii, tirare,
trarre,  f. Poležati.

Potepati se, tam se, v. n. i.
f. Potipati Sf.

Potepsti, pen, v. a. p.  n. p.
kamen nognn, anflegcn, fort.
ft oij c it, urtari, uffendere, per-
cuolere;  2) ocrgcubat , scia-
lacquare;  3)— se, f. Posar-
uuti; oagiret, nagabunb rocr.
fcert, farsi, vigabundo, andar
vagabundu.

Potepuh, m.  Sagabunb, m. va¬
gabundu,  f. 1'epac, Skitalae.

Potera, tttabiagen, n. S3crfol>
gen, n iins,yuire.

Poterati, ram v. a. p.  trcibeit,
inseguire.

Potesati, ešen, v. a. p  cin
rocnig jfmmcn, beljaucn, uscia-
re un pocu.

Potez, m.  3ug©trid), m. /raliu

Potezati, eže.i, v. a. p.  (. Po¬
tegnuti ; - se , S kim, ftdt
balgctt, accAvpigliarsi.

Potežak, žki, 'o, ad}.  ctira«
fcfjroer, aUpinto grave, dif-
ficile.

POT

Potezi, ža, e, adj. cump.  cfroad
fctnocrcr , alqiiantn piti difft,-
cile, piii pesanle.

Poticati, tičem, v.a.i.  anreijcn,
anfadicn , incitare, slimolare ,
f. Potaknuti; — kruha, vina,
noch »orrattjfg fcin, norljanbcit
fcin, essere ancura,  f. Poteči.

Potikač, m.  ©dturcifcn, n. ©djiio
Ijacfett, uttizzatojo, f.  Ožeg
Vatralj.

Potil,jak, ijka, m.  ©cnict, n.
collutulu, nucca,  f. Zalii.iak.

Potipati, pam, v. u. i.  f. Po¬
tepati.

Potirati, ram i rem, v. a. i.
f. Potarti.

Potisje, «. 2l)eifjlf>a(< n. Stjjcig*
gcgcnb, f. 2t)ci6gcbtct, n. paese
luugu il ji ume ilell a Tissa.

Potiskati, tiskam i tistem, v.
a. p.  f. Potisnuti.

Potiskivati. vam i kujem, v.
a. i.  Drucfcn, anbrucfcn, spignere.

Potisnuti. nem, v. a. p.  f. Po¬
tiskivati.

Poti.šiti, Šim, v'.‘a. p.  bcrill)tgeit,
(titlcn, acchetare.

Potišten, a, o, adj.  bcbrucft. ge»
brucft, depres.su  ,* nicbertracff
tig, vile. abbiettn.

Potištenik, m.  Sticbcrtriiditigc,
m, Komo vile.

Potlstenost, f.  aticbcrtraditig*
tcit, f. vitla.

Potiti se, tim se, v.n.i.  fcltroit*
jen, sudare,  f. Znojiti se.

Potka. f.  Sinting, Sinfdtlag i bcf
bat Bcbern) m. trama,  f. P 0 -
utka, Utak.

Potkati, tkam, tkem i tčem,
v. a. p.  ocnucbcn, intessere.

Pollačitelj, m. Unterbriictcr, m.

cunculcutore.

Potlačiti, čim, v. a. p.  nteber*

POT 280 POT

trcten, nteberbritcfert, concul-
care.

Pollam, adv.  f. Potle, Posle.

Polle. adv.  fjcnudi, dnpn.

Potočič, m.  Slufj, f. 33iict)iem,
n. ruscello.

Potočnica, f.  Sergijjmeinmdit,
n. nigosotis palustris.

Potok, m.  ®(ufj, Sadi , m. tor-
rente, ruscello.

Potom , adv.  tjernad) , dopo,
dapo cib.

Potomak, mka, m. (russ.)  Iliadi*
famme, m. postero.

Potonji, a, e, adj.  nadtftertg,
posteriore.

Potonuti , nem . v. n. p.  unter*
gcftcn ( in ž 5®affer ), utuer*
taudicn, sommergersL

Potop, m  Ucbcrfduocmmung, f.
inon lazione ;  ©imbflutb, f.
diluvio.

Potopiti, pim, v. a. p.  eerfcnfen,
eintaudicn, mcfircre nadi bet
SReilje, sommergere molti sue-
cessivamente ;—vodazemlju,
ubetfcbmemmen , innndare  ; —
se, o. n. p.  untergetien (fm
“ffiaffet!, untertaucben, sommer-
gersi,  f. Potonuti.

Potopliti, lini v. a. p,  »drmett
etn roentg, scaldare un poco.

Potnajati . jem , v. n. i.  bauern
cinike 301 , durare alguanto
tempo.

Potrata, f.  Slnfroattb , m. con-
mo.

Potratiti , tim , v. a. p.  BerjefJ*
ten, »erbraucben , consumare,
spendere

Potražiti, žim, v. a. p.  auf>
fudien, cercnre un poco.

Potreba, f.  SBebiirfnib, n. SRotb-
bnrft, f. necessita trisobno;
Sbotbmenbigfe t, f. necessita ;
©ebrauct), iBebarf, m. as o.

Potreban, lina, lino, adi-  notf)'
luenbifl . necessario  : biitft 1 ?'
notbbiirftig , bisognoso  , t«*'
gente.

Potrebit, a, o, ad).  f Potreban.
Potrčboča. f.  f. Potreba.
Potrebovati, bitjem, v.a.p. $ l '
braurficn , tiitfifg tjaben .
bi s o en o  ; ferbetn , verlMi el1 '
richiedere.

Potreptiti, tira, v. n. p.

ben, tremar dguanto
Potres , m.  Srtbcben , n. tet?*
moto , f. Tersija. ...

Polresati, am, 9. o. i.  1 ctfd) 11 *'
Potresti, sem, t.a.p.  j tffjV
ugitare alguaito.

Potreti, trem, v. a. p.  jefbtv
dicn romperc (vose dure)’
mit Jtigeit tretei, calpesta'' e ’
f. Potarti. .

Potrica, f.  ber ®:fiaben, ben &«.,
S3iel) madit auf bem Scloc, !
danilo, che fmnu gti anl
mali sili vampi.  ,

Potrosak, ška, m. iBetbrau™'
m. consumo.

Potrositi, Šim, v a p.eu4Q c ' ,c "’
»erbraudien, spendere,
sunuiv e.

Potrovati , trn,jim , v. d- T'
ttadi bet SRetije ergiften, « vV
lenare molti successd’ 0
meni e.  ■„

Potrobiti, lil m, v. n. P'
mettig blafen (tne SEromb* l
ein Jporn), pofauen , suona
un poco la trmbn. M s,
Potruditi, dim. 9. n. p ■
ben, »tube maten; f a,ica 0
a lij o an tu:  — s v. n.  P- L,
bemiibcn , faticccsi algaa>
Potruliti, lim , t n. p- <■  *
trunuti. {W ,

Potrunuti, nim, v.%. p.  bef “ c "„ e
aspergere (coi šale, V r

POT

881 POV

ec cj;  ali ti  afdiiittEtn (j. ®.
SBlutJje, OtlatiEt t>on iPaumEn).
acuater il fiore, lefoglie ecc.
d ill' albero.

Potrnnnli , nem, v. n. p.  t)EE<
faultn direnii fracido.

Pot rušiti , sim, v. a. p.  f. Po-
truniti.

Potacati, am, v. n.i.  tfjcr-

Potacati se, ca m se, v. n.i.  («m»
fctmteifen , andar vagabundi),
f. Potipati se, Klatiti se,
Skilati se.

Potoči, točeni, v. a. p.  jufato*
mcnfdilagcn, baline lulto ;
— se, v. n. p.  fid) fdilagcn,
ballenti.

Potndjiti iljlm, v. a. p.  cntfrcm.
btn, »EraufiErit, alienare.

Potolili sc. lito se, v n p.  fid)
bucfco biitfeit, appiatlar.fi.

Potacati, am. /n. a. p.  fortfdiis.

Poturiti, rim, \bcn, spignere,
f. Porinoti.

Potorčeojak , m.  Jtcncgit, m.

rinegaln, vnmo fallo Turen.

Potorčiti, čim, v a p.  jum
Surfcn madicn. fare Turco.

Potorica, f.  unediter Siirtc, m.

umu n nun vera Turen.

Potešili. Šim, v. a. p.  erflicfcn,
biimefen, sopprimere.

Položili se, zim se, v. n. p.
fid) beftagen. tagnarsi.

Potvarati. am. v. a. i.  bcfd)u!<
bigen, DEdcumbtn, incolpare,
cnlunniare,  f. Poivorili.

Potvarditi, (tim c. a. p.  lj
bEfraftigcn, befeftigen, fnrlifi-
čare, ras.f udare ; 2) bEflattigEn,
con/ir niare.

Polvardjlvati, djojem, v. a. i.
f. Potvarditi.

Potvora, f.  SBEictiuIbigung, fatfcbE
Utnfiage, f. culunnia, accu.sa
falsa.

Potvorati, am , v. a. i. f.  Po¬
tvarati.

Potvorenik, m. ®EfdiulbigtE,
IPcrtEumbEtc , m. calui, che
riene calunniato.

Polvoritelj, tu. ®cfd)ulbigcr,
®Ericumbcr, m. calunnialore,
incolputore.

Potvoriti, rim, v. a. p.  bEfdiul«
bigEtt, oertEumbEH, incolpare,
nalunniare,  f. Potvarali.

Poočan, ena, o, arij.  bclEfjnnb,
inatruttiuo.

Poučevati, am, v. a. i.  sin tncnij
bElcbrEtt. istruire un paca.

Poočenje, n  Stclcbrung, f. islru-
zione , addolrinamenlo.

Poučiti, čim , v. a. p  f. Pou-
čavati.

Poolicatl, čem. v. n. p.  nad)
rinanbEt EDttaufcn fuggiremolli
snccessivumen le.

“Pnotijati jam, v. a. p.  atf>o=
getu. ripassare, stendere col
ferro.

Poo7.dan. a, n, adj.  Dsrlafjlidi,
luttcrlaffig , fidato , confidalo.
cnnfidente.

Poo7,danje, n.3utrAUCR f. fidu-
cia, confidepza.

Pno7,danost, f.  »crtfauliditsit,
f. coafidenza.

Poii7.dati. am. n. a. p.  oec«
ttauca, anoErtrauEn, confidare ;
— se n kosra, fiett cincm an«
DEtttoiitti, confidarsi a qual-
cherinno.

Povabiti, bim, v. a. p.  nadi<
locfen alleltare.

Povaditi, dim, v. a. p.  t>crau8>
nebmen, navore;  — sablja,
bEit ©iibet jicben, sfoderar la
spada , f. Potarzati.

Povaliti, lim, v. a. p.  nfeber«
rocrftn, allerare, rovesciare ;

PO v

282

POV

— granu, lozu, abbteg;n, «6«
fcnfen, propagginare.

Povaljati, atn, v. a. p.  l)f. Po-
valiti; 3) rodljen, voltolure.

Povaljivati, Ijujem, v. a. i.  f.
Povaliti.

Povarči, varžem, / v. a. p.  f

Povargnuti, nem, ( Pomet-
nuti.

Povarli, praep.  iibct, auf, so-
pra, sul (sullo , sulla).

Povariti, rim, v. a. p.  obfieten,
abbrauen, far bollir alguanto;
»crfocben, cuoceretutto,  {.Po¬
kuhati.

Povarnuti, nem, v. a. p.  f. Po-
vratiti.

Povaršje, n. Dberfldcbe. super-
fi cie.

Povartelje, I n.  ©artengerodcbfe,

Povarlje, j ©entiife , n. er-
baggio.

Povartni, a, o, ailj.  ©arten«,
o rtense.

Povurtiiica, f.  f. Rotkva.

Povarveti, iviin, r. n. p.  bat)in

Povarvljeti, ( roimmeln, batitrt
(tromen ( in SMenge jufammen«
laufen), accurrere genle, an-
dare formirala n do in fnlla.

Povečerati, am , v, a. p.  ein
tncmg nactttmalcn, c enare un
poeo;  ium 9Incbtma! aUed auf«
e (Ten, consumar tuttn a cena.

Poveri, a, e, ati), coutp.  etreod
grbfier, alguanto piti granite.

Povedati, am. v. a. i.  erjiiblen,
racconlare , rapportare , ri-
ferire , f. Povediti, Pra¬
viti 2

Povediti, dim, v. a. p.  f. Po¬
vedati.

Povekšati, am , o. a. p.  »er«
grbfjern, aumenlare , ingran-
dire.

Povelik, u, o, adj. etmai  grofi,
alguanto granite , grandettOr

Povelja, f. (krsl.j  ŠBefefjI, f.
coniando, decreto;  <Pri»fic«
gitim, li privilegio;  tDfplom,
n. diploma.

Poveriti, rim, v. a. p.  gnoer«
trauen, cnnfidare.

Poverovati , rujem , v. a■ p.
fiir rogijr anneljmcn, ben ©lau«
ben fcbenfcn, credere.

Povesmo, n.  ©pinnfjaar, n. ter
iPunb Stacbd. fascio dl lino.

Povest, f.  grjdfjlung, f. istoria,
narrazione.

Povestan, tna, o. adj.  (ujlorifrfl,
gtfct)id)tlicf), istorico.

Povesti, vedem, r. a. p.  mit«
nebmen , fuftren , geieiten , con-
durre;  — reč o čem, ctroat
jur ©practic bringen, far dis-
corso su guulchecusa.

Povetarce, n. (ragusanisch)
Suft, I'. ariu.  f. Zrak.

Povezača, f.  Jtopftucb, n.fuzzo-
leto tla capo.

Povezati, žem. v. a. p.  J) nudi«
einanber binben , ligare molil t
2) g-lavu, bcn jtopf tinbinbcit.
ubbendare.

Povezlvatl, vezajem, v. a. i-
f.  Povezati.

Povezti, vezem, v. a. p.  fafjreti«
fiibten, condurre in carruzzo
otl in barcu.

Povijati, jam, v. a. i.  dete.
einraicfeln , ivinbeln , fasciare,
tnrolgere,  f. Poviti.

Povikati. Vičem, v. a. p.  ftfjreita
cin »enig, gridare un poet).

Povileti, litri, v. n. p.  (Vuk), a*
bie (B3utl) geratljen, infuriarsi-

Poviriti , rim, v. n. p.  gueftn
cin roenig, guardar un poeti.

Povirivati , vam i rujem, r -

POZ

883

POV

m. i.  njictcrljoltcrmcifc gucfcrt,
i 'imirare.

Povisiti, sim, v. a. p.  erbebcn,
inalzare, elevare.

Povisok, a. o, «</j. ( comp.
poviši) jiemlidi bodi, alquan-
to ullo.

Povitak, tka, m.  ‘ffiinfceln, pl.

fascie  o pannicelli.

Poviti, vijem, v. a. p.  dete
f.Povijati; —se, ficl) roinben,
fdilingen, arrampicarsi, avrul-
gersi.

Povlačiti , cim , c. a. p  f. Po-
vuei.

Povlailiti, dim, v. a. p.  lko-
Povladjivati, djnjem, v.a.i.  I mu
št« (Vuk), aurmuntern. begun*
ftigen, approvare, stimolare.
Povlaka, f.  f. Skorup, Varlmje.
Povlast, f  *Pcfugni6 , Crlaubnifi
f. farolta  , permessn.
Povlailti , Šim, v. u. p.  jum
CESalacben rnacben, n>alcid)ifircn,
far valar.cn.

Povod, m  ©tricf. an bcm man
efn ^aratepferb fiitjrt, fialfter,
f. capestra , carezza ; —

(russ.j  ©elegenijcit, 53cran*
la (Tu n g , f. occatiane.
Povodnja, f.  Ucberfdneemmung,
f. in o n da zimi e.

Povoj, m.  “USicfclbanb, I'. fusria  ;
od povoja, »on bcr .Rinbljcit
an, dali' infanzia.

Povoljan , Ijna , o, adj.  ange*
ncbm, roiUfommen, «<)j tradevo-
le\  fteinjiUig, vulnntario.
Povo/.nik , m.  ED? fc 11) f u tcb c r
8obnfutf(t)Cr, m. cuudottiere.
cucchiere.

Povračali, atu , v. a. i.  f. Po-
vratjati.

Povratak, tka, m.  Jtucffcijr, f.
ritornv.

Povratan , tua , o , adj. guriidf*
fcfircnt). reciproco, recidivo

Povratiti, tim, v. a. p.  i JU<

Povratjali, tiam, v. n.  i. { rticf«
gtbcn juriicfftdlcn, restituire ;
umfebren maditn , far ritor-
nare;  — se, juruc(fct)rcn, ri-
tornare.

Povraz, m.  ^enfdcifen an cincm
•fietfel, gittter, u. f. m., manico
ilella catduja, secchia ere.

Povraziti, zim, v.  u. p.  lonac
(Vuk), umflricfcn, unibinbcn
cincn Zopf (um iljn Ijangcnb
ttagen ju tonnen), ligare la
penlulu mule portarla pen-
dente

Povrediti, dim, v. a. p.  Ira-

Povredjivati. djnjem, v.a.i.  jnu,
einc (Hsunbeaufreifjcn, rinnovar
la piaga.

Povremeni, a, o, adj.  jcitroeiie,
da tempa in tempa  ; — list,
cine periobiftbe ©cbrift, foglio
periodico.

Povuei, vučem , ti. a. p.  fort*
iieften, tirare, strascinare;
— mač, cin ©di>»crt (uefen,
sguninare ta spada  : — se,
gclinbcrc ©oiten aufjtdjcn, ral-
tenlare  , rimettere , cedere,
f. Povlačiti.

Pozabili, bi m . v a. p. (slov.)
f. Zaboraviti, Pozaboraviti.

Pozaboraviti, vim, v. a. p.
cin rocnig »ergeffen, dimenti-
care un poro.

Pozajmiti , mini, v. a. p.  f.
Uzaj miti.

Pozakoniti, nim. v. a. p.  gefetJ*
licb macben, legitimiren , legiti-
mare  ; (slav.)  fopulircn, tcaucn,
dar la benedizione nuziale,
sposare,  f. Včnčati; — se,
bciratftcn, sposarsi,  f, Ven¬
čati se.

POZ

POZ 284

Poian, 7.na, o, arij. fpat, tardo,
f. Kasan.

Pozavidčti, dim, v. n. p.  be>
tmbett, invidiare nli/iianto.

Pozder , m  fflacKšfpUttrrn, pl.
schegge del litin.

Pozdrav, m. ©rug, m. 93ert>iU»
fonnnmttig , f. saluto , salu-
tazione.

Pozdraviti, vim, v. a.  p.lgrii.

Pozdravljati, am, v. a. i.j  gen,
salutare.

Pozelisti, bem. v. n. p.  rastje,
cvetje, darvje itd. crfrierrn,
perir di (redilo.

Pozeleneti, nim , v. a. tj" n. p.
grtirt fčirbert, colorar di verde  ;
gruit rocrbeit, direnir verde.

Poziv, m.  Slufruf, m. ©iitln&ung,
f. chiamnla, invilo.

Pozivalac, aoca, m. Smlabcr,
m. invitatnre.

Pozivati, vam i vljein, v. a. i.
»orrufcn, chiamare ; emlaben,
invilare;  — naboj, au6for»
tern disfidare. sfidare.

Pozlačivati, ciljem, v. a. i.  f.
Pozlatjivati.

Pozlata, f.  aSerjoIbunj, f. indo-
ratura.

Pozlatiti, tim, r. a. p.  oetgoU
btn, indorare, durove.

Pozlatjivati , tjujem, v. a. i.
f. Pozlatiti.

Poznanik, m. SBefcnnte, m uo-
mo conosciulo. f.  Znanac.

Poznat, a, o, adj.  befannt, co-
nosniuto.

Poznati, am, v. a. p. temen,
conoscere.

Poznavati, vami najem, v.a.i.
f- Poznati.

Pozni, na, o, adj.  f. Pozan.

Pozobati, bijem, v. a. p . auf<
fiTcn (.Stirner obrt SBceren j,
mangiar tul to (_detto del

prano, detle fragole , detle
bacche e degli accini d’uva)■

Pozoj, m. (slov.)  f. Zmaj.

Pozor. m.  Mnbltef, m. sguardo :
Mditfamfcit, 5tufmcrtfamfc't,
2lcht, Obudit, f. aveerlenza,
attenzione.

Pozoran, rna, o, adj.  aufmerb
fam, atlento.

Pozorište, n.  ©dmuplag , n.
9Sul)ne, f. teatra , srena.

Pozorno, adv.  mifmerffimi, bc<
baditfam attentumente.

Pozov, m f. Poziv.

Požreti, zriem, v. a. tj' n. p.
blicfcit, guavdare, dar uti
sguardo.

Pozvati, zovem, v. a. p.  f. Po¬
zivati.

Pozviždati. am, v. n. p, ein
mentg pfcifcit, fischiare un poco.

Požaliti lini, v. a. p.  bebnuern,
compiangere, r.nmpatire

Požar , ni.  geiiersbnmjl, f. in-
cendin.

Požderati, derem, v. a. p .
freITcn oerfdiluctcn, varave, in-
gojene, (.  Prožderati, Prož-
dreti, Proždarti.

Požderuli, m.  f Proždor.

Požeti, žežem, v. a. p.  »er*
bmrncit, abbruciare , metter
a fuoco.

Poželeti, lini, v. a. p.  begebren,
(idl feljncit nadi etroas , bra-
tnave, desiderarej  lig-, vet'
tniffeit, desiclerare, aver meno
aleuna rosa.

Požeti, žanjein, v a. p.  abfditiei«
beti, mit ber ‘Sidtet fcbiteiben,
j. ©. bafi ©etreibe, mietere
tul to.

Požežen, a, o , adj.  oerbrannt,
abbruciato.

Požgati, žgem, v. a. p.  f.
Požeti.

PHA

285

PHA

Požirak , m.  ©dtlunb, in. eso-
fago,  f. (»lit.

Požirati, am , v. a. i.  ocrfitilut>
(en, berfdtlingen, inghiottire,
ingojare,  f. Požreti.

Poživeti, vini, o. n. p.  cine ge«
murne 3cit leten, r ivere lurigu
tempo.

Požnjeti, njem, v. a. p.  f. Po¬
žeti.

Požuda, f.  Siegicrbe, f. @elu|t,
n. concupiscenza, Urama,
desitlerio.

Požudeti, dim. v. a. p.  ffiunfeb
betommen , geliiicn , brumare,
desiderure.

Požuriti se, rim se , r. n. p.
(id) beeilen, affreltarsi.

Prababa, f.  Urgrofjmuttcr, f.
bisava.

Prača, f.  ©djleubct , f. from-
bola. fiunUn.

Praded, m- Urgrotjoater, in. bi-
savolo.

Prag, m. (Eburfcbroelle, f.soglia.

Prali, m.  ©taub, m. poloere  ;
— puškeni ili pušeani,
©diicfjpulueir, n. polvere da
schioppo.

Pralica, f.  95rcd)ftattge, f. palo
di ferro.

Praija, /'. dBiifdierin, f. lavan-
daju,  f. Perilja.

Prani, m. 93iifd)cl (JlactiS, “SSolIe,
feaare u. bgl.), tior.co di lana,
lino o capelli ; bai £aar,
capelli ; f Pramen.

Prain, | praep  gcgen, entgegen,

Piama, i veno,  f. Prema.

Prainaletje, n. f. Proletje-

Pramati, matere, f. 9lljnfmu,

f. ultimata.

Pramen, m- f. Prain.

Pramičak, eka. m. f. Prani.

"Prangia, f.  SSbUcr, m. morta-
retto.

Praotac, otca, m.  Utbnljcrr, m

antenato.

Praporac, rca, m.  ©djelle, f.

sonuglin.

Praprahaba, f.  Ururgcofimutter,
f. arcavola.

Prapraded, m. v  Urucgrofjimtcr,
urcavolo,  f. Snkuudčd.

Praprat, f.  f. Paprat, Bujad.

Prapranniik , m.  Urutenfcl, m.

figlio del pronipote.

Prapiiniea, f.  ©rofjfrfitoteger*
muttee (.!“*" ®d)rotegerfol)n),
m udre detla suucera (cerso
il genero.')

Praroditelj, m. f. Praotac.

Prasac, sca, m. Sdimctn, n.
poreo.

Prasad , f  $er(el, pl. guantitd
de’ porci giovani.

Prasak, ska, m.  I. Praska.

Praše, eta, m.  ©dirocin, Jcrfel,
porcello.

Prasetina, f.Setfelfleifd), n čarne
di porcello.

Prašeči, a, e, adj.  Serfel«, di
porcello.

Prašiča, f.  ©au, f. porca,  f.
Karmaea.

Prašiti, sim, v. a. i.  I fcr-

Prasiti se, im se, v. n.  t.^fcln,
3unge rocrfen (»on bcr ©au),
(igliare (delto delle parohe).

Praska , f.  dtnaH , m. ©cpmlicl,
ffitfrocbe, n. croscio.

Praskati, kam, v. n. i.  fradtcn,
scronciare, scoppiare.

Praskva, f.  f. Breskva.

Prasluk, m. eine 9trt Saud),
<J>orrc, I'. porro.

Prasnuti, nem, r. n. p.  f.
Praskati.

Prastar, a, o, ad).  umit, an-
tica.

Prastric, m. bcr <8ruber bci
@ro6t>alcr$ (uaterlidicrfcits V

PRA 286 PRA

fratello deli* avolo (da canto
del podre).

Prašak, ska. m.  (Stau^cben, n,
poloere minuta;  Slrgneiputocr,
n. polvere.

Prasan, sna , o, adj.  ftaubig,
pie.no di polcere.

Prasati , atu, v. a. p.  fragen.
domandare , interrogare, chie-
dere.

Praščevina, f.  <6djn>ctttflctfcb,
n čarne di pore o.

Praščji, ja, e, adj  ©cbmetn*,
di p ovco.

Prašiti, sim, v. a. i.  ftauben,
impolverare ; — zemlju, lo*
eferit, fluflocfern bfeSrbe; ram¬
pere il terreno.

Prašnik, m.  f. Naprašnik.

Praštati, am, v.  a i.  eerjetJjeit,
perdonare,  f. Prost iti ; — se
s kilti, ficb beurlauben, conge-
darsi.

Pratast, m.  ©rofjfcbmtcgcroater
gum ©cbmtegcrfobn , pudre del
suoceru (vers n il genera).

Pratež, f  ©cpcicf n. bagaulio.

Prati, perem, v a. i.  roafeben,
la v ar e,  /ig. recbtfertigen, scu-
sare.

Pratilac, tioca (lca), m. 9Seglet*
ter. m. guida.

Pratiti, tim, v. a. i.  begleitett,
accompagnare , condurre ,

scortare.

Pratnja , f.  ©eleit, Ocfolge , n.
accompag namen to , scorta.

Prannuk, m  Urenfel, m . pr oni-
pote , in.

Praunuka, f.  Urenfetm, f. pro-
nipote.

P**av, a, o, adj.  unfcbulbtg, tn-
nocente;  reetjt, ecbt, roafjr,

, vero, genuino.

Pravac, vca, m.  l') OJerecbte,
Unfcfjulbigc, m. uomo giusto ,

innocente,  f. Pravcdnik;
2) 9Jicbtung, f. direzione ; na
adv.  gerabe au$, Airettomenit .

Pravcat, a, o, adj.  n. p. prav
pravcat, gan$ unfcbulbtg, affat*
to innocente.

Pravcit, a, o, adj  f Pravcat.

Pravda, f.  1) 9iecbt, (SerecbtfP
feit, f. giustizia j *progc#'
9tecbt$fhreit, in. lite processo-

Pravdati se, dam se, v. n.  »•
ftretten , progefitren , litigart}
ftct> recbtfertigen, giustificar

Pravdoznanac, nca, m.  Sfredttf'
funbige, 9tecbtšgelef)rte, m. gi*'
ris perilo.

Pravedan, dna, o, adj.  gerecbt.
giusto ; biUig. eguo.

Pravednik, m. ©crecbtc, m. uoffl 0
giusto.

Pravednost, f.  ©crccbttgfeit; f*
giustizia ; 93tUigfeit, f.eguit 1 ^

Pravi, va, o, adj.  redit,
vero, genuino.

Pravica, f.  f. Pravda 1).

Pravičan, čna, o, adj.  f.
veda n.

Pravičnost, f.  f. Pravednost

Pravi jan, Ina, o, adj.  re<P'
mafjig, regolare.

Pravilo, n.  5Regel, 9‘ticbtfcbn l,r
f. regala.

Praviti, vim, v. a. i.  1) macb* rt '
fare ; 2) crgat)lc»t, raccontaft•

Pravnik, m.  Šurtft, m. giuris

Pravo, n.  9tccbt, n. dirittot
gius. .

Pravodusan , sna , o, adj .
rtebrtg, sincero , f. Iskren.

Pravomočan, čna, o, <w*
recbtdfrčifttg, recbtčgtlttg, legdUt
valido.

Pravopis, m. 9fcecbtfc&retfutW$'
Ortf)ograpf)tc (  f. ortografia.

Pravopisan, sna, o, adj. CtM*
grapljffcb, ortografico.

PRE

287

PRE

Pravopisno, adv.  orffjograpfjtfd),
ortograficamente.

Pravoslavni, na, o, adj.
bifat bet grteditfcbeit Itircbe)
ortbobor , (prediaato delta
ehiesa greca), ortodosso.

Pravoverne, rra, m.  Dieclitglau«
bige, ni. uomo ortodosso.

Pravoveran, rna, o, adj.  or«
tfiobor, reditglaubig, ortodosso,
di vera fede.

Praz. m.  ‘ESibbtr, in. montone,
f. Ovan.

Prazan, zna, o, adj.  leer, vuuto,
vacuo.

Praznik, wi. 5eicrtag, Scfitag,
m. giorno di festa.

Praznina , f.  Peere, Seerbeit, f.
vacuita.

Prazniti, nim, v. a. i.  aublecreit,
vulare.

Praznoea, f.  f. Praznina.

Praznoruk, a, o, adj.  mit lee<
ren Jpiinbcn, a mani vuote.

Praznovati. nujem, v. n. i.
miifitg fetrt, star in ozio ; fef«
ertt, far ferie.

Praznoveran, rna, o, adj.aber«
gldubiftb, superstizioso.

Praznoverstvo, n.  Jtberglaube,
m. superstizione.

Pražiti, žim, v. a.i.  f. Paržiti.

Pre, piaep.insep.  )) fetjr, »mi¬
lo : prekrasan , prelep ; 2}
tiber, ja ieljt, allju, troppo;
preslab, preslan, prevelik;
3) iiber, ab, oltre, tra, tras:
prepisati.

Prebaciti, cim, v. a. p.  fjtmiber
merfett, buttar oltre;  eorrocr«
fen, rinfacciare.

Prebacivati, cujem, f. a. i.  f.
Prebaciti.

Prehajati, bajem, v. a. p.  f.
Obaj ali.

Prebaviti, viin, v. a. p.  »erfiito

ren , ubctfe?ett, trasportare;
uberileljcit, superare.

Prebeči, begnem, v. n. p.  liber«
laufen, flief>cn auf bie anbere
©cite, fuggire oltre.

Prebeg, ni.'1) fflucht, f. fuga;
2)  gmtfltliitg, disertore.

Prebegnuti, nem, v. n. p.  f-
Prebeči.

Prebijati, arn , v. a. i.  f- Pre¬
biti.

Prebirati, rain i rem, v. a. i.
f. Izbirati.

Prebiti, bijem, v. a. p.  brecbeit,
jerbrecben , rompere (cose
dure).

Prebivalište, n.  9®of)miitg, f.
ilufentbait, m. abilazione, abi-
tacolo,  f. Priliivalište.

Prebivati, am, v. n. i.  t»ol)iteit,
bemoljnett, fieft aufljalten , abi-
tare, diniorare, soggiornare,
f. Pribivati.

Prebledeti. dim , v. n. p.  blag
roctbctt, crblaffcn, divenir pal-
lido.  "

Preboleti, lini. v. n. p.  gnicfen,
bie Sranfljeit ubcr(lef)cn, risa-
narsi, superare ta malnttia.

Preboraviti, vini, v. a. p.  burrf)«
Icben, burchbringeit, passare,
stare, abiture.

Prebrati, berem, v. a. p.  f.
Prebirati.

Prebroditi, dim, v. a. §' n. p.
uberfdiiffcit, traghettare.

Prebrojili , jim , v. a. p.  iibcr«
jablert, contare.

Precediti, dim, v. a. p.  1  j trte«
fenb iibcrgiefjeit, versare, vo-
landti  j 2) f. Procediti.

Precedjivati , djujein , v.  o. i.
f. Precediti.

Preeac, čca, m.  ber fiirjefte
3Btg, via la piti aorta.

Prečastni, na, o, adj.  i®om«

PRE 28 S PRFi

tmntitel) (jocbcbrrourtig, (litoln
de' canunici) reverendissimo.

Prečati, am. ». a. i.  n. p.
opanke, ubergnaeccti btnben,
ligar a traverso.

Prečka, f.  Sanbenge, f. istmo.

Preči, a, e, adj. comp.  fiiricr,
piu corto.

Preči, predjem, v. n. p.  kiti*
liber gefjen, passar oltre, au-
dar deli altra parle.

Preči, preženi, i>. a. i.  f.
Pregnuli.

Prečinjati se, am se , v. n. i.
(id) »erffencrt, affeftiren, con-
traffare.

Prečitati, am, v. a. p.  iibcrtefcn,
rileggere;  — vas dan, ten
ganjen Sag (jinturtfi (efen, leg-
gere tutto il giorno.

Prečitavati, aul, v. a. i.  f. Pre¬
čitati.

Prečiti, čim, v. a. i.  tjinbern,
»eljren, impedire.

Preila, ( praep '  #or ' acan,i '

Predaja, f.  Ucbcrgabe, C. il cun-
segnare, tradizione.

Preilaniti, nim, v. a. p.  ten
Sag jubcingen, passar il
giorno.

Predanje, n.  ©cbautern, n.
trepidazione.

Predati, am, v. n. i.  fdiaubern,
jittern, junicfbebett, trepidare,
f. Prenuti.

Predati, dain i dadem, v. a. p.
iibergeben, uberreitben, con-
segnare;  — se, (id) ergeben,
rendersi.

Predavali, vam i jem, v. a. i.
f Predati.

Pred bežno . adr. Cčechisch)  f.
Predtečno.

Predhrojnik, m. tpranumerant,
(Borausbriabier, m. cului che

paga anticipatamente, asso-
cialo.

Predel, m. (russisch)  (Segcnt,
f. conlrada. regione,  ( Kraj.

Predeno, n. ©tratjne, f. ma-
tassa.

Prederati, derem , c. a. p.  f.
Predreti.

Predesti, denem, v. a. p.  fr
Predeti.

Predeti, denem, v. a. p.  | n. p.

Predevati, am, i>. a. i.  j ime,
einen aittern Siamcn beilegcib
dar un allro notne.

Predgorje, n.  iBorgcbirgc, n.
proinuntorio.

Predgovor, m.  (Bombe, f .prt-
fazione.

Predignuti , nem , v. a. p. at>
fjeben, levare, ulzare,  f. Pre¬
dihali.

Preilika, f.  Dretigt, f. predicti.

Predikaonica, f.  ttanjft, fr
pulpilo.

Predikovati, kujem, v. a.  i.
prebigen, far la predira.

Predirati, ram i rem, t>. n. i-
f. Predreti.

Predivo, n.  ©pinnbaar, n.tutto
gnetlo che dee filursi, c o me
lino ec.c.

Predihati, dižem , r. a i.  fr
Predignuti.

Predja , f.  @arn, m. ©efpinnP,
n. plato.

Predji, ili, m. pl.  SBorfafirett,
pl. antenati.

Predjica, f.  ©dtnalte, f. fibbia,
pbbiale.

Predlog, m. 'Jfntrag, m. ®or’ti'
tung , f. proposizione ; ® cr '
reort, n. preposizione

Predinestnik, m. ®organgcr, m-
antecessore.

Predmet, m.  ©egenliant, m.
ieft, n. obiello, oggetlo.

PRE

289

Prednjak, m.  ffiorbermann, m.
tlimo, che camina d’ avanti;
ber ttorbcre Dtb« obcr <Pfer&
am 58a<jen, bue o eavalto
a ttavcato d’avanti.

Prednji, nja, e, adj.  sorbete,
sorta, d’ avanti.

Prednost, f.  SBorjug, m. pre¬
ferenca-

Predobiti, bim i biem, v. a. p.
iiberrotn&cn, beiroiitgen, supe-
■rare, vincere, soggiogare,
f. Predobivati.

Predobivati, vam, v. a. i.  f.
Predobiti.

Predor, m.  ®urct)bnidt, m. rot-
tura, aperitiva, ribocuv.

Predreti, dreni, v. a, p.  burdp
bredtcn, far un’ aperturu, far
la breccia.

Predsud, m.  I 33orurtt)efl, n.

Predsuda, f. ( pregiudizio.

Predteča, m. §f f.  Sioddufcr,

m. precursore.

Predteeno, adv.  »ortaufrg, pre-
liminare, precedenle.

Predvajati, am, v. a. i.  ) balbi’

Predvojiti, jim, v. a. p.  j ren,
dimezzare.

Predvostrueiti, čim, v. a. p.  f.
Podvostručiti.

Pregara, f.  ®cbiitsc (mollene), f.
grembiale di lana.

Pregaršt. f.  betbe jufammcnge«
battene joiinbe roli, ambe le
due mani plene.

Pregaziti, zim, v. u. p.  burdi«
roaten, guadare , passare a
guazzo.'

Pregibati, bain i bijem, v. a. i.
biege«, piegare.

Preglav, f'.  »orfdtuljcn, n. lo
»ca ppinare,  f. JVaglavak.

Preglavili, vitri, i>. a. p.  oor«
fefniljen, a cappinare.

PRE

Preglavljivati, Ijnjem, v. a. i.
f.  Preglaviti.

Pregled , in. Ueberfidit, f. ve¬
duta. rivista.

Pregledati, am, v. a. p.  > iibcr*

Pregledati, am, v. a. i.  jfel)en,
uberfdtttuen , rivedere , guar-
dare.

Pregledavati, am , v. a.  i- f.
Pregledati.

Pregnali, nem, v. a. p.  1) (in
bet Bnfttnmtnfebtma mit za, u,
na, pod, raz, iz) fpattnctt, at-
laccare  , f. Preči, prezem;
2) (Vuk) biejen, piegare.

Pregoniti, nim, v. a. i.  b'tt'
iibertmben, eucciare di la,
vitre.

Pregoreti, gorim, v. a.$ n. p.
t) burcbbrenncn, abbruciare
vitre.  2 ) »erfcbmerjen , per-
dere volentieri.

Pregovarati se. ram se, v. n. i.
s kim, bisputiren, ntortmcdifeln,
disputare.

Pregrada, /'...©dietbematib, f.
muro, parete di mezzo  ; 2tb«
janitutid, f.dispartimento, se-
paramento con slepe fra
mezzo.

Pregraditi, dim, v. a. p.  ab«
tbetlen, fdieiben mit ciner ®anb,
Batin u. bgl. . spartire un lo-
cule frappomendoviun muro,
siepe ere.

Pregradjivati, djnjem, v. a. i.
f. Pregraditi.

Pregroba, l\ Q3ergel)cit, n. man-
cu menil). deliti o.

Pregrizati, am, v. a. i.)  bardi«

Pregrizli, zem, v. a. p.  jbeikcn,
tagliar coi denti.

Preiiiniti, nim. » n.p.betriiacn,
prellcii, ingannare, sedurre.

Prehititi, tim, v. a.  p, amater'
fen . atterare , rovesciare ;

19

P RF. 390 PRE

binubcrmcrten. hutlar oltre,  f.
Prebaciti.

Prehoditi, dim. v. a. i.  tjiniiber«
qcben, binburcbgeftcn »on cinem
Snbc ium anbcrn, passare.

Preliodnica, f.  zvezda, cin ©tern
in ben iUsjnfcfeen 9SolfS«8iebern,
notne d' una slella nei canti
pnpolari crnali.

Prehraniti, nim , r. a. p.  bureb
eintqe 3«t crnabrcn (j. SP, uber
bcniHSinter), nutrire in un ceri n
tempo (p. e. durante V in-
verno , la caristia  ecc.)

Preimučtvo, n.  S8orrcd)t, n. pre-
rogativa.

Preinačiti, čim, v. a. p.  anbcrn,
miilare, cangiare , alterare.

Prejahati, jašetn, v. a. n. p.
binuberreiten , passar oltre a
car ali o.

Preiahivati.jaiiujem, r. a.pn.i.
f. Prejahati.

Prejezditi, dim , v. a.  4' «■ P-
f. 'Prejahati.

Prejti , prejdein, v. n. p. i.
Preči, predjein.

Prejuriti, rim, v. a. p.  (\ uk) f.
Preterati.

Prek, a, o , adj.  quer, nadut,
turj, Iraverso, co rt o, breče;
gab, repentino, subitaneo.

Prekada, f.  bie “HScibc mit 'ESeih 3
rauch unb OScbct, t’. incensata,
incensamenlo.

Prekaditi, dim. r. a. p.  mit
®cif)raudi i»eil)cit, incensare.

Prekadjivati, djujein, i. Pre¬
kaditi.

Prekapati, am, f. a. i.  f. Pre¬
kopali.

Prekarstiti, stim, v. a. p.  1)3«
ntanben auS ciner cbrifktdien Ote«
ligion in bie anbcrc tiberfubren,
tradurre da una religio ne
cristianu in un'altra;  2) n. p.

dete, betrcujen , segntre di
trote; 3) — ruke, bie Jpattbe
tiber d jtrcui legen, m eltere It
mani in ero  te; — se. v. a.
li .Srcu; macben, ficb betccujcn-
farsi il segno della croce;
23 auS cincr cbriftlidten in cine
anberc diriitlicbe tJtcligion uber«
treten , pas šare da una reli-
gione crisliana in un altra
c ris liana.

Prekaršiti, Šim, v. a. p.  1) jer«
brecben, rompere  ; 2) ficb ocr«
geben, ubertreten ({. 58. cin
feb), trasgredire.

Preki, ka, o , ad).  f. Prek.

Prekidati, am, v. a. i.  t abbrc*

Prekinuti, nem, v. a. p. ]  eben«
abrcigcn , rompere  , spezzare
(torne funt , co rde  , fili eccj

Prekivati, am, r. a. i. i  Pre¬
kovati.

Prekjuče, ad v.  f. Prekjueer.

Prekjueer, a dr.  oorgcfterit,

l' altro Jeri.

Prekjučeranji, nja, e, ) adj

Prekjučera.šnji, nja, e, j »e 1 '
gcitrig , di Jeri l’ altro, ga¬
ranti j eri.

Preklani, adv.  »or jioei 3al)teti,
aranli dne anni.

Preklanjski, ka , o , adj.  oor<
imeiiafirig, di dne anni fti.

Preklinjati, njaminjein, v.a-i-
fludicn . ocrflucbcii , maledirt',
•se, v. n.  bodi unb tbeucr
tef)moren, giurare.

Prekloniti,' nim, v. a. p.  n. [>•
g;lavu, ben Jtopf beugen, chinar
la testa  ; — se , itd) ocrbtti'
gen. chinarsi.

Preko, adr.  quer, burd), a Ira¬
verso ;  liber, ienfeitž, oltre.

Prekopati, am, v. a. p. /burdi’

Prekopavati, am, n. a. i  ^ gra<

PRE

PRE 291

itber.

fcttt, iibergrabeit, zappare tutto,
Zappure di nuovo.
"■^koravati, am, r. a l -  '•

* >, 't'kore(lan , dna, o, adj.  nu*
fetortcntlict), gtraordinario;
.k&crmiifcig, fuor  rit misnra.

•'ekoriti, rim, p. a. p■  f- Pre-
n koravali, Koriti.
rr ekorupce, adv.  fcftlectiterbinge,
,, “Kolut, assolutamente.
“'®kovati, kujem, v. a. p.  iibct«
dimiebcn, coniar di nuovo;—
bad 'JJfcrb frifct)bcfctitagen,
utvare di  »moro il cavallo.
re krajati, am, v. a. i.  anbcra
Wdmciben, tagliar altrimente
P P; e ■ "nit veste).

1»,. , n,| ti> nem, v. a. p.)n
vjkretati, tjem, v.a.i.\
piduaenfctt, roltare.

5>« , ret , ««■ ' UmWi»tin«,m.

fr^etnja, f■  i rivolta.

»v kriti, rijem, v . a. p. \  ubcr»

‘ Skrivati, am, v. a.  i.jbetfen,
fcetfett, coprir di nuovo ;
fin oergwo ocrbcrgcn, nascon -
Prt? "»rove.

/-kriviti, vim, v.  «. p.  trum*
incurvare.

^kriiitj, žiin, v. a.  Sreui
Jv nt, icn iibct ctn>aO, bctreujen,
I*? segno delta cruce,  f.

Pi?i karstiti 2 ).

krojiti jim, v. a. p.f.Pre-
(.“ajati.

oh j nof - - adv.  oorgcftcnt
i. ■ Jeri i altro di sera,
P r J u ! ra  sera.

“Sinočnji, nja, e, adj.  oo« »ot-
P S et »W>enbj, delt' alt ra sera.
frii,? ltu 'avi ti. čim, r. a. p.  iiber>
(./i, n  • far itn ultra catcio
*rll,? rcMbu 9io.
j^kJJpac , pca, m. SBortaufer,

x venditore , rigattieve.

Prekupiti, pim, v. a. p.  nor.
faufeit, mercanteggiare.

Prekupljivati, ljujem, r. a. i.
f. Prekupiti.

Prekužiti, zim, v. a. p.  kugu
preboleti . »on bet 'Beflfranf*
fjeit gcnefett, guarir dolin
peste.

Prelamati, am, v. a. i.  f. Pre¬
lomiti.

Prelaz, m.  Uebergartg, m. tran¬
si! o.

Prelazi ti, zim, v. n. i.  biniibct«
geljeit, andar deli’ altra parte,
andar di la, passar oltre.

Preletati, am , v. n. i.  ) l)tn<

Preleteti, tim, v. n. p.  j tibet-
fliegctt, volare oltre.

Prelevati, vam, »’. a. i.  iibet»
giebcti, trarasare.

Prelica, f. f. Prelja.

Prelja, f.  ©plrmerftt, f. f,i a -
trice.

Preljub, m.  SboKucb - m. adul-
terio.

Preljubiti, buri, r. a. p. el je«
brccticit, eomme.tte.re adulterio.

Preljubnik, m.  gljebrcdicr, m.
adiiltero.

Prelo , n.  ©ptmtoerfanimiung,
©»iitngcfeUfcbaft, f. eonipagma
di donne, che filano insieme
di sera.

j Prelom, m.  'Bendi, m. rompi-
mento.

Prelomiti, miin, r. a. p.  bre
eben, rompere.  f. Prelamati.

Prem , adv.  »tel, fefir, molto,
assai.

Prema, praep.  gegett, entgegen
verso, incontro,  f. Prama.

Premah , »»• Ucbcrgeo>id)t , n.
2(uSfct)(<J9, ra. preponderanza,

f. Prevaga.

Premako , conj.  f. Premila.

Premaletje, n.  f. Proletje.

19 '

PRE 292 PRE

Premamiti, miin, r. a. i.  aer-
locfen, alletlare, sedurre.

Premašiti, Šim, v. a■ p.  (Vuk)
n. p. košulja koleno, iibcr
cttuač riiriien, stendersi, arri-
vart j  o Ure gualchecosa.

Premazati, žem, v. a. p.  uber«
fcbintcren , ongere ; — komu
zu»e, ctncn belugfcit, trujfare
alcuno.

Premazivati, z ujem , v. a. i.
f. Premazati.

premila, cunj.  obfckmt, obrobil,
obgletct), benche, anr.orche.

Pr emestiti, tim, v. a. p.  i iibcr,

Premeštati, tam, v. a. i.  j(e(seit,
»crfetJen , trasportare , trus-
locare.

Premetati, metjem, u. a.i.  I liber,

Premetnuti. nem, ». a. p.  j mer,
fen, geltare dali' ultra parte.

Premiuuti, nem , v. n. p.  (ler,
bcn, murire.

Premio, mila, o, adj.  fefjr licb,
carissimo.

Premisliti se, lim se, v. n. p.
(Tet) anbcrS bebenfen, mutar il
proposito.

Premoči, možem, v. a. p.  iiber,
reinbtn, cincere, superare.

Premuknuti, nem, v. n. p.  bie
©ttir.me »criicren, keifet roerben,
divenir raco, fioco.

Prenaciniti, nim, / v. a. p.

Prenapraviti, vim, ( anbers
mactim, iibcrmactiert, rifurmare,
far uit r imeni e.

Prenašati, am, v. a. i.  f. Pre-
nositi.

Prenavljati se, ijam se, v.n.i.
f- Prečinjati se.

Prenemagatise, gam se, v. n.i.
»or ©dimeri in Dfjnmadit fal=
len , svenire dal dolore.

Preneinoči se, gnem i žem
se, r. u.  p.f. Preuemagati se.

Prenesti, nesem, v. a. p.  «6**'
trngen , trasportare, (■  Pr e '
nositi.

Preneti, nesem, v. a. p.  f. P re '
nesti. .

Prenočiti, cim, v-a. St n. p-  r
tRndit jubrtngen, ubernacM tn '
passar la not te.

Prenos, /n- Ucbertragung - ’’
Iranbport, m. h aslazioM
trusporto;  !Dletapl)er, f. 1,,e '
tafora. t

Prenositi, sim. v. n. i.  f.
nesti.

Prenuti, nem, ) d. n -  J.
Prenuti se, nem se, f rrbcbc"'
tremar atguanto  j — izasn »
ausi bcm ©dilafr auffaljrcn,
gliarsi,  f. Predati, Pre®®* 1 '
Preoblačiti, čim, v. a. p.
fleiben , umfleibcn. uberite"
travestite,  f. Preobuci- ,,
Preobladati. am, v. a. p • utE r
ttitnbcn, befiegen, viucere, a '
perare. ,,,,,

Preobratiti, tim, v. a. p■ “
toenben, umfcljtcn, Kulture- > ’
voltare  ; oertoanbcln, trasi 0
mure,  f. Preobratjati. . r
Preobratjati, tjam, r. a- u
Preobratiti. ,

Prcobratjcnje, n.  58 ctc¥' ,m '
f. cunversinne. ^

Preobraža, f. Umflaltung, f- lya ' lt .

formazione,transfiyurazt°

Preobraziti se, zim se, v - n dL,
ficb bcrflaren, fitb
trasformarši, trasmvtd'  " j,
Preobražati se, žam se, v - 1 '
f. Preobraziti se. „
Preobraženje, «. fBerfler**
f. trasfigurazione. f.

Preobuči J učein, «• <*•
Preoblačiti. mip

Preobuka, Uniflctbung,
tleibung, f. travestimed' 0 '

S93

PIŠE

PKK

i"obuti, bujeni, n. a. p.  )flrt»

Preobnvati. vam, r. a. i  i 6e>
te Sufibefieibung anjietjen, met-
ter (Utri calzari ; — s«, ficE)
Me giifie umfleiben, calzarsi
di nuovo.

Preodenuti, nem, ) v a. p.  f.

Preodesti, (lenem, J Premleti.

Premleti, ‘lenem , v. a. p.  um.
fltiben, miebcr beflcibcn, tra-
vestire,  f. Preobuči.

Preoteti, tinem, v. a. p.  idej.
nefjmen, rapire , togliere , di
nuovo , ritogliere.

Preotimali, mam i mljem,
v. a. i.  f. Preoteti.

Propadati, *m, v. a. i.  erfdtref.
fcti, impourire ; se , v. n.
ericfirecfcn (mit fefn), spaven-
tarsi,  f. Prepasti.

Prepanuti se, nem se, v. n. p.
f. Prepasti se.

Prepasti, padem, v. a. p.  f.
Prepadati.

Preoeči, pečem, t>. a. p.  iibcr.
bacfen, cuocere troppo ; liber,
brate«, arrostire troppo.

Prepelica, f.  SBarfttel, f. guagliu.

Prepevati , ain , v. a. p.  n. p.
svu noč, btn&tircbfirtgen , pas¬
sar cantando.

Prepicati, ičem, v. a. i.  f.
Prepeči.

Prepijati , jam, v. a. i.  (Vuk)
iu oiel trinfen, bere troppo.

Prepirati, ram i rem, v. a. i.
tiberroaftiten, far la seconda
tavata;  — se, v. n.  janfen,
disputare, nontrastare.

Prepis , m. Stbfdtrift, ftopie, f.
copia .

Prepisati, sem, v■ a. p. I ab.

Prepisivati, siljeni, v.a. i. S  fcbrei«
bett, copiare.

Prepiti, pijem, v. a. p.  (Vuki

ubermašig trinfen , bere olive
misura,  f. Prepijati.

Preplakati, čem, v. a. p.  n. p.
vas dan. burcbmeinen, in einem
gort roeinen. passarpiangien-
rfo, piangier di continud.

Preplivati, vam, 1 v. a. p n. p.

Preploviti, vim, jvodu,rekn,
burcbfdpDtmmen , passar a
nuoto.

Preporučiti. čim. v. a. p.  cm.
pfefjten, raccomandare,  f. Pri-
poručiti.

Preporučivati, čujern, v. a. i.
f. Preporučiti.

Preporuka, f.  Smpfeblung, r.
r a c r.oraan dazio ne , f. Pripo-
ruka.

Prepoved, f.  itScrbot, n. ini-
bizione.

Preprečiti, čim, v. a. p.  f.
Zuprečiti.

Preprečivati, čujern, v. a. i.  f.
Zaprečiti.

Prepreka, f.  f. Zapreka.

Preprodati, am, v. a. p.  linic

Preprodavati, vam, v. a. i.  j bcr
mcitcr nerfnufcn, rivendere.

Preprositi, sim , v. a. p.  n. p.
devojku, cincn iiberfrcien, liber*
»crben ottennerealtrui sposa
promessa per moglie.

Prepucati, cam, v. a. p.  (Vuk)
n. p. puške, in einem gort
fcbiekcn, sparare di aontinuo.

Prepustiti, tim, v. a. p.  itber*
laffcn, ceder«.

Prerezati, žein, v. a. p. ent.
jioci fdineiben , tagliar in due
pezzi.

Prerezivati, zujem, v a. i.  f.
Prerezati.

Preriti, rijem, v. a. p.  burcb*
tnublen, suonvolgerr.

Prerov, m. (Vuk) ©rabcn, in.

PRE m  PRE

Sardic im UBeinberge, f. fosso
nella vigna.

Presail, m.  1 UfUnjen, tie gcfcpt

Presada, f.  ( recrten, piante.

Presaditi, dim, v. a. p  iiber*
»ftonjen, trapiantare , tras-
piantare.

Presadjivati, djujein , v. a. i.
f. Presaditi.

Presalinuti, nem, v.  n. p.  n. p.
potok, voda, ouOtroefnen, sec-
carsi.

Presan, sna, o, adj.  rol), unge«
fodit, crudo.

Presecati, ani, v. a. i.  /cntjroci

Preseči, čem, v. a. p.  ( Ijautn,
cntjroci Ijacfcn, tagliare in due
parli (p. e. cnlla scure)\
— govor, bie 3Jebe unterbre«
rftetr, interromper il discorso.

Presedati, am, v. n. i.  iljko-

Presednuti, nem, v. n. p.  > mu,

Presesti, sedem.r. n.p.t im
©dilunbe flecfen bfciben (bie
©peife), crflicfcn , suffocarsi
mangiando ; 21 (Vuk) (id) in
$intčrl)fllt legen, far le insidie
ad alcuno.

Preseliti, lim, t>. a. p.  iiber.
fiebeln , far cungiare i ahi-
razione: —  se, v. n.  (id) iiber.
fiebeln, cungiare l' abitazione.

Presihati, sišem, v. n. i.  »er>
troefnen, seccarsi,  f. Presali-
nuti.

Presijati, ijem, v. a. p.  burd)«
fieben, crivellare , vugliare.

Presiiiti, lim , r. a. p. /  (Vuk)

Presiljavati, am, v.a.i.\  iiber«
miitbig roerben, divenir arrv-
gante.

Presipati, pam i pijem, « a.i.
uberfdjutten, umfdnittcu, versare
da un  vašo nel al/ro tP■ e
le hiade j.

Presjavati se, vam se, v. n■ i.

(Vuk) blinfen, Hipen, brillare,
ammiccare.

Preskakati, kačcin, v. a. p. $i.
f. Preskočiti.

Preskočiti, čim, v. a. p.  iiber.
fpringen, saltar nltre.

Preslica, f.  ©pinnroefen, m.
rocca.

1’resnoea, f.  3tof)beit, f. crudild.

Prestajati, jem, v. n. i.  nuf«
boren, cessare.

Prestanak, uka , m. Slufbbrcn,
n. fermata, interni is s ione.

Prestati, stanem, v. n. p.  nuf«
boren, cessare,  f. Prestajati.

Prestanuti, nem, v. n.p.  f. Pre¬
stati.

Prestaviti, vini, v. a. p.  »er«
fepen , traslocare  , truspor-
tare ; — se, v. n.  fierben,
mor ir e.

Presti, predem , v. a. i.  fpitt«
nen, filare.

Prestici, stignem, / v. a . p.

Prestignuti, nem, \  iibetbolen,
sopragiugnere.

Prestiziiti/žem, v. a. i.  (.Pre¬
stici.

Prčstolje” n. ( Sl > rDn ' "*•

Prestraviti, vim, v. a. p.  er«
febreefen unb babureb front mo«
cben . sbigottire , alterrire
molto.

Prestreti, trem, v. a. p.  n p.

stol, beefen, apparecchiare

(la tavala)-,  postelja, (til#*
breiten . stirare, distirare.
Prestriči, strižem, v. a. p.  / mit
Prestrizati, zam, v. a. i. \  ber
©dieertcntjroeiftbntiben, taglia-
re colle forbici in due parti.
Prestrugali. užem , v. a. p-
cntjroei feboben , radere , ras-
chiare in due parti.

Prestup, m.  Uebertrctung, k

PItE

295

PRK

Irasgressione  ; (Jinfcbaltunj
(.©dialtialpc) , i'. inserziotte

(anno bisseslile) , n. p- ove
je godine prestup.

Prestupan , pna , o, adi.  n. p.
teto, godište, godina, ©cbalt-,
bissestile.

Prestupati, ain, v. a. i.  | ubcr.

Prestupiti, pim, ». u. ji.j tretcn,
trasgredire.

Prestupljivati, ljujem, v. n. i.
f. Prestupiti.

Presuda, f.  Urtbeit, n. iJScrar«
tbeilung , 3uerfcnnung , sen-
lenza.

Presaditi, dim , v. n.  71 abur«
točilen, crfennen, senlenziare,
giudicare.

Presudjivati, djujem, v. a. i.
f. Presaditi.

Presuniti, šini, v. a. p.  tiber<
borren , juniet borren, seccare
troppo;  —. v. n.  f. Zasušiti.

P resa , f.  Sile, f. $tang , m.
ac celeramento, f ret ta.

Prešan, sna, o, cul),  eilij, fret-
tctlONO.

Prešiti, šini, v. n. p.  cilcn, af-
frettarsi.

Prešiti, šijem, v. a. p. 111 uber»

Prešivati, am, v. a.  i.f natten ,
frifeb natjen. cunire ili iiuovo;
2) infammennaljen, cucire, im-
battire.

Presno, adv.  cilij, Ijurtig, pre-
ttamente.

Pretakati, čem, v. a. i.  n. n.
vino. umjicšen, abjtchert (j. !8.
ten 'Bctn), f. Pretočiti.

Pretapati, pam i pijem, v.a.i.
f. Pretopiti.

Pretarčati, čim , n. n. p.  t)in=

iibcrlaufcn, correre uiti e.

Pretarči, targnem, j r. a. p.

Pretargnuti, nem, J entjreci

brctbcn, entjraci reificn, romper
in dne parli.

Pretarkati, tarčein, v n. p.  f.
Pretarčati.

Pretarzati, zain, v. a. i.  nacb-
cinanbcr entjmei reišen. entjreci
brctbcn, romper in due parli.

Pretaržiti. žim, v. a. p.  cine
nefaufte 2Baare recitcr serfnu«
fen, rivender cosa comprata.

Preteči, tečem, v. a. p.  juoor«
tommen, iiberbolcn , passare
correndo, superare correndo.

Pretecati, ečem, v. a. i.  f.
Preteči.

Preteg.m. Ucbcrjcreidit. 11 . pre-
pomleranza.

Pretegnil ti, nem, v. a. p.  1)
auSbcbnen , fpnmtcn , lendere;
2) f. Prevagnuti, Pretezati.

Pretepsti, peni, v. a. p.  iiber*
ftopfcn, ausftopfcn, ballere col-
la verga, vergheggiare.

Preterati, am v. d. p.  1 1 )

Preterivati,rujem,®, a.i.t bin
iibertreiben, vacciar o Ur e:  2)
iibcrtrcibcn, esagerare, dar
nell' eccesso.

Pretezati, težem , v. a.  i. f.
Pretegnuti.

Pretežan, žna, o, adi-  iiberreie*
jenb , preponderante  ; bejte«
benb, relativo.

Preti, prem, v. u. i■  anflajen .
accutare .: — se s kini, mit
Semanb im ©trčite fcin, pr o«
seffiren, litigare.

Pretirati, tičem, v. a. i.  f.
Preteči.

Pretiliua, f.  3ctt, n. gr as.e u.

Pretilost, f.  IBol)!t>elcibtl)eit,
3ctte, f. grassezzu, pinuue-
dine.

Pretin , m.  ©dieibcroanb , f. pa¬
re/ e fra mezzu.

Prctinae , nca, m.  Hbtljciluna,

PliK 396  PKK

/. Sadi. n. sparlimento, cel-
lula.

Pretiniti, nim, v. a. v-  etnc ©diet*
^cittanb bajnjtfchen ftellen, abtljet
len. separare con un parole.

Pretio, tila. o, adj.  fett, liber-
fett, grasso  , troppn arassn  ;
ju bict, beleibt (»on Sveten).
grntso, corpolento.

Pretiti, tim, v. a. i.  Stoljcn ,
minacciare.

Pretnia, f.  Srobung f. minaccia.

Pretočiti, čim, v. a. p. f.  Pre¬
takati.

Pretopiti, pilil, v. a. p.  um
fcbmeljcn, rifondei-e,  f. Pre-
tapati.

Pretovariti, rim, v. a. p.  1) uber-
Uben, caricare troppo ; 3) um-
laben, scaricare e ricaricare.

Pretresati, am, t e « i.  1)

Pretresivati, am , l burchfdiiit-
tein, scuotere;  3> »erbanbeln,
Irallare: fig.  Pritifiren, cen-
surare, critizzare.

Pretresti, sem, v. a. p.  f. Pre¬
tresati.

Preturati , am,(«. a. p.  1) btn-

PreturiIi. rim ,i iiberftošen. Ijiu-
iibetftbieben, urtare , spingere
oltre;  — klicu ili preko kure,
(Vuk) uber bab Spg us merfen (j.
95. einen ©tein), buttare oltre
la časa  (p. e. un s as s o),  f.
Prebaeiti.

Pretvarati , am, v. a. i.  »er>
toanbeln, trasformare  ; — se,
fitii uerfteUen, contrafarsi, jin-
gere, simulare , rtissimulare.

Pretvora, f.  9?ert»anbhtng, f.
trasformazione.

Pretvoriti, rim, v. a. p.  t. Pre-
tvarati.

Preii7.eti, n/,men. v. a. p.  uber*
nebmen, uberraiiltigen , s up eni-
re,  f. Preuzimati; — se, licb

anmaOcn , azzardare  , a n'li¬
gam

Preuzetnost, f.  Slnmajjung , f
arroganza.

Preuzimati, mam i mljem ,
v. a. i.  f. Preuzeti.

Preuzvišen , a. o , adj.  uocban
febnlid), bocbtoblf i), eccelso.

Preu7,višenost, ('. Sjrjcllenj, f.
eccelenza.

Prevadjati, am, v. a. i.  f. Pre-
voditi.

Prevaja . f.  Uebergerotcbt, n.
blubfdtlag, m. preponderanza.

Prevaguuti, nem, v.a.p.  uber-
roiegen, preponderare.

Prevaliti, lim, ( v. n. p.  (jim

Prevaljati. am,( miljen, umtuil
jen, »o llolare oltre  , ribal fa¬
re :  — nekoliko mita, cin«
©treefe ffieges juriicflenen, pas-
nar un pezzo di strada-

Prevaljivati, lju.jem, v. a. i. i-
Prevaliti.

Pr evara, f.  93ctnig, m. SEiiU'
febung, i. inganno, impusturb-

Prevarlti. rim, p. a. p.  bc
trugen, t)intergcl;cn , taufeben,
ingannare.

Prevariti , rim , v. a. p.  libet'
(ieben , ubeetodien, stracuoce-
re, ricuocere.

Prevarivali, rujem, v. a. i.  (•
Prevariti.

Prevarnuti, nein, v. a. p („ M ,

Prevartati, tjem, v. a. i.
menben , valtare;  ummetfen,
roresciare.

Prevažati, am, v. a. i.  l) ubet'
fabrcn, biniiberfabrcn , c ondur-
re  o Ure in carnzza  ; 2) liber-
fe$en, itberlcbiffcn, condurre
oltre in boren.

Preveč, adr.  junici, all(U troppa.

Preveden , a, o, od),  uberfebt,
iiberfubct, tradotlo

297

PRI

PRE

Prevajati, f. Previjati.

•‘reve.-iti, sira, v. a. p .t ttbcr«

Prevešati, šara , v■ a. i.  ( ban*
gen, appendere, soependere.

Prevesti, vedem , v. a. p.  1}
uberfiiDrert, rnndurre oltre;
2i ubcrfeuen auS etner ©pradie
in Ste anSerc, tradurre.

Prevezti, jezera, v. a. p  f.
Prevoziti.

Prevideli, dira , v. a. i.  »orauS*
Celjen, prevedere, antevedere.

Previjati, jem, v. c. p.  mit Ser
‘ffittrffdiaufel Sas ©etreibc auS*
fcbrotngcn, roorfeln, »ventolare.
ventolare.

Previjati, jam, v. a. i  1) ubcr.
reicfeln (j. 2S. Sie UBunbe), rim-
fasciure.

Previse, adv.  jutnel, allju, trop -
po, f Preveč.

Previ.šnji, a, e, adj.  aUerborfift,
erljabenff, allissimo-

Previti, vijem, v. a. p.  f. Pre¬
vijati.

Prevlačiti, čira, v- a. i.  binitber*
lieben, uberfdtleppcn, tir ar oltre.

Prevod, m.  Ucbcrfcptina (auS ei<
ner ©pradie), f. traduzione.

Prevodili, dira, v. a. i.  f. Pre¬
vezti, vedem.

Prevodjenje. n.  baS Ucberfcpen,
traduzione.

Prevor, m.  ©pcrrbPls, n. Citer*
balfcn (betm £t)ore), ra. trave
trav ere a

Prevoz, ni.  lteberfabrt, f. tra-
ghetto.

Prevoziti, žira, v.  o. p.f. Pre¬
važati.

Prevoženje, n.  bas Ueberfapmi,
n. il trughettare.

Prevračali, čara, v. a. i.  f.
Prevratjati

Prevrat, rit. Umrodljttng , f. ri-
volta.

Prevratiti, tim, v. a. p.  ) um ,

Prevratjati, tjain, v. a. i.\w&
jen, scompialiare, rovesriarr.

Prevreti, vrein, v. n. p.  abgdb*
ren, fermentare.

Previiči, vučem, v. a. p.  tiber*
jieben, tirare, trascinare ol¬
tre,  f. Prevlačiti.

Prež, praep.  f. Rez i Brez.

Prežati, žem, v. a. i.  f. Preči,
preženi.

Prežati, zam, v. n. i.  1 f.

Prežati se, zaiti se, v. n. i.  t Pre¬
mili.

Prežimo . imena, n. -Juttafjme,
©cfcblccbtSnabnte, ra. cognome,
f.  Pridevek.

Prezimenjak, m.  ber ctttett glei*
ctien Sunamcit bat, colui , cfte
ha un nome uguale.

Prezimiti, mi m , v- n. p.  tiber«
rointern, pas šare Vinverno.

Prezirati, rent, v. a. i.  neradi*
ten, sprezzare, disprezzare-

Prezreti, zrem, i zriem v- a.
p.  f. Prezirati.

Prežalac , žaoča, m.  Satterer,
špion, 67*m.

Prežati, žaru i žim. v. a  t.
lauerrt, spiare,  f. Vrel»ati.

Prežba, f.  f. Prečba.

Prežgati, žgem, v-a.  /»Igu »tel

Prežgati, Žigam,??. a.i.S  »er*
brennen, burcbbmtttcrt / bruciar
oltre.

Preživati, vam, v. n . i-  imcber*
Jauen e ruminare  , digruinare ,

Preživeti , živem i živim ,
v. n. p.  1) ubcrlebcn, s oprav-
vivere;  3) fortlcben, aosten-
tar la vita.

Pri , praep.  bet, an, appresso  ,
accanto, al.

Pria, adv.  eber, beuor, p rima  *
avanti,  f. Prija.

Prian, m.  f. Prijan.

298

I*IU

Piti

Priaujati, am, v. n.i. /  (Vuk)

Prianuti, nem, c. n. p. $f. Pri-
onuti.

Priašiiji, a, e, arij f. J’r ijašnji.

Priatelj, m. f. Prijatelj.

Priatnost, f.  f. Prijatnost.

Priazan, f.  f. Prijazan.

Prihadati, am, v. a. i.  anttobeln,
mit Stoteln artljeften , befcftisert.
onftecben, appuntare con ii-
pilli,  f. Pribosti.

Pribava, m. sBeifcbaffuitg, f.pro-
cacciamento, provvisione.

Pribaviti, vim, v. u. p. /  onftbof.

Pribavljati, um, v. u. i. \  fen, bei.
itfiaffcn , procacciare , prove¬
der e.

Pribeči, besnem, v. n.  p. f.
Pribegtmti.

Pribegavati, am, v. n.i./  ,

Pribegmnti, nem, v.n.  p.^ s
ftitcbt ncfimen, rifugiarsi.

Pribijati, jam, v. a. i.  annogeln,
mit 9}<tgein befcftignt, inchio-
dare , conficcare coi chiodi ,
f. Pribiti.

Pribirati, ram i rem, v. a. i.
t) anfammeln , udu pure  ; 2)
(Vuk) abtrngen (bic Spcifen
oom £tfcbc) , ten Stifcb obran«
men , levare, sgomberare la
tavolu;  3) mit blcbtung cm.
pfangen, aecogliere onvrevol-
mente,  f. Pribrati.

Pribitak, tka, m.  jjinč. m. 3n<
tercffe, n. inleres.se,  f. Uliva.

Pribi tan , (na, o, arij. f. Pri
toman.

Pribiti, bijem, v.a.p.  f Pribijati.

Pribitje, n.  Slnmelenbctt, f. 2)ci«
tein. n. preseuzu ,  f. Pritom-
nost.

Pribivalište, n.  UBobnort, 2tuf.
oitbaltSort, m. luogn di di-
mora, ubilazione , ubitacolo.

Priblvati, am, v. n. i.  ficb (tuf

bolten, mobnen, dimorare, a-
bilare, soggiornai e.

Približati, am, /v. a. i. 0'

Približavati, am, \nobent , ar'
vicinare;  — se, ftcb nafterit.
uvvicinarsi.

Približiti, žim, v. a. p.  f. Pri¬
bližati.

Pribosti, bodem, v • a.  p. t
Pribadati.

Pribrajati, jam , v. a. i.  binl»J
jablen , conlare  , metter  Jri>
namero,  f Pribrojiti,

Pribrati, berem, v. a.  p. f'
Pribirati.

Pribrojiti, jim, v. a.  p. f.  Pri¬
brajati.

Pricarljen . a , o . adj-  e ti« 3 ”
rotb. rotbltct), rossu aii/uuiii»■

Pricarn, a, o, arij. feb morili*'
ner o alguanto.

Priča,/ - . tOtorcbcn. u. Jlneftotc, *•
parabola;  ©prtcijnoort, n. pr* 1 '
verbio.

Pričati, čam , v. a. i.  eriiiblt 11 '
rucconlare.

Pričakati. am , v.  n. p. jundri'
ten, eneorten , uspellare , at'
tendere  , oufncbmen (etat 11
@o(t), aecogliere.

Pričekivati , kujem, v. a.  »• '•
Pričakali.

Pričest, f.  jtommunion , I".
muniehino, pane eucuristic"'

Pričestiti, tim, p. u. p.
beitige SttcnSmol austbeilen,
municare ; — se, tat  bt'i'9;
btbenbmal empfangen, fomniuid’
iircn, communieursi.

Pričeštje, n.  f. Pričest.

Pričestjivati, štjujem, v. a. h
f. Pričestiti.

Pričeti, čin m i črnem, v. a-V'
attfangeti, comminciare.

Priči, idem, v. n. p.  f. Priti.

Pričica , f.  mala priča, 2lt Ht c>

PRI

299

PRI

d)tn, n. Sinefbote, f. storietta,
racconlo;  govor u pričicali,
cine Jtebe in ©leidmiffen, dis-
Corso in parabole.

Pririniti, nim , v. a. p.  I nacbnta«

Pričinjati, ain, v. a i-S  cben ,
»etfdlfchen, contraffare, falsi-
ficare-, —  sc, v. n.  ficti ott-
Men, offeftiren, contraffarsi,
afettare.

Pricoslovje, n.  OTijtljotogic, I'.
milologia.

Pričati,' čujem, v. a. p.  fteh
cinbileen ju boren, imuginarsi
(i 'udire.

Prlčuvati, ain, v. a. p.  ocrnjab«
ten, prettervare;  ertibrigen, cr»
foaten, risparmiare.

Prid, prae-p.  f. Pred.

Prid, m.  9tu(sen , m. I'ulile-,
9iufgclb , n. Samufgabc bei ci<
nem laufebc, f. danai o , clie
si suol aggiunger allorcht
si cambiuiio diverse c ose.

Pridan, dna, o, (Kij. (slov.)
miflidi, tijatij, ulile, allivo.

Pridarž.ati, žfm , v. a. p.  I etn

Pridariavati, ani, v. a. i.f m c<
nig batten, anfjaltcn, soetenere,
soslenlare.

Pridati, arn , v. a. p.  beigebett,
tugeben , bcifiigcn , aggiugne-
re,  ). Pridavati.

Pridavak, vka, m.  3ugabe, 95et«
toge. f. aggitinla,  f. Dodatak,

Pridavati, vam i jem, v. a. i.
f. Pridati.

Pridelati, am, v. a. p.  binju«
orbeiten , lavnrare ancora  ,
uggiungere al lavoro  , —,

(Hov.)  erjeugen, probujircn (an
Stlbfriiditcn), prodvrre.

Pridennti. nem,iv. a. p.  jufe«

Pridetl, diem, j  ?cn , bcifiigcn,
bcilegen , o ggiugrier , f. Pri-
dčvati.

Pridevak, vka, m.  Sunnmc,
©cfcblecbtbnimtc, m. cognome.
Pridevati, vam, v. a.i. i  Pri-
dčti.

Pridiči, dignem, v. a. p. )  bc»
Pridignuti, gnem, v. a. p.)  ben
Pridizati, dižem, v. a. i . jbei*
fen, ajutar a levare:  — sc,
v. n.  (id) erficbcn, anfftcbenoom
ftranfenlager , levarsi doppo
una malatlia.

Pridobiti, biem , v. a. p.\  ba|U
Pridobivati, vam, r.a i.  j ge>
roinntn , bini« getoinnen , ac-
crescere, aggrandire col gua-
dagno.

Pridoci, dodjein,tv. n. p.  bin«
Pridojti, dojdem, j jufemmen,
arrivare, venirvi;  f. Prido-
laziti.

Pridolaziti, zim, v.n.i.  f. Pri¬
doci.

Pridošalac, šaoca, m.  f. Pri-
liodnik.

Pridružili , žim . v. a. p.  I su-
Pridruživati, žujem, v. a.  i. i ge*
fcllen, aggregaPe. congiugnere.
Pridvorica, 'f.  f. Udvorica.
Prič, adv.  cljcr, juoor, prima,
da prima,  f. Prijc.

Prieti, primem, v. a. p.  f. Pri¬
jeti.

1’riganica, f.  Sricrfucben, m.
frillal a.

Priganjati, ain, v. a. i.  f. Pri-
goniti.

Prigarliti, lim, v. a. p.  lum«
Prigarljavati, vam, v. a. i.  j t>al*
fen, umarmen, ahhracciare.
Prigarnnti, nem, v. a. p.  ) l)
Prigartati, tjem, v. a. i.  (bet«
bci febarren , ummucchiure;
2j umnebnten, umbingen, mel-
ler addusso (p. e. itn man -
lello).

Prigati, am, r. a. i.  r'6|fcn, ba>

PKI 300 PRI

rfen (in <3d)nulj), friggere,  f.
Krilati.

Prigib, m.  S8ug, m. piegatura,
incurvatura.

Prigibati, bain i bijem, v.a.i.
biegen, piegare ; nctgen china-
re; — se’, fidi bcugen, inchi-
narsi,  f. Prignati.

Prigled , nt. ) Muffidit, f. ispe-

Prigledanje, n.\zione.

Prigledati, ain, v. a. p.  I auffe«

Prigledati, ain, v. a. i. \  (jen,
5taf(Td)t fdtjren, sovraintrndere.

Prigledba, f.  2 liifftd)t, Sliflege, f.
ispezinne, eura.

Prignati, renem i ženem (i
gnam), t;. a. p.  f. Prigoniti.

Prignječiti. rim, v, a. p.  ein«
brittfen, eintneten, comprimere.

Prignuti, nem, v. a. p.  f. Pri-
gibati.

Prigoda, f. ©elegenljett, occa-
sione ; 3ufatt. raso ■ avvenir
men to;  prigodam, gelegentjeit*
itd), gelegentltrtt, oceasional-
in eni e.

Prigodan, dna, o, adj. geiegent>
Itd), oppor/uno.

Prigoditi se, tlim se, v. n. p.
nd) ereignen , gefdteljen, succe-
dere, avcadere.

Prigodno. ado.gclegetttlidi, ncca-
siu na hnerit e. npp ort imami-ute.

Prigoniti, niin, r. a. i. tjttM-
treiben, Ijinjutreiben, cacciare,
sforzare,  f. Prignati.

Prigotavljati, am,~t>. a. i.  I be«

Prigotoviti, vini, v. a. p.  }ret*
ten , surid)ten , appronlare,
preparare.

Prigovarati, ant, n. a. i.  etn«
roent-en, einmerfen, »otroetfen,
tacciare,  f. Pri govoriti.

Prigovor, m.  6inn>enbung , f.
Stmoucf, ajotmurf, m. rimpro-
vero r  taccia.

Prigovoriti, rim, v. a. p- 1
Prigovarati.

Prigrevati, vam, v. a.

Prigriiati,grijem, v.  o.p.( ko 1 '
aufmarnten, riscaldare.

Prigrustiti se, sli se,, v.
pers. p . komu, aitecfcin, f £t '
briefjen, fastidire.

Prihodjnti, ant, v. n. i.  f. I’ rl
hoditi.

Prihod . m.  (Knfiinft, f. arrir°‘

Prihodan, dna, o, adj.  tiinfti9 ■
venimo, futuro.

Prihoditi, dim, v. n. i. mtom'
men, venite, snpraggiungC 1 '
f. Prifaziti, Priti.

Prihodnik , m.  StntomntliitS
@art , m. fnrestiere, ospH 1 .'

Prihvatali, ain, v.  n. i.  | jrt 1 '

Prihvatiti, lini, v. a. p.  i 0"'
ergreifen, intraprendere;  P*'
bfangen, accogliere.

Prija, f.  (im »crtraulidien U« 1 '
jange) f. Prijateljica.

Prije, adv.  el)e, efjet, prim 11  ’
pria, avanli.

Pri jati,' ( m ' f ’ »Tijatelj.

Prijašnji. a. e, adj.  nocig, t>n r '
malig, anleriore, prevedenih
primiero,

Prijatan, tna, o, adj.  angenel)« 1
anmutljig , gradilo , aggradt'
vole.

Prijatelj, m.  t) ftrcunt), m. “j
mino ;  3) Sicfreunbete, m. n/P'
ne, parenle.

Prijateljev, a, o, adj.  Jteu«'
beb», <li amico.

Prijateljevati, ljujetn, v.
bie Seeunbfcbaft Ijegen, coltW
re i n raicizia

Prijateljica , f.  jjittunbin , '•
a ulica.

Prijateljiti se. ljim se, v. n.  *■
(id) befrcunbtn, far amiciz> a -

P KI 301 PRI

Prijateljski, a, o, adj.  freunb.
fetiaftiicb, amicheoole.

Prijateljstvo , n.  grcunbfcbaft,
f. amicizia, amistu.

Prijati, ja, v. impers. i.  komu,
«ut anfcblajen, jcbeitjen, farprv.

Prijati, primem, v. a. p. (glov.)
f- 'Primiti, Prijeti.

“rijazan, 7 , ni, f.  3reunbltcbfeft ,
f. afl'abili/d  , amorevolezza.

•‘rijazan, zna, o, adj.  f. Pri-
jatan.

Prije, praep.  lj »or, prima ;
‘2)_be»or, juoor, eljc, da plima.

Prijeti, primem , v. a. p.  f.
Primiti

Prijetje, «. gmrfana, m.9lnnab»
me , f. ricevimento  , accoyli~
menili.

Priki, a, o, adj.  f. Preki.

Prikarvje , «. ililutfcbanbe, f.
incetto.

Prikaz, m. (slov.J  f. Poklon,
dar.

Prikaza, f.  ©efpenf), m. grfdiei«
nuni), f. apelira, fanlasmu.

Prikazati, žein, v. a. p. I  (I

Prikazivati, /.njeni, v. a. i.  j auf>
l<il)len, Ijcrjnblen , enumeiare  ,
riferire;  2) (slov.)  f. Daro¬
vati, Darivali, Pokloniti,
Poklanjati.

1  rikivati, ain, v. n. p.  anfcbla«
8en ferrare. inchiodave, sal-
dare cui feni, \.  Prikovali.

Priklad , m. (slov.')  SBergleidt,
in. confronto, paragoue.

“riklailan, dna, o, adj.  braudp
^ur, gceignct. altu, iduneu,
co nventente.

Prikladati, dam, v. a. i.  betfe«
?en, beiiegen , opporre , uy-
giungere ;  »erglefdjen, para-
ponore, confruntui e, mette-
r« a confronto.

• rikladnost,/". 5a Jtfgfett. !8rnuctp

barfeit , (■ abilitd , conve-
nienza.

Priklapati, am, v. a. i.  i) p.
Poklopiti; 2) bctlegett, «c-
r.ludere;  3) (VukJ plaubern,
fcberjbafte Sinje erjdblen, cian-
ciare, dir delte vose piene
di scherzo.

Priklati, koljem, v. a. p.  an(le«
tben (ein Sljict, bas tlerben »til),
sca nit ar e. (un u nimate , che
sta. per mo l ire.)

Priklon, a, o, adj.  gcnetgt, bc
mtitbig, inchiuato umile.

Prikloniti, nim, v. a. p.  Mejen,
ncijcn, abbassare, piegare.

Priklonost , f.  Suneijunj , f.
propenaione ; Semutl), f. u-
milta, umiliazione.

Priklopiti, pim, v. a. p.  f. Pri-
klapali.

Prikopeati, am, 1 v. a. p.  an-

Prikopeiti, čim, j beften , an
febnatten, allaccare, affibbiare.

Prikor, m.  ©cbanbc, I'. ©pott,
©cbanbftccf, n), infamia.

Prikoran, rna, o, adj.  fdtčittb*
lidt, iijnomiitioso , disonora-
t o, infarne.

Prikoriti, rim, r. a. p.  ®or
iniirfe madien, rinfacciare, rin-
proverare.

Prikov, m.  Slnfrtmtiebunj, I". in-
fer rame ut n

Prikovati, kujem, v. a. p.  f
Prikivati.

Prikrajak, jka, m.  3lanb, m.
margine, estremita,  u pri-
krajku, abfeitd, indisparte.

Prikrasti se , kradem se ,
v. n. p.  tinfcbleicben , venire
furtivamente.

Prikratiti, tim, v. a. p.  abfiir
jen, »crfiirjen, abbreviare , f.
.Skratiti.

302

PRI

PRI

Prikriti, rijem, r. a.  p.l Bebc

Prikrivati, vam, v. a. i.  j eten ,
coprire.

Prikučiti, čim , v. a. p.  ) an<

Prikučivati, čujem, v. a. i.  f t>a-
(en, mit cincm Jjaten tjerbeijie«
fien, aggrappare , avvicinare
con un' uncino.

Prikumak, mka, m. ®ej)iilfe bel
35et)ianbe0 bet (jodijettlidtcn Se
remonten, aj ulanle del assi-
stente nelle nozze.

Prikupiti, pim, v. a. p.  iufant«
meitbringcn, anbaufen, aduna-
re, ammuchiare, congregare.

Prikupiti, pim, v. a. p.  ba|tt
taufen, comperare ancora, au-
mentare colla comprita.

Prikupljati, am, v. a. i.  f. Pri¬
kupiti.

Prilagati, gam i žem, v. a. i.
jttfc?cn , betlcgen , aggiungere ,
f. Priložiti.

Prilagati , lažem, v. a. p.  basu
Itigcn , binjuluaen, aggiunger
gualche menzngna.

Prilagoditi , tlim , v. a. p.
(slov.J  f. Primeriti.

Prilastili se, stiin se, v. n. p.  ficlt
einfrtimctcbcln, procacciarsi u-
dienza con simulata amici-
zia, in.sinuar.ti con lussinghe.

Prilaziti, zim , v. n. i.  f. i*o-
laziti.

Prileči, ležem, v. n. p. ) attltcgett,

Prilegati,gam,e. n. t.jftdt ntc
berbiicfen, nieberlegen, corricar-
si appresso, mettersi a gia-
cere vidno a gualche cosa.

Prilepiti, pim, v.a.p.  anletmen,
anfitten , incollare.

Prilepijivati, ljiijem, v. a. i.
f. Prilepiti.

Priletati, tam, v. n. p  anflte.
itn,  bcrbeifltegcn. juftiegen, ve-
nir volando.

Prilčv, m.  Buguft, m. aggiunla
d' acgua od allrn fluido.

Prilevati, am, v. a. i.  jugiejen-
aggiunger deli' acgua ecc.

Priličan, ena, o, adj. afjntttli,
beguem, simite, idtineo.

Prlličiti, čim, v. n. i.  afjneltt,
afjnltd) fetn, snmigliare, asso-
miglare.

Prilicje, n.  Silbniti, <J>ortrat, n.
ritralto.

Priličnost, f.  5tet)nlid)teit, f. so-
miglianza.

Prilika, f.  1) gbenbilb, n. ima'
gine:  našla slika prilika,
gletd) ttnb gletd) gefcllt fid) geta,
ogni siiuile , ama il suo sr
mile:  to ni je njegova prili'
ka, ifl nidtt ftines gjeidien, no*
e sua pari;  2) 2Saf)tfdieiali*,
feit, probabilitu :  po svoj

prilici, mabrfdteinlidt. probtr
bilmente;  3) SSetfptel, n. esenc
pio;  na priliku.

Prilikovati, kujem , v. n. >■
afjnlid) fein, g(eid) feilt, paiTf#'
convenire.

Prilizalae, zaoca, m. @tf)tneidl'
ter, m. udulatore.

Prilizati se, ližem sc, r n.f\
jtdt etitftbmeicbeln, insinuars *
colle lusinghe.

Priljubiti, bim, v. a. p.  aitpaf
fen . ailattare  , aggiustare .
acconciare : — se’, ftd) oa
fdimiegen, auf cinanbcr paffen
accoslarsi, combaciare.

Prilog, ni.  SBeilage, f. acclush
aggiunta  ; @abe, f. duno cl> e
si fd alta chiesa.

Priložiti, žim, v. a. p.  jtulegen>
bcilegen , aedudere  ; barbrtn
gen einc ®.ibe ber jtirdiel, »r
frire un dono alta chiesa.  .

Priiožnica, f.  Deifdildferia '■
concubina.

PIU

Priložnik, m.  ©cbcr efncr Dbfer--
gabc, chi fa un dono alla
Mesa.

Prilupiti, pitn, ) v. a. p.  t. j.

Priliipnuti, nem, j vrata , ju«
fctilaacn, chiudere ballemln.

Pri um  e i, maknein, v. a. p. f.
Primaknuti.

Primaknuti, nem, v. a. p.  ;u>
riicfen , approssimare , accti-
slare.

Primalac, aoca, m.  Strmefjmer,
m. ricevitnre ; @eburtst)clfcr,
ni. raacoglilore del parln.

Primalja, f.  ipebammc, I'. leva-
Irice.

Primaljstvo, n. ©eburtšljttfe, f.
raccoglimento del parln.

Primati, am, v. a. i.  annctjmcn,
empfangen, ricevere  ; — se ,
v. n.  česa ili čega, iicti an<
nebmen. intert.ssar.ei ; 5fiurjd
faffen, fare radice.

Primamiti, mim, v. a. p.  aitlo«
(fen, allettare.

Primamljivati, Ijujem, v. a. i.
f. Primamiti.

Primer, m.  SBdfpid, fOtuiter, n.
esempio.

Priaieran, rna, o, ailj.  attgc>
nieffcn, pnffenb, conveniente.

Primeravati, am, v.a.i.  t an>

Primeriti, rim, v. a. p.  ) mef
fen, anfdiicfcn. anpaffen, aggin-
etare, adattare.

Primernost , f.  2Jtapgnbe. f.
confnrmitd  , proporzinne  ,
nisura.

Prjmetati, metjem, v. a.  i.) fjiu-

“riinetnuti, nem, v. a. p.  j ju>
fujen, aggiungere.

Priinicati, inicem, v. a. i.  f.
Primaknuti.

Primirili, rim , v. a. p.  jur
5Ru()e briBjen, fare star qine-\
to; — se, v.  n. p.  in ben 9tu= |

PRI

fjeltanb firf? begebnt, mettersi
in riposo.

Priinirje, n.  ffiaffenftiaftaitb, m.
armislizio, !retina.

Primi ti, mlin, v.a.p.  f. Primati.

Primorae, rca, »n. Jtuftentan-
btr, itiiftenberoobner, m. umna
maremmunn, abitante del lit-
torale.

Primorati, am, v. a. p.  jibingcn,
cnslringere.

Primorje, n. Jtufteitianb, n. ma-
remma, lillorale, paese vid¬
no al mare, Costa marillima.

Prinašati, am, v. a. i. (.  Pri-
nositi.

Princip, m.  Šiiti), tjjrtitj, m.
principe.

Prinemagati, agam i až.cm,
v. n. i.  obnmacbtig teerben ,
tramoriire, venir meno.

Prineinoei, tem, i gnem. v. n.
p. f.  Prinemagati.

Prinesak, ska , m. ’3t itrag . m.
sussidio, contrihuzione.

Prinesti, nesem,) v. a. p.  f)(t»

Prineti, nesenr, ( bdbrtngcn,
bcitrageit, conferire , contvi-
buire.

Prinjušiti, sim, v. n. p-  bcfct?nuf-
feln, annasare.

Prinos, m.  @abc, f. dono, re¬
galu.

Prinositi , sim, v. a. i . Ijcrbei'
tragen, f>crbct'brtngcn , conferi-
re , contribuire,  f. Prinesti,
Prineti.

Prinuditi, dim, v. a. p.  notfjigen,
costrignere , necessitare , o b-
blignre.

Priobčiti, cim, v. a. p.
len, communicare.

Prionuti, nem, v. n. p.  i) f (e-
ben , anflcbcn, appiecarsi ; 2)
ju^reifen bet ber 2irbeit, appi-
gliarsi ul lav or o  ; priontio

PRI

k a o čičak za jaje (vali se ,
kail iko leno radi).

Pripadati, am, v. n. i.  1) juffll-
itn (junt grtttcil), loccare in
sorte;  flctierm. tu ec ure, von-
venire.

Pripailom, a d v.  in Otetenflunben,
in freitn Stunben, nelle ure
hitele di lovoru.

Pripaliti, lini, p. a.  p. | n.

Pripaljivati, ijujem, v.a.i.\  p.
sveču. angtinben, accender.

Pripamiti, nem, v.  n.p. f.  Pri¬
pasti.

Pripart, a, o. adj. (slov.)  gu»
gelctjnt ibie Sftiir), socchiuso.

Pripasati, pašem, v. a.  p. um«
gneten, ciijnere.

Pripasivati. pasujem, v. a. i.
f. Pripasati.

Pripasti, padem, v. n.  p. f.
Pripadati.

Pripa/.iti, zim, v. n. p.  !idit
geten, aiufftcbt fiiljren, intende-
re, sorvegliure.

Pripeči, pečem, r. a. p.  1) pe-
eeuku, anfangcn gu traten, an«
traten , accoslare al fuoco
per arroslire;  2) t)eig tren«
nen (»on bet ©onne), hruvia-
re  , riscaldare Iroppo (del
sole).

Pripeka, f.  ©ettmiiie, C. bctfic
©onne , f. ar dur e del sole.

Pripeti, pneni, v. a.  p. antin«
ten, antdngen, ligam, ulluc-
care , f.  Pripin.jati.

Pripetiti se, tim se, v. n. p.
(idt eteignen, geicteljen, ucvade-
re, avvenire.

Pripetjati se, tjam se, v. n. i.
f. Pripetiti se.

Pripetjenje , n. iPegetenteit, f.
eeeiamš n. caso,UBrenimen/o.

Pripevati, vam, v. a. p.  fingen,
gufingen, c antare.

304 PRI

Pripevati (pripjevati) , am.

v.  «. i. f. Pripevati.
Pripicati, pičeni, v.a.i.  f. Pri-
peel.

Pripinjatl, njem, v. a. i.f.  Pri¬
peti.

Pripisati, šem, v. n.p.  gufefiKt'
ten , ascrivere, aggiungit' e
alla scrittura.

Pripitomili, miin, v. a. p.  gol) 1 ’ 1
mactrn, gdljmen , addoinesli'
vare.

Priplavati, am, v. n. p.  i 11
ichrottttmcn, anfctroimmen, acc«'
slursi a nuolo ul lido.
Pripoj, m. Stnlotijnng, I'. solit'
"na.

Pripojavati, am, v. tt. i.  )(Vu h
Pripojiti, jim, v. a. p.  j f-
.Spajati. Spojiti.

Pripomoči , možem , v.  «■ f'
teifen, ajulnre.

Pripomagati , tram i žen> ’
v. a. i.  f. Pripomoči.
Priporočati, ram, r. a.i.l e o 1 '
Priporučiti, čim, v. a. p.  jpf"
len, raecomandare.  ,

Pripornka, f.  gm»fel)lung - '
riicruinandazioue.
Pripovedati, am, r. o. i.  (tj’
Pripovediti, dim, v. a.  ;i.jl“
j len, racconlare, f.  Pričati-
;Pripovedka, I /'. Srgabiung- J’
Pripovest, J ©tarciten.n.

! volilo, narrazione, storil',
Pripoveslaii, sina, o, adj- r
J fthicttitch, storiva.  ,

Pripovideti, vedim, v. a.  P- '
Pripovedati. ,

Priprava, f. iBortereitung,,

upparecchio  , apparecld 11
menlo.  .,

Pripravan, vna, o, adj.  tert 1 '
prontu.

Pripraviti, vim, r. a. p.
Pripravljati, ijatu, v. a. i-r'

PRI

305

reitcn, anriditcn, preparate,
apparecchiare.

Pripredati, am, v. a■ i.  ) an<

Pripresti, edem, v. a. p.  j fpin»
ncn, jufpinncn, appiccare fi-
lamlo ; tajit fptnncu . aggiun-
ger filaniln.

Pripreti, prem, v. a. p.  vrata,
atilcijnen, julcfinen , soccliiu-
dere.

Priprost, a, o, adj.  einfaltfg,
burnin, semplice.

Priprostjina, f.  Sinfalt, I'. sem-
plicila.

Priprostak, m.  SmfaiKpinfd,

m. umno semplice.

Pripučiti, čim, v. a. p.  f. Pri-
piititi.

Pripustiti, tim, v. a. p.  I jutaf*

Pripuštati, tam, v. a.  i.j fen,
ammeltere. lusciar passare.

Pripustiti, tim, v. a. p.  anfitu«
pfen, anijeftcln, f er mar e col
bottone.

Pripu7,ati, zain i žem, v. n. p.
bcrbd frtedien, venire slrasci-
nando si per terra.

Priraditi, dim, v. a. p.
ntbeiten . aggiunger al lavo-
ro ; ptitju criBCtbctt, guadagna-
re, ucguistare in oltre.

Priradjivati, djujem, v. a. i.  f.
Priraditi.

Prirast, m.  2tmeurf)d,m. accre-
scimentu.

Prirasti, steni, v. n. p.  teran=
ipadifen, amoadifcn, juisadifcn,
accrescere.

Priredje, n.  ©pridimo«, n. pro-
verbio  , f. lleč občinska,
Poslovica.

Prirediti, dim, i>. n. p.  ncran>
(lalten , anorbnen, metter in
ordine.

Priroda, f. (russ. 4' čech j  f.
Narav.

PIU

Priradjati, djam, v. a. i.  ( frud).

Prirediti, dim, v. a. p.  f ten ,
Smetit tragen, Smetit bringen,
fruttare.

Prirodjen, a, o, adj.  angcfcoreit,
ingenito, innato.

Prirok, m.  ©dianbftccf, m. in-
famia, taccia, macchia.

Prisad, m. f.  Presad.

Priseči, sežem, v. a. p.  fctirBO-
ren, giurare.

Prisedati, am, v. n. i.  fieefen
bicibcn im ©diiunbc, fermarsi
nella gola (il ciboj ,  f. Pri¬
sesti.

Prisčdnik, m.  SBeffi^cr, m. as-
sessore.

Prisega, f.  ©ditBur, m. giura-
mento.

Prisegli uti, nem, v. n. p. f.
Priseči.

Priseliti se, lim se , v. n. p.
fidi anftebdn, ntebedaffen, venil-
ad alloggiare.

Prisesti , sedem, v. n. p.  im
©diiunbc OccEcn bicibcn, fer¬
marsi in gola ; priselo ti!
mbgcii bu baran crflicfcn , che
ti soffocassi,  f. Presesti.

Prisetiti se , tim se , v. n. p.
(id) anbcrS bebenfen, cangiar il
proposito  , f- Premisliti se.

Prisežni, a, o. adj.  £ib , @ibcb«,
di giuramento  ; gefdiieoren ,
giurato  , f. Zakleti.

P ri siga ti, sižem , v. a. i.  f.
Prišizati, Priseči.

Prisiliti, lim, v. a■ p.  nottigcn,
jtuingen , furzare  , coslri-
gnere.

Prisiljivati, linjem, n. a. i. f.
Prisiliti.

Prisipati, pam i pijem, v.  a. i.
4' p.  f)injufd)iittcn, versarvi
ancora, aggiungervi versan-
do,  f. Prisuti.

SO

PRI

30S PRI

Prisizanje , n.  ®ibab(egttng, f.
giuramento.

Prisizati, sižera, v. n. i.  (žib
obit gen, fefuvoren , giurare , f.
Priseči, Prisigati.

Priskarbili, bim, t>. a. p. vet
forgtn, procurare,  f. Priba-
viti.

Priskarbl.iivati, ljujem, v. a. i.
f Priskarbiti.

Priskočiti, čim, v. n. p. tfetbeu
fprtngcit, jufprtngcn, saltar a
gualehe cosa, accorrer.

Prislanjati, njam, v. a. i.  an»
lefjnen, appnggiare,  f. Prislo¬
niti.

Prisloniti, nim, v. a p.  I -

Prislonjati, njam, v. a. i.  J "
Prislanjati.

Prisluškivati, kujem , v. a. i.
boreben, laufcbcn, ascoltare di
nascosto.

Prislužiti, žim, v. a. p.  (Vuk) t.
j. kanililo, bie Sampc anjiinbeit
(pot ciiu-m Jjjciligcnbtlbe), ac-
cender hi lampada, innan-
2 i ali’ imagine di gualehe
santo.

Prisluživati, žujem , v. a. i. f.
Prislužiti.

Prisinakati, sinačem, v. a. i.
jubeifjen ium ®rote, mangiar
il companalico col pane.

Prismoditi, čim, v. a. p.  f.
Prisinakati.

Prismuiljen, a, o, adj.  ange*
brannt, angefengt, ahbruciato.

Prismoditi, dim , v. a p.  ait<
fengen, aitbrenncit, bruciare.

Prisniti se, sni se, v. impers.
p.  komu, tvdiimtn, sognare.

Prisohak, bka, m.  atebengemaefi,
33eigemactt, n. camerino, slan-
zinn laterale.

Prisoban.lma, o, adj.  f. Noseč.

Prisoj, m. > elite fonntge
Prisoje, n.  j gen b.luogoav^

(ifil

co, espnsto al sole.
Prisojkinja , f.  goja
©cbUnge, bte ličit roarmt ati


©onne, una šerpe ,
scalda al sole.

r.he

Prispeti, piein, v. n. p.  I i*f / .
Prispevali, vam, v. n.  i. f
fommen , antommen , soptM
gin g n ere. venite a tempo
Prispodabljati, bljam, v.  '
oergleidieit, comparare,  p« r “’
gonare. r

Prispodobiti, bim, v. n. f-  '
Prispodabljati.

Pristajati, jein, v. n. i■
što, eimviUtgen, juftimmcit.
consenlire; 2)  — za k' 11 ’'
naetilaufen, nadigcljen. segu‘ fl '
correr dielro,  f. Pristati. ,
Pristalan, lna, o, adj.  f. P r

stao.

Pristanište, n. SanbungSP 1 **'
m. 5tbebe, f. rada, slabi 0 "
(de’ bustimenti).

Pristao. ala, o, adj. anpafff!'?'
fdlictiicb, conveniente  ; fjilbfm
bello. ,

Pristati, slanem, v. n.  f- '
Pristajati.

Pristav, m.  1) ©criditSabiuit 1 '
m. aggiunto del giudice “
(.Vuk), ffiietfjfduftsfnerftt,
servo di časa. .,

Pristaviti, viin, v. a. p.  M'*
Pristavljati, Ijam, v.a.i.\t ( "'
aggiungere.  .

Pristavljen, a, o, adj. jti0 tft ".

aggiunto ;  unccbt, fatfeti, Mit
Pristojan, jna , o , adj.  gtbim
renb , fdiicEltd), convenient 1 ’
congruenle.

Pristojati se, ji se, v.
p.  komu, ficb gebufjvcn, fd|i» ( "
convenire, esser decente.

PRI

307

PRI

Pristojnost, f.  tBofjlanftanbfa*
feit, f. decenza, convenienza.

Pristran , na , o, ad).  cinfeitig,
bartbciifdt, unilaterale, par-
ziale.

Pristranak, nka, m. (Vuk) Slb*
ftattg be9 SBcrgc« , falda di
morite.

Pristrastan, tna, o, adj. (russ.j
rtfrig jugetfjan , (cibenfcbaftlicti,
affezionato,passionato ; par«
Heilid). parzjale.

Pristrošak, ška, m.  25orbacb,
n. iBorbatte , f. portico, i.
Trem.

Pristopali, pna. o , adj.  jugdn*
gtg, jugnnglirft, accessihite.

Prislupati, pain, v. n. i.  Ijtnsu*
trden, avnicinarsi, accostar-
si,  f. Pristupiti.

Pristopiti, pim, v. n. p.  f. Pri-
slupati.

Pristupljivati, Ijujein , v. n. i.
f.  Pristopati,, Pristopiti.

Prisekati, snčein, v. a. p.  ju«
brefjen, ^inju6rcl>en, torcere
ancora.

Prisii.šiti se, Šim se, v. n. p.
ein »eniii troefen merben, imt-
ridire, disseccarsi alquanto.

Prisuti, spein, v. a. p.  f. Pri-
sipati.

Prisutan, tna, o, adj.  anmcfenb,
jegenmiirtig, presente, (.  Na-
zočan, Pritoman.

Prisotnost, f.  f. Nazornost,
Pritomnost.

Prisvajati, jam, v. a. i.  f. Pri¬
svojiti.

Prisvetliti , lim, v. n. p.  baju
ituctiten, far turne.

Prisvojavati, javam , v. a. i.
iueignen, anctgnen, appropria-
re , far suo.

Prisvojiti, jim, v. a. p.  f. Pri¬
svojavati.

Prišapnuti, napnem, r. a. p.
julifpein, juroifpeln, parlar ali'
urecehin in secreto.

Prišaptati, ptjein, v. a. i  f.
Prišapnuti.

Prišastje, n.  Slntunft, f. renu-
ta, arrivo.

Prišiti, šiem, v. a. p.  1 attnoi-

Prlšivati, vain, v. a.i. )  ijen,
r.ucire insieme: fig.  komu
sto, anbiditen, fatfdilicf) brile*
gen, suppore falsamente.

Prišt, m.  93tafe, 3?eule, f. pu¬
stota, bolla.

Prištediti, dim, v. a. p.  etfpa*
ten, risparmiare.

Prištiti se, tim se, v■ n. i.
Slojen, SSIottern, SBeulen betom*
men, farsi detle pustote.

Pritači, taknem , v. a. p.  f.
Pritaknuti.

Pritajiti se. jim se, v. n. p.
ftctj »erbetmltrfien, ficb nerbcbleit,
star nascosto , non insi-
nuarsi.  "

Pritaknuti, nem, v.  a. p.  n. p.
i) ^rali, pasulj, pfteclcn, in-
cavigliare ; 2) f. Potaknuti.

Priteči, tečem, v. n p.  berbei*
lauftn, berbetflieben , correre
ad un punta (delt’ acqua e
degli animalij.

Pritegnuti, nem, v. a. p.  an*
jietjen, tirare,  f. Pritezati.

Pritezanje, n.  Stnjictjen, n. at-
trazione.

Pritezati, težem, v. a. i.  |jer*
beijiebcn, attrarre,  f. Prite-
gnuti.

Priti, pridem , r. n. p.  anfom*
men, jtifommen, venire, ar-
rivare , pervenire , f. Pri-
laziti.

Prilivati, tiče in, o. a. i.  f. Pri-
takuuti.

20

PIU

308 J* Ul

Pritiskati, kani i tištein.e. a. i.
jubriicfen, anbrticfcn, tteibriicfen,
comprimere, premere;  beti«
cfcit, imprimere, stampare.

Pritiskivati. vam i kujem,
v. a. i.  f. Pritiskati.

Pritisnuti, snem, v. a. p.  f.
Pritiskivati.

Pritištiti, štim, v. a. p.  f. Pri¬
tisnuti.

Pritka, f.  'jiflocf, m. palo, a
cui soglinno appoggiarsi,
alcune piante.

Pritkati, tkam, tkem i tčein,
v. a. p.  junjcben, aggiunger
tessendo.

Pritoinnost, f.  Mnroefenljeit, @e<
gemuart, f. presenza , f. Na¬
zornost.

Pritovariti, rim, v. a. p.  aufla.
ten, Seluben (etn @aumtl)ier),

caricar (un' animale da  so¬
ma}, f. Natovariti, Napartiti.

Priturati, ain, v. a. p.  (fjetbct«

Prituriti, rim, v. a. p.  j ftogen,
accostnre , spingendu  , ur-
! un do.

Pritvarditi, dim, v. a. p.  f.
Potvarditi.

Pritvarati, ram,i r. a. p.  n. p.

Pritvorati. ram, j vrata, juiei).
nen ttte SJIjtire), succhiudere-

Pritvoriti, rim, v. a. p.  f. Pri¬
tvarati.

Pri tičati, čam, v.a.i.  ) atije«

Priučavati, vam, v. a. i.  j moli"

Priučiti, čim, v. a. p. ) nen,
avvezzare;  — se , v.  n. ftd)
gett)b()ltett, avvezzarsi.

Priu.šak, ška, m.  DOtfetge, f.
schiaffo  , f. Zaušak, Za¬
ušnica.

Priučiti, šim, v.a.p.t ineDfttfet.
ge »etfe^en, dareuno schiaffo.

Privabiti, ltini, v.  a. p. tlttbeU
locfctt, allettare.

Privaditi, dim, v. a. p.  f. Priu¬
čiti.

Privaliti, lim, v. a. p.  Iljer«

Privaljivati, ljujem, ti. a.p. j i>ci>
roalien, jtneiiljcn, accoslare
voliolando.

Privarei, žem, v. a. p.  liti

Privargnuti, gnetli, d.  a.  p.Jgc
fen, jufetsctt, aggiungere.

Privariti. rim, v. a. p.  onfdiiufi'
Strt, unlotijeit, saldare.

Privarženost, f.  Slnljaitglidtfeit

T. aderenza, attaceamento-

Privenčati, čam, v. a. p.  f«
Venčati (zaručnike).

Privesti, vedem, v. a. p.  i) cr '
beifufjren, juftiljreii, addurre,
f. Privoditi.

Privezati, vežem, v. a. p.  M'
btttbcn, ullegare.

Privezivati, zujem, v. a.’■
f.  Privezati.

Privezti, vezem, v. n. V-
n. p. kola, ladju, fjetbeifuK' 11
(etneit 5®ugeu eter etn ®>ci?tffl ■
addurre (una carrozzu 0
bar ca).

Prividi sc, viknem se, v. n. P'
f.  Priviknuti se.

Prividjati, djant, v. a. i.  tu> r '
auifeben , prevedere , ante‘', e '
dere;  — se, v. n.  komu, ( ,llf
CStfrfiefnutig, cin ©efpcttft fM**'
veder un fantasma ; einUtS •“
fefien glauftcit, credere d'at e '
veduta gualche cosa.

Privideti, dim, v. a. p.  f. P fl '
vidjati.

Prividno, adv.  fdiefntar, apr’
rente.

Privijati, jam, v. a. i.  bo'”"
trtcfcln, anfdimicgen, avvolgf 1 '
f. Priviti. . ,

Privikavati se, vam i kul e "
se, o. n. i.  f. Priviknuti s c '

Pili

309

J* KO

Privikmit, nula, nulo, part-
»ngcrobtint, avvezzo. usalo.

Priviknuti se, nem se, v. n. p.
ftdi gctoo^nett, fitK angcrobfjnen,
avvezzarsi , accosluniarsi,  f.
Priviči se; Navini, Naviknuti.

Privlnuti, nem, v. a. p.  f. Kri¬
viti, Privijati.

Priviriti, rim, v. a. p.  fjcrju'
blicfcn, tjinbltcfEn , rimirare,
adocchiare  , dar ima oc-
chiata.

Priviti, vijem, v. a. p.  f. Pri¬
vijati.

Privlačiti, čim, v. a. p.  anjic«
btn, tiErbcifcblcppcn, accostare
strascinanda, atlrarre, atti-
rare,  f. Privuči.

Privlastiti, stim, v.a. p.  anttg«
iiEti, appropriare.

Privoditi, dim, v. a. i.  f. Pri¬
vesti, vedem.

Privoleti, llm, v. a. p.  1) einen
ju etmas ocrmbgen, conslri-
gnere-,  3) — , v. n.  na što,
tiitroinigen, acconsentire.

Privoziti, zim, v. a. i.  f. Pri-
vezli, vezem.

Privrebati, bam.c.a.p. ertauern,
erfdilcfdien, etfpatjen, cogliere,
sorprendere spiando.

Privrediti, dim, v. a. p.  StuOEtt
btingcn, nctbiEncn, essere uli¬
le,  , rendere utilita.

Privremeni, na, no, adj.  far
bis 3cit, tempe sliv o ;  pronifo'
rifct), cinfiroeilig, provisorio.

Privuči, vučem, v. a. p.  f. Pri¬
vlačiti.

Prizivati, vam i vijem, v.a.i.
bcrbeirufEii, chiamare,  f. Pri-
zvati.

Priznati, nam, v. a. p.  ancr»
fcmiEit, ricotmscere.

Priznavati, vam i jem, v.a.i.
f. Priznati.

Prizor, m. tUnbttcf, m. ©cene,
58iif)ltt, f. scena.

Prizoran, rna, rno, adj.  jur
SBiifjnc geffbrtg, fcentfdt, sce-
nico.

Prizrenje, n.  SlnblidE, n. ve¬
duta.

Prizreti , zrem, v. a. p.  anbli*
cfctt, binbltcEen, adocchiare.

Prizvati, zovein, v. a. p.  f.
.Prizivati.

Priženi, žgem, v. a. p.  t anjurt-

Prižgati, žgem, v. a. p.  j ben,
accendere.

Prižigati, žižem, v. a. p.  f.
Priženi.

Probadati, dam, v. a. i.  bardi«
ftedicn, Irafiggere, pungere
oltre,  f. Probosti.

Probaviti, v r iin, v. a. p.  | t>er«

Prebavljati, ljam, v. a. i.  jbau«
en, digerire.

Probesediti, dim, v. a. p.  1)
bcgtnnctt ju fprccben , commin-
ciar a parlare;  2) cin rocnig
fptedien, parlare un poco.

Probijajuni, ča, c, part.  bitrcb«
brctbcnb, butdifdilagcnb, clie
apre rnmpendo  , che rompe
da una banda ali’ ultra, tra-
passante ; — papir , ©luč*
ober Sbfdtpapiet, carta su-
gante.

Prebijati, jam, v. a. i.  1) buvcb*
fditagen, butcbbrecbcn , aprire
rompendo , rompere da una
banda ali' allra;  3) burdi«
fdilagcn, burdifliefen, sugare ,
penetrare,  f. Probiti.

Probirati, ram i rem, v. a. i.
n>iif)len, scegliere,  f. Pro-
brati.

Probitačan, čna, o, adj.  »sr«
tbeilbaft , etfptiefšlid) , ulile,
vanlaggioso.

Probitak, tka, m  SKugcn, Soc-

P RO

310

P RO

Urit, m. ulile, vanlaggio ;
Sntereffe, n. inleresse.

Probiti, bijem, t.a.p.  f. Pro-
bijati.

Problediti, im, v. n. p. crbiaf«
fen, bleidj toerbcn, impatlidire,
divenir pallido.

Probledjivati, djujem, v. n. i.
f. Problediti.

Probod, m.  JEurdjfiid), m. pun-
lura.

Probosti , bodem , v. a. p.
burdjfledten, pungere, pussa-
re da parte a parte (culla
spada, con un ago ecc.)  f.
Probadati.

Probrati, berem , v. a. p.  ab»
flaubcn, ausflauben, scegliere,
eleggere,  f. Probirati.

Probuditi, dim, v. a. p.  aufn>e»
cfcn , svegliare , destave ; —
se, n>adj nitrben, etntadjen, sve-
gliarsi, destarsi.

Probudjivati, djujem, v. a. i.
f. Probuditi.

Frobušiti, Šim, v. a. p.  bard«
boljren, Irapanare.

Procavteti,! cavtim, v. n. p.  f.

Procavtiti .(Procvasti.

Proced, »n. @eil)cr, m. colatojn.

Procediti, dim, v. a. p.  burdi«
feifjen, colare.

Procedjivati, djujem , v, a. i.
f. Procediti.

Procena, f.  ®d)a?unj f. stima.
eslimazione.

Procenitelj, m. ®dja(jet, m.
stimul or e

Proceniti, nim, v. a. p.  fdtaben,
abfdiatien, stimare, far il
prezzo  ; oditen, stimare, ap-
prezzare.

Procenjiv, va, o, adj.  fdjalibar,
apprezzalivo.

Procčnjivati, njujem , v. a. i.
f. Proceniti.

Proeep, m. Jtlobcn, m. baslone
spaccato d' una parte per
poteč ci tenere gualche cosa
nella fissura.

Procepiti, pim , v. a. p.  fpaltcn,
burd)f|)altcn, spaccare fen-
dere.

Procepljivati, pljujem, v. a.u
f. Procepiti.

Procvasti, cvatem , v. n. p■
Muljen, aufbliifjen, florire, far
flori.

Procvatiti, cvatini, v. n.  j>.
f. Procvasti.

Procvetati, tam , v, n. i.  f.
Procvatiti.

Procvileti,(cvilim, v. n. p.  in

Procviliti,) ben iSammet aušbre«
dien, cominciar a gemere,
lamentarsi.

Proč, pr a ep.  f. Proti, Protiva.
Suprot.

Pročatiti, tim, n. a. p. f. Pro-
citati.

Pročelje, n.  93orbertfjeil eineS
Jpaufcd, m. gronte , f. fronti■
spicio, fronte, facciata  ; (Bet'
bet|T? bci ciner 5£afel, pošlo
primtcrio ad una topola.

Pročešljati , Ijam , v. a. f'
biirdjfammen, pettinare.

Proči, prodjem , c. n. p.  b' n '
burdigcljcn, oorbetgcljcn, passa-
re;  oetgeljen, uotbct fein, pt> s '
šare, trapassare  ; 7 .I 0  —-c
itbcl faljccn , passarsela  n‘ a '
le; —  se, fpajieten, passef
j jiare i -  se česa. unterlaffo 1 '
gcfjctt laifcn , lasciar stare i
prodje se, eš gcljt an, poffif*
passabihnente.

Prečistiti, tim, i>. o. p.  fa*'
bcrn, nettare, purgare.

Pročitati, tam, v. a. p.  b«r<b'
lefen, leggere,  f. Proštiti.

iPročukati se, čuka se, *. * ,n '

P RO

311

PRO

pers. p.  ructttbor roerbcn, »cr<
Inutcn , cbrrer voce, divul-
garsi.

Pročuknuti se , čukne se, v.

impers. p,  f. Procukati se.
Pročupali, pam , v. a. p.  ciit
racntg raufen, slrappare, svel-
lere un p o en.

Pročuti, ciljem, v. a. p.  tjijren,
ttfaf)(tn, udire, sentire, venir
a napeve ; — se, laut roerben,
»erlantcn, divulgarni , correr
voce.

Prodaja,/ - . Scrfauf,m. vendila.
Prodajan, jua , o , adj.  Ser-
fauf«., di vendila.
Prodarinati, mam, v. a. p.  burd)»
tiitteln, autSbcuteln , scuotere ,
scotsare.

Prodati, dam, v. a. p.  f. Pro-
davati.

Prodavatelj, m.  Serftiufer, m.
venditore.

Prodavati, vam i dajem, v. a.i.
betfaitfen, nbfcpeit, vendere  ,
esitare, spacciare , f. Pro-
dati.

Prodekovati f  kujem , i>. a. i.
f. Predikati.

Proderati, derem, v. a. p.
Surciilircdieii. bttrcftreijien , pe-
netrare , ramper dentvo  , u-
prirsi un vare  o; jerrcificn,
»trreitjen , rompere lil vesti-
Io), lacerare ;  — sena koga,
eitten onfcfjnardjeit, bravare,  f.
Prodreti.

Prodečtvo , n. (slov.) f.  Pre-

dika.

Prodiljiti, Ijlm, v. a. p.  f. Pro-
duljiti. Produžiti.

Prodimiti, mim, v. a. p.  bitrd)-
raudiern, affumicure da parle
o parle.

Prodirati, direm, ». “• *• f-
Proderati.

Prodja, f.  Wa$, Stbgang ter
UBaaren, m esito detle mer-
ci , f. Prodaja.

Prodol, j«. SortCal, m. capo,
pi incipio d’ una vatle.

Prodor , m. ©utdjbrud), m. a-
perlura , rottura ;  — mor¬
ski , SBcerenge, f. fimftlietier
■Kanal, ©urdttlid), m. slrello
di mare  , canale artificiale.

Prodremati, mam, v. n. p.  titt
rcenig iddutnmern , sonnac-
chiare un paca.

Prodreti, dreni, v. a. p.  f. Pro¬
derati.

Produhsti, diiliem , o. a. p.
turdjauš andljofjlcit, burrtigra«
t>en, seavare ullre.

Produljiti, Ijim, v. a. p.  ( -

Produljivati, Ijujein, v.  o.j.j
Produžiti, Produživati.

Produžiti, /im, v. a. p  »crlan«
gern, prolungare , o llungare;
fortiegen, continuare.

Prodnživati, dtižujem, v. a. i.
f. Produžiti.

Proesapiti. pim, v. a. p. f.
Preračunati i Proračuniti.

Proganjati. ujam , r. a. i.  f.
Progonlti.

Progarati, ain, v. a. i.  f. Pre¬
goreti.

Progatati, am, v. a. p.  cin roe-
nit; iBcisfagcn, indovinare al-
guanto.

Proglas , m.  .Rmtbmactmng , Se-
fanntmadmng, Olnfiinbtgung, f.
proclamaziune , pubblica-

zioiie.

Proglasiti, sim, v. a. p.  anftm*
btgen, funbmatficn, befannt ma-
rijcn, proclamare, pubblicare

Proglasivati, šujem, v a i
f. Proglasiti.

Progledati, dam, v. a. p  IpurA.

Pregledati, dam , u.n ,.|f c “cn,

P KO

313

PRO

rimirare per m'ezzo di qual-
che cosa ; 6ic Jingen auffdil««
gen, aprile gli ocvhi  ; bas
©efictit, Slugcnlidit befommen,
acquistar il viso; cin  nienig
anfeben, veder un poco.

Prognanik, m.  a3ent>iefene, in.
uomo bandito.

Prognati, prorenem, prože-
nem i prognam, v. a. p.  »er<
treiben, ocrnieifeti, bandire.

Pregon, ni. SBerfpIgung, 1'. per-
sebuzione;  SSann, m. VBctmti-
fung, f. esilio.

Progonitelj, m.  SBerfolger, m.
perseeutore.

Progoniti, nim, v. a. i.  oerfol*
gen, perseguitare;  ocrbamien,
»mučilen , esiliare  , bandire ,
f. Preganjati, Prognati.

Progonstvo, n. f.  Progon.

Progoreti, rini , v. n. p.
burdibrennen, abbruciarsi nel
mezzo.

Progovarati, rain, v. a. i. \  fpre-

Pregovoriti, rini, v. a.  p.jdieti,
mtfangen ju Ipredien, comin-
ciar a parlare  , sciorre la
lingua , proferire parola  :
etn roenig ipredien, parlare un
poco.

Progrizati, zam, v. a. i.(  burdi«

Progrizti, zem, v.a.p.\  bet'
feen , mor dere da parte a
parle ; butcbaticn, bntd/befjen,
rodere, corrodere.

Progrušati se, ša se, v. n. p.
mleko, gtrinnen, coagularsi.

Progutati, am, Iv. a. p.  t>et<

Progutnuti, nem, j fdilucTcn,
»etfcblingen, inghioltire, tran-
gugiare.

Proliailjati, <1 jam, v. a.  <jl' n. t.
f. Prolioditi.

Proharvati se, vam i vem se,

v. n. p.  tiči) butcbfdilagen, pas-
sare vombattendo.

Prehod, m.  Snretigang , 5Jutcf|'
marfeb , m. passo, transito i
Jlbtritt, m. jtlcaJe, f. secesso,
f. Zahod.

Prohodan, dna . o , adj.  btitdl'
giingig, burrtibringlttf), per dovc
si pub pastare ; ooriibctgt'
Ijenb, eergangttrfj, trasilorio■

Prohodati, dam, \v.n.p-

Prohodati se, dam se,Jfp(t|ft'
ten. umbcrgeljcn, passeggiare■

Prolioditi, dim, v. a. p. n.  p
zemlju, Surcbteifcn, passarh
viaggiare per unpaese; — i
v. ii'  burcbgefjen, burctimarfcfti'
ren , passare, viaggiare;  —
se, fpajictcn, passeggiare , f-
Proliailjati, P roči.

Prohteti se, htiem se, v. n. p'
komu što, geliiftcn, bramare ,
app eter e.

Proigrati, ram, v. a. $ n. p-
(Vuki bnfuntanjcn, andarse-
ne ballando ;  tietfpiclen, per-
dere nel giuoco.

Proigravati, vam, v. a. §' n.i-
f. Proigrati.

'Proinatiti se, tim se, v. n.f-
jid) cin roenig sanfen, contror
stare, rissure un poco.

Proizhoditi, dim, v. a.  i.) tjeP'

Proiziti, zidem, v. n.  p.>t>et'

Proizlaziti, zim, v. n.  t l gl'
pen, bcrnorfommcn, abfiammcit,
procedere, discendere.

Proiznači, nadjem , v. a.  ('•
etftnbcn, inventure,  f. lznaci,
Promači.

Proizneti, nesem, v. a. p. W
»orbtingen , mellere fuort>
produrre.

Proizvod, m.  tšerleitung, f-
rirazione  ; Stjeugntš ,
bu(t, n. prodotto.

pro

1*110

313

Proizvodi ti, dim, v. a. p.  ker«
oorjtcfjcn, crjeugcn, produrre;
oblettcn, derivate.

Proja, f.  f. Proso.

Projaliati , jašem , v. n. p.
burekreitcn, oorbci rcttcn, pas-
sare a cavallo  ; — konja,
r. a.  bas tpferb etn toenig tet'
ten, čaral car e un poco.

Projaliivati, jaliujem, r. n. i.
f Projaliati.

Projedati, dam, v. a. i.\  burek«
Projesti,jedem, v. a. p .j freffen,
butekd$en, rodere, corrodere
da parte a parte,  f. Progri-
zti, Progrizati.

Projezditi, dim, v. n. p.  f.
Projaliati.

Projti, projdem, v. a. 4' ». P-
n. p. zemlju , burckgckcn ,
burekjicken, burctjrcifcn, pussa-
re (per un paese o lungo')  ;
»ergefjen , passare  , f. Prola-
„ati.

rrojurili, rim, v. a. p.  (Vuk)
»orbeijagen, cacciar inoltre,
f- Proterati.

Prokapati, pam, v. a. i.  f. Pro-
„ kopati.

Prokapati, pam, v. n.p.  burek«
tropfetn, burektrdufetn, aoccio-
la,-e.

1  rokapl jivati, ljujem, v. n. i.

Prokapati.

Prokarati, ram, v■ a. p.  etn
tbettig feketten, auSfckclten, ri-
, t prendere, sgridare un poco.
'rokasati, sam i šem, v. n. p.
norbeitroben, passare a trot-
'o;  cin recnig trobcu , Irotta-
,/e un poco.

' rokašljati, sijem, v. n. p.  on«
tongen ju kulten, ben kulten bc«
tommen, cominciar a tossi-
*'e; — se, etn toenig S«flew,
tossire alguanto.

Prokazati, kažem, r. a. p.  an»
jetgen, entbeefen, dinunziare,
scoprire.

Prokidati, dam, v. a. i. \  ouf«

Prokinuti, nem, v. a. p.  j ret«
fjen, rompere.

Prokisao, sla, o, adj. n.  p.
mleko, cin ittentg foucr geroot«
ben, divenuto alquanto acido.

Prokisivati, sujem, v.n.i.  »om
Stegen burckne(st tuetben , ba-
gnarsi alla pioggia ; burek'
trdufeln, umettare , gocciola-
re ; fiiuetlick toerben, divenire
alquanto acido.

Prokisnuti, nem, v. n. p.  f.
Prokisivati.

Proklet, ta, o, adj.  serftuekt,
uerbommt, maledello.

Prokletac, tca, m.  cin ucrfluek'
ter SStcnfek, m. uomo male-
deito.

Prokleti, kitnem, v. a. p.  t>ct»
fluefjcn, maleiire

Prokletinja, f.  13luck, m. ma-

Prokletstvo, n.^ledizione.

Proklicati, catn, Iv. n. p.  ker«

Proklijati, jam, J »orfetmen,
germotjliare.

Preklinjati, njami njem, v.a.i.
fluckcn, »erftueken, maledire

Prokljuvati, vam, v. a. i.  ouf«
piefemmit bem ©eknobet, burek«
kodfen, rompere beccando.

Prokljuvati, kljtijem, v. a. p.
f. Prokljuvati.

Prokop, m.  ©roben, Sonat, in.
fosso, canale.

Prokopati, pam, v. a. p.  burek«
groben, scavare , f. Proka¬
pati.

Prokopavati, vam, v. a. i. f.
Prokopati.

Prokositi, sim, v. n p  etnen
5lcrf in ber OBtcfe b«rct)mai)c»t,
falcare un pruto da parte a

PR O

PR O S

parteaprire la strada fal-
cando.

Prokšiti, Šim, v. a. i.  jiirteln,
carrezzare troppo.

Prokteti se , ktie se , v. im-
pers. p.  komu šlo, f. Pro-
liteti se.

Prokuliati, liani, v. a. p.  turcii«
todien, cin rcenig fociicn, cuci-
nare, cuocere alguantu.
Prokušati, sam, v. a. p.  ) ser
Prokušati, šam, v. a. i.  f Ut«
Prokušavati, vam, v.a.i.) cften,
femtiren , provare , mettere
alta prava, tentare.

Prolai, in. Surtftiug, Šmrdigang,
®uret)marfdi, m. passo, transi-
la,  f. Proliod.

Prolazak. zka, m. f.  Prodja.
Prolaženje, n. 1) ®urctigel)cn,
®orbiigcl)cn. n. il traversure,
pas šare ; 2) Sergeljcn, !luf«
ijbren, n. cessamenlo.

Proiazili. zim, v. a.  n. p.
tureiirtiicn, turefigeljen, pas-
sare , traversare ; oergeijen,
aufboren, eessare, passare;
abgcben »on tet SfBaate, spac-
ciarsi,  f. Proči.

Preleteti, tim , v. n. p.  tutdi<
fliegen, passar volandn.
Proleti, liem, v. a. p. f.  Pro-
iiti.

Proletiti, tim, r. n. p.  f. Pro¬
leteti.

Proletje, n. Jrufjling. m. prima
vera.

Prolčtnji, nja. e, aitj.  Jriil).
IfngS <, 5ruf)iahr« •, di prima
vera.

Protetos, adv.  in biclem 5rul).

iing, in guesta prima cera.
Protetošnji, nja, nje, adj.  sen
Melem gruljiing , di t/nesla
prima vera.

Prolev, m.  aSergicfien, n pro-
fusione.

Prolevati, vam, v. a. i. vit'
giefien , audgiegen , spargere,
versure, f.  Proleti, rt - #'
liti.

Prelistati, tam, v. n. p.  (i*
telauten, frvndeggiare, fron-
dire.

Prelit, ta, to, part.  f. Pro-
liven.

Preliti, lijem, v. a. p.  oergiettlt.
aučgicfjcn, spandere, versare,
sparpere,  f. Proleti, Pro¬
levati.

Proliven , na, o, particip.  1)
»ergoffen , špar so  , versato  i
2) (Vuk) n. p. čovek . žena,
gef<tm>atfig, ter nidit fcim>cigc»
fann , loguace, che nun pu'o
tacere.

Prolizati, ližem, v. a. p.  kur*'
leefen, leccanilii perforare.
Prolizivati, iizujem, r. a. i.  f-
Prolizati.

Prolokati, ločeni, v. a.p. (Vuk}
n. p. voda zenilju, tnreiifrelTeii,
tur<tin>ul)len, suuvare.

Protoni, m.  ®urdibrud), m. ral-
tura, hreccia, apertura
Prelomiti, mini, v. a. p.  tur*'
bredien, r ampere dentro, apri¬
re un varen, fare la hreccia,
f. Prolainati.

Prolupali, pam, v. a. p.  tur*'
fdllagen , hattere ; — se, (i*
turdifebiagen (in ter fficlt),
turcbfommcn, riusr.ire.
Promaii , »n. aKifjgriff, ge^lbiek
m. sbaglto nel pigliare al-
cuna cona.

Promak, m. SPcfčrbcrung, f-
promozione.

Promaknuti, nem, v. a. p.  bt>
fortern, promuocere , f- Pro-
micati.

PRO 315 PRO

Pbomarznuti, nem, v. n. p.  er» |
fritreit, agghiacciarsi.

[‘fomašaj, m.  f. Promali.

Promasati, šam, v. a.  t.lfcfilctt,

1‘i'omašlti, Šim. v. a.  p. j nicltt
trtffen, sbagliare nel pigliare.

Promatrati, tram, v■ a. i.  bc>
ttadlten, considerare  , cou-
templare,  f. Promotriti.

Promena, f.  93eranfcenmg, f.
IBedifel, m. cambio , cangia-
menlo, mulazione.

Promeniti, liim , v. a. p.  »cr<
anberit, mulare , alterare ;
t (luki) c it, cambiare, cungiare.

rromenjivati, n.jujem , v. a. i.
f Promeniti.

Promer, m.  SJurdjitieffer, m.
diumetro.

Premešati, šam, v. a. p.  burd)<
mifdien, miscMare, met bu¬
tare.

Premetati, tjein, v. a. i.  burrfi«
»ttfcn, bul tare , ge! tar e o lire;
— se , ©efdiiifte rnndtc«, gc«
Rtjaftig feiit, industriarsi;  ftcb
Berroanbcln, trasmutursi,  f.
Promcliiuti.

Pronietnuti, nem, v. a. p f.
Pronietati.

Promicati, lnlčem , v. a. i.  f.
Promaknuti.

Promileti, lini, ». n. p.  kertJOr«
tneriicn. uscirfuori serpendo.

Promisliti, lini, v.  n. p. I liber,

Promišljati, ljam, t". a. i.  j legen,
befcenfcn , considerare , riflet-
lere, pensare.

Promleti, meljem, v. a. p. V)
beginncrt ju mafjien, cominciar
a maccinare ; 2) cin locntg

maiilai, maccinar un paca.

Promotriti, trim , v. a. p.  f.
Promutrati.

Promuči, inuknem, o. n. p. f.
Promuknuti.

Promučiti, čim, v. a. p.  cttt t»c»
nig quaicn, tormenlare al-
guanlo.

Promučkati, kam, v. a. p.  auf«
riitteln, auffdimcmmcn, crollare
un vašo per lavarlo coli’
acgua, che vi e infusa.

Promukao, kla, o, part.  Ijetier,
rani), bumpf, rauco, roco,
fioco.

Promuknuti, nem, v. n. p.
ijeifer merbcit, divenire, roco,
fioco.

Promutiti, tim, v. a. p.  triikc
madten, tniken, inlorbidare,
lurbare;  aufriifpren , umriiijrcn,
rimenare, rimescolare.

Pronači, nadjeni, v. a. p.  auž«
ftttbig macken, ctfoljrcn, inven¬
ture , rinvenire,  f. Pronala-
ziti.

Pronalaziti, zim , v. a. i.  f.
Pronači.

Prenašat,, šain, v. a. i. f. Pro-
liositi.

Pronesti, nesem, v. a.p.  1) <m»
fangen Sier ju.legcn, cominciar
a fare uovi;  Si) f. Pronieti.

Pronieti, prenesem, v. a. p.  1)
burcktrageit, tnmikertragen, por-
lar al di la, trasporlare per
meizo d’ un luogo ; 2) f.
Prenesti.

Pronicati, ničem, r. n. i.  ktroor»

fcimcu, germogliare.

Proniči, niknein , v. n. p.  f.
Proniknuti.

Pronikao, kia, o, part. tnU
foroffeit, spunlalo, germo-
gliato.

Proniknuti, nem, v. n. p.  aufr
teimen , germogliare , spun-
lare.

1’ronjušiti, Šim. v. a. p.  burek«
fdinaufcin, auffpurcn, rilrovare
annasando, fiulando.

316

P110

PI10

Pronositi, sim, v a. i.  burd)>
tragen, »orbeitragen, Iraspor-
tare per mezzo d’ un luogo,
porlare al di la.

Propadati, dam, v. n. i.  1)
burtbfallen, cadergiii, pro-
fondare ; 2) ju Srunbe gcljen,
in 53crfall geratten, perire,
andare in rovina , f. Pro¬
pasti.

Propalica, f.  SBanfrotier, m.
fallitore.

Proparati, ram, v■ a. p.  auf<
trennen, in ter tDtittc auf,
fci)li8en, scvcire la cucitura
nell mezzo;  — tarbuli, auf>
frftneiben , sbudellare , sven>
trare.

Propast, f.  Sturj, 9tbgrunb, m.
voraggine, profonditd , ab-
bisso.

Propastan, stna, o, adj. gefaljr,
oott, gefafitlid), pericoloso,
voragginoso.

Propasti, padem, v. n. p.  f.
Propadati.

Propelo , ji. Srucifir , n. croci-
fisso.

Propeti, pnem, v. a. p.  (rcuji>
gen, auf’6 Hreni  fdtiagen, croci-
flggere;  aufrfdjten, empor«
nctiten, lerare, elevare;  — se,
v. n.  n. p. konj, ftd) aitfridp
ten, auffpringen, alzarsi , ele-
varsi.

Propetje, n.  dtreujigung, f. cro-
cijiggimento.

Propevati, vam, v. a. p.  an<
fangen j« fingeit, comineiar a
cantare.

Propevati (Propjevati), vam,
v. a. i.  f. Propevati.

Propinjati, njem, v. a. i.  f.
Propeti.

Propiriti, rim, v. a. p.  n. p.
vatru, tmblafen, soffiare.

Propis, m.  ©orfebrift , f. esem-
plare ; preseritto, ordine.

Propisati, pisem, v. a. p.  »er-
fdjreiben, preserivere.

Propisivati, pi.su jem , v. a. i■
f. Propisati.

Propitati, tam, v. a. p.  erfni«
gen, scoprire dimandando  i
burctiforfcljen, audforfdien, esa-
min are.

Propitivati, tujem, v. a. i.  f
Propitati.

Proplakati, plačem, v. n. p.
anfangen ju raeinen; comineiar
a piangere ; cin raenig racine«'
piangere alguanto.

Propljuvati, vam , v. n. i.  bet'
oorfpeien, spulare alguanlo.

Propoved, f. (kr sl.)  f. Prediha

Propuli, m.  Suftjug, m. riscon-
tro daria.

Propuliati, šem, v. a. p.  bardi'
blafcn, burdiracbcn, soffiare.

Propuhivati, vam i lnijeiii,
v. a. i.  f. Propuliati.

Propustiti, stiin, r.a.p.jbutdl'

Propuštati, tam, v. a. i.  | tailen,
lasciar passare ; audlaffen.
lasciar andare;  »ctfiiume«,
»crnacbiafitgcn , traslasciare,
trascurare, omettere.

Propu7,iti, zim , p. n. p.  burdr
friccben, passar serpeggiando-

Proračunati, nam, > v.  n. p.

Proračuniti, nim, \ bcrecbncn.
calcolare.

Proraditi se, dim sc, v. n. p.
(Vuk) anfangen arbeitfam !«
fein , comineiar ad esser at-
tivo.

Prorastatl, stani, v. a. i.  (Vuk)
trciben, germogliare piart
piano.

Prorasti, rastem , v. n. p. (■
Prorastati,

PRO 317 PRO

Proreei, rečem, u. u. p■  f-
Proricati.

Prorediti, dim, v. a. p.  lidjtctt,
fdiiittcr madicn, slargare;  »er,
biinnen, attehuare.

Prerešetati, tam, v. a. p.  burdp
rcitcrn, erivellare alguanto.

Proreti, rečem. p.  a. p.  f.
Proreei, Proricati.

Prore/., m.  ©urdifdinitt, m.
laglio, intersecazione.

Prore/,ati, ežein, v. a. p.  turct?-
fdineitcn, lagliare da banda
a banda.

Prore/.ivati, /.njem, v. a. i.  f.
Prore/.ati.

Proricati, ričem, v. a. p.  »ro«
pl)CiCtcti. prufelizzare , prufe-
tare, predite,  f. Proreei.

Proročanski, a, o, adj.  pro,
pljetifdi, profetico.

Proročanstvo, n.  Spnspljtjciljuitg,
f. profezia.

Proročica, f.  '-bropfjctin, f. pro-
felessa.

Proročištc , n. Drofel, n. vra¬
čalo.

Proročni, na, o, adj.  f. Pro¬
ročanski.

Prorok, m.  ipropljet, m. pro-
feta.

Prerokov, a, o, adj.  Peš ( Cro>
Pljetcn, del prafeta.

Prorokovati, kujem, v. n. i.
1) tpropljet fein, ftd) betragen
aiš cin >Dr<ipl)Ct, essere o fare
da profeta  ; 2)  f. Proricati,
Proreei.

Prosao , sca, m.  greiroetber,
SEScrbcr, m. proco.

Prosanjkati se, kam se, v. n. p.
cin roenig fdilittenfafircn, andar
in traino, in islitta.

Prosarnuti, nem, v. a. p.  cincn
NuefoU madicn, assaltare.

Prosba, f. (russ.)  f. Prošnja,
Molba.

Prosecati, cam, v. a.  j.) bitrd).

Proseči, sečem, v. a.  p.jtjauen.
tagliare, secare colla scure
da banda a banda.

Prosed, m.  iierfcnfung, f. af-
fondazione.

Prosed, da, o, adj.  ctmaš grau
gcioorbcn, eanuto aIguantn.

Prosedati, dam, v. n. i.  f. Pro-
sesti.

Prosen, na, o, adj.  n. p. hleb,
slama, Jpirfen*, di miglio.

Proseuica, f.  t. j. pogača,
cin toirfcnbrot, fucaccia di
miglio.

Prosenjak, m. t.j. kruli, hleb,
Jpirfenbroi, n. pane di miglio.

Prosesti se, sedem se, v. 'n. p.
»erflnfcn, sprofondarsi.

Prosevati, vam, v. n. t. f. Pro-
sjati.

Prosidba, f f. Prositba.

Prosijatl, jem, v. a. p.  burdi«
ficbcn , erivellare, vagliare,
cernere.  "

Prosilac, sioca, m. (■  Prosac.

Prosinac, nca, m. ©ejember,
m. dieembre.

Prosinnti, nem, v. n. p.  ju
elanjcn beginnen, comineiar  u
risplender.

Prosipati, pam i pijem, v.a.i.
jetlireuen, spargere, ver šare;
»crfdnocntcn, dissipare, but-
tar via.

Prositba , f.  5reiun<), 5reimcr»
bitna, f. il chiedere (una fe¬
talna in isposa~).

Prositelj, m.  SBittficHcr, m. ad-
domandatore.

Prositi, sim, v. a. i.  1) bitten,
chiedere  , dimandare , pre-
gare  ; i!) betteln, tnendicure,
ricercare;  3) — devojku,

P RO

318

P RO

um etn SMabdten frefcn, ricer-
care in matrimonio.

Prosivati, vam, v. n. i.  f. Pro-
sevati, Prosjati.

Prosjačenje , n. SBettleeci, f. il
mendicare.

Prosjačiti, čim, v. n. i.  bettcln,
mendicare.

Prosjački, ka, o, adj.bettel&aft,
bcttelrecife, de' mendici.

Prosjak, m. Settler , m . men-
dico.

Prosjakinja, f.  ®ettlerin, f.
mendica.

Prosjakov, va, o, adj.  bež SBett«
lerš, del mendico.

Prosjati, sjam , v. n.  p. 1) jU
glinjen begfnncn, com inciar
u risplendere:  3) btttcbgian*
jen. burdtftitimmern, tralucere.

Proskarbiti, bim, t>. a. p.  t>er»
forgen, procurare.

Proslaviti , vim, v. a.  p. j fei«

Proslavljati, Ijam, v. a. i.  jem,
ntfjmcn, eneomiare , vantare.

Proslovje, n.  prolog, in. pro¬
loga.

Proso, n. #itfe, f. miglio
(biadaj.

Prost, sta, o, adj.  ftet, loi,
libero  , lecilo ;  einfadt, etitfitl«
tig , semplice ; gemein, tri-
viale.

Prostac, stca, m. f. Prostac.

Prostački, ka , o . adj. gemein,
semplice, triviale

Prostak, m. etn gcmeiner UKann,
uomo semplice.

Prostakinja, f.  etn gemctncž
fficib, femina semplice.

Prostarti. strem . v. a. p.  i.
Prostrčti, Prostirati.

Prostirač, m  etn S«#, baS a«S-
gebreitet »tcb, slralo.

Prostirati, ram i rem, v. a- i.
auObreiten, stendere ; — stol,

ben Xifdi bedfen, co prir la  M'
vola, f.  Prostrčti.

Prostiti, tim, v. a.  p. tterjeil)* 1 *'
perdnnare;  da prostite, n"*
Sriaubnfg su fagen, salvo
rispetto-

Prostiv, va, o, adj.  »erietblMt'
crlatjltci), veniale, remissibilo ■

Prosto, adv.  frei, liheramentf <
einfadt, gemein, semplicemeiilr■

Prostor, wt. 5taum, <DlaB, n1,
spazin, largezza.

Prostoria, f. f.  Prostor.

Proslola, f.  Sinfatt, f. sem pl 1 '
cit d.

Prostran, na, o, adj.  gcratnttlJ'
spazioso, ampin ;  iveit, btetb
largo.

Prostraniti, nim , v. a. i.  ##*'
breitcn, »erbrcitcn , dilatari'

slargare.

Prostranost, f. f.  Prostor.

Prostreliti. lim. v. a. p  m 1 ’
bem tpfeile burcbftbicgcn, pastor e
colla suelta da banda o
banda.

Prostrčti, strem, v. a. p.  at|f'
breitcn, stendere ; —postelj 1 ’'
aufbettcn. fare il letto;  — sto 1 '
aufbccfen , coprire la tavalo ,
f. Prostirati, Prostarti.

Prostriči , strižem , v. a. f•
burdiftberen , tagliare coli 1
far biči per mezzo. .

Prostrizati, zatn, v. a.  i. ’•
Prostriči.

Prostrutjatl, strnžem, r. a. P'
burtbfdtabcn, r amper e fregat'
do da parte a parte.

Prosmliti, dint, v. a. p.  bet”'
tbeilcn. giudicare.

Prostidjlvati, djnjem r a.’-
f. Prosuditi.

Prosukati, sneem, v. a. P'
burtbbobrcn, burdtfibieljcn, pet'
forare, passare da parte a

PRO 3

parte (rolia prilil o colla
spada).

Prosulja, f.  'Dfanne, f. padella.
Prosušiti, Šim, v. a. p. cin  roc.
ntg trocfnen, asciugar al-
guanto.

Prosili, ta. o, pari.  autgcfibut«
tet, serfibiittet, versato, spurso,
Prosuti, spem, v. a. p.  f. Pro-
sipati.

Prosuziti, zim, v. n. p. Zgta-
tteit ju »ergtegen beginnen, co-
minciar a lagrimare, cin me¬
ni 3 Jljrnnen oetgicficn, lagri-
mar alguanto.

Prosveta, f.  8clcuct)tung, 2luf.
fliirung , f. illuminaziono. ri-
schiarimento  , SSilbung, f. col-
tura.

Prosvetitelj, m.  ttuffliirer, in.

illuminatore, coltivatore.
Prosvctili, tim, v. a. p.  auf>
flarcn, illuminare , rischia-
rire\  bilben, coltivare.

Prošaliti se , lim se , v. n. p.
ti« roenig fdicrjen, scherzare
un pucn.

Prošaratl, ram , v. a. p.  cin
roenig buntfcfjecfig farben, di-
pinger di diversi colori ,
— še prožil j e, atifaitgeit roti)
lu roerben (febroarje SErauben),
cominciar a vulorarsi (I lira
nera).

Prošastan, stna, o, adj.  oct»
gangen, cfjcmnltg , preterito,
passalu.

Prošen, ena, o, part.  gebeten,
rieercato, pregato;  — a ile-
vojka, IBerlobtc, f. sposa
pramessa.

Prošet, m.  ©pajicrgang, m.

passeggin.

Prošetatl se, tam i čem se,

>’• n. p.  cin roenig fpajiercn,
passeggiare alguunlo.

9 PRO

Prošibati. bam , p. a. p. cin
roenig mit »er Dtutf>e febtagen,
bacchettare, battere colla
verga alguanlo.

Prositi, sijem, v. a. p.  (buritj.
Prošivati, vam, p. a. i.  | niifjcit,
beften, appuntare, congiun-
gere di punti di cucito.
Prošnja, f.  S8itte, f. preghiera,
richiesta.

Proštac, štea, m.  i]3fal)l (in ber
Siiunung), m. palo del siepe;
— (Vuk) <Dlanfc, tavala.
Proštenje, n.  SBcrjeibung. f.
perdono, perdonanza ;  Mblafl,
m. indulgenza.

Proštimati, mam, v. a. p. f.
Proceniti.

Prostiti, štiem, v. a. p.  buteb'
lefeit, leggere, f.  Pročitali.
Pro.šupljiti. liim. v. a. p.  burch«
locbcrn, auSb'6()Itn, forare, bu-
care.

Prot, praep.  f. Proti._

Protak, m.  redko rešeto, cin
grobež ©ieb, un crivelln.
Protakati, tačem, v. a.i.  bureb-
fteben, burebrcitern, crivellare,
f. Protočiti.

Protančati, čam, t v. a. p. ntt
Protanjiti, njim, 1 biinnen, at-
sottigliare.

Protarčati, čim, 1 v. n p.
Protarkati, tarčam, j bnrcbiau«
fen, »oriiberlanfen, passare
correndo.

Protarnnti, nem, v. n. p.  ju«
fammtnfcbaubcrn, inorridire.
Prolarti, tarein, v. a. p.  bard),
reiben, fregare. strnpicciare ;
cin roenig refben, fregare al¬
guanto,  f Protreti.

Proteči, tečem, v. n  p.)burit).
Protecati, tečem, v. n. i.  j lan*
fen, burctiftieten, scorrere,

F KO

320

PKO

passare correndo Cdell' acgua
e degli animali).

Protegliti, lim, v. a. p.  etn
rocntg jtctien, (trecfen, slirare.

Protegnuti , gnem, v. a. p.
firccfen , auOSefjncn, stirare,
distirare, ti is ten dere.

Proteranac , nca, m.  93ern>tc»
fene, m. uomo banditu , esi-
liato.

Proteranica, f.  SBertttiefene, f.
femina discacciata , bandita,
esiliata.

Proterati, ram , v. a. p.  I oer*

Proterivati, rujem, v. a. i .) trči*
ten, »erjagen, discacciare,
scacciare;  bež SanbeS oerntet*
fen, esiliare , f. Prognati,
P rogoniti.

Protesati, tešem, v. a. p.  ein
rocntg beljauen, dirozzare al-
quanto.

Protezati, težem, v. a. i.  au$»
befjnen, protendere, stendere;
--  se, ftct) auSftrecfen, stirarsi.

Protezavica, f.  Ste iSifpoftjton
bes Borpers fteij aučjuftrrcfen
mit ©oitjnen oerbuitben, prurito
di stiracchiarsi accompagna-
to collo sbadigliare.

Proti , pruep • gegen, roiber,
contra.

Proticati, tičem, v■ n. p.  f.
Protecati.

Protimba, f.  Slufteljnung, 3Btber*
fe$ung , f. opposizione;  Gon*
trafl, m. contrasto.

Protiskati se, kam se, v. n. p.
ftd) fjinburet) beingen, spingersi
per mezzo;  protiskuje me
( Vuk), icf) babe ©eitenftedien,
b<> la pleurisi.

Protiskivati se, klijem se,
D - n. i.  f. Protiskati se.

Protisli, f. pt.  (Vuk ) ®eitcn»
ftetpen, n. pleurisi, f.  Boilac.

Protisnuti se, nem se, v. nf-
f. Protiskati se, Protiski¬
vati se.

Protiva, } P rae > K f -  ,,roli -
Protivan , vna, o , adj.  ipibet’
roiirttg, contrario, avversario.  i
abgcneigt, avverso ;  — bitk
Sagcgcn fetn, esser contrario-
Protiviti se, vim se, v. n.  *•
komu, fict) roiSccfcBen, opporsi .
Protivljenje, n. 2Biberfc(sett. "•
it contrariarsi.

Protivnica, f. tEJiSerfatbeej 1 ’'
©egnetin f. ilonna contrario,
arversaria.

Protivnik, m.  ‘UStberfarfier, &t>
ner, tHntagonift, m. avversario-
Protivnost, f.  ffiiberftanS,
®iSerfe?«ng, f. contrasto, of
posizione.

Protivorččje, I n.  fJCtberfpru'*'
Protivoslovje, j in. contraM*'
zione.

Protivština, f.  USibcrroartigfr 1 '
f. avversita.

Protkati, tkem. tkam (i tčenu-

(Vuk), butebmeben, intessee 1 -
Pretočiti, čim, v. a. p.
ficbett, burdircitcrn, crivellart,
f. Pretakali.

Protojerej, m. (krst.)  Str*';
prefbitcr, Sejpriefter, m. are 1 '
prete.

Protresač, 1 ni. ® (l,r

Protresalac, aoca, j tbetief
•Rritifcr, m. censore, esaita
natore, critico.

Protresati, sam, v. a.  J,
Protresti, sem, v. a.  p.)
tern, discuotere ;  utttcrfunf";
esaminare;  befrittcln , ertf*
žare.  j,,

Protreti, trem, v. a. p.  bit',
reibett, fregare, stropiccia’ ’

PRO

321

tin roenig reibcn, stropicciare
un poco,  f. Protarti.

Protuči, tučein , v. u. p.  tin
ivcntg jcrfdtlagen, rompere
battendo.

Protulia, ni. tj' f.  2 lbcntcurer, £cr.
itmfctmiarmct, m. avvenluriere.

Protuletje, n.  f. Proletje.

Protumačiti, čim, v. a. p.  er,
f (aren, uerfcolmctfcticn, spiegare,
inlerpretare.

Protunožac , žea , m. @cgcn»
fiifjlcr, m. antipode.

Proturati. ram, r. a. p. (Vuk)
burctiroerfcii, buttare per mez-
zo;  loSfcfilagcn, spacciare,
vendere u gualiingue prezzo ■
— sc u svetu, ffeti in ter
®elt fortfjeifen, star bene,
passarsela.

Protnriti, rim, n a. p.  f. Pro¬
turati.

Protužiti, žiin, r. n. p.  ju fla«
8tn beginnett, cominciar a la-
mentarsi.

Proučiti, čim , v. a. p.  butdt*

flubiren, imparare, studiare;
biittblefen , leggere , f. Proči-
lati.

Prova, f.  S5orbertl)cii bcS Scftif«
fež, m. proda.

Provadjati, djam, r. a. i.  n. p.
konja, f. Provoditi.

Provala, f.  ©urdibrudj, Sinflurj,
•n. rottura, apertura.

Provalia, f.  ftluft, f. caverna.

Provaliti , lini, r. a. p.  auf*
tcifien, rompere, far un’ aper¬
tura.

Provaljivati, ljnjcm, v. a.i. f.
Provaliti.

Provarči, varžem, \ v. a. p.

Provargnutl, gnem, j f. Pro-
metnuti.

Provariti se, rim se. v. n. p.

PItO

n. p. mleko, gerinnen, coa-
gularsi.

Provartan, tna, o, arij.  betrieb-
fam, industrioso, ingegnoso.

Provartati, provartam, v. a. p.
burebbobren, bucare, forare.

Provarteti, tim, v. a- p.  f. Pro¬
vartati.

Provažati, žam, v. a. i.  fafjren,
»erftiflren , vondurre in barca
o in cocehio,  f. Provoziti.

Proveseliti se, lim se, v. n. p.
Uttl crluftigcn, rallegrarsi.

Provesti, vedem, v.a-p.  burtii«
fiiljren, menare oltre per
mezzo.

Provczti se, vezem se, v.n.p.
butcftfabrcti, »oriiberfabren, pas-
sar oltre in carro o in
barca.

Provideti, dim, v. a.p.\  »etfe*

Providjati,djam, v.a. i.j  ben,
oetforgcn, provveilere, pro-
cacciare.

Providjenje, n.  iBerforgung, 2ln»
fdtaffung, f. provvedimento.

Providnost, f.  iBorfebung, f.
provvidenza.

Provikati. Vičem, v. a. p.  ein
ročni g auffdircien, gridare un
poco.

Proviriti, rim, v. n. p.  bureft*
guefen , burcbblidtcn, guardar
da un bučo o da una fissura.

Provirlvati, rujem, v. n. i.  f.
Proviriti.

Provlačiti, čim, ti. a. i.  Ijiit«
turrfijictien , tirare oltre per
mezzo,  f. Provuči.

Provlak, ni. ffiactiSftocf, n. tine
gejogene iffiactjefcrjc, f. cande-
letta tirata di cera.

Provod, ni. Sefotge, n. Begiči*
tung, f- corteggio,  f. Pratnja.

Provodati, dam, v. a. p.  ein
31

PKO

332 PRI

»ettta umfjctfiiljreit, menare,
guidare intorno.

Provoditi, dim, v.a.i.  f)inburdi>
fiifjrcn, cnndurre me nar e vi¬
tre;  subrtngen, passare.

Provoziti se, zim se, v. n. i.
f. Provezti se, vezem se.

Provreti, vrem i vrini. v. n. p.
cin rocttig (trten. bollire un
pvco  ; anfnngen ju (teben, co-
minciar a bollire;  f)ert) 0 t>
diicUcn, sorgere, scaturire.

Provnci, vučem, v. a. p.  burdi
jicbtn, tirare oltre per mez-
zo,  f. Provlačiti.

Proz, praep.  burch, per mezzo,
oltre,  f. Kroz.

Prozelisti, zebeni, v. n. p.  (id)
etfujlcn, raffreddursi.

Prozenuti, nem, v. n. p.  ber»
»orfdiicben, bcroorfproITcn, ger-
mogliare, germinare.

Proziran, riia, o, adj.  buvdi«
ficiittg, trasparente, diafuno,
f. Prozracan.

Prozirati, ram i rem, v. n. i.
burdifcljen, Ijinauifeben, gnar-
dare per mezzo,  f. Prožreti.

Prozivati, vami vijem, v.a.i
auSrufcn , ftcnmmifen , nomi-
nare, cognomiiiare,  f. Pro-
zvati.

Prozor. m.  Jrenfict. n. fenestra.

Prozorje, n.  (Koeaenbammetuna,
f. barlume, alba.

Prozračan, čna, o, adj.  burdn
fiditiij, trasparente,  f. Prozi¬
ran.

Prozrak, m.  ZranSparcnt, n.
butdifdtcinenbe Selcuditung, f.
trasparente.

Prožreti, zrem, r. n. p.  f.
Prozirati.

Prozvati, zovem . v. a. p.  f.
Prozivati.

Prozdarlost, f.  ©eftafjiflfeit. f-
golositd, gola.

Prožderati) derem, v. a.^p’
freffen, divorare,  f. Prozdreti

Proždirati, ram i rem, v. a. <■
f. Prožderati.

Proždor, m.  Srelicr, ffitelfrufr
m. divoratore, mungione.

Prozdreti, dreni, v. a. p.  f'
Prožderati.

Prožeči, žežem, v a. p.  burdi
brennen , f or ar e  , pertugia rt
con un ferro rovente,  ' j
Prožgati.

Prožgati, žgem. v. a. p. '•  J
Prožigati, Prožeči.

Prožigati, žižem i Žigam, v.
f. Prožgati, Prožeči.

Prožvakati, žvačein, ^ v. a. f 1

Prožvatati, tjem, ( burdt«
faucn, musticare.

Prnd, »«. 1) ©anbbanf, Siibt
i'. ©diottcr, m. scagna  d’ aren 4 '
ghiara ; 2)  SJiupcn, dSortbeik i®'
vantaggio, vlile, prb.

Prudan , dna, o, adj.  niiplidl '  :

oorttjciibaft, ulile , vanM'
gioso.

Prilili ti, dim, v. n. i.  nutscit,
bilfiid) fein, giovare, ess fr
ulile.

Prndovit, a, o, adj.  reid) 411
©anbbanfcn, avente malti seb'
gni di sabbia.

Prug, m.  ip c u feb r e cf e, f. locuslh
f. Skakavac, Kobilica.

Pruga, f.  ©Ircif, ©teidi, «•'
stria, striscia.

Pruglo, n.  cine ?trt ©d)W t
(bet 58ogelfanaer), f. piedict’
luccio.

Prut, m. Stutljc, @crte, f. ver} 11 '

— kraljevski, f. Žezlo. ,

Prutak, tka , m.  l) cine d« 14 '
(Rulbe, f. piccola verga;

PHD

PTF 333

fleintr ©treif, m. piccola stri-
»cia.

Prutast, sta, o, adj.  geftreift,
rigalo, a righe.

Prutič, mi.  f. Prutak 1.

Prtitje, n. coli.  bte JRutfjen ,
verglie.

Pružati, vam, v. a. i.)  aiiebclj«

Pražiti, žim, v. a.  p. (ncn, <uiž>
iltccfen , porgere  , stendere;
— se , fidj erftrecfen , esten-
dersi.

Psalam, Ima, mi. *Pfaim, m.
mimo.

Psaltir, mi. <t)fa(menbud>, n. sal-
teriu.

Psetji, ja. je , adj.  £uitbž> co-
nina, del cane ,  f. Pasji.

Pseto, n. f. Pas.

Psica. f.  £iinbin , f. cagnia , f.
Kuja.

Psic, mi. .^uttbdjeii, n. cagnoli-
nn, cagnello, cagnolello.

Psina, f.  grofjer ftunb, in. ca-
gnaccio.

Psoglav, a, o. adj.  DtinfcSfopftg,
collu lenta di rane.

Psost, f.  Sicfdjtmpfung, f. oltrag-
gia. vitlania.

Psovae, ni. ©dtimpfer , m. ol-
Iraggiutore.

Psovati, psujem, m. a. i.  fd>im>
pftn frfielten, oltraggiare, vil-
laneggiare.

Psovka, f.  ©djimpf, m. o llrag-
gio, ingiuria.

Pšenica, f.  ‘JBcijtn , m. fru-
mento.

Pšeničan, čna, o, ad).  3Bci|tn>,
di frumento.

Ptica, f.  tBoget, in. uccello.

Ptic, ni. ein junger 93ogcI, m.
oectllino, uccellelto.

Ptičar , ni. 2Sogelfd tiger , S5i>get<
Rebec, m. uccellalore.

Ptičica, f.  fteiner S5ogel, rn.pi>-
cnlo uccello.

Ptičji, ja, je, adj.  ®ogel<, <r
uccello.

Pucanje, n.  ©rfjtefien, .Bradieit,
n. slrepito del liro di schiop-
po ecc.

Pucati, cam, v. n. i.  jerpla(seii,
betHeit, schioppare, spaccar-
si, c čepar e  ; fctitegert, lirare
to schioppo;  7.ora puca, e<
bammert auf, bet 5Tag bridjt an,
it giorno spunta.

Puce, cela, n. dtnopf, in. bot-
lone,  f. Putac.

Pucnjava, f.  ©thiepett, Seuerit,
n. i tiri di cannone o degli
schioppi.

Puč, f.  f. Pukotina.

Pučan . čna, o , adj.  »olfreidj.
popolato.

Pučanin, mi. etner aub betti iBoffe,
sjjlcbeier, in. un plebeo.

Pučanstvo, n.  SBeoMfennig, f.
popolaritd.

Puči, puknein, v. n.  p. f. Pu-
knuti, PucatT.

Pučina, f.  bolje ©ee, f. fjoljet
tStcer, n. pelago, alto mare.

Pučiti, čim, v. a. i.  beoblfern,
impopolare.

Pučiti, čim, v. a. i.  f. Putiti.

Pučki, a, o, adj.  SJoiN«, — bel
JBolfeb, del popoln, popolare.

Pintar, mi. 3Baditer bto ffietit«
betgb, m. guardiono di vigna.

Pudarica , f.  UBadttecin bež
UBeinbergH f. guardiana della
vigna.

Pudarina. f.  ber Sofjn fiir bie
#utung beb UBeitibergb, la pa-
ga per ta custodia delle vigne.

Podariti , rim, v. p. i.  j) ein
pilil ar fefn, esser pudaro ,  2)
etnen ffieinbcrg fjtiten, custodire
una vigna.

81  *

PUN

324

PUS

Pudarnica. f.  btc Jpiitte ciitcs
•S3ein6ergtt>act)terM capanna del
custode ilella vigna.

Pudarski, ska, o, adj.  tem
SKktnScrgljuter gefjorig, appar-
tenente al custode d' una
vigna.

Puditi, dim, v. a. i.  trcibcn,
fortiagen, discacciare,  f. Pu-
djati.

Pndjati, djam, v. u. i.  f. Pufli-
ti; — se , irt ber 2?runft feiit,
brunften, essere in frega.

Puga, f. (slov.)  f. D liga.

Puli . m. SSildimauš , f. Siebcit«
fdllafcr, in. gliiro.

Puliači, ca, e. urij. n. p. meh,
orudje, Slafe<, di soffio , di
fiata

Puhati, pusein . v. a. 4' n -  i-
sto ili u sto, Marcu, soffiare.

Piihnuti, nem, v. a. n. p.  f.
Puhali.

Puhvica , f.  prišt, SSlatter, f.
puslulella.

Puk, m.  23olt, n. popolo.

Pukati, pučem, v. a. i.  raufen,
rupfen, svellere.

Puki. a, o, adj.  retit, lauter,
mero , puro.

Puklina, f.  f. Pukotina.

Puknuti, nem, v. n. p.  berflert,
ftmngcn, scoppiure, spaccar-
si ;  frachen , fct)ie6en, erepare,
creparsi,  f. Pucati.

Pukotina , f.  ©palic, SSi?c, f.
crepatura, rottura, apertu-
ra,  f. Puč, Puklina.

Pun, a, o, adj.  ootl, pieno;  pli¬
na moč, SŠoUmaclit, f. pleni-
Potenza.

Punac, nca, m. f.  Tast.

Puncat, a, o, adj.  f. Pun.

P^ lca , f.  pi e  iptajter ber $rau,
©dmuegermutter, f. madre del¬
ta moglie, suocera.

Puničin, a, o, adj.  ber
germuttev, della suocera ..

Puniti , nim , v. a i.  f«“ e ”'
riempire, empiere.

Puuo, adv.  pici, molto;
assai, molto.

Punodoban, lina, o, adj■
idljrig , manbig , maggioren’  -■

Punokrat, adv.  Pftmai.' pid v0
le, parecchie volte. . ..

Punomočnik, m.  aSeocttirinchtiS '

•%td-

m. uomo plenipolenziato■

Punost, f.  Siilte, 1'. piene'
Punta, f.  atufruftr, m. soU eV ‘
zione,  f. Huna. _

Puntar, m.  Slufipicglcr, ni. fea
zioso, ribelle.

Pup, m.  itnofpc, f. bottone
flori;  Sluge an beit
genoma , occhio (della 1
ecc.).  ..j.

Piipak, pka. m.  1) Stta&ri'
umbilico;  2) f. Pup. ...h,
Piipak, pka, m.  f. Pupoo
P»P 1- v  , „ i.

Pupčitt se. cim sc, I

Pupiti se,'pim se, i
aužfcMagcit, far geninie a
toni dei flori.  . ...rt,

Pupje, n. coli.  bic se«

bottoni  ; Sluge« pl. t?"
ipflanjtn), gemme, occla
piante.  ,

Pupoljak, l.jka, m.  f. Jjii!«

Pura, f.  SErutbenne, f - H a
d’India. .. t

Purak, rka , m.  5 1 * 1 ",, »
gel, d3iid)fentugcl, f-
piombo. .. a llo

Puran , m.  £rutl)al)n, ,n - »
d'India, tacehino.

Puriti, rim, v. a. i-  "• "'-efO'
kuni/., rafte«, brate«/ u
slire alquanto.

Pust, f.  ®ilj, m. feliro-
Pust, m. f. Mesopust.

PIJ.Š 325 PUŠ

Pust, a, o, adj. ob, roiift, de¬
serti)  , incolto  ; oerlalfen , ab-
bandonato, derelitto.

Pustahija, m. f. Razbojnik,
Hajduk.

Pustara, f.  Jjcibe, f. lamin.

Pu-stinik, m.  f. Pustlnjak.

Pustinja, f.  fJBiifte, f. deserta,
eremo.

Pustinjacki, a, o, adj.  ginfieb*
let«, d’eremita.

Pustlnjak, m.  Sinfiebler, in. et e-
mita, romito.

Pustinj akov, a, o, adj.  bež gin«
fieblerS, deli eremita.

Pustinjski, a, o , adj■  n. p.
iver, ber ©iifte, del deserta.

Pustiti, tim, v. a. p.  laffen, la-
sciare;  — vodu, Ijarncn, ori-
nare; —  brad n, bcnSBartioarij«
fen laffen, far crescere; —
karv, jur 2tbcr taffeit, salus-
sai-e, cucar sangue  ; — dušu,
fterben, morire, spirare ; — Že¬
nu, fcin 2Bcib gericfttlid) entlaf«
fen, far il divorzio collu
tnoglie.

Pustopašice, adv.  oljite TOrtcn ,
senza pasiore.

Pustoselina, f.  eine bbcjhube,
I'. terreno deserta d'un con-
tadino.

Pustoš, f.  5K3ufte.f. deserlo,
eremo,  f. Pustinja.

Pustosvatica, f.  etit Jpodijeitgaft
oljne 2lmt, un svatto semplice
senza vem na carica.

Pustošan, sna, o, adj.  obe, oev.
laffen, deserlo  , abbundonato.

Pustošiti, šim , v. a. i.  oermii'
flen , »erfjeeren , saccheggiare,
spopolare , desertare.

Puščali , a , o , adj.  f. Pušken.

Puščati, dam, f. Puštati.

Pušica, f.  SBlaferoljr, n. cerbot-
ta na.

Fl £ it L’ew ’ a '  *'• raud i'«

(&ab(u), furnare ; — se, v. n
raudjen, farfumo,  f. Dimiti se.

Puška, f.  gitnte, SBiidjfe, f. @e>
roefjr , n. f učile, schioppo ,
archibugio;  — mala, TO (tole,
f. pištola;  — velja, fianone, f.
cannone.

Puškar, m.  1) giintcnmadjer, m.
arebibusiere ; 2) Jufilier, m.
fante , soldato armato di
schioppo.

Puškaricn, f.  ©dtietjlocfj, n.
©djfečfdtarte in ber OJtauer, f.
bučo nelle muraglie, per do-
ve si tii‘a ul nemico, bare-
stiera, feritoju.

Puškariti, rim, 1 v. n. i.

Puškaritise, rim se, j planfeln ,
ftljicficn, archibugiursi reci-
procamente.

Puškarov, a, o, adj.  bež fBitdj.
fenmadjerž, bem SBiidjfenmactjer
gcljortg, appartenente at ar-
chibusiere ;  bež giiftlienS, tem
giifilier geljorig, appartenente
al soldato armato di fucile.

Pušken, a, o, adj.  n. p. prali,
zarilo, ©erocljt«, ©ctjiefh dello
schioppo.

Puškomet, m. bie ©eiie etnež
Slintenfdjuffež, tratto, liro d’
archibuso.

Pušnio.a, f.  peč, gde se suši
voče, Dbftbarrc, f. seccatojo.

Puštati, tam, v. a. i. /  laffen,

Puštati, tam, v. a. p.  ^ lascia-
re,  f. Pustiti.

Puštavati, vam, v. a. i.  f. Pu¬
štati, Pustiti.

Puštenica, f.  1) fficfdjitbene, f.
donna ripudiata  ; g) ber
3t»eig • ben man im unroegftv
men ©albe iurnet beugen mufi,
ramo d' un albtro pendente

PUT

336 JV Al!

suita strada ehe si dee ri-
piegare passando.

Put, m- CIBeg, m. ©trafic, f. via,
strada ;  Steife, f. viaggio  ; je-
daa —, adv.  ein SBdl, ima
volta:  Iri, četiri puta, brei,
»ier ®al, tre  , quatro volte  ;
pet, šest itd. putali, fiinf,
fed)S u. f. ib.  ®?at, cingue,
sei ecc. volte.

Put, f.  Sletfrf), ajJenfctienfleifcf),

n. čarne umana.

Put, praep.  gcgett , gen , nad),
versn  , f.  Prama , l*reina;
poput luka, bogenfbrmig, (o,
gcnartig, a guisa d'arco

Putac, tca, m.  jtnopf, m. bot-
tane.

Putalj, m.  konj putonogmst,
ein spfctb , bab cine SMdffe an
ben gufjeit b<>t , un cavallo
balzuno.

Putan. tua, tno, u<ij. sur ORetfe
gcbottg, appartenente al viag-
gio, dl viaggio.

Putanja, f.  (Vuk) f. Staža.

Putce, tceta, v. n. p.  f. Putac.

Puten, na, o, adj.  fimtlidi,
fleifcbiicb, sensuale. libidinnso.

Putenost, f.  Slcifdilidifrit, ©inn«
lidifeit, f. sensualitd  ; ©tik
bcit, f. carnalitd, libidine,
lussuria.

Puliti, tim, v. a. i.  tincm ten
5Beg toeifcn, untcrriditcn, untcr*
iBCifen, instradure , ammae-
s trate.

Putiti, tim, t>. a. i.  fnopfdn,
imbottonare ; — se, fidt ju*
fnopfeln, imboltonarsi.

Putnički, ka, o, adj.  ten 3tct«
fcnben gcbbrig, de'viaggialuri.

PiHn ik, m.  JRcifenbe, m. viuggiu-
tore, viandante\  — pobožni,
'•ittlfiee, UBaUjabrtcr, m. petle-
grino.

Putnikov, kova , o , adj.  b (t '
SRetfenben, det viandante.

Puto, n.  bit Seffdn ant gube bet
tpfetbe, pastoja , laccio  , elit
si metle ai piedi de' cavall 1

Putonog, a, o, \ adj.  n. P'

Putonogasl, a, o . fkonj, paft
cine asiiffe b«btnb an ben S 11 '
ten, avente mucchia
sui piedi.

Potopis, m.  SRcifcbetdjreibung , '■
itinerurio, viaggio.

Putopisac, sca, m.  SReifebefcb« 1 '
bec, in. colui che ha scriH 0
un' itinerario.

Potovati, potujem, v. n. i.  t* 1 '
fen, viaggiare.

Pozati, žara i ženi, v. n. ’•
fdetben, serpeggiare;  flcttcrd<
arrampigarsi.

Puzavac , vca , m. cine
©pecbt, aSaumidufer, m. pi ca ’
gazza.

Puziti, zim , v. n. i.  l) f. P 11 '
zati; 2) aušgleiten , sdrucci"'
lare.

Poziv, va, o, adj.  fd)(upft , 0'
sdruccioloso, lubrico. .

Puzivost, f.  ©(btiipfrigfdti f’
lubricita, sdrveciolo.

Puznuti se, poznem se, v.n-f’
f.  Popuznoti se.

Puž, m.  ©tbneefe, f. lumacca.

K.

Rab, m. ®iener, SJrbctter. f'
servo.

Raba, f.  SRagb, f. serca.

Rabar, bra, m.  f. Hrabar.

Rabar, bra, o, adj.  f. Hrabar*
bra, o.

Rabiti, bim, v. a. i.  arbdte 11 '
lavorare  ; —, v. n. i.  koiuU'

RAD 327 RAJ

bienlidt fein, jum ©ebroudie (cin,
servire.

Raboš, m. f. Rovaš.

Rabota . f.  Slrbett, f. lavoro ;
Stotjnbienfl, m. servitii.

Habotan, tna. o, udj.  f. Posten;
— dan , fficcftgg , m. giorno
di lavoro.

Rabotati, tam, v.a.i.  arbeiten,
lavorare;  Jeobnbicnftc uetridi«
ten, servire.

Rabotnik , m.  -ilrbeiter , m. la-
voratore,  f. Poslenik.

Raca, f.  Cntc, 1'. anilra , f.

Patka.

Racman, m.  f Patak.

Račar, m.  1) Jtrcbfcnfiingcr, m.
Colu« che violin i gumberi ;
2) bce getnc Jtrebfe ijit, ama-
tore dei gumberi.

Račiti se, čim se. v. n. i.  ko¬
mu. Ciift Ijnben, geliiften, ?tppe-
tit j)«ben, aver voglia , a/> pe¬
tih/ da mungiare.

Račji, ja, je, adj.  Jtrebž,, di
granchio.

Račun, m.  9?cdinung, f. conlo.

Računati, nam, v. a. i.  rtcbncn,
eontare, culculare.

Računiti, nim, c. a. i. f.  Ra¬
čunati.

Računstvo , n.  Stcebenfunft, f.
abbaco, aritmetica.

Račvat, a, o, adj. gabclformig,
biforcalo.

Račvc, f. ftl.  bit 3«cfcn an ci‘
nem gnbelformigcn £ol)C, delile
d uri legno biforcalo.

Rad, m.  ©cfcbaft, n. lavoro.

Rad, a, o, adj.  gern, volentio-
roso, contento, giocondo.

Rad, praep.  f. Radi.

Raden, a, o, f. Radin.

Radenost. f.  iBctciebfamfcit, Sne
figteit, f. allivild, induetria.

Radi, praep.  recgen, a molivo,

a cagione ; um — ffiitlen, per
umor di.

Radičak, n«. IBcrftng, m. gior¬
no di lavoro.

Radie, f. Radje.

Radin, a, o, adj.  arbettfam, cm.
ftg, allivo, induetrioso.

Raditelj, m. Slrbcitep, m. lavo-
ralore.

Raditi, dim, v. a. i.  roipfen, ar«
bciten, tljuit, banbeln, operare ,
lu var are, trat tare; —  se o
čem, ficti um ctieg« tjanbctn,
frattarsi;  raditi komu o gla¬
vi, tincm itadi bem Scbcn tract)-
ten, cercar la mo rte di alcuno.

Radjanje , n.  gntbinbung , f-
parto \  — sinica , ©onncnauf'
gang, m. lo spuntare.

Rad jali, d jam , v. a, i.  1) gcba«
ren, pari ovire;  2) gruebtbtin*
gen, fruttare.

Radje, adv- comp.  licber, piut-
toslo, pid volentieri.

Rudnik, m.  Jlrbeitcr, m. lavo-
ratore  , f. Poslenik.

Radnja. f.  bic btrbeit, f. lavoro;
Strbeitijeit, f. tempo di lavoro.

Itado, adv.  geni, volentieri.

Radosan, sna, o , adj. f. Ra¬
dosten.

Radosno, adv. f.  Radostno.

Radost, f.  greube, f. giocondi-
ta, allegrezza.

Radostan, sina, o, adj.  fteuMg,
allegio, giocondo.

Radoštiv, a, o, adj.  f. Rado¬
stan.

Radostno, adv.  freubenoott, fteu>
big, allegramente.

Hudovali , dnjem, v. a. i.  fceu>
en, utlegrare  , rallegrare;  —
se, (id) freuen, rallegrarsi.

Raj, t«. iltarabied, n. paradito.

‘Raja. f.  bm! untepjocbte 35olf,
bic Stiriflen in ber Siurfei, au-

HAN 328 KAS

diti, schiavi dei Turchi (cri-
stiani).

Rajati, jna . o, arij.  f. Rajski.

Rajanin, m. ®tmolincr UfS^arabtc-
fei, in. abitatore del paradiso.

Rajnik, m. f. Rajanin.

Rajski. a, o . adj.  patabicfifd),
fjimmltirft, del paradiso.

Rajše, adv. comp. (slov.)  f.
Rad je.

Ralial, lila, o, adj. locfcr, sol¬
in, s office.

Rak. m. Streti, m. granchio;
.Srcbs (RranReit), canchero.

Raka, f.  ©raft, f. avello, se-
pollura di pielra.

Rakia, f.  Srgnntrotin, ni. ar¬
ij t/aciVe.

Rakijnski. a, o, adj.  ®rannt>
it  cin*. d' acqvnvite.

RakiU . f.  eiitc Strt OGcibc,
Sactnvftbe, f. sorta di sulice.
Salix caprea. Linn.  f. Iva.

Rakitov. a, o, adj.  a?adin>cibt.,
di sulice.

Rakitovina, f.  Sacfnecibenljolj,
n. legno di salice.

Rakov . va , o, adj. Streti ■,
Rrtbfen«, di granchio.

Ral, f.  n- P- zemlje, 3odi, n.
gBorgcn 8#nbeS, in. jvgem.

Ralica, f.  Vftugframmc, >;iftug,
flerje, f. sliva, maniro deli'
aratro ; 2) (Vuk) f. Ralo.

Ralo, n. cin flcincr *Pftug, m.
aratro.

Rainati, mam i mljem, r. n. i.
f. Hramati.

Rame, mena, n.  ®d)illter, Strt),
fel, f. spalla.

Ramenica, f.  Stdtfelncmcn, in.
Srggbanb , n. J^ofeittriiger , m.
tiracalzoni, tirante.

Ran , a, o , adj.  friil)jeitig,
precoce , primatiecio  ; friil),
niatvtino ;  7,arana , SDtotgtnS

frtif) , di mallina a buon
ora.

Rana, f.  IGunbc, f. piaga, (e-
rita.

Rana. f.  f. Hrana.

Ranarnik, m. HEunborjt, in. ti-
rusicn, chirurgo.

Raneljiv, a, o’, adj.  f. Ran-
ketiv.

Raniti, nini, v. n. i.  friil) auf'
brertiett, alzarsi a hunn ora-

Raniti, nim, v. a p.  »crituinbcfl’
ferire,  f. Ranjati.

Kaniv, a, o, adj.  Dtmninbbar■
alto a ferire  , che puo f e ’
rirsi.

Ranjati, njam, v. a. i.  tciuju«'
ben, ferire,  f. Raniti.

Ranjav , a, o, adj.  ooll vi*
2Bunbcn, avente motle piagl' 1 '

Ranjavac, vca. m.  etner,
®unbtn Ijat, Ktutibcntranfc,
colui che ha delle piaghe.

Ranjaviti, vini, r. a. i.  f. R J ,
n j ati. Raniti;—, v.n.i.  isfl*.
lecrbcn. ffiunbcn betemmen, d‘"
veni /• piagalo. .

Ranjenica f.  'Bernniubtte, 1
donna ferila.

Ranjenik , m. Scneunbttt. ■*’
uomo ferilo.

Ranketiv, a, o, adj.  n. p. tilJ e '
maslo itd. ranjig, rancid 0 ’
rando.

Rano , adv.  frut) , di huon ° r “'

Raonik, m.  'jjftugtifcn, n.*®'
mere, f.  Leineš.

Rasad . m.  f. Razsad.

Rasap, spa, m.  f. Razsap.

Rast, m.  2b'ud)S, m. statve"

Rast, m.  f. Hrast.

Kastan. stna, o, adj.  ben
itn gefjorig, appartenente dl
piante;  rastni život, ’W,,
itnlcbcn, n. vita delle pid"'

RA7.

KAV 329

Rasteti, tem, j>. n. i. f.  Kasti,
steni.

Rasti, stom, rasao i rastao,
t>. n. i.  roacbfcn, crescere.

Hastilo, n.  (Vuk) SBaumfdiuic,
Dflanjfcbulc, f. seminario.

Rasliti, Štirn, t>. n. i.  1) f. It ti¬
sti ; 2) (Vuk) Itd) begatten (»cm
©eftiigel), accoppiarsi.

Rastje, n.  @croiicW, n. VRanje,
f. pianla.

Rastov, a, o, a d j.  f. Hrastov.

Rašak, ska, m. ijjafpel, m. na¬
po, naapo.

Rašpa, f.  9tafpct, f. raspa.

Rasla, (rad sta) adv.  roarum,
rocfjljalb, per qual motivu.

Ral, m.  itrieg, m. <j uerra.

Ral, f.  ©pipe, I'. punta.  f. Ari.

Ralaj, m.  Stcferčmann, tpffuger,
m. aratnre , f. Orač.

Ralan, tna, o, adj.  .ttriegš«,
di guerra.

Katar, m. f. Rataj.

Ralarev , a, o,t adj.  t ti  9,'flu-

Ratarov, a, o,jgcr$, df.li a-
rntore.

Katarski, a, o, adj.  KJftiigcr*,
d’aratore.

Ral iste, «. 1) Stiel. m. ©tange
tiner Sanje, f. slanga , milni¬
co d’una lancia;  8) ttrieg6=
fcbauplap, lil. teatra di guerra.

Rotiti se. tim se, v.n.i.  skim,
ttrieg fiiljrcn, fritgen, guerreg-
gi are.

Ratni, na, o , adj.  .Rriegš*, di
guerra, f.  Ratan.

Ratoborac, rca, m. ttricgec,
m. guerriero.

Ratovati, ra tujem , v. n■ i.  f.
Hat iti se.

Ravak, vka , m. Jponigfeim, in.
piele vergine.

Ravan, vni, f.  ffibene, f. pio-
nura.

Ravan, vna, o, adj.  eben, ftad),
piano ;  gerate. diritto. dritta.

Ravnatelj, m.  Jtectoc, ®ireclor,
m. direttore.

Ravnati, nam, v. a. i.  ebnen,
pianare.  Strtgiren, dirigere,
regnlare.

Ravnica, f.  gbcnc, ®l«r, (.pia¬
no, pianura.

Ravnina, f.  cine groge 6bene, f.
pianura grande.

Ravniteij, m. f. Ravnatelj.

Itavniti, nim . ti. a. i.  f. Rav¬
nati.

Ravno, adv.  1) geratc, diretta-
mente ; 2) jioar , bene , vera-
viente.

Raz, praep. inaeparabilis,  93er»,
3er*, auOeinanter., auf», cnt<,
di. v-.

Raz, m. ©tretcbf)oij, n. (bei beit
ftniditmcffcrn), rasiera.

Razabirati, razabirem, v. a. i.
aubrodljlen, itntcrfdieibcn , ace-
gliere, eleggere, diacernere  ;
— se, fieb čtpolen, fidi fammciit,
ravvederai.  ••

Razabrati, berem, v. a. p. f.
Razabirati.

Kazaei se, razadjein se, v. n. p.
auOcinanbcr gclten , andare in
diuersi luogtii , staccarsi.

Razadniti. nini, v. a. i.  n. p.
bačvu, kacu , cntbobneit, le-
vare il fonda.

Razagnati, razrenem, ženem
i gnani, v. a. p.  aušetnanber
treiben, scacciare in diverse
parti.

Razapet, a, o, part.  auSgefpamtt,
disteso ; gcfrcujigct, crocifitso.

Razapeti, pnem, v. a. p.  aui
fpannen, distirare ; treujigen,
crocifiggere,  f. Razpeti.

Razaslanje, n. IBcrfcnbung , f.
il piandare in diverse parti.

330

RAZ

RAZ

Razaslati. raza.šaljem i sijem,
v. a. p.  »erfenben, mandare in
diverse parli.

Razastarti , strem , v. a. p.
ausbrcitcn , ausbcbncn, disti-
rare.

Kazastirati. ram i rem, v. a. i.
f. Razastarti.

Razastreti, strem, v. a. p.  f.
Razastarti.

Razasuti, spem, v. a. p  jer=
fireuen, dissipare.
Razašastje, n.  SCrenmmg, f. 3tub<
einanbctgelien, n. lo stacca-
mento.

Razašiljati. Ijam i Ijem, v. a. i.
f. Razaslati.

Razatkati, razatkem, tkam i
tčein . r, a. p.  bas ©eircbte
aufmartien, stessere.
Razatkivati , vam, v. a. i. f.
Razatkati.

Razaznati, znam . v. a.  />. er«
fafjrcn, in grfabrung bringen ,
»crnehmcn, risapere ; ertennen,
unterfcfteibcn, discernere.
Razbacati, cam.tr. a. p.  auS«
Razbaciti, cim, (eiitanbcr »er«
fen, gellare g ud <f' Id.
Razbaljati se, ijam se, v. n. i.
f. Razbeliti se.

Razbeči se. razbegnem se,
r. n. p.  auSeinanbcr flicfjen ,
fuggire da ogni parfe.
Razbesnili! se, nem se, v. n. p.
i  Razbeči se.

Razbeliti, lini, v. a. p.  »eišen,
far bianco ;  železo u ognju,
gliibenb madien , fare rovente.
Razbijati, jam , v. a. i.  jerbre«
rtcn , jerfdilagcn . rompere  ,
spazzare, abbattere;  — se
u sebi, unfdiluffig feitt, ester
irresolulo , f. Razbiti.
Razbirati, ram iirem, v. a. i.

I.  Razabrati.

Razbistriti, rim, r. a. p.  flartn,
auSflaren. ehiarire . rischia-
rare ; ertliiren, beutlidi niacfien,
spiegare , illustrare;  —se,
n* nuifjeitern, chiarirsi, ras-
serenarsi.

Razbiti, bijem, v. a. p.  f. Raz¬
bijati.

Razblažiti, zim. r. a. p. ertvii’
ctjcn, befiiriftigcn, gelinb madien«
befdiroiriittgcn , amollire , p/d-
čare:  perjarteln, intenerire.
Razbluila, f.  253onne, f. delizia ,
volulld.

Razbludau , dna , o , adj.  moti'
nerod, delizioso, volulluoso.
Razbluditi, dim,  v. a. p.  eer«
»oljnen, oerjartein , guastaf
gualcuno a forza di carezzt■
Razbludjivati, djujem, v.a.i.l
Razbluditi.

Razbludjenik, m.  UBetdiling, W-
eiit oerjarteltcr , rermoljntn
©Jcnfdi, uomo tnolle, delicato-
Razbludnica, f.  Slue-aetaflfcnc,
Suilbtrnc, f. Jreubenmabdien,
giovane licenziosa.
Razbludno , adv.  auSgelaffcfl >
rooduflig , unjuditig, lasciva-
metile.

Raz boj , »». 1) ©trafieitroiib, n 1,
assassinio  . 2) f. Itrosna»
.Stan tkalačkl.

Razbojište, n.  1) cin  gefaSrltrf) fr
burdi SRaub berucfjtfgter
luogo pericoloso ed iufataf
per gli assassinj: 2) MatnV<‘
plap’ m. luogo delta bat K*'
glia.

Razbojnički, a, o, adj.  ataiibef"
degli us s as s in i.

Razbojnik, m.  Jtanber, ©trajen-
rauber, m. assassino , f- bu-
pež.

Razbojstvo, n.  3 /auberlcbcn, »■
vila, mestiere d'assassino-

331

RA Z

RAZ

Razboleti se, lim se, v. n. p.
trftaitlcit, ammalarsi.

Uazhor, m.  Sletiliinb , m. intel-
leltn  , intendimento;  Untcr*
frfieiPungsocrmogcn, n. discer-
nimento.

Razboran, rna, o,l adj.  »erflan«

ftazborit, a, o, j bij, oentunf«
tig, intelligente.

Razburiti, rim, v. a. i.  ocrniinf*
tein, ocrntinftig IprecRctt, ragia-
nare.

Razhonto , adv.  »crflanbig ,
intelligibiluienle , discrela-
mente.

Razboruost, f.  ^cfonncnljtit, f.
senno, prudenza.

Razkrajati , jam , f. a. i.  f.
Razkrojiti.

Razbroj, m.  Screcbnung, f. con-
putazione.

Razbrojiti, jim, v. a. p.  beredt«
nen, abjiiljlcn, calcolare, far
cnnto, contare.

Razbubnjati, iijatn, v. a. p.
auRrontnicIn, pubblic.are cul
tamburo.

Razhuditi, dim . v. a. p.  crn>e>

efen, aufmuntcrn, deslare.

Razcvasti sc , cvalein sc ,
». n. p.  attfbluben, fiorire.

Razcvatiti se , cvatim se ,
v.  a. p.  f. Razcvasti se.

Razcvčtati se, Cvetam se ,
». n. p.  f. Razcvasti se.

Razcvileti, lim, v. a. p. ifcetru*

Razcviljati, ljam, v,a.  t.jbcit,
af/litigere, affannare.

Razcvreti, evrem, v. a. p.

ictftbmtljcn , .so/ naglim’c , li-
uuefare.

Razcepiti, pim, v. a. p. f.  Raz¬
krečiti.

Razčepljivati, pljujem, v. a. i.
f. Razkrečiti.

Razčešljati, ljam, v. a. p.  fam<

men, pellinare-,  — vunu, lau
fammen, scardassarc, car-
miriare.

Razčiniti, tlim , v. a. p. )  ner«

Razčinjati, njam, v. a. i.  j bet.
beti, ietftottn, »ernidjten, dis-
fare, guaslare.

Razčinleati, am, v. a. p.  f. 0-
činkati.

Razčistiti, stim, v. a. p.  f. 0-
čistiti.

Razcapati, pain, v. a. p.  J jer«

Razčupavati, vam, p.a. i.(ren>
fen, strappare, svellere;  tet«
jaufen, arruffare, scapigliare.

Razdarpiti, pim , v. a. p.  jer«
tetfien, sbranare, slracviare.

Razdart, ta, o, part.  jtmficn,
sbranalo.

Razdarti, derem. v. a. p.  burdt
ben ©cbraucb terrctfien, abnii*
(jen, rompere, fregare, strac-
ciare gualehe časa adope-
randola,  f. Razdreti.

Razdati, dam idadem, v. a. p.
»ertbeilen , auštijctien, dlstri-
buire, dispr.nsare.

Razdavati, vam i jem, v. a. i.
f. Razdati.

Razdeliti, lim, v. a. p.  t&ciltn,
»crtijcilen, dividere , sparlire.

Razileljivati, Ijujem, t>. u. f.
f. Razdeliti.

Razderati, retn, v. a. p.  f .

Razdirati, rainirem.s. a.i. )
Razdarti, Razdreti.

Razdor, m. bfijj, m. ©paltting,
f. rollura, scissura, scisma.

Razdražiti, žlm, v. a. p.  ttnfte«
fsen, rcfictt, ottreijett, stizzare,
irritare  , provocare allo
sdegno.

Razdreti, drein, v. a. p.  f.
Razdarti, Razdirati.

Razdrobiti, bim, v. a. p.  jer*

RAZ 332 RAZ

btocftln, ni inuzzare, sminuz-
zare.

Razdružiti, žim, v. a. p.  trcn«
nen, abfonberrt, scompagnare,
discompagnare, separare.

Razdruživati, žujem, v. a. i.
f.  Razdražiti.

Razdvojiti, jim, v. a. p.  fjalbi«
ren, entjietitn, dividere in due
parti.

Razgaliti sc , razgalim sc .
v. n. p.  1) Vreme. fteh nuP<
fjeitern, Ijtittr rottben, rasse-
renarsi , rischiararsi ; S)  bie
jUcibungSftiicfe liiftcit, bie ®ruit
entMogen, sbottonare gli obi¬
ti , snudare it petto.

Razganjati, njam, v. a. i.  t>ct>
trciben , aitPeinanbcr treiben ,
scacciare in dilierse parti■

Razgarati se, ram s e, v. n.
imp.  C. Razgoreti se.

Razg-arnuti, 'garnem , v. a. p.
aufbetfen, entblo&cn, scoprire  ;
auSbreiten, distender.

Razgartati, garčem, v. a. i.  f.
Razgarnuti.

Razglašali, bam, v. a. i. f.
Razglobiti.

Razglasiti, sim, v. a. p.  funb-
madien, befannt macben, divol-
gare. palesare , pubblicare ,
promulgare ; —  koga, 3e<
manbtn in'd ©trebe bringtn, far
parlare di gualcheduno.

Razglašivati, šiijem, v. a. i.  f.
Razglasiti.

Razgled, m. iKcoue ®cftdittgung,
SDiuilerung, f. rivista.

Razgledati, dam, v. a. p.  I be<

Razgledati, dam, v. a. i  Itradi«
ten , anfcbauen , cnnsiderare
attentamente, rimirare.

Razglobiti , biin, v . a. p.  auš*
einanbtr fiigen, dislogare. slo¬
gane; —  čeljust, ben Utadicn

auffperrtn, aprire la gola.
le fauc.i.

Razgnječitl, čim, v. a. p.  set'
auetftben, schiacciare, pestare.

Razgnjeviti , vim, v. a. p. ct'
jurnen , erbitlcrn, melter ia
collera, adirare.

Razgon , m. iBertreibung, f. la
scacciare in diverse parti.

Razgoniti, nlm, v. a. i.  aučtirt'
anbertreiben, »ertreiben, seac-
ciare in diverse parti  , f-
Razganjati.

Razgoreti se, rim se, v. n. V-
itatf ju brtnncit btginnen, ac-
cendersi interamente.

Razgovarati, ram, v. a. p.  ti’
ntm ®efiinimcrten SKutl) tinfprt'
cben, confortare, ricreare;
troflen, consolare;  — se,
v. n. i.  ficb btfprttbtit, discor-
rere, ragionare,  f. Razgo¬
voriti.

Razgovetan, tna, o, udj.  beut-
lidi. chiaro, perspicuo.

Razgovetno, adr.  beutlid), chia-
ramente.

Razgovor, tu. 1) ©tfpnicfi, »•
discorso, collo<iuio  , raggio •
nameni o, conrersazione ; 2)
SErofl. m. ©tiirfung in btr 3?e<
triibnt’6/ conforto  , eonsola-
zione.

Razgovoran, rna, o, adj. it'
fprarfjig, itiscorsivo.

Razgovoriti, rim, v. a. p. <■
Razgovarati.

Razgovornost, f.  ©tfpracbigfeib
f. a/fabilita.

Razgrabiti, biin, v. a. p.  let'
raffen, rapire.

Razgraditi, dim, v. a. p.  j)
entjciunen , btn 3aun nitbtrrtl'
(:tn privare di siepe;  3) a*'
trn, anScinanbcr tljun, dismet-
tere, dislogare.

!33

It A H

ISA/, 5

Razgranati se, nam se, v. a. p.

ficti ocrjrpetgcn, diramarsi.

•ta/,grebsti, bem, v. a. p.  <iuf>
fdiiirten, jerftatjcn, razzolare,
grafftare.

Razgrijati, jem, v. a. p.  cc
. marincu scaldare.

Razgrizati, zam, r. a. i. }  jcr*
Razgrizti, zein, v. n. p. \  bei*
{  $ en, rompere coi denti.
Razliarstati. tam, v. a. p.  fnir«
Iditn, jerfnirfdtcn , jcrfniitern,
striilere co' denti , scricchio -
tare ;  auffnacfen, schiacciare ,
rompere ca' denti fcose
. dure).

Razliitati, tam, v.a. p.  f. Raz-
-bacati.

•ta/,hlada, f.  2 iu$fiiljlun<j, 216«
fiiljliing, f rinfrescamento  ,
raffreddamento.

Razliladiti, dim, v. a. p.  fiiljlcn,
au 6 fut)lcn, abfiif)len, raflied-
dare.

Razhoditi se, dim se, v. n. p.

t) audeinanbcrgclitn , andare
in diverse purti , f. Razači
se, Kazili se; 2) redit in Cie
Serocgung fommen, cominciar
a caminnre presto.

Razkrustati. atam, v. a. p.  f.
Kazliarstali

Kazi, adn.  gleidt, gerabe, n. p.
Pribivati razi zemlje , im
©rbgcfcf) 06 e mafintit, abitare a
term piano ; Razi vode, mit
tem SBnficrfpiegel gleidi bodi,
at livello deli’ acgua  (iz ta-
lianskoga a raso ?).

Raziči se, razidem se, v. n. p.
auetinanbergelien , andare in
diversi luoghi.

Razigrati, gram, v.a.p.  n. p.
konja, tanjen madicn, tummcln,
maneggiare (un cavallo)  ,
farlo fare de' saltetti; —  na

sablje, mit bem ©dbel entfdiei<
Cen, decider con la spada;
— na kocke, audroiitfcln, de¬
cider coi dadi;  — se, v. n. p.
redit ju tanjen anfangeit, in’$
Sanjen redit fommen, comin¬
ciar a bullare dehitamente;
fidt ctfreuen, esultare.

Raziskivati , vam i kujem,
v. a. i.  unterfudien, aubforfdicn,
esmninare, ingnisire.

Kaziti se, razidem se, v. n. p.
f. Raziči se , Razači se,
Razhoditi se, Ilazlaziti se,

Razjaditi, dim, v. a. p. f.
Razjediti.

Razjaginiti, mini, v. a. p.  ref«
jšcnb oergrcifen (j. 53. etne

HBnarc), premier tutto gareg-
giando.

Razjariti, rim, t>. a. p.  f. Raz¬
jediti.

Razjaziti. zim, v. a. p.  bffnen
(cine ffiunbe) , aprire (p. e.
una piaga").

Razjediti, dim, v. a. p.  crjiir«
nen, adirarepmettere in col-
lera,  f. Razgnjeviti.

Razkajati se, jein se, v. n. p.
bcrcucn, pentirsi.

Kazkaludjeriti se, rim se,
v. n. p.  Cie ®bncti«futtc auS*
jielicn, auž bem ©tondičorben
auStrcten, abbandonare la vi¬
ta religiosa.

Razkalati, lam , v. a. i.  j er«
fpalten, spuccare, f.  Kazkoliti.

Razkaljati, Ijaiu, v. a. i.  f.
Razkoliti, Razkalati.

Razkapati, pam, v. a. i. f.
Razkopati.

Razkarčiti, čim, v. a. p.  nuS«
reuten, aubrotten, aubtoben,
sterpare, sradicare.

Razkarčivati, čujem, v. a. i■
f. Razkarčiti.

RAZ

334

Razkarhati, hani i karšem ,
v. a. p.  jerbrcdien, jcrfdiellcn,
rompere in isaheggie.

Razkarhnuti, nem, v. a. p.  f.
Razkarhati.

Razkarpiti, piin . v. a. p.  cin
»crroicfcltcS ©cfdiaft abttiun, mel-
ter in ordine un' affare com-
plicalo (fra diverse persone).

Razkarstiea. f.  f. Razkarstje.

Razkarstiti, stiin, v. a. p.  io3
madicn , trennen , separare  ,
staccare.

Razkarštjivati, štujem, v.a.i.
f. Razkarstiti.

Razkarstje, n.  ©diciberocg, m.
Irivio  , f Razkrižje.

Razkaršiti, Šim , v. a. p  jer=
trummevn, spezzare,  f. Raz¬
karhati.

Razkida, f . (Vuk) n. p. ja ni-
jesam s razkide. id) ijaltc mit,
lerrii insieme , faro la com-
pagnia, sono d' accordo.

Razkidati, dam, v. a. p.  Sen
SBtiit auSeinaitber inerten, dissi-
pare , gettare gnu e Id il le¬
talne

Razkidati, kidam, v. a.  i.) jcr.

Razkinuti, nem, v. a.  p. j rei<
itn. rompere, stracciare.

Razkivati, vam, v. a. i.  jer>
fdimieben , ribat!ere  , disfare
un tavoro balluto di ferro ,
f. Razkovati.

Razkladati, dam, v. a. p.  jcrle,
<jen, scomporre;  aušlegen,
spiegare.

Razklapati, pam , v. a. i.  f.
Razklopiti.

Razklepati, klepljem, v. a. p.
jubcngeln, aguzzare martel-
lando.

Razklimati, mam, v. a. p.  locfer
madicn, crfdtuttern, »cuotere ,
lassare.

RA Z

Razklopiti, pim, v. a. p.  offneit
einen Bedel (jeben , aprire,
vare it copervhio , scoper-
chiare.

Razkoliti. lim, v. a. p.  jerfjhd'
ten, spaceare, fendere in dut
parti.

Razkmnadati, dam . v. a. P‘
jetiliirfcln, fare in pezzi,
spezzare.

Razkopati, pam, v. a. p.  D
auSeinanbergrabcn, burdm>ul)leit'
sconrolgere zappnndo  , zaf
par tulili;  2) jerftoren , rovi'
nar e.

Razkopavati, vam , v. a.  i. i
Razkopati.

Razkopčati, čam,)r. «. p.  auf'

Razkopčlti, čim. j fdtnalieit,
aufibfen, sfibbinre.

Razkoračili, čim, v. a. p.  n. P-
noge, f. Razkoračiti se.

Razkoračiti se, čim se, v.  n.p-
Me giiSe auietnanbcr flrecfe«'
bccit ituscinanbcr fteljcn, slav
gare le gambe.

Razkoslti. sim, v. a. p. gniti«’
anbet maljctt, falcare, nettart
colla falce.

Razkosmati, mam, v. a. p.  P 1 ,'
jaufnt, scompigliarei eapelU

Razkosa, f.  ffionnc, f. dilelloi
piacere, piacimento , delizio

Razkosan, sna, o, adj.  Olt0t‘
neljm, ergo(jenb, delizioso.

Razkoslti se, Šim se, v.  n. P-
fid) ergo?en , deliziarsi, S°'
dere. ^ ,

Razkošje, n. f. Razkosa.

Razkotariti, rim, v. a. p.  W
©cenjen feftfe$en , stabilire,
fissare i limiti d'interno.

Razkovati, kujem , v. a. P
jecfdimieben, disfare un laao'
ro balluto di ferro i  f. R* 1 '
kivati.

RAK

RAZ 33:

Razkovčati, f. Razkopčiti.

Razkrajali , jam, v.  a. p. f.
Razkrojiti.

Razkrečiti. krečim , v. a. p.
n. p. noge na ledu , <tu$ein>
anbcrbrettcn unb aušrenfen, ocr>
renfctt ib« Sufle), slngare, dis-
logare (i piedi).

Razkrečiva!) , razkrečujem ,
n. u. i.  f. Razkrečiti.

Razkriliti se, lini se, v. n. p.
bte Jliigel aužbteiten, stender
le ale.

Razkriljivati se. ljnjcm sc,
t). n. i.  f. Razkriliti.

Razkriti, krijem, v. a. p.  Iauf>

Razkrivati, vam, v. a.  i.) be«
cfttt, cntljiiUen, abbadtcn, sco-
prire.

Razkrižiti, žim, v. a. p.  1)
Icrfdmetben j. 3*. bcn fllpfel ,
tagliare p. e. tin pomit;  2) f.
Razkarstiti.

Razkrižje, n.  ttreujroeg 111 . tri-
tio;  f. Ilazkarstje.

Razkročiti, čim, v. a. p.  noge,
f. Razkoračiti.

Razkrojiti, jim, v. a. p.  jer*
fitmeibeit , tagliare lullo il
punno o la lela per le vesli,
f. Razkrajati.

Razkučiti, čim, v. a. p.  aufl) 0 »

tein, sciogliere gualche cosa
dali’ uncino.

Razkuhati, ham , v. a. p.  1)

iertodien, cuoceve, perfelta-
mente, assai ; 2) bctt 95rotteig
in flaibe ciittflciten , divider la
pasta in pani.

Razkuhavati, vam, v. a. i.  f.
Razkuhati.

Razkumiti, mim, v. a. p.  bie
Oeontterfctiflft auftofen, sciorre
il comparalico, fare  si, che
non si sia piu compare.

Razkvasiti, sim, v. a. p.  ctwei<
cflen, bagnare.

Razkvocati se, cam se, v. n. p.
ju glucfeit begitmen, cominciar
a ehiocciare.

Razlagati, lažem i lagam,
v. a.'i.  auseimutbcrlcgen, scom-
porre ;  nublegen, spiegare,  f.
Razložiti.

Razlainati, mam, v. a. p.  f.
Razlomiti.

Razlaziti se, zim se, v. a. i.
(Uibciitanbergeflen, separarsi ,
andare in diversi luoghi , f.
Raziči se, Raziti se.

Razleči se, legnem i ležem
se , v. n. p.  erfcflallcn , ivitbet>
fl9Uen, rimbombure.

Razlegati se, legam se, v.n.i.
f. Razleči se.

Razleteti se, letim se, v. n. p.
1) nuSetmmbcvfliegcn , volare
in diverse parti;  2) n. p. lo»
nac, puška itd., in ©ttide
jerfdtcUcn (mit fetit), rompersi
in perzi, andare in pezzi.

Razleti, razlielh,r. a. p. j aud*

Razlevati, levam, v. a. i. \ iie
fltn, diffondere, riboceare.

Različno, čna, o, adj. »trfdiie*
btit, mandictlct, diverso, vario.

Različit, ta, o, adj.  f. Razli-
čan.

Različno, adv.  »erfrfiiebenarttg,
oetfdiicben, diversamente.

Različnost, f.  iBctftflitbtnljcit, f.
diversita.

Razlik, ka , o , adj. f.  Raz-
ličan.

Razlika , f.  f. Razluka.

Razlikost, f.  f. Različnost.

Razlikovati, kujem, v. a.i.  uit«
terfdtctbtn, distinguere.

Razlistati se, tam se, v. n. p.
fidi belauben, gtiin merben, met-
ter le foglie.

376

KAK

RAZ

Razliti, lijem , v. a. p. f.  Raz¬
leti, Razlevati.

Razljutiti, tim, v. a. p.  crgnm<
men, erjuriten, adirare, mette-
re in collera,  f. Razgnjeviti.

Razlog, m.  SBecnunft, Urjadic, I'.
5Sc»d« . m. 9tcdit, n. iHcdien
fdiaft, f. ragiane.

Razlomiti, liiim, v. a. p.  ent«
imet brcdien . rompere in due
pezzi,  f. Razlamati.

Razložan, žna, žno, ailj.  oec«
nvinftig , «»oI)U)cbact)t, ragione-
vule.

Razložit, ta, o, adj.  bcutlid),
chiaro. evidente.

Razložiti, žim. v. a. p.  itučeiit«
anberlegen, eroctern, scompor-
re, spiegare.

Razložilo, a dr. nerniinftig, gc=
redit, razionevolmenle.

Razlučan, ena, o, adj. oecfdiie«
ben, diverso.

Razlučitelj, m. Unterfdietbcr, m.
colui, che separa.

Razloči ti, čim, v. a. p.  unter«
fdietben, abfonbctn, trennen, di-
stinguere , separare.

Razlučivati, čujem, v. a. i.  f.
Razločiti.

Razločno , adr.  »erfdiiebcn, um
terfdiicben, diversamente.

Razloka, f.  Untcrfdiieb, m. di-
stinzione, diflerenza.

Razlopati, pam, r. a. p.  jcr<
fdilajcit, jccbtedicn , rompere
battendo.

Razma, praep.  aujjec, fuorche,
eccetloche,  f. Razni!, Osim ,
Van, Izvan.

Razmači, inaknein, v. a. p. f.
Razmak nuti.

Razmahati, mašem,li>. a. p.  in

Razinalinuti, nem , j ©doouna
btingen. agitare, dar moto.

Razmakati sc, mačem se,

r. h. i.  fidi beijcn , butd) unb
bardi bene^t luecben, mnceiar-
si, bagnarsi.

Razmaknnti, nem, v, a. p.  au t'
einanbertuefen , distornare,
scostare.

Razmarsiti, sim, v. a. p.  tnl>
nurren, soiluppare.

Razmarsivati, niaršujeni, v. a-
i.  f. Razmarsiti.

Razniarviti, vini, v. a. p.  jtt'
fcrocfeln, sminuzzare,  f. Mar-
viti.

Razmarznuti se , nem se>
v.  n. p.  auflOAuen, sciogliersh
sgungliarsi, liguefarsi.

Razmajati, tam, v. a. i.  atm>iH'
ben, abroicfeln (einen finaul)«
sgomitolare , sv o Iger e  , >■
Iiazmotati.

Razmatrati, ram, v. a. i.  ttf*'
Ijcn , betmditen, contemplavf’
eonsiderare  , riftettere  , '
Razinotriti.

Razmazati, mažem, v. a. p■
jcifdimicten, ugnere;  2)f. R aI '
mazili.

Razmazi ti, zim, v. a. p.  n. P'
dete, »ecjarteln, oerl)(itf(li clll J
carreggiare troppo , corroi"'
pere per troppa indulgtd.

Razinazivati. zajem, v.  (■• ,-
f. Razmazati. ,

Razmetjati. tjem , v. a. P-
Razmetati.

Razmekšati, šam, v. a.p-,\
meidicn, urnmolure. ammol* r /

Razmena, f.  tHuStaufdi, JBed)l tl1
m. cambio, cambiamento■

Razmenitelj , m.  (fficdidet/
cambiatore , banchiert.  ,,

Razmenili, nini, v. a. p •
feln, aužrocdifeln, cambiare  t
moneta ). j,

Razmenjivati, njujein, »• a '
f. Razmeniti.

337

RAZ

RAZ

Razmet, m. Sbcnmaojj, n. sim-
melria ; iBeetjaltmg , n. pro-
porzione.

Razmeran, rna, rno, adj.  »er,
fjaltnigmačifl, proporzionato.
Razmeriti. riin, v. a. p.  abmef«
fen, .1  bradaču , sparlire collu
minuta u colla bilancia.
Razmerje, n. f.  Razmer.
Razmerno, adv.  »crbdltiufimdffig,
p roporzionatamente.
Razmesariti, rim, v. a. p.  jer*
flttfdieti, sbranare in pezzi la
b čarne, scaruificare.
Razmestiti, stim, v. a. p.  »o,
(litcn auf meljrercn Ortcn, cvl-
locare in diversi luoghi,  f.
Razme.štati.

Razmestati, štam, v. a. i.  f.
.Razmestiti.

Razmetan , tna, o, adj.  »er.

fettroenbetifd), prodigo  , f. Raz¬
sipam

‘‘»zmetati, metjeni. v. a. i.
ICrrecrfen, butlar .gua e Id:
»frfctiroenbcn , scialacquare ,
u P'odigare,  f. Razmetnilti.
"imetnica, f.  Scrfdirocnberin,
prodiga.

I '*zmetnik, m.  tBcrfdircciiber, m.

Prodigo , scialacgttatore , f.
.Razsipnik.

Razmetno, adv.  oerfctiruenbcrifct),
. Prodigamente , f. Razsipno,
"azmetniiti, nem , v. a. p.  f.
. Razmetati.

** a zmi, praep. aafttt.  aubgcnom
111 'n, funrehe , eccetto che,  f.
> ( ,,! ilm, Van, Izvan.

Raznileati, čem, v. a. i.  aub,
tinanber rudfen, di.nl omare,
*<■« stare, Urar gud e Id, f.

. Razmah miti.

Raziniriea, f.  Slnfeinbunj. 3)efel(«
®**t9 , f  Uitftiebe, m. discor-
Rio, inimicizia

Razmiriti, rim, v. a. p. j  oerfetit
Razmirivati, rujem, >bcit, ini-
v.a.i. )micare,

fare la disenrdia.

Razmirje, n.  f. Raziniriea.
Razmisliti, lim, v. a. p.}  liber«
:  Rasinišljati,ljam, v. a.i.  ftegen,
considerare, medil are . con-
lemplare;  — se, ftd) bebenfen,
riflettere, mular il consiglio.
Razmniva, f.  3anta(te, Stnbii'
’ tungStraft, f. fantasia, imma-
'■ ginazione.

Razmnivati, vam, v. a. i.  ftd)
etnbilbeit, immaginarsi.
Razmočili se, čim se, v. n. p.
burd) unb bardi nai  »etben,
bagnarsi tolalmente.
Razmetati, tam , v. a. p.  ent*
raitfefn, entfaiten, sgomitolare,
f-  Razmatati.

Razmotriti, trim, r. a,  p. liber«
btnfen. iibcrlegcn. considerare,
riflettere, pensare ,  f. Raz-
matrati, Razmisliti, Raz¬
mišljati.

Razmutiti, tim, v. a. p.  ter«
rutiren, jcrtriiben, distempera-
re, inlorbidare.

Raznašati, šam, v. a. i.  što,
berumtragcn, attšeimtitbertrogen,
portare in diversi luoghi ; —
koga po ustili, ubet ttadire«
ben, calunniare,sparlare d al-
cttno,  f. Raznositi, Razneti,
Raznesti.

Raznesti, nesem,) v. a. p (.
Razneti. nesem, ) Raznašati,
Raznositi ;  — na sablje, me,
betfdbcln, lagliare a pezzi
colle sciable,  f. Poseči.
Razni, na, o, adj.  f. Različau.
Raznoroiiau, dna, o, adj.  im,

gle cftorttg, »erfdjiebenartig, l)t
I teroaen, eterogeno.

32

RAZ 338

Raznositi, sim, r. a. i.  f. Raz¬
našati, Raznesti, Razneti.

Uaznost, f.  f. Različnost.

Razoglaviti, vim, v. a. p.  ob«
Ijnlftern, cavare il capestro.

Razor, m. 1) gurttie. f- solco;

2) f. Razsap.

Razorati, orem, v. a■ p.b urdj>
acfern arare beiie.

Razoriti, rini, v. a. p.  nielcr«
ret Sen, gerfloren, abbattere,
rovinare, distruggere.

Razoružati, žam, v. a p.  ent*
iraffnen disannare.

Razparati, čam, r. a. p.  jtr<
tragen, tirare in diversepar-
ti;  abfeljcn, an benSDtann brin>
gcit, esitare, vendere.

Razpadati se, dam se, v. n. i.
gcrfallen, andare in pezzi,
spartirsi , f. Razpasti se,
Razpadnuti se.

Razpadnuti se, nem se, v. n.
p.  f. Razpadati se.

Razpaliti, lim, v. a.p.)  entgiin«

Razpaljivati, ljujeni, > Sen.

». a. i. ) infiam-

mare.

Razparati, ram, r. a. p.  1)
trennen, auftrennen Ste Skati),
scucire ; 2) auffdinetben, ijffnen,
sbudellare,  f. Razporiti.

Razparsnuti, nem, v. a, p.  n.
p. orali, jaje, gctfptengen, far
scoppiare.

Razparšati, sam, r. a. p.  jer»
(Ireucn, dissipare, dispergere.

Razpartiti, tim, v. a. p.  ab
biirben, abtafcen, scaricare.

Razpartljati, tljam , v. a. p.
aužpacfcn, sballare, scassare.

Razpasati, pašem, r. u. perf.
abgiirten, scingere, levar la
cintola

Razpasti se, padem se, n. n. p.
jcrfaHen, teompaginarsi, spez-

RAZ

zarsi, spartirsi,  f. Razpa¬
dati se.

Razpečatiti, tim, v. a. p.  bfld
©iegel btecbeit, ctbrcdien, dis-
sigilare.

Razpcčatjivati, tjujeni, v.a.i-
f. Razpečatiti.

Razpelo, n.  Grugifijt, n. cruci-
fisso,  f. Propelo.

Razpeti, pnem, v. a. p.  fpan-
ntn, aubbreiten, stendere,  frc«-
gigen, crocifiggere,  f. Razape-
ti; — šator, čin 3elt auffttjlageitr
piantare la tenda.

Razpelje, n. tfreugigung, f. cro-
cifiggimento ; ©pannung, sten-
dimento.

Razpetljati, Ijam, v. a. p.  (tuf*
Ijeften, sfihbiare.

Razpevati se, vam se, v. n.
p.  in’$®iitgcn fommen, amin-
ciar a cantare con piacere .

Razpikuca, m. If f. f.  Raz-
sipnik, Razmetnik.

Razpinjati, njem , v.  a. >• *
Razpeti, Razapeti.

Razpiriti, rim, t>. «. p.  ta«'

Razpirivati, rujem, v.a.i.)
eften, amvct)en,vent<ire,soffiare.

Razpis, tn. JJtunbfctjreiben, »•
c ircolare.

Razpisati, pišem, v. a. p.  ru«“
iimpcr febteiben, mandar detle
lettere circolari;  — se, i«’*
©direiben (jinefnf ommen, comin-
ciar a serivere con pincete.

Razplsivati, siljeni, v. a. i.  >•
Razpisati.

Razpitati, tam, ti. a. p.  erfr«'
gen, divenir a sapere colle
domande.

Razplakati, plačem, v. a. P-
rpeinen madicn, far piangere.
— se, redit in’$ Sfileinen f)i«'
einfommen, cuminciar a p‘ al1 '
gere dirottamente.

RAK

339

KAK

Razplamtiti se, tim sc, e. n. p.
entftgmmen (mit fciit), itt ®lam<
men fommen, infiammarsi.
Razplašiti, Šim, v. a. p.  oer»
frfjeudjen , spaventare, span-
rire, far fuggir tli paurii.
Razplesti, pletem, v. a. p.  lož=
fledjten, auffledjtcn, auflbfcn,
etrecciare, slessere.
Razpletati, tjern i tam, v.a.i.
f. Razplesti.

Razplinuti se, nem se, v. n.
p.  n. p. ulje po vodi, (Vuk)
»erfdjmimmcn, »crfdjmcmmt rocr<
ten, amlar galtegiamloin piti
parli, venir portala dali'
ai:qua.

Razpljeskati. kam, pljcštem, v.
a. p.  jcrflitfefjcit, abpUttcn mit
fladicr Jpanb, distender bat-
tendu colla palma della mami.
Razploditi, dim, e. a. p.  fort»
Pflonjeit, propagginare , pro-
pagare, moltiplicare.
Razplosniti, nim, v. a. p.  abplnt>
ten, abflgcljcn, fa r piano, piatlo.
Razpojas, sa, o, adj.  entgiirtet,
oljne ©iirtcl, scinto.
Razpoloviti, v. a. p.  entjrocicn,
Ijalbircn, dividere per mezzo.
Razpoložen, a, o, ud), frutts.)

aufgclegt, gclnunt, dispoeto.
Ra/.polutiti, tim, v. a. p. f.
Razpoloviti.

Razpop, m.  ejeptiefter, m. čo¬
lni, che gid fu prete.
Razpopiti, piin . v. a. p.  ent-
Ptieitern, einembie 'Ptielicrroeilje
keljmen, privare deli ordine
del prete-,  — se, ben‘Prieftet-
ftgnb »erlaffen, au« bem Sltic-
flerorben treten, abbandonare
lo etatu di prete.
Razporediti, dim, v. a. p.  an>
otšnen, metter in ordine.
Razporiti, rim, ». a. p.  ttrem

nen, auftremten, scucire ; n u f,
(cplipcn, fessare, fare un ta-
glio;  — tarlmli, auffdjneiben,
sbudellare, i.  Razparati.

Razpoznati, znam, v. a. p.  unter-
fdjcibcrt, 'discernere, scernere.

Razpoznavati, vam ijem, v.a.
i.  f. Razpoznati.

Razpra, f.  ©treit, 3anf, m. li¬
te, controversia.

Razprava, f.  žlbljanbliiitg , f.
trattato,

Razpraviti, viin, v. a. p.  auf«
rcimeit, sbrigare, spedire;  —
pismeno , fdjciftiidi nbfjanbeln,
trattare in iseritto ; — ko¬
nja, abfdjitren, levar via ali
arnesi al cavallo ; — se, fidt
ausfleiben, spogliarsi.

Razpravljati, ijam, r. a. i. f.
Razpraviti.

Razpredi, pregnem, v. a. p.
nmsfpamicn, star,c,are. (i cavalli
dal carro ), f. Izpreči, Izpre-
zati, Izpregnuti, Razpre-
gnuti, Razprezati.

Razpredati, dam. v.a.i.  bete
©tritf aubeinnnberbrcljeti, svol-
gere i fili;  — tudje posle,
frembe Jtngelegenljeiten betjan«
beln, trattar le cose altrui.

Razpregnnti, nem, v. a. p.  f-
Razpreei, Razprezati.

Razprema , f.  llufreimung, f.

sgombramenlo.

Raipremati, mam, v. a.  i.t #itf»

Razpremiti, mini, v. a. p.\ tci.
men, sgotnberare , nettare;
assettare.

Razpresti, predem, v, a. p.  f.
Razpredati.

Razpretati, pretjem, v. a. p.  <j'
i. nuscinanfcetfdjitten, scopri-
re il fuoco.

Razpretavati, vam, v. a. i. f.
Razpretati.

22  *

340

RAZ

RAZ

Razprezati, zam, i ženi r. a. i.
f.  Razpredi, Razpregnuti.

Razprieati se, čani se, v. n.
p.  iit'6 (žrjiljlen redit l)inetn=
fommcit, cominciar a raccon-
tare con piacere.

Razprijateljiti, ljim, v. a. p.
tntfrcunben, romper i amici-
zia fra alcuni.

Razprodati, dam, v. a. p.  aub»
ocrfauftit, gani nertaufen, ven-
dere tutto  a piii persone,
spacciare.

Hazprodavati, avamiajem, v.
a. i. f.  Razprodati.

Razprostarti, strem, v. a.p. f.
Razprostirati.

Razprostirati, ram i rem , v.
a. i.  aušbrcitnt, ausfpanncn,
stendere.

Razprostraniti, nim , e. a. p.
»crbrciten, dilatare, slargare;
aubbeljntn, stendere,  f. Raz¬
prostarti.

Razprostreti, trem, v. a. p. f.
Razprostirati.

Razparati se, cam se, v. n.p.
f. Razpnkmit se.

Razpuei se. razpuknem se,
v. n. p.  f. Razpuknuti se.

Razpoditi, čim, v. a. p.  f. Raz-
putiti.

Razpoditi, dim, r. a. p.  »cr<
trtibcn , aušcinanbcriagcn, ilis-
cacciare in diverse parti.

Razpuknuti se, nem se, v. n. p.
jerplapen, jcrfprittgcn, crepare
spaccarsi.

ilazpupiti se , pim se, r. n. p.
auofditagcn (pon ®aumcn), rin-
Perdire.

Razpustiti, stim, v. n-p l etit«

Razpuštati, stani, v. a. p.  > laf<

Razpilštati, stani, v. a.  i.) ten,
rilasciare, licenziare.

Razpusten, na, o, part.  aubge,

laffen, auifdnncifenb, dissoluto,
sfrenato, rilasciato.
Razputiea, f.  Jtrenjroeg, ®diei'
beroeg, m. divisione detlu
strada;  ©citcmoeg, m. vid
lat mile, sentiero.

Razputiti. tim, v. a. p.  auffitb'
pfcn, aufljcftein, sbottonare.
Razrasti se, rastem se, ». n.f-
aušroadilcn, crescere malto-
Razputjivati, tjujem, v. a. i■ (■
Razputiti.

Razrediti, dim. v. a. p.  anorbncit.
einriditen, ordinare, metlere id
ordine , ilisporre , assetlare-
Razredjivati, djujem, v.a.i-  I-
Razrediti.

Razrešiti, šini, v. a. p.  aufloft"'
erčrtcrn, risnlver, spiegare.
Hazriuuti, nem, v. a. p.  aubein'
anbcrftošen, lpcgfto&cn, spinfl*!
in diverse parti,  f. Razrivati.
Razriti, rijem, v. a. p.  burd'
lDiiljItn, graffolare.

Razrok, ka, o, ad J. fcbiei**®'
guercio, lasco , che guardd
di traverso.

Razsad, in. n. p. kupUSBo
hlitveni itd. 'žiflanjcn aus btf
'Pflanifdiuie, pianta da H' a '
spiantarsi. t

Razsad iti, dim. v. a. p. j  s
Razsadjivati, djujein, v. a.i •) *
pflanjen, traspiantare.
Razsadnik, m.  'Pflanjfttiule.
semenzaju.

Razsalinuti, nem, I v.n-P'
Razsahnuti se, nem se, j n.
kaea, vedro, sud, eabar, i> aC ‘
va itd., icrtrocfncn, seccarsi-
Razsap, spa, m. 3{t(lotung
revitui, distruzione.
Razsarčiti, čim, /v.a. p- t*i" 1 '
Razsarditi, dim, (min, metl er
in callera, inasprire.
Razsardjlia, f.  3orn, m. collfd

341

RAZ

RAZ

Razsecati, cani, v. a. i.  |

Razseči, sečem. r. a. p.  j '
(itmeiben, jerljacfeit, tagtiare in
pezzi (eolla scure , sciabo-
la ecc.).

Razsedlati, lam, v. a. p.  ) .

Razsedlavati, vam, v. n. i.  j “ p ‘
fatteln, levare la sella.

Ra/,seliti, lini, v. a. p.  aučein«
anbcrfiebeln, alloggiare invarj
luoghi.

Razseljavati, vam, v. a. i.  f.
Razseliti.

Ha/,sijati , sijem, v. a. p.  <tuč«
(Sen, auSftrcuen, disseminarg,
spargere.

Razsinuti, nem, v. a. p.  er«
ieuditen, illuminare.

Razsipali, pna, o, nrfj. »er*
fdnuenbcrifctl, prodigo, f.  Raz¬
metan.

Razsipati, pijem. ) v. a. i.  jct.

Razsipavati, vam, ( fircucrt,
sparger gnit e lit;  »erfdtnien«
ben, prodigare, dissipare.

Razsipnik, m. 33erM|H>enbct,
SliraITcr, m. prodigo.

Razsipno, ud v.  »crfdmtenbcrifcf),

prodigamenle.

Razsivati, vam, r. n. i. f. Raz-
sinnti.

Uazslahiti, bim, ». a. p.  fdtreii«
dtttt, indebotire

Razslabljivati, ljujem, v. a. i.
f. Razslabiti.

Razsolia, f.  -Sroiefel. >«. gabelfor«
migeč Jpolj, hiforco, legno bi-
forcato,  f. Soba.

Razsol, »i, Sacfe, Uocfet, »om
©auertcaut, cingcfaljcncm 5lci=
fdie u. f. m.), f. k alamoja.

Razsoliti, lini, v. a. p.  einfal.
itn, cinpocfeln, meller in sa-
lamoja, insalare.

Razspikuča, m.  f. Razmetnik,
Razsipnik.

Razstajati. stajcm, v. n . i.
trennen, separare, disgiunge-
re ;  — se , u. n.  fdtciben , <id>
trennen, sepurarsi,  f. Ra/stati.

Razstanak. nka, m.  Ircnnung,
f.  Stbfdtieb, m. separazione ,
purlenza.

Razstati, stanem, v. a. p.  f.
Rastajati.

Razstavam vna, o. adj.  trenn«
bar, sertrcnnlicft, divisibile.

Razstaviti, vim, v. a. p. I  anS«

Razstavljati, vljam, v. a.  i.( etn«
anberfctscn, abfonbcrn, separare,
disgiungere ; vrata, austcgcin,
au$ ben Slngcln ijebcn, levar
dai cardini.

Razstavni, na, o, adj.  f. Raz¬
stavam

Razstojati, jim, v. n. p.  »on
einanbcr fteitcn, cntfernt fcitt,
esser fontano, discoslo.

Razstriči, strižem, r. a. p.
jcrfdtneiben (mit bcr ©cticre).
lagliare in pezzi (colle for-
bicij.

Razsuda. f.  aSeurtijeilung, f.
giudizio.

Razsoditi, dim, v. a. p.  ibe«

Kazsudjivati, rijnjem, r.a.i. f ur«
tlinlni, giudicare;  fritifiren,
criticare.

Razsukati, sučein, v .a p)  ob*

ltazsukavati, vam, v. a.  i.Srnin«

Razsnkivati.kujem, v.a.i.)  ben,
abbreljen, abiroirnen, sfilare.

Razsuti, speni, v. u- p.  (.Raz¬
sipati;— glas, bat;@criict)t
»erbrcitcn, sparger la  roče.

Razsvanuti se , nem se, r. n.
p.  Sag ntctben, farsi giorno.

Itazsveta, f.SBelcudttnng, f. uiu-
minazione.

Razsvetiti, tiin, v. a.  p. ( Raz¬
svetliti.

RAZ 343 RAZ

Razsvetjenje, n.  aseleucbtimg,
illuminazione.

Razsvetliti, lim, v. a. p.  (<..

Razsvetljivati, ljujem,».a.t. J
Ieuctiten illuminare.

Razsvitak, tka, m.  Jlnbntd) ten
1aai'», m. lo spuntar del
giorno.

Razsvitati se, svit.jem se, v.
n. i.  tagcn, farsi giorno.

Razširiti, rim, v. a.p.  I brci«

Razširivati, rujem, v.a.i.f tu
macbcn, allargare;  auibreiten,
dala!are, stendere.

Razšiti, sijem, v. a. p. \  ,

Razšivati, vam, v. a. i.{  '

Razparati, Parati, Poriti.

Raztaknuti, nem, v. a. p.  n.
p. u^arke, auSetnanbcr t»er>
fen (bit geuetbriinbe butnit tS
nicbt bcenne), sconcerlare,
buttare guii e Id i lizzoni,
affinche non urdu il fuoeo.

Raztaliti, lim, v. a.p.  jcricbmeU
jen, sguagliare, liguefare,  f.
Raztopiti.

Raztapati, pam i pijem, v. a.
i.  f. Raztopiti.

Raztargati, gam, 1 v. a. p.

Raztargnuti, gnein,) jemiSen,
stracciare. sbrannare.

Raztarkan, kana, o, pari.  jcr>
fircut, sparpagliatd, disperso.

Raztarkati se, tarčem se, v.
n. p.  ffct> btrlaufcn, jct|tmtcn,
sparpagliarsi, disperdersi.

Raztecati se, tečem se, v. n.
i.  f. Raztarkati se.

Razteči, tečem, r. a. p.  n. p.
kuču, blago, tterfdintenbtn, »cr<
gestben, dissipare, dilapidare.

Raztegnuti, gnem, v. a. p.
fponnen, ausfpnrtncn, stendere,
estendere.

Raztepsti, pem, ». a. p.  anš=
ttnaitbcr Kblajen, dissipare ,
dispergere battendo;  ott<

fdirocnbcn , dilapidare , scia-
lacauare.

Razterati, ram, v. a. p.  ) »er<

Razterivati, rujem, v.a.i.  J ja«
gen, fugare, cacciar  rta.

Raztezali, težem , v. a. i.  f.
Raztegnuti.

Razticati, tičem, v. a. i.  f.
Razteči.

Raztiskati, kam, v. a. p. )S

Raztiskivati, kujem, v. a.  i. j f
einattbec trucfeit, ierfpreitgtn
dissipare urlando.

Razločiti, čim, v. a. p.  umfiil'
len , travasare ; aučfcitenfeu,
vendere alla minula (vino,
birra ec c .); jerrouljlen; dilC'
cerare, corrodere,  n.p.carvi
ga razločili.

Raztopiti, pilit, v. a. p.  jCt'
fcbntcljen, aiiflofcn, liguefare.

Raztovariti, rim, v. a. p.  «6'
laben, obburben, scarieare.

Raztrebiti, bim, v. a. p.
cinanberciiumcn, rcinfgen, nel'
tare, sgomberare.

Raztrebijivali, Ijujem, v.  «.*■
f. Raztrebiti.

Raztresati, sam, v. a.  i. |tf'
iltcuen, dissipare-,  jcrfcftuttelf'
burrtibcutcin , scossare  ; — * e
(na konju), ficb auSfcbiitteln i« 1
Jteitcn, conquassarsi , scoS'
sarsi,  f. Raztresti.

Haztreskati, kam, v. a. p. i ct '
(Vbmettern , sconquassat' e >

spezzarc. .

Raztresti, tresem, v. a. p■  *•
Raztresati.

Raztresen , ena, o, pari l et .'
fleeut, dissipalo ; jetfircut,
slratlo.

Razlrezniti se, nim se,v.n.P:
niicbtern roerben, disebbriars}-

Raztrojiti, jim, v.  a. p-

j brei Sfjeile jertbeileti, dind e '

I in tre parti.

RAK


RAK

Raztrositi, Šim, r. a. p.  »er
jeljreti, (ouf »etfcfiiebenc @egen-
ltiinbe), spendere per diver-
se co.se.

Raztrubiti, bim, v. a. p. auipo-
(aur.ni trombettare , pubbli-
care. a suon di tromba  ; auS-
fiatftbcn . divulgare.
Raztrubljivati, ljujem, v. a.i.
f.  Raztrubiti.

Raztrupati, pain i pijem, v.
a. p.  jcrfrftlagcn, rompere,
battendo.

Raztuči, tučem, v. a. p.  jet-
(lojen, jcrfcplagen (a. «. ©olj,
3ucfer, *Pfcffer), pestare alta
minuta.

Raztumačenje, «. Srtlarung,
@rlnutcrung, f. spiegazione.
Raztumačiti, čim, v. a. p.  et>
ttaren, spiegare, interpretove.
Razturati, rani, i r. a. p.  auš-
Razturiti, rim, j einanbermer-
fen, aubcinnnbcrfctricbcn , but-
tare, spingere gud e Id.

Raztužiti, žim, r. a. p.  1 t>c<
Raztuživati, žujem, r. n. i. j trii-
ten , affliggere, attristure,
»consotare.

Raztvarati, ram,r.a.i.) auf-
Raztvoriti, rim, v. a. p.  j fper-
ren, aufreijcn, Cbie Stburc), spa-
lancare.

Razudati, dam,r. a. p.  (kčeri),
aujpetratben , maritare pid
fanciutle in diversi luoglii.
Razuditi, dim, r. a. p.  jerglie«
bera, smembrare.

Razum, m. (Berjlanb, m. in-
telletto.

Razuman, urna, o, adj.  »crflan-
bfg, intelligente, prudente.
Razumeti , inem, r. a. i.  »er=
(tepen, begreifen, intendere, ca-
pire;  — se u što, fict) bci et>
mat  auSfennen, intendersela.

Razumiv, va, o,]adj.  »ecftanb.

Razumljiv,va, o, j lidj, )?eutl»c»)
intelligibile.

Razumno, adv.  »crftanblicf), »er>
flanbtg, inlelligibilmente.

Razumnost, f.  Šerftanbigfeit, f.
intelligenza.

Razuzdanost, f.  3iigeftoftgbett,
f. sfrenatezza.

Razuzdati, dam , r. a. p.  ab<
jiiumen , sfrenare. , levare la
briglia.

Razuzlati, lain , r. n. p.  ben
Rnoten Ibfen, snodare.

Razvalina, f.  Strnite, f.  ©cbutt,
m. rovina.

Razvaliti, lim, r. a. p.  merito¬
ren , atterare, rovinare,  f.
Razvaljivati.

Razvaljati, Ijam, r. a. p.  1) n.
p. testo valjkom, mit bcm
UBalfer aubbrciten (j. SK. ben
Seig) , distirare col cilindra
p.e.lapasta: 2)  f. Razvaliti.

Razvaljivati, ljujem, v. a.i.  f.
Razvaliti.

Razvarči, vaj;žem, /». a. p.

Razvargnuti, gnem.S aušein«
anbtrmerfen, jerroerfcn, buttare
guu e Id ; »erniebten, jcrftoren,
diefare.

Razvažati, žam, v. a. i.  f.
Razvoziti,

Razvedriti, rim, v.a.p.la uf-

Razvedrivali,rujem, v.a.i. ( pet«
tern, rasserenare.

Razveseliti, lini, v. a.p.  erfrettctt,
riempire d' allegrezza  , ral -
legrare.

Razveseljevati, ljujem, v. a. i.
f.  Razveseliti.

Razvesti, vedem, r. a. p. f.
Razvoditi.

Razviditi, dim, r. a. p )

Razvidjati djam, r. a  i. ibc-

Razvidjivati, djujem, v.a.i. )

RAŽ, 344 RED

fidltigcn, visitare;  nnterftldien,
esaminare.

Razvijati, jam, v.a.i  au6cin<
(Utbcrrctcfciit, entfatten, spiega-
re, sviluppare,  f. Razviti.

Razviti, vijem, c. a. p.  f.
Razvijati.

Razvlačiti, čim, r. a. i.  ier-
guljen, aučcinanberjicfjcn , rft-
stirare in varie pur ti;  »er«
fdjleppen. trascinare in di-
ver.se parti  f. Razvuči.

Razvod iti, dim, v. a. p. Mi*
einanberfiifjren, condurre in
diverse parti,  f. Razvesti.

Razvoziti, zim, v. a. i.  n. p.
robu na kotili ili u ladji,
Berili Ijren, auScinanbcrfuljrcn,
condurrein barva od in carro
in diverse parti,  1. Razvažati.

Razvuči, vučem, v. u. p.  f.
Razvlačiti.

Razžaliti, lim, v. a. p,  bctrii«
bett, ftanfcn, afftiggere, attri-
stare;  — se komu što t. j. žao
biti, fdimcrgen , letb tfjun, leib
feitt, rincrescere.

Razžalostiti stim, v. a. p.  f.
Razžaliti.

Razžariti, rim, v. a. p.  gliifjcitb
macbcn , fare rovente, arro-
ventare.

Kazžeči, žežem, v. u. p.  ent«
gunbcn, accendere,  f. Raz-
žigati.

Razženitl, nim, v. a. p.  bie
Siljelcute fdieibeit, far fare it
divorzin;  — se, fdieiben, (id)
entroeibcn, fare il divorzin,
ripudiare la moglie.

Razžežen, žena, o, part.  an«
gegunben, acceso, infiammato.

Razžigati, žižem, v. a. i.  f.
Razžeči.

Raž, f.  Jtsrir, n.  3toggcit, m.
segala.

Ražan, zna, o, adj.  n.
slama, Jtorn«, SKoggen«=, *
segala.

Ražanj, žnja, m.  SBrntfpicf,
spiedo.

Ražovica i ražovnica, f.  (P 0 ’
gača), Stoggenbrot, n.
di segala.

Rebaree,, n. JRippebert, o.
sterella.

Rebro, n.  9ti»»c, f. costa.

Reč, f.  1) SGort, n. paroli
voce, vocabolo;  2) SPebe,
ce, discnrso ;  — je, ci
nun fprictit, si ilice;  3) "
občinska, Spridjroort, o.p r0 '
verbio.

Reči, rečem , r. a. p.  f«9f*/
dire;  bi reč, rek bi ili reke
bi, fo ju fagen, per cosi  dftjf'

Rečca, f.  Cffibtttben, n. parol >'
na, paroletta.

Rečit, ta, o, adj.  berebt, bere*'
fam, facondo. .

Rečitost, f.  aSerebfamfeit, ‘‘
eloguenza, favondia.

Rečljiv, va, o, adj.  njortrei®'
verboso.

Rečni, na , o , adj.  gum
gcfjotig, appartenente  “
pume.

Rečnik, m.  ICbrtcrbml), n. d 1 '

zionario.

Red, m. Dtbnung, f. ordinti
Dtben, m. ordine;  redonb
rtadj ter JDcifje, nadj bet Drt'
mtng, in ordine.

Redac, dca, itn. 3et(e, f.W*'

Redak,dka, j m. linea, verso,
riga.

Redak, dka, o, adj.  feltcn, id)# 1 '
ter, ram.

Rediti, dim, v. a. i.  imorbntUi
antciljen, ardinare; —  lan, M*
Sladi« bcrcitcn , preparare  »
lino  ; — popa, bcn *priefW

REZ

RED 345

»ciljen, otbiniren, consecrare
m prele.

Redko, adv.  feiten, fdjiittcr, ra-
ramente.

Redni, na, o, udj. orbentlidj,
o rdinariu , ordinate.

Rednja, f.  Rnorbnnna, f. ordi-
namenlo ; 3ufceteitutt8, prepa-
ramenlo.

Redom, adv.  nad) ber Reiljt,
per ordine, ordinamenle■

Redovati, dujern, v. a. i.  bet
Retlje nad) paubfjalten, ammi-
nistrare i eeonomia xecon-
do l,ordine (p. e.avicenda).

Redovit, ta, o, adj.  orbentlidj,
oriinario.

Redovnictvo, n.  Ocbcnijciftlidj
feit, f. i religioii, preti re-
golari.

Redovnik, m.  Otbenbpriefier,
Riondj, m. religioso, prete
regolare, monaco.

Reka, f.  Siufj, m. fiume.

Rek iii, f. Reči.

Reknuti, knem, v. a. p.  f. Reči.

Remen, m.  Ricmcn, ni. coreggia.

Remenar, m.  Ricmer, in. cdlui
che fd le eoreggie.

Remetiti, lini, v.a.i.(. Kvariti.

Renga, f.  Jpartna, m. aringa.

Rep, m. ©diroans, ©dneeif, m.
Rutljc, f. voda.

Repa, f.  Stiibe, f. rape.

Repača, f.  Jtomct, ni. cometa,
f. Repatica.

Repat, ta, o, adj.  jcfdmieift,
coduto;  — a zvezda, dtomet,

, m. cometa.

Repatica, f.  f. Repača.

Repište, n.  bab 5clb, mo bie
Rubcn anjebaut »aren, ropajo,
campo, ove crescevano le
rape.

*>epuli, m. ( Defti(cniwHtje, f.
pestasite (erba).

Resa, f.  1) na darvetu, jtaR,
djen, n. jiore d' atcuni alheri
p. e. del noče;  2) Stanfc, p.
frangiu.

Rešiti, sim, v. a. i.  jiercn,
fdjtttiiden, adornare.

Rešetat, m.  Rciteroerfertiser, in.
chi fd o vende crivelli.

Rešetati, tam, v. a. i.  fieben,
vagliare, crivellare; fig .— ko¬
ga, einen bcfvitteln, critizzare
ulcuno.

Rešetka, f. ©itterioert, n. gra-

ticcio.

Rešeto, n.  Reiter, (©icb), m.
crivello.

Rešiti, Šim , v. a. p.  anflbfen,
sciogliere;  Iobtnadjcn , xtac-
care, sciorre ; — se Rdj ent*
fdjiiečcn, risolversi.

Reti, rečem, v. n. p.  f. Reči.

Revan, vna, o, adj.  1) (slov.)
arm , clenb, trnbfelia, betriibt,
povero, misero ; 2) f. Revniv.

Reva ti , vem, v. n ■ i.  1) laut,
fdjreienb, tneinen, plarren, pi-
angere , urlando ; 3) (Vuk)
fcitieart« geljcn, andare »torto.

Revniv, va, o, adj.  (russ.) tt«
frig, zeloso.

Revnost, f.  (russ.) «ifcr, m.
zelo.

Rez. m. ©dinitt, m. taglio.

Rezač, ni. dBinjcr, m.potatore.

Rezak , zka, o, adj.  Ijctbc,
fdtneibig, acerbo, agro.

Rezanci, nacali, pl. m.  !Ku«
beln, pl. lasagna, tagliatelli.

Rezati, režem, v. a. i.  fcbnei«
ben, tagliare.

Rezkati', kam, v. a. i.  fdjni«
beln, tagliuzzare.

Rezotina, f.  Sdjnibtoert, n. in-
tagliatura.

Rezati, žim, v. n. i.  3af,ne flet«
fdjen. xbujfare y  fremere (co-

KIH

346 mn

vie sogliono fare i cani pri-
ma d’ abbajare).

Hiba, f.  Sifct), m. pešce.

Ribar, m. Stfcficr, m .pescalore.

Ribarev,va, o.arfj. f. Ribarov.

Ribariča, f.  giftberin, pescalrice.

Ribariti, riin. v. n. i.  gifcberci
tteiben, esercilare la pescu-
tura.

Ribarov, va, o, arij. bcS gi«
fdicrž, di pescalore.

Ribarski, ska, o, arij. gtfdtcr«,
de’ pescatori.

Ribati, bam, v. a.  p. ftfcfjen,
pescare.

Ribati, bam i bijem, v. a. i.
(n. p. kupus, repu naribež),
fctjnctben ctai  .ftraut, bie SRtiben
mit bcm flcautmcficr), tagliare
capucci  o rape.

Ribez, m.  itrautmefict, n. slru-
mento da tagliari capucci
o rape-

Ribica, f.  | gifcblein, n. pescet-

Ribič, m.  j to, pesciolino.

Ribji I ja, je, arij. giftb« dei

Jtiblji i pešci.

Ribnjak, m.  giftfjteid). m. piscina.

Kidati, v. n. i.  mcljllagen, pian-
gere urlando.

Ridj , dja , dje, adj.  fucbSrotf),
color di volpe.

Ridjan, m.  galbc ODfcrb) , m.
cavallo falbo.

Rif, m.  Site, f. braccio (misura).

Riga, f.  9tunfe, f.  (cin Jtraut),
rucchetta (erba).

Rigati, gam, v. a. i.  (id) cr«
brccbcn, vomitare ; rulpfen,
ruttare.

Rika, f.  ©cbriitl. n. mugitn.

Rikati. ričem i rikam, Ibrul-
». a. i.  i Uit,

Hikuuti, nem, r. a. p.  j rug-
gire;  benlcn , rughiare  , la-
mentare.

Iti lica, f.  | Miiffel beti ©ct>weiit«£

Rilo, n.  j grugno  , muso, cel'
fo (del porco ).

Minuti, nem, v. a. p.  floffC
fcbieben, spignere,  f. Kiniiti-

Ris, m. Žiga,  m. tigre;  8uci) ! '
m. linče.

Risati, rišem, v. a. i.  ieicbnC
nbbilben, dissegnare.

Risopas, m.  Sudjs, m. linče.

Rit, f.  #tntece, m. natiche,  I
/iadnjica.

Kitati se, tjem i tam se, »•*'
■i.  au«jcl)lagcit (utic cin tpferSI'
calcitrare, Urar calci.

Riti, rijem, v. a. i.  toiil)l f|1 :
grufolare (come i porci c oi
grugno),  f. Kovati.

Rivati, vam, v. a. i.  fortftoff 11 '
fciiicfccn, spignere, (.  Rinijtk

Riža, f. (krsl./f.  Halja, Halji 118 '

Riznica, f. (Hrsl.)  5tteibe^fa t,1 '
mcc, ©arbcrobe, luogo da cofi'
serrare le vesli.

Rob, m.  ©flaoe, .Stnectit, selu*'
vo, ser  »o.

Roba, f.  Cffiture, f. mercaii* 18 '

Robia, f. ©flaocnbicnft,
©dianjacbcit, f. lavoro pdK
blico ; groljnbicnft, m. serv" 1
comandata.

Robinja, f.  ©Kanin, ©efange 11 ’'
Seibctgenc, f. schiavu.

Robiti, bim, »>. a. i  rfliibc^
pliinccrn , predat e , saccM"
giare, far scliiavi.

Robje, n.  bic ©llancn, ©efabr
nen, m. pl. schiavi.

Robkinja, f.  f. Robinja.

Robije, n.  f. Robje.

Robljenje, n. SRauben, n.ilP fl
riare , far schiavi;  pltittbct"'
il saccheggiare, far botlc J*'

Robota, f.  groljnbtcnfl, m- ~
bot, f. servizio forzato.

Robotnik, m.  f. Rabotar.

h  on

KOM

347

Robov, va, o, arij. iti  ©Masen,
delto schiavo.

Robovati, bujeni, v. n. i. (Stla*
»c fcin, essere schiavo.

Robski, ska, o , arij.  fftaoffd),
(legli schiari.

Robštvo,n.©Maocrei,f.scAta®iI«.

Ročište, n.  SBcftcllungdort, m.
Stcnbcisoud, luogo convenu-
lo, ove si (leve venire ad¬
uti tempo con alcuno.

Ročiti se, čim se, v. n. i.  fitb
serabrcbcn , ficti bcflcllcn , con-
venire.

Rod, m.  1) @cburt, Mblunft, f.
nascita:  2) @cf±lcd>t, n.  S3er<
njanbtfcbaft, parentela, f-
Rodbina; 3) ftrudit, f.frullo.

Roda, f.  ©torti), in. cicogna,  f.
.Stark.

Rodan, dna , o , adj.  fruditbar,
fertile, fecondo.

Rodbina, f,  a3crn>anbtfcbaft, f.
parentela.

Rodica, f.  1) f. Rodjakinja;
2) ©ebarcrin, f. genitrice.

Roditelj, »n. ©rjcugcr, 53atcr,
m genitore : roditelji , pl.
Sitem, pl. genitori.

Roditi, dim, v. a. p.  ljgcbaren,
partorire :  2) crjeugcn , gene-
rare;  3) 3rucbt bringeit, frut-
tare,  f. Radjati,

Rodjak. m. iBcrnianbter, m.
po rente.

Rodjakinja, f.  iBcrnjanbte, f.
patente.

Rodjakov, va, o, arij.  te S Str
reatiMcn del parente.

Rodjen , na , o , part.  geborcn,
nat«; rodjen! brat, rodjcna
sestra, Iciblitbcr iBruber, icib«
lidit ©dinjciler, germano.

Rodnost, f.  Srucbtbarfeit, f- fer-
titita, fecondita.

Rodoslovje, n. ©enealagie f
genealogia.

Rodstvo/ n. ©cburt, f. nascita.

Rog, m.  $orn, n corno.

Rogač, m.  ^irfdifdfer, ra. sca-
rafaggio ; 3ol)«nm'Sbrot, car-
rubu.

Rogalj, glja, m. f. Ugao.

Rogat, ta, o, arij.  gcbornt,
cornuto.

Roglje, f. pl.  -Jocfcii, m. £cu>
obrt SObiftgabct, forca (istru-
mento rustico).

Rogobor , ni. Sarm , ni. mor-
morio, tumulto.

Rogonja, m.  cin D etn) mit gro-
itn  potnem, un bue con čar¬
ni graniti.

Rogoz, m.  SSietgrad, n. caribe.

Rogozan, zna, o, arij.  »on
Dtietgrflž, rii caribe.

Rogoza, f.  f. Rogoz.

Rogožar, m. 5Ea|cbe »on Stiet
grad, cesto rii caribe.

Rogulje, f. pl.  f. Roglje.

Roj , m. ©cbn>arm, m. sciame.

Rojan, jna, o,' arij. n. P- pče-
le, fruditbar (»on S'icncn). fer¬
tile (delto detle pecchie).

Rojiti se, jim se, v. n. p.
ftbnjarmcn (»on ®tcncn), scia-
mare (detle  api).

Rojte, f. pl.  5ranfcn, pl. merit
frange,  f. Resa.

Rok, roka, m.  Strmin, m. ter¬
mine rii tempo;  Sofung, f
parola.

RotninjaU, nja, v. i. impers.
n. p. kisa, riefcln, piovere a
piano-

Romun, m.  ©dtifcln, Sticfelit,
©ebraufc, n. mormon o, somi.

Romoniti, niin , v. u. i.  fdufeln,
riefetn, mormorare.

Romoriti, rim , v. n. i.  f. Ro-
moniti.

nov 348  RUC

Ronac, uca, tn. Jaudier, m.
meri jo.

Roniti, nim, v. a. i.  n. p. su-
7,e, £branen 'jergitgert, špar-
ger lagrime, pianger dirot-
tamenle ; — v. n. i.  taudien,
tuflare , nuotar sotto ac-
qua,  f. Noriti.

Rosa, f.  Stfjau, m. rugiada.

Rosan, sna, o, adj. Zt)W, ru-
giailosn.

Rosica, f.  fletitet Ztiav,  in. pic-
cola rugiada.

Rositi, sim, v. n. i.  ttjaucn,
cader rugiada.

Rosopas. f.  ©dicUfraut, ©d»t>al--
benfraut, n. celidania (erba).

Rotan , tna, o, adj. meilteibig,
spergiuro.

Rotkva, f.  »cttig, m. rafann.

Rov, m.  1) Slufarabung (unter
bem ©dittee ober gefrornen Sr»
be), bamit bie ©dmteine banu
«acb HBurjeln ttuiljlen, cava-
mento  (di nere u tena ag-
giacciataj onde i porci pos-
sano cercare detle radici;
2) ©tube jur 53erwaf)rutig beb
©runjeugcs iibcr ben UBinter,
fossu per conservarele ver¬
ze d’ inverno  , f. Trap ; 3)
untenrbiicber Ranal, canale
sotteraneo.

Rovaš , m.  .fterbbolj, u. tacca,
taglia,  f. Raboš.

Rovašiti, Šim, v. a. i.  jcidtnen,
marfiren, segnare (sulla la-
glia).

Rovati, rujem. t>. a. i.  rotil)«
Uit, grufolare come i porci
col grifo,  f. Riti, rijem.

Kovič m. t. j. jamica iliti ku-
eica i .a sadjenje krumpira,
pasulja itd. cine {letne @rubc,
reottn bie grbeipfel, Sifolen u.
1 . n>. 8tfe?t rocrben, piccola

fossa per piantarri de'
giuoli, de'  potni di terra ecc.
Ro/.gva, f.  Stebc, C. sermento-
Rožak, žka, tn. $brnd)ett, n •
picciolo cornu.

Rožan, žna, o, adj.  iioritd 1 '
J?orit<, di corno.

Rožčič, tu. f. Rožak.

Roždje, n.  IJteiitg , n.  Jtctldolb
n. rampollo, geti  o d' albero.
Rožič, tu. f. Rožak, Rožčič.
Ruli, tn. ©aum, m. or/o.
Rnbac, bca, tn. ©arf* nber ^jalb'
tud), n- fazzoletto,

Rultača, f. Celo v.)  f. Košulj 3 '
Rubati, bain, v. a. i.  pfaitMb
staggire.

Rubina, f.  1) f.Košulja; 2) d"
grofjeb £ud), fazzoletto granit'
Rubiti, bim, v. a. i.  tmfaffW'
faumen, o rlare.

Rubje, n.  tHSčifctie, f. biancherii■
Rucati, i nčem, v. a. i.  f. Rikab-
Ručak, čka, m. 1) 3ruf)|lti(f,
colazione;  2) f. Obed.
Ručati, čam , v. a. i.  1) friifl'
flucfcn. Čare la colazione;  D
ju eOiittag effcn, mittagmabl« 1 '
pranzare, desinare.
Ručavati, vam,, v.a.i.  gctttofl* 1 '
Itdt frubiiucfen obet mittagm«#'
len, far spesso la colazion
pranzare spesso.

Ručica, f. i)  feanbdien , mati'
na ; 2) ©tiel, m. Jjjanbbabe, ••
manico.

Ručina, f.  groše ijanb, f. t» a '
nuccia.

Ručiti, čim, v. a. i.  t. j. ruke-
bit ^jaube rtidtcn, congiungf 1
le mani,  f. Rokovati se.
Ručni,ena, o, adj. n. p. devet 1 ,
95rautfiil)ter, m. paranimfo-
Kurnik, tn. ijanbtud), u. w '
vagliola.

KUK

RUK

Hud, da, o, adj.  fraud, jcfrauii,
erespn.

Huda, f.  l) Srj, n. miniera ; —
2) ŠeidtftKtanjc, limone.

Hudan, dna, o, adj. mineraltfdi,
minerale.

Hudar, m.  a^ergfnappc, ra. chi
lovora nelle miniere.

Hudarski, ska , o , adj.  jum
®ergtt>erf gt\)itig,apparleneiite
ulle miniere.

Rudarstvo , n.  SerjnMfen , n.
35ergbau, m. tutto cib che
eoncerne le miniere.

Rudast, sta, o, arij.  f. Hud.

Hude, f. pl.  SBetgrcctf, n. mi¬
niera.

JJudei, m. baarlocfc. f. nccio.

Hudeti, dim, v. n. i.  n. p. vo-
če, roti) »trten, reifen, jeitigen,
naturami, divenire mesu.

Rudina, f■  Slur, f.  ®icle, f.

n Pralo.

"udltl, dim, v. a. i. n. p. vla-
se, traufein, arricciare, inna-
nelture.

Hudnik, m. Srjgrufce, f.  ©diartit,

ni. miniera.

Hudo, n. f. Huda 2).

Hudokopan , pna, o, adj.  mt>
neroliftti minerale.

Rudokopjc, n.  ®ergbau, in.

■travo itelic miniere.

Hud oko s, sa, o, adj.  fraudlja.
rij, avente rapelli ricci.

Riig, m.  ©diimpf, m. S3erfpot»
tnnj, f. beffa, schernimentu.

Rugalac, gaoca, m.  ©pbtter,
m. beffatore, schernitore.

Hugati se , gam se, v. n. i.
komu , icmanben fpotten , 1)61)-
ntn, auoladicn, beffare, scher-
nire, farsi beffe. d' aleuno.

Huglo , n. ©efpott, n. Sejen-
flanb fced ©potted, ludibrio,
tcherna , oggetto di ludibrio.

Rugolia, ) f.  bablidifcit, f. brul-

Kugota, t tezza.

Rulio, n.  ©croanb, n.  Jtleiber,
pl. veste, veslilo, veslimen-
lo, abito.

Kuj, m.  ©umaditioij, n. som-
maco.

Kujali, jna, m.  September, m.
sellembre.

Kujan, jna, o, adj.  roti), feun
fetrotl), rus so.

Rujlia , f.  ©roftbcule, f. gelone,
pedignone.

Rujev', a, o, adj. pon ©umdet)'
di sommacn.

Rujevina, f.  ©umadifioU, n.
legno di sommuco.

Kuka, f.  1) Jpanb, f. mano;  7.a
rukom poči, iči, jelinjen,
riuscire;  pod rukom. Ijcim
Udi, nascostamente;  2) ©at-
tunj, Strt, f. sorta, genere.

Kukati, ručera, v. a. i.  f.
Rikali.

Kukav, m.  Slcrmei, m. manica.

Rukavica, f.  ipanbfcftuf), m.
guanlo.  ••

Rukavičar, m.  ^an6fd)Uf)matf)er,
m. guantajo.

Rukavina, f.  proticr Slcrmei, ra.
manicaccia.

Ruknuti, nem, v. a. p.  f. Kik-
nuti. Kukati, Rikati.

Rnkodeiac, lea, m. tjanbarbci*
ter, ipanbi»trfcr, m. artista,
artefice, artigiano.

Rokomet, m.  Me ffieite etned
ipanbrourfcd, tira di mano.

Rukomija, f.  <Bafctibecfen m.
baccino, cutinello.

Kukopis, m. banbfditift, f. muno-
seritto.

Kukopisan, sna, o, adj.  ipanb«
fdirift-, manoseritto.

Rukotvor, m. banbarbeit, f.
lavoro di mano

SAK

RUS 35(1

Rukotvorac, rca, m.  f. Ruko-
delac.

Rukotvorstvo, n. Jjaitbroctf,
n. avte, artifizio.

Rukovati, kujem, v. a. i.  f.
Ručiti; — se, (id) t>ie ^anbe
reidien, ponj er sl le mani a
vicenda.

Rukovet, f.  ciitc JpanbooU, f.
aSiifrfjel, n. brancata, fascio.

Ruliti, lim, 1 v, a. i.  fjeulen,

Ruljati, ljam, jfiruKeit, mugire.

Rumelka, f.  sputpur, m. porpora.

Rumen, f.  JRotlje, f. rossezza,
rossore.

Rumen, na, o, adj. roti), rosso,
rubicondo, rosseggiante.

Rumenica, f.  Sinnobet, m. ci-
nabro.

Rumenilo, n.  roifjc ©diminfe,
f. colore rosso, bellettorosso.

Rumeniti, nim. v. a. i.  roti;
fiirbcti, fdjmtitfett, colorare.
hellettare di rosso;  — se,
v. n. i.  roti) feiit, essere rosso.

Rumenkast, a, o, adj.  rbtf)lid),
rosseggiante.

Runjav, a, o, adj.  f. Kosmat,
Rutav.

Runo, n.  23ltctj, n.vello dilana.

Rupa, f.  Sod), n. forame.buco.

Rupast, a, o, udj.  Ibdjtfg, bu¬
čalo, forato.

Rupica. f.  flcind Sod), n. bu-
chetto.

Rupina, f.  grokd Sod), n. bučo
grande.

Rus, a, o, adj.  n. p. glava,
brada, vino, itd. rotlj, rosso.

Rusa, f.  f. Kuža. _

Rusag, m.  f. Daržava.

Ruševina, f.  f Razvalina.

Rušiti, šim , n. a. p. nicbemi=
šen, jctflortn, distruggere,
rooinare, abbattere.

Ruta, f.  Jtantl)t, f. ruta (erbaj

Rutav, a, o, adj.  roul), joti 1 #'
pelloso, irsuto,  f. Kosmat.

Iluža, f.  SRofc, f. rosa ; - »“
kokota, pevca , petla,
ncnfamm, m. cresta.

Ružan, žna, o , adj.  igarP'3'
brutto.

Ružiča, /'. tfeinc Soft, I'. V ic '
ciola rosa.

Ružičan, čna , o, adj.  Mol« 1 ''
di rosa.

Ružičast, a, o, adj.  rofcnfar&d 1 '
di color di rosa.

Ružitelj, ni. SScrfpottcr, m.
giuriatore.

Ružili, žim, v. a. i.  tcfcJiiOT^ 11
»crfpotten, vituperare, rende re
infame;  fjaklid) madicit, rer
dere brutto.

Rožno , adv . Ijiifjltd), gitrf 1 *'
bruttamente.

Ružuost, f.  ftaklid)fcit, f. M* 1 '
tezza, deformitd.

S.

k I praep.  mit, ttebft, eo*’

•Sa. (ooit—betab, da  (dal dab 0,
dallaj;  rncgcn , a mativo I  s ®
svim, gdnjitd), totalmente.

Sabijati, jam, c, a. i.  Sidit f?"
d: c n, condensare, f.  Sab 1 ’ 1 )
Sbiti.

■Sabiratelj, m.  Sommltr, C'
raccoi/litore.  .

Šahirati, ram i rem , n '
fammcln, raccogliere, (■  ®
brati.

Sabiti, bijem, v. a. p.  f.
jati, Sbijati.

Sablast, f.  ©cfpetid, n. speUt

Sablazan, zni, f.  Mttgetn'?'
scandalo. ,z

Sablazniti, nim, v.a.p.  dtergKj ’

gcbtn, atgctn. scondalezzor ■

SAG

SAD 351

Sablja, ©abei, m. sciabla, scia.

, bol .“-

Sabljetina, groger©abel, scia-
bla grande.

Sabljiča, f.  0 tleiner ©obel.
sciabla piccola  ; 2) ©cftroctt*
lilie, f. ghiaggiuolo.
Sabljuditf, dim, ) r. a. p.  f.
Sahljusti, dem, \  Sačuvati.
Sabol, m. (magjar.)  f. Krojač.
Sabor,m.S8erfammlun<), f '.conven-
fo; ttircbiucific, Sircbmcffc, (53cr»
ftmmlung besi !Bolfc« on 5BaU»
fabrtsortern), f. sagra.  f. Sbor;
Sanbtag, in. dieta';  itirrfiemier,
fammlung, f. concilio, sinodo.
Saborni, na, o, adj.  n. p. ot-
,ci, carkva, fpnobal, sinodale.
•Sabov, m. (magjar.) f.  Krojač.
Sabrati, berem, v. a. p.  f.
Šahirati.

Sačuti, čujem, v. a. p.  bilten,
t  udire,  f. Saslušati.

Sačuvati, vam , v. a. p.  bci»ab>
rtu, bebtitben. servare, con-
servare, cuslodire.

Sači, sadjem, v. n. p.  ijerab•
fteigeit, benintergeben, scende-
re, i.  Sajti, Siti, Siči, Siliči,
Silaziti.

"Sačma, f.  ©cbtolt, m. pallini,
f. Šprili.

Sad, m. neuc  'Pflanjung, m. se-
menzajo.

Sad, ladu. ic?t, itun, ora, or.
Sada,j addesso.

Sadaljka, f.  f. Sadjač.

Sadanji, nja, e , adj.  moberit,
gegetuvartig, moderno, d’ og-
gidi, presenle : — nja noš¬
nja , mobetne 5£rad)t, veslito
moderno.

Sadšrti, derem, v. a. p.  f. Sa-
Uerati.

Sadaržaj, m.  3nbalt, Snbegrtff,
m. contenulo.

Sadarzati, zim, v. a. p.  i eMt ,

Sadaržavati, vam, v. a.  i. j
teti, contenere.

Sadašnji, nja, c, adj. f.  Sa¬
danji.

Sade, adv.  f. Sada.

Sadcrati, derem, v. a. p.  ab-
retfen, bctuntcrreijSen, strap-
pare, scorticare.

Sadeli, (lenem, v. a. p.\  n. p.

Sadevati, vain, v. n.  i. j seno
u stog ili n plast, auffcbobcttt,
aminu c v Mare,  f. Sdeti, Sde-
vati.

Sadirati, ram i rem , t>. a. i.
f. Saderati.

Saditi, diin, v. a. i.  pflartstit,
piantare.

Sadja, f.  3tub , m. fuligine,  f.
Čadja.

Sadjač, m.  ©epholj, n.(eiit5Bert»
jcug, um fiir bie JJflanje etn
Sort) ju dediču), slrumentoru-
slico, con cui si fora il buc-
co in lena per metervi una
pianta.

Sadniti, nim,.,i>. a. p.  n. p.
konja, aufretten, spallare,  f.
O sadni ti.

Sadno, n.  ©attcintuube, f.  (bed
*Pfetbež,) spallato, m.

Sadra, f.  @tpp, m. gesso.

Sadrčti, dreni, v. a. p.  f. Sa-
darti, Saderati, Sadirati.

Sadružiti, žim, v. a. p  (, Ua

Sadruživati, žujem, v.a.i.\’
famrncnjefeUcn, paaeen, congiun-
gere, accompagnare, acco-
piare,  f. Sdružiti.

Sag, m.  Seppid), m. Zapete,  f.
tappelo.

Sagib, m. S3ug, m.  Salte, f.pie-
ga, piegalura.

Sagibati, bijem, v. a. i.  biegen,
beugeu, faltcu, piegare.

Sagnati, sareueiri , saženem

sak  s:

(i sagnam), v. a. p.  jufammen-
treiben, cacciare insietne, cac¬
ciare dentro,  f. Sgoniti. Sa-
goniti, Sganjati.

Sagnjiti , njijem , v. n. p.  t>et»
faulcn, marcire, putrefarsi.

Sagnuti, gnem, v-a. p.  beugen,
piegare,  f. Sagibati.

Sagoniti, nim, v.  a i.  f. Sgo-
iiiti, Sagnati, Sganjati.

•Nagrada, f.  f. Sgrada.

Sagraditi, dim, v. a. p.  ant«
bauen, edificare.

Sagrčba, f.  ©cbuib, f.  23erge*
tictt, n. culpa, fallo, peccato,
f. Greli, Pogreška.

Sagrešiti, sim, v. a. p.  funt>t=
gen, »trgeijen, peccare.

Sagubiti, bim, v. a. p.  f. Po¬
gubiti.

♦.Sabat, m. ©tunbc, Ufjr, f. ora,
orologio, f.  Ura.

Sahnuti, oem, v. n. i.  melfen,
seccarsi.

Nabrana, /\25etma()rung, f. con-
servazione.

Sabraniti, nim, v. a. p. vnmatf'
ren, conservare , salvare, ser-
vare 4 ,  — martvaca, beerbigen,
bcgtabcn, sepellire.

Sahranjivati, njujem, v. a. i. f.
Sabraniti.

Saj, sa, se, pron.  btefer, biefe,
biefeč, questo, guesta.

Sajam, jma, m. ©tatft, m. iDtef-
fe, f. /Vera.

Sajmar, m. SNarftbefudier, m.
chi va o ritorna dalla fiera.

Sajti, sajdem, r. n. p.  f. Sa-
ci, Siei, Sniči, Silaziti.

‘Sakat, a, o, adj.  labm, st.or-
Piato, matico,  f. Knjast,
Kljast.

Saklopiti, pim, v. a. p . f.
Sklopiti.

2 NAM

Sakovati, kujem, v. a. p.  f.
Skovati.

Sakriti, krijem, v. a.p.haiU'

Sakrivati, vam, v. a. i.  ( tfcit
netbetgen, nascondere, cela-
re, coprire.

Sakriviti, viin , v. n. p.  ret«
fdtnlben, »crbrccbcn, peccare,
farsi colpevole,  f. Skriviti.

Sakrojiti , jim, v. a. p.  (•
Skrojiti.

.Nakupiti, pim, v. a. p. f.  Skupiti.

Salamnra, f.  ©aijlacfc, f. sa-
lamo ja.

Salandar, m. boi bilmofen M
bte SKbncbe (gr. Stitud) auf M
loge Sobtengcbet jroifcticn 0|l« n
imb tpimnietfaljrt, limosina,
che si da ai monaci gred
onde recitino guaranta giot-
ni le preghiere, per ide funti-

Salata, f.  ©atat, m. insalata .

Saletati, letjem, v. a. i.lg nteit'

.Naleteti, letim , v. a. p. \  nen
anfalten, attaccare.

Saleti, liem, v. a. p.  ( gitš*

Salevati, vam, v. a. i.  i (j. S.
cine OlocFe, .Kamine), ge/tare,
fondere.  f. Sleti.

Šaliti, liem, n. a. p.  f. .Naleti,
Sleti.

Salo, n.  gett, n.  ©cbmeer, f<
grasso, sugna.

■Nalomiti, mini, v. a. p.  f. Slo-
m iti.

Sam, a, o, adj.  atlein, einfom,
solo, singulare.

Samac, mca , m. 1) aBdnndieit.
n.  (j. S. bef ben ®bge(n), mm
schio (p. e.degli uccelli eccj
f. Mužak; 2)‘atteinig, solo.
unico, solingo.

Samar. n.  ©aiimfattel, m. basto.

Samariti, rim, v. a.  i. anffšit'
men, fattetn, mettere il basto.

Samart, f.  f. Sraart.

SAM

353

SAM

Samartan, tna, o, adj. (Vuk)
Seftorben, de fant n.

Aaniartni, na, o, adj.  ©terce*,
di mori e ; ftetbticb, mortale,
„ Smartni, a, o.

Samcat, a, o, adj.  j- Sam .

samcit, a, o. adj.  r .
anidokas, m. (Vuk) cin crbtdt*
s tete« Staut (ju j?crercieit),)tn' er-
„ ^a fini a ( ver le faltucchiere).

samica, f. l) iBcibdien, n.  (j.
bei ben (Bogcln) . femina  ;
2) alleinig, sola, solitaria.
samiriti, rim, v. a. p.  bcfrtcbi.

9en, pacificare, appagare.
Jami ti, mim, v.  a. >■  f- Osamiti.
SamlčU, meljem, v. a. p.  nm*
'en mac inare.

samlčven , a, o, adj.  genialen,
„ 'naclnato.

samo, niir. nur, soltanto, sol".

* "lamenle,  — da, wcim ttut,
o.®«l(an(o se.

‘ anio,n.n. p. hod mo na—, bili
*mo na samu, f. Samoča.
sainočctvart, a, o, adj.  fetb*

otert, con <• tre altri.

samoča, f.  Sinfamfcit, f- soh-

ludine.

'  amočan, čna, o, adj.  f- Sa-
motan.

amodariac, žca, m.  Slutotrat,

^ -ctoimrd), m. monarca.
samodeset, a, o, adj. iuglcid)
"jt neun anberu *]>crfoncn, in-
sieme con  a Ure nove per¬
sone.

■amodevet, a, o, adj.  juglcicb
“ ut  odit anbern 'Ikrfonen, insi-
Si a  " le  con altre otto persone.
mnodrng, a, o . adj. jugleidi
einer anbern <»etfon, felba

”, insieme con un alt
s Versuna.

>nut?nV l ' san, sna > °> a,t d - fclt!

'ecb, cocnie.

Samo hran, a, o, adj.  btr fi*
felblt nabren mufi , che vire
solo, che si nutrisce solo.

Samokost, f.  f. Okostnica.

Samokres, m.  ipiftole, f. pišto¬
la, (.  Samopal.

Samokret, ni. Slutomat, m.
automa.

Sainoljubac, bca, m.  Sgoift, m.
egoista.

Samopal, m.  (Otftolc, f. pištola.
f. Samokres.

Samopet, a, o, adj.  jitglcidimit
»ier anbern Ukrfonen, insieme
con quattro altre persone.

Somoprodaja, f.  SDJonnpol, n.
monopolio , f Samotarstvo.

Samosedam, dma, o, adj.  ju«
glcitb mit fcrftd anbern *j>crfo»
nen, insieme con sei altre
persone.

Samosilan, Siona, o, adj.  tp<
ranniftb, cigcnmdditig, tiran-
nico.

Samosilnik, m.  Sprann, m. ti-
ranno.

Samosov, mri  Samsov.

Samostalan, lna, o, adj.  felbfl«
fidnbig, sustantivo.

Samostalnost, f.  ©clbftftanbig«
fcit, f. independenza.

Samostan, m.  Jtlofter, n.  Sin«
flcbelei, f. monustero.

Samosvojan, jna, o, adj.  cig en,
proprio, privato.

Samošest, a, o, adj.  juglcidi
mit fiinf anberen, insieme con
cingue altre persone.

Sainotan, tna, o, adj.  cinjeln,
cinfam, solitario.

Sainotkržtvo, n. UKonopol, n.
monopolio.

Samotok, m.  »ccrmofi, Slušbrudt,
m. mostu non ispremuto col
torcMo.

Sainotret , a , o, adj.  jngleid)
33

SAM

35A

mit jmti anbern, felbbtitte, in-
sieme con due allre persone.

Samotvor, a, o, adj.  natiirlicb.
burch fcie Statut etjeugt, natu-
rale, nalurahnenle prodotto.

Samoubojica. n. t?  /’. ©elbfb
morber, m. suicitul.

Samouk . m.  ©elbitunterriditcte,
tincc bet etnias non fclbft ge«
lernt bat, uno, che ha impa-
rato gualche cosa da se
stesso.

.Samouk . a . o , adj.  ber ctroaS
mm felbit aeletnt bat, c hi ha
inpurato gualche c os a da se
stesso.

-Samovolja, f.  gigtnfinn, m. ca-
priccio. hizzaria,  f. Svevolja.

Samovolja«. lica, m.  Ižigen«
iinnitie, m. bet nacb fcincm
‘IBiUen banbelt, capriccioso ; 2)
f. Ilohrovoljac.

Sainovoljan , lina. o. arij  ei«
genfinnig, nacb fcinem UBiUen
banbctnb , bizzaro , capric¬
cioso.

Samoživ. a. o. arij.  aOein (cbcnb,
solilario  ; fclbftifd), egoista.

Samoživac, vca. m giniTcblet,
grenet in. romito;  Stttoncb,
m. rnonaco.

Samsov . in.  glcifcberbunb , m.
cane n ra ml f de' mucetlaji,  f.
Samosov.

■Samsi oj. a, e. arij. h  frei, li-
bero . 2i eiatn, proprio.

*Samtir, m. iobcl, ni. zibel lino.

-San, sna, n. ©cblaf, m. sonno;
Sraum, sogno.

•Sanak. uka. m. f. San.

San.iii, a, o, aiij..f. Sanen.

‘Sanduk , m. f. Skrinja.

■Sanen, a. o, udj.  fchlaftig, son-
nolento. sonnacchioso.

Sanja, f.  Zrauni, in. sogno

Sanjalac, aoca, m. Sraumet m.

•SAN

sognatore ; 3anta(i. m. fan-
taslicv.

Sanjaria, f.  Kraumerft, f. sogni,
visioni;  Jantaflcrci, t'.fa ntdsli-
cheria.

Sanjati, njain, v. a. i.  ttaumen,
sognnre.

Sanjati sc. n ja se, v. n. im-
pers. i.  komu, f. Sanjati.

Sanjkati se, kam se, v. n. j-
©cblitten fabten , andar i«
traino.

Sane, f. pl.  f. Saone.

Sanjliv, a, o, adj.  berbcn
liebt, sonnacchioso , sonno-
lento.

Santa, f.  n. p. leda, Sibfcbt®
©cboUe, I'. pezzn di ghiaccio-

Saone, (f. pl.  ©cblitten. m-

Saonice, ( treggia, traino,
slitta.

Saonik, m.  ©dllittemveg. lil. t>n>
suita neve per la slilla.

Sap. m. f. Daržalo.

Sapa, f. Jjaucb, ®unft, Suft, ,n '
ulilo, fiatu, soffio.

Sapaliti, lini, v. a. p.  f. Spali' 1 -

Sapeti, pnem. r. a. p.  1) iufi*®
»fcln abbotlonare, affihhiari'
f. /.apetiti; 2) anfitiipfen, ,!l '
fcln, (j. 98. cin Slfcrb «n MJ
‘Potbetfufjcn). metteril P a r'.,
rale,  f. Spotiti; f. Spinj«' 1 ’
Sapinjati ...

Sapetijati, am, r. a. p.  I*#® 1
tein, affibbiare.

Sapi, f. pl.  bas Srca; beS %'f*,
bet, groppa , groppone
c arailo).

Sapinjati. njem, r. a i. (• •
peti. Speti.

Saputi. m. ®eifc, f. oapone.

Sapnnati, am , v. a. i-  o 1 ”
insaponare.  .

Sapuniti, nim, v. a. i.  f- S *P
nati

SAK

255

SAK

*Saraj. in. ©erail, n seraglio.

Sarbeti, bi, c. n. i  koga šlo,
pizzicare, aver prurito.

Sarbež, tn. Sucfcn, n. prurito.

Sarliiti. bi , v. n• i.  koga šlo,
f. Sarbeti.

Šarce, n.  #crj, n. cuore,  f.
Sanice.

Sarčan, a, o, uitj.  berjticb, cor-
diale, f.  Sanlačan.

Sarčan. čna, o , mi j.  hcrjfjafr,
cnrraggioso , f. Sardčan.

Sarčlka, f.  1 ) bas OTarf bes
bollimbcrS la miilolln del sani-
huci) .  3i cine Hrt Slepfct, sor-

' la de parni.

Sirila, f.  3orn, m. Jurič, f. col-
lera, {uriti.  ©rjurnte, @roBc»
rtn, f. iraconda (dnnna).

•Sanlačan, čna, o, adj.  berjlicb,
cordiale.

Sardar. ni. cin Dffilicr bci ben
Siirlcn, ©erbnr, in. serdaro.

Strdašcc, n.  iperjeben, n. cuo-
ricino.

Sardce, «. Spni.  n. cuore-

Sardčiti, čim, v. a. i.  jiirnen,
adirare , arrabbiare , r.Sarditi.

Sardžba, f.  3orn, m. ira, cul-
lem. sdegno.

Sardit, a, o, adj.jornig, udiralo.

Sarditi, dim , v. a. i.  jurnen,
erbittern, adirare. arrabbiare.

Sardltost, f.  3otn, m. ira,
collera.

Sardnja. f.  3ucncn, n. sdegno.

Sardobolja, f.  rotljc 5Hut>r, f.
dissenleria.

•Sare, f. pl.  ©ticfclrbljrc, f. pl.
le trombe degli slivalt.

Sarg. m.  (Vuk) eine ©tange
um baran (BBafctje. Jtleibcr ic.

S ju luften, una stanga per ap-

ilpendervi labiancheria i pati¬
ni ecc.

Sarh, m. Rante Sefe, f.  febarfe

©citc, angolo, canto, 1' e stre¬
mita d’ un cantane at; n h, - f
©cbauber, m orrote, racca-
priccio.

Sarka, f.  (Vuki eine ffiilbente,
un' anitra selvaggia

Sarkati, sarčeni, v. a. i. I  feblur«

Sarknuti, nem, v. a. p.\  fen,
sorbire.

Sama, f.  3tct), n. dnina, daino.

•Sarnac , nca, tu. Otebbocf. m.
dnino.

Sarnetina, f.  Otcbfleifcb, n- čar¬
ne tli capra selvalica.

Sarnetji, ja, je, adj.  »om 3teb,
di dama , di daino.

Sarnuti, nem, v. n. p.  rennen,
correr con impeto,  f. Sari ali.

Sat*p, ni.  ©icbcl, f. /Vi Ice.

Sarpac, pca, in. 1) fleine ©i*
cticl, falcetta ; 2) Setonie, f.
bet lunica (erbaj.

Sarpanj, pnja, m. 3uli. m. Ittglio.

Sar.šen, in. f. Staršen.

Saršiti, Šim, v. n. i.  ranb fein
essere ir s ul.g.

Saršljen, m.  (Vuk) f. Staršen.

Sarliiti, lam i tjem, v. n. i.
f. Sarnuti.

•Saruk, in. turban, in. turbante
Cberretto turco).

Sasa, f.  Stiicbenfcbcflc, f.  (ein
©civdebS), anemona pulsa-
tilla pra.te.nsis. Litin!

Sasac, sca, m. f. Sisa.

Sasati, sem, v. a. i. f.  Sisah.

Sasecati, cam, v. a. i.  )jufam>

Saseči, sečem, v. a.  p.) men«
baucn, lagliare a pezzi

Sasipati, pam i pijem, v. a. i.
jufanimenfcbiitten einfebutten
versar dentro,  f. Sasuti.

Saslušati, šam , v a. i.  bore«,
renir a sapere.

Sasma, adv. f.  Sasvim.

33 *

SAT

SAS 356

Sasnuti, nem, r. a. p.  faugcn,
suggere.

Nastajati se, jem se, ». n. i.
;u|ammcntreffen, jufatnmenfoin
men, venire insieme , incon-
trarsi,  f. Sastati se.

Sastanak, nka, m. 3ufammen>
tunft, f. congresso, incontro.

Sastanuti se, nem se, v. n. p.
f. Sastati se.

Sastarati se, ram se, v, n. p.
©orje trggen, aver  c ura, f.
Postarati se.

Sastati, stanem, v. a. p.  koga,
f. Sastati se.

Sastati se. stanem se, v. n. p.
s kiin, begegnen, juiammentref*
fen, inconlrare , venire in¬
sieme.

Sastavak, vka, m.  3ufammenfe*
tsung , f. composizione ; 3luf»
l'0B . m. composizione, coni -
ponimento.

Nastaviti, vini, v. a. p. jufatm
mcnfiigen , cnngiungere;  oer*
faffcit, auffetjen, comporre.

Sastavljati , ijam, v. a. i. f.
Nastavi ti.

Sastojati, stojim . v. n. i.  iz
česa, beftcljcn aub etroas, con-
sistere.

Sa strada, ailv.  f. Straga.

Sastrugati, struženi, v. a. p.
fjerabfctjaben, radere giuso.

■Nasuti, speni, v. a. p.  f. .Na¬
sipati.

Sasvim, adv.  ganjliefi, »oHig, to-
talmente , del lullo. affdllo;

tim, foet), bennocf), bcmun>
geactitet, con lullo cio , Cio

, ” on  o strnite.

Našiti, sijem, r. n p.  jutam.
mcnndl)en, cucire insieme.

'Sat, m. f. Saliat.

Sat, m.  fjomgfdicibc, f favo di
miele.

Satarisati, rišem i risam, v.
a. p. i. i.  Satarti, Sati-
rali.

Satarti, tarem, v. a. p.  jerrti'
ben, slrilolare, sminuzzare ;
brccben, rompere;  ocrmctitcn,
annichilare. anuientare;  _ —
se , v. n.  fteb ju ©runbe riti)'
ten, rnvinarsi,  f. Natirati.

Saterati, ram, v. a.  p.ljufattv

Saterivati, vam, i ru- > men
jem, v. a. i. S  trei<

ben, bineintreiben, uacciare in¬
sieme, cacciar dentro.

.Natirati, rem i ram, v. a. i-
f. Satarti.

Satje, n. coli.  .^onigfcbeibcn, pl-
fuvi.

Satkati, tkem i tčem, v. a. f•
fertig roebcn, lessere.

Satnik, m.  Jpauptmann, ni. ca-
pitano.

Satreti, rem, v. a. p.  f. Satarti.

Natritel.j, m.  3er(l'6rcr, m eiW
minul o re, ilistruggitore.

Satvoriti, rim, 'v. a. p. <■
Stvoriti.

.Nav , sva , sve , adj.  f. VaS,
sva, sve.

Savaršiti, Šim, v. a. p.  tf

Savaršivati, šnjem, v. a.i.  (

S v a ršiti, S v a r š i vn t i.

Navest, f.  ©etniffen, n. cosci-
enza,  f. Svest.

Savet, m.  Kati), m. consiglio?
f. Svett, Veče.

Navetnik , m.  9tgtf)0l)crr,_
m. cnnsigliere , f. Svettiu*’
Veenik.

Savetovati, tujem, v. a. {■  ta
tl)Cn , consigliare , f. Nvetto-
vati.

Savez, m.  1) 3ufantmcnbang, f’
connessione ; 2) >!?unb. ’ :L .

'Siintmifi, n. confederaziotic •

3> Stttiant, f. ulleanza.

S A V

357

S A Z

Saveznik, m.  aSunbcSgenoljc, 511«
liirtc, m. alleulo, conferierato,
■Savijati, jam, v. a. i.  bičani,
jufammenbiegen, incurvare ; ju»
iammenlegen, piegare (p. e.
una led era ), f. Švijati, Sa-
viti, Sviti.

Savišan, sna . o, arij.  iiberfluf*
fig, superfluo.

Saviše, arin.  libccbicfi, obcnbar«
auf, rii piri.

Savlšnost, f.  Urbcrflufi, m. su-
perpuitii.

Maviti, vijem, v. a. p. f.  Savi-
jati, Sviti, Svijatl.

Savladati, dam. v. a. p.  f
Sviadati.

■Savornja, f.  '.ilaUafl, m. za¬
vorni.

■V/,datelj, m. f. Stvoritelj,
Sazdati, dam, v. a p.  f. Stvo-
riti.

Sazidati, dam i djem, r. a. p.

aufbaucn, fabbricare.

Sazivati, vam i vijem, v. a. i.

C Sazvati.

Saznati , nam , v. a p.  boren,
erfabren, risapere, e e n ir a
sapere.

Sazreti , zriem, r. n. p.  reif
nicrbcn, maturarti.

Sazvati, zovem, v. a. p.  jiifam«
mennifen, berufen, convocare.
Sažaliti se, li se, v. n. p.  ko¬
mu, bauern, bebauern, bemit*
leiben, aver compassione,
aver pieta.

Sazeci, sažežcm, r. a. p.  »er«
brennen, bruciure, abbruciare,
f. Sažgati, Sažigati.

Sažeti, zmeni, v. a. p.  jtifam.
menjicben, jufammcnbrncfen, ju<
fammenprcfjcn , comprimere,  f.
Sažimati.

Sažgati, žgem, r. a. p.  f. Sa-
žeči.

Sazigati, gam i žiženi, v. a i
f. Sazeci.

Sažimati, mam, v. a. i.  f. Sa¬
žeti.

Sažvatati, zvaljeni, r. a. p.

ocrfnucn, mastivare.

Siiabiti se, bim se, r. n.
alt roerben (oon UScibcrn). rii-
venir vecchia.

Sbacati, cam, v. a. p.  mebrn
ni  natbeinanber bcrmttermerfen,
ge It are giuso pili cose ima
rioppn V altra.

Sbaciti, čim, v. a. p.  btnabtoet'
fen (anf cininal), buttar giii
(in una volta).

Sbacivati, cujein, v. a. i.  f.
Sbaciti.

Sbčči se, sbegnem se, v. n. p.
f. Sbegnuti se.

Sbčg, m  Bufanmicnlaufbcr Studit-
linge, concorso dei fuggitivi.
Sbegnuti se, gnein se, v.n.p.
fitb jafammcnflucbten, rifuggiar-
si insieme, fuggire insieme.
Sbijati, jam, v. a. i.  jufammcn«
fdllagen , anlinas s a re. battere
insieme ; — šalu, ‘»oljen tret«
ben, scherzare; —  se, gcfcbc,
ben, accariere,  f. Sbiti se.
Sbilja, ari v.  im ffrnft, ridjttg,
seriament e.

Sbiljan. Ijna, o, arij.  crnfHtcb,
ernftbaft. serio.

Sbiljski, ka, o, ari),  f. Sbiljan.
Shirati, ram i rem,»gl.!.fammellt,
jiifammenfammeln , raccore,
coavervare. i.  Šahirati.

Sbirka, f.  ©ammlang, f. rac-
colta.

S bili, sbijein, v. a. p.  f. Sbijati.
Sbiti se, sbude se , f. n. p.  f.
Sbivati se.

Sbivati se, sbiva se, v.  n. i.
fitb eretgncn, gefcbebm, acca¬
riere, succedere, effettuarsi.

SBI/

358

SDV

Sblazniti, znim, r. a. p.  3lcr<
gcrttif; gcben, scandalizzare.

Shladiti, dim, v. a. p.  »cricren,
confondere.

Sli or, praep.  rocgen, a mntivo,
f. Kadi, Poradi, Zaradi.

Sbor, m. <Berf<unm(un<| , f udu
nama;  ISljor. in. corn  ; .ftirdi<
mcfjc ,  Jlird)t»etl)e, f. sagra,
j. Sabor.

Shorište. n.  !Bcn'amm(ung<pt,tij,
2krfamttilun0ort, m. luogo
d' adunanza.

Sboriti, rim , r. a. i.  in eincr
Skrfammlung rcbcn, parlarein
mi adunanza, partamenfare,
far concione ; reben .parlare.

Sbornica, f.  ©vnagojc, f. sina¬
goga.

Sliornik, m. 1) etn SDtitglicb ter
Q3erfammlung, un membro d'
un' adunanza:  2) ©ammlung
ter (»ebete, (cin ©cbetlmcb bet
ten ©erbtern), raccolta delle
preghiere (un libro presen
i Serbiani).

Sbrajati, jam, ti.a.i.) jutam*

Sbrojiti, jim, ti. a. p  j mcni<if)>
Un, nbbtrcn, sommare.

Sbueati se, cam se, v. n. p.
f. Skupiti se, Skupljati se.

Shoditi, dim , v. a. p.  f. Pro-
huditi.

Sceniti, nim , ti. a. i.  mcincn,
bafurljfllten, stimare, pensare,
credere.

Sčepati, pam, r. a. i.  f. Sgra-
biti.

Sdetan, tna, o, adj.  f. Noseč.

•Sdružiti, zim, v. a. p.  »creini«
9 tn, pnarcn, jugcfeltcn, accom-
pagniare.

Sdušan, sna, o, adj.  Duševan,
Svestan.

Sdu.šnost, f.  f. Duševnost,
Savest, Svest.

Sdvajati, jam, v. a. i. \  occimci-
Sdvojiti, jim, t>. a.p.  j ftin,
disperare.

Silvom ji, nja, e, adj.  f. Izva-
nji, izvaujski, Vanjski.
Sobar, lira, m. gcmcinct SMcnfdl,
m. un umno ordinario.
Sebičan, čna, o, adj.  alttiiglicb/
utic $agb<, ordinario.
Seckali, kam, v. a. i.

bacftn, tagliare alla minula-
Sedanj, enja, m. Sanntr, ni,
j/ennajo.

Sedati se, dam se , v. n. i.  f-
Setjali se, Seliti se.

Seči, sečem, v. a. i.  baucn, !)•
efen, fdmeiben, secare.
Secirnice, adv.  f. Oštriinice.
Sed, a, o, adj.  grau, canulo.
Sedalo, u.  ©iti, ni. sede ; ©$w
ort btr Rutiner, m. luogo  0»?
seggnno le galline di nolll-
Sedam. nuni.  |Tcbtn, seli e.
Sedamdesct, num.  (tcbcnpl'
seltanla.

Sedemdeseti, ta, o, adj.  flcbcrt'
jiglter, settantesimo.
Sedamnaest, num.  ftcbjcbn, n 1 '
cia set le.

Sedamnaestero , n. HlnjaM “ eB
flebjebn, il namero diciasett (■
Sedamnaesti, la, o, adj- f ,c ’’
jcljnter, diciasettesimo.
Sedamnaestoro , n.  f. Sedam
naestero.

Sedanje, n. ©itsen, n. H
Sedati, dam, v. n. i.  flrfintc 5 '
fcijcn (oftcrO, mettersi a  *
dere (spess o), f. Sesti.
•Sedet', m. U/crlcnmutttr, *• m
dre perla.

Sedeti, dim, v. n. i.  s
dere, f.  Sesti.

Sediljka, f.  ©cfctlfdiaft,
bi«, f. assemblea, oonr
! sazione.

SKI)

359

sk<;

Sedina, f. grauco £aar, n. ca-
Pcgli rantiti.

Sediti, dim, v. n. i.  f. Sedeti.

Sediti (sjediti), dim, v. n. i.
grau rocrtcn , divenir canuto.

Sedlar, m.  (Sattler, m. sellajo.

•Sedlarev, \ a, o, adj.  bes ©att«

■Sedlarov. | Itrd, rii sellajo.

Sedlati, lam, v. a. i.  fatteln,
insellare.

•Sedlo, n.  ©attel, m. sella.

•Sedmak, m.  1) ©icbner (3Rtin»
it), in. una moneta che con-
tiene sette altre ; 8) etn 'Oferft
»on 7 Satjren, cavallo di 7
atini;  3) crftcd 3)?onbed»icrtcl.
n. primu qvarto detla luna.

Sedmerica, f.t einc  Sittjaf)! »on

Sedmero , n. \  ftebcn, seti e.

Sedmerostruk, a, o, adj.  ftc«
bcnfadi, settuplo.

Sedmorica, f. \  f- Sedmerica,

Sedmoro, n. \  Sedmero.

Sedmi, ma, o, adj.  fiebente,
settimo.

Sedmina, f.  1) ©iebncr (in brit
©pielfarten), il sen e (nelle
carte da giuoco);  3) (krst.)
28od)C. f. settimana.  f. Tje-
danj, Nedelja (danah).

Sedmina, f.  1) ©icbcntel, la
settima parte',  2) 9lnjat)l »on
liebcn, sette.

Sednica, f.  ©igung, f. sessione.

Sednuti, nem, r. n. p.  f. Sesti.

Sedo (Sjedo) , n. ®f(S, m. se¬
de,  f. Sedalo.

Sčdoglav, a, o, adj.  grau, ca
nulo,  f. Sed.

Sedoglavac, vca, m. ©raufopf,
m.  uoi«o canuto.

Sedokos, a, o, adj.  grauljaarig,
di capegli canuti.

Segnuti se, gnein se, v. n. p.
f. Poseguuti se, Poseči se.

Seguran, rna, o, adj.  ficber,
gctpifi, securo.

»Selisana, f.  Safttbier, iDacfpferb,
il. giumento di basi o, caval¬
lo tla somma.

Seja, f.  f. Sestra.

Sejin, a, o, adj.  f. Sestrin.

Seka, f.  f. Sestra.

Sekalo, n.  £idttpu$cr, m. smoc-
colatnjo,  f. Okresae.

Sekin, a, o, adj.  f. Sestrin.

Sekira, f. Hrt, f.  93eil, n. scu-
re, aecelta.

Sekirica, f.  fletncž S8cil, n. scu-
ricella.

Sekirište, n. f. Toporiste.

Sekiral, na, o, adj.  n. p. dar-
žalo, SJSctl , di scure.

»Selam, m.  tiitfifcticr ©rtig , ni.
salulo dei turchi.

Sele, a dr.  (in bcr Bufammettfc*
gung mit do-, od-) n p. do-
sele, bidtjer, bidnun , sin o ra,
fin adesso;  odsele, »on nun
an, d' ora in poi.

Sele, f.  (»ertraulidicr Vocativ
fiatt sestro ,•• vncalivo fami-
liare in vece di  sestro!) f.
Sestra.

Selište, n.  Drt, t»o cin ®orf ge«
fianbcn, luogo dove fii un ča¬
stile od un vilaggio.

Seliti , lini, v. a. i.  bcoolfern.
po potare;  — se, v n. i.m an«
bern, antltir ml abitar altruve,

Seljak. Im.  SBaucr, Sorfbctool)«

Seljanin, \ ncr, villano, con-
tadino.

Seljanka, f.  SSiiucrin , f. conta-
tliiia.

Selo, n. Sorf, n. casale,rilla,
villaggio.

Selški . ka. o, adj.  f. Seoski.

Seme, mena, n.  ©amen, m. se¬
me, semenza.

Sčmenište, n. spflanjfcttulc, f.

•SEM

160 SKS

semenzajo;  ©eminar, n. (cine
Srjicljungčaniialt), seminario,
finstitulo d educazione).

Sentenjača, /'. n. p. repa. tnar-
kva, einc ipftanje jum ©anten,
una pianla destinala per
produrre  ti seme.

Semeujak. m.  n. p. kapus,
luk, peršin, ein ©tiicf mdnn-
lidtet ‘Dflanje, bas jum ©anten
bcftimmt i(l, una pianla del
genere maschile destinala a
prodni■ il seme.

Semenje, n. ©eimetei, f. se-
menze.

Setno, adr.  l)tei)Cr, qud, qui
(di moto), i.  Amo, Ovamo.

sina ^f  >“• oln bra.

Senast, a, o, arij.  fdtattig, om-
broso.

Senca, f  f. Senica 2).

Senica, f.  1) SDteifc, paru s s o la  ;
2) Sattbc, f. ambra, pergola.

Senik, m.  Jpcubobcn, m. penile.

Senit, a. o, arij.  f. Senast.

Šenka, f.  f. Sena

Seno. n.  £eu, n. peno.

•Nčnokosa , f.  SBiefe, f. pralo,
i.  Livada.

Senovati, nujem, f. a. i.  frtiat.
tiren, omhreggiare.

Seoba, \f.  ©iebeluna. 2Banbe<

Seoltina, jrunj , f. migrazione.

Seoce, n. ©brftcin, n. picciolo
vilaggio, terricciuola.

Seoski, ka, o, arij.  ®orf •, di
vilaggio.

*Sepet, m. f. Košara.

Serak, rka. «t. TOo[)rl)irfc , f.
sorgo,  f, S ir a k

Sesti, sedem , v. n. p.  fictt nic«
berftgtn, meltersi a sedere,

f. Sedati.

Sestra, f.  ©dnrc-tcr. f. sorella.

Sestrica, f.  ©dmtcfterdtcn, n.
sorellina.

Sestric, m.  ©dtmcftctlitljn, 9!tffe,
in. uur »iutteefciunefter), ni-
pote della sorella (verso la
sorella della madre).

Sestrična, f.  SRidttc, f.  ©dime-
ilertodjtcr (jur ®?uttcrfdiiecflce)
nipole. Jiglia della sorella
(verso la sorella della madre).

Sestrimiti, ntitn, r. a. i. f-
Sesiriti.

Sestrin, a, o, arij.  ©dtnjcfler«,
ber ©dttnefter getjorig, della
sorella, appartenente alta
sorella.

Sesiriti, rim, v. a. p.  ©dmtefter
nennen, dar di sorella, chia-
viare col  notne di sorella.

Seliti se, tim se, v. n. p.  i če*

Setjali se, tjam se, v. n.  t.jsa,
ficb erinncrn, ricordarsi , f»*
memlirarsi, ra me n tar si.

Setva, f.  bie 3eit jum ©den,
tempo da seminare.

Sevati, vam, v. n. i.  (trobien,
glSnjett, brillare , radiare,
raggiare;  sinice seva, bie
©onnc fdteint, il sole risplen-
de;  muuja seva, eS bli^t, M-
lena, lampeggia.

Sever, in. Siorbcn, m. settev-
trione ; Siorbminb , ut. veni 11
seltentrionale, tramontana-

Severni, na, o, arij.  notblidt
seltentrionale.

Sevnuti. nem, v. n. p.  f. Sevali-

Sezanj, žnja, tu. ttlafler, f. le-
sa,  f. llvat.

Sezati, sežem, v. n. i.  f. Seči

Sg-aditi se, dim se, v. n. P-
efelljaft inerten, divenir nau-
seoso ; — komu, aneleln, nav
seare.

Sgadjati, djain, v a. i.  jicle"
mirare : treffen, cogliere, t‘ :C '

SGN

sc; A 361

čare; erratljen, indovinare,  f.
Sgoditi.

Sganjati, njain , v. a. i. f.
Sgoniti.

Ifara, } <triv - 1  s ff or > ‘ s K ora -
Sgarati, ram, v. a. i.  oerbrcm
_nen, abhruciar•«,  f. Sgoreti-
Sgarbaviti se, vini se. v. n. p.
, bucfcttditrocrtcn, divenir gobbo-
Sgarbiti se, l>im se, v. n.  p.
fidj bitcfen , biegcrt, friimmen,
incurvarsi.

Sgarčiti se, čim se, v. n. p.
hi rdi jttdmvfc ocrjogcn rocrben,
eonlrarsi tlalle convulsioni ;
jufgmmengcjogcn, fontraft i»er»
, ten, einfcbrumvfctt, contrarti.
'garanti, nem, v. a. p.  I jufam-
Sgartatl, tjem . ®. a. i. j men«
frfiarrctt. anljiiufcn, ammassure,
, accumulare.

gasiti, sim, v. a.p.  f. Ugasili,
'gaziti, zim, v. a. p.  jertreten,
eoneulcare.

Sgibati, liani i bijem, v. a. i.
btegen, friimmen , benzen, pie-
gare, incurvare.

Sgibica, f.  f. Pregib, .Sg-ioba.
Sginuti, nem, v. n. p.  f. Po-
ginnti. Izginuli.

Sglabati, liani i bijem, v. a. i.
iuf.itnmenfiigctt, gangherare.
incastrare,  f. Sglobiti.

»f!Sfc.",V | e c. E i.v),.

Sgled, »i. Siitf, in. sguardn.
Sglcdati, dam, v. a. p. /  blicfcu,
■'gledati, dam, v. a. i.\  erbli.
eten, vedere, scorgere;  —se,
». n. fidi gcgcnfcitig anblicfcn,
rimirarti a vieenda.

Sgloba , f.  Selenf, n.  ®uge, f.
giunlura.

Sglobiti, biin, r. a. p.  iufam

menfugen , gangherare, con-
giungere, f.  Sglabati.

Sgnječili, čim , v. a. p.)  jer«

Sgnjesti, etein , v. a.p.  j quet<
ftben, jerbruefen , schiacciare.

Sgoda, f.  Sreijnig , n.  Butali,
casn, uccidente’,  (Seicgenbeit,
occasione;  neobična, čud¬
na —, 2tbcntheuer, n. avren-
lura;  tarčati za sgotlami,
auf Slbcntfjcuer auSgeljen , cer-
car delte avvenlure.

Sgodan, dna, o, adj.  icbicfiicb,
gani redit, beguem, opportuno,
vommado.

Sgoditak, tka, m.  Srcftcr, m.
B e ati n n u , n. namero eslral-
to , che guadugna, polizza
clie  i piatlagna. 'vincita.

Sgoditi, (liin, v. u p.  treffen,
eolpire , cogliere ; — se, v.
n. p.  gefdief)en, ud) ereignett,
«ccadere  f. Sgadjati.

Kgodnost, f.  f. Sgoda.

Sgoniti, nini, r. a. i.  f. .Nagnati.

Sgor, ( ude.  oon obeti, di

Sgora, j sopi,a.

Sgntavljati, ljam , v. a i.  Ifer«

Sgotoviti, vim, v. a. p.  I tig
madicit, terminare  ; bereiten,
apparecchiare.

•Sgrubiti, bim, ». a. p.  ergrer
fen, a/ferrare.

Sg-rada, f.  ©ebdubc, n. edifi-
zio, fabbrica.

Sgraditi, dim, v. a. p.  f. Sa-
graditi.

Sgrčsiti, šini, v. a. p.  f. Sa-
gresiti.

Sgrijati, jcin, v. a. p.  etrear«
men, scaldare, riscaldave.

Sg-risti, izem, v. a. p.  (jerbet«

Sgrizati, zam, v. a. i.  J Jen,
jerfnaefen, r ampere coi denti.

Sgroziti se, zim sc, v. n. p.
iufammenfdiaubetn,in norridire.

S(iU 362 si g

Sgrušati se, ša se, v. n. p.  n.
p. mleko, gcrinncn, coagu-
lursi.

Sgubitak, tka, m. aSertufl. in.
perdita.

Sgubiti, bim, v. a. p.  1) f. Iz¬
gubiti, 2) f. Sagubiti, Po¬
gubiti.

-Sguliti, lim, v. a. p.  abreiticn,
fdlinben, bic 6aut abjieljen, pe-
tare, teorzare.

Sguriti se, rim se, v■ n. p.  f.
Sgarbiti se.

Sgusuuti, snem, r. a. p.  bicT,
tiit)! madien, condensare;  —
se, t>. n. bicf, bictit rocrben,
vondensarsi.

.Sbarati, ram, v. a. p.  berroii,
flcn, atterrare, distruggere.

Sharčiti , čim, v. a. p.  f. Po¬
trositi.

Sharstati, stani, v.  u. p. auf»
{nacfcn, fniflern, rompere,
schiacciare coi delili.

Sliodan, dna, o, adj. jroecfma-
(jig, anflanbig, cvnveniente.

Shoditi , dim. n. n. i.  f. Sila-
/,iti, Sici, Sniči, Sači.

Shrana, f.  f. Saltrana.

Shraniti, uim, r. a. p.  f- Sa-
liraniti.

»Siean, m. Mišoinor.

Siči, sidjem, v. n. p.  f. Sila-
ziti.

Sidčti , sedim, v. n. p.  f. Se-
diti.

Sidrenjak, m.  Mnfcrfcil , blnfer
tljau, m. taro. gomona.

Sidriste, n.  2tnfcr»ta$, m. luo-
go da gettarvi l’ ancore.

Sidro, n.  Utnfer, in. ancora\
dignuti —, bcn Jlnler liebtcn,
levare V ancora.

Siga, f.  (Vuk), Jtalflinter. m.
stalattite.

Siguran , rua, o, adv.  fitticr.
securo.

Sigurnost, f.  ©icberfjeit, f. si-
curta.

Sijae, ea, e, adj.  roao gefiirt
reirb, satiro.

Sijač, m.  ©acmanti, m. semi-
natore.

*Sijaset, num.  ©fengc, Un»al).l,
moli is simo  , gran guanlitit-

Sijateljstvo , n.  ( russ .) ®urct|'
iaudit, 1’. serenita,  f. Jasnost.

Sijati, sijem, v.  u. i. 1) fatn-
seminare  ; 2) ftctsen, crivei-
lare, vagliare.

Sijati, sija, r. n. i.  srnice, (•
Sjati, sja,

Sikira, j 1 , f Sekira.

Sila, f. 1) ©eroalt, forzaiti
HJladjt, potenza;  3) ade.  »t(l,
fcljr oid , molto  , spesso  , n.
p. sila putah , oftmal, malt*
volte ; sila ljudih, Diete SDlcii'
fcbcn, malti uomini.

Silan, lua, ili Siona, o, ailj.  1)
gctoaltig, madjtig, forte pas-
selite ; 2) fcljr uicl, gran giian-
titii,  n. p. silno blago, silno
bogatstvo, silni novci itd.

Silazak . zka, m.  Stbftetgung,
iperabi'!cigung, f. scendiineutm

-SilaziIi, zim . t. n. i.  bcrabllei'
gen, Ijeruntrrfommcn, scenderc-

Sileni, na, o, adj.  f. Silan,
lua, o.

Siliti , lim , v- a. p.  jrotitgcn,
sforzare ; — se ,■ nch anjlren
gen, astringersi, sforzarsi.

Siljenje, n.  3n>ingen, n. sforzo.

Silni, na, o, adj.  f. Silan

Silno, adv. f. Siono.

Silovati, lujem , v. a. p. 9  '•
©eroalt antijun, sforzare, co-
stringer, far forza.

Silovit, a, o, adj.  geraaltUat'«'
eiotento.

SIP

UL 363

Silovitost, /'. ©cmalttljatigfeit,
f. violenza.

Simo, udv.  f. Šemo, Arno,
Ovamo,

Sin, m.  ©oljn, m. figlio.

•Sinak, nka, 1 tu. ©oljnlein,

Sinčie, f n. figliuolo.

‘Sindžir, m.  f. Veriga, Lanac.

Siniti, iiim, v. a. i.  Semanben
ein.n ©obn beifien, ju Sematib
sine! (mtin®ol)n!) fagen, dar
del figlio a gualcheduno,
chiamur figlio ulcuno;  f. Po-
siniti.

Sloj, uja, e, adj.  n. p. more,
niagla, kukavica, graultctt,
bunfclblau, bigio, oscuro,
brun  o.

Slnoč , adr.  geflern Jlbenbd, Je¬
ri u era.

Sin o cul, na, o, \udj.  ven ge«

Sinočnji, nja, c.Jfiern btbcnbd,
di Jeri sera.

Sinotnij, nja, e, ud j.  f. Sinočni.

Sinov, a, o, adj.  bed ©oljntS,
del figlio.

Sinovac, vca, m. SUeffc, tPru
beri ©obn (jum SSaterd 'Bru*
btt), m. nipote dal canto
deli fralello (verna il fratel-
lo del pudre).

Sinovcev, a, o , adj.  bed SRef«
fen, del nipote.

Slnovica, f.  STiichte, 'Bruberd
loebter (jurn tBaterd SSruber),
f. nipote , figlia del fratetlo
(verno il frdtello del pudre),
f. Sinovka,

Sinovka, f. f.  Siuovica.

Sinovlji, ija, Ije, |adj. finblitb,

Sinovski, ska, o, t filiale.

Sinuti, nem, v. n. p.  ftbtinen,
9lanicn, flrablcn, rinplendere,
1. Šivati, Sijati, Sjati.

Sioni, na, o, adj.  f. Silan.

Slono, adv.  f. Silno.

Sipa, f.  »ntcnfifcb, m. neppi u .

Sipak, pka, o, adj.  n. p.sneg,
lanbartig , a jfoggia di nahhia.

Sipati, pam i pijem, v. a. i.
fctiiitten , beftreuen, fondere,
npargere.

Si piti, pim, c. n. i.  n. p. kisa
(Vnkj, fein rcgreit, cader pi-
ogqia fina.

Sipljiv, a, o, adj.  engbriiflig,
fcudienb, amnatico.

Sipuja, f.  Sngbrufiijfeit, f. a-
nota; 2) Stotblauf, m. roso-
glia, rinipota, f. Varbanac.

Sipotljiv, a. o, adj. f. Sipljiv.

Sir, m. itafe, m. formaggio,
cacio.

Sirac, rca, m. 1) cin Saib Jtiife,
una forma del  cacio : 13) n.
p. voska, cine 5crm CCCactiS.
una forma di cera.

Sirak, rka, m. tBlofjrljirfc, f.
norgo, (.  Serak.

Siran , rua, o, adj.  Šale •, di
cacio.

Sirenje, n. .Safen, n. coagula-
inento.

Sirištc, n.  Jtafelab, n. Sabmagen,
m guaglin, caglio, vbilo.

Siriti, rim. v. a. i.  fafen, Io»
ben, ju .State ntadicn, guaglia-
re, coagulare.

Simiča, /'.flafefammer, f. luogo
ove ni connerva il cacio.

Siromak, m.  Strme , Beburftige,
m. un povero.

Siromak, a, o, adj.  f. Siroma¬
šen, Ubog.

Siromaš, f. coli.  (Vuk), bie
'Krmen, poveri,  f. Sirotinja

Siromašak, ška. m. f. Siromak.

Siromašan, šna, o, adj.  arm,
porero.

Siromaški,, ka, o, adj.  bet Sir«
men, dei poveri.

SIR

SIT

364

Siromaštvo, n.  Strmutb. (, po-
verta,  f. IJbožtvo.

Sirni, na, o, atij.  f. Siran.

Sirota, f.  JSotfe, f, arfano.

Sirotčad, f. coli  ‘ffiatfen, pl.
orfani.

Sirotica, f.  f. Sirota.

Sirotinja , f.  1 1 Strmutl), f. po¬
veriti ;  8) bte Strme«, poveri.

Sirotiujski, ka, o, adj. Strme«-,
dei poveri.

Sirotište , n.  tffiaifcnbaub, Slr>
menbaub, n. ospedale degli
orfani o dei poveri.

Sirotka, f  jtaferoaffer, n. SlKotfen,
pl. f. siero , f. Sirutka.

Sirotovati, tujem. v. n. i.
SBaife tein, ester orfano.

Sirov, a, o, adj.  1) rob/ ora¬
do ; 2) n. p. (larvo, frifet),
nicbt truden, ver de.

Sirovica, f.  t. j. batina , cin
@tnet frifebee #o(j, un palic-
cio di legno verde.

Sirovost, f.  Stobbeit, f. cruditii.

Sirutka, f. f. Sirotka.

Sisa, f.  TOutterbruft, 3i^c, f. po¬
pa , tetta , mammella.

Sisaljka, f.  <pumpe, ©augbumpe,
f. iromha.

Sisati, sam, v. a. i.  faugen,
suggere, succiare, lat tar e.

Sit, a, o, adj.  fatt, sazio,
satollo.

Sit, m.  I ®infe, f.  ©ditlfrobr,

Sita, f. i  n. giunco.

Sitan, tna , o, adj.  flein, flei«<
fbrnig , fetn, minuto;  fittig,
beljen man t>alt> fatt bat, tdftig,
stuffo , nojo*o, molesto.

Sitar, m. ©iebmacbcr, m. slac-
ciajo.

Siti, sl il (-in, n. n. p.  bernbge.
pen, binabgeben , »cendere , f.
Siči, Sajti.

Sititi, tim,».a.i.fattigen, saziare.

Sitnica, f.  1) .ftlctntgfeit, f.
mizi a;  2) — (Delta Bellu}
Sitom, m. atomo.

Sitniti, tlim, v. a. i.  (Vuk)i
ierfleincrn, minuzzare.

Sitnozor, m.  3KttrofFop , n.
croscopio.

Sito, n. ©icb , n. staccio, vt ‘
glio fino.

Sitost, f.  ©dttigfeit, f. sazitlf

Siv, a, o, adj.  n. p. orao, s o k"I-
gra«, grigio.

Sivac, vca, m.  @r«ufd)tmtnf*'
m. caralln grigio.

Šivati, vam, v. n. i.  f. Sevat'-

Sivonja, m. cin grauer
bue grigio.

Sjaditi, dim , v. a. p.  betrido 1
vontristare-

Sjaliati, sjašem, v. n. i.  n 0 *’
bjfcrbc bcrabiieigcn, ttcavalet#*

Sjajan, jna, o, tulj.  gUiiij« 15 ;
fdbimmernb , lucido  , rispW
ilente.

Sjajnost, f.  Stanj, ©cbtmtft_
m. splendore;  spracbt, f.pojj’
pa,  Miuptu/icenzajtDurcbliit*™
f. serenitd.

•Sjaset, nniit.  Sijaset.

Sjati, s ja m, v.  n. i.  n. p. sd 11 "
ee, gidnjcn, teucbtcn, rispl tr ‘.
dere, rilucere ; — se, r- *• *'
febimmern, funtein, sfolguf 11 '
t e, scintiltare, sfavillare. .

Sjediniti, nim. t>. a. p.  oercit"'
gen, unire.

Sjutra, adr.  morgen, donud 11 ’
f. -Sulra.

Sjutradan, adv.  ben Sta? ,
auf, giorno seguente,  f- S®
tradan.

Sjutrašnji, n ja , e, adj.  >" cr
gciibltcb, tli d n mani. ,

Skakač, m.  ©pttngcr , m.
tatore. .

-Skakalac, kaoca, tn. f. Skaka ■

SKA

365

SKL

Skakalište, n.  ©pringptats, m.
luogo ove si salla

•Skakati, skačem, v. n. i.  fprin>
gen, sattare,  f. Skočiti.

Skakavac, vca , m .fjcufctircrfc,
f. locusta,  f. Kobilica.

Skakutati, kutjem , v. n. i.  f
Skakati

Skaiin, m. f. Stopanj.

Skapati, pam, v. n. p.  jti@run>
be gcfjcn, perirt.

Skapčati, čam, v.  a.i.f.Skopčati.

Skarb, f.  ©orge, f. cura, bri¬
ga, impacciu.

Skarčltl, čim, v. a. p.  f. I/.-
karčlti.

Skarhati, liam, e. a.p  f.Skar.šiti.

Skarlet, n.  ©djarladt, m. scar-

latto.

Skarpiti, plin,®, o.p. jufantmen«
ftiefen, rapezzare.

Skarstiti, stim, n. p. ruke.inS
Šreu; legen, metlere in croce.

Skaršiti. Šim, v. n. p.  bredten,
rompere  ; iertriimmern, fra
c as šare,  f. Skarhati.

Skaialjka, f.  (Vuk). Ubrjcigcr.
m. indice silil' oriuolo

Skedanj, dnja, m.  f. Štagalj.

*Skela, /'. Ucberfafjrt, Satire, f.
trageltn, i.  Prevc*.

"Skelarina, f.  Jaljrgclb, n. nulo.

'Skeled/.ia , m. itcbcrfi.ftrcr,
Jaltrmann, m. barcajunlo.

Skeljiti, ;ijim, v. n. p.  jufnm*
menlcinien. »erfleiilcrit, incolla-
re.  f. Slepiti.

Skerlet, n.  f. Skarlet.

Skičati, čim, t>. n. i. fdtrcien
reic ein ©cbrocin, gridare da
pnreo,  f. Skvičati.

Skidati, dam, v. a. p.  au6mi<
ften, nellar la stalla.

Skidati, dam, v. a.  t.(l) l)crun*

Skinuti, nem,v. a.  p.J terncl)*
ttcljmcn ljcrabnet)mcn, levar

giu ; — kapu, bic attii^c ab-

heftnten, levar ilberello;  2)__

varivo, anridttcn, mineslrare.

Skip, m.  f. Kopanj, Kopanja,
Korito.

Skisnnti se, nem se , v. n. p.
aufgdljrcn fauer nterben, pas-
sar in fermentazione , ina-
cetire.

Skitač, m. (Vuki, f. Skitalac.

Skitalar, aoca, m. 23agabunb.
Sanbftreidter, in. vagabondo.

Skilati se, tam se, v. n. i.
berumimn, »agircn, andare
vagabondo.

Skitnja, f.  aJagircn, £erumftrei<
dten, n, vagamento.

Sklad, m.  i) ginflang, m. ar-
monia;  gintradtt, f. concor-
dia ; 2) (Vuk) ©arbenfdtobcr,
m. mucchio di covoni.

Skladan . dna, o , adj.  palTenb,
angemeffen, convenienle, con-
forme.

Skladanje, n. 1) gtnflang, ar-
monia : 2) Jteimcn , n. il far
delle ritne, "versificazione,
rime.

Skladati , dam , v. a. i.  15 itt»
fammcnftigcn, congiungere. col
locare. comporre;  2) reimen,
verseggiare  , rimare;  — se,
tiavmonifvcn, nbcrcinftinimcn.
accordarsi.

Skladište, n.  tBaarcnnicbcrtage,
f.  UBaatcnlagcr, m. fondaco,
magazzino delle merci.

Skladno , adv.  im ginftang , in
ber gintradtt, Itarmonifcb, d’
accordn , con arvionia.

Skladnoglasje, n.  Marmonte, f.
armonia.

Sklanjati, njam, v. a. i.  bcu«
gen, inclinare, piegare:  ab•
iinbern (in ber ©pradtleljre),
declinare,  f. Skloniti.

SKL

36 f>

Sklapati, pam, v. a. i.  jafam>
mcnfiigcn, congiungere,  f.
Sklopiti.

Sklati se, skoljem se, v. n. p.
1) rnnfcn (pon Jpunben), covi-
battere  (dei cani) ; 2) janfcn,
jetjanfen, disputare.

Sklatiti, lini. v-a.  p.  berabfct)la<
gen , abflopfen , ballere giii,
levar giii baltendo.

Skjenica, f.  (Vuk), f. Kupica,
Čaša.

Sklizak, zka, o, adj.  fdHupftig,
lubrico.

Sklizaljka, SRutfcbbaljn, Siž«
baljn, f. sdrucciolo.

Sklizati se, ženi se, J glciten,
žem sc, e. n. i.  [ fdtletfen,

Skliznuti se, nem ; sdruc-
se, v. n. p.  \ ciolare.

Skljnčiti se, eiin se, v. n. p.
f. Ssarčiti se.

Skloniti, nim, e. a. p.  f. Skla¬
njati.

Skloniv, a, o, adj.  genetgt, er*
bittlicf), pieghevole;  abdltbet*
lidt, declinahile.

Sklop, m. 3«wmmcnrogung mel)--
rerer Sperfbnen ober ©adien,
connessione, congiunzione
di piil persone od allre cnse.

Sklopiti, pim, v. a. p.  jufam*
menfugen , congiungere ;  —
mir, ben Jricben fchtiegen, fa¬
re la paoe ; — ruke.bic£an>
be falten, giunger le mani,  f.
Sklapati.

Skobiti, bim, v. a. p.  f. Sresti.

Nkočan, ena , o, adj.  eilfertig,
fltnf, opile, deslro.

Skočiti, čim , v. a. p.  fpringen,
saltare,  f. Skakati.

Skok, m  ©prung, m. salta.

Skoknuti, nem, r. n. p.  f. Sko¬
čiti.

Skomina , f.  lange Jaljnc (etn

SKO

3abm«el)), allegamenlo df>
denti,  f. Oskoinina.

Skončati, čam, r. a. p.  betu
ben, finire, consumare ; !' ,;r
nitbten, distrugger, struggert-

Skopeati, čam , v. a. p.  jufa« 1 '
menfjaftein, jufammenfiigen, coir
giunger, imbutlonare,  f. SkaP'
catl.

Skopčavati, vam, v. n.  i. f
Skapčati.

Skopiti , pim, v. a. p.  f 1'
skopiti.

Skor, a, o, adj.  frifeb, balbi.9'
recente, frescu,  f. Skorašnji-

Skorašnji, nja, e, adj.  f.Sko r -

Skoro, adv.  balb, prešlo, pr*'
stamente.

Skoroteča, m. C>uss.)  (Stlbott,
m. corriere.

Skorup, m. 1) Oberfladje, f.
perficie;  2) — mleka, SBilA'
rabm, m. fior di latte

Škot, «i. ©ejiiebt w. Ufrut, I-
genia, razza;  Utice. n. be-e/ia
'bruto.

Skotan, tna, o , arfj. teaditH
(pom 23icf)), gruvido (riferito
ai hruli).

Škotski, ka , o, adj.  pičili!*'
brutule.

Skovati, skujem, v. a. p.  (dimi''
ben, fabbricare alla fucina.

Skoznovali, linjem v. n  i-
(slov.) f.  Udeti.

Skradnji, nja, e, I adj. aušerlk'

Skrajnji, nja, e, j ' tetste,
estremo.

Skratiti, tim, v. a. p.  oertut'
jen, abfurjen, abbreviare, ac-
corciare, scorlare.

Skrenuti, nem, v. a. p.  fortcii’
eten, roegruefen, rimuovert.

Skresati, šem, r. a. p.  jafa" 1 '
menbanen, tagliare in pez*'

SKR

367

SKV

(p. e. cnllu sciabola .); puško,
abfcucrn, til are lo schinppo.

Skresavatl, vam, t). a i.  f.
Skresati.

Skretati, tjein, v. a.i.i.  Skre-
nuti.

■Skrinja. I'. f. Skrinja.

Skriti, rijem, v. a. p.  I »erfte.

Skrivali, vam, v.a.i.S  cfeit,
»erbergcn, nascondere.

Skriviti, vim, r. a. p.  1) (rum*
men, bicgcn, aduncare, piega-
rt : 2) pčrfdiulben peccare.

Skrijlll, /.im, r. a. p. (.  Skar-
■stiti

Škrob. m.  tinc 7lrt biinnen
mušee, aorte di pulta.

Skrohut, m. I ‘HSaltivcbe, f.

Skroliutina, f.  1 ctematide vi-
talba.  f. Pavitina.

Skrojiti, jim, r. a. p.  jufchnct«
bett (cin flleibl, taijliare (_una
teste).

Škropiti, pim, r. a. i.  f. Škro¬
piti.

Skrovan. vna, o, adj.  gcfjetm,
Bfrborgcn, n ascoslo. ucculto.

Skrovlšte, n. 1) ©cblupfmintcl,
m. nascondiglio . 2) (krsl.)
®dl»tS, m. lesom.

Skrovit, a. o. adj.  f. Skrovan.

Skrovno, adr.  (Kbrtm, n a sc 11 -
stamenle.

Skrovnost. f.  @et)eiml)altung,
'Berborgeitt)ett, f. oecullamenln.

Skro*, adr.  burcti unb turdi,
o tire per ollre, da banda a
banda

Skru.šenjo, n.  3trfmrfd)ung , f.
conlriziane

Skrušiti, šini, e. a. p.  jcrmatmcn,
sminuzzare, ttritolare;  jtr«
tnirfrtitn, fare contrilo.

Skrntiti, tim, r. a. p.  bicf ma=
d>tn, actinncn, rassodare, ra-
pigliare.

Skrutmiti , nem, r. n. p.  f t fi
l) 0 rt roerbcn, rapigliarsi, ras-
sndarsi, direntar rigidn

Skuhati , bem , v. a. 'i.  rnpfcn,
auSraufcn, strappare, srellere.

Sklicati , cam , v. a. p.
fleinroetfc aufbringcn, i. 93 bas
@clb , raccorre alla minula.

Sklicati, čam, v.  a. i. I bicgen,

Skuriti, čim, r. n. p.]  beugcit
fcntcn, piegare, aduncare, ab-
bassare.

Skučen , na , o , pari  gebogen,
gctruiumt, piegato, incurrato.

Škilil i t i, dim, f. a. p.  n. p. de-
vojku, abtabcln, calunniare.

Skuhati, liani. v. a p. bollire,
cuocere, cucinare.

Skunjili se, njim se, r. n. p.
f. Pokunjiti se.

Skup, m. ajctfammlung, f. adti-
nanza, cnngregazione.

Skup, a, o, adj.  tljcucr, caro ;
ncijig, parco, avaro.

Skopa, adr. jitfaiumen, mitctn«
anbcr, as sleme. insieme.

Skupne, pca, l/t.  (Scijbais, m.
»orno parco , seru cenite ,
Tvardica.

Skupiti, pim. r. a. p. I cenam-

Skupljati, ljam, v. a.  i.J meln,
raccorre, congregare.

Skupno vladanje , /i. 9tcpublif,
f. repubblica.

Skupora, f.  Tljcuening, f. ca-
rislia, penuria.

Skopost, f.  ®cij, m. avarizia.

Skupština, f.  tBerfammlung, f.
adunanza.

Skut, m.  @num, m. nrlo, lem-
bo;  @ct|P0|i am JUetbc, in.
falda.

Skuta, f.  lopfcntdfc, Ouart, m
sorta di formaggio.

Skvariti, rim, r.’«. p.  ptrbet«

SI,A

36H

ten, gvaslare , covrompere,
danneggiare.

■Skvasiti, sim, v. a. p.  #erfau»
ern, far acidn ; befeuditen, nag
madien, umetlare.

Skvičati, čim, v. n. i.  f. Ski-
čati.

Slab, a, o, adj.  fdiroadi, debo-
le, fincco.

•Slabačak, čka, o, adj.  f. Slab.

Slabiti, bim, v. a. i.  1) (dirom
eben, debililare, 2) v. n.  fdiroadi
inerten, indebnlire.

Slabo, ad r. fdtroacf), debilmente,
debnlmenle.

Slabost, f.  ©diroddie, ©dtroadt=
geit, f. debnlezza.

Sladak, dka, o, adj.  (iig, <tol-
ce, soave.

Sladčica, f.  fiiger, getoditcr 9Kaft,
vincotto.

Sladičar, m. 3ucFcrbacfer, m.
confettiere.

Sladiti, dim, v. a. i.  »erfiigen,
addolcire : se, v. n-  fid)

ergogen, dilettarsi.

Sladoled, m. ©efrornes, n. sor-
bello.

Sladost, f.  ©uše , f. dolcezza,
f. Slast.

Sladostan, stna , o. adj.  fug,
fdimacf!)Ctft, dulce, sapnrito.

Sladostno, adv.  fug. fctmiacftiaft,
doleemenie, naporitamente

Slagati, slažem. v. a. i.  juftm*
menlegen, in Drtnung legen,
comporre , metler in nrdine;
— se. v. n.  ubereinflimmen,
garmonircn, fid) gut »ertragen,
concordarsi , corritpondere,
accordarsi.

Sligati, slazem, r. n. p.  liigrn.
menlire, dir bugid',  — što
na koga. antiditcn, »erleiim>
ten, calunniare.

SLA

Slahka, adv.  letditlidi, faeti'
mente.

Slak. m.  ?ldEerroinbe, I'. corref
giola (erba).

Slakoper, m.  cin 53ogcl, tinuc-
celin.

Slama, f.  (Stroj), n. paglia.

Slainan , mna. o. adj.  ©tret''
di paglia.

Siamati, mam, v. a. i.  f. Sl 0 '
miti, Lomiti.

Slanika, f.  ©troljgalm m. p 11 '
gliuca.

Slamnica, 1f.  Strogfacf, m. P 0 '

sianinjača, j gliariecio.

Slan, a, o, adj.  gcfaljcn. srti* 0 '
salalo.

Slana, f.  9tcif, m. brina,'’
tl raz.

Slanica, f,  ISaljfag, n .šaliti

Slanik, m. ( f. Soljeuka.

Slanina, f.  Snecf, m. lardo.

Slamiča, I/. Šaljigfeit, if.  • s0 ‘'

Slanost, ( sezza, salsedine-

Slap, m. 1) Slustimflung, f. etO'
poraziane;  3) 'Scfnrigung 5®'
iprcngung ter HGcIlcn, spruz*°
delle onde;  3) f. Vodop*“’
Sopot.

■Slapiti, pim, v■  n.| i.  antM"'
fltn, evapnrare, rapnrare.

Slast. f.  Sugc, Siigigfett. f.#*’
cezza  ; ©efdimacf, m.  Stnnci) 1 * 1 '
lidifcit, f. napore.

Slaščica, f.  1) Sccfcrbtffcn, t° c '
cone gliiotto ; cona da m a"'
giare ■  3) f. Sladčica.

Slati, sijem, i šaljein, v. a.  ’•
fdiitftn, fenten, mandate, sf l ’
dire.

Slav, a, o, adj.  ofdigrgu, 9 rl '
gin, color di cenere’,  — 0
vino, gcrodlfcrt, lemperalo.

Slava, f.  !)tul)m, m. gloria,
aiertcrrlidjung. f. glorifica-
mento,  f. Proslavljanje.

SLE 369 SLI

Slavan, vna, o. arij. rubitmoU,
ni I-ml Irti glnrioso, celebre;
lobliS), inclilo.

Slavič, m. f. Slavuj.

•Slavina, f.  tpippe, jjapfett, m.
canella da cavar it vino du
unn botte.

Slaviti, vim, v. a. i.  rubmcit,
milen, fetern, ocrijerrltdieit,
nloriflcare, celebrare, so-
lennizzare.

Slavje, 1 n.  JEriumrfi, m.

Slavodobitje, j Irionfo.

Slavodobitnik, m.  5Er(itmpf)ireit-

fce, ni. trionfatore.

Slavoljubac, bca, m.  Jtubmfiictr
tf(ie, m. chi hrama la gloria.

Slavoljubiv, a, o, ndj.  rut)m>
fucbtig, vaghis simo di gloria.

Slavoljubje, n. SRuSmfudit, f.

gran vaghezza di gloria,
umore delta gloria.

Slavolok , m. Iriumpljbogen, in.
aren Irionfale.

Slavuj, Im. SRartitigall, I'. ros-

Slavulj, j signuolo , usignuoln.

Slavujev, |a. o, adj.bet Sladi’

Slavni jev, j tikali gel)’6ri«,S»«clf.
tigau>, di roteignuolo.

Slavuljak, Ijka, m-  f. Slavni.

Slabiti, /.im, v. n. i.  binunterge«
ben.abilcigen. scendere.smon-
Inre, nndar giu , f. Sila7.iti,
Siči, Sniči.

Sled, m. ©pur, f. orma, peda¬
la,  f Trag.

Sledba, f.  Sltarfifolgc, f. .tegui-
lamento;  'Cartbri, f.

selta, parlilo.

Slediti, dim, v. a. i.  folgcn,
itarfifolgett. seguire, ,t egu it ar e ;
nadialjmen, imitare.

Slediti se, dim se, ti. n. p.
atfricrcti agghiacciuriri.

Slednji, nja, e, odj. (slov ) 1)

ieber, jebtvebcr , cat/auno, o-
gniuno;  2) (c$tc, ullimn.

Sleme, n. Sadifptijt, f.  ©tebet,
in. cnmignolo:  Zrambaum auf
bent ®arf)t, trave, che forma
il comignoln del tetlo;  —
od gore, ®crgtiicfeti, m. som-
mitd del morile, f.  Bilo.

Slep, a, o , a d),  bltnb , cieco ;
slepi miš, f. Sišmiš, Medo-
pir; slepo oko, ©cblafe, f.
lempia.

Slepae, pca, m.  ®linbe, m. un
cieco;  Gfjarlatan, cerretano.

Slepački, ka, o, oiij. bcn ®(in»
bcn gcijorig, dei ciechi.

•Slepački, adv.  n>ic cin ®linber,
blinblingd, alta cieca, cieca-
menle.

Slepariti, rim, v. n. i.  1) eirt
»etriiger, Sparlatan fcin, es-
sere un impostore, cerreta¬
no-,  blenbcn. betriigcn, ingan-
nare, gabbare.

Slepeti, pim, 1) v. a. i.  bleitben,
accecare ; 2) v. n. blinb iver*
brit, divenir cieco.

Slepica, f.  ®linbc, f. una cie¬
ca  ; aSetriigcrin f. inganna-
trice ; ®lenblatcrnc, C. lanter-
na cieca.

Slepiti, pim. v. a. p.  )u(dmmcn>
Icimcn, anfitten, incotlare in-
sieme;  2) f  Slepeti.

Slepota, f.  ®Iinbl)eil, I'. cecila.

Sletati, tam i tjem.r.ti. i.j !)«•

Sletčti, letim, v. n. p.  j ab<
flicgcn, volare giu.

Slez, tu. SBJabt, (. Vappcitraut,
n. malca; —  beli, Sibifrfj, m.
allea.

Slezena, f.  SDtili. f. milza.

Sličan, čna, o, od j.  aljnliet), di¬
mile, somigliante.

J.Sliniti , cim, v. n. i.  u koga,
2*

370

.SLI

SLO

cinem aljnlicfi fettt. somigliare,
essere strnile.

Sličnost, f.  Stcbnlidifeit, f. so-
miglianza.

Slika. f.  Silb, gbcnbilb, @ema(.
bc, n. figura, imagiue, qua-
i/ro; ottral, n. riiralla.
Slikar, m.  ©taler, m. pittore.
Slikovatl. kujem, t. a. i.  ab>
bilbcn, malcn, figurure, ilipin-
gere.

Slnnati, mam, «. a.  t. j f. Sni-
Slimiti, mini, v. a.  p. j mati,
Snimiti.

Slina, f.  Spriditi, ©cifer, m.
baru, satira.

Slinast, a, o,l adj. fpcidiclnt.
Slinav, a, o,j getfernb, »cm
©pcicticl, Oavnsa.

Sliniti. niin , v. a. i.  mit ©pei>
dicl beidimfcrcn, befpcidicln, in-
unger colla bata o culla ša¬
liva  ; 3) f. Sliniti se.

Sliniti se. nim se. v. n. i.  fpei«
dicltt, gcifern, far šaliva.
Slišalac, saoca, m. £6rcr. 3it"
tjbrcr. m. udilore, (.  Sluša-
lae, Slušatelj.

Slišati, šam. v. a. i.  boren, uili-
re, ascallare ; folgen, parirtn,
abbedire, ascallare,  f. Slu-
šati.

Šiiti, slijem, v a. p.  jufammcn«
gicficn, infondere;  gicbcn, (j.
IB. cine ®locft), fondere, gel-
tare (gualche časa di me-
tallo).

Sliva , f  3metfrfife, ©fiaume, f.

prugnu (ulbero), prugna
, (frutto), f.  Šljiva.

Sliven, a, o, part. gegofictt, fu-
so, gel tal a

Slivo vica, f.  3n>ctfdifcnbranb.
mein, m., acguavilc delte pru-
!!»«, f. Šljivovica.

Slizak, zka, o, adj. (.  Sklizak,

Slizati se, siižem se, v. n. f■
(idi obmeben, aimutjen, COMU'
marši freganda.

Sloboda, /'. 1) Srcibcit, f.
bertd;  3) ©hitb , m. coraj'
gio, onima.

Slobodan, dna, o, adj. I) ft. 0,
libero  ; 3 ) mutbig , curagg>°'
so, franco, ardilo.

Sloboditi, dim,«, a. i.  tefrf'
cn, liber ar e-,  SObutl) einfprctbctt.
inspirar caraggio,  antniurb
far  aniino.

Sloiiodjenje, n. sPefrcicn, n. n'
berazione ; liufniuntcrung - 1
incoraggiamento.

Slobodnjak, m. Q3eirciter, 8 ,(
faš, m. liberlina.

Sloliodno. adv.  frči, liheratid<
te; — je, c® ift crlaubt, f‘ cl '

Slolioština, f.  Sreibcit. f. I‘ l,er
tu. immunilu, rsenzinne.  ,

Slog , ni.  1) Q3cct rim @«tt ( rj
n.' ujuo/u. f. Liha ; 2)
m. ©dircibart, f. slile,  « l011
di serivere.  .,

Sloga, f.  Sintrartit, f. con* 0 '
dia.  , ,,

Slomili, mini, «. n. p.  it" 1
riten, rompere,  f. Slamatl- .

Slon, m. Gleptjant, m. elefu 111 '
liofante.

Slonov, a. o, adj.  ^Icpiim*”:.
di lianfanle;  — va k®’
Slfcnbcin, n. avorio.  ,,

Slovan, vna, o, arij.

Kril, lilerale.  _ .

Slovar, m. (russ.)  f. ReČ#*'^
Slovce, n. cin flcincr 4 ! ucbf' t ..!
una piccola letlera ;  do sl®
ca, »oUftanbig, totalmentt-  ,
Slovesnost, f. (russ.j  f.
ževnost.

Sloviti, viin, v. a.  f. f-
riti; —, ». n. i.  berub ®* 1  "

371

SMA

SLU

e s sere rinomatn, celebre,

> chiaro.

''lovka, f.  ©ilbe, f. sillaba.
Slovnica, f.  ©praditebrc, I'.
grammatica.

Slovnik, m. (čech.')  f. Rečnik.
Slovo, n.  1) Siudifiabcn, m. tel-
tem;  2) (krst.)  ISort, n. pa¬
rola, vet bo, i.  Reč, Beseda.
Složan, /.na , o , adj.  cintradi-
tig, cinig, Concorde, unito.
Slo/,iti, žiin, v. a. p.  jufammcn>
fe?en, sufammenlegen, auffetiidi«
ten, accatastare  , comporre;
»erfaffen, comporre  (»ho serit
to);  — se, fjarmontertn, in
©intraetjt treten, andar d' ac-
cordo, accordarsi,  f. Maja¬
ti se.

Složno , adv.  e i n i g, tintraditig,
concordemente. d’ accordo.
Složnost , f.  Sinigfcit, f. con-
cordia, unione,  f. Sloga.
Slučaj, f.  f. Bogatija j, Sgoda.
Slučajno, adv.  jufaltigertneife,
a časa.

Slučavatl se, vam se, i (Idi crcig«
v. n.i■  ( ntn,

Slačiti se, čim sc, l ucca-
v. n. p.  ’ dere.

Sluga, m. čj" f  ®iencr, Sncdit,
in. servo, servilore.

Slugin, a, o, adj.  beS Tienetš,
del servilore.

Sluh, m. ©efor, n. udito.
Slušalac, šaoca, m.  Jjorer, 3u-
Ijorct, m. uditore.

Slušanje, n. Abttn, 3ul)oren, n.

I’ udire, udito.

Slušatelj, m. f. Slušalac.
Slušati, sam, v. a. i.  (jijrcu, on
Koren, udire, ascoltare ; ge*
botdien, folgeit, pariten, oble¬
dite, ascoltare.

Slutiti, ti in, v. a.i.  afjnttt, atn«
ten, presentire;  — na što,

bebeuten etroaž, jiclen itiofjin,
significare.

Slutnja, f.  Ttljnung, iBorbetcu«
tung, f. presentimento, pro-
nosticamento.

Služavka, f.  f. Služkinja.

Služba, f.  ®tenfl, m. servizio;
2lmt, n. uffizio;  na službu,
ia, ju bienen, per servirla,
si, per ubbidirla.

Služben , a , o , adj. offisieti,
bienftgemag, appartenente alt’
uffizio o at servizio.

Službenica, f.  ®icncrin, f. ser¬
ca, servitrice.

■Službenih, »i. ®iener, m. ser¬
vo;  SBeamtc, m. ufficiale, itn-
piegato.

Služenje, n.  ®icncn, n. semi¬
tu, ministerio.

Služiti, žim, v. a. i.  tienen,
aufmarten, servire, ministra-
re;  — inisu, službu božju,
tie Hkcife lefcu , celebrare la
messa;  — se čiin, fidt cinct
©adic betfcnen, servirsi di
gualche cosa.

Služkinja, f.  2»agb, ®ienitmagS,
f.  »eibiiclicr ®icn(ibotl), m. ser¬
ca, servitrice,  f- Služavka.

Sinaci, smaknem, v. a. p.  urn*
bringen, ermoeten, auO tem
2Bcgc raumen, uccidere, sco-
stare, levare.

Smaguuti, gnein, v. n. i.  za
čiin, oergeljen not SBegierbc,
mit S3cgierbc loornadi itecbcn,
struggersi, eonsumarsi per
la hrama ^di gualche cosa,
f. Ginuti, Ceznuti.

Sinaknuti , nem , v. a. p.  f.
Smači, Sinicati.

Smaknutje, n.  1) Oliegraumung,
f. sgombramento;  2) 1 obtfdiiag,
SKorb, m.  SMorbUjat, Umbtin«
gnng, f. uccisione.

24 *

■S M A

373

SME

Smaliti, lim, v. a. p.  »crflei<
netit, diminuire,  f. Pomanj¬
šati.

Smamiti, mini, v. a. p.  jufam.
mtnlocfen, aniotfcn, atletlare;
»ermirren, confondere,  f. Po-
niamiti; 6ctauben, stordire,  f.
Omamiti.

Smamljivati, ljnjein, v. a. i.  f.
.Smamiti.

Smanjkati, kam, v. n. p.\  fe|)<

Smanjkavati, vam, v. n.  i. j len,
ermnngcln, .vetrn« rt. sminu-
ire;  — se, aufborcn jii (cin,
cessare, fin ir d’ e.i sere, s če¬
mur e.

Stnarčak, čka, m.  EDTordjcl (tin
©dircamm ), f. spagnola
Cfungu).

Smarči se. smarkne se, v. n.
p. f.  Smarkniiti se.

Smardeti, dim, v. n. i.  fttnfcn,
puzzare.

Smardljiv, a, o, adj.  fttnfenb,
puzzolente, felido, felenle.

Smardljivac, vca, m. ©tinfen>
te, m. uomn puzzolente.

Sinarkati, rčem, v. a. i.  f.
Sarkati.

Smarknjivati se, va se, v jidi
v. n. i.  ( »cr=

Smarknuti se, kne se, ( fin=
e. n. p.  'itern,

oscurarsi, ollenebrarsi,  bdm<
merit, farsi nolle.

Smarknutje, m.  SSmmcnmg,
Šerfinflcrung, f. oscurazione,
l' inbrunir di nolle.

Smarmljati, mljam , v. a. p.
jufammenmumn, dire murmu-
rando.

Smarsiti, sim, v. a. p.  oerrot.
fdien, caucellare;  eerttjirreit,
imbrogliare.

Smarskati. kam, e. a. p.  iu>
fsmmenfalten, inerespare.

Smart, f.  lob, m. m orle.

Sinartan, tna, o, adj.  5Eobež«,
di morit :  tobtiid), mortale.

Smartca, f.  f. Smart.

Šmartno, adv.  tobtlidi, mor-
talmente.

Smarviti, vitli , v. a. p.  jerbro«
cfcln, minuzzare, frucassare,
f.Marviti.

Smarzao, zla, o, adj.  gefrorett/
agghiacciato, gelato.

Smarzavati se, vam se,j frie<
v.  n. i. ( reit.

Smarznuti sc, znem se,( v
v. n. p.  ' frtc>

rtn, gelarsi , agghiacciarsi.

Smatati, tam, v. a. i.  f.. Smo-
tati.

Smatrati, ram, r. a. i.  betracb'
ten, considerare ; f. Smo'
triti.

Smuzanje, n. iPefdttntercn, «•
unzione, lordura.

Smazati, smažein, r. a. p.  jU'
fammcnfdtmicrcn , befdimterrt'
u/igere, sporcare, lorda ve-

Smeča, f.  SSerroirrung, f. turW'
menlo, vonfusione: jS«d'
tractit, f. discordia,  f. Sni*'
tnja.

Smečati, čem, ». u. ». f..Sin«!'
tati.

Smetiti, tim, r. a. p.  jerfltid'
fdten, sr.hiacr.iare.

Smeli, in. ©eladjter , Sadien. s-
riso.

Smejanje, n. f. Smijanje.

Smejati se, jem se, v. n.  '•
f. Smijati se.

Smekšati, šain, v. a. p.  etiott'
dien, roeicft mattien, ammollii' 1 ’
mollificare.

Smelan, smiona, o, adj. tift’
ardito, auduce.

Smelost, f.l  Jtubnbett, f arih'

Stnenje, «.( tezza  , audacio-

SME 373 SMi

Smeran, rna, o, adj.  bemiitljig,
umile.

Srnerati, ram, v. n. i.  I kam«,
■Smeriti, rim, v. n. p.)  ti št«,
itelen, prender la mira ;  te*
»fcfictirigcn, tendere, intendere.
‘Smerno, ude.  temitlijig , timil-
. mente.

Smernost, f.  Semutf), Semit*
_ ttiigfcit, f. umiltd.

Smesa, f.  ©cntifdi, ©emcngfel,
n. mescuglio, mescolanza.
Smesta, adv. f.  Otlmalt, Urnah.
Sinesti , smetem, v. a. p.  »er*
»trten, confondere;  »eriegen
rnadten, imbai azzare,  f. Sine*
tali.

Sniesti, smetem, v. a. p.  ju*
fnmmenfeljrcn, scopare, spaz-
zare.

Sniesliti, stim, v. a. p.  utegni*
eten, smuovere, rimuovere;
»errenten, dislogare, tlogare.
Smešan, šna, «,' adj.  fdictjijaft,
fttašig, scherzevale, gaju ; la«
^ ctterlich. ridicolo.

•Smešati, šam , v. a. p.  »ctrni«
fdien, mischiare, mescolare.
•Smešenje, n.  Sšeftcln, n. sor-
riso.

Smešiti se, Šim se, it. n. i.  ia«
cltcln, sorridere.

Smet, m.  Jteljrieftt, n. spazza-
tura\  »om ffitnbe jufammcnge«
»eljtcr ©cijnce, ne ve ammuc-
chialu dal venlo.

Smetalac, aoca, m.  Stbrer, m.
_ distui batore.

Smetanje, n. ©toren, n. dlstur-
bamenlu, disturbo.

Smetati. tam , v. a. i.  floren,
disturbare, turbare ; »erntir«
ren, confondere.  f. Sniesti.
Smetati, smetjem, v. a. p.  tu*
fttmmcnrctrfen , jufammcnlcgen,
eomporre , i netler insieme  ;

ijerabntetfen, deporre, bultare
giu.

Siiieten , a, «, part.  »erretrrt,
confuso.

Smeten, a, o, part.  auSgefeijrt,
spazzato.

Smetenik, Im. ttcrwirrter .Ropf,

Smetenjak,j m. uomo confuso.

Smeti, smiem, v. n. i.  tiirfen,
ntagen, ardire, o šare.

Smetište, n.  OTiftgrubc, f.  -Reft*
rtctitSIjaufc, m. m ondiglia, muc-
chio di spazzatura.

Smetje, n.  Jtef)rici)t, n. spazza¬
tura,  f. Smet.

Smetlište, n.  f. Smetište.

Smelnja, f. 93eri»trrung, f. con-
fusiane;  !Berleqenf)eit, f. imba-
razzo,  f. Sineca.

Smetnuti, nem, v. a. p.  atije*
gen. deporre , f. Smetati.

Smicati, smičem, v. a. i.  f.
Smaknuti, Sma6i.

Smijanje, n.  Caclicit, n. it ri-
dere.

Srni jati se, jem se, v. n. i.
lacltcn, vider er

Smiliti se, lim se, v. n. p. f.
Smiiovati se.

Smilj, m. |StroijMumc, f. gra-

Sinilje, n. jp/ialium arenarium,
Lina.

Smiljev, a, o. adj.  »on smilj,
det fiore  smilj.

Smiiovati se, lujemse, v. n. p.
ftcii erbarmen, averpietd, muo-
versi a pieta, aver miseri-
cordia.

Srnin, a, o, adj.  f. Sinelan,
Smioni.

Smioni, na, o. adj.  (uftn, ardi-
to, audace,  f. Smetan.

Smiono, adv.  (ui)tt, ardita-
mente.

Smionost, f.  I Ruimljeit, f.aHda-

Smionstvo, n.  j cia, arditezza.

374

N 41R

SMO

Smiriti, rim, r.a.p.  4 1) be>

Smirivati, rujem,r. a.  i.} tui)i<
gen, acchettare, pacificare ;
2) beenbigen, terminale ; 31
»crfoljncn, riconciliare;  — se
sunce, untergeben, tramon-
tare.

Smisao, sla, m. ©inn, m.  ®e>
beutung, f. senso, mente.

Sinisliti, lini, v. a. p.  crunnen,
inventure, immagiriare ; in
©ebanfeit befdjUegen, risolvere,
determinare.

Siniši.janje, n. grfinncn, n. ri-
soluzione, decitione.

Smišljati, Ijam, v. a. i.  f.
Sinisliti.

Smiačiti, čim, v. a. p.  lauiid)
macficn, intiepidire.

Smlatiti, tim, v. a. p  jutam«
menbrefdten, jufamnienidilagen,
abbattere.

Smočan, ena, o, adj■  geftbmacf«
»oll, fdimacfftaft, saporito, gu-
stoto.

Sinoči, sinožem, v. a. p  ocr>
mbgcn, poter avere, potere

Smočiti, čim, v. a. p.  nag
madten, beneben. bagnare, in~
tignere.

Smočiti, čim, v. a. i.  n. p.
kruh sirom, jufoften, jubeiticn,
mangiare il comnanatico.

Smočrio, adv.  fdimacfljaft, ge«
fdtmacfooll, sapnritamente.

Sirnik, m. 3ufoft, f. compa-
notico.

Smokov, a, o, arij.  oom 5ei«
genbaum, »om Jeigcnljolj, del
, fico.

Smokovina, f.  Jefgenbclj, f.

legno di fico.

Smokovniea, f.  3eigenbaum, m.
albero <iel fico, f.  Sinokve-
nica.

Smokva, f. g t j 3ei f . fico;  g ti ,

genbaum , m. fico  ; obesiti na
smokvo, an bcnDtagel Ijangen,
etroai aufgeben, abbandonarc
gitalche  eosn.

Smokvenica, f.  f. Smokovniea.

Smokvica, f.  fleine 3eige, f-
piccol fico.

Smokvina, f.  groge ober fd)icd)t(
Scigc, f. ficaccio.

Smola, f.  'Ped), n. peče, goni¬
lna ;  Jpatj, n. retina.

Smolast, a, o, arfj.ljarjig, geni-
moso.

Smoliti, lini, v. a. i.  pictjcit,
mit Vedi anfdjmiercn, ungere
colla peče.

Smotak, tka, m.  <paquet, ®u>
fdiel, n. pacchetto.

Smotati, tam, v. a. p.  jufam«
menroirfeln, iufammcnroinbeit,
aggomitolare, avvolgere,  f-
Sinatati.

Smotka, f.  3'9aro, n. zigarro•

Smotrni, a, o , arij.  Bditlant
aufmertfam, bebaditfam, bebiitf!'
tig, anveduto, accorto.

Smotriti, trim, v. a. p.  1) cf'
biicfcn, osservare;  2) (..Sma¬
trati.

Smožditi. dim (Miki, v. a.  P-
f. Smcčiti.

Smračiti se, čim se, v. n■ p-
f. Smarknuti se.

Smrad , m.  ©cbmiitJ, m. spo>-
cbezza, sporcheria',  ©tftnnb
m. puzza , puzzore, fetore.

Smradan , dna , o , adj.  fdimU'
big, tporco;  Itinfenb, puzzo-
lente, fetente.

Smraditi, dim, v. a. i.  (dimil'
(Sen, befubeln , sporcare, lor-
dare.

Smradjenje, n.  ©dimu(scn, n.
sporcamento.

Smreka, f.  2Badit)oltcr, m. gi-
nepro, giunipero.

375

SIVK

ŠMIT

Smrekov, a, o, adj. ®nrf|l)ol=
bet--, di  j linepro.

Smrekovina, f.  5fBacbbo(betbo4,
n. letino tli ginepro.

Smučati, cain, v. a. i.  fdjlep*
pen, strascinare ; — se, v. n. i.
bcruntftreicben, vagabondare.

Smučati, cam, v. a. i.  f. Smu-
titi.

Smuekati, čkam, v. a. p.  and«
fdnocnfen, sciacguare, risciac-
guare.

Smud, m. I angebtennte

Smudjevina, f.) fjM rc, Scbcttt,
dBoitc u. f. iu. peli, penne e
cose simili bruciate.

Smuditi, dim, k.  a. i.  branbcin,
anbrcnnen (bie Sgag rc, ®cbcrn
otct tffiotte), bruciare (i pe¬
li, penne o cose simili).

Sniudj, trt. ciit ffifeb, sorla di
pešce.

Smuk, m.  (Vuk) eine itrt ©cbian-
gc, sorla di šerpe.

SmukmiU, nem, v. a. p.  1) ent*
reigett, roegretgen , strappare,
tor ria in f reli a,  2) —, v.
n.  kamo, fcblupfen moljin, en-
trare frettolosamente di na-
seoslo.

Smumlati, lam, |w. a. p.  jufam<

Sinumljatl, Ijam, i menmurren,
dire borbotando , borbo!are,
f. Sinarmljati.

Smnšen, a, o, adj.  etn toenig
ocmicft, ter einen ©cbufi Dat,
un po pazzo, ftior di cer-
vello.

Smutiti, tim, v. a. p.  oettoit«
ten, confondere, turhare.

•Smutljiv, a, o, adj.  bet 9tanfe
macbt obet fcbmiebet, intri-
ganle.

Smutljivac , vca, m.  9lanfe»
fcDmieb, 9tdnfemacber, m. intri-

galore ;  btufmicgler, sedizio-
'so, sollevatore.

Smutnja, f.  93ertrtrrung, f. con-
fusione :  TTumuIt, m. tumul-
lo ; kamen smutnje, ©tein
bed Mntlofied, pie/ra d’ inciam-
po, d’ vrlo.

Snači, snadjem, v. a. p. ftnben,
DeimfucDcn, visitare, ritro-
vare.

Snaga, f.  1) jtenft, ©tiirfe, f.
forza , gagliardia ;  2) —,
(slov.)  f. Čistoča.

Snaha, f.  1) ©cbnncgcrtotbter,
©cbiutr,/\ nuora ; 2) ©cbroiige«
rtit, iBruberdftau (ium SBnnncd,
bruber), engnala, moglie del
fratello (ver s o il fralello
del marito ), f. Nevesta.

Snaliin, a, o, adj.  bet snaha
gcbottg , apparlenente ulla
nuora o alla engnala.

Snahoditi, dim, v. a. i.  f. Sna-
eij Snajti.

Snajti, snajdem, v. a. p.  f. Sna-
oi, Snahoditi.

Snaša, f. f.  Snaha.

Snašln, a, o, adj. f. Snahin.

Snažan, žna, o, adj.  1) frafttg,
fiatt, forte K  gagliardo;  2) — ,
(slov.)  f. Cist.

Snažiti, žim, v. a. i.  i) frafti«
gcit, ftarfen, corroborare, vig-
gpreggiare;  2) — , (slov.) f.
Čistiti,

Snažno, adv.  1) fiatf, frafttg, for-
temente, rnbustamente;  2) —,
(slov.) (  Čisto.

Snažnost, f.  f. Snaga.

Snebiti se, snebudem se, v. n.
p.  »ergrben, mancare, venir
meno ;  in iBcrtpirriing , aSerle-
genbeit fommen, confondersi,
sgomentarsi, imbarazzarsi;
ftaunen, etflauneit, reslar at-
tonito, sorpreso, stupefatto.

SNI 376 SOH

Snebivati se , bivam se, v. n. ■
i. f.  Snebiti se.

■Sneg, m.  E rti tuf, m. neve.

Snet, m. if-rattb im Sctttibt, in,
gotpe (malnllia delte biade.J

Sneti, snesein, v. a. p.  1) ju«
fammcntragen, por!are insie-
tne.  2 ) tjccabttagen, portar
giii;  3) Ugcn (oon bet £cnne),
far 1’uovu.

Snetiti, tim, v. a. p.  oganj,
Sntct machcn, anfadien, far
fuoco,  f. Netiti.

Snetljiv , a , o , braitbig (oom
©cttcibe), involpato, golpa-
to (gruno).

Snežan, žna, o, adj.  fcfinetig,
befdmeit, nevoso, niveo.

Snežnik, m. Srfntccbtrg, in. mori¬
te cupertn di neve.

Siliči, .Mikijem, v. n. p.  hcrab.
fommctt, beuinteriUigcn, scen-
dere, discendere,  f. Sači, Si-
či, Siiaziti, Slaziti.

Suimati, mam, v. u. i. I abnclp

Suimiti, mini, v. a. p. j mat,
bctabncljntcn, abiegen, togliere
giii, deporre, levare.

Suiti, silim, v. n. i.  traumcn,
sognare,  f. Sanjati, Snivati.

Suiti se, sni se, v. n. i.  f.
Suiti.

Snititi, tim, v. a. p.  n. p. oganj,
f. Snetiti.

Snivati, vam , r. a. i. f. Sniti,
Sanjati.

Snizak, zka, o, adj.  f. Nizak.

Snizati, snižem , v. a. p.  n. p.
biser, atifabeln, anrtibcit, a«>
fdiniirnt (Derlen), infitzare,
infilare.

Sniziti, zim, v. a. p.  I trnic-

Snizivati, zujem, v. a. i.  j bri>
gen, abbassare ; temutbigen,
umiliare.

Sniženo, adv.  bemiitljig, umit-
niente.

Snop, m. ffiatbe, f. covone,
fascio.

Snopje, In. coli.  ©atbcit, pl-

Snoplje, | covoni, fasci.

Snositi, sim, v. a. i.  1) f. Sne¬
ti 1 . 3.; 3) f. Podneti, Poč-
nositi, Podnašati.

Snova , adv.  neuerbingj, di
nuovo.

Snovače, f. pl.  ilitfdiiseiftat'
men, TOebctbaum, m. orditojo-

Snovati, snujem, v. a.  i. oitje*'
tein, anfdnveifen, aitbaum« 1 '
o rdire.

Snubiti, liiin. p. a. i. (slov.)
f. Prositi devojku.

Soba, f.  3immcc, n. statltUi
camera.

Sobet, nt. ©!aljl, 05aftmatjl, d'
con rit to ;  f. Obed.

Sobica, f.  flcincg 3immcr,
»lamina.

Sobni, na, o, adj.  Jtamiflk''
3immer>, di camera.

Sobslven , a , o, udj. (. 0 s0 '
ban.

Sobstvo, n.  f. Osoba.

Sočan, ena, o, adj.  faftig, ,r
goto.

Sočiti, čim, v. a. i.  faftig v
cbeit, empiere di sugo.

Sočiti, čim, v. a. p.  Mri!***?
jufammtnfommtn laffen, c0 "
front ar e,  f. Soočiti.

Sočivica, f.  f. I.eča. .

Sočivo, n.  ^uifenfcucbt, (• “
gume.

\Sofra, f. f. S  tol. ,

Solia , f.  05abc11)olj, n.  3>b'.t’
m. pertica biforcuta,  f. i‘ a '
soba.

Soliast, a, o, adj.  gabelfet""®'
biforvuto,  f. Kazsoliast.

Sohe, f. pl.  f. Vešala.

377

SOV

SOL

‘Soj, m, ©tanb, ^laiig, in. con-
iUzione , s (ato.

Sojka, f.  ^atjer, m. pica.
joj 117 ., m, (russ.)  f. Savez.

Sok, m. @aft, m. sugo, succo.
Sokač, ra. (slov.)  f. Kuhar.
Sokak, m. (.  Ulica.

Soka, kola. m.  f. Sokol.

Sokol, m.  5«lf. ra. falcone.
Sokolica, f.  fficibdicn bes ®al<
len, falcone femina.

Sokolič, m. jungcr Salf, falco-
n Uto.

Sokoliti se. lira se, v. n. i.
jloti ftiit, ftoljitcn, andar su-
perbo,  f. Ponositi se.
Sokolov, a, o, a  (tj. Ces Jalfrn,
di falcone.

Sol, f.  Salj, n. šale.

Solan, lna, o,ludj. n. p. ma-
Solani, na, o, j gazili, vagar.

itd. 2als<, di šale.

Solar, m.  ©aljbanblet, in. mer-
canle di šale, venditor di
šale.

Solara, f.  ©aljanit, n. uffizio
di šale.

Solarev, a, o,) adj. tem @alj<
Solarov, a, o, j (janfcler ober
©alipcctirafcr gtljbrii), appar-
tenenle ni venditor del šale.
Soldat, m. f.  Vojnik.

Solenka. f.  f. Soljenka.

Solika, f.  ©cbnct.icflobcr, n.  fet*
net Spagd,  ra. grandine o ne¬
te  minutissinia.

Soline, f. pl.  ©aljrecrt, n. so¬
lina.

Soliti, lini, ». a. i.  faljcn, sala-
re, insalare.

Soljenka, f.  ®aijfa6, n. salie-
ru, f. Slanik.

Solnica, f.  f. Soljenka.
Solnitar, tra, in. galpeler, ra.
salnilro.

Sora, m. iadiL ©alm, m. sala
mo ne (pešce).

Somič, m. Kaucblodi an ben
Sadifeiten, pertuggio stil tet-
to, per cui esce il fumo.
Soniinj, m.  @ieid)gcn>id)t, n.
eguilibrio.

Soininjati se, n.iam se, v. n.i.
bab ©ieidigeipldit Ijaltcn, equi-
librarsi.

Somov, a, o, adj.  beč fiadjfei,
del salamone (pešce).
Soinovina, f.  Sadibfleifd), m.

čarne del pešce salamone.
Soniiin, m.  cinfiaib fcincmProtš.

buffetto di pane.

Sone, f. pl.  f. Saone.

Sopac, pea, m. «J>fetfer, 3 nflrn»
nientblaftr, Sptelmatm ait einent
SBlaPSnfmiincnte, in. suona-
tore di flauto o qualche altro
strumen!o da soffio.

Sopila, f.  'Pfeife, f.  JBtoPinftru«
ment, n. strumentn musicale
da soffio,  f. Svirala.
Sopisali, pišem, v. n. i.  ro«
cbclit, aver il rantolo;  auš*
ijaudicit, spirare.

Sopolina, f.(liti)« ©dtictm , m.

Sopolj. m.  ( 3M)lc0ma, n. nioc-
cio, mucillaggine.

Sopot, m. $ f.  fBaffctfatl, m.
cataratta.

Sopsti, pem, v. a. i.  pfeifen,
klafcit cin Snftnimcnt , suo-
nare la piva, il (luuto od
altro strmnento da soffio.
Sopun , in. f.  Sapun.

Sotona, f.  Satan, ra. satana,
satanasso.

Sotonski, ka, o, adj. teuflifct/,
fatanifd), diabolico.

Sova, f.  SRartiteulc, f. civetta,
nottola, gufo.

Sovin, a, o, adj. bet Sladitculc.
della civetta.

378

SPE

SPA

Sovuljaga,) f. groge 97artitcule,

Sovurina, j gufo grande.

Spadali, dam, v. a.'i.  abfallen,
berabfaUctt, cader  p i«; faUcn
im 'Drčiit' , cader di prezzo  ;
— na koga. angeben, loccare,
appartenere, {.  S pasti.

*Spaliija, m.  turfifdier ©runb«
perr, un possessionato pres-
so i Turchi.

*Spaliilnk, m. f.  Imanje, Dobro.

*Spajija, m. f. Spahija.

Spajati, jam, i'. a. i. f. Spojiti.

Spaliti, lini, v. a. p.  »etbrenncn,
abbrucciare.

Spaljenje, 1 n.  S3erbrcnnen, n.

Spaljivanje, j abbrucciamenlo.

Spaljivati, ljujem, v. a. i.  f.
Spaliti.

Spametan, tna, o, arfj. (slov-J
f. Pametan.

Spanač, m. ©pinot, m, špinače
(erba).

Spanje, n. ©dilflftn, n. il dor-
mire.

Spaonica, f.  (. Ložnica.

Spardati se, spardam se, v.
n. i. s kini, (potten, bopncn,
hef/drsi.

Spardnja, f.  (tripial) ©pittcicf,
beffa.

■Sparilnuti, nem, v. n. p.  per«
mobern, »ermotfrftcn, inlan-
farsi, inpulridirse.

Sparina, f.  ©cbroule, f. calnre
soverchio,  f. Zapara.

Spariti, rim, f. a. p. crmarmcn,
scaldare ; — se, burdi bie
SEiirme in ©aftrung fommen
(»on grucftten, ftucbtcn £tu),
corrompersi per calnre so -
rerchio p. e. le biade no n
sciutte a pieno ecc.

Sparni, na, o, ailj.  fcfinout, cat-
do infocato.

Sparžiti, iim, v. a. p.  roflett,

brustulare;  braten on bet
Sluti), arrostire sulla brace.

Spas, m.  f. Spasitelj.

Spasenje, n.  Srlofung, 1'. sal-
vame ut o, salvezza-

Spasitelj, m.  Srlofer, m. sal-
vatore.

Spasiti, sim, v. a. p.  crretteit,
crlofcn, salvare  , eonservare.

Spasonosan, sna, o, arij. I)cib
fom, salulifero, salubre.

Spasov, a, o, arij. bcb GrlofetL
del salvatore;  — dan, Jpim'
mttfolirt (Stjfifti, f. ascensione
del signore.

Spasovati, sujem, v. n. i.  bet
5eiert,ig Spridi Jpimmelfoljrl
feiern, servare, passare la
festa del’ ascensione.

Spasovo, n.  ^immclfoljtt Spridi,
f. ascensione del signore.

Spusti, spailem, v. n. 'p.  pcrob'
follcn, pcrunterfoUen , cadere
giii. decadere.

Spasti, sem, v■ a. p.  f. Spa¬
siti.

Spati, spim, v. n. i.  fd)lafeti,
dormire.

Spavač, »n. ©cfileiftr, m. cbi
dorme-

Spavačica, f.  ©diliiferin, f. /V
mina che dorme.

Spavači, ca, če, arij. n. p. ka¬
pa, lialijna, ©cblof,, da notic.

Spavanje, n.  Scplafcn, n. U
dormire.

Spavati, vam, v. n. i.  jcfdareii
»flcgen , dormire di solilo  |
fdllafen, dormire,  f. Spali.

Spaziti, zim, v. a. p.  erbticfctt,
gcreaprcn, osservare, f.  Opa¬
ziti.

Spazmati, zmam, v. n. p.  t. j-
s uma siči, um ben tBerflanb
fommen, traviare di mente.

Speči, spečem, v. a. p.  bratcu,

SPO

SPL 379

arroslire;  — kruti, badfen,
cuocere.

Speci, ca, e, pari.  fcblafenb,
dormente, dor menda.

•Spešiti, Šim, i>. n. i.  eilen, af-
fretarsi.

•Speti, sapnem, v. a. p.  feffeln,
allacciare, stringere,  f. Spi-

c

Spetljati, l.l a m, v a. p.  julja*
cfeln, jufnopfcln, bie Scbleifcn
obet bie ^>eftclringc jufammcn*
iieljen, stringere , lirare , in-
sieme i cappj di cordone su
i drappi, sacchi e borse.

Spevati, vam, v. a. p.  ftngen,
cantare ; »etfaffen (cin 8ieb),
biditen, comporre.

Špica, f.  (na kolu), Ptabfpeidie,
razzo, i  Palač 3.

Spila, f.  f. Špilja.

Spinjati, njam, v. a. i.  f. Spe¬
ti, Napeti.

Spiriti, rim, v. a. p.  t. j. sne-
titi oganj pu.šuc, anfadien,
far fuoco s n f pan do.

Spisati, spišem, v. a. p.  fdirei*
ben, jufammcnfdireibcn, serivere.

Spisavauje, «. Sufanimcnfdirei«
ben, n. lo serivere.

Spisivati, spisujem, v. a. i. f.
Spisati.

Spiata, f.  (Vuk) <|M<itte, f.  cin
blattcS Saftrjcug sum Ucbccfe«
?en auf 81ii(icn, specie di žal¬
tava per tragettare i pumi.

Splav, m.  glcp, m.  giiljre, f.
ckiatta,  f. Spiata.

Splaviti, vim, v. a. p. f.  0-
brati skorup.

Splesati, šem, v. a. p.  jcrtcctcn,
c alpeslare, cunculcare.

Splesnlviti se , vim se, v. n.
p.  oerfditmmeln, ammuffarsi.

Splesti, spletem,®, a. p.  | ftcdi*

Spletati, tam, v a. i.  j ten,

jufammenfleditcn, tessere, con-
nellere.

Spljoskati,) kam, v. a. p.  f.

Sploskati, j Spljoštiti.

Spljoštiti, tim, v. a. p.  abplat*
ten , platt briiefen , far piano,
piatto,  f. Plosniti.

Spljuskati, kam, v. a. p.  f.
Pljuskati.

Spočitati, tam, v. a.  p.l (slov.)

Spočitavati, vam, v.a.i.  j oor«
roerfen, rimproverare',  tabcln,
riprendere, Inasimare , f. Ko¬
riti, Ukoriti, Ukoravati.

Spod oba, f.  Jtcbnlicbtcit, f. si-
miHudine, conformitu.

Spodoban, Ima, o, adj.  af)rtUd><
simile, conforme-

Spodobiti, bim, v. a.p .) aljnlid)

Spodobijivati, ljujem, > madicn,
v. a. i. I con-

formare, accomodare.

Spodobno, adv.  dpnlidi/ sitnili-
menle.

Spodobnost, f . ©cmappeit, f.
conformi! a.

Spoganjati, njain, v. a. i. f.
Spočitati.

Spoja, f . 1) JTlammct , f. rani-
pone;  3) tBcrlottjung , i'- sul-
dutura.

Spojiti, jim , v. a. p.  flammctn,
legare con un ravipone  ; lo*
tljen, saldare.

Spol, m.  ©efdilcdit, n. sesso,
genere.

Spoinen, m. t Mnbenfcn, n. me-

Spomena, f. (tnoria; ©ebenten,
n.  Scinncrunp, f. ricordo.

Spomenak, uka, m.  Srroaljming,
f. menzione.

Spomenik, m. Senfmal, n. mo-
nuinenlo.

Spomenuti, nem , ». a. p.  ec*
loabncn , far menzione , com-
memorare, rammemorare ;  —

SPR

380

SPR

se, n. n.  fidi erinnern, rani-
mentarsi, ricordarsi,  f. Se-
titi se, Setjati se.
Spominjati se, njem se, v.a.i.

f. Spomenuti se.

Spona, f.  ^ Jcffcin, f. pl.,
Spone , f.  pt.^®dilinge, f. le-
gacci, pastoja, postarale.
Spopasti, padem, v. a.  p. «n>
pacfeit, anfaiten, afferare.
Spor, a, o, adj. langfam, jo«
gernb, tardn, lento;  — kruli,
jelo itd. tange bauernb, che
dura molto.

Sporan, rna, o, adj. f. Spor.
Sp oris, m.  gifenfraut, n.verbena.
Sporo, adv.  langjam, lentamen-
te,  f. Kasno, liocno.
Sposoban, Ima, o, adj. (russ.j
fatjtg, taugUch , atto  , abile  , f.
Vredan, Prikiadan.

Spotači se, taknenn
se, v. n. p. I  ftolpern,
Spotaknoti se, ta-\ inciam-
knem se, r. n. p./pare, in*
Spoticati se, tičem i toppare.

se, v. n. i. '

Spotiti se, tim se, v.  n. p.
fdiroitsen, sudare , f. Znojiti
se, Oznojiti se.

Spoved, f.  f. Izpoved.
Spovedati, dam, p.a. i. /  fagen,
Spovediti. dim, v. a. p.  $ cr<
jaljlen, _ riferire , raccontare,
f. Povedati, Povediti.
Spoznati, znam, v. a. p.  i ertcn«
Spoznavati, vam ijem,>nen, ri-
p, a. i.  ) cono-

scere:  erfenntlicfi fein, essere
grato  : — se s kim , iidt be«
fannt madien, bcfannt merben,
95efanntfdiaft madien, far la
aonnuseenza.

Sprani, [praep.  gcgcnitber, im
Sprama. j SSergleidt, dirimpetto;
in eotnparazione.

Sprat, m. f.  Pod, *Ivat.

Spratiti, tim, v. a. p.  1) teti'
bcit, cucciare: Zj  gcleilcn, ct'
fottiren , scortare ; 3) begici*
ten, accompugnare.

Sprava, f.  UGcrfjeug, ©etati), n.
apparecchio, ar nese. maligno.

Spravan, vna, o, adj.  bcreit,
pronto, lesto.

Spraviste, n. 93etfammlungSort'
m. luogo di adunanza;  Set'
1'ammlung, i’. adunanza, f-
Skupština.

Spraviti, vini, v. a. p.  t) beret*
ten, preparane, apparecchitt’
re.  f. Pripraviti; 2 ) anfljcbrt,
aufberoaljren, servare, custo-
dire.

Spravljati, Ijarn, p. a. i.  f
Spraviti.

Spražiti žim, v. a. p.  f. Spat'
žiti.

Spražnica, f.  f. Lomača.

Spreda, ati  p. »on »orne, d’ a '
vunti.

Sprednji, nja, e, adj.  norbcrc,
d’ unanti.

Sprega , f.  ©efpann, n  aStfinM'
nun.j, f. attacvamento de’ U’
valli o huoi.

Spregnuti, nem , p. a. p.  i»'
fammcnfpanncn, anfpanneii, at'
taccare insieme,  f. Sprezali.

Sprema, f.  1) Stufberoaiirmi^'
ort, m.  j.®, ttifte, Sabe u.f.»•
ris er bat njo ; 2) i.  Sprava.

Sprema, adv.  t. Sprama.

Spreman, mna, o, adj. f Spra¬
van.

Spremanje, n. SBireitcn, n.
reitung, f. appareechiamento  i
Jlbraumung, f. sgombramento-

Spremati, mam, p. a.i.)  tulita'

Spremiti, mim, p. a. p.\  btttd
madien, apprnntare, apparec-
chiare;  abtdnmen, oufi)ebtU/

sp n

381

SRA

sgombrare . ineller in ordi-
ne;  — se, e. n. |td) aitfdiiefen,
prepararsi.

Spretan, tria. o, adj.  gefdiicft,
geeignet, b<qiicnt , aIto  , com-
modo.

Sprezanje, n. Snfammenfpanneo,
n. attaccamenlo  (de’ cavalli,
buoi); Jtbroanbluitg, f. conju-
gazione.

Sprezati, žem, v. a. i■  1) ju«
fammenfpaitnen, attaccare,  (.
Spregnuti, Spreči; 2) ab.
»anbelri, eonjugare.

Spričati, čam, v. a. p.  I f. Iz-

•Spričavati, vam, o. a. i.  ( priča¬
ti, Izpričavati.

Spvigati, gam, v- a. p.  bacfen,
(im ©dimalie), friggere,  f.
brigali.

Sproči se, sprodjem sc, v. n.
p.  fpajterett, 35ci»egung madieit,
paeseggiare, far coinmozione.

Sprovad jati, djain , v. a. i.  f.
Sprovoditi.

Sprovod, m.  1) SBeftUttung, f.

nccompiignamrnlo , 2) (Traucr*
gelcitc, Seidienbegiittgtiifj, e*e-
guie, funerale.

Sprovoditi, dim, v. n. i.  1)
bcgletten , accompagnare ; 2)
eiitc Seidic bcgleiten, accom-
I pagnar  /’ eseguie, fare il
funerale.

Spružiti, zim, v. a. p.  1' f.
Prožiti. 2)— pušku, (osbniefen,
abfeucrtt (eine Jlinte), lirare.
dar fuocn (ati un fucile).

Spruživ, a, o, adj.  elaftifd),
elatlico.

Spruživost, f.  glafiicitat, f.
elaslicita.

Spružnica, f.  JaUe (fiie bie 536-
9 cl), f. Irappola, per gli uc-
celli,  f. Stupica.

Spučati, čam, ( v. a. p.  jufnbpfen.

Spočiti, čim, )inbntlnnare,  f.
Spotiti, Potiti, Skopčati.

Spod , ju. ei« TOag fiir fliiffige
Singe, (1 '/ 2  ‘Prefiburger ®imer).
moggio  , una misura per i
litjuidi  (uuaranta otlo boc-
cali ), f. Akov.

Spoiiati, spušem, v. a. i.  uicg«
blafeit, abblafen, abroepett, ri-
muarere col s o f fin.

Spustiti, tim, v. a. p.  1) perab«
lolTen, calar giu ; 2) — cenu,
»oljlfciler gebčlt , dare a piii
ban prezza  , calare il prez-
za,  1. Spuštati.

Spusta nje, «. fterabiaffen, n.
calamento.

Spuštati, tam, v■ a. i.  f. Spu¬
stiti.

Spuštavati, vam, r. a. i.  ofterS
berabiaffeit. calare parecchie
volte.

Spustiti, Štirn, v■ a. p.  f. Spu¬
stiti.

Sputan , tna, o, adj.  (diicfiid),
anitdnbig, cdhveniente, cun-
venevole , acconcio.

Spotiti, tim, v. a. p.  feffetn (i.
S. bie 'Dfcrbe), impastnjare ;
iufammcitfnbpfen. imboltonare.

Spolno, (ulc.  fdiicfiidt, anfliiit*
big, convenevnlmente.

Sputnost, f.  ©diicttidifeit, f.
convenevolezza.

Spuž, in. ©dpietfe, f. chiocciola,
lumaca.,  f. Puž.

Spužji, ja, je, adj.  ©dittecfett*,
delte lumac.he.

Spužva. f.  ©dimamm, (ffiafd).
fdimamm, m..»ponija, spugna.

Srali, m.  dtrapc, f. rogna.

Srabljiv, va, o, adj.  triipig,
rognnso.

Srabljivac, vca, ni.  ftrd$igc,
in. uomo rognoso.

SRE

382

Sračnnati, nam, v. a. p.  ju-
fammttircrfincit, bcrcdjnen, fare
il conlo.

Sraka, f.  f. Svraka.

Sram, m.  Sdiam, f. vergogna,
ros.ture ; — koga biti, ftch
fcbimcn, vergognarsi, arros-
sire , f. Srainiti se, Stiditisc.

Sraman, inna, o, adj.
tjaft, verecondo ;  2) fdiiinMtd),
garftij, lurpe, disnnorato.

Sramežljiv, a. o, adj.  fdmmbaft
»erfdiiimt, verecondo, pudico.

Sramežljivac, vca, m.  ©t^am
Ijaftc, m. iiomo pudico.

Sramežljivost, f.  2 rtiaml)aftt 9 =

feit, I'. verecondia.

Sramili se, mim se, v. n. i.
ftcb fcttdmen, vergognarsi.

Sramljenje, n.  ©diamctt, n. ve-
ree.ondia, il vergognarsi.

Sramota. f.  Scbanbc, f. ver¬
gogna, disonore.

Sramotan, tna, o, adj.  fcfiiinb*
lid), infame, lurpe, disoneslo.

Sramotiti, tim, v. a. i.  Scbmi*
be matfjcit, ©cbtntbc tljim, dis-
onorare, svergognure, in-
famare.

Sramotno, adv.  ftbanbiidt, tur-
pemente, disonestamente.

Sramovati se, mujem se, v.
n. i.  f. Sramiti se.

Srasteti se, steni se,i v. n. p.

Srasti se, tem se, >n. p. ra-

Srastiti se, steni sc,) na, i«>
fammcmeadifblt. »tnoadifeit.ram-
marginarsi,  f. Zaceliti se.

Sraštjivati se, tjujem se, v. n.
i. f.  Srastčti se.

Srati, serem, v. a. i.  ifdiei*

Srati se, serem se, v. n. i.  j ien,
cacare, andar del corpo.

Sravnati, nam, v. a. p. eintn,
pianare, spianare.

Srebam, rna, o, adj.  ftlbcnt,

SRE

d’ argento, argenteo, argen-
tino.

Srebarnar, m.  ©il&erarbeittt'
m. argentiere.

Srebriti, brini, v. a. i.  ccrfil'
bcrn, argentare.

Srebro, /i. ©ilbcr, n. argento .

Srebrokos, a, o, adj.  fi(to c ‘
ijaattg, di coma argenlea.

Srebroljubac, lica, m.
freunb, m. amante d' argeV'
lo;  ©tijijalj, ©eijtge, m. arin' 0.

Sreča, f.  ©lucE, n. fortundi
sorte . iiuda —, Ungliicf, $!*6'
gefttiidf, n. sfortuna.

Srečan , čna , o , adj.  glucflt*'
felice, forlunato.

Sreči, srečem, v. a. p.  f. Srf
cati.

Srečka, f.  8ooi, CottericloCB'
polizza di loti o.

Sreciti se, čim se, v. n. f‘
f. Porečiti se.

Srečno, adv.  glucflict), felicl'
menle, fortunatamente.

Srečolovac, vca , m.  ©liitf"'
ritler, Mbcntiicucrer, m. avvefl'
turiere.

Sreda, f.  1) €02ittroocf)C, f. n*?’
coledi;  čista —, 5(fdicrw l,( '
roocbe, f. mereoledi delle c<’
neri ; 2) tbtitte, f. viezz0>.
3) SSrotErummt, f. midolla  (•
Sredina.

Sredina, f.  EBtittc, f.mezz o;9SW*'
ftuntme, f. midolla del pan e ■

Srčdište, n.  Siittclpunft, i* 1,
centra. ,

Središtni, a, o, adj.  centra*'
centrale.

Srednji, nja, nje, adj.  mittiMj'
mezzano  , di mezzo ; ttom 1 '
mafSig, mediocre.

Sredobežan, žna, o, adj.
trifagal, centrifugo.

Sredopostni, na, o, adj.  n. r

S RO

383

STA

nedelja, in bet ©iittfaftc, det¬
la metlu delta quaresima.

Sredotežan, /.na, o, mlj.  ten*
ttigctal, centripelo.

Sredotočan, čila, o,ailJ. (russ.)
central, centrale,  f. Središtni.

Sredovecan, ena. «, mlj.  im
mittlercn ScbenSaltcr, di mez-
za eld.

Sredo/,eman, mna, o, adj.  mit*
teUartbifctj, medilerraneo.

Sredstven, a, o, adj. mittelbar,
medialo.

Sredstvo, m.  SObfttcl, n. mezzo.

Sresti, sretein, v. a. p.  begeg*
ncit, incontrare,  f. Sretati.

Srčš, m. tffieinilcin, m. tarlaro,
f. Bersa.

Sretan, tna, o, adj.  f. Srecan.

Sretanje, n-  SBcgcgnen , n. in-
conlro, l incontrare.

•Sretati, tani, v. a. i.  f. Sresti.

Sretenje, n. (in ber griccbifdien
Jlirche), ©laria Jpcimfudning, f.
visituzione di Maria Vergine
Cnella chie.su orientale).

Srez, m.  Siiitift. SBcjirt, ni. di-
slretto.

Srezati, sreženi, v. a. p. ) jet-

Srezivati, zujein,«. a.  i.) fetirtei*
ben, tagliare.

Srioati, čem, v. a- i.  (Tllabifiten,
(tlbenroeifc ausfprctben, sillabi-
sare ; bucbitabicren, compita-
re,  f. Sreči.

Sroean, ena, o, 1 adj.  iiberein*

Sročlt, a, o, jftimmcnb, con-
veniente, Concorde.

Sroeiti se, čim se, fiefi itetab*
reben , »etgleidjcn , convenire,
accordarti.

Srodan, dna, o, adj.  »envanbt,
patente.

Sroditi se, dim se, ti. n. p.
(Vuk) (idj gegenfeitig »ernianbt

anetfennen, riconoscersi pa-
rente a vicenda.

Srozati , zam, v. a. p.  ju fant
menfaltcn, infaltiare.

Srušiti, šini, v. a. p.  nicberrei-
fjen, nicbcrnierfen, dislruggere,
demnlire , rovinare, buttav
<tt«; — se, v. n.  jufammcn*
faltcn, nicbctfallen, jufammcn.
fltirjeit, cuder giu,  roi nnarsi.

Staliar, lira, m.  f. Stalilo.

Stalilo, n.  ©tamm, ©tengel, ni.
/usto; iPaum, m. alliero.

Staičun, m. ©tanb, m■ 33ubc, f.
bottegu, hotteghino;  @en»6lbe,
Jpanbelžgeroblbe, n. bottegu, f.
Bučan, Bolta.

Stačunar, m.  ipanbcISmann, m.
bottegujo.

Stado, p.  Jpeerbc, f. gregge,
greggia;  na stada, adr.  (jčet*
benioeife, a gregge.

Staglin, m. ©tiegli$, m. cardel-
lo, car deli hm (uccello).

■Staja, /'. Stati, m. stulla,  f.
Stala, Pojala; ©teg, m. pon-
ticello.  ••

Stajači, ča,če, adj.  (Vuk),
(eicrlid), fonntdglid), di fe.sta.

Stajati, jem , ti. n.  i. na šlo,
treten, calcare, pusar il pie-
ite  ; ofterd ftcfjcn blcibcn , fer-
tii« rsispesso;  abjuflcigcn pfle*
gen, smonture , premier at-
loggio (epeese volte).

Stajati, stojim, v. n. i.  deljen,
stare,  f. Stati.

Stajka, f.  čeber, ©djmungfebct
in^ Sddofie, f. leva.

Stakalce, n. dim.  f. Staklo.

Staklar, m.  ©lafet, m. vetrajo.

Staklen, a, o, adj.  gliifcrn, di
vetro, vitreo.

Staklence , n.  f. Staklo, Sta¬
kalce.

Stakiiti se, lini se, v. n.  i«

STA

STA 384

Slanjen wie tin ©laž, risplen-
der a foggia di vetra.

Staklo, n.  ©laž, n, vetra ;
5Iafd)e, f. fiusca.

Staknuti, nem, v. a. p.  n. p.
cigani, ngarke, jufamitienrti*
cfen (Me geucrbratibt), m etter
insieme i tizzani ; anjiintietl,
accendere.

Stalan, Ina, o, adj. ftanbbaft,
bebatriirfi, costante , slabile,
permanente, fermo.

Stališ, m. ©tanb, ni . stato (con-
dizione di  vita).

Stalno, adv.  (lanbfjaft, bel)arr=
lict), c olistan Cemente, stabil-
nente, fermamente.

Stalnost, f.  ©tanbhafttgfeit , f.
constanza, stabilitd , fer-
mezza.

.Stan , m.  1) Jlufcntfjaltžort, m.
3Bof)iuma, f. abbitazione, o-
spizio ; 2) ©cmtfiutte, f. ca-
panna pastareccia nella mon-
taqna;  3) SJKfentDalt, m. di-
mora;  4) Seib (alž Stbeil bež
Jjembež), m. busto (detla  ča¬
jnima) ; 51 — tkalački, KBe*
berftuijl, ni. telajo,  f. Krosna,
Razboj.

Stanac, nca, m.  gelfen, m. pie-
tra viva.

Stanak, nka, m.  fleitte 5Bof)»
ttunj, f. abitazioncella.

Slanar, jb. ©enner, m. pastore
delta montagna.

Stanarev, a, o, adj. f.  Stana-
rov.

Stanarina, f.  ©eitneriit, f. pa-
storella detla montagna.

Stanarov, a, o, adj.  bež @eit»
ncrž, del pastore detla mon¬
tažna.

Staniča, f.  Sieitettjeile, f- cella
detle api.

Stanište, n. f. stan 1. 3.

Staniti se. nim se, v. n. p.
flebert blcibeit, flilt flcbcn, fer-
marsi,  f. Stanjivati se.

Stanje, n.  ©tcbcit, n. to stare,
l' esser;  ©tanb, in. stato,
condizione;  — (slov.)  UDoll'
nung, f. abitazione.

Stanjivati se, vam se, njnjem
se, v. n. i. f.  Staniti se.

Stanka, f.  ipaufe, f. pausa.

Stanovali, vna, o, adj.  (Vuk)
feft, unbeiueglidi, fermo, sla¬
bite.

Stanovati, najem, v. n. i.  avo(l*
nen, abitare, dimorare.

Stanovit, a, o, adj.  (tanbfiafi,
beilanbta , costante , fermo,
slabile;  gcroifi, bcltimmt, cer-
to, sicure.

Stanovnik, »n. aJeroopncr, 5ilt'
n>of)ncr, in. abitante.

Stapljati, ljam, v. a. i.  f-
Stopiti.

Star, a, o, adj.  alt, vecchiol
stari svat, bber - svat (ei»
5(mt bci bet ftorfijcit), una
carica fra gli ospiti detle
nozze, capo-svatto.

Starac, rca, m. ©teiž, m. vec-
c hi o.

Staracki, ka, o, adj.  ©reifec
bet ©reifc, gen. pl. dei vec-
chi, senile.

Staranje, n.  1) ©orgen, Seliioi-'
mern, n. cura;  3) f.Starenje.

Starati, se, ram se , v. n. i.
altern, invecchiarsi,  f. Stari'
ti: — za koga, fotgen, fi<*i
befummern, arer cura.

Starcalica, 1 f.  ©pribe, cristero,

Starcaljka, j sciringa.

Starcati, cam, v. a. i.  fprifeit,
spruzzare, sciringare, schiz-
zattare.

Starennti, enem, v. a. p.  f.
Starcati.

STA

385

Starčati, čim. v. n. p.  fjcrab,
laufen, binablaufen , correr
giuso.

Starčev, a, o, adj.  bei ©reifeb,
del vecchio■

Starenje, n. altern, alt rocrben,
n. invecchiamento.

Starešina , m.  1) SDbcrI>aupt bcb
Ijaiifcb, capo di famiglia ; 21
tlcltefte, m. unziano;  3) ©e>
nator, m. senatore.

Starešinstvo, n.  5Biirbc eincb
SrnmlienDbcrbauptcs, obcr Stel.
teftcn, I'. la carica d' un capa
di famiglia o di un anzia-
no;  Senator jroiirbe, f. carica
d' un senalure.

Starešovati, šujein, v. n. i.  ein
starešina fein, essere  stare¬
šina.

Stareti, rim, v. n. i.  altern, alt
inerten, invecchiarsi.

Staretine, tinali, f. pl.  alte ab>
deniitite ©acben, c us e vecchie,

i  frugale.

Starčati, staržem, r. a. i.  fcba-
ten, ratiren , raschiare , ra-
sliare, radere , f- Strugati 3.

Stariča, f.  5llte, f. vecchia.

Starina, f.  blitertbum, n. anti-
chitu.

Starinar , m. Trotter, rigat-
tiere.

Starinik, m.  5lntiquar, m. anli-
guarin.

Starinski, ka , o , adj. attoate*
rifct), antif, o utico.

Stariti, rim, i>. n. i.  f. Stareti.

Starkati, čem, v. n. i.  Ijerat,
iaufen, correr giit.

Starm, a, o, adj.  flcil, ial), ab<
fdtiiljig, eri o, scosceso, ri-
pido.

Starinelj, m. ftornifie, f. cala-
brone,  f. Staršen.

Starmen, f.  f. Startnina.

•STA ,

Starmenit, a, o. adj.  f. starin

Starmenitost, J r.  btbfcbiiei.feit,'

Startnina, (©tcilbcit, f.  2 ib,
Ijang, m. ertezza, precipizio.

Starmiti, inim , (leti fein, pen-
dere, esser dediče, scosce¬
so, erlo.

Starmoglav, adv.  mit tem J?o«
t)fe Ijinab, baiiptlinjd, oerfebrt,
caporovescio , precipite , ca¬
po in gin.

S tar m ogla vi ti, vitn, v. a. p.
binabflurjcn, mit tem tfopfe »or<
an, precipilare, bnttar giuso
a caporovescio, col capo in
gin.

Starmovrat, adv.  f. Starmo-
giav.

Štirn, f.  ©tonoct. f. sloppia.

Starnadica, t f . bimmerling, ©oib*

Starnadka, j ammcr, in. rigo-
oolo.

Starnište, n. ©toppelfelb, n.
campo coperlo di stoppie.

Starnjika, f.  f. Starn.

Starodavni, vna, o, adj.  uralt,
anlico.

Starosedilac, diora.jm. Urcm«

Starosidelac, tlioca, > reobner,

Staroselac, seoca, ] Utbcirob=
ner, m abitante primero.

Starost, f.  Sllter, n. vecchiaja.

Starostavan, vna, o, adj. (Vuk)
alt, anlico.

Staroveče, n. (ragus.)  ©enot,
ni. senalo.

Starovecan, čna, o, adj.  f.
Starostavan.

Starpeti se, pim se, v. n. p.  C
Ustarpeti se.

Slarpljivost.f. f.listarpljivost.

Staršen, m.  Strniš, f. cala-
brone.

Staršiti, Šim, t>. n. i.  itriuben,
emporlteben O. 33. bab £aar),
flarten, airizzarsi  (i peli).

35

386

STE

Starti, starem, v. a. p.  jctilo*
Ocn, 'jcrrcibcn, stritolare, mi-
nuzzare.

Starv, f.  f. Starvina.

Starvina, f.  ?las, n. carogna.
Stas, m. IBudiS, tVbrpcrbau, m.

Etatur, f. statura.

Stati, stanem, r. a. p.  1) ftc«
gen blcibcn, arrestarsi , fer¬
mat-si ;  2) — na što , tretcn,
mettere il pietle su gualehe
cosa ; 3) gelegcn fctit , impor-
lare:  /a to mi uije stalo;
anfangcn, cominciare:  onsta-
<le govoriti; foflcn, ju ftetjen
t c nune n costare; (.  Stati,
stojim.

Stati se, stanem se , v. n. p.
1) skim . f. Sastati se ; 2) f.
Vstati, Vstati se.

Stati, stojim, r. n. i.  f. Stati,
stanem.

Staran, vna , o , udi.  bcflanbtg,
slabile. ca st ant e  i gcicgt, črnit,
grure, fermo.

Staviti, vini, r. n. p.  | iltlicit,
Stavljati, Ijam, v.  n.i.j (egett,
mettere, purre;  zlo —, miš«
gaitbeln. maltrattare.

Staža, f.  gušfleig, gsfab, m. sen-
tiero.

Steci, stečem, v. a. p.  etnicr
ben, aeguistare, guadugnure;
—  se, r- « juiammciilaufcn,
concon ere,  f. Stecali se.
Stecati, stečem, r. a. i i.  Steči.
Stcg, I m. gagne, glaggc, f. bun-
Stig.idiera, steiulurdu  , gon-
fallone.

Stega, f.  (Vtik) Sorboit, (gegen
SRauber, 'tieit), cordone  (c on-
tro gli assassini, contra la
peste ecc).

Stegno, n  ©dtcnfcl, m. coscia.
Stegnuti, nem, v. a. p.  1) an
jitCen, tendere, intendere ; 2)

STE

n p. selo, tng umringer., 11,1
einem (Sorton fperren , serra'' e
con itn cordone,  f. Sleza! 1 *

Stegonosa, m. gatjnentvager, n 1,
alfiere.

Stek, m. 3afammcnlauf, Soncut*'
m. concoreo.

Stekao, kia, o, adj. (slov)
p. pas, f. Besan.

Stelja, f.  ©trcu, I'. sirarne.

Stena,/', gclfemuatib, r mas* 0 '
rupe, sass o; dBnnb, {.paren'

Stenica, f.  IGanjc, C. cimice-

Stenj, m. ®ocbt, n. lucigno  1"'

Stenjati, njem, r. n. i.  (lil) 111 "'
ansare, gemere.

Stenje, n. coli.  ©tcinc, pl. saS
si, grundi massi.

Stenje, n. (Vuk) f. Stenj.

Stepsti, peni, e. «. p. juf*" 1 '
mcnfcblagcn, abflopfcn bullet*
cergheggiare:  — mleko. *•?’
rubicn, framisrhiare ; I)« 11 ''.
ftblagen , gtrobflopfcn , bul
giii buttendo  ; — se, neb
febuttern, scuotersi, crollot 11 '
fid) »ctfcblagcn, ocrtommcn.l"' 1 ’
deni.

Stcratl. rem, v. a. i  bt»l ( y
nusbrcilen. stemlere ; — st® 1 '
teti Tifdt beefen, coprire, »f
parecchiare la tanila.

Sterati, .ram, v. a. p.  1)
mcntrcibcn, cacciare insie«' 1,
2) fcaoon iagen, gcrabiageit, cs c '
ciar ria , cacciar giuso.

Strm ati, rujem, v a.i.  (•***"
ratl.

Stesati, Stešem, r.a. p ■
mern. ilirozzare.

Stisniti, niui , v. a. p.  bet«!*!'
einfdirantcn , angusliare, r
slringere.  . -

Stezati, stešem, v. <*• ’’
Stegnuti.

STI

387

STO

Stežan, žna, o, adj.  bcfcbranfcnb,
del nordone, restringente.
Sticati, stičem, v. i.  l) f.

Steči,  3) f. Staknnli.

Stiči, stilnem, v. a. p.  f. Sti-
,g’nuti.

Stid , m.  ©tkam , f. vergogna,
verecondia.

Stidak, dka, m.  1) cine 'JJftanjc,
f. caucalis grandifiora,

2) bas Ic^tc StucE in ber
©ctniffel, bas icber ftrfi febamt
ju netimcn, Hitimo boccone
nella scodella, che ognuno
si vergogna a premiere.
Stidan, dna. o, adj.  fciiaraftaft,
vergognosn, verecon d o.
Stideti se, dim se, v. n. i.  itd)
Miamcn, vergognarsi.

Stiditi se, dim se, v. n. i.  f.
Stideti se.

Stidljlv, a, o, adj.  fdtaniljaft, ve-
recondo, vergognoso, pudico.
Sti ganiti, nem, v. a. p.  erret-
cticn, etnfjolcn, arrivare , con-
seguire ; —, v. n.  anlangcn,
»nfommen, arrivare.

Stih, »i. JBetS, m. rerso,f.  Itedak.
Stiliotvorstvo , n.  SSerftficnticm,
f. it verseggiare.

Stinj, m.  f. Stenj.

Stinuti, nem, v. n. i.  falt »čr¬
ten, ertnlteit, direnir fredilo.
Stipsa, f.  Silaun, m. altane.
Stipsati, pšem, v. a. i. in  Stiaun
fieten, far bollire in altane.
Stiska, f.  aSehrangnifi, f.

angus Ha

Stiskati, kam, v. a.i.  jufatn-
mtniruefen, slrignere. premere.
Stiskivati, vam’ i kujem, v. a.
i.  f. Stiskati.

Stisljivac, vca, m.  f.Tvardica.
Stisnuti,nem,®, a. p.  f. Stiskati.
Stlzati, že m , v. a. df n. i.  f.
Stiči, Stignuli.

Sto, man.  fjuntert, rento.

Sto. stola, m.  f. Stol.

Stog\ m. ©ebober, .^eufrfiober, m.
mucchio  , cula,sla (p. e. di
ftenoj, i  Plast.

Stojali, jim, v. n. i.  deljen, sta¬
re , f. Stati.

Stoka, i) ertvarbcneS ©ut, n.
facoltu guudagnata ; £eerbe,
i'. greggia.

Stokučanin, m. (Vuk) ! J)oficntra>
ger, Jtldtfcber, m. uomo ciurlo-
ne, che fa inimicare i vidni.

Stol, m.  jEifct), m. Invola-

Stolac, Ica, m. ©effel, m. sedla.

Stoletje, n.  Saljrtjunbert, n. se-
colu.

Stolica, f.  Sntbeber, n.  ©titljl,
m. caltedra.

Stolni, na. o, adj.  junt Sifcbe
getjdrig, STiftb«, appartenente
n tla tanila, tli lavo la: —  grad,
9?cfitcniftat>t, t'. cittfi cnpila-
ie; — na ciirkva, ©omfirebc,
6ati)cbra(fircl)c, f. catledrale,
du o mo. ,,

Stolnik. m.% rutbfeS, m.scalco.

Stolnjak, m.  Sifftituet), n. to-
vaglia.

Stolovali, luiem , v. rt. i■  rcfi>
tiren, risedere.

Stonog, nt. f. Stonoga.

Stonoga, f.  JtcUcrmurm , dtelier*
efet, i«. 2l(Tcl, f. scolopendra.

Stopa, 1) guš, £ritt, in. pie -
de.  f. Stopalo; 2) Sfinge bed
5it(jcd,f. longhezza d'uit piede.

Stopalo, n.  f. Stopa 1.

Stoparv, I a tir.  faum, erft , pri-

Stoparva,) ma, or prima, ades-
so la prima volta.

Stopica, f. dim.  f. Stopa.

Stopiti, pim, v. a. p.  fcbmtljen,
sguagliare.

Stopliti, plim, ®. a. p.  trnsiir«
meit, scaldare, riscaldare.

25 *

388

STR

Stopram, adr. (. Stoparv.

Stostruk, a, o, adj.  Jjunbertfacb,
c entupla.

Stoti, ta, o, adj. tjunbertjie,
cent enima.

Stotina,!', Jpunbert, n. c enti-
najo, centu.

Stotnik, m.  f. Satnik.

Stovariti, rim, v. a. p.  abla-
ten abpacfcn, tearicare, levar
giit il caric a.

Stoter, m. Slngcl, 5£l)urangel, m.
ganghero .  2id)fc, f.  (an ten
£l)uren unt tet Sreiditcnnt),
asse perpendicnlare.

Stotina, f.  1) aufgeriditete ®tange,
um tveldic man S?tu  auffcbobcrt,
pertica attorno di cui si am-
mucchia il fiena.

Stradati, dam, v. n. i.  ieiecn,
putire-,  batben. penare.

Straga, adr. »on l)tntcn, da
dietro.

Strah, m. gurcbt, f. parna, ti-
more, tema.

Strahoča, f.  f. Strahota.

Strahota, f.  ©ebtetfcn, m.  Snt*
fcflen, n. terrore.

Strahoviti, a. o, adj.  fcbreefltdi,
furditbar, entfeblidi, formida-
bile. spacentevole, terribile.

Strahovilost, f.  f. Strahota.

Strana, f.  D ©eite, f. banda,
tata ;  2) £l)cil, parte :  3) ‘Par*
tbei. f. parlitn ; d) glanfc, f.
'Jlbpana eine« SJSerge^. m. tirni¬
ca, pemtio d uninonte-,  stra-
nom, tftcilš, in parte.

Stranac, nea. m.Dartljetgangcr,
m. parliiiiano.

Strančica,' f.  (dim.) f. Strana.

Slranjanin, m. f. Stranac.

Stranka, f.  <Bartbei, r. parlitn.

Slranjski. ka. o,) adj. fremb.

Stranski, ska, o, f estraneu,
furestieru.

Stranputlca, f.  Slbiocg, m. svi-
a me ni o, errore di strada.

Stranputice, adr. auf bcm ©ti*
temoegc, funre iti strada.

Strast , f.  Ccibcnfdiaft, f ‘. pas-
sione.

Strašen, šna, o, adj. frfirccflidh
furditerlidi, futtblbat, orribile,
terribile, spnventevalc, —
šili sud , iungflt (Seriebt, #•
estre mo giudizin.

Strašenje, «. ©cbrccEen, n. f"

spaventare.

Strašilo, n. ©cbtctfbilb, n .spet¬
im , fanlasma, spavoraccio-

Strašiti. Šim, v. a. i.  fetirerfen.
erfdirccten , impaurire , spt'
cent are.

Strašiv , a, o, adj.  furditfa« 1
fcbrccftjaft, timiUn, pauroso,  f-
Strašljiv.

Strašivac, vea, m. ^afenfuš'
m. fflcmmr, C. m,mu timi do-

Straši vica, f.  1) etn furd)tfani (S
grnueniimmet, n. dimna pa"'
rosa, timida:  2) f. Strašiva® 1

Strašivost, /'. gurditmmfeit, >•
timidezza.

Strašljiv, a, o. adj. f. Straši'-

Sirašljivac, vca, m.  f. Str*'
šivae.

Strašljivost, f.  f. Strašivost.

Slratište, n. iRiditplab, m. luoj 0
del supplicio.

Stratitelj, m.  D ffierfcbnirn« 1 ''
m. uoiiiii prodign,  f. Razmet'
nik, Razsipnik; 3 ) ®dt«‘'
riditer, m. boju.

Stratiti, tim, r. a. p.  perje#'
ren, spendere, r.onsuinai’ tl
2) fjinrichten, giustiziare,  <* t,r
la i narte  u guatchedunn.

Slrator, m. (Vuk) f. Trator-

Siniva, f.  ©tbrccf, m. bas JW'
faljrcn nor ©direcfen, n. panrd-

Straviti, vim. v. a. p.  1) W

ST K

38 ft

STR

cfctt, trfrfjrecfen , impaurire,
sgomenlare;  2) beiaubcrn, in-
cantare, ammaliare, uffatlu-
rare.

Straža, f.  IBarfic, f. giiardia,
sentinella.

Stražanin, m.  iffiacbter, in. čo¬
lni c he fu la guardia.

Stražar, mi.  f. Stražanin.

Stražara, f■  5Eadttt>auS, n.

95Jiut)tl)iittfi f- corpo <ti giiar¬
dia , capanna della giiardia.

Stražarev, I a. o, adj.  bež

Stražarov, ) BJacbterž, di chi
f a la guardia.

Stražarski, ka, o, adj.  2Bad)<
ter dei guardiani.

Stražiti, zim . v. n. i.  macfien,
far la guardia.

Stražnji, nja, nje, adj.  bintere,
lefitc, poslerinre,  f. Zadnji.

Stražnjica f.  Jpintere. m. nuti-
che, poslerinre, f.  Zadnjica.

Streha, f.  tlbfefte cined ®acbcž,
f.  ®acfn>orfprung , mi. Traufe,
f. parte d'un tetto, lello,
granita.

Streka, f.  (Vuk), cin ©treif auf
ben SBortiiebern, riga , siri-
*i:ia, verga.  f. Pruga.

Strela, f.  'Efeil, m. saella.
freacia  ; — nebeška , SBli?,
SSlitiitrabi, m. fulmine.

Streliva, f.  (dim.) f. Strela.

Strelivo, n.  ©(tiicšiminition,
f. mu nižin n e da lirare gli

t  schioppi.

Streljana, f. (.  Sttelište.

Streljati, ljam , v. a. i.  1) mit
Sjlfeilen fet)ieden, šarilare, ti¬
rat- le saette;  2) fctiieben, li-
rar di f urile, 3)  očima, Idiarf
umfKrtlirfen , tirar degli
sguardi.

Strelište, n. ©diiekftatt, f.luogo
ove  si tira at bersagliu.

i Strelomet , n.  Sogcnfchukieeitc,
f. distanza del tiru d' un
aren.

Strelovit, a, o, adj.  bti(jfdinctt,
pfeilfcbnell, come un fulmine,
cnme ima saetta.

Stremen. m. §' f.  ©teigbiigel,
m. slujfa.

Stremenik, m. JReitfnetftt, m.
s ta f ji ere.

Štren, a, o , adj.  jerfiofjen, jer<
fcblagcn, spezzato. slrilalatu.

Strenitelj, m.  Berbrecher in.
dist ruggitore.

Strepiti, piin, v. n. i.  I jit-

Strepteti, »tim, c. n. p. j tern,
beben, erjittern, erbeben, tre-
mare,  f. Ilarlitati, Tresti se.

Stresati, sam, v. a. i.  I 1) bet<

Stresti, sem, v. a. p.  j abfdiiit«
tein, senat ere giii;  2) — vre¬
čo, aužftbiitten. aužleeren, dif-
fandere, versare,  f. lzasuti,
Izasipati; 3) — se, v. n.  fitb
erfebiittern, srunlersi.

Stres, m. f. Strež.

Strešica, f. Utim )  f. Streha.

Streti, strem, r. a, p.  (in ber
■iufdtmticnfctsung, mit pro, za,
raz), auebrciten, slendere,  f.
Sterati.

Strež, f.  Sfficinjlcin, m. tartani,
f. Bersa.

Stric, i«. Občini. hi. bež SBaterž
SBruber, fratello det pudre,
zio.

Stričev, a, o, adj.  bež Dijcimž,
bež DnfelS, deli o zio.

Stričevič, mi.  f. Bratučed.

Striči, strižem, v. a. i.  febe*
ren, mit ber ©cbere fcbncibtn,
lagliare eolle fnrbici.

Strina, f.  bie grau bež Sater-
bruberž , moglie del fratello
del padre, zia.

STR

390

sni

Strinin, a, o. adj.ber grau ted
stric gcljorig, appartenente
ulla zia.

Strog, a, o, adj. (rti.*.*.')  flrcng,
rigoroso, sečem, auslero , f.
Ostar.

Strogost, f. (russ.)  ©trcttgc, f.
Smrt. m rigore, sererita,  f
Oštroča.

Stroj, m. ©crbcftoff, f. 3?eijc,
m concia.

Strojiti, jim, v. a. i.  jerbcn,
beijen. conciar la pelle.

Stroni, m. (čech.)  f. Barvo,
Stalilo.

Strošak, ška , m.  Jtndgabc, f.
Sfufroanb, m. Jtolten, pl- spe-
sa,  f. Trošak.

Strošit, šini, v. a. p.  »crjeljrcn,
cnnsumare.

Strovaliti, lini. v. n. p.  | um ,

Strovaljivati. Ijnjein,r.ni. J
nierfcn, nmlturtcn, ribalture.

Strug, i». 1) Sredidlcebanf, f.
Ioniio ; 2) jroger £obel bet
gnfjbinber unt> ,3imnicr(eutf, pi-
utta g ra n de (dei balini e ful-
legnami).

Struga, f.  2trm etned glušcd, tu
ramo duii fiume.

Strugar, tn.  ©recbdter, m. tor-
nitore, torniajn.

Strugava, f-  ein Smlrumtnt jum
©cbaben . tir ume nlo da rus-
cliiure.

Struganje, n. 1) djobcln, n. il
piallure ; 21 ©cbaben, n. il
rasehiare  ; tat Srecbfcln, n
lorniu re.

Strugati, struženi, r. « i. 1)
brcrftfeln, luruiare;  2) Ijcbetn,
pitillare;  3) febaben, radere
rasehiare, (.  Stargati.

Strugnuti, nem, r. a. p  f.
Strugati.

Strugotine, f. p i.  jjobelfbdnc,

geitfbdnc, raschiatura, ra-
sura, limalura.

Strok, m. Stcnjel, Sticl, in
letner Vitanje), lorso de cavolii
23ucbd, Jtbrpcrbau, m. statuta-
Struk, a. o, tul j.  fin Cev 3ufant'
tnenietjung j. S. jednostrnk.
dvostruk, trostruk, cinfadi,
jroctfacb, brcifadi). facb«, faltij«,
semplice , doppio, treppib er,c-
Stroka, f.  1) Dtciljc, ©ctmur, f.
fllo, filatn;  2) gatb, ti.  ©attunj,
I. sperie, sorta,  f. Varsta;
3) cine ®ccfc in ber Gatnojd'
rcr.Sracbt, ima cvperla r.U
serce di mantello ai Motile-
negrini.

Struna, | f.  (Saitc, f. corda _
Struiija. \(sullagusla)  j konj¬
ska, Utofjfjcne, 'n. crini di ca-
vallo.

Strunuti, nem, v. ti. p.  tjcrfau«
len, oermobern, imputridire.
Struživa, f. (dim.)  f. Struga.
Stil! Sant, niomit man btc Ddr
(en iuriicftrcten fjetfit, voce con
riti si commanda ul bue at-
tacalo di rinculare.

Stuba, f.  iStiegc, Sren«, (•
Stolic, f. pl-  j scala  ; Seitcr. f-
soulu portatile,  — na zavoj,
©cbnccfcnfticge, scala a litina
ra,  f. Lestve.

Slabiče, f. pl.  f. S tube.
Starali, ram, c. a. p.  acrflopfcit.
jerflogcn , pest ure, r amperi
bultendOf  f. Slači.

Stilči, slučem. c. u. p.  1) f-
Starati; 2/ f. Iztoči, Izbiti.
Studen, f.  dt.ilte, f. freddo.
Studcn, a, o, ui/j. falt, freddo-
Studenac, nca, m. ©runneit, ni.

Ouellc, f. fante, pozz-o.
Študent, noga, m.  t. j.mesec,
9to»embcr, m. novembre.

sr d

STU 25

Studeniti, nim, p. n. p.  f.
Slinuti.

Studeti, dim , v. n. i.  (alt fcin,
esser f redilo.

Stuliaj, m. Sicment, n. elemen¬
tu,  f. Živalj.

•Slukati, kam, v. n. i.  ) t. j.

Stuknuti. nem. r. n. p.  j vola,
bem Ddifen stil! fdirctcn , iljit
juciicftreten bciticn, far rin-
eulare il Ime gridandngli
stu!

Stop, m.  @du[c, f.  ‘Pfetlcr, m.
eolonna.

•Stupa, f.  1) ?tamt>fc, prstane,
mazza;  2) ©tafdnne jum ipnnf
brccticn, machina per rumper
le canape.

Stupac, pca, m. (dim.)  f. Stop.

Stupaj, m.  1) Sutiitapfen, m.
pedala,  orno; 2) f. Stopal.

Stupaj no, tul v.  flufcmueift, gra-
datamenle,  f. Postupilo.

Stopanj, pnja, m. ©tufc, f.
©iaffcl, m. s rali no, gradinn;
©rab, m. gruda.

Stopanje, n. Kreten, n. il cam-
minare, cammino.

Stopati, pam, v. n. i.  1) fdirct-
ten, trden, marfditren, cammi-
nare.  21 ilamofen, pestarr,
tritare con mnzzo.

Stupica, f.  l)5aite, OTauSfalle, f.
trappala : 2) f. Stupa.

Stopiti, pim, r. n. p,  f. Sto¬
pati 1; 3) abftumpfen , spun-
lare, rinluzzart.

Stupovje, n. coli.  ©aulengang,
m. ©aulcnotbnung, f. colon-
va to.

Stura, f.  f. Hasura.

Sturati, ram, Ip. a. p.  fiinabs

Sturiti, rim. j fdtieben, binab.
reerfen, spingere giii.

Stožiti sc, z.im se,l iibet fein,
v. n■ p.  I iibel mer

Stuživati se, žu- jben, eefetn,
jem se, r. n. i.  J nauseare,
fare nausea.

Stvar, f.  ©adie, f. Stng, n. ča¬
sa-,  Stngelegenfjeit, t. negozio.
Stvaranje, n. grfdtoffung , f.
creazione.

Stvarati, rani, v. a. i.  ctfcbaf-
fen , creare; --  se , P. n. i.
fidi »ermanbetn, »crroanbelt mer«
ben, f. Stvoriti.

Stvarca, f. (dim.)  f. Stvar.
Stvardnuti sc, nem se, p n. p.
f. Otvardmiti.

Stvor, m,  ©cfcbbpf, n. časa crea-
la, crealura ; stvorom, adv.
in ber Kljat, in falli.

Slvorac, rca, m.  ©ebopfer, m.

creatore,  f. Tvorac.

Stvoran , roa, o, ud), ftbopfe-
rifd), ftbaffenb, creativo , pro¬
dat tir o.

Stvorenje, n.  f. Stvaranje.
Stvoriteij , m.  ©cbbpfet, mr
creatore,  f.Tvorac, Stvorac.
Stvoriti, rim, p. a. p.  f. Slva-
rali.

So, praep.  f. S, Sa.

Subašlinik, m. SOtiterbe, IT 1 . cae-
rede.

Sobota, f.  ©amftag, m. sab-
bato.

Sobotni, na, o, ad).  n. p. dan,
©amitiigig, del salibalo.

Suče v, a. o, ad).  f. Sudčev.
Sueič, f. Sudčie.

Sučlan , in. COUtgiicfc , n. cpm-
membro.

Sučut, f.  ©titgefiitjl, n. ©impa«
ttiie, f. simpalia.

Sml, in. 5a6, ©efaji, n. bolte,
vas n.

Sud, m. ©etid)t, Urtlieil, n. giu-
dizio.

SUK

SUD ' 392

Sudac, dca, m.  Kiditer, m.
giudice.

Sudarati se, ram se, v. n. i.  1 1)

Sudariti se, rim se, v. n. p.  t ati«
einanbcrtiojšcn, abballersi. in-
contrarsi;  2) ubcroinfttmmcn,
anilare d’ accordo.

Sudba, f.  Urtbeil, n. sentenza.

Sudben . a , o , adj.  geriditlid),
giudiciario.

Sudbina, f.  55ert)angmft, ©d)icf>
fai, n. destino,  /a/o, f. lldes.

Sudčev, a, o, adj.  boš Jticfiter«,
del giudice.

Sudeia, f.  SRiditeramt, n. carica
del giudice.

Sudčič, m. (dim.)  f. Sudac.

Sudic, m. (dim.)  Sašdtcn, n.
botticella.

Sudija, f.  Jtirtitcr, m. giudice,
f. Sudac.

Sudinja, f.  Utiditcrtn. ©cmafjKn
fes SRid)ttr6, f. moglie del
giudice.

Sadiste, n. ©ertcfitdftof, m. fo¬
to, tribunale.

Saditi, dim, v. a. i.  urtljcilen,
giudtcare.

Siidia, m. <■  Sudac.

Sudje, n.@efafie, pl .vasellame.

Staljen, a, o, pari.  geurtljtilt,
giudicalo.

Sudjenica, f.  tgditmmtc, f. (bie
bas ©diicffal tintm $ungling jur
5rnu beftimmt bat) destinala
fper moglie a gualcheduno).

Sudjenik, m.  Jtfitimmtc, m.
(ben baS ©tbirffal etnem SWab>
cticn sum OTannc bcitimmt bat).
destinato (per marito a gual-
che ragazza).

Sudnica, f.  ©ertdiUbauO n. ča¬
sa giudiziaria, časa del giu-
dizio.

Sudnji, nja, e, adj.  gtriditltdt,

giudiziario;  — dan, jungflf^
©mcftt, n. estre mo giudizio-

Sudtiper, m.  MJafdifč^eit, pi¬
tam bati j?iict>engefd)trv ja #>#'
fcticn), un cencio , pezzo di
lela  , che seme a lacure it
vasellame.

Sudopralja, f.  fliicftcnmagb, I'
guattera.

Sudovan, vna, o. adj.  n. P-
vino, nad) tem Sag rtcdieirt'
che ha odor di botle.

Suglasje, n. Jparmonie, f. ar'
monia ; Sinocrftanbnifj, f. co-
intelligenza.

Sugreb, m.  (n. p. nagazio n*
.stig-reb), »on feanben aafjt’
febarrte Srbe, f. lerra scavaltf
dai caniraschiando coi piedo

Suit, a, o, adj.  troefen, secco,
asciutlo  ; mager, magro;  SU'
ha bolest ili nemoč, Slbirt'
rung, f. consunzione , ti* 1 ’
lisica;  suho zlato, gebiegtid*
©olb, oro puro.

Suhar, m.  BmiffcacE, m. hi'
scotto.

Suho, «. trocfcnc (Srbe, f. San«-
n. (alti ©egcnfab bes SKectt*)'
lerra (conie l’ unlilesi det
mate), (.  Kopno.

Suhoča, f.  SCtotfcnbeit, f. ar>'
dita, siccitd,  f. Suša.

Suhoparan , rna, o, adj.
fdtmarft, angtmiirjt, insipid 0 ’
scipido, incondilo.  .

Suhor , »n. $tim, JKagerfcd, *■
magrezza.

Suliota, f.  f. Suša.

Suhotinja, f.  9!otl)fafic, f. ’ nan '
canza dei cibi.

Sukarvica, f.  St ter, m. sangve
corrotlo.

Sukati. sučetn , v. a.  t o. r
konac, imitncn, torcere,''
barke, ben ©djnarbart br<o* n '

.SUN

393

Sl) P

torcere avvolgere ; — rukav,
Itn Stermcl jiirucffcblagen, ri-
volger la manica.

Sukljati, Ijain , v. n. i.  (Vuk)
Ijtrausroailtn (oom Maudtc unti
6cn iliciicn), uscire. sgorgare
(delto del fuino e delle api ).

Suknen, a, o, adj.  Studi«, t>om
Studit, di patino.

Suknja, f.  Untcrrocf (berSrautn),
in. gonnella.

Suknb, n.  Stud), n. panno.

Suknuti, nem, v. a. p.  (Vuk)
n. p. mač, sablju, jiicftn, stri-
gnere ; — v. n.  f. Sukljati.

Sukobiti, bitu , v. a. p.  bejcg«
ncn , invontrare,  f. Skobiti,
Sresti.

Sulica, f.  Sanje , f. lancia  ; —
perjata, £cUtbarbe, allabarda.

Sultan, m. ©ultan, in. sultano.

Sulud, a, o, adj.  tMpdfjaft, niir<

_ tiftb, pazzarello.

Suludast, a, o, adj.  f. Sulud.

Sumartav, tva, o, adj.  balbtobt,
semimorto.

Suinice, a dr.  auf< <jeratf)eit)Ol)l,
ali uvenlura.

Šumija, f.  f. Sumnja.

Sumljali, Ijain, v. n i.  f. Su-
mn jati.

Sumnja, f.  (»iutlimatiung, I'. Mrg«
»ofm, Šcrbadit, m. sospetlo.

Sumnjati, njain, (v. n.i.

Sumnjati se, njain se,J 25er«
bacfit Ijaben, sospettare.

Sumnjiti, njim, e. n. i.  f.
Sumnjati.

Sumpor, m.  ©dirocfd, m. zol-
fo, solfo.

Sumporača, f.  ©dinttfdfabtn,
m. zolfanello.

Sumračje, n.  f. Sumrak.

Sumrak, m.  Hbcnbbammerung,
(. crepusculo,  f. Suton.

Sunašce, n. (dim.) f.  Sunce.

Sunce, n.  ©onne, f. sole.

Suncokret, m.  ©onnenblume, f.
iirasole, helianthus annuus.
Llnn.

Sunčan, a, o, adj.  ©onnen«,
solate, del sole.

Sunčati se, čain se, v. n. i.  (id)
fonncn, star sat sole.

Sunovrat, m. SBarjtffe, f. nar¬
ciso (fin rej.

Sunovrat, lariv. f.  Starmo-

Sunovratice, j glav.

Sunovratiti, tim, v. a.p.i.  Star-
moglaviti.

Sumiti, nem, v. a. p.  flofjen,
urtare, puntat e -,  — se, v. n.
(id) (iiirjen, anfaUen, scagliar-
si, lanciarsi con impeto.

Suočiti, čim, v. a. p.  oorftcUcn,
gcgcnubcrfldten, jufammcnfom«
men laffen cjmct SluSfagenbe),
confnmttrcn, confrontare ,  f.
Sočiti.

Suproč, \praep.  gtgen , tntgc«

Suprot. (gen, bagtgen, roifccr,

Suproti, | contro, conlra, in-

Suprotiv,! contro.

Suprotiti se, tim se, v. n. i.
(Vuk) f. Suprotivitl se.

Suprotiva, praep.  f. Suproc.

Suprotiva, f.  SiSiberieSrtigfeit,
I'. avversita, conlrarieta.

Suprotivan, vna, o, adj.  cnt«
gcgcn, bagegtn, contrar, con-
Iratio.

Sin proti viti se, vini se, v. n.i.
roiberfltljen, (id) n>iberft(Stn, o p-
porsi.

Suprotivnik, m. (Stgntr, m.
avversario.

Soprog, m. (russ.J  5l)tgemaf)I,
(Vatte, m. marilo, cousorte,
sposo,  f Dluž, Vojno.

Supru^a, f. Cruss .) S|,egcmal>*
Im, tmoghe, sposa, consot-
te,  f. Zena.

SIS

394

srz

Sur, a, o, a ilj. 1) n. p. orno,
grau, griggio ; 2) n. p. vino,
gemdiirrt (ffieini, temperato
(vino).

Sura, /'. f. Tava.

Surina, f.  cine fflattung »on Vti--
eten, specie d'ubito.

Surla, f.  1) ‘Dfeifc, f. zampo-
gna.  f. Svirala; 2) — oil mi¬
šice , Slrmbein, n. 53einr6l)re,
tibia ; 8) StuiTcl (bes Sdiroeine«),
grngno,  f. Kilo.

Surodica, f.  cin mcnig ocrneanbt,

parente lontano.

Surotka, f.  f. Sirotka, Šu¬
mika.

Surotva, j f.  aBulfcn, f. pl. sie-

Surutka,I ro, f. sjrutka.

■Sosed, m. Utacbbar, m. vidno.

S useda, f.  91acfibarin, f. vidim.

Susedan, dna, o, arij.  nacbbac
lici), vidno, virinale.

Susedstvo, n. Stadibarfcbaft ,  f.

vidnalo, vicinanzu.

Susne/.ica, f.  Stegen mit Šetince
»ermifefit, pinggin culln ne ve.

Susresti. s ret e m . v. a.  be«
gegnen. inenntrare.

Susret, m. ®egcgnung, f.  (žnt,
gegengeben. n. incontro.

Susretanje, n.  '-Pegcgnen, (tnt*
gegengelien, n. incontramento.

Susretati, tam, r. o.t.l f. Su-

Susretitl, tim, p. a.  p.) sresti.

Sustajati, jem, r. n. i.  ermu-
ben, mube rotrben, ermatten,
stancami  modo, non puter
piu per stanchezza.

Sustao, stala, o, part.  ernuibet
mube, affatiuato, stanco.

Siistati, stanem, r. n. p.  f.
Sustajati.

Sustaviii, vini, r. a. p.  aufljal>
ten. bemtnrn , trattenere, rl-
tenere,  f. Ustaviti, Obusta-
viti.

Sustiči, sustiffiiem,) v.  n. V-

Suslignuti, snem, | erteidicti/
rintjolcn, conseguire , arriva-
re , T. Stičl, 'Stignuti, Sti-
zati.

Sustizati, stižem, r. a.  i. f,
Sustiči, Stizati, Stlčl.

Suša, f.  1) Jrocfcnbeit, arririez-
za. siccitd  ; 2) Dbbad), n.  t**
mtt bem ®adic oerfefjcner Ort,
m. čope rt o (luogo).

Slišan, sna, o , arij.  n. p. go -
dina. biirr, troefen, secco.

Sušenje, n. Srorfitcn, n. asciu-
game n to.

Sušiti, šini, v. a. i.  l) frorfnen.
seceave ; 2) borren, seceart,
disseccare , inarridire.

Suti , speni , v. a. p.  (in bet
3ufammenfe?ung mit iz, na,
po, pro, ii),  febutten, versare,
fonde ve.

Suton, m.  f. Sumrak.

Sutra, uiit). ntorgen, itomani,  (•
Sjutra.

Snlradan, ari v.  ben >Cag baraaf,
il giorno seguente , f. Sj>*'
tradan.

Sutrašnji, nja, nje, ad).  mat'
genb, di itomani,  f Sjutrašnjk

Sutilk, m, ®:gengift, n. anti'
doto, medicamento prešel"
vativo■

Sliv, a, o, ad).  (\ ukj f. Silil,

Suvača, f.  (Vuk) 9tojimu()lc, >•
mulino ria cavallo.

Suvišan, sna . o , ad).  tibcrflii'
Big, entbcbrlidi, superfiuo.

Suviše, ad». obcnbrcin, uberbiej,
inoltre, oltre di cio .

Suvoparan, ad).  f. Sulioparan.

Suvotinja, f.  Stotljfgrte, man-
canza dei cibi , f. Sililotinja-

Suza, f.  Tljrdnc, 3abre, f. f«'
grima, lacvima.

SVA

395

SVA

Sn 7 .an, zna, o, adj. mefneitt,
triefenb, lagrimoso.

Su7,itl, 7.ini , v. a. i.  tbrititcn,
»ttitcit, lagrimare.

Su/.anj, /.nja, m.  ©efangene, m.

priginniere, prigione.

Su/.anjstvo, n. ©efanacnfcbaft,
f. schiarilii, cuttivita.

Suženje, n.  Stbtiitien , n. il ta.
grimare.

Svačiji, ja, je, adj.  eiitcd j e t e n,
citiem jctett gebbrig, d' ognuno.

Svaua, f.  (pirnica i svekarva
jedna prama drugoj), (int
©ebrnicacrmuttcr |U ter aitbern
teb ©obited obet ter itocbtcr,
cbnsuocera.

Svadba, m.  jbetbjeit, f. nozze,
f. Svatba.

Svailiti, dim, v. a.p.  oerfeinten,
entjroeicn . inimicare, far la
discorrtia ; — se s kini v.  n.
ficb oevfeinten, jientern, inimi-
c.arti.

Svadja, f.  3an(, ©trčit, ni con-
lesa.

Svadjati, dlani, r. a. i.  t. Sva-
diti.

Svadljivac, vca, m.  3<iitfcr,
©teater, in. uumo rissoso,
liligioto.

Svagda, adr.  aUcmal, icbcrjeit,
iminer, det« sempre.

Svagdanji, nja, e, arij.  alle £ag,
alltagig, d’ogni giorno, coli-
diano.

Svagdašnji, nja. e, 1) immer«
»abrcitb, fortroaljrent, conti-
nuii:  2) f. Svakdanji.

Svagde, adr.  ubcraU, da per
tuf Hi. in ogni dote.

Svak, m.  žebmcftermann, ©dnea-
ger (jur ®ctbc«fcbweiter), mo-
rito delta so reli a  (verno la
soreltu detla moglie).

Svak, a, o, adj.  f. 'Svaki.

Svakako, adv.  iebenfatlb, in ogni
maniera.

Svakakov, a, o, adj.  aUerfjanb,
d’ ogni quulilu.

Svakamo , adv.  iibetanijitt, in
lalle le parti.

Svakdanji, nja, e , adj.  alitag«
lidi, taglieti, colidiano,  f Svag-
danji.

Svaki, ka, o, adj.  jeter, ognuno.

Svakojak , a, o , adj.  allerlei,
allerliant, d'ogni sorte.

Svakojako, adv.  1) alieriei, al>
lerijant, in lutle le maniere;
2) jctenfaM, in ogni modo, in
ogni maniera.

Svakov, a, o, adj.  f. S vojak o v.

Sva k n d, | adr.  1) ubcraU turd),

Svakuda. j per Ulile le sl rade;
3i f. Svakamo.

Svalili, lim, J v. a- p.  abmiilseit,

Svaljati,ljain,( berabmaljeit,
bcruntcrmalicn, rivollare giii,
rololare giuso.

Svaljivati,' ljujem , v. a. i. f.
Svalili.

Svanjivali, vk", t;. n.  i. I tagen,

Svanuti, ne, v. n. p.  j #uf»
tammern, farsi giorno, spun-
lare il giorno.

Svanutje, n. SEageianbrudi, ni.
alba.  f. Osvetak.

Svarbiiti, bi, v. n i . juefen, aver
pizzicore, prurito,  f. *Sar-
betl.

Svarbltl, bi, v. n.i.  f.Svarbeti.

Svarei, rženi, r. a. p.  betab«
roerftn, fhirten, gelluregiii;  —
s uma, octgtfjeh, dimenlicare,
f. Svargnuti.

Svarila«, dla, m.  OSobret, m.
trivello, succhio, trapano.

Svardlar, m■  iPobrerfcbmiet,
SBobtcrbantlcr, m. succhielli-
najo.

Svardlid, in. dim.  f. Svarila«.

.S VE

SVA 39S

Svar^nuti, nem, v. a. p.  f.
Svarči.

Svaril, praep.  f. Svarim.

Svarha, f.  gube, n. 3>»ecf, Snb»
jmttf, n. fine.

Svarim, praep.  uber, sopra.

Svariti, rim, v. a. p.  tortica,
fleben, abfieben, cuocere, al-
lessare;  — železo, anfdiivei*
Šen, saldare (il ferrn).

Svarnuti, nem, v. n. p.  ab»
Icnfcn, volgere, piegare veren
gualche  par/e; — se, cin*
fprcdi.'l) far visita passan-
tln ;  cinfcfjtcn , prender al-
Inggio.

Svaršen, a , o, part.  geenbigt,
beenbigt, terminala perfetta.

Svaršenost, f.  S3oIlfonimenf)eit,
f. perfezione,  j. Savaršenost,
Izvarsnost.

Svaršetak, tka, m.  (Sabe, n.
fine ; f. Svarila, Konac.

Svaršiti, Šim, v. a. p.  | been>

Svaršivati, šujem.c. u.i. j ben,
»oUjicbca, finire, perfezionu-
re, eseguire.

Svartati. tjem, v. a.i.  f.Švar.
nuti.

Svarzibrada. f.  (\ uk} einer,
ber eber cinca Sort getragen
unb folrficn roegrafircn liej, uamo
che ha portala prima la
barba, e poi se i ha fatta
rad ere.

Svarž, f.  f. Hrana.

Svast, f.  5BcibcSfrtimc(lcr, ©rfiniii.
gcrttt, f. sorella delta moglie,
cognata.

Svastika, f.  f. Svast.

Svastin, a. o , adj  ber @dm><i«
gerin geljorig, detla cognata.

Svašta. I adv.  alicrljanb, atteb

Svašto, ( moglidic, di tutto,
varie cose.

Svat, m. ^odijeitigdil, m. para-

nimfo, convitato alte nozze,
svatto ; iči u svalove , i« r
Jpocttjctt geljen, andar alte
nozze.

Svatba, f.  Jpocbjeit, f. nozze.

Svatbarina, f.  ipodijeitbgebiibf.
f. dazio imposto suite nozze,

Svatbeni, na. o, adj.  bodijeit'
lidl, delle nozze.

Svatbovati, biljem, v n.  *■
bie Jpodijcit balten, servar le
nozze,  f. Pirovati.

Svatjti, tim, v. a.p./i)  crjrei'

Svatjati, tjarn, v. a. i.  \ fen, afer'
rare : 2) — koga žarno 1 «
puščenim t. j. iz puške, c*'
rcidicn, treffea, arrivare , col'
pire-,  3) Ijinvcidicn, bas tare

Svatko, koga, pran.  cin iebef'
ognu no.

Svatov, a, o, adj.  bež Jjodijen'
gafleb, del parunimfo.

Svalovati, tujem , v. n. i .
svat fein, auf ber Jpodtjett f*J n
atrt @a(l, essere ospite ao e
nozze.

Svatovski, ska, o, adj. it ^.
ftodtieitgiifle, degli convilh"
detle nozze.

Svatovski , adv.  narti Strt b (r
^ocbicitgafte, in modo dei V a '
ra nimfi.

Sveča, f.  Jterjc, f. candeldr
Sidit, n. turne.

Svečan, a, o, adj.  ftierlirti, s °'
lenne, festivo.

Svečanik, m.  t. j..svečani ioh'
f. Svetak, Itlagilan.

Svečano , adv.  feiertirti, soleh'
nemente,  f. Svetačno.

Svečanost, f.  geicrlidifcit, ( '
solennitd.

Svečar, m. (Vuk) ber cine
icit ju etjrcn beb gamilieniie 1 '
t i e e n gibt, chi da un festd 1 "

S V K

397 s vi:

»nore deli santo padrone

® ce ®< a. o, part.  Dgebeiligt,
anrt^cufo; 3i gcmeiljt, bene-
v,„ aonsagrato.

»■»•k, »i f- Hop.

■Sv«'..; -®’ A f. Sveča.

'Oiilak, m.  geuchter, in. can-
Svia ® ro ’ »andelliere.

'Svnlr r ’ llra ' ”*• *■ Svardao.
■Svp ■!’ tmmcr, (tet«, allc<

i er >) mol, sempre, conti-
‘Sv” i" m e»te-

Sv|d„^ nst y o . ”-(3eupi«, n.
Sv# v »ii° v >a ’. f* N testimonio.

oocenje , n. 3eugen , n. te-
S*!‘ m <jnianza.

-doeiti, el in, v. a. i.  geugeit,

?  Itugcn. bcurfunbcn, testifica-
Contestare, far  testimo-
vA l “«*a
5,v e<lok.

s nil >nio.

V i‘ llo k, m.  3etige, m. testi-
•Sv

e ^ar, kra. ni. ©dn»icgeroa

’  m - (bet ŠatcrbcS SKanneS),
$VeH° ero  (padre del morilo.)
■Karva, f.  bte sKutter bež
m, , nc6,  ®dwiegenmitter, f. la
Sv,.?- e  det morilo, s nar er a.
oiv„ ,vi,, .a. o. adj.  btt ©dtmie-
niuttct gcljorig, deila suo-

Veri!«'; a ’ °’ aiiJ - iei  ® c| I n, ' e ‘
■Svpl  a , tcrj ' det Sltoeero.

Si, i 1 “<y- n.f. Vaskolik,
s ‘'avknUk.

c;fe a ’ °’"" J ■ f - Sve -

‘‘aioguel, ča, e, adj.  aUntacV
Sv«,, "!‘ ni P»lenle.

i,ia ’ adj - fsve -

°* a,,j - 5trj '
4 ?»*;. adv - l,tr|lid ’' cor -

Svest, f.  ©eroiffen, n. coscien-
sa; 93e«uifjtfeiit, n. aSefonnctt,
beit. f. senno.

Svestan, stna, o, adj.  befon*
nen, considerato, disereto.

Svesti, svedem, v. a. p.  1) |jer>
abfiibrcn. menar gin;  2) ju.
fanmicitfiibren (bit SBraut tinb
beti Srautigam ), menure in-
sieme , condurre ali sposi ;
3) fupucln, ruf/ianare;  4)
nčolben, fabbricur a volta,  f.
Svoditi.

Svesti, svežem , v. a. p.  f.
Svo/.iti.

Svešlati, tam, v. a. p .) (Vuk)

Sveštavati, vam, v. a-  i.jbieie(s»
te Oct)(ung gcben, dure Pe¬
stremu unzione.

Sveštenik, mi.  f. Svečenik.

Sveštilo, n.  (Vuk) f. Stenj.

Svet, a, «, ad).  beifig, saulo.

Svet, m.  fficit, f. mondo.

Svet (Svjel), ni. SRall), in. con-
siglio,  f. Savet.

Svetac, tca, jn.  £eiltge, m.
santo.

Svetaeno, adv.  feierlidt, solen-
nemente,  f. Svečano.

Svetak, tka, m. jjeiertag, m.
fesla , giorno di fesla , f.
Blagdan.

Svetao, tla, lo, adj.  gldnjcnb,
splendido, lutUdo , illustre ;
svetli car, burdilauditig , se-
renissimo.

Svetica, f.  Jpeiligc. f. unasanla.

Svetilište, n.  f. Zartva.

Svetina, f. (augm)  )) f. Svet;
2 ) oiele Seute, molta gente;
fAlcdite 2 eutc, mondaceio, gen-

taglla.

Svetinja, f.  £eiligtf)tim, n. san-
tild.

Svetionik, m. SeuAttiiutm, m.
f a nate.

SVE

398

XVI

•Svetiti, tim, v. a. i.  1) fciertt,
tjciligcn. santiftcare;  3) mtu
ben, cnnsecrare ; 3) tjeilig
fprecbcn, tanonifiren, canoniz-
znre ; 4) rdcficn, vendicare.

Svetiti, tim, v a. i.  f. Svetliti.

•Svetjenik, m.  f. Svečenik, Pop.

Svetkovanje, n. Seiern, n. ce-
lebrazione.

Svetkovati, kujem, r. a i.
fcimt, beitigen, celebrare, san-
tificare.

Svetkovina, f.  Jcier, I'. 5cft, n.
festa,  </inrno di festa,  f.
Blagdan, Svetak.

Svetlica, f.  (\ uk), f HI unja.

Svetliti, lini, v. a. i.  (cudtten,
far lume.

Svetljenje, n.  Seucbtcn, n. illu-
stramento, it far lume.

Svetlost, f-  1) <4<lanj, m. turne .,
luce, splendore ; — carska,
Tnrdilaudit, f. serenita.

Svetnik, m. Statfjgebec, 9tatl),
m consigliere,  f Savetnik.

Svetnjak, ni. f. Svečnjak.

Svetoljub . m.  GoSmopolit, m.
cosmopnlita.

Svetotajnost, f.  I f. Tajna

Svetotajstvo, n. I sveta.

Svetovanje, n  SRntfjen, n. it
consigliare^ cnnsiglio.

Svetovati, tujem, v. a. i.  ratljen,
9tatf) gcben, consigliare.

Svetovni, na, o,judj. roeltlid),

Svetski, ska, o, j mondano,
secolare, di mondo.

Sveučilište, n. Umoerutat, f.
universitd.

Svevolja, f.  Gigenfinn, m. ca-
priccio.

Svevoljan, ljna, o, adj.  eigen*
finnig, capriccioso.

Sveža, f.  »anb, m. ©dtlinge, f.
nastro, fetuccia.

Svezak, zka, m. “Bintel, n.

fasc.io, fascietto;  £eft cincS
3’udicb, guinterno, fascicolln.

Svezati, ženi, v. a. p.  binbcn.
jufammenbinbcn, tega r e.

Sveznalica, m. f.  SUtroiffer,
m. saputello.

Svezanj, nja, m.  SSunbel, m.
ptico, fuguttn.

Svilianj, bnja, m.  ®!at, m.
maggio.

Švici , sviknem , v. n. p.  f.
Sviknuti.

Svideti se, dim se, v. n. p.  in
ficb fetjrcn, fid) crfenncn, rac-
veilei si, rientrar in se:  —
v. impers.  komu, gcfallcit,
grudice, piacere.

Svigdar, adv.  f. Svagda, II-
vek, Vazda.

Svigde, adv.  f. Svagde.

Svijati, jam, v. a. i.  biegctt,
bcugcn, piegitre,  f. Sviti.

Sviknuti, nem, v. n. p.  (td) bar«
cin finbcn , fidi geipoijnen, av-
vezzarsi;  — se, komu što,
komu štogod , gefatlen, bcba«
gen, piacere.

Svila, /'. ®eibe, f. seta.

Svilan, Ina, no, | ailj. (■

Svilan, sviona, no, j Svilen.

Svilen, lena, no, adj.  feibeit.
di seta,

Svilokos, sa, o, adj.  fcibcnijaa«
rig, coi capegli di setu.

Svilorun , na . o , adj.  fcibcn«
tpoUig, con lana di seta.

Svinja, f.  ®au, t. por IM, serafa.

Svinjac, njca, m.  ®diit>ctit(taB.
m. parale,  f. Kotač svinjski.

Svinjar, m.  ®dn»einf)irt, m.
P or c aJo.

Svinjarev, a, o, adj.  f. Svin-
jarov.

Svinjarina, f.  bab Jjutbgclb bed
©aul)trten, n. mercede del

porcajo .j

SVI

399

SVO

Svinjarov, a, o, adj.  tež ®am
birten, del porcaji.

Svinjarski, ska, o, adj.  ter
©auljietcn, pl. dei porcaji.

Svinjče, četa, n.  cin 'StiieE iun>
gce aionlcnoief), porco.

Svinjetina. f.  ©dinicinflcifdi, n.
čarne purcina.

Svlnjetji, tja, e, adj.  ©diroeinc,,
di porco.

Svinjski, ska, o, adj.  fduifdi,
fdiroeinifd), poreino, dei porci.

Svinjski, adv.  fiiuifd), sporca-
metile. a modo dei porci.

Svirac, rca, t  f. .Sviralac.

Svlrac, s

Sviračev, a. o, adj.  tež ®lai>
inllrumcntfi)iclcri , del piffero,
det sanator di flauto-

Svirala,/ - . Slote. t './laato,piffero.

Sviralac, raoca, in. Slaiin,
fleunicntfpielcr, m. suonatore
di /lauto o di gualungue
slruinento da fialo.

Sviranje, n.  fftotenfptelen. n il

suunure (di tj mi U h e sinu
menlo di  /i ato).

Svirati. ram, v. a.i.  cin Snftru.

mtnt blaten, suonare guulche
islnnnento di fialo,  f. Svariti.

Svirati se, ram se, v. n. i.
iufammcnfdtrumpfcn, raggrin-
zarsi.  (• Svretl sc.

Svlrčev, a, o, adj. f. Sviračev.

Sviriti, rim, v. a. i.  f. Svirati

Š*! rk ?> 1 f • f- Svirala.

Sviroka,J 1

Svisnuti, nem, v. n. p.  (Vuk)
berflen, crepare.

Svita, f.  f. Halja.

Svitac, tca, m,  l)3oljanniittmrm,
dien, n. lucciola  • 2) f. Provlak.

Svitak, tka, in. f. Podvitak.

Svitati, (jem, v. n. i.  anbredicn
(oom Sage), spuntare, farsi
(il giornoj.

Svitei, takali, pl.  (Vuk) ^ic
©ebnen te« £aufen (ali 5<ift cn .
fpcifc) , i neroi del storione
(on cilw di inagrv).

Sviti, svljem, v.  n. p.  jufam.
meniegen jufammenrointcn, b(c»
gcit, piegure,  f. Svijati.

S vitice, f. pl.  Untcrfjojcn, pl.
mullande, sottobraghe

Svlaeiti, čim, r. a. i.  f. Svuči.

Svladati, dam, v. a. p.  tie
Dbetljnnb bcEomttten, tibetniin«
ten, superare, vincere.

Svlak . m. (\ uk) tie abgct gtc
Spaut  tcc gdiiangcn, pelle di
cui si spoglia la šerpe.

Svod, m. ©eroolbe, n. volta,  f.
Kolta.

Svoditi, dim, v. a. i.  f.Svesti,
svedem.

Svodjenje, n. 1) -^ctabtiiljrcn,
n. i/ c ondurre giuso ;  -Julam«
mcnfubrcn. n. il condnrre in-
sieme;  25'olben, n. il fara
volta.

Svodnica, f.  dtupplcrin, f. ruf-
fiuna.  ••

Svoj, ja. je, proti. rec.  1 mein,
tein,' fcin. unfet, cuet, ifjr, mio,
t  no, suo , nostro, vostro, di
loro ;  2) oenoantt, ncrfdmite«
geet, patente, cognato.

Svoja, /•.Mnimudiian ten SBaumcn,
m. escrescenza (sull' alberoj.

Svojad, f. coli.  93etreanblen, pl.
parenti, a/fini.

Svojak, m.  ©diroeiteemann (jnr
Sraucnfdircefter), ©dirongcr, m.
marito della sorella (verso
la sorella delta  m oglie), co¬
gnato,  (.Svak.

Svojakov, a, o, adj.  tei ©dima«
geti, del cognato.

Svojbina , f.  ©diraagcrfdiaft, f.
cognazione,  f. Karv tanka.

Svojvoljno, adv.  frciioittig, vo-

S V It 400 SAL

lonlariamente , f. Ilobro-
voljno.

Svojiti, jim , v. a. i.  (Itf) jueia<
ncrt, appnipriarni,  f. Osvojiti.

Svojljub, m. 6<toi(t, m. egoista.

Svojski, adr.  »it eintr Cer fet*
nteten , come il suo proprio;
tiicbtia , fc(>r. bene,  n. p. oda-
rio ffa svojski, častio ga
svojski.

S voj ta, f.  f. Svojbina.

Svojvoljan, lina, o, adj.  f.
Svevoljan.

Svost, f.  3111, Umoerfum, n. il
tutto, universo.

Svoziti, zim, v. a. i.  jufammen«
fiifjren, atrfufircn, condurre in
carro  o in barca,  f. Svesti,
svežem.

Svrab, ra. Jtra$t, f. rogna.

Svrabati, bam, v. a. i.  mit
■Rta^t anftecfen, infettar qual-
cunn di rogna.

Svrabljiv, a, o, ndj. fra$ : a,
rognoso,  f Nrabljiv.

Svračatl, čam, v. a. i.  f. Svra-
tjati.

Svračji, ja, je , adj.  Cer glftcr,
detlu pica.

Svraka, f.  Sider, f. pica (uc -
celin).

Svratište, n. ginfeiMait« , n.
locanda, ulbergo, diversorio.

Svratiti, tim, c. a. p.  ablenfen,
rivulgere , dicerlire ; riicf(el).
rta matbtn, ntcfitljren iaffen,
far ritornare, stornare ; —
se, einfeltreit, albergare, di-
v er Ur e,  f. Svratjati.

Svratjati, tjam , v. a. i,  1) n.
P- ovee, Cie ©diafe Ijuten, pa-
e c (dar e le pecore ; 2) f. Svra¬
titi.

Svreli se, rem se , p. n. p.  f.
Svirati se.

Svruciti, eim, v. a. p.  ermar.

mett. scaldare , f. Stopiti, Sto-
pliti, Sgrejati, Ugrijati.
Svuči, čem, v. a. p.  aaSjfeljett,
ent6lojjeit, entdciCen, spogliare,
undare, sveslire , f. Svlačiti.
Svoda, judo.  auf aiien UBcatit
Svudar, > ftin, per tutte le strm
Svodi, )de:  iiCtraO, aKcitt&al«
ten, da per tutto.

žafran , m.  ©afrait, m. zaffe-
_ rano.

Šafraniti, tlim, v. a. i.  mit ©a<
fran farbett, tignere con zaf-
„ ferano

Sajka, f.  cine 3trt ©diiffe, ©citat'
fe. f. sorta di naviglio, bur-
chio.

Šajkaš, ra. ©diaifenfcbiffer, in.

nocchiere del burchio.
Šaikaški, ka, ko, adj.  Cer Ifdjai'
v  fiften, (lei nochieri.

Saka, f. 1)  offene tpanb, f. pal¬
ma detla mano ;  2) JpanCBOt
o. pugnn. mamita;  dočl <1°
šakali, ^anCjemtin »erCcit, az-
„ z u farsi.

Šakali se, kam se, v. n. i.
(Vuk) fidt aeaenfeitia mit t>«
fladicn^aitC parfen, attacearsi
„ coi p ogni.

Sal, m.  ©diarnl, m. scialo.
Šala, f.  (Scfterj, ©pajj, m. scher-
, zn. burla.

Šaliti se, lim se, v. n. i.  ftf|«'
, itn, scherzare.

Šaljiv, a, o, adj. fpaffjaft, ftkeri'
. haft, burlesco,

Saljivae, vca, m.  ©patjmad)«,
, burlone, bufone.

Šaijivčina, ra. (angin.)  f. Ša-
Ijivac.

401

ŠAH

SE«

Saljivica, f.  ©pafjniaclicritt , f.
, dunna burlesca.

■Sanac, nca, m.  ©cbanjc, f.
. Irincea.

Santati, tam , v. n. i.  pintcn,
zoppicare,  f. llramati, Se-
. pati.

Santav, a, o_, adj.  f. Hrom,
, Šepav.

•Sapa, f.  (Vuk) *pfote, £o(se, f.
. zampu.

Šapat, pta, m.  ©clifpel, ©e«
. Miroag, a. susurro,  mormonu.
Šaptalac, taoca, m.  jJuftuOeree,
in. ciner ber tifpcit, chi parla
. ali' orecchio.

Šapnuti, nem, v. a. p.  f. Sap-
. tati.

Saptanje, n. £ifpeln, n. il par-
. lar ali orecchio.

Šaptati, ptjem, v. a. i.  inS Olje
ftiiltcrii, lifpe.llt , parlar ali o-
. reevhin.  f. Šapnuti.

Sara, f.  33untc, n. varield <lei
. enim i.

•Sara, f.  (puška), cine VIrt lan«
ger unb bunter Slinten, sorta
. iti schiuppo vaJutO'.

Šarac, rca, m. (konj), ©ebeefe,
. m. catallo tajalo.

Saraglje, f. pl  ©dtragen, m.
(am Seiterroagen, cralicola stil
carro per mettervi tlel fieno
, da dietro.

Šarampov, m.  (Vuk) cine Strt
33crfdianmng, t. sorta di trin-
. cea-

Saran, m.  Jtarpf, m. carpione
. (pešce)  f. Krap.

Šaranjc, n. SSuntmadien, n. il
divisare , fare di diversteo-
. lori.

Šarati, ram, c. a. i.  1 ) hunt
madicn, dislini/uer con var)
eolori;  2) lifitg, fcblau fjan«
bdn, usar di furbeiia;  —,

v. n.  n. p. čarno grozdje,
reifen, anfangen ju reifen, prin-
cipiar a malurarsi.

Šarcev, a, o, adj.  bes Sdiecfen,
del cavalln rajalo.

Šaren, a, o, adj.  bunt. febeefig,
rario  , di tar) colori;  liflig,
v  astuto.

Šarenica, f.  (Vuk), f. Sag.
Šareniti se, niin se, v.n.i
. (Vuk) f. Šariti se.

Šariti se, rim se, v. n. i.  bunt
merben, divenir rajalo, vario ;
„ bunt auSfeljen, essere rajalo.
Šaronja, m.  febeefiger OdiS, m.
„ bite tajalo.

Šarov, in. fdiecEigcr £unb, m.
_ cane rajalo.

Šarovit, a, o, adj.  f. Saren.
Šarovito, adv.  liftig, fdilau, fal-
„ lacemeate, furbamente.
Šarulja. f.  febeefige Jtul), f. rac¬
at rajala

Šaš. in. Sticb, OtietfigraS, n. ca¬

rice.

Šator, m. (jeli, n. padiglione,
lenda.

Sat ra , f.  €Dtarftt>utte, Saeacfe,
f. baracea.

Šav, sva. in. Stati), f.cucitura

Šavran, m. (\ uk) f. Šafran.

Šeav, in. etn Jtraut, sorta
d’ erba.

Ščetica, >
Ščetka, \

f. Celica, Cetka.

Sčipati, pam i pijem., r. a. i.

jioicten, pizzicat e,  f.Štipati.
Šeboj, ni. (Vuk) 1) '/.uti, Chei-
ranlkus Cheri.  Linn. 2) car«
veni, Cheiranthus annuus.
Šecer, in. jjticfer, m. zucchero.

*Scgart, m. Setjrjungc, m. fal-
lorino.

26

SES 403 SES

Šepav, a, o, urfj. (slor.) (.  I,u-

„ kav.

Semutati, tam. v. n. i.(kuslen-
landisch),  fdilenbern, nactddšig,

. traoc 9 Cf>rn. andar piano.

Šenac. nca, m. (kustenldn-
disch), f.  Uš, Vas, Vašenac.

Senica, f.  f. Pšenica.

Šeničan , čna , o , urfj. f. Pše¬
nicam

Šeniiište. n. Olcfcr, n>oter2Bei,
icn gcftantcn, in. campo, che
t'u s ant nat u di fonnento,  f.

„ Pšeničište.

Semit, a, o, pari.  n. p. s uma,
»crriidt, impazzito.

Šenuti, nem, v. n. p.  1) n. p.
nogom, mit tem Suše cine
'KSenbung madjcn, muover
slrambamenle il piede\  2)
glavam, ccrrucft inerten, per-
der il cercello, impazzire.

Šepac, pea. m. Saljmc, #infen«

^ te, m. uomo znppo.

Šepati, pam , v. n. i.  tjinfctt,
zoppicare , f. llramati.

Šepav, a, o, adj.  pinfcnt, zop-
pu, f.  Hrom.

Šeput, m.  C Vuk), ©ctrfinge, f.
. cappio.  .

•Šerejf, m, f. Vojska.

Šesdeset, nuni.  feebjig, ses-
santa.

Šesdesetak, tka, m. (2-chocf, u.
sessantina.

Šesdesetero, nuni.  f. Sesde-
setero.

Sesdeseti, ta. o, adj.  fcdijigite,
sessanlesinin.

Šesdesetoro, num.  eine ?tnjal>l
»on tedijig, il numero ses-
sanla.

Šesdesetorica, f.  (edi)ig Det«
fonen, sessanta persone.

Šeset, num.  f. Šesdeset.

Šesnaest, num.  fediirtjn, sedici.
Šesnaeslero , num.  cine StnjaljI
»on fediiljn, il numero  sedici.
Šesnaesti, sta, o, adj. fcdi«
ithnte, sedicesimn.
Šesnaestoro , num.  f. Sesnae-
„ stero.

Šesnaestoriea, f.  fcctjeijn Det'
fonen, sedici persone.

Šest., num.  fcd)j, sei.
Šestak.n. p. novac , ©ecfifer
(ein ©tuef ©cit oon ftd)l Jtrtu«
jctn), un da sei(moneta)’,  2)
u. p. konj, Dfcrt oon fedl*
3al)rtn. catallo di sei aiini-
Šestar, m. f. Šestilo.
Šestariti, rim, v. a. i.  jirfcln,
abjirtcln, compassare, f.  s*"
„ sliliti.

Šester , ra , o , urfj. fcdiferle 1 -
di sei sorte.

Šesterica, f.  fcctiS Dttfoncn, • ,,t
persone.

Šestero, n.  ?lnial)l oon U"*'
numero sei.

Šesti, ta, o, ailj.  fcdtitt, ses' 0,
Šestica, f.  ©cdi« (im dtactej 1 '
fpicl), il sei  (nelle earle t’ a
_ giuoco).  ,

Sestitili, lira, ti. a. i.  at'! ,r ‘ t n '
compassare.

Šestilo, n.  Birfcl, m. compa sS0 ’
Šestina, f.  ein ©cdiflel,
parle.

Šestopcr, t m.  I’ a1,  _

Šestoperac, rca, jmlat. bjKj
doban (buzdovan), ei" 4 '
tteulc, sorta di mazza.
Šestoperan, rna, no, adj. d-J'
Imzdolian, mit fed)< tieroor
genten Sogcn, j. 33. bie
con sei pennuzze p. *•
mazza.

Šestoro, num.  f. Šestero.

SIB

Šestorica, num. f.  Šesterica.
Sesana, f.  cine Strt 5liutc (oflcrr.

bet ©tu(icn), sorta Ji fucile
Šešarica, ) f.  ©attapfel, tn.jal-
Šešarka, i la,  f- Šiška.
Šešir, m. capello,  f.

Klobuk, Škriljak.

Setalište. n. bcr Ort jum Spa<
tiertn, /mojo da passeggiare,
. passeggio.

Setanje,' n.  ©pajicrgang, in.
©pajicrcnijeben , n. il passeg¬
giare., passeggiata, passegia-
me nlo.

Setati,lam itjem,it>. n. i. fpa>
Šetati se, tam se[iicrcn, n>an>
i tjem se, I tein, pas-
. sei/giure.

Setnja, /'. ©pajiergang, m. pas¬
seggio.

Seva, f.  Ccrdjc, f. allodola.
Ševar, m. varsta tarstike, cin
D/oljr, sorta Ji canna, arun-
. do arenaria. Lian.

Sevardati, dam, v. n.  f. (Vuk)
unildtt, uttbefianbig fcin, ester
. inconstanle.

Šib, m.  ©eftrdud), n. virgvtto.
Šiba, f.  9Jutl)C, f. rerga. bac-
chelta ;  šibe tarčati , @alTcn<
laufcit, passar per le buc-
. chette.

Šibauje, n.  baS ©treicben mit
bcn 9tutl)cn, /o sferzare, il
. vergheggiare.

Šibali. bam, v. a. i.  mit Dtutpen
jireidicn, vergheugiare, ballere
colle verghe, (.  Šinuti.

Šibe! interj.  ein !Bort, um ben
£unb baoon ju iagcn, voceon-
de si scacciano  t cani.

Šibika, f.  1) 9/utlic, f. bacchel
tfl;  2) 3epterm. scettro,  f.
Žezlo; 3) f. Šibka.

403 SIN

Šibka, f.  DJOtutpc, f. verga ; 2)
Cabefiorf, m. verga delloschi-
oji po;  3) f. Šibika.

•Šičar, m.  ©croinn, m. guada-
gno;  SBcute, f. botlino.
•Šičariti, rim, v. a. i. f.  Ple¬
niti.

Šija, f.  f. Vrat.

Šika, f.  (Vuk) baš 3iftben bet
, ©anš, n. il fischio detla oca.
Šikara, f.  ffleltriipp , n. cespu-
. gli, prunaio,  f. (Jarmje.
Šikariti, rim , v. a. i.  (Vuk)
fcidicnb tragcn, portare ge-
, menrfo.

Sike! interj.  cin ffiott, um bie
jungcn ©dnocine fortjuiagen, pa¬
rola con cui si scacciano i
, porci.

Sikljati, ljam, v. n.i.  (Vuk) n.
p. karv iz rane, l)cr»orfpru<
beln, sgorgare,  f. .Sukljati.
Šiknuti, nem, v. n. p. f.  Šik-
. Ijati.

Silae, lca, in. 'Rdbter, m. cu-
citore.  „ ••

šilica, f.  f. Svelja.

Šiljak, Ijka, m. ©pi?c. f■  ©ta>

, tild, m. pungolo. puntarolo.
Šlljal, a, o, ad).  fpipifl, aguz-
zo,  f. Oštarija).

Siljiti, Ijlm , v. a. i■  iufp©cn,
appuntare.

Šilo. n.  Slple, Vfricmen, f- sub-
bta, lesinn.

Šimšir, m. tSudišbaum, m. bus-
so, bosso.

Šlmširov, a, o, adj.  »onS8udjš>
baum, di busso.

Simširovina, f. Itudišbaumfjolj,
n. legno del busso.

Šiuik, in. (l uk) cin ©etrcibc«
maš. n. una misura per le
biade.

Šinuti, nem, ®. a. p.  einen 3tu*
2ii *

Sl.s

404

ttienlttcidi »etfcgeit, percuotere
„ eolla  rerga, f.  Šiliati.

Sip, m.  ©pigc, f. punta, f.  Art.
Šipak, pka, m. 1) ttiiibe 3tofe,
.^ctfdtepetfdie (ofletr.), rosa ca-
nina.  Linu. 2) —, (ragus.)
©ranatapfel, m. m elagrann.
Šipkov, a, o, adj.  »on roitbcn
SRofen . di rosa canina ; »om
©tanatgpfeibaum , m. di meta-
„ granO.

.Ši puri na . f.  (\ r uk) etengtl bet
Sraube ber SBcettn betam t, m.
m. gamlto del grappolo.

Sira, f. Stoli, ni. mostu, i.  Most,
. Kljuk.

Širenje, m.  gneeiterung, f. ul-
largamento.

Širi, a. e, adj. comp.  f. Šlrji.
Širina, f.  tgreite, f. larghezza,
latitudine.

Širiti, rini . v. a i.  bttitcr mn,
dicn, erroeitctn. atlargare , di-
latare.

Širji, ja, je, adj. comp.  f. Ši¬
rok.

Širok, a, o, adj.  breit, largn.
Široko, adv.  breit, largumente.
Širom. adv.  1) n. p. ra/.iei se.
au«einanbcrgel)cn nadt atten SRidp
tungcn, dissiparsi;  2) — o-
tvoriti. stati vrata, bic £burc
ganj offnen, gant ofirenfein, spa-
lancare, essere spalancata
la porta.

Šila, f.  cine StrtSIafdte, I'. sorta
_ di fiasca.

Šisarica, 1 f.  ©atlapfei, in.
Šišarka, j galla.

Šišati, šam, v. a. i.  f. Ošišati.
Šiška, f. f,  šišarica.

Šišmiš, m. f. Miš slepi, Metlo-
Pir, Ljiijak.

ŠKA

Siti, sijem,,n. a. L  notjen, cu~
„ čire, f.  Šivati.

Sivaei, ča, če, adj.  n. p. i<rla,
, konac. , da c.udre.  °
Šivati, šivam, v. a.  (. šili.
Šivatka, f.  t. j. šivača igla,
, SKiipnabel, f. ago da cucire.
Siven, a, o, part.  geniiht, ct-

„ atu.

Skakljanje, n.  ttijeln, n. sol-
, letico.

Skakljati, Ijain i ijem , v. a.  i.

fitjcln, soHe.ticd.re.

Škakljiti, Ijim, v. a. i.  f. ska¬
kljati.

Skakljlv, a, o , adj.  fitjlicfi, fi<
„ (Selig, che teme. il solletico.
Skakljivost, f.  Mi$c(, m. btf
fi$lidt ©cin, la tema del sol-
letico.

Škarap , rpa, m. (in bet S8M'
funili, SHbbadnmg, f.  SSufdmM'
C. scarpa, (.  Nagib,

Skare . f. pl.  ©diete, f. forH-
, ci.  f. Nožiče.

Skargut, m (Vuk), f. škri-
. Pitja- , .

Skarirutanje, n.  (Vuk), f. Skfl-
. panje.

Skargutati, tiein, v. n. i.  i
Škargutmiti, nem, v. n. p.j
Škripati, Skripnuti, škri'
miti.

Škarlar. Ira. m. (slov.)  f. St’
va, Čavarljuga, Kukuljava.
Škart, a, o, adj.  farg, fnieferiM'
ar aro, sordido, spillorciOt
f. Tvaril.

Škartac, tea, in. ttniefer, m-
avarone.

Škartati, tam, v. a. i.  1) n. P-
miši darvo, mit eintnt
rdufcti nagen (j. ». bie
am Jftolie), rodere con ist>' e '
pito p. e. come i sorci

405

ŠKR

ten n n od citre cose dure ; 2)
mit einem fcftarttgcn JMcfjer fthnet=
bcn, tagiiare con un coltello
. inlaccalo.

-Sk^danj, dnja, m. f. Stedanj.
Škiljast, a. o, adj.  fdobftrfitifl,
frfiiclcnb, losco.

Škiljenje, n.  tSlinjdn, ©djiden,
v  n. il guardar losco.

Skiljiti ljim, v. n. i.  fcfjielcn,
. Hinjrin, guardar losco.

Skip, m. (.  Kopanj, Kopanja.
Skipac, pca, m. (dim.)  f.Škip.
■Š kija n, m. f. Član.

Sklopac, pen . m  ter ©ticb ber
Oeife. bes Slobed, ber Stanje,
punt ura, mor s a della zan-
„ zora, del palice, della ciniice,
Skoda, f.  ©cbabc, f. danno.
Skodan, dna, dno, adj.  fdbab*
liti), dannevole, dannoso, no-
. cevole.

Škoditi, dim, v. a. p.  fcbnben,
, nuocere. ■

škodjenje, n.  Sdiaben, n. il
. nuocere, nocimenln.

Škodljiv, a, o, adj.  f. Škodan.
Škola, f.  ©cbtiie, f. scuola.
Školjka, f.  SDlufcbcl, f. cmichi-
, glin.

školski, ka, o, adj. ©d)Ul«, di
, scuola.

škopac, pca, mi.  1) Jjjammel,
©djopS, m. custrato (inteso
d’ aguello);  2) f. *Hadum;

* f. Uškopljenik.
škopcevina, f.  ©cfjppfcnei, n.

• čarne di caslralo.
škopiti, pilil, v. a. i.  ocrfdinti«

Jen, cntmapncn , castrare,  f.

. Gškopiti, Strojiti, Ustrojiti,
•škornja, f.  ©tiefel, m. slivale.
škrabati, bain, v.  n. i. cin @c-j
taufd) madjcti, j. ®. rotim man!

ŠLJ

etnc ©cbaditd ober 93iicf|fe fct)iit»
tclt, roorin @elb obcr foitft ct*
roas cnffjnltcn ift, fure un ro-
more p. e. scuotendo umi
scattola, che conliene della
moneta, o gualche ultra cosa.
Skrabica, f.  SBiictjft , ©diaebtel,
f. scattola.

Skrapa. /'. cin SRifi, ©palte, f.

•Sluft im Sclfen, f. bucca nel
„ sasso vivo.

Škrebetatl, tam i tj e m, v. n. i.
v  f. Škrabati.

Skrila, | j 7 , ©rabflein, m. ©tein«
Skrilj, j plattc, f. lastra di pie-
. tra, lupide di sepolero.

Sk ril jak, m.  Jput mit groficn
v  dtrampen, capelloagrandiale.
Skrinja, /'..Silte, Sabe, f.  ©ebrdn,
v  ©ctiranf, m serigno.  „
Skrinuti, nem, v.n.p.f.  Skrip-
v  miti, Škripati.

Škrip, m.  1) f. Skripnja; 2)
dtlemmc, f. stretta.

Škripanje, n.  dtntrfcben, n.
v  stridore.

škripati, pijem, v. n. i.  fnar«
ren, fnirftben, striddre.

Škripi, f. pl.  f. Guga.
Škrlpnja, f.  jtnarren, Jtnirftfien,

„ n. stridore.

Skdpnutl, nem, v.  n. p.  f.

„ Škripati.

Škropiti, pim, v. a. i.  f. Kropiti.
Škuda, f.  SEfjalcr, in. scudo
(moneta),

Škulja, f-  S«*, n.iiaca.

Škur, a, o, adj.  f. Taman.
Škvor, m. f. Škvorac.
Škvorac, rca, m.  ©tnfjr (cin
23ogel), stom«.

Šleme, n,  f. Sleme.

Šle/,, mi.  f. Slez.

Šljigb vi.  (Vuk) (Jtbe unb Satib

406

ŠT A

ŠPA

iufammcnfaulcnb, le foglie, che
vanno putrefuncendosi mi-
„ schiate colla lerra.

Šli Iva, f.  3n>ttfcfifc, f. tunina,
_ f. Sliva.

Sljivik, m.  <Bftaumcngatten,
3i»ttfd)fcngarten, m. /nogo pi-
v  antato di prugni n tunini
Šljivov, a , o, adj.  3>»eH'd»(en»,
» del prugno.

Sljivovac, vca, m. t. J.  Slap,
cin ®tocf oon
„ bontone di prugno.
ŠUivovica, f.  t. j. iakia, 3n>ttfdi»
(tnbranntrecin, m. acquavite
. delle tunine

Šljoka, f.  (Vuk) ®litter, lami-
nettu di metallo.

Šljuka, f.  ©diitcpfe, f. beccaccia.
Šljunak, nka, m.  groberer ©anb,
©cbotter , ifie« , m. ghiaja,  f.
. Prud.

Smark, m. (Vuk) ®pri?e, ®euct-
fpriee, f. tciringa, tromba
v  per glincendj.

Šmarkalj, kija, in. , m.
. mnccio.

Šmarkanje, n. (A uk) ©dmupfen,
v  n. it nasare.

Šmarkati, rčem, ti.a i.\  1) f«u>
Šmarknuti, nein.u.a.p. j gen,
succiare;  2) (Vuk) (dmupfen,
nasare.

Šorati, rain, v. a. i.  (Vijk) n.
p., kapu nogom, f. rušili,
Cuškati.

Spada, f.  ©egen. m. spada.
Špa g, ni.  ©arf, m  Tafdic, f.

sacroceia, scartella,  f. I>žep,
. žep.

Spag, m. /  spagat, iBinbfabcn,
Špaga, f.  \ m. spago.
Špan, m. ®?cicr, ni. caitaldo,
fattore.

.Španavati, nujeni, ti. n. i.  ben

JDZeterljof pcnpalten, fin TOtiir
. (eut, ester caslaldo.

Špica, f.  1) ©ptidje, f. razzo,
razuolo,  f. Palač, Špica; 2)
Koštica od tikve, dinje, lu¬
benice , ©amenfern nam fliit'
bi«, OTclonc u. f. m. semenza
. di zucca, di melone ecc-
Spiun, m. f.  Vhoda.

Špilja, f.  #'6l)le, f. spelonea.
Špitalj, m. f.  Ifolnica.

Špot. m. f.  Itug.

Špotanje, n.  f. Roganje.
Špolati, lam,.e. a. i.  t) f. Psir
. vati; 2) f. Špotati se.
Spotati se, v. n. i.  komu, f.
. Ilugati se.

Šprili, m.  )©dKott, n .ballino,
Špriha, f. tj pallino.
Štagalj, glja.nl. ©etieuer, ©dirt'
. ne, f. capanna,  f. Škedanj-
Štaka, f.  Jttiictc, f. ntampelhi
Štakor, ut. Otatte, f. rut to, i
Parcov.

Stala, f.  ©tali, m. stalla,  (•
Staja, Pojata.

Štampa, f.  ©rucf, m. stampd ,
. f. Tisa k.

Štampar, m.  ©rutfcr, m. stani-
„ patore, (.  Tiskar.

Štampati, pum, v. a. i.  bruefen,
stampare,  f. Tiskati.

Štap, m. ©tort, m. bontone;

©tab (beimOtcgimentc), m. tla-
_ to maggiore.

Stapati, pam, v. a. i.  mit tintiu
©toef fetilagen, ptugtln, basto-
„ nare.

Šlapič, m. dim-  ©lerfen, m. bo-
„ stnncella.

Stapnica, /'. ©tclje, f. tramp"-
„ lo  , f. Štule.

Starba, f.  ©diaetc, tiicfc, 3«b n '
iuefe, f. breccia detla dentatura

st:

STE

107

Štarbac, bca, m.  etner Stv 3at>n«
liicfcn bat, c hi ha tlel le brec-
. ce nella dentatura.

Šturhati. liam, v. a. i.  fdiartig,
liidfig macticn , far delle tac-
.  c he a ileltr brecce.

Starbina, f.  f. Starba.

Stark, m.  ©tordt, m. cicoijna,

.  f. Strok, Kotla.

Starkati, kam i rčein, v. n. i.
lufammenlaufeit, correr in-
, sieme.

Stati, štem, v. a. i.  f. Citati.
Stav, m.  tlmpfct, ut. acetona,

, Scav.

Stecati, tam , t>. n. t. f. Ste-
. kati.

Stedan, tlita dno, ailj.  fparfam,
ipirtljfdiaftltd) , parco , ecnno-
, mico.

Stedanj , tlnja , m. f. Stagalj,
. Škedanj.

Štedeti, tlim, v. a. i.  fparctt,

. fdtonen, risparmiare.
Stedlonlca, /\©par{affa, I'. cas-
. na tli risparmio.

Slediti, dim, p. a. i. f. Stedeti.
Stedjenje, n. Sporen, n. ri-
, ttpurmio.

Sledljiv, va. o. odj. f. Stedan.
Stednja, f.  ©parfamfeit, ©dio-
, timu C. risparmio.

Stekati, kam, v. u. i.  f. Lajati.
Stenac, nca, m. iungcr £unb,
. cagnolino.

Stene, eta, n. 3tutgtS oott rinem
. u n t cane o cagna giovane.
Steniti, nim, v. a. i.  jmtrftn,
Steniti se, nim se, v.n.i.i  (»on
ber $itnbin), figi tar e (deliti
. cagna).

Šteta, f.  ©dptbe, m. danilo, (.
, Skoda.

Stetan , tna, o, at/j. fdiiblidi,
dannoso.

Štetina, j f.  iPorile, f. selola
Štetinja, S del parco.

Štetili, tim , v. a. i.  »ctbcrben,
guustare , danneggiare ; —
i>. n. i.  komu, fdtaben , nuo-
cere.

Štctovati, tujem, v. n.i.  ©dia«
ben ertcibcn, babe«, palir dan-
„ no, i.  Kvarovati.

Štica, f.  1 ) Saljtitanjc, f- <J ia "
vellotto, lancia, pertica fer-
ruta (per tiso di spingere le
novi ;  3) Saftl, f.  jEaftein, n.
tavala, tavolella.

Š tiči ti. čim, v. a. i.  (Vuk) mit
bet Šdbriltmgc fortitofjen (ba»
©dliff), respinger il navi-
„ glio colla slanga.

Štilac , štioca, vi. f.  Citatelj.
Štinuti, .nem, v. a. p.  f. Štip-
nuti, Štipati.

Stionac, nca, m.  Sefcpult, n.

. leggio.

Štipalo, n.  f. Klešta.

Štipanje, n. ttneipen, Srottfca,
n. pizzico.

Štipati, pam i pijem, v. a. i.

fneipen, jtvi.eten, pizzicare , f.
. .Stipnuti, Slinutl.

Štipavac, vca, m. ©forpion, in.
scorpione.

Stipnuti, nem, v. a. p  f- »ti
pati.

Štir, m trava, po Vuku: ama
ranlhus blilum.  Limi.; a po
.Stalin : mercurialis unnua,
'■Bingelfrnut, f. Sčir.

Štit, m.  ©d)ilb, n. scudo,  Ščit.
Štiti, štiem, v. a. i.  f. Citati.
Štititelj, m.  SBcfdiuticr. tPeftbit«
mer, in. protetlore.

Štitlti, tim , v. a. i.  befdiiltscn,
btfdtirmcn , proleggere , ripa-
i rare collo scudo.

ŠTR 408 Šl’M

Stitjenje, n.  Siefdiirmung, f.pro-
_ teziuiie.

Štituik, i«. ©dtilbfnappc, in.
v  seudiere.

Štiv, a, o, arij.  f. Čativ.

Sto. genit.  šta, pron.  1) mat, che.
che cona;  2) sto — to, te
— beito, giianto  — tanlo;
šlo prie, što barže, ie tlttr,
guanto prima;  što više, rca«
nodt mebr iti, eh'e tli piti;  3)
po što, n>ie tljeucr, a che
prezzo  ; 4) —, pron. relat.
roeldter, dtc, dteš, eter fo, il
lo, la, quale, che.

Štopod , pron.  eti»a$, gualehe
v  cosu.

Štopodj, pron.  f. Stopod.
Štokad, adc.  f. Kadšto, Kad-
kada.

Stokati, kam, v. n.  i. sto iagen
ftatt i-a obrr kaj. dir e  što in-
vece di  ča o kaj.

Štokoi, koja. je, pron. (.
(idčkoi.

Št o v, m. Straftamcnt, n. tratta-
menlo, banchetto.

Štovalac, vaoe.a, m. Sercftrcr,
m. venerature.

Štovali . štujem , e. n. i.  oer>
eljrcn, arttten, venerare , ono-
rare, riverire;  bcrpirtltcn. ban-
chetlare, truttare.

Štramae, inča, m. f. Dušek.
Štrapati, pam i pijem, v. n. i.
„ f. Štropiti.

Strojenje, n.Scrfdincibuitg, Gith
Y  mannung, f. castratura..
Strojiti. jim, v. a. i.  f. Skopi¬
ti, llškopili.

Strok. m. f. Stark, Roda.
Štropiti, pim, v. a. i.  fpril)rn,
„ epruzzure, aspergere.
.Stropot, in. ©epolter, n. fra-
casso.

Stropotati, potjem, r. «. i.

polteni, fare fracusso.
Shirati se, ra se, f #||f .
v  v. napere, i. \ r
Stuenuti se, nem
se, v. impe

Stuka, f.  #ccbt, m. luccio.

. „emi Sl "'

Vem. p.\ Vhunzare.

Stule, f. pl.  ©telicn, f. pl .tram-
„ poli,  f. Štapnica.

Sturak, rka, in. @rittc, f. grillo.
Šturenje , n.  Strpen, n. il gri-
dure del grillo.

Stil riti, rini, i>. n. i.  |irpctt, /Uri-
dere , strillare (del grillo).
Šuba, f.  tpels, m. pelliccia.
Šubara, f.  rpeljitiupc , f. beret-
tn di pelliccia.

Šupa, f.  varsta svraba, ©dta-
v  bc, flriibe, f. sorta di r ognit.
Šupav. a, o, adj.  fcfiiibig , (ta«
v  big, rognoso.

Šli pa viti. vitn , tt. a. i.  anfle«
rfen mit 9taubc, Jtrajc, alta•
y  car la rogna.

Šuktmbaba, f.  Unirgrofjmutttr,
f. arcavola.

Šukunded, m. Unirgrotjuater, im
„ arcavolo.

Suljak, lika, m. (Vuki bat mi'
tcrfle mit ©prtu ucrmengte (Sc-
trcibt bcim IBorfeln, bai bett
©dtmeinen gegeben mirb, va-
gliatura detle Iliade.

Šiiljevi, m. pl.  (Vuk) golbtite
«er, f. emorniiii.

Šum, mi . ©cbraufe, n. sumut,
„ Sli SUITO.

Šuma, f.  28alb, 5or(l, m. bodita.
Šuinan, uma, luno, <irf)..tral'
big. selvoso, boscoso,  f. Suni'
. nat; geraufdtopU, strepitoso.
Šumak, m. tin albernct, einfat’
_ tiger TOcnfdi, m. fatuo.
šiimar, in. Soriter, m. guarda-
boschi, boscajuolo,  f. Lupam

M ril 'i09

Sumarev , a, <>, adj. iti  gor*

v  fterb, del boscajuolo.
Sumarica, f.  1) gbrfterin. f. la
mnglie del boscajuolo ; 2) bet
Jtoljl „ ber (id) in .Sbpfe nidjt
gefcblolien bat, cavolo con fo-
, ulte selo It e.

Siimarov, a, o, adj.  f. .Šuma-
„ rev.

■Suinast, sta, o, adj.  albent,
v  einfiiliig, fatun.

Šumeti, mim, v. n. i.  rauitben,
v  faufeln, far susurro.

Sumnat, ta , to , adj.  roalbig,
v  boscoso, selcoso.

•Šumski, ska, sko, adj.  S3alb>,
v  de' b osebi.

•Sanjali, njam . v. a. i.  (Vuk)
umbirfcbnufcln, undur nuna-
, namili.

•Sanuti, nem, r. n. p.  1) f. Šu¬
meti; 2)— komu sto ii  gla-
vu, einfallen, in ten flopf fab>
etn, cailer in pensiero, ve-
nire in le.I ta.

•Sup, a, o, adj.  f. Supalj.
•Šnpalj, plja, jilje, adj.  1 ) 01 ) 1 ,

. cavo, ščuvalo, forato, vil a Iti.
•Supeljak, m.  f. Šupogjavac.
Supljlna, £bljlung, f. c urila.
•Šupljlti, pljim , r. a. i.  fjoljlcn.

. Ijolil nuden scavare, forare,
Supljog-lav , a , o , adj.  f. Šn-
, pogaav.

•Supoglav, a, o, adj. boblfopftg,
unmiljcnt), ignorante, colla le-
.slu vuola.

■Supoglavac, vca, m  Jpoblfopf,
»i.unietffcnber ®tenfcb, n n' igno-
. raule, che ha ta lenta mata.
•Sara, f.  ter Gruber ter grau,
®cbnuaer, it fratello detla
. tnoglie, nagnalo , f. Šurjak.
•Surin, a, o, adj.  f. Šorjakov.
Surjak, m.  f. Šura.

SV E

Šurjakiuja, f.šurjakova žena
bas IBcib bes Struberb bet ®c-
mafjlin , ©cbrodgerin , mnglie
del fratello detla mnglie, co-
v  gnala.

Šiirjakov, a, o, adj. bes ©cbroa«
ger«, del cognata.

Surnaja, ) f.  (Vuk) f. Surja-
Šurnjaja, j kinja.

Suro, m.  Šura.

Suša, f.  n. p. ovca, krava be/,
rokovali, ein JjJornoieb oljne
Jpbrncr, animale šema corni
v  del genere ilei cornuli.
Sušanj, šnja, m. cibgefaltcncS
S .lili', foglie cadule dagli al-
, beri.

Sušast, a, o, adj.  f. Sušat.
Šušat, a, o, adj.  oljne Jjbrncr,
„ seuza vorna.

Šušav, a, o, adj.  f. Sušat.
Šuškatl, kam, v. n. i.  ©eraufeb
macben i| 5i. mit bem abgefal-
lenen Jnubei, far susurro p.
e. colte foglie cadule dagli
alberi;  febniaben, lifpelit, ciar-
„ lare.

Šusnjara, f.  f. Snbara-
Šušnuti, nem, v. n. p.  f. Suš-
. kali.

.S uš ti ti, tim, r. n. i.  ranftben,

„ tifpcln, far susurro.

Sutiti, tim, v. a. i.  ftbroeigen,

„ lacere,  f. Alučati.

Šutkati, tkam, v. a i.  f.Alučkati.
Suvak , m.  Sinfler, m. uomo,
che si serce detla mano ulan¬
ca invece della destra, man-
cino,  f. Levak.

Šuvaka, f.  Itnfe £anb, f. mano
inanca.

Švelja, f.  Utdbterin. f. cucilrice.
Švelo, n. Dtdbarbeit, f. lavoro
da cucire.

TAK

TAJ 410

■Svigar, »n. (Vok) ©dimile, f.

cordonr.ino minuto in capo
v  ul!a sferza.

.Svraka, f.  f. Svraka.

T.

Ta, interj.  1) bodt, fo, in, di
vero, a/fe, dunque ; si, n. p.
ta jest, ta nije , ta nemoj,
ta pomoli, 2)  —, conj.  n. p.
ta jedno, ta drugo, entroeber
Sin6, obet bab Stnbere, o l’ uno,
o ialtro.

Tabak. m.  f. Dulian.

*Tabak, m. 1) £ebcrnerber, @er<
ter, m. conciapelli,  f. Kožar,
2) etn SBogen *J)apier, foglio di
earl a.

Taban , m.  Jufifoljle, f. pianta
de’ piedi,  f. Podplat.

Tabati, batu , v. a. i.  flampfen,
treten, calcare, pestare.

Tabor, m.  £ager, n. trinciera,
trincea, accumpumento.

Taboran, rna, o, adj. 8ager>,
di cainpo.

Taboriti, rim, r. a. i,  lagcrn,
fampircn, accatnpare.

Tac, adv.  f- Tako.

Tačka, f.  f. Pritka.

Tačke, f. pl.  ©ditebfarrcn. ©d)ub>
(arren, carretto.

Tad, ( adv.  bann, bamatb, al-

Tada, j tor«.

Tadar, adv.  f. Tad.

Tadanji, nja, e, ladj.  bama>

Tadašnji, nja, e, \ lij, d’al-
lora.

*Tain, m .  Stajion, f. porzione.

Taj, ta, to, pron.  biefer, bitfe,
Mefeb. cotear/o, cotesta.

Tajan, jna, o, adj.  flcfjeim, se-
crelo, occullo.

Tajati; jatn, v. a. i.  f. Tajiti.

Tajenje, n. tBerbcimiidiuna, f-
©cljeimbalten , n. occultamen-
to, nascondimento.

Tajiti, jim, v. a. i.  geljetm Dal*
ten, octbeindidicn, o ccultare,
terier segreto  ; Icugncn, negare.

Tajna, f. ©ciiciimuš , n. segre¬
to.  SMpfieriuni (etn ©aframent),
mistero.

Tajni, na, no, adj.  f. Tajan.

Tajnički, ka, ko, adj. ©efM'
tar*, dei segret ar).

Tajništvo, it.  ©ctretarint, n.
u/ficio di secretario.

Tajnik, m. ©efcetiir, m. secre¬
tario.

Tajno, adv.  gefjcim, secreta-
mente. occnltamente.

Tajnost, f.  f. Tajna.

Tajom, adv.  f. Tajno.

Tak, adv.  f. Tako.

Takajše, adv. (slov.) f.  Tako-
djer.

Takati, taeein, v. a. i.  realien«
rolten, voltolare.

Takav, kva, o, adj. f. Takov.

Taki, ka, o, udj. f.' Takov.

Taki, adv.  jlcid), albbalb, suhi'
to,  f. Odmali.

Takniac, m.  IBettetfeter, M-
eviolo.

Takmen , na , no, adj. tiljnlMn
fllcicft, ugnale, pari, simile.

Takmiti, iniin , v. a. i.  jleM'
iibnlidi mndien, uguagliare ; "
se , roetteifern , ’ gareggiare,
emulare.

Takmiti, nem, v. u. p-  bernb'
ten, toccare.

Taknuti se, nem se, r. n. P-
česa, čega, f. Tičati se, Tak¬
nuti.

Taknutje, n. sPetiibren, n. t« c '
camento.

Tako, adv.  fo, alfo, si rosi i "

TAM

411

TAM

mi života, fo ronljr id) Icbc,
p er vila rnia !  — mi Boga I,
bet @ott! p er Via!

Takodjer, conj. nad), anvhe.

Takov, a, o, i adj. folcbet,

Takvi, va, o, ( lale.

Talabuka, f.  f. Halalnika

Talac , taoca, tu. .©cijci, m.
ostaggio.

Talas, m.  UBcUt, Sluti), f. o nda,
f. Val.

Talenat, nta, m.  ®«lent, n. ta¬
lenta.

Taliti, lini, v.a. i.  febtncljcn, auf.
lofcn, lii/iiefare, sviogtiere.

Taljige. f. pl.  dtatrcn, m. tin
jroeitabtigcr fflggen, Jtabriolct,
n. carrett n.

Talog, m. Sfaebctftblag, Soben«
fug, m, Jpcfe, f. feccia, posu¬
timi (iti vino, d' oglio).

Taložan, žna, žno , adj.  trub,
mit bcm SBobtnfa? octmifdit,
feccios n.

Tam. adv. f.  Tamo.

Tama, f.  ®inflcrnif , f. »sem itu
f. Tinina.

Taman, uma, o, adj.  fiitfier,
bunlel, uscurn, lenebrosu.

'Taman, adv.  f. Uprav.

Tamašan , sna, o , adj.  n. p.
reč, ime, niebt tiar, oon bunf«
Ut Scfccutung, nun chiaro,
osvura di significato.

Tamašiti, šini, v. a. i.  anocr«
ftanbigcž, bunflcb 3cttg fptccbcn,
parlar asvuramente;  fcbct«
fen, scherzare, burlare.

Tainašno, adv.  unoctftiinbig, fo«
mifd), uscuro di significato,
comiro, curinsu.

Tambur, m. f. Bubnjar.

Tambura, f.  Xambutinc, f. sor¬
ta di vetra.

Tainburanje, n. Tambutinfpte-

Itn, 3itl;ctfpiclen, n. it sonare
la vetra.

Tamburati, ram, v. a. i.  Xam-
butinc obet Sitljerfpielcn, suo-
nare la vetra.

Tamburica, f. dim.  f. Tambura.

Tainburski, ska, o, adj. f.  Bub-
njarski.

Tamjan, m.  !H3cil)raud), m. in-
venso.

Tamljan, m. f. Tamjan.

Tamneti, nim, v. n. i.  fid) pet«
buntcln, bunftl fein, esseroscu-
ro, osvtirarsi.

Tamnica, f.  ©efangniji, n. var-
vere.

Tamničar, m.  Slttcflant, m.«o-
mo incarverato.

Tainničiti, čim, v. a. i.  einfer«
Ittn, invarverare. varverare.

Tamnik. m.  (cin ©diimpfroort>
cin CKtnfd) oon bunfler blbfunft,
»orno osvuro.

Tamnina, f.  f. Tinina.

Tamniti, nim, v. n- i.  f. Tam¬
neti.

Tamnjak , m. tSdtinipfteort) f.
Tamnik.

Tamno, adv.  bunlel, finflcr, im
®untcl, osvuramente.

Tamnosiv, a, o, adj.  bunfel«
grmi, bigio capo.

Tamnost, f.  ®unfcll)cit, f.ascu-
rita,  f. Tama, Tinina.

Tamnovati, nujem, v. n. i.  gc«
fangen ftin, im fflefangniffe ft«
?en, im .ftetter flccfcn, essere
incarcerato.

Tamo, adv.  baljin, bortbin, ča¬
sti . vostd , vala (di motoj
botten, časti , vostd (di ri-
p oso).

Tamošnji, nja, nje, adj.  bortig,
bafig , di guel luogo  , di co-
sti, cotesto.

Tamogrede, adv. in  bet £in*

TAP

412

TAR

reife, im .(nngcljcn, amlandn
di Id, passando  1  terno, guel-
la pai'te.

Tanac, nca, m. Sanj, in. balin,
danza,  f. Ples.

Tanahan , lina , o , adj.  f. Ta-
nak.

Tanak, nka, o, adj.  tuinn, fein,
febianf, sottite.

Tanan, a, o, adj.  f. Tanak.

Tancati, cam . v. n. i.  tanjen,
ballare,  f. Plesati.

Tančac, m. dim.  f. Tanac.

Tančati, čam, v. a. i.  f. Tan-
čiti, Tanjiti.

Tančina, f.  ®iinne, f. sotti-
gliezza.

Tančiti, čim , v. a. i.  tiinn ma>
ctjcn, assottigliare,  f. Tanjiti.

*Tane, neta. n. Itugel, f. bal¬
in, palla,  f. Kuhlja.

Tanen , a, o, adj.  f. Tanan,
Tanak.

Tanjenje, n  ®iinnen, n. assot-
tigtiamento.

Taii.ji, nja. nje, arfj. comp.  »an
Tanak, titnner, pid sottile.

Tanjir, m.  Seller, ni. tond».

Tanjiti. njim, v. a. i.  f. Tan-
čiti, Tančati.

Tanj ur, m.  f. Tanjir.

Tanko, ud v.  bunn sottilmente  ;
na, po —, umftanMidi, au«<
fiiljtltcf), enattamente, in det~
taglio.

Tankonog, a, o. adj.  tmnnfii"
gu, di piedi sutlili.

Tankovarh, a, o. adj. n.  p- je¬
la, smreka, fdtlanlen 2BipfeU,
®iufcU, di sol lile cima.

Tankovljast, a, o, adj.  f. VI-
tak, Tankovi!.

Tapati. pam, v. n. i.  tappcn,
andure al tast o; bussarecol
piede.

Tapun, rn. f. Vranj.

j 'Taraba, f.  splante, einjaunung,
f. steccato, palnncato.

Tarabe, f. pl.  Taraba.

Tarac, m. !pflafler (auf t>en@af'
fen), n. selciato.

'Parana, f.  S02et)(gruuc, f.  gette«
bencrunban t>cr ©onnc getroef*
netce Seig, ni. pasta graltu-
giata e seccata ul sole.

Taranj, ruja, m.  (Vuk) SRutb'
Ijobcl, m. istrumenln de’ bot-
taji, onde fanno l' incava-
tura nelle bntti per metterri
il fondu,  f. Utornjak.

Tarbobolja, f.  Saudiiftbmerj, »>■
’-8aud))»el), n. dolor di centre.

Tarbnnja, m. (Vuk) SIcEtmudi,
©tbmeecbaucb, m. notno pan-
ciuto.

Tarboslovac, vca, in. Saurt'
rebuer, in. gastrologo.

Tarbuli, m.  Šiauct), m. venlre.

Tarbušat, a, o, adj.  fcicftiaudtig,
panciuto.

Tarbušina, f.  grofjer Sauct), m-
grande ventre.

Tarcljast, a, o, adj.  tlein, un<
tcrfejst »on ©tatur, pivnalo di
statura.

Tiirčatl, čim, v. n. i.  lanfeib
ccnncn, correre.

Tar g , m.  1) ^antel, ni. mer«
natura, negozio;  2) SKarft'
pla$, m. piazza.

Targač, m.  ‘ffieinleftr, ni. ven-
demmiatore.

Targanoi, naciili, m. pl.  cine
Strt ftnbbcln obcr 3Bc()ltl6fje, ni.
sorta di citto di pasta.

Targanje, n. l) JRetJen, n. (o
svetleče, rampere  ; 2) dGcifl'
lefcn, n. il vendemmiare.

Targatba, f.  ilBcinlcfe, f. ven-
tlemmia,  f. Bratva, llerba.

Targati, gani, v. n. i.  rti šen,
abreiken , svellere, romperc.

TAR

TAR m

cogliere ;  »vcinlcfcn , vendem-
miare.

Tar gnu ti, nem, v. n. p.  rrt<
fjcn, tirare , nnnpere , strap-
pare\  — sablja, bcn ©abcl
jieljen, tirare la sciabola ; —
se, auffcbrecfcn, auffaf>rcn, ri-
scoutersi, sollevarsi,  f. Tar¬
nati.

Targovac, vca, m,  £anbcl$*
mann, m.  Kaufmana, m. mer-
cante , mercatante , nego-
ziante.

Targovački, Ka, o , adj.  fauf-
mannifcb, IjanbcUmannifctj , dei
mercanti, mercantile.

Targovanje, n.#anfc>cln, n .mer-
ca tura.

Targovati, gajem, v. a. i.  (jan-
beln, Jpanfcl treibcn. esercitare
la mercatura.

Targovina, ftantcl, m.^anb.
lunj, f. commercio, negozim
ipanbclbivnare, f. mercanzia,
f. Roba.

Targovište, n.  Stturft, Cftarft.
flcrftn, »i. i nercuto, piazza
ili commercio-

Tarli, m. f. Terali, Teret.

Tark, m. I Sauf, m. IRenncn,

Tarka,/'. j 3ajcn, n. cono.

Tarkae, m.  Jlorftcr, m. Inrcas-
si i, furetra,  f Tul, Tuliea.

Tarkalište, n.  'Rctmbafjn, I'. ear-
riera. lizzn.

Tarkanje, n.  Eaufcn, n .cono.

Tipkati, tarčeui , v. n. i.  lan«
fen, correre.

Tirlica, f.  1) SlactiSbrcetic, f.
gramola, niucintla (s!rumen¬
ili per bat!er il lino ; 2) Vran«
8Ct, ©rfianbpflorf, ba lina,
j/ogna.

Tani, m. Eorn, Stadiel, m. spi¬
na  ; Eornftraucb, m spina
Cinleso di siepe.)

Tarni, na, o, adj.  n. p. kola,
Eaft •, di carico, per g rundi
caric hi.

Taralce, f. pl.  Eafhnajen, m.
carro per grundi carichi.

Tirnište, n.  i ein mit Eorncn

Tirnjak, m .\ocrroudifcncr splap,
luogo ove crescono le spine.

Tirnje, n. coli.  Eorncn, spine.

Tarnjiiia, f.  ©ctilcljt, f . pru-
gnuula.

Tarnokop, m.  jtarfl, m. zappa,
mana.

Tamov, a, o, adj.  Sorm, det¬
la spina.

Tarmili, nem, v. n. i.  1) frfiau
bcrn, crflarren , innorridire  ;
2) aueloffbcn, smorzare, eslin-
guere, spegnere.

Tarotine, f. pl.  Scilfoanne, Slb-
fflUt, pl. limatura.

Tarpak, pka, o, adj.  bfttcr,
faucr, acerbo.

Tarpati, pam, r. a.i.  anfullett,
anftiiufcn, ripienire.

Torpeti, pim, c. a. i.  Ictben,
bulbcn, p at ir e , sofprire;  —,
v. n.  baucrn, durare,  f. Trajali.

Turpeza, f. Mol.

Tarpika, f.  cine (Hrt (Hepfet,
sorta ile' polili.

Tarpiti, pim, v. «• i- f- Tar-
petl.

Tarpljenje, n. Eeiben, n. puti-
mento.

Tarpljlv, va, o, adj.  bulbfsm,
lollerante.

Tarpljivost, f.  Sulbfnmfeit, ®ul>
bun j, f. lolleranza, sofle-
renzu.

Tarputac, tca, m. TBcgettcb, in.
UGcgebrcit, n. piantaggine,  f.
Bukvica.

Tars, m.  SRebc, f.  fficiniiotJ, m.
vile.

Tarsenje, n.  ©trcben, »eftre

TAS

414

TEC

ben, n.  (Bemubung , f. premie¬
ra , čuva, sforzo, studio.

Tarsiti se, sim se, v. n. i.  fid)
bemiiljen, (id) beftreben, ficb be<
fletSen, sforzarsi, darsi la
premura, sludiarsi.

Tdrst' 3 ' j ^ 3}ol,c  ’ 11 ' canna -

Tarstika, f. (■  Tarska.

Tartanje, n.  ffianfeit, n. it ra-
cillare;  Taumcltt, n. trabbul-
lare, barcoltare.

Tartati, tam, v. n. i.  ipanteit,
vacillare ; taumeln, trabbul-
lare, barcoltare -,  toppeti, an-
dar tentone, alla cieca.

Tarti, tarein, r. a. i.  ll bredicn,
jcrbrocfeln , rompere ; 2) rei,
t-cn , stroppicciare , straffi-
nare ; 3) lofcbeit, ouelbfcftcn,
cancellare , f. lirisati.

Tarzanje, «. Buden n. palpito,
spojimo; strignimento.

Tarzati, 7,am i žem , v. a. i.
jiufen, reijjcn. strappare ; stri-
gnere;  — se, auffatjrcn im
"iSdilafc, riscuotersi,  f. Tar-
gnuti.

Tarženje, n.  £onbetn, n. mer-
catura.

Taržište, n.  f. Targovlšte.

Tar/.iti, /.im, r. a. i.  eerfoufcit,
fetl bieten, vendere, rivende-
re  banbein, esercitare la
mercatura,  f. Targovati.

Tast, m. bor (Boter btr 5ro«,
Jrauenoater, @ebroiegeroatcr, m.
pudre detla moglie,suocera.

Tastov, a, o, adj. be$ )£>d)roie»
gerooterg, del suocero.

Tašč, ca, če, adj.  f. Tast.

Taščina, f.  f. Taština.

Tast, a , o, adj.  nucbtcrn, letr,
digiuno  , roto, vano ; citcl,
vano.

Taština, f.  Seere , 9!ud)tentl)eit.

f. ranita ; Sitelfeit, f ranita,
rana gloria.

Tat. m.Sieb, m. ladro,  f. Krad-
Ijivac.

Tata, m.  (Boter (iit bet j?titber<
fprocbe), podre (nella lingua
de' bambini). papd.

Tatar, Im. l) (Tatar, m. Ta-

Tatarin, j/aro; 2) (Souriet, m.
corriere.

Tatliina. f. ®iebflol)l, m. fnrto-

Tatica, f.  Stebtrt, f. ladra;
m. dim.  f. Tata,

Tatski , ska, o, adj.  biebifeft,
ladro.

*Tava, f.  tpfonne, f. padella,  f.
Ponjva.

•Tavan, m. 1) (Jilofont, (Soben,
m, delo d'una rameni, suf-
tta  ; 2) Dberboben, Satbbo«
en. m. soffita, soffitto.

Tavan, vna, o. adj. f. Tarnati.

Tavica, dim. i  Tava.

Tavnlca, f.  f. Tamnica.

Tavnina, f.  f Tamnina.

Tavno, a dr.  f. Tamno.

Tazbina (Tastbina), f.  ©dimit’
gercltcrn, bož #auS ber©dn»ie’
gcreltcrn , p aren teta o časa
del suocero.

Taženje, n. (Beruftiguitg, SBefoitf'
ttgung, f. pacificamento.

Ta/.iti, zim, v. a. i.  beruljigen.
betdnfttgen, ftiden, pacificare,
tranguillare.

Te, con, J. f. Ter.

Teca. /'. f. Teta.

Tečaj, m.  Souf, Sourž, m.corso.

Tečan, čna, o, adj.  fdim.irffjoft,
saporito.

Tečenje, n.  1) gltešcit, n. la
scorrere ; 2) Srroetben , n. H
guadagnare.

Tečevina, f.  Srroorbcne, n. cosa
guadagnata colla propria fa-
tica.

IKK

'115

TEM

Teči, tečem, v. n. i.  1) ftie«
itn, correre; 2)  laufcn, cor-
rere  ; 3) enpcrben , geivinnen,
itua,lan ii art 1 . actjuislare.

Teg, ni. Selčarbctt, f. lavoro
di cumpngnn.

Teglečl, ča, če, puri.  jum3te«
Ijtit geljortg, da lira, tirante.

Teglenje, n. 3ict)tn,  n. it li-
vare.

Tegliti, Hm, v. a. i.  1) jichcn,
lirare ; 2) — v. n.  fdjioer fcin,
pesare.

Tegnuti, nem, v. a. p.  bcriif)«
rcn, anrtiljren, tuccure,  f. Tak-
nutl.

Tegoba, f.  3?cfdm>ertc, ®diieic«
rigleit, fdnvere Olrbeit, f. gra-
vezzn  ; incommodo  , disagio ;
querelu.

Tegomer, mi. Sbaromctcr, m.
barometra.

Tegota, f.  ©diiperc, f.  ©cioidtt,
n. pesu.

Tegotnn, tna, o, adj.  ljfdneer,
roidtttg , pesanle  ; 2)  fdnvan«
gtr, pregna.  f. Težak, Noseč.

Tegntno, adv.  frtmtcr, griive-
meule.

Tek, m.  ©efdimacf, m. gueto,
sapnre;  5tppctit, m. uppelilo.

Tek, m.  8auf, m. cursa.

Tek, . udv.  faum, nur, letfe,

Tekar, ( appena;  — sto ne,

Teke, l tcinalje. guasi, pano

Tekem,' malicava.

Teklič, m. čaufer, m. cursore,

Teknnti, nem, v. a. p.  (Vuk)
tinfalltn, venir in metile, suv-
venire.

Tekačica, f, (voda), Slufcioaf«
fer, n. acgua cnrrenle.

Tekut, m. f'  £ul)iurlau$, f.
pidocchio dei volatili do-
tneslici.

Telae, teoca, m.  tfalb, n  vi-
lello.

Telad, f. coli.  Jtalber, pl. vi-
lelli.

'Telal, m.  ^eroto, Stubrufer, m.
bandit are.

Tele, leta, n.  flalti, n. vilello.

Telesan . sna, o , adj.  IctMtcft,
forperlicb, vorpuren , cuvpli¬
vale.

Telesno, <td». letblicb. fbrperltdi,
corporalmenle.

Teletina, f.  falberned Sleifrf), n.
čarne di vilello.

Teleljak, to.  falbblctcrncr Stan«
jen, lorntfler, m. valigia  , bi-
saccia (di pelle di vilello).

Teletji, tja, e, adj.  Jtatbb«, de
vilelli.

Telica, f.  Šarfe, f.  junge fluf),
bte ned) nictit gefalbt tat, vi-
lellu.

Teliti, lini, v. n. i. \  mer«

Teliti se, lini se, v n. i.j  fen,
falben, feture (delle vacehe).

Telo, n. Ctib. Jterper, m. corpo.

Telovo. n.  Srobhlcidinamsfcft, n.
corpus domini , f. Itrašan-
čevo.

Teme , mena , n.  ©cbeitel, in.
vertice.

Temelj, m. ©runt . m.  &unta«
ment, n. fondamenlo.

Temeljan, I jna, o, adj.  ©runt«,
fondamenlale.

Temeljit, a, o, adj.  grunblid),
fonda! o.

Temeljitelj, m.  ©riinber, ©tif«
ter, m. fandalore.

Temeljiti, Ijim , v. a. i.  grun-
ten, fondure.

Temeljito, adv.  grunMtd?, ge«
grimbet, fondalamente.

Templo, n.  1) iTempel, ni. lem
piu  . 2)  Sfonoilai , m.  cine mit
^eiligenbilbern eerjicrte ®Aei*

416

TET

TKI!

bemanb iroifcben tem MUerfjcT
ligflen unb tem iibrigeii £beiie
ter Jtircbe (in bet griecbildicn
■Sirdie), un parele fregialo
colle imaggini dei situli netlu
chiesa greca , che divide Val -
ture dal resto d >1 temp in.

Tenan, m. $ f.  (Vuk) n. p na
tenanu, bet ©luge, bequem, a
beli’ agin, comodamente.

Trnja, f. (slov.)  f. Sena.

Tepac, pca, m.  SBagabimb, in.
vagabunda.

Tepanje, n.  ©tammelti, n. il
balbulire , balbezza.

Tepali, pam, v. n. i.  flammeln.
balbulire.

Tepav, a, o, adj.  flammeinb,
balbo, balbuziente.

Tepavae, vca, m. ©tammier,
m. urimo balbuziente.

Tepčad, f. coli.  SS.igabunben, pl.
vagabundi.

Tepce, četa, n.  f. Tepac.

Tepliti, lini, t>. n. i.  f. Topliti.

»Tepsia, f.  f. Medenica.

Tepsti, pem. v. a. i  fddagen.
battere,  mit ter SKutfje flopfen,
vergh- ggiare ; —  se, v. n.  ber>
nmirrcn, »ngircn, andare va¬
gabundu.

Ter. con),  imb , e  (ed mirt ge=
traudit bci btit 3 ti t rob r ter n tie
junt namltcben ©ubieft gcljorcn,
Uiluperasi presso i verbi ap-
parienenli ad un medesimn
subielto):  sedi ter pevaj, f.
Te.

Terali, m.  ?afl, ffr«d)t, f. peso,
carico , f. Tarii.

Teranje, n.  Treibeit, n. lo scac-
ciare.

Terašan, šna, o, adj.  beiaftet,
beorarttet, carico , caricutu.

Terati, v.  a. i.  treiben, caccia-
re, inseguire, mellere in fu¬

ga  ; — 7,anat, cin ^antmerf
betrcibcn, esercitare un me-
stiere  darvlje tera, tie
aSiiumc fcblageit auž, g It alberi
rinverdiscono ; — se, c. n.
in ter iSnntft fettt, essere in
fregn,  f. Pudiati se.

Tere, con). (.  Ter, Te.

Teret, m.  f. Terali.

Terotan, tua, o, adj.  f. Tera¬
šan.

"Ter/.ia, m.  f. Krojač.

Tesan, sna, o, ad).  eng, fdimai.
streli o, angustbj  —no mo¬
re , ffllccrcitge, f. streli o di
mare.

Tesar, m.  Bimmermami, m.fal-
legnume , f. Oervodelja.

Tesati, tešem, v. a. i.  bcbatitit,
jimmern, dirrozzare, dolare,
asciare.

Tesla. f.  cine 3(rt 3immcrart, f-
(j. 'P- fiirticTrogmacber), sor¬
ta di ascia con cui si s c uva¬
li o i truoghi.

Tesnac, liaea, m. f. Klanac.

Tesno, ude.  fcbmal, eng , slrel-
tamenle.

Tesno, n.  ©ieerenge, frelo.

Testen, a, o, adj.  teigtg, dipa-
sla nun colla.

•Testera, f.  f. Pila.

»Testir, m.  1) grcifptecitttng, f-
(einež Sebriungeitl, la libera-
zione d' un garzone di qual-
che mestiere;  i. Oslobodje*
nje, 3) je ii testir? ifr te er*
laubt ? e permesso ?

Testo, n.  Strig, m. pasla.

Tešiti sim, v. a. i.  troiten, con-
solare , conforlare  ; bciSnfti«
geit, calmare, placare.

Teštiti, tim, v. a. i.  f. Tiskati.

Teta, f.  tie ©diroeiler bed 35a>
ter« eter ter ©tutter, itantt,

TEŽ 417 TIH

®tume, f. sorella del pudre,
o deli a madre, zia.

Te tac , tca ,( m.  Jer CBann Jtt

Tetak, tka,( Zonte, marito
della zia.

Tetčev, a, o, adj.  f. Tetkov.

Tetica, f. f. Tetka.

Tetic, m. tetin sin, ®oJn Jer
Zonte, Soufin , m. figlio della
zia, cugino.

Tetin, a, o, adj.  Jer Zonte,
della zia.

Tetišna, f.  Jie Zodtter Jer Zon«
te, Gonilne, f. figlia della zia,
Olgina.

Tetiva, f.  Sejne Jed iBoaend, f.
corda.

Tetka , f.  f. Teta.

Tetkin , a, o, adj.  f. Tetin.

Tetkov, a, o, adj.  Jem Zanten<
manne gejorig, del marito
della zia.

Tetreb,) m.  Jltierjajn, m. te-

Tetrev,) Iraone, urogallo.

Teturali,ram, v. n i.  f.Tapati.

Tekati, težem , v. a. i.  (in Jer
Bufammenfejung mit: o, na, po,
pri, pro. za) jiejen, trarre.

Tezga, f.  SBuJenbanf, TOerfbant,
f. panca de' botlegai o ar¬
tisti.

Teža, f.  Srttroere, f. peso, gra-
vezza.

Težački, ka, ko. adj.  JerJlcferi*
teutc. degli ugricottori.

Težak, m. Olcftr»mann, m.agri-
cottore,Itrbeiter m.lavoratore.

Težak, žka, ko, adj. (comp.
težji) fdimer, grave, pesante;
difficile.

Težakinja, f.  ScIJarbeiterin, f.
dimna che coltiva la terra.

Težanje, n. SelJarbeit, f. lavo-
re  iti terra.

Težati, žam, v. a. i.  JeJatten,
colticare, travagliare.

Tezatnik, m.  2Berttaa, m.gior-
no di lavoro.

Teženje, n.  Sebmerfroft, Jtci.
gung.ZenJenj, f. gravitazione,
inclinazione , tendenza.

Težina, f.  1) f. Teža; 2) UiJel-
(eit, f. nausea,  f. Muka.

Težiti, žim, v. n. i.  kamo ili
za čini, JurcJ Jie ©diroerfraft
grjogen merjen, gronitiren, ve¬
nil- tratto della propria gra¬
vitazione;  flrebcn nad) etmad,
Jingejogen merJen, (Trti feljnen ,
inclinare, tendere, desiare

Težji, ja, je, adj. comp. f.
Težak

Težko , adv.  fttimer, graremen-
te ;  fdimerlid), diffieilmente.

Težkoča, f.  ©dimierigteit, f.
difficolta.

Težnja , f.  1) f. Težanje; 8) f.
Teženje.

Ti, pron. Tm, tu.

Ti, ta, to, pron.  f. Taj, ta, to.

Tibati se, bani se, v. n. i.  (id)
moufen, mudare.

Tiča, f.  f. Ptica

Tičanje, n.  SBertilfren, n. loc-
camento.

Tičati, tičem, r. a. i.  berujren,
toccare, tast are;  —se ko^a,
česa, anfiofcn, angrdnjenJ fcin,
in Jer »ctujrung fein, esser
contiguo , toccarsi;  anbelan«
een, angejen, betreffen, riguar-
dare, concernere,  f. Tak-
nuti, Taknuti se.

Tiganj, m. f. Tava, Ponjva.

Tigla, f.  »iigeleifen , n. ferro
(per stender i panni),  f. *Utia.

Tih, a, o, adj.  rtijig, fiin, pla-
cido, guieto, mite, mansue-
to.

Tiho, adv.  (liti, fadite, ieife, pla-
vidamente, tranquillamente;
(liti 1 zitlo!

tl

TIS

41« TKA

Tiska, f.  ©cbrangc, n. folla,
talca.

Tilioča, (f.  ©tiuc, f placidezza,

Tiliost, j tranquillitd.

Tijenje, n.  Settmcrben, n. I'in-
grassarsi.

Tik , praep.  fna»» an —, conti-
guamente.

Tikom, ailv.  f. Tik.

Tikva, f.  u r b i g , fiiirbifjflafclie,
f. zucctt  ; fig.  ©chatel, m. c ra¬
ni o , teschio, testu;  u jedmi
tikvu puhati, »om gtetcben
©clicbter tein. ester cointeso.

Tikveni, na, o, arfj. n. p. cvet,
seme, Jlurbig . detla zucca.

Tikvica, f.tdim.  fletner Uiirbifi,

Tikvič, m.\piceola zucca.

Tim, aitv.  um fo, tefio, tanto,
»er tanfo: tim bolje, tim ijore.

Timariti, rim, v. a. i.  n. p.
konja, jiriegeln, strigtiare.

Tirnim.m Steucrruter, ti.limone.

Timuniti, nim. o. a. i.  cin
©d)iff lenfen mit tem ©tenerru*
ter, governare col limone.

Tin, m. SDtittclroant, ©cbeitemanb,
f. parete di legno, chinsura.

Tiniti, nim, c. a. i.  n. p. so-
bu, mittclft cincr ©cbeitemant
abtbciieu. dividere con un
parete di legno.

Tinjanje, n. (SHimmen, n. il
čutare (del f utico.)

Tinjati, njarn , • t. n. i.  jlim*
mtn, artler senza fiamma co-
nte sotto la cenere , f. Kliti.

Tinji, nja, nje, ailj.  n. p. 7,a
tinji čas, balt, in furjer 3cit,
presto, fra poco.

Tintilin, m. f. Malik.

Tipsa , f.  (Vuk) f. Stipsa.

Tis, m. Sibtnbaum, m tasso,
(alberti),  f. Tisen.

Tisak, ska, m.Srutf iter ©dttif,
ten) m. impressione,  stampa,
tipi.

Tisen,.m. f. Tis.

Tiskarna , f.  'bucbtruderei, f-

stamperia.

Tiskati, kam, v. a. i.  truden.
premere;  truden (tic ©ditif'
ten), stampare

Tisnuti, nem, v. a. p.  an«
trucfen , triiden, premere, spi-
gnete,  f. Tiskati.

Tisov, a, o, atlj.  »on (žibettljolj.
ttiben-, del legno tli tasso.

Tisovimi, f.  gibenljolj. n. leg¬
no tli tasso.

Tisuča, f.  Saufcnt, «. milic.

Tisuel, ca, če, adj. taufentite.

miltesimo.

Tišina, f.  Stilte, f. bunnaeeia,
tranguUlita,

Tišiti, šim, v. a. i.  ftilten, cal-
mat e, guietare.

Tištiti, štim, v. a. i.  f. Teštltb
Tiskati.

l iti, tijem, v. n. i.  fett inerten,
ingrassarsi.

Titranje, n.  tat ©»icicn, w ( '
bei man etreat in tie bbl)C miri 1
unt roicter auffdngt, il giuoco-
in ati si getta tal cosa in
arin e la si ripiglia.

Titrati se, tram se, v. n. i-
ctniat in tic Suft merfen unt
roicter auffangen, huttare sl¬
atina cosa in aria e ripigli'
orla avolo;  — kim, cinen JW
SBeiien (jaben, burlare.

Titrcnka, f.  3littcrr»erf, n. or-
pelin.

Tja (ča), adv.  bit, bit ju, sitto;
fort, via.

Tjedan, t m.  ®od)C, f. tettir

Tjedanjjj mana,  f. Sedmi ca,
Nedelja (danali.)

Tjednik, m.  ‘ffiorfienblati, n.
TOotbenfcbrift, f. foglio ebdo-
madario.

TOL

TO

4)9

Tkalac, tkaora, m.  ®ebcr. m.
tessitore.

Tkalački, ka, ko, arij.  Steber,,
riti tessitori.

Tkalica, (  f. iffieberiu, f. tessi-

Tkalja, trice.

Tkanica, f.  gcrecttcr ©urtcl, m.
®cl)šrpc. ciiltura.

Tkanje, n.  SScbcn. n. tessitura.

Tkati, tkem i trem, r. a. i.
tecbcn, tessere.

Tko, šlo , gen  koga, resa ili
čega, »er, chi.

Ikogoil, f j,mn.  lvcrimmcr,

«3RK'f

Tlačenje, n.  SBcbriitfung, f.  3?ic<
bcrtreten, n. conculcamento.

Tlačiti, čim, n. u. i. niebertre,
ten , cnnculcare . calpeslare ;
bebriicfcn, tpranniflrcn, nppri-
mere, tirannegiare.

Tlaka, f.  grobnbicntt , ni.  3to«
bot, f. semitu commandata ,
truvaglio per allri.

Tlapiti, pim, v. a. i.  tJlaufcben
pktubcrn, ciancinre, strapar-
lare  , rurebttnanber traumen,
iaotailcrci: , fantasticare, so-
gnare.

Tlapnja, f.  J&trttgefpintT, n. fan-
tasima . cltimera ; ©trebe, n.
‘Pluubttei, f. ciarleria.

Tle, indecl.  I Snfboben, ffirbbo.

Tli, f. pl,  j btn , m. terra ,
suolo , pavimento.

Tliti, tlijem, v. n. i.  giimmcn,
arrier senza fiamnia;  eermo,
berti, otrrocfcn, corrompersi ,
intanfarsi.

Trnast, a, o, arij.  bmtfcl, oscu-
ro, tenebroso

Tmica, I f.  ®unfci, n. 5inftcrmf,

Tmina, 1 f. tenebre, oscurita.

To, l) pron. n.  »on ta.j, baš,
cibj  9) conj.  fo, allura :  ako

tako hude , to smo mi pro-
pali, iti : ako tako bude, pro-
pali smo.

Tobolac, lca, ni. Seute! m.
Sorte, f. borsa.

Tobo/. . t ariv.  oorgeblieb pre-

Toboie.j tesamente.

ToboZnji, nja. nje, arij  »or«
gcblieti, fo gemtmit, tein foltenb,
preteso.

Točil ,1 . ... .

Tocilj,j m ‘  f ’

Tocio . čila, ni. ©tblcifitcin ber
(itb auf ciitcr Sitbfe brctit, cole
versatile a ruota.

Točak, čka, m.  1) 9tab n.
rinita,  f Kolo, Kotač; 3)
SBtnnncnrbbrc, cannello, rioc-
cione.

Točan, ena, o, odj. (ni.9s.j
punftlicb, gcnau, puntuale, ac-
curato.

Točenje, n. 1) ?(u4fd)citfcn, n.
it versare , vendita a minuto
fitei liquidi):'i)  Stepen, Srcblei'
fen, n arrofdmento , aguz-
zamento.

Točiti, čim, v. a. i.  i) fcbcnfcn,
auSfcbcnfen, versare, vendere
alta minuta  (vino, birra ecc.);
31 fdiltifen ittcpcn , arrotare,
aguzzare; 3)  bretbfcln, tor-
niare.

Točka, f. (russ.)  Ditnft, m.
punto ,  f. 1’iknja.

Točnost, f. (russ.) ! Siinft(itt)(eit,
©cmungfcit, f. accuratezza.

Tojaga, f. f, Toljaga.

Tok, m.  Snttcrai, n. etgpfcl, n,
fodero, astuccio.

Tokar,)».®rccbSier, m. tornitore

Toli, ariv.  1)fo trte!, fofehr, tan¬
tri  ; 3) f. Akoli.

Tolik, a, o, adj.  ft grof, fo oiel,
fo ftljr, tanto.

toliko, adv.  fo oiel, tanto
27'

430

TOK

TOP

Tolisan, sna, o,} ad). dim.  »»n

Tolišan, šna, o,(Tolik, fogrofi,
tanin.

Toliti,lim,t>. a.  i. bcfanfltgett, (lil-

Itn , placare, mitigare, guietare.

Toljaga, f.  ©riigel, m.  .Rcule,
f. bastnne qrosso.

Tolkovati, kujem, v. a. i.
(rušit ) f.  Tuinačiti.

Tolmač, m. S3olmctfdter, m. in¬
terprete,  f. Tumačitelj.

Tolmačiti, čim, v. a. i. (.  Tu¬
ni ačiti

Tolnačiti, čim, v. a. i. (slov.)
f. Večati.

Tolvaj, m. (slov.)  Razbojnik,
Lupež, Hajduk.

Tomačiti, čim, v. a. i.  f. Tu-
mačiti.

Tonoto, n. 3agergarit, n. rete

de' cacciatari ; f. Ten el o.

Tonuti, nem. v. n. i.  oetfmfen.
andar a fonda, affondarsi
nell' acqita.

‘Top. m. Stanenc f. cannone.

Topal, pla, o, udj. f. Topao.

Topao, pla, o, adj.  rentni, Ijciji,
caldo, fervente.

Toparv, I adv.  erit, appena, a-

Toparva, (tl e s so la pritna volta,
f. Stoparv, Stopram.

Topiti, pim, v.a.i.  1) fdimtljen,
sguagliare;  3i taudten, sommer-
gere: 3)  bereafitnt, tranfen,
inaffiare.

Toplica, f.  f. Toplice.

Toplice, f. pl.  rearme4 ®ab , n.
bagno caldo.

Toplina, f.  ffidrme, f. calore.

Toplitj, lim, v. a. i.  rearmtit,
scatdare , riscaldare.

Topljenje, n.  1) SBdrmeit, n.
scaldamento ; 8) ©riimcljeit, n.
liquefazione, squagliamento:

3) 2nudien , n. immersione;

4) SSeroalietmtg ; f. irrigamento.

Toplo, <idr. n>arm, c aldumente.
Toplomer, m.  Tpetmometet, m
termometra.

Topničtvo, n. JittiUctie , f . ar-
tiglieria.

Topola , f.  ^appefbaum, ni. p>-

oppo.

Topolik , m. <Dappelrealb, m,
bosco de' pioppi.

Topolov, a, o, adj.  <J>nppet',
di pioppo.

Topolovina, f.  <J)appell)olj, ”■
legno di pioppo.

Toporište. n.  ©lici, Jpeft. «■
(»on bet ^padfe, £auc, ©cpaufel,
u. f m.) maniro  (detla scure,
dellu ranga, znppa ecc.)
•Topuz, m. |Jttule, f.  Jtolbcn
‘Topuzina.f.(m. mosta,f. Hal-
Tor, m. Jpiirbc, f. I fur tat
niti)), agghiaccio, pečatih’
stalla.

Torac, rca, m.  f. Tvorac.
Toranj, rnia, m.Iburm.m./m/J’
Torba, f.  lornifter, ©dtnappia®:
m. sacco , tasca;  metiM? 1
glavu u torbu, ba4 Sebe« j 11
©tfaljt icpcn, metter  la rit“
in pericolo.

Torbak, m. f. Torba.

Torbar , m.  1) jEoriuflernmdie 1
m. c Iti fa i sauchi;  8) (VuB>
Xtimet,S^M(itet,m.mercia)uol°
Torbono.sa. m. £otmftertriigf r -
Cuerfadttrager, m. chi
il sacco o la hissuccia.
Torenje , n. bas SHiftcn bti ® |{ '
be4, lo stallare.

Torica, f.  fllette, f. lappola-
Toriti , rim, v. a. i.  Wll»"'
stallare.

Torlak, m. (Vuk) ©rodfptcdd'
m. SDtaulbtlb, m. millanlatdfi'
Torlati, lam, v. a. i.  (VB*
gtofcidirefen, praplen vantari'-
Tornjati se, njam se, n. "■  *'

Tli V

42i

fid* fortmadKB . foriparfen, aii-
darsene,  f. Odlazili, Otiči.

Tot, conj.  f. Ilaklc.

Totu, adv.  to, tafelbft, cnsti,
costu  , gui.

Tovan, vna, o, ad).  ticf, fctt,
grasso , carnuto.

Tovar, m.  D Catung, Eafl, f.
carrico;  2) f. Magarac.

Tovarenje, n.  Saten, n. it car-
rivare.

Tovariti, rim , v. a. i.  laten,
aufiabcn, Pcpacfen, carricare ,

Tovaruš, m. (slov.)  C&cmann,
®atic m. mar it o,  f. M už.

Tovarušiea, f. (slon.)  f. Žena.

Toviti, vini, v. a. i.  mafttn,
ingrassare.

'Lovljenje, n. SBlaitt«, n. ingras-
samento.

Tovor, m.  1) ©aumlaft, ®iirte,
f. carrico , soma.

Traeak, čka, m. dim.  f. Trak.

Trag, m.  Jufiflapfcn, m. ©pur,
f. truccia, vestigio,  f. .Sled.

Trag, m.  f. Traga.

Traga, f.  Jtacc, f.  ©dilag, ni.
razza , schiatta.

Trajanje, n.  f aucr , f. dur at a.

Trajati* jem, v. n. i.  taucrn ,
auipalten; — vreme, jubtinatn,
passare , consumare.

Trak. m.  I) ®antel , n. »astro,
fettuccia;  2) (slon.)  f. Kraka.

Traljav, a, o, ar/j. n. p. obuea,
haljine, licbtrlidt, lerlumpt,
stracciato.

Traljavac, vca . m. Jcrlumpit,
Eump, m. stracciato.

Tralje, f. pl. i)  Tragc, Troje,
baftrc, f. barella. 2)  Scpen,
Emtipen , pl. cenci. stracci.

Trap. m.  ®rubc in ter 6rtc um
torin etmaP aufiubcreabren.fos-
*a scanata in terra per con-
šemami gualehe cosa.

TRfc

Trapiti, pim, a. a . i.  qualm
turmentare.  f. Mučiti, Moriti'

Trapi j e nje , u.  Ouaitn, n. tor-
mento , f. Mučenje.

Tratina. f.  Stnjcr, m. luogo
erbuso .

Tratiti, tim, v. a. i.  jepren,
ocrjttjren , aujjcben, consuma¬
re  , spendere.

Tratjenje, n.  3eljrcn, »trjtljten,
n. consumamento.

Tratnja, f.  ttufmant, m.  Soden,
pl. spesa.

Trator , m. iilmarant, m. ama¬
ranta.

Trava, f.  @raž, itraut n. erha.

Travan , vna , o, adj.  graftg,
erboso  , erbale.

Travanj, vnja, m.  Slprti, m.
aprile.

Travarina, f.  @raigctiil)r, f.
dazia per i pascoli.

Travina, /'. Unftaut. f. erbaccia.

Travltl, vim , c. a. i.  mit ber
Sicbe fcffcln, far innamorare.

Travnik, m.  f. Livada.

Traženje, n. Slictien, n. ricerca.

Tražitelj , m.  ©udier, m. cer-
catore, ricercatore.

Tražili, žim, v. a. i.  iitdien,
cercare, ricercare, andare
in traccia.

Treba biti, treba jest, v. im-
pers. i.  pon 9totl)en (fin, esser
di hisngno.

Trebati, bani, e. a. i.  trsu*
ifctn, adoperare, aver biso-
gno j —, i>. n. i.  beburfen, pon
Štotijcn (fin, esser di bisogno.

Trebi biti, v. impers. i.  f.
Treba biti.

Trebili, bitu, v. a. i.  1) fauberie,
reinijen , purgare , mondare ;
8) idiilen, sgusciare.

Trebljenje, n. »einijen, ©«»•
bern, n. purgamenlo.

TRI

TRK {H

Trebotine , f. pl.  Slrai, m.
mondigliu.

Trebovanje, n. '■Sebutfcn, n.
»ebarf, m. ©cbraudi, m. bi-
sogno, uopo, uso.

Trebovati, bujeni, r. a. i.  »on
SBblljctt baten, benotbigen, a ver
di bisogno.

Treče , adv.  brittenš , terzo.

Treči, ča , oe, adj.  f. Tretji.

Trečina, f.  f. Tretjina.

Trem, m.  SSotb.idi 'Portitub,
m. specie di purtico.

Trenica, f.  1) cin gefugteč Srctt,
tuvola segala  ; 2) SReibtifen,
gratlugia.

Trenje, Šteiben. n. il grallugiare.

Trenutak, tka , m. Slugenbiicf,
m. momenlo ,  f. Trenutje.

Trenuti, nem, v. a. i.  bab Sluge
jutfjun, chiudere locckio.

Trenutje, n. Čoka) f. Trenutak.

Trepavica . f.  Slugcnroimpcr, f.
palpebra.

Trepet, m. 3ittcrn, 2)cbcn, n.
tremore.

Trepetanje, n.  f. Trepet.

Trepetati, petjem, r. n. i.  (it.
tern, beben, Iremare

Trepetijika. (igla), 3ittcrna-
ttl, f. spiltu iirnato con deli'
orpello.

Treptati, ptjem, r. n. ..  ti¬
ma , blinjcln, ammiecare.

Trepteti, tim, r. n. i.  jittern,
beben, tremolare;  — glasom,
trittern, trillare.

Tresak, ska, m. ©onncrfeblag ,
»libfeblag, m. fulmine.

Tresenje , n. f. Tresenje.

Tresk , m. f. Tresak.

Treska, f  ©plittcr, m. scheggia.

Treskanje, n.  bab Sinfdiiagen
beb ®onnerS, fulminazione.

Treskati, kam, r.n i.  cinfcblagen
(bet Sonner), fulminart.

Treskavica, f.  Sonnermetter,
n. lemporaie cogli s pes si
f ul nuni.

Tresnuli, nem, v. n. p.  1) f.
Treskati; 2) —, v.  «. p ,f .
Tresti.

Tresti, sem, v. a. i.  fdnitteln,
scuotere , scrollare  —se,
v. n.  jittern, beben, Iremare.

Treštje , n. coli.  ©plittcr, m-
pl. schegge.

Tresenje, n. ©efnittcln, n. scu *
otimento, scrollamento.

Trešnja, f.  Steben 3ittcrn , «•
tremore  ; Srbbcben , n. terre-
moto.

Trešnja, /'. .ftirfcbcnbaum, m-
•Sirfcbe. f. ciriegio . ciriegio-

Trešnjov, a, o, flirfeben , di ci¬
riegio.

Trešhjovac. vca, in. ©toef M«
jtirfcbcnboij, m. baslone di ci¬
riegio

Trčšnjoviua. f.  TTtrfdjftolj, «■
legno di ciriegio.

Tretji, tja, tje, iirfj. britte, terzo.

Tretjina, f.  ein Srittel, n. u' ia
ter za par le, un terzo.

Tre7.au. zna, o, arfj. nudjtern.
entbaltfnm, magig, sobno, tem¬
per ant e.

Trezinen, a, o, adj.f.  Trezen.

Trezniti se, nim se, v. n. i-
niiditcrn leerbeit, divenire  so-
brio.

Treznost , f.  Dtucbtcrnfteit, Gu*'
baltfamlrit, UBatjigfcit, f-
brietd, temperama.

Tri, num.  brci, tre.

Trice, f. pl-  abgenubtcb •

n  Slušfebriebt, m. cosadinuin
valore, mondigliu, epazzo-
tura :  Trice! ti  'JioiTen! nteflt*'
itmrbige Jtleinigfeiten, frottole-

Trideset, num.  brcifig, trenta.

TRO

Tridesetak, m. cin ©elbrtucf
(»on »retgig .Stmtjer), noneta
<ia trenta (carantani).
Tridesetero, num.  Slnjatd »on
brtigig, trentena.

Trideseti, ta, o, ud. j. brciBigfte,

trentesimo.

Tridesetnica , f.  'Crciiiiaflamt,
n. dogana (unghere.ee).
Tridesctnik, m.  Slteifciget, m.
rieevitore di dogana  , trice-
.eimatore.

Tridcsetoro, num.  f. Tride¬
setero.

Triest, num. f. Trideset.

Trina, f.  ?tbf«Ue »on bet Seilc,
limatura.

Trinaest, num. bteijcl)«, tredici.
Trinaestero . num.  5lnjal)l »on
bteijcbn, numero Iredeči.
Trinaesti. sta, o, adj.  bteijcljnte,
tredicesimo.

Trinaestoro, num. f. Trina-
estero.

Trine, f. pl.  'tlbfaUc »on tpcu (in
bet Jtrippe unb auf bem fteubo.
ben, rimasuglio di ji eno stro-
pieciato.

Triniti, niin, v. a. i.  f. Marviti.
Trista, num. breibunbert, tre-
cento.

Tristoti, ta, to, adj.  bteifiun«
bcttflc. trecenlesimo.

Triš, adv. (ragus .) trikrat ,
triput, breimal, tre volte.
Troboja« , jna , o, adj.  btcifar«
big , di tre colori.

Troglav, a, o, adj. bteitopfig,
di tre capi.

Troha, f.  f. Ljaga, Skvarila.
Troj, ja, je , «dj. 1) btetetlei,
di tre sorti ; 2) breifad). tri-
ptice.

Trojak, a, o, adj.  breictlci, di
tre sorti.

Trojaki, m. pi. f. Duhovi.

3 TRO

Trojica, f.  1) brei <»ctfoncn tre
persone; 'ij  Sbreietnigfeit' f
trinita.

Trojice, f. pl.  (Vuk) f. Duhovi.
Trojka, f.  etn 3a# »on btef
Sirnem, n. botticello di tre
secehie.

Trojki, n. pl.  StiUingc, tre
figliuoli nuli a un parto.
Trojnog, m. f. Tronoije.
Trojstvo, n. Sreifaltigfeit, f.
trinita.

Trojuglast, a, o, adj. btcietfij,
triangolare , di tre cantoni.
Trokutan, tua, o, adj.  btef«
roindig, di- tri angoli , trian¬
golare.

Trokutje, n. cin 3taum mit btti
(JBinfeln, spazio di tre angoli.
Trolistan , sina , o , adj. btei'
Mdttctig, di tre foglie.
Troletan, tna, o, adj.  btciialjtig,
di tre anni.

Troletnica, f.  1. j. troletna
gro/.nica, bteiiafjtigcd ®iebet ,
fel/bre di tre anni■

Trom, a, o,,udj. trage, fanl,

pigro, infinghrdo. neghittoso.
Troinedja, f.  tin Drt, mo btei
©tanjen jufammenttcffen, luogo,
ove confinano tre paesi.
Tromonog, m. 3 aultl)ict, n

bi'a dipo , ai ( animale).

Tronit, a . o , adj. brcibtatljig ,
di tre fili.

Tronog, a, o, adj. n. p. stol,
btetfiiflig, a tre piedi.
Tronožje, n. Srcifufi, n. treppie.
Troniil, a, o, adj. (russ.J  ge«
tiilitt, bemegt, tacalo  , com-
mosso , f. Taknut, (ianut,
Dirmit.

Trop, m. Ttcber, Tteftet, pl.
gusci de' vegetabili spremiti',
$tfen, pl. feccia , po satura.
Tropina, f.  f. Trop.

TMJ

TRTI 484

Tropol, a , o , adj. »on brti
®tiirftn, con trti luAbrrtcn,
di tre pezzi di teli , uella
larghezza di tre pezzi di tela
o di panno.

Trostran , a , o, adj.  brtiftiltj,
di Ire lati.

Trostručiti, čim, v. a. i.  »tr«
brtifacbcn , triplkare.

Trostruk, a, o, ad).  brtifadi,
triplice.

Trostruko, adv.  brtifadi, tri-
plivemenle.

Trošak, ška, m. Jlufieant, m.
Jtollcn, pl. speta, cunsumo.

Trošenje, n. 3etre«, n. Jo
spendere.

Trošiti, Šim, o. a. i.  jttjren,
aušjettn, spendere-

Trov, m. (Vuk) tin betauben-
btr unb beraufdttnbtr Sifdifottr,
esca dei pescatori che stor -
disce i pešci.

Trovanje, n.  ‘JStrjiften, n. av-
relenamento, attossicamento.

Trovarstan, stna, o , adj.
brcicrlti, di tri specie, di Ire
sorti , f. Trojak.

Trovati, trnjem, r. o. i  »tr.
giften , arrelenare , attossi-
care.

Troiub, m. $rti|acf, m. tcidente.

Truba, f-  Irompcttt , f. trom¬
ba;  — morska, 2 ®afftrl) 0 ft, f.
tromba marina  ; — platna ,
tin grbom* žtucf jtifammcnge*
roUtcr Etinreanb, un pezzo di
tela ar volta.

Trubeljika, f.  ©Aittlinj, m.
ci čuta.

Trubica, f.  1) Jtiiffei, in. ce/fo,
grugnio , f. Rilo , Surla; 8) f.
Trublja, Truba.

Trubiti, bim, r. a. i.  trompet*
Itn, ps(«nncn, trombare, trom¬
be tiare.

Trublja, f.  Iromptttt, »obul«,
f. tromba , trnmbetta.

Trubljenje, n. Irompttttn, SPo*
faunen, n. il trombettare.

Trubnja, f.  Irompttttnfdiafl, m.
sunilo di tromba.

Trud, m.  1) 3)iul)t, f. fatica,
travaglio;  8)j}imbcr, m . et c a,
f. Zeg.

Trudan, dna, o, odj.  ntubt.
stanco, stracco, affaticalo;
muljfam, difficile, faticoso;
fdireangtr, gravida, pregna,
f. Noseč.

Trudba, f.  (Vuk) »tmiiljung, f-
fatica, pena , cura , f. Trud.

Truditi, dim, v. a. i.  bcmuljtn.
faticare  , affaticare;  —se>
v-n-  bdi bcmiiijtn, btflrtbcn,
affaticarsi, forzarsi, darsi
la premura.

Trudjenje, n. »cmuljung, f-
55e»iiibtn, n affaticamento.

Trulilost, f. f. Trulost.

Truhnuti, nem , v. n. i.  (•
Trunuti.

Trul, a, o, adj.  f. Truo.

Trulež, m. otrfaultt* 3 eu*, n-
cose fracide.

Truiina, f.  f. Trulost.

Truljenje, n. SHorfditn, fldobtr«,
n. putrefazione.

Truliti, lim, v. n. i.  f. Trunuti.

Trulo , n. (Vuk) bit Stippel id
btt Sirdtt, cupola.

Trulost, f.  5Sulnit, f.  flKobtt.
m. fracidezza, fracidume,
pulredine.

Trun, m.  Eplittep, m. J. 3?. f"*
Jluat, im BSafftr, festuca ;
®taubAtn, n. piccola festuca,
attomo.

Trunak. nka, ni. f. Trun.

Truniti, nlm, n. a.  i. ljanftau'
btn, sporcare mila polcere;
8) cvet, abfAfittcin, far ca-

TUC

425

TUK

dere  ; 3) fig.  beftecfcn, viola-
re, macolare;  4) —, v. n.  n. p.
truni sneg, ti flobcrt, nevica.

Trunjav, a, o , adj.  n. p. vo¬
tla, mit ©plittcrn perunreinigt,
eporcato con delle festuche.

Trunje, n. coli.  Staub, m.
©plitter, m. pl. festuche, pol-
vere.

Trunjenje , n. Jtnilauten, n.
aspersione colla polvere ; 5tb»
fcbiittcln, v. tcuolimenlo; 'JJt-
flerfun?, f. violazione.

Trunuti, nein , v. n. i.  oerfau*
len, permotern, morfeb »trten,
marcire , ammarcire , putre-
farti,  f. Trubnuti, Trnllti.

Truo, trula, o, adj.  fanl, morfd),
fracido , putrido.

Trup, m.  1) SRumpf, m. tronco,
corpo senza testa; tl  .&lo$,
m. troncofdell' alhero),ceppo.

Trupina , f.  f. Trup.

Trusati, sam, v. n. i.  f. Dru-
sati , Kasati.

Truska, f.  f. Izvarak, Okujine.

Trut, m.  i

Truta, f.  I ©robne, f. fuco ,

Trutarij, m. | pecchione.

frutina, f.\

Tu, adv.  ta, tafelbft, cosfi, in
cotesto luoqo.

Tuč, m.  Slorfcnfpeiic, f.  ©locfen-
9»t, n. bronzo.

Tuča, f.  J^ajel, ni. grandine,
f. Grad.

Tučak, čka. m. SBorltr, m.
movtajo ; SRorferleule, f.  ©to«

r  tel, m. pestello  , pes tone.

* Uran, čna, o, adj.  n. p. ju-
ka, fett, grasso.

točenje, n. ©Alagtn, n. bat -
timento  , pestamento.

t“ci, čem, p. a. i.  fdiUjen,
bat ter e, pestare;  tlppfen, pic-
chiure.

Tud , »adj. tatnrdi, ta binbur*

Tuda, £ta binaus, per di gud

Tudar, )per costa, per cotesta,
vid  (di motoj.

Tudj, dja, dje, adj.  frtmb,
alieno , altrui.

Tudjanin, m.  grember, gremb«
linj , m. foresto , straniero,
forestiero.

Todjenje, n.  grembtbun, n.  bai
Sfetragen nacb Krt tinti grem«
ten (im £aufc ber Q3cr»anbtcn
oter SBtfannttn), il compor-
tarsi da forestiero (nella časa
det parenti od altri conno-
scenti.J

Tudjin, m. )

Tudjina, f.  M.Tudjanin.

Tutljlnac, nea, m.)

Tudjinka. f.  gremte, Sluilan-
berin , f. donna fnrestiera.

Tudjiti se, djim se, v. n. i.  (Idi
frtmb betragen mit ten 3!er»
roanttcn unb Jlngcbbrigtn, cnm-
portarsi da straniero coi pa¬
renti e connoscenti . v

•Tufekdžia, m. f. Puškar.

*Tug, m.  (Vuk) Mobfdimeif, m.
(ali ttbrcnflantarte ter tnrfifdien
Ulafcben), coda di cavallo (sten-
dardo dei pascia nella Tur-
chia.)

Tuga, f.  Tritbfal, f.  tfummer,
m. afjlizione, affanno;  Irau«
rigfeit, f. tristezza, mestizia.

Tugovanje, n.  Irauern, Irau»
rtgfcin, n. attristamento.

Tugovati, gujeni, r- n. i.  tran«
pfg ftin, essere afflitto, at-
tristah). at/ristarsi;  mebfla-
gen, dolersi, lamentarsi.

Tilk, ni.  gttt, (j- ®. auf ter
©uppe), grasso, grassume,  f.
Mast.

Tuk , ni. (Vuk) f. Kut-

Tuka, f.  f. Pnra.

TIP

426

Tukan, kca, m:  Irutljaljit, m.
galto d' India , tacchino  , f.

Puran.

Tukač, m.  ©lorferflofiet, m. pe-
stello.

Tuknuti, nem, v. a. p.  1) fcf)la>
gen, cinen leifen ©cblag Berfepen,
bali ere, percuoterefuna volta
a pianu),  2) @erucb baben, aver
l' udore  . f. Udarati.

Tul, m. tfodiet, m. fare/ra, tur-
casso.

Tulac, lca, m-  f. Tul.

Tulica, f.  f. Tul.

Tulipan, m.  STuIpe, f. tulipanu.

Tuliti, lira, v. a. i.  f>euleit, ur-
lare , ululare.

Tumačenje, n. ©olmctftben, n.
interpretazione ;  Srftdrung,
StuOlegung , f. spiegazione.

Tumaeitelj , m.  ®olmetfd>cr, Sol¬
nic t\h , m. interprete ; 2lu4le=
ger, m. spiegatore.

Tumačiti, čim , v. a. i.  bolmet>
fcbcn, interpretare,  iiberlc(sen,
tradurre;  auOlcgcn, crflaren,
esporre, spiegare.

Tumarati, ram, v. n. i.  | trren,

Tuinariti, rim,r. n. p.  ( tjerum*
irrcn, fcblenbcrn, umbergcben,
andare attorno.

♦Tumbas, m.  Slufjfcbteff, n. sorta
di naviglio nei fiumi.

Tunja, f. f.  Dunja.

Tup, a, o, adj.  ftnmpf, rin-
tuzzato, ottuso, spuntato.

Tupiti, pim, v. a■ i.  flumpf
matbcn, abftumpfen, spuntare,
render ottuso.

Tupljenje, n. Slbftuntpfen, n.
rintuzzamento  , lo spuntare.

Tupoglav , a, o , adj.  flumpfca
Jtopfc* , paeten flepfcš , ottuso
di testa.

Tupost, f.  Stumpfbcit, f■ ottu-
sita.

TUŠ

Tur, m.  1) atucrecfiS, m. bue
salvatico ; 3) ber obere tiid'
radrtige ITbctl ter Jpofen, 1«
parte superiore delle braghe ,
che sta da dietro.

Turanje , n.  1) ©cbteben , n. lo
spignere, i urtare;  2) UBilieit,
n. il voltolare ; 4) UBetfcn, a.
tl buttare.

Turati, ram, v. a. i.  1) nor fitb
Ijerltošen , febieben ober rodljen,
ur tare. spignere o rotolare;
2) nterfen, buttare;  — se, r.
n.  n. p. kantonom, voerfrtt,
buttare.

Turčin . m.  Turci, pl.  2utfe,
m. turco.

Turčinov, a, o, adj.  be$ £ut>
fen, del turco.

Turciti, čim, v. a.i.  jum IiirfCP
macben , tlirfifiren, far turco.

Turiti , rim, v. a. p.  f. Turati.

Turkati, kam, v. a. i.  leift
flofjen , spignere , urtare,
spesse volte a piano , f. Tuf'
nuti.

Turkinja, f.  Turfin, f. donntt
turca.

Turnuti, netn, v. a. p.  floffeit.
anftoffcn, urtare  , spignere,
f. Turkati, Turati 1. ’

Turoban, Ima, o, adj.  traurig.
melancbolifcb, tristo, malin-
conico.

Turobnost, f.  Srnucr, Srautip
feit, f. tristezza, mestizia.

•Turpia, f.  Jeile, IRafpel, f. ti¬
ma  , raspa,  f. Pila.

Turski, ska, o, adj.  ttirfifA'
turco.

Tust, a, o, adj.  fett, grasso.

Tustltl, stim, v. a. i.  fett m*'
cben , mdilen, ingrassare.

Tušiti, šini, o. u. i. 1) f. Ču¬
titi ; 2) »ertufeben, celare,
nascondere ;  3) — oganj,

TVA

437

U

unterbriicfcn, bdmpfcn, soppri-
mere, spegnere, ammorzare.

Tutanj, nja, m.  ©ctrampci, n.
calpestio;  —topo vali, Jtano«
nenbonner, m. tuono de’ can-
noni.

*Tutkal , m. Tifttftcrlcim, m.
colla,  f. Kelje.

Tutnjati, njain, v. n. i.  tram«

ptln. calpestare.

Tutujava, f.  f. Tutanj.

Tužan , žna, o , adj.  traurig,
betriifct, arm, mesto, u/fau-
nato, misero.

Tužba, f.  Jtlagc, f. accusa ; la-
mento, guerela-

Tužbcn, a, o, ad.j. St lage«,
d' accusa.

Tuženik, m.  ©ctlagtc, in. uomo
accusato,

Tuženje, n.  fllagen, n. accu-
samento.

Tužitelj, m.  Jtlagcr, Sinfldger,
m. accusatore.

Tužitl, žim, v. a. i.  flagcn ,
accusare , guerellare ; — se,
M bctlagcn, lagnarsi, dolersi,
lamentarsi.

Tumo , adv.  traurig , fliiglicb,
miseramente , dolentemente.

Tvar , f.  (Vuk) f. Stvor.

Tvard, a, o, adj.  1) Ijart, duro;
3) tnicfcrifcb , farg, tenace , a-
varo , spilorcio:  3) n. p. /.u-
tac, dukat u tvardu, cin
Sulatcn in natura , ducata
d’ oro in natura.

Tvardica; m. $ f.  ®ci$b«U,
ttnicfcr , m. uomo avaro,
tenace.

Tvardina. f.  Jpdrtc, durezza;
Sirmament, n.  ®tcrncnt)immel,
m. fermamenln, firmamento.

Tvarditi, dim, v. a.i.l)  Dčirten.
render duro;  8) befcftigcn,

fortificare:  3) bcljauptcn, affer-
mare, coilfermare, sostenere.

Tvardja, f.  Seftung, f. fortezza.

Tvardjenje, n.  1) Jpdrten, n.
induramento ; 3) befcftigcn, n.
befeftigung , f. fortijicazione ,
fortificamento  ; 3) SBcIjanp«
tung, f. ajfermazione.

Tvardo, adv.  ijart. feft, for-
temente.

Tvardogiav, a. o, adj.  cigcn«
finnig , ftatrfopftg , pertinace ,
ostinato.

Tvardoglavac, vca, m. cin
eigenfinniger SBtcnfd), m. uomo
ostinato.

Tvardokoran , rna , o , adj.
bttrtnčidfig, ftarr , rigido , in-
flessibile , ostinato.

Tvardost, f.  djartc, f. durezza.

Tvoj, ja, je, pron.  iin ber 25er>
tiirjung tvoj, tva, tve), bcin,
tuo.

Tvor, in. 1) fffierf, n. opera,
artidzio, manufattura ; 3)
Sltie, m. faina.

Tvorac, rea m.  1) f. Stvo-
ritelj; 2) f. Tvor. 2.

Tvorenje, n.  ©cbaffcn, n. crea-
ziune , produzione.

Tvorilo, n. 307obeli, n. @ie#<
form, f. forma in cui s' infon-
donn i metalli.

Tvoriti, rim,  v. n. i.  febaffen,
bilben, creare;  frtjaffett, tljun,
fare.

Tvorov, a, o, adj.  n p.koža,
Sltif«, di faina.

U.

U, praep.  1) mit bem Acc, ttnb
Praep.' in, in, nel , a:  2)
mit tem (>en i  bet , pvcssog

UBI

428 UBO

da,  služiti u koga, Iti cincm
bitne«, seroirepresso alcuno.

Ubaciti, cim , o. a. p. Ijinein*
merftn, gettar, buttar dentro.

Ubacivanje, n. ftineittrcerk«,
n. il gettar dcntro.

Ubacivati, ciljem, v. a. i.  f.
Ubaciti.

Ubadati, dam, c. a. i.  f. Ubosti.

libali, ude. 1) mir , soltanto  ,
»otamente;  2) biirdtnub, jiini«
Uefi, affato : udariti ubali,
lanene«, abiauenen, negare,
defraudare negando.

Ubarziti, zim, r. a.  p. (Vuk)
fltnt marfien, far svelto (p. c.
un infingardo ragazzo casti-
gandolo.

Ubav, a, o, adj. f.  Uep, Hubav.

Ubavest, f.  ttaffunft, 9J«e(trid)t,
f. istruzione , informativne,
ragguaglio.

Ubavestiti, stim, v. a. p.  koga
o čem, einem uber ctroaS 5tu«.
funft trlbeilen, informare al¬
cuno in gualehe cosa.

Ubeči, ubegiiem,)c. u. p. ent«

Ubegnutl, gnern , j ftieben, oec-
mciben , efuggire  , scansare.

Ubeliti, Um, v. a. p.  n. p, platno,
bftietie«, imbiancarc.

Ubezočiti, cim, v. a. p.  iibtr«
reeiftn, convincere.

Ubijanje, n.  1) SStritJtn, n.
letione; l)  (frfcblagen, n. uc-
cisione.

Ubijati, jam, v. a. i. i)  otrle«
jen, far male, ledere;  i)
ttfdilaeen, t»btfd)l«een, ucci-
dere, ammazzare:  — se, v.
n.  fid) anfeblaet« , farti male
(p- e. cadendo};  (Idi entitibt«,
ucciderei , f. Ubiti.

Ubiležiti, £im, r. a. p. anfteidt'
nen, tintraien, anmtrfen , an-
notare , regittrare.

Ubirati. ram i rein, v. a. i. f-
Ubrati. *

Ubitačan, čna, o, adj.  ect'
bttblieb , tobtiidi, pernizioso,
mortifero.

Ubiti, bijem, v. a. p.  f. Ubijati.

Ublatiti, atim. r. a. p.  mit
Jtotl) oernnreinietn, infangart-

Ublažati, žam , v. a. i.  | befanf'

Ublažiti, žlm, n. a.  p.j tije«,
milber«, calmare, temperare.

Ublediti, dim, v. n. p.  erblaffeib
impallidire.

Uboel, m.Stidt/m. puntura (p-
e. delle  upi, delle spille e.ccj

Uboden, a, o, part.  gelloetjt«<
punto.

Ubog, a, o, adj.  erm, biirftk/
poccro  , indigente, misero.

Ubogac, gca. m. f.  Ubogar.

Ubogar, m.  Strme, m. uoW°
povero.

Ubogo , adv.  armfelie , aro 1 '

miseramente.

Uboj, m. Sdilagc, m. pl. colpb
bastonate.

Ubojan, jna, o, udj. morbeeifA/
micidiale;  ieriborenb, roti-
nošo; friteerifd), guerriero,
bellicoao.

Ubojati se, jim se, v. n. P,-
1 ) f. Prestrašiti se; 2 ) n> it

ter bloke« Surebt taoonfonunc«,
pagurla colla paura.

Ubojica, m. 4' f.  l) TOotbcr,
m. uecitore , nmicida ; 2)
Jtmifer m. ter (id) fcljldgt,
pugnatore.

Uboilt, a , o . f. Ubojan.

Ubojstvo , n. Iottfd)h>e , m. uc-
cieione, omicidio.

Uborak, rka, m.  tin ®iaak ftf
bit Sriidite (iibtr tin oicrtel
©kjtn), niisura per il grano
(indica una guarta parit
dello  s/a jo.)

429

UCK

Uhosti. bodem, v. a. p.  ftcdien,
pugnere.  (. Ubadati.

Ubožad, f. coli.  itrmen, in. pl.
poveri, indigenti,  f. Sirotin.ia.

Ubozki, žka, o , adj. armfelia,
»rm, Curftig, povero, misero.

Uboztvo, n.  Mrmutl), f. pover¬
ili  , indigenza, miseria ,  f.
Siromaštvo.

Uhradač , m. cine Mrt Itintrnt«
Aopftudi, specie difazzoletto
da capo (delie donile.)

llbraditi se, dim se, v. n. p.
6ai Jtopftucb (Ubradač) um«
tljmt, mellere adosso il faz-
zaleti n da capo.

Ubradjivati se. djujem se, v.
n. i. f. Ubraditi se.

Ubrati, berem , v. a. p.  pftti«
eten, c a gli er e , f. Ubirati.

Ubrazditi, diin, v. a. p,  fidi in
etn Sefdiaft einlaffen, entrar
in v n ajfare.

Ubraždjivati, djujem, ji.  a. i.
f. Ubrazditi.

Ubrinuti se, nem se, v. a. p.
f. Zabrinuti se.

Ubrisati. brišem, ti. n. p.  mi«
feben , abmifdien , forbire.
risi vanj e, a. 2ttn>ifdicn, n.
il forbire.

Ubrisivati, sujem , ti. a. i. f.
Ubrisati.

Ubrojiti, jim, ti. o. p.  jiiijien,
llintuiablett, annoverare, an-
numerare.

Ubrus, m 1 ) Sifditudi, n. lo-
vaglia;  2) ^anbtudi, CKSifdituct),
n. tciugamann.

Ubrusac, sea, m. 1) letlcrtudi,
n.  (Scrniette, f. salvietla;  2)
f. Ubrus.

Ucaritl, rim, o. o. p. f. Zacariti.

Uceiliti, dim , ti. a. p.  binefn«
feidicn, collar, feltrar dentro.

UČE

llcedjivanje, n.  ^ineinfeidte«,
fellrazione.

Ucedjlvati, djujem , ti. a. i.  f.
Ucediti.

Učena, f.  Slbfdiatsung, f. prezzo,
fissumento del prezzo.

Ucčniti, nim, n. a. p. febapett,
abfdtš^cn, stimare , apprez-
zare, fissare il prezzo,  branb«
febatjen, meller a contribu-
zi one.

Ucenjivati, njujem , ti. a. i. .
Uceniti.

Ucepiti, pim, ti. a. p. einpfro«
pftn, cinimpfen, innestare,
inoculare  , inserire.

Ucepljivali, ljujem, ti. a. i.  f.
Ucepiti.

Uckati, kam. ti. a. i. n. p. psa,
anbcpen, aizzare, adizzare.

Uckniti, kni, v. impers.  p. j n.

Ucknivati, niva.ti. impers. i.  j p.
vreme , fpat mtrben, divenir
lardt.

Ucvasii, tem , p. n. p. aufblu«
ben. sbocciare.

Ucvatiti, cvatim , n. n. p.  f.
Ucvasti, Procvasti.

Ucveliti, lim,l v.  a. p. meinen

Ucviliti, lim,j matben, Srauer
serurfadicn, af/lggere , con-
tristare, sconsolare.

Učan , čna, o, adj.  gemobnt,
avvezzo, avvezzalo,  f. Viko,
Navikmit.

Učarati, ram, ti. a. p. f. Začarati.

Učasan, sna, o, adj.  ju rediter
3eit, tcilgemaš, opportuno , a
suo tempo.

Učen, a, o, adj.  selcfjrt, dolto,
letterato.

Učenica, f.  Sdmlcrin, f. la
scolare.

Učenik, tii.®ebulcr,m. lo scolare.

Učenje, n. 1) Jebrtn, Untmiditcn,

UCR

430

!JJ)A

n. insegnamento ; 2) Cerncrt.
n. V imparare.

Učenost, f.  ©eletjrfamfeit, f
erudizione, dottrina.

Učestati, stam, v. a. p.  oft
tljun, far spesso.

Učestje, n.  Mnttjcil, n.  Iljcil«
natimc, f. parlicipazione,
parte.

Učestnik , m.  SEbeilntljmee, m.
participante.

Učilište, n. Eeljranfialt, f. scuola.

Učiniti, nim, v. a. p.  1) tbun,
madiett, fare;  2) — komu,
antbuit, »erljercrt. ammaliare;
3) — koža, juridittit, aecon-
ciare, preparat e . 4)— /-itn.
rnitcrn, vagliare, crivellare,
6) — reč , reben, parlare;

— se, v. n, p.  fidt ftetlcit, t>cr»
ftcUcit, simulare;  — se komu
što . fditttten, »ortommen, pa-
vere, sembrare.

Učionica, f.  ©Anit, f, scuola.

Učitelj. m. Sefjrtr, m. tnaeslro,
precelfore.

Učiteljev, a, o, adj.  btb
Seljrcrž , del tnaeslro.

Učiteljica/. Sestrin, f.maestra.

Učiteljski, ska, o, adj.  Cel).
rer», dei maestri.

Učiteljski, adv.  t»t> etn Eeljrcr,
a modo , alla guisa d' un
precettore.

Učiteljstvo, n.  Eeljrttmt, n. ma-
gistero.

Učiti, čim, v. a. i.  1) kopa,
Icbttn, unterridjten; 2) — što,
temen, imparare;  3) f. Citati;

— se, lernen, imparare.

Ucreda, f.  SlbfafTung, f. com-

potizione.

Ucrediti, dim, r. a. p.  erbncn,
abfafeit, rebigircn, ordinate,
comporre.

Učredjivati, djujem, v. a. i
f. Učrediti, Urediti, Ure-
djivati.

Učrednik, m.  Mbfafler, 9tcbafteilt;

m. redattore. componitore.

Učtiv, a. o, adj.  »rtig. IjijfHdl,
civile , cortese.

Učuvati, vam, v. a. p.  f. Sa-
čuvati.

Učvarstiti, stlm, v. a. p.  btft'
fitgen, rinforzare, rassodare■

Uči, udjem, v. n. p.  fjtneittge'
f>cn. efitjeljcit, entrare;—  čem"
u trap, eintt ©adic auf b»
©pur fommcn , scoprire und
cosa;  2) ctiHaufat, fuggire,
sfuggire, scappare.

Učuditi se, dim se, v. n. V-
ftutjig roetbcit, spavenlarsi,
esser sorpreso.

Učuteti, čutim,le.n. p.f.Ura 11 '

Učutiti, čutim,jknuti, Žan)«'
knuti , Ušutiti.

Ud, m. @licb, n. metnbro,  f. lld 0,

Udailba, f.  Cefrati) (lecibltdttf'
feitb), f- maritaggio ; devojk 3
na udadbu, mannbarcd 3W'
dtnt. raggazza nubile.

Udadben, a, o, adj.  n. p. ko-
šulja, SBcrmiiljliingd«, nuzialS’

Udali , m. 6i«baMd)«tig , f. isf 1 '
razione.

Udaiinjivati, njujem i njivam,
v. a. i.  f. Udalinuti.

Udahnuti, nem, v. a.  p. c* 1 '
baudiot, eiitflbgcn, inspirare,

f. Udisati.

Udaja, f. Udailba.

Udaljiti, Ijim, v. a. p.  cntftnkf'
allontanare.

Udaljivati, ljujem, v.a.i.i-
Udaljiti.

Udar , in. f. Udarac.

Udarac, rca, m.  ®tf)lag,
m. colpo, baltuta.

Udaranje, n t) fficblagtn, »■ “

m

UDI

UDft

battere;  2) 31nfto(frit, SJnfaljrcit,
n. 1'urtare, attaccamento  ;3)
©ttutl) nad) ctroad, udore.

Udarati, ram, v. a. i.  1) fd)l«<
jjtn, battere , colpire ; 2) — o
Sto, on ctmač anfafjrcn. ur-
tare.  3) — na neprijatelja,
bcn gctnU artgrctfen. attaccare,
assalireil nemii:o; r l)  — koga
na kolač, cincn fpicficn, im-
palare alcuno  ; 5) — ilanak,
tint ©teucr auflecjcrt, imporre
vn dazio:  6) — n smeli, n
plač, in’8 @cldtt)tcr, inč 2Bci«
nen ausbrerticn, prorompere
in lagrime  , scoppiare ilalle
risa : 7)  — ii  oči, fig.  auffal«
Itn, sirrprendere, far specie ;
8) — glasom, bctoncn, «c-
centuare;  9) — iivet, 4’iinb.
ni6 . JBcrtrag fdilitScn, far al-
leanza, confederazinne, trut-
tutu ;  io) — po čem , mornadi
ticdttn, aver udore di gualche
(osa;  11) — putem, Itn fficg
tinfddagtn, prender la via.

Udariti, rim, r. u. p. f. Udarati.

Udaržati, žiin, v. a. p.  erljolten.
oonservare.

Udatlia, f. i  Udadba.

Udali, dam , v. a. p.  t>crmdl)lcn,
Mrficfratden, (tine Srauen$pcr<
fon), maritare ; — se, ptica«
tljtn itinen ffltann), maritarsi.

Udavanje , n.  iBccljcitatljcn, n.
(oom TOdbdtcn), maritaggio.

Udavati, dajem, davain, v.
a. i. f. Udatl.

Udavitl, vini, v. a. p.  ermiir«
?tn, strozzare.

Udela, f.  l) f, Milostinja, Za-
dušbina; 2) f. Dar. Darov.

Udelati, lam, r. a. p.  cinpaucn,
»colpire, f. Urezati.

Udelitelj, m.  5t(mofengel>cr, m.
datore, donature di limosina.

Udeliti, lun, v.  a. p.  Sllmofcn
gcbcn, dar limosina ; »crfci«
Ijcn, largire.

Udeljati, ljam, v. a. p.  f. Ude¬
lati.

Udeljenje, n.  Berltipung, Se«
fditrung . f. largizione, donu.

Udeljivati, ljujem, v. a. i. f.
Udeliti.

Udemiti, nem, v. a. p. f.  Udeti.

Udes, m.  ©diicfial, ffiefdiief, n.
destino, sorte.

Udesan, sna, o, adj.  l) fatal,
fatale;  2) in ter Dctnung,
rieptig, in ordine, aggiustato,
giusto.

Udesiti, sim, v.  «. p. 1) rictiten,
jncedit madltn , diriggere, ag-
giusture, acconciare;  2) —
koga gdč. mit irmanben ju«
fnmmentreffen, incontrarsi ; 3)
— g usle , ftimmtn , accor-
dare;  — se, v. n.  skim, fid)
begegnen, incontrarsi:  ude-
sili smo se, udesio sam se
š njim. ,, .

Udesti, udenem, v. a. p.  f. Udeti.

Udesavanje, n. 1) SRiditen, n.

agginstameillo, acconciamen-
to;  2) Suftmmentrtffen, n. V in¬
contrarsi, incontro.

Udešavati, vam, v. a. i.  f. U-
desiti.

Udeti, denem, v. a. p. 1) tlin«
cin tpun , met/er dentro;  2)
cinfabeln, infilare, infilzare.

Udevanje, n.  Jjincintpun, ®in>
fgbtln , n. il metter dentro ,
V infilare.

lldevati, vam, v. a. i. f.  Udeti.

Udica, f.  Siftpangel, f. amo.

Udilj, I ailv.  gleicp, foglcid), #«<

Udilje,) genblictlid), subito, sull’
istunte;  immer, sempre.

Udioničtvo, n.  5Epcilngpme, f.
participazione.

uno m* udv

Udionik, m.  Hieilneljmer, m.
partecipe , partecipante.

Udirati, rem, r a. i. f. Udarati.

Udisati, dišem, v. a. i.  f U-
dahnuti.

Uditi, dim, n. i.  (riditiger
huditi), f. Škoditi.

Uditi, dim, v. a. i. (Vuk) n.
p. meso, jergliebern, jcrfUicfcn,
smembrare  , anatomizzure  ,
tagliar in pezzi.

Udiviti se , vim se, v.  n. p.
fi* pernmnbcrn. merarigliarsi.

Udivijenje, n.  93crrounberung, f.
meraviglia.

Udjenje, n.  1) ©tfiaben , Ucbcl*
tbun, n. nocimento ; 3) (Vuk)
Berflucfcn, 3ergtiefcerit, n. lo
smembrare, smembramento ,
spartimento.

Udo , n.  1) f.  Ud ; 8) fin ©tucf
Sletfdi jum 9taud>crn>, un pezzo
tli čarne tla profumare.

Udobnost, f  gclegene Beit, redite
Bcit, opportunila.

Udobravati se, vam se, v. n. i.
fidi gut jcigcn, udi gut fttUtn,
mostnimi buono , far la mo-
stra d' esser buono.

Udobriti se, brini se, v. n.p .f
Udobravati.

Udobrovoljiti, Ijim , c. a. p.
befrtebtgen, contenlare , sorf-
disfare;  in gutc Žaune bringen,
befanftigen, placare, calmare.

Udocniti se, enim se, v. n.
p.  f. Udocniti se.

Udomačiti, čim, v. a. p.  etn-
biirgcnt, beimifdi madten , ren-
rter famigliare , domestico.

Udomiti, iniin, r. a. p.  n. p.
devojku, oerbtiratben, unter.
brirtgen, co llocare, maritare.

Udorac, rca , m. f. Udarac.

Udostojati, jim, v. n. p.  beebrcn,

I itiiirbigtn, degnare, onorare.

Udostojiti, jim , v. n. p. f.  U-
dostojati.

Udov, a, o, adj.  »ermitmet,
vedovilc, vedovo.

Udova, f.  f. Udoviča.

Udovac, vca, m. ®itn>er, **•
uomo vedovo.

Udoviča , f.  tffiitrce, f. redova.

Udovičič, m.  ®ofm bet MJitme. »•

Udovičin , a, o, adj.  ber
nit, della vetlova.

Udovički, ka, o, arij. ®it'
»en«, delle redove; — ,adv-
nittvcnroeife, a modo d' una
redova.

Udovoljiti, ijim, v. a. p.  befrie'
bigtn. contenlare , f. Zado¬
voljiti.

Udovovati, udovujem, r. n.  *•
SEBitreer ober tlBitree (etn , vtt'
reitmet Itben, e e s er vedovo o
redova , vivere in islato ve-
< lovile.

Udriti, drim (i drem), *. a '
p. f.  Udariti.

Udrobiti, bim , v. a. p.  fjineiit'
brorftn, *minuzzare il poni
( in un brodo).

Udružiti se, žim se, r. n. f-
f. Pridružiti se.

Uduben , a, o, part. »ertieft»
profondato , immerso.

Uduhsti, bem, v. a. p.  einbaufO'
graoirtn, intagliare, incidere;
Bcrtiefen, eingrabtn, scavare,
profondare.

Udulia, f.  Crrtidfung. f. suffo-
cazione.

Urinim uti, I nem , v. a. p.  ant'

Udunuti, J blaten, auilofdien, e-
stinguer sofftando.

Udušiti , šim , a. a. p.  erflicftit'
suffocare.

Uduziti, žim, v. a. p.  f. Aadužiti.

Udvoran, rna, o, arij. bftnli'
fertig, bbftidt offizioso, Cortese-

UGA 433 UGk

Udvoravanje, n.  Sinfdtmetdieln,
(Sur* bad ^ofiercn), n■ l’ en-
trar in grazia rti gualcuno.

Udvoravati se, vam se, v. n.
i.  kod koga, (Id) bci jemanb
Seliebt madicn, ficf) einfrfimei*
ditln , insinuarsi cnlle lusin-
ghe,  f. Udvoriti se.

Udvorica, m. 4' f-  Sinfdimeidr
let, JpbfTing, m. udulalore,
eartigiano.

Udvoriti se, rim se, v. n. p.
f. Udvoravati se.

Ufanje, n.  Jpoffnung, f. spe-
ranza , speme.

Ufano , artv.  boffcntlid), confi-
delemente, elitne si speru.

Ufati, ufam, I v.n.i  tjoffcn

•Tati se, ufam se, j sperm e.

Ugadjanje, n. il  iBeditmacbcn >
aggradimento, i aggradire;
SRidjtcn, ©timmen, n.  f. Ude-
šavaoje.

Ugadjati, djam, v. n. i.  komu
u čem ili čim, molji Hun,
redit tljun , OefaUcit erroeifcn,
aggradire',  — , v. a.  gusle,
flumucn, aecordare , f. Ude-
šavati; — se, n. v.  jufammcn
fltmmcn, (id) jut oertragen, an-
rtare d’ aecunio ; f.  Ugoditi.

Ugal, gla , m.  ®tfe , f. angoln
esteriore , canlnne.

Ug-al.j, gl ja, m. ftotjicn, f. pl.
ca rbone.

Uganjati, njam, n. a. i.  1) ljin>
cin treiben , cauciar dentro  ;
2) ratfjen , erratljcn, indovina-
re, stare induvinando , f.
Ugouiti.

Uganuti, ganem, v. a. p.  n.
I>. ruku, nogo, »crrenfcn,
slogane, (.  Izcimili.

Ugao, gia, m. f. Ugal.

Ugar, m.  tfiradiodcr , m. mag-

gese; ležati na ugaru, tira*
ifegen, esser maggese.

Ugarak , rka, m.  >Pr«nb, m.
cin ©tiicf brennenben JpoljcS,
tizzune, lizzo (un pezzo di
legnn arrtente).

I gareie, m. dim. f.  Ugarak.

Ugariti, rim, v. a. "p. t.  j.
njivu ili zemljo (Vuk), auf«
retgen (bie Srbe mit bcm Sfinge),
scassare coli aratro , dis-
sortare.

Ugark, m.  (Vuk). cin 5®urm,
bcc im ©ommer unter ber £aut
bc« SRinbsicljcs Icbt, vermeche
vive di stale sotto la pelle
del besliame bavino.

Ugarnice, f. pl.  iBtacbdcfcr, pl.
eampi maggesi.

Ugarštica , f.  (Gund.), ungart
fdie SOiupC, f. berelta ali' un-
garo.

Ugasiti, sim, o. a. p.  lafeben,
nudlofcben, spegnere, estin-
guere,  f. Ugašivati.

Ugašen, a, o, part.  1) gclofdjt,
spento,estinta ; 2)btaun, brano.

Ugašivati, šujem, v. a. i.  f.
Ugasiti. „

Ugaziti, zim, v. a. p.  1) u sto,
tn etioae tteten, metter il piede
in gualche cosa;  2) n. p.
zemljo, jufdmmcntrcten, cal-
pestare.

Ugibati, ugibljem, v. a. i
1) btegen, bcugen , piegare ,
curvare;  roegraumen, fotttiicfen,
dimuovere, scoslare ; — se,
v. n  audmeirijen, cedere;  mei<
ben, svhivarc, sfuggire, f
Ugnuti se, Uklanjati se, U-
kloniti se.

Ugladiti, dim, v. a. p.  glittcn,
lisciare;  »oiieren, pulire, lu-
strare.

Uglast, a, o, adj.  eefig, angoloso.

28

ur. n

434

uuo

Uglaviti, vini, v. a. p.  1) fc(l»
fetsen, stabilire  . 2) bereben ,
begttifltd) madicn, ubcrjeugen,
capacilare  , persuadere,  f.
Uglavljivati.

Uglavljivanje, n.  geftfeaen, *®e»
fefligcn , n. determinazione  ,
assodumenlo ; I8crcbiing, f.
persuasione.

Uglavljivati, Ijujem , v.  a. t.
f. Uglaviti.

Ugled , m. Mugeitfdiein, 2tnblicf,
»n. ®e<tditigrng, f. rivista, Ki¬
sla  . r edula.

Ugledan. dna, o, adj. ange«
fcljen, »orncftm, ragguardevolo.

Ugledati. dani, v. a p.  bcnter.
fen, geroaljren. etfebcn, osser-
vare, scoprire ; — se, r. n.
na koga , ®etjpul nct)tncn an
ctnem , regolarti gin s la la
comlolla <l'un allro;  —u
koga. f. Zagledati se.

Ugljen, m. Rogle, f. carbone; —
živi, brennente Rogle, car-
bone acceso.

Uglienar, m. f. Ugljevar.

Uglienje, n. oll  f. Ugljevje.

Ugljevar, m. Rogtcnbrenner tu.
carbnnajo.

Ugljevje , I ti. coli.  Roglcn , f.

Ugljevlje,) pl carboni.

Uglobiti, liini, v. a. p  einfii«
gen, incastrare.

Uglobljavati, vam, v. a. i.  f.
Vglo biti.

Ugnati, urenem ili uženem
ti ugnanO e. a. p.  gineintret*
ben, cacciar dentro, f.  Uga¬
niti , Uganjati.

Ugn javili, vini. r. a. p. ec*
brucfen, schiacciare , su/fu-
čare.

Ugnjeeiti. eim, v. a p.  fnotcn,
tinfnctcn, uomprimer

Ugnjesti, ugnjetem.o.a.pl btu-

Ugnjetati, gu jelam, v. a.  t.) cfeit,
gineinbriicfen, comprimere, in-
Iruilere  ; untcrbrucfcn , opprt-
titere.

Ugnjetavati, vam , v. a. i.  f.
Ugnjetati.

Ugnjezditi se, dim se, v. n.
p.  fidi einniftcn, annidani,
introdursi a  poro a puco in
časa altrui.

Ugnjiliti, lim, v. n.  p. n. g.
oskoruška, nevestica (mus-
mula), drenjula , fani, reti*
reerben , malurarti.

Ugnati se, gnein se, e. n.  p.
f. Ugibati se.

Igodan, dna, o, adj. ange-
ncl)m , grah) , aggrailevole.

t goditi, dim, e. a. ji.  f. Ugadjati-

Ugodnica, f.  bie ctnem tbad redit
tbnt, Stebling, m. donim cht
sii  ni igrudire ad alcunu, ft J-
corila.

1 godnik . m. n. p. božji, bet
ctnem ettea« redit tl)ut,
ling , m. chi piace ud alcvno,
favorita.

Ugodnost, f.  9lnnel)mlid)feit, ;in<
mutg . f. pincet e , dolcezza,
plazin :  Sieblitbfeit, (j. B.

bet ©pctfcn). sna vila (de' ribi)-

Ugojiti, jim, v. a. p.  mdiien-
fultcrn , ingrassare.

Ugonennti, hencngp. a. p.  cnt<
ratgfeln , ratgen , crratgcn, in*
dovinare.

Uganiti, nim, p. a. i. 1) j-
Ugnati. 2 ) f. Ugonennti, 0*
ganjati.

Ugonjenje , n. tpineintrciben, «•
tl cacciar denlro.

Ugor, tu. Stal, m. anguilla , (•
Jegulja.

Ugorak, rka, m. llf. Ugarak;
a) (slov.)  f. krastavac.

4lo

MII

UGR

Ugostiti, stim, v. a. p.  be-
reirtl) n, trat tare.

Ugotavljati, ljam , v a. i.  f.
Ugotoviti.

Ugotoviti, vim, v. a. p.  n. p.
ručak, obed, večeru, fertig
madicn, bcreitcn. jubcreiten,
prepeti are, apparecehiare (p.
e la collazione, il prunza,
la cena.)

Ugovaranje , n.  SBcrabreben, n.
pulteggiamento , concertulo.

Ugovarati, ram, v. a. i.  ner«
dbreben, pulleggiare.

Ugovor, m.  33crabrcbung . Sc«
bingung , f. cnndizione , cnn-
certato.uppuntamento, pultu.

Ugovoriti, rim, v. a. p.  f. U-
govarati.

Ugrabili, bi m , v. a. p.  cnlrci«
beu, rapire.

Ugrabljati, ljam, r. a. i.  f.
Ugrabiti.

Ugraditi, dim, v. a. p.  crbaucit,
fabbricare,  f. Iv. i d ati, ,Sa-
gradati, Sazidati.

Ugranieiti, čim, r. a. i.  be>
ftbrdnfen, bcgrdnjtn , limilure  ,
c ircoserivere,  f. Ograničlti.

Ugrebsti bem, v. a p.  (roben,
fl rallare (colle ugne).

Ugreti, grleni, v. a. p.  n>dr>
men, crredrmen , scaldare, ri-
scaldare ; — peč, cinbeiben,
scaldare (la sl urn).

Ugrevanje , n.  %'armtn, «.

scaldumento, ta scalitare.

Ugrevati, vam , v. a. i.  f. II-
greti.

Ugrijati, jem, v. a. p.  f. U-
greti.

Ugrizak, zka , tu 1) ‘Biti, m.
marša ; 3) ongcbibeneS Ucbct.
bltibftl (). 'S.  »on Šrot), arun-
za tli  časa rosicala (p. e.
tlel pane).

Ugrizanje , «. Jlnbetben , n ,
1 ’adilenlare , morsiculura.

Ugrizati, 7.am, v. a. i.  onbet.
ben, tnorsicare, addenlare.

Ugriznuti, nem,Ir. a. p.  bci.

Ugrizti, zem, jben, eittbctšcn
mordere, morsicare,  f. U-
grizati.

Ugrušati se, sam se, v. a. i.
n. p. mleko , gerinnen , rapi-
gliursi, coagularsi, rappren-
dersi.

•Ugursuz , >a  žet, ur (c , m.

birho, birbone, briccone.

Ugušiti, šini, v. a. p. f.  Uda
viti, Zagutiti.

Ugušivanje, n. Srttturgcn, n.
la strozzare.

Ugušivati, šujein , v. a. i.  f.
Ugušiti.

Uliar, m.  UJuben, Sortbcil, m.
vanlaggia.

Ubaračlti, čim, v. a. p.  tribuP
rfliditig , tinebar mocben , ren-
tler Iribulario.

Uliaran, rna, o, adj.  bonfbor,
tirala, riconnogfiente : cintrdg*
iith, forBcrlict). Incralivo, pra-
fillevole, giovevole.

Ubarliti, lini, ». «■ i. fidi bc
ciltn , «udare  , v eloceme.nl e  ;
eilcnbe bincingeben, enlrare
velncemente.

Uliarno , atlv.  »ortbcilbdft, etn*
trdglitb, ut ilmente  , ca n vati-
luggia.

Uliai', a, o, adj.  1) mit Dbrtn
tterfeben, pr ar is to d' arecchie,
ai ecchiula ; 3) grobobrig, lang-
obrig, arecchiuta.

Ubiliti, lini, v. a. p.  btraubcit,
prirare , f. Gišiti.

Uhiniti, nim, v. a.p  f. I’re variti.

Uliititi. bitim, v. a. p.  fangtn,
greifen, ergreifen , prendere,
pigliare , f. lllivatiti.

ŽS *

I JA

136

Ubitriti, rim, v.  a. p. bcicbieu.
nigcn, accelerare, affretlare,
C. Ubarzitl; — se, e. n. p
liflig mcrbcn, direnir tcaltro.

Uhlehiti, bim, v. a. p.  in Sirot«
bicnil anilcUen, meller in  nit
s er vizi o di pane.

Uho, h.  Dfjr, h. orecchio;  uši,
ušiuli, f.pl.  Dljren, o recchie.

Vhod, m. 1) f. Ulaz, m. 2) f.
Vhoda.

Vhoda , m. $ f.  itpion , Jtunb«
fdiafter , m. spia  , spione.

Vhodan, dna, o, adj.  1) f V la¬
mi; 3) flunbfcbafter., Spion«,
da rpia, spionescu.

Uhoditi, dim, v. a. i.  einbrin.
gen, penetrare;  ausfunbfcbaf.
ten, fpionircn , spiare.

Vhodnik, m. f. Vhoda.

Uholaža , f.  (Vuk) Dfmrurm,

m. formirala , f. Vije/..

Vhrabriti, rim , v. a. p. f. 0-

hrabriti.

Ubranili, nirn, v. a. p. mašen,
ingrassare , f. Upitati,Ugojiti.

Uhvatiti, atiin, v. a. p.  er.
greifen, fangen; — se, o. n. p

n. p. razsad, darvo posa-
djeno, ffiurjcl faffen, pigli-
arsi, far radice ; unbcieeglicb
bleibcn , star immobile ;  —s
kiin, mit iemanben nnbinben,
allaccarla con uno.

Vistiniti, nim, v. a. p.  beipiil)«
ecn , avverare.

V ja, f.  f. Huja.

Vjao. jca, m. materin brat,
Dbeim, TOutterbruber, fratello
della modrc.  2 io materno,  f.
1'jak.

Vjaeiti, čiin, r. a. p.  fraftigen,
conforlure, corroborare, in-
gagliardire.

lljagmiti, mim,r. o p. erieifdien,

VI)J

crhafchcn , chiappare  , attrap'
pare,  f. Ugrabiti.

Vjahati, ujasem, v. n. p.  ipn'
einreiten, enlrar a catallo.

lijak, m. f. Vjac.

Vjakariti, rim, r. u. p. f. I i-
jagniiti , Ugrabili, Oteti.

lijakov, a, o, adj. iti  .Onfcld»
delto  2 io.

Vjaloviti, vini, v. a. p.  (Vuk)
otrfdtneibcn , castrare.

Vjam , jma, m.  STCuUcrgcbiihr,
f. pagamento della macinb-
tura.

Vjanje (liujauje), n.  SRgflcn, n
(beim ©cblcppen bet ©ebiffe
Strom iiufroartl), it riposare
(dei cavalti, c h e trascinano
i  narigli ne fiumi.

Ujnrmitl. mini, v. a. p.  etnio;
tben, in'S 3odi fpannen , aggio-
gare , meller in giogo.

Vjarmljivati, Ijujein , t>. n. i.
f. Vjarmlti.

Vjali i linjat i) , ujam, r. n. i.
aultflilen . autfdinaufen, (beim
Scbleppen bet ©ebiffe Strom
aufipdrte). ripoeare coi cavalti,
che tras cina un i  narigli nei
fiumi.

Vjčevina, f  1) Srbe oonDljcim,
n. eredith acguiatata dallu
zio materno;  21 (Vuk), Ort,
mo ber Obeim ipobnt mit ftinen
Mngeborigen , luogo , ove ubi¬
la to zio materno.

Ujedanje, n. ®ei6en, n. mor-
ticatura.

Vjedati, dam, v. a. i.  beiben,
mor dere ; — n. p. pcela, fte-
cbtn , pugnere.

Ujedina . f.  9Sife , m. morso.

Vdjedinlti nim, r. a. p.  etnig
matben, otrcinigcn. unire,  f.
Sjedluiti.

UKI

437

Ujedno. adv.  gumnimcn iuglei<ti,
eereint, assieme, unitamenle.

Ujesti,ujed eni, u.«. p. f. Ujed ati.

Ujna, f. žena ujakova ilitiujee-
va. Srdu bed ButtcrbrubcrS ,
Cafe, f. mnglie del fratello
delta madre , zla.

lljnin , a , o . adj.  bet ®«fc ge«
Ijbrig , del la zla.

Ujunačiti, čim, v. a.  p f. U-
lirahriti. Ohrabriti.

Ukaljati , Ijam, v. a. p.  f. 0-
kaljati.

Ukameniti, nim, v. a.  p. f.
Okanieniti.

Ukaniti, nim, v.  «• p. (*<ou.)
f. Frevariti; — se, v. n.  p.
f. Nakaniti, IVakaniti se.

Ukapati, pain,».a.i. f. Ukopati.

Ukarati, ram, v. a.  p. UterroeiS
gebcn tabela , riprendere,  f.
Ukoriti.

Ukarcatl, eam, v. a.  p. cin>
fdiiffen . labeit , imbarcare.

Ukarliati, liani, v. a.  p. (Vuk),
erfdilageu, ammazzare, uc-
cidere.

Ukarstiti, st itn , v. a.  p. u6ee'$
flmtj Icacn , incroccichiare ,
met ter in crnce (p. e. le mani).

Ukarštatl, štam, ir. u. i. f.

Vkarštavati, vam, (Ukarstiti.

Uka/,, m. (nunJ  ®efel)l, ni.
comando  , Online.

Ukazati, kažem, v. a.  p. 1)
»etgen, m oetrare;  3) (rune.)
befeljlen, comandare;  —se,
v. n.  p. (idi jeigeii, eriebeinen,
motlrarei , apparire.

Ukazivati, zujeni, v. a. i.  f.
Ukazati.

Ukebati, liani. v. a.  p. (Vuk),
erlauecn, coglier atpellando.

1 kidati, dam. r. «. i. | aufhtbcn .

Ukinuti, neiu.r. a. p. J abicbaffen

UKO

nbrogare;  befeitigen, sgombe-
rare.

Ukivati, vam, v. a. i.  f. Uko-
vati.

Uklanjati, njain , v. a. i.  bele!«
tigen , aus tem (Bege riiumtn,
por da parle \  roegrucfeit, ab«
reenben, rimuorere, scostare,
allonlanare;  btegen, piegare,
curvare; —  se, ti. n. i.  aul
bem Bege gcbeit, andare da
parle ; abrorictien, auiiutidicn ,
meiben, schivare  , declinare.

Uklapauje, n. S )tneirtfugen , n.
1’incaetrare , incastratura.

Uklapati. pam , r. u. i. (jineiti-
fugen, incastrare.

Ukloniti, nim, t/. u. p. I  f. I kla-

Uklonjati,njain, n. a. i.\  njati.

Uklopiti, pim, v. a. p.  pinetn«
fligen, l)ineinbrucfen, meller ,
ccar delilni, incastrare , f.
Iklapatl.

Ukobiti, bi m, r. a.  p. begcgneit,
incontrare, (.  .Sresti.

Ukoeen, a, o, part.  fteif, et*
ftarrt, duro , r'igidu.

Ukoriti, čim, v.'u  p. 1) n. p.
ruku , gbrteifeit , fleif macben ,
far rigidn ; 3) (Vuk) n. p.
točak ,’ bo« 2?ab fperten, fer-
mare la mota ; 3) — oči u što,
andarren , mirar ftso  ; — se ,
v. n. p.  erftamn, darr roerbeit,
irrigidire.

Ukočivali, ciljem, v. a.  i. f.
Ukoriti.

Ukop, in. (BcgriibmS, f. esc-
guie. sepultura,  (. Fogreb.

Ukopan, pua, o, adj.  n. p.
kamen, ®rab-, sepulerale.

Ukopati, pam , v. a.  p. begra«
ben , sepelire ; — se, v. n.
tleti oecfcbanjtn . fortipcarsi
d' una trincea,  f. Ukapati.

KO

436

Ukopina, f.  aSegrabniggtbuhr, f.
pagamento, lassa per la še¬
pnil ur a.

Ukopnica, f■  1) (košulja), !Pe<
grabnitibemb, n. camicia se-
polcrale ; 2) (jama, raka),
©rob, n.  fflruft, f. sepolcro,
avello.

llkopnik, m.  f. Grobar, Gro-
b od er.

Ukor, m  33otnnirf, m. rimpro-
vero  ; £abel, m. biasimo.

Ukoravanje, n.  Sabeln , n. il
rimproverare , biasimare.

Ukoravati, vam , r. a. i.  1) f.
tlkarati, ( koriti; 2) —nož ,
britvu, f. (Tkoriti.

Ukoreniti se, nim se, v.  n. p.
(teh einreurjcln , dCurset faficn,
radicarsi , geflar radici.

Ukoriti, rim , v. a. p.  f. Uka-
, rati, Ukoravati 1.

Ukoriti, rim, v. a. p.  n. p.
nož, britvu, fdialcn (einCOfef.
far), far il mnnico aduti col-
teli  o, f. Ukoravati 2.

Ukositi. sim, v. a. p.  1) f.
Nakositi i 2) feitmaet« beugen,
fetnef, fdirage legen, por obli-
guumente.

Ukovati, ukujem, v. a. p.  1)
anfcbnueben, (). OTitnten an
einc £aU(ctte). metler alla
cutenafp-  e. delle medaglie),
2) tm i*ef(bfagcn »crnmhbcn,
(j. ®. cin Uftrb), ledere (p.  e.
il cavallo) nel ferrare,  f.
likivati.

Ukoviea. f. (Vukianf ®rabt an.
gefdutiiebcte ©tanjen (alb
ober fcal(jierbe), ornamenta
di tema fatto di mo nete Sol¬
date in fil di metallo.

Ukovitlae, odr. (Vuk) burielnb,
a capitombolo.

UKR

Ukradom. adr.  Ijetmiicb, fur-
tivamente , f. Kradoin.

Ukradjen, a, o, part-  geftol)'
len, rabat o.

Ukraj, praep.  neben , aceanto•

Ukras, m.  !Betfd)'bncrung, f-
abbellimento  , decorazione  J
Hrtigteit, f. leggiadria, garbo,
bellezza.

Ukrasiti, sim, v. a. p.  nerjit'
rcn . »crfcfibnettt, omare, ab-
belllre:  — se, v. n. p.  (ftbeti'
Ijaft) (Teb cinen miifiigen 9tauf(b
antrinten, inebbriarsi,  f. Na-
kititi se (vina).

Ukrasti, ukradem, v. a. V■
fltljlcn, rubare; — se, v. tl.
p.  (Idi bcimlidi baoon marften.
andarsene furticamente.

Ukrašenje, n.  aScrjicrung, f-
ornamenlo  , abbellimento.

Ukratiti, kratim, t>. a. p. »d'
ftirjen, abfurjcn, accorciare,
scorlare, Ironcare ; ent jietjen,
sntlrurre.

Ukrepiti, pim, v. a. p  fiarfcit,
erquicfen , fortificare, rinfor-
žare, ristorare.

Ukresati, nkresem, v. a. p-
oganj, Sciier fdilagcn, balter
il fuoco , f. Izkresati.

Ukriviti, vini, v. a. p.  frtiffl.
men, biegen, torcere, pie-
pure, f. Izkriviti.

Ukrivljivati, vljujern, v. a. i-
f. Ukriviti.

likrotitelj, m.  SBanbigcr, m.
domatore.

Ukrotiti, otiin, v.  a. p. banbb
gen , taljmcn, domare.

Ukrotiv, a, o, adj.  ju banbigen,
bcjiringbar, domabile.

Ukrutltl, otim, v. a. p.  i)
bart mndicn, biirten rentler
dur  o, indurare:  2) feflbaltcit,
stringere.

439

ULA

®kiiburiti, lmriiii, c. n. v
'\ uk) in 9iotb unb jtutmncr
acrabljcn, venire nlla miseria.

vkučanin, m. JhauOgenoffe, ©?it»
fcenjoljncr , m. cnabilalore ;
SniBoljncr , JjjauOberoobttcr ,
Mictbnmnn, ni. uffillujuoln,
pigionale.

Vkučanka, f.  roitbcroobnerin, f.
eoabitatrice;  ©Jietbfrau , f.
pigionale , f. affittajuola.

Vkuhati, liani . v. a. p  1) cin
foibcn , einficbcn , cuocere be¬
le’,  3) n. p. hleb, kruli, cin*
tfigen, impastare, far la pa¬
sta  ; — se, v. n. p.  beim jto»
chcit an Snljalt uerlicrcn, ein>
(iebcn , einfocbcn , consumarsi,
scemare bollentln.

Vkupno, adv.  inšgcfammt, in.
sieme

Ukus, m.  Sefcbmacf, ni. gusto,
sapnre.

Vkusmi. sna, o, adj.  geiebmacf,
oaB, gustoso:  fcbmacfljaft, sa-
porita, f.  Tečan.

likuvati, vam, f. Ilkiihati.

Ulaganje , n. I) Jpineiitrtccfcit
(be< Sclt-cs in cine Untcrneb*
mungi, n. V impiegure la no¬
neta in quatche negozio ; i)
(fintenfen, tžinricbten (bc< gcbro>
dicncn ®uše«i, il l imettere (p e.
In gamha notta).

liiagati, iilaženi. v. a. i. I)  einlc<
gen, bincinilccfcn, metter den-
Iro. impiegure (la noneta in
giiatche ajfare);  3) cinrenfen,
ciditcn , rimetter (la gumba).

Ulaeati se. lažem se . v n. p.
fiS cinfcbmcicbdn (bureb Siigen),
insinuarsi colle bugie.

IJlagivanje , n. Cinfchmcicbcln,
n. lusinghe colle bngie.

Ulagi vati se, grujem še i vam
se, r. n. i. i.  Ulagati se.

ULE

•Ulak, ni. -Rune:, m. corriere.

Ulamati.mam, v. o. i.  f. Ulomlti.

*Ular. ni, f. Povod, Oglavnik.

Ulasniti, nim, v. a. r  erlcidi*
tetn , leidit macben , facilitare,
agevolare.

Ulaz, / m. Stngang, ni,

Ulazak, zka, \ introito.

Ula/.ina . f.  SingangSgcbiibr , f.
SingangSjoB, ni. iluzio, ga-
bella d’ entrata , introito.

Vlažiti, zim, v. n. i.  biltctitgt'
ben , cingeben , entrare;  —
kradom, fieti einfcblcicbcn , en-
trar furticamente  , f. Illezti.

Ulazni, a, o, adj.  €intrftti«,
d'entrata.

Ulaženje, n. jhincingcbcn , n.
i entrare.

Uleči se, uležem sc, v. n. p.
(icb cinniften, annidarsi.

Uleči se, uležem se, \ v. n.

Ulegnuti se, ulegiiein se, j>. ficb
fenfen, (icb tegen, ficb fc$cn,
posarsi , calare, dar giit ,
profondarsi.

Uleniti se, timi se, v. n. p-
faul tverben, diventur pigro.

Ulepiti, pim, r. u. P-  U Je«
ffciben, impiastrare;  2) f. U-
lepšati.

Ulepšati , šalil, v. a. p.  t>cr»
fcboncrii, abbellire, omare.

Ulepšavati, vam, n. a. i.  f.
Ulepšati.

Uletati, etain, v. n.  i.) binctnflic«

Ulcteti,etim,». n. p.f  gen.cinftie«
gen, volar Aentro  , entrar a
rolo.

Uleli, uliem, v. a. p.  ctngieficn,
bineingfešen, infondere , ver-
ear dentro.

Ulev, m, Singuš, m. infusione.

Ulez, m. ein UJtann. bee in baS
Spaai  feinct ®rau eingebeiratbet
bat, tlom« etie e andato ad

UMA

440

ULJ

abitare nella časa detla sna
moglie.

I lez.fi, 7.em. v. n. p.  f. Ulaziti.

Ulica, f.  @afie, f. strada, con-
trada, calle.

Uličar, m.  'Pftafteetreter, m.
sciuperone, che vd vagandu
per le sl rade-

Uličiti, čim. v. a. p.  (Vuk) im
©efidtte fdioit macben, far la
tnletta.

Ulisičiti se, cim se, v. n. i.
fuct)Sfd)»anjn> , betrugen, av-
volpinare, ingannure.

Ulišiti, sim, v. a. p-  f. Lišiti.

Uli.šče.l n. SBitnenilotf , m. al-

Ulište,J vedre, arnia.

lilitati. ulitam i tj eni, c. n.i.
f.  Uletati, Uleteti; —, v. a.
p.  befubeln (mit rocidtem 2tuf)l<
gange), inbrattare feni flussu
di centre).

Uliti, ulijem, v. a. p. f.  Uleti.

Ulizak, zka. m.  (V uk) ta«
žtutf bas man tem JBiefje
ju letfen gibt, pezzo di šale,
che si purge al bestiame da
leccare.

Mižati , uližem , v. a. p.  able«
rfcit , leccare ;  — se, v. n.
fitl) abitiitsm, abrtiben, fregarsi.

Uljanik, m.  iliciienljatis, n. ča¬
sa. luogo dnve slanini le api.

Uljar, m.  Dettocrtauf«, m.

venditore d' uglin.

Ulje . n. Orf)l n. nnlio.

UJjuuiea, f.  DcijUampt, f. lam-
pada a nglin.

Uljenka, f.  Detjlflalcbe, f. br¬
ci u peli uglio.

Uljez , m. f. Ulez.

Uljezti , zem, v. n. p.  f. U-
iezti.

Uljež, m. f. Uholaža.

Uijiti, ljim, C. a. i. bt)Un , in-
ugliare.

Uljudan, dna, o, adj.  fjoffirfj,
artig , fteuntlid), Cortese , Ci¬
rile  , gentile.

Uljuditi, dim, v. a. p.  fdioit ma<
cben, far belin , acconviare,
pulire ; (umanilTtcit, bilten,
render umanu.

Uljudjivati, djujein, v. a. i.  f.
Uljuditi.

Uljudnost, f.  Jlrtigfeit, 5rcutib<
iicftfeit, Jpumanitiit, f. uma-
nitd, cortesia , ciciliu.

Ulnik, m. f. Uljanik, Pčeiinjak,

Ulomak, mka, m. SBrucfifturf,
n. frummento;  33rud) , m.
frazi 1 ) n e.

Ulomiti, inim, v. a. p.  bretbett,
rompere, frungere, spezza-
re , f. Ulamati.

Uloviti, vini, v. a. p.  fangeit,
etiagen, premier alla caccia.

Ulozi. ulogali, m. pl.  @i<(|t,
®lie(etfud)t, f. artritide.

Uložan, zna, o, adj.  girfitifctt,
urtritico.

Uložina, f.  Oitftbe, f. nicchia.

Uloziti, zim, v. a. p.  i. Hlačati.

Uloživ, a, «, adj.  ucrroenbbar ,
iinpiegabile.

Možnica, f. (■  Uložina.

Ulukaviti se, vini se, v. n. p-
iicb oerflelieit, liftig roctben,
dioenir asi uto.

Um, m.  23crnunft, f.  SSttilanU
m. ragitme. intelletto, inge-
ti'in ;  Sebaditnifi, n. memoria.

Uinaei, uitiakneni, v. n. p.  citt<
mifdien, cntnscicfieit, scappare.

Uuiali (u mali), adv.  gleidi, alb*
balb , subitu . suli istante.

Umaka, f.  5£unfe, iBriibe, f
salsa, intingolo.

Umakanje , n.  @intunten, «•
i intingere.

Umakati, kam 1 čem, v. a. i.  ein*
tunftn, intingere,  f. Umočiti.

UME 44i UMf:

Umaknuti, nem, b.  n. p.  f.
Uinači-

Umaliti, lim, v- a. p.  Inerftci.

Umaljavati, vam, v. a. i.  j itcrn ,
diminuire, sminuire.

Uman , mna, o , adj.  ocrfitiin
big , oenuiitftig , gciitrei*, in-
teltigente , ingegnoso , spi-
ritoso.

Uinaranje, n.  STobtcn, n. ucci-
sione.

Umarati, ram, v. a. i.  tbCtert,
nccidere,  f. Umoriti.

Umarčili, čim, v. a. p.  f. 0-
inarčiti.

Umarll, la, o, adj.  1) (icrblidi,
mor/ute ; 2) n. p. čas , XobcS>,
di morte.

Umarlost, f.  ©ttrbliditcit, f.
mortalitu.

Umartviti, vim, v. u. p.  er<
tijbtcn, mortificare.

Umastiti, stim, v. a. p.  f. 0-
mastiti.

Umašiti, šini, v. a. p.  f. Pro-
mašiti.

Umatati, atam, v.a.i.  f. llmotatl.

Umazati, mažem , v. u. p.  bc<
fctimutscn, Inrdare, spnrcare.

Umecati, cam. e. a. p.  n. p.
jabuku, roti* flopfeit, far
amile battendo.

Umeča, f.  ®ci'cbicflicli(cit, f.
o hilitu , attezza, destrezza.

Umekotiti, otim, v. a. p.  f.
Mekolit i.

Uniekimti, nem, r. n. p.  roti*
nittbcn, divenir umile, lenem.

Jjmeksati, šam, v. a. p.  IcrrocU

Umekšavati, vam, c. a.t. j dien,

- *»ptlificare , ummullire.

Jnnenje.n f. Umetnost, Veština.

Uineravati, vam , v. a. i.  f.

-Umeriti.

'nneren, a, o. part.  bcmefTcit,
** isurato;  mijig, moderatu.

Umercnost, f.  1) OTiišigteit, f.
temperama :  2) f. Treznost!

Umeriti . rim. v. a. p.  btmcffcn,
abmcITen, misurare;  mapigtn,
mnderare, tempevare.

Umesiti, sim , v. a. p.  n. p.
hleb, kruli, fncten, SBrot ma«
ctictt, eintcigcit, impastare,  f.
Mesiti.

Umesti, metem. v. a. p.  tiit>
tiiljrcn, mifctien mit bcm Sodi«
loffel, mesailare ,  f. Mesti.

Umestiti, stim, v. a. p.  ftettcit
an tincit Drt, placiren, rim-
piazzare > collocare,  f. U-
meštath

Umešan, sna, o, adj.  f. Umetan.

Umešati, šam, v. a p.  cimni«
fcbcn , frammisvhiare , fram-
mescolare.

Umešuik, in. f. Umetnik.

Umeštanje, n. ©teden, n. il
pufre al sna pasto.

Umeštati, štam.i;, a.i. f. Umesti ti.

Uinet, m.  Sinfn?, in. Sinfrfiieb«
fcl, n. vosa inserita',  ^arcn-
tljefiS, f. parehle.se.

Umeta , f.  (\ uk) Stelfrlappeit
(roomit man bcn 53arf>Ofcn au<>
tfbrt). spazzatojo.  f. Omelo 2.

Uinetak , tka, in. f. limet.

Umetan, tna, o, adj.  gefctiicft,
destra , ingegnoso.

Umetanje, 'n.  ®infe?tn, n. il
frapnrre, frammettere, in-
servire.

Uinetati, metjein, v. a. i.  i)iit«
einfetscn, l)incintl)Uii, frammet¬
tere, inserire,  f. Umetnuti.

♦Umeteriziti, zim, v. a. p.
umfAanjcit, cigner colla trin-
eea, furtifivare il campo  , f.
Utaboriti.

Umeti, umiem, v. u . i.  finnen,

sapere.

Umetnik, m. ttunfiler, m . artista.

UMI 4

Umetnost, f.  flunft, u rte

Uinetnuti, nem, v. a. p.  f. U-
metati.

IJmiliti se, lini se, v. n. p.
kod koaja. fidt beliebt madicn,
lidl einfcbmctdieln, farsi oma¬
re  , f. Umiljavati se.

Umiljat. a, o, adj.  belicbt, ein«
fdimeidtelnb, grah), favoriti);
lieb, curn.

Umiljavati se, vam se, r. n.
i.  f. ITiniliti se.

Umiljen, a, o. part.  f. Umlljat.

Umilostiviti, viin, p. a. p.  gnii<
bij, geneigt macben, muuvere
a cnmpassione.

Uminuti, nem, c. a. n. p.
n. p muka, liol, 'paffiren,
oergeijen, passare , trappas-
sare ; nadtlaffen, rilassare ;
— se, v. n.  fid) nidit bcgeg*
itcn , ootbet geljen oljne (id) j«
feljcn ober ,u treffen, atulare
in contraria Uirezione senza
toccarsi o vedersi , f. Minuli.

Umiranje, n. £terben, n. it
morire.

Umirati. ram i rem . r. n. i.
tit Bilten liegen . fterben, ago-
nizzare , morire,  f. Umreti.

Umiriti, rim, v. a. p.  beruljt«
gen , acchettare  , c almare ,
ctrfoljnen , riconciliare.

Umisao , sli, f.  tEtnbilbung , f.
f. immaginazione ; 2) f. l*o-
inisao.

Umisliti, lun, r. u.p. j lich em<

Umišljati.sljam, r. a.i .j bilten,
immaginarsi.

Umišljen, a, o, part.  eingebit*
bet , immaginato , immagi-
nario.

Umiti, ijem, v. a. p.  n.p. ru¬
ke . obraz , reafdjen, tarare.
f.  Umivati.

42 UMO

Umivanje, n. SHJafdicn, n■ la -
vamento.

Umivaonica, f.  ®afdjbedten. n.
catinn,  f. itn komi ja.

Umivati, vam, v. a. i.  f. Umiti.

Umiven, a, o, part.  gereafeben,
tavalo.

Umlatiti, atim, r. a. p.  jti lobe
brefdjen , crfcblagcn , accoppa-
re, uccidere volte bas to nate.

Umleti, Hmeljem, r. o. V-
maljlen , mavinare;  — se, v.
n. jidi einmaljlen, vonsmaarsi
macinando.

Umiožavati , vam, r. a. i.  (•
Umnužavnti.

Umložiti, žim, r. a. p.  f. U-
množiti.

Umnažali. tam , r. u. i. f. li-
množavati.

Umno . adv.  (lug, uerttiinfttg,
»etitanbig, prudentemente, so-
pientemente.

Umnožavati, vam, r. a. i.  cer«
»ielfaltigen, multiplijirett, mol-
tiplicare.

Umnožiti, žim, r. a. p. (.  U'
uinožavati.

Umoriti, rim, r. a. p.  f. Urna*
kati.

Umoliti, lim, v. a. p.  bitteii/
pregare ; — se, v. n.  komu,
erbitten, erfteben . impetrare,
ottenere;  (idi erbitten laffeit;
bie SBitte gcroafjtcn , piegarsi
alte preghiere.

Umor. in. Dftubigteit, f. stan-
vhezzu ;  lobeefampf, m. ago-
nia;  biti na umoru, mit ten 1
lobe ringen , in 3ugcn fein ■
agonizzare.

Umoran, rna, o, adj. at it'
mattet, mntt, stanco, fiarco.

Umoriti, rim, v. a. p.  1 ) tob«
ten uccidere;  3) ermiiben,
ttancare,  f Umarati.

m

UOB

UNI

Umotati, tam , v. a. p.  einroi*
tfelit, involgere, inviluppare,
f. llmatati.

1J m o t a v a t i. vam, v. a. i.  f. U-
motati, Umatati.

Umotriti, trim , v. a. p.  etfe*
ticn, crblicfcn, scorgere.
Umotvor, m.  Hiciftcrftucf, ttunfl.

retrf, n. capo d' opera.
Umračiti sc, či se, v. n. p.  finflet
reerben , farsi hojo, imbrunire.
Umračivati se, čujem se, v.

n. i.  f. llmračiti se.

Umreti, umrem, v. n. p.  fltr«
ten, morire , f. Umirati.
Umučati, čim, v. n. p.  »crftum*
men, feiiroeiijtn, lacereene.
Uimiknuti, nem, v. n. p.  f. U-
mučati.

Unakarst, adv.  in ž tfreuj, freuj«
recite, in crace.

Unapred, | adv.  »ornuž, oor*
Unaprčda, jroartž , avanli, in-
nanzi.

Unaprediti, dim, v. a. p.  bc»
forbern , promvovere,  (. Pro-
maknuti, Promicati.
Unašanje, n.  f. Unošenje.
Unašati, sam , v. a. i.  Ijincin,
tragen, eintragcn, porlar den¬
lro;  — se, v. n.  u što, (id)
einmifdien, impacciarti, in-
tricarei.

Unatoč, n dr.  (Vuk) jttroiber,
con Irariamenle, in conlro.
Unesti, unesem, v. a. p.  f. U-
našati.

Unetarmiti se, mim se, v. n.
p  (Bund.) gefiitjttož roaben,
divenir inaensibite, indolente.
vneti, unesem, v. a. p.f.  Une-
, stj, Unositi, Unašati,

Uniči, unidjem , r. n. p. Jjinein*
jjtben, eingeljcn, enlrare.
Uništenje, n. SBeeniditun? , f.
annichillumcnto.

Uništiti , štim , vi u. p.  ocrntct)*
ten , nertilgcn , annichillare ,
annitllare, annientare,  f. U-
ništivali.

Uništivati, štujem, v. a.  i. f.
Uništiti.

Unitj, unidem, v. n. p.  f. Uniči,
Ulaziti.

Unego vati, gujem, v.  a.<J" n. i.
milb, jart madten, etroeidten,
inlenerire:  — s kini, fdtmeB
dteln , adulare.

Unjui, a, o, ladj. n. p. ko-

Unjuo, ula, o,jnac, nit, cin>
fact) , semplice.

Unka, f.  f. Humka.

Unkaš, m.  žatteifnopf, m. po¬
lno di sellu.

Unoriti, rim, v. a. p.  untertau«
dtcn , immergere. altu (far e;
fig.  in cine finfiere ®rube oetfcn*
fen, abbaesare in ona buja
»otteranea prigiune.

Unositi, sim, v. a. i.  f. Unašati.

Unošenje , n.  Jpfncintragen. n. il
porlar denlro,  ). Unašanje.

Unučad, f. culi.-  Snfei, pl.nipoli.

Unnče, četa, n. Snfclfinb, n.
nipole (figlio del figliu o
della figliu).

Unuk, m.  Sitfel, in. nipole ;
unuci, pl.  SRadtfommen, pl.
poeleri.

Umika, f.  Ičnfclin, f■ la nipole,
(figliu del figlio o della figlio.)

Umi tar, ndo.ljinein, denlro (di
moto),  f. Nutar.

Unutarnji, nja, nje, adj.  inner.
Itd) , interno.

Unutra,/odp. bacinnen, btinntn,

Unutri, \ denlro (di riposo), f.
Nutri.

Uobičajiti, jim, v. a. p. in  @e«
braudi einfuljren, gebraudtltdi
mattien, met ter in uso.

liobraziti se, zim se, v. n. p■

UPA 4*4 UPI

fidi einbiltcn , immagiiiurti ,
f. Umisliti, Umišljati.

U oči, adv.  n. p. u oči božiča,
u oči nedelje, ten Sna nor
tHJeiljnaditcn. »or tem ®onn
tage. alla vigilia iti nutale, il
giorno avanli la domenica.

•Uortačiti, čim. v- a. p.  koga
s kini. in fianblungSgefettfcttaft
oerfe?cn ussociare tul una
compugnia ile' mcrranli.

Upadanje, n. ftincinfaDen, n. il
cuder dentru.

Upadati, dam, c.  n. f. f. Upasti.

Upadnuti, nem, v.a. p.  f. Upasti.

Upala, f.  Grunti, £i?e, f. ar-
dure,  ea/ore; Strunft, f. fr egu.

Upaliti, lini, c. a. p.  nnjunten,
accendere, dar f unčo;  — se,
v. n.  in fpitsc gerattien, accen-
dersi , esser in fregu.

Upaljenica, f.  SBtunftigc, f.
dimna calda d' umore.

Upaljenik. m. Oiruntti^e m.
umno ardenle di desiderio di
congiungemi.

Upaljivati, ljujem, v. a. i.  f.
Upaliti.

Upamtiti, intim, ti. u. p. in ®e«
tdditniš beljalten. getenfen le-
ner a memotiu,ricorilarxi iiene.

Upanuti. nem , r. n. p. f. Upa-
<1 miti . Upasti

Uparskati, kam, v. a. p.  be>
♦priden , *bruffare, sprizzure.

Uparta, f.  1) ter Dticmcn ober
tab Stant , nn mcldicm ter
©cbnappfacf, ober uberlpiuvt eine
SBiitbc getragen mirt, correg-
gia, o corda *u cul si porta
Ig en  mu ligula uddoseo.

Uparliti, rtim . e. a. p.  auf ben
Stutfen neumen , premier sut
dorsn, uddossarsi.

Upariiti, ilm, r. a  p. roden,
abbrustolire.

Upasti, padem, v. n. p.  htnetn-
faUen, finfen, cuder denlro,
f. Upadati, Upadnnti.

Upa7.iti, *im, n. a.  p. bemerten,
erbliefen, oesereare,  rimirare,
f. Ugledati.

I peči se, pečeni se. v. n. p■
iidi einbacfcn, iid) cinbratcn
(btim tBacfen ober iPraten an
3nljalt oerlicren), consumarti
cuocendo n urroetendo.

Upeljati. ljam, n. a.  p. (slov.)
f. Uvesti.

Upeljavati, vam, v. u. i.  f. U-
vodili.

Upepeliti, lini. v. a. p.  mit
'Jlfdic befdimuljen, incenerure.

Upepeljavatl, vam, n, a. i.  f
Upepeliti.

Upeti se, pnein se, ti. u. p. (icb an/

Orengeu.ustringerei.eforznrsi.

I pijat i. jam, r a.i. f.Upiti. ije" 1 -

I piliti, lini , v. u. p.  einioigcn
einfebneiten, incidere, ecolpii "*•

Upinjati se, njem se, ti. n.  >•
f. Upeti se.

Upiranje, «. 1) Slnlefjncn, ® tu '
ben n I’ uppnggiare ; Ž) ‘ lrv
dren,uma . t- sforzo  . 3) A 1 *'
ten, Settitelten, n. flssazione.

Upirati, ram i rem, c.  «•, *’
ftemmen . anletinen , uppoggid'
re  — oci n što, ten
auf etmao Ijcften , fissar U
sguardo;  — se, v.  n. fidt au ;

ctrca« liubcn, appoggiuni >

Upreti.

Upirina, f.  cin StJaditgcfbcnd ■ ’
SSampir, m. vampiro, (sp e<
Iro nottiirnn).

Upirlti , rim, r. a.  p. ‘
oganj ili vatni, anfadttn ***'
fiammure. .

t'pisatelj, tu. Dtegiitrator, tfln
fdtreiber, m. registralore■

I pisati, H pišem, ti. o. V•  *

(PO

UPI/ <115

idirciben, inscrivere, interire,
regislrare.

Vpišlvati, .siljeni, v. < 1 .  i- f.
Vpisati.

Upisna, f.  CSiiifcbreibegebubt, f.
lasna per le inserzioni.

Vpisni, na, o, «i//-<£infcfireibc»,
ili reijislrutura.

Vpisati, šam, v. a. p.  f. Popisati.

Upitati, itam , ®. a p.  mdilen,
ingrassare , f. Pitati.

Upitati, itam, v. a. p. befrogert,
inlerrogare, duniandare ; —
se s kini /.a zilravlje, fidi
begrušen gegcnfeitig , salutarsi
a vice ruta.

Vpiti, upiin, v. a. i.  (ctircicn,
i p idare,  f. Napiti, \ opijati.

Vpiti, npijem, v. a.  i. cinldu*
gen , succhiare , imbevere.

Upitoiniti, mini, r. a. p.  jdb«
men, dumare. addimesticare.

Vplakati se, plačeni se, v. n. p.

/.a kini ili cim, ju rpeincn begin*
nen, comminciar a piangere.

Vplašiti, šini, r.a.p.  erfebreefen,
spaventare.

Vplesati, šem, v. a. p.  jcrtre<
ten, c ulpestare.

Vplesniviti se, vini se, v. n. p.
»erfcbimmeln, fcbimmelicbt tper-
ben, diveilire mvffo, muflone.

Vplesti, pletem , v. u. p.  fteeti-
ten einflectiten, intrecciure ,

— se, v. n.  fidi cinfleibtcn, cin<
mengen, nerroiefein. impacciar-
«i , hitricami ; fieti bas Jpaar
flediten, m imiistursi la Ireccia.

Upletak, tka, m.  f. Pletak,

I plet lijak.

Vpletanje, n.  CSinftccbten, n. in-
Irigamenln, imbrogliamento.

Vpletati, tam i tjeiii, v. a. i.
f. Vplesti.

Vpletnik, im.  baž 53anb, rocldies

Vpletnjak,)in ben-jopf geflpcbten

mitb.nastro,felluccia ches’in-
treccia nei capegli; (.  Pletak.

Uplitati, itjem, v. a. i.  f. II-
plesti, Vpletati.

Vpliv, m. (poln. §' cedi.)  Sin.
flufi, m. iiiflussn, in/Inemu.

Vpljačkati, kam, v. a. p. .(■
Zapleniti.

Vpljuvak, vka, in.  Sliegcnbrut, f.
cacchione, uova delle niosche.

Vpljuvati, vam, r. u. i.  bie
®rut, bie ®icr Ijincinlcgen (»en
Sliegcn,) far cacchione.

Vpljuvati, njem, v. a. p.  pin*
cinfpcien, sputar denlro ; be«
fpeien , sputar addosso.

Vploditi, dim, v. a. p.  befrudi-
ten, fecondare.

Upodobiti, biin, v. a. p.  oer<
gtcidien . cmnpurare. parago-
nare;  anpaifen. gleidi madicn,
accommndare , uggiustare ,
conformare.

Upokojiti, jim, v. a. p.  bcru>
bigen, tranguillare, guielare,
sedare ; — se, v. n.  itd) jur
9tul)c begebene flcrbcn, morire.

Vpokoriti, rim, »’• a. p.  bcmii*
tljigen, umiliare.

Vpoloviti, vini, c. a. p.  jur
Jpdlftc tbeilen, dividere in dne
purti;— ,u. n.iVukijur #alfte
fertig fein, esser pronto alta
i nelu.

Vpopreko, ailv.  guet, ftbriige,
per traversu.

llpor , m. f.  Kapor.

Vporan, rna, o, adj.  teiber*
fpenitig, perlinace,  ooiitumuce.

Vporaviti, vini, v. a. p.  per<
ipenben , gcbraudicn , impiega-
re;  riditen, indrizzure, riid-
drizzure.

Vpored, ( ari v.  nebeneinanber ,

Vporeda, I nacbeinanber, jufam*
men , insieme , infita.

446

UPR

UPR

Uporediti, dim, v. a. p.  in bit
Keiljc ftetttn, pnrre in ftla  ,
affilare, metler in ordine.

Uporedjivati, djujem, v- a. i.
f. Uporediti.

Upornost, f.  ffiibrrfptniiigftit,
f. perlinacia  , contumacia.

Upotrebiti, him. v. a.  ;>. gt*
brautbtn , btn'6tl)igtn, ahbiso-
gnare, adoperare . usare

Upotrebljavati, Ijnjein, v. n.
i.  f. Upotrebiti.

Upoznati se, znam se, v. n. p.
u koga. u što , »trftnntn,
prendere una persona o cona
per im itllra. non connoicc-
re\  s kini, iicfi mit tincm bt<
fgnnt macbtn. far connoscenza
con alcuno.

Upoznavanje, n. ®trftnntn , n.
tratedimento , ingannn nel
vedere o connoscere.

Upoznavati se, vam se i zna-
jem se, v. n. i.  f. Upoznati se.

Uprašati, sam, v. a. i.  bittcn,
p regate;  fragen, dimandure ;
forbmi, chiedere.

Uprašiti, šini, r. a p.  rtaubig
macbtn, impolverare, imbrut-
tar di polcere.

Uprav , adr.  in gerabcr Sinit,
gernbc, a dritlura;  iuft, actu«
tat, appunto  , giusto  ; gtnau ,
emillainenle, precisauiente,  f.
Upravo.

Uprava, f.  SRiditung , Scitu ng ,
'ilnltitung f. direzinne.

Upravitelj, m. f. Upravljatelj.

Upraviteljslvo , n.  Ottrniniiira
tion, Bttroaltuug, f. uffizio
d'amminiclrazione, dirczione.

Upravltl, vini, r. a.  n. p.
što ili čim , ricbttn, Itnttn ,
dirigere ; leittn anltittn , in-
riare;  »trmalttn amministra-
re,  f. Upravljati.

Upravljanje, n. Sticbttn, Stittn,
n dirczione :  23<rn>alttn, n. um-
minislrazione.

Upravljatelj, m.  Sfittr, Scnfct,
m. rellore.moderatore:  53tr»
malttt, m. amminutratore.
Upravljati, Ijam, v. a.  i. f.
Upraviti.

Upravnost, f.  ©trabbtit, f. di-
rittura.

Upravo, « ilr.  f. Uprav.
Upreeiti, čim, ti. u. p.  put,
btn fnrjttn IBtg tinfcblagtn
andar per la .tirada la pid
corla

Uprečivati, vam, v. a. i.  f-
Upreeiti.

Upreči. ezem, v. a. p.  koiije>
vola. tinfpanntn, allacare 0}
car altu Ime ecc.)  f. Upregnuti
Upredanje, ii.  Slnfpinncn, 5ct'
tigfpinntn, n. filamentu, ftlaln-
ra;  f. Piapredanje.

Upredati, dam , ti. a. i.  anfpib'
ntn, ftttig fpinntn, filare.  f-
(presti; f. Napredatl, Na¬
presti.

Upregnuti, nem, ti. a. p . '•
Upreči , 1 prežati.

Upresti , upredeiti, v. a. p  f-
Upredati.

Upretati, etjem i etam , n. a -
i.  oganj, f. Kaprctali.

I preti, prem, v. a. p.f.  Upirati-
Uprezati. ezam i ezem, v.

f. Upreči. Upregnuti.
Uprigati , gam , r. ii.  p.  f. Pe¬
gati, Sprigati.

Upropastiti. slini, v. a.  p. » a
Otunbt tidittn, distruggcrh
raninare ;  se, »trfinfcn,
sobbiettare, prof o n dar e:  fcfi<* u '
bctn, ttftbrtcftn, iiiurridire.

t propaštjivati, štjujem. ti. d-
i.  f. Upropastiti. , .
U prositi, sim, r.a.p.  f.Uprašab-

447

URE

ERA

Eprosilik , m.  f. Prosac.
Epnstiti , slim, is. a. p.  ttnlaifen,
l»tnetnla(Tcn, lasciar ,len Ir o ,
inlromellere.

EpušUnje, n.  Stitlaffitit, n. it
lasciar dentro , intromes-
sione.

Epuštati, štam. e. a. i. f. Iz¬
pustiti.

Epuštavati, vam, v. a. i.  f.

Epuštati, Epustili.

Eput.a</r.foglctct). sul)ito,tosto.
Ejiuta, f.  2tnn>tifung, Slnleitung,
f. inviazione , istruzione:
Utberjtuguna, f. convinzione.
Eputiti, utiin, v. n. p.  attniei«
fen, instradare, inniare.;  bt<
leprtn, istruire,  f. Eputjivati.
Eputiti se, litim se. v. n. p.
Sleifdi nserben, ©ttnftfi rottbeit,
incarnarsi.

Epiitjenje, n. f. Epiita.
Epiitjenje, n. Sleifdmitrbuini,
iDItnfdnBtrtung , /'. incarna-
zione.

Eputjivanje, n.  f. Eputa, E-
putienje.

Eputjlvati, tjujem, v. a. i.  f.
Eputiti.

Epuzati, ženi, v n. i.  ptnein-
fritdltit , entrar serpendn.
Era, f.  Stuitbe, f. ora  ; Upr,
f. orologgio, oriuolo.

Erailiti, dim, v. a. p.  tnatpen,
fare;  oeranfialten, fare, dis-
pnrve ; — polje, bebauen, col-
livare.

Erniljivati , iljujeni, v. a. i  f.
Erailiti.

Eranak, uka. m.basfriipe. |tit>
litpe rtlufrteptn, it l ec ar si a
buon' ura di mallinu.

Erailiti, nim, v. n. p.  friil) auf»
ftttjcn, alzarsi  di Imun'  o ra.
Vranjivati, njujem, v. n.  ». f.
- Eranltl.
f

i

Eravljati, ljam , p. a. i. (Vuki
n. p. prostace u zemljo /a
plot, bit pffiiptc tingraben, ein-
icplagen fiir bic s »lantent)erfe, fic-
car pali in len a per lo sler-
calo, f.  Eroviti.

Erda, f.  (Vuk), f. Grtiševina.
Ere, f. pl.  Upr , f. orotogin ,
oriuolo,  f. Era.

Gredi, urečem, v. a. p, i)  a«»
fageit. beflimtncn, fissare, as-
segnare, slaluire;  2) btperen,
aminaliare , incanture, in-
fascinare,  f. Ericati.

Emi.m. (po/n. čech. S,- russ.)
21 mt, n. uffizio.

Gred, / adv.  f. Oilmali, Sinesta,
Greda,(Taki, Gdilj, Emah.
Eredan. dna, o, adj.  orbcntlidi,
gtiitmtnb, ben dispuslo, re-
golalo , pulilo  , composto.
Uredba, f.  Sinriditung, f. dis-
posizione , ordine.  Strtim-
mu n a , f. destino,  f. Edes,
Nudbiiia.

Ereditelj , m.  Gittricpter, ni.
disposilore.  ••

Erediti, dim , n. a. p.  orbneit,
ordinare , disporre;  einricbten,
regolare.

Ereiljivati. iljujeni , r. a. i.  f.
Erediti.

Erednik, ni. Stanite m. ttn-
piegalo, uffiziale;  Ptebafteur,
m. redatlore.

Eredno, adv.  orbentlidi, gtttt-
meltb, rtgelmafiig, regolarmen-
le;  pmiftlicb, accuralamenle.
Erednost. f.  gutt Orbnuttg, gute
Sinricptung, f. buon ordine;
nJunftliditeit, f. accuralezza ;
SRegelmafjiglcit, f. regolarita.
Eres, ni. ©cpmticf, m. 3ietbt,
f. ornamento, freggio.
Eresan, sna, o, adj.  fdjminf, jitt*
licp, eleganle,  ornofo, pulilo.

I KO

USA

Uresarica, j f.  Duprnatberin,

Uresarka, j «upl)dntlerin, f.
aeconciatnce, modista, cre-
staja.

Uresitelj , m. Scbnun/et , m.
adnrnutnre.

llresiti, sim, v.  a. p. fdimuefen
aiturnare, freggiare , uddnb-
hare.

Ur e.si vati, sujem, v. a.  »• f.
I 'rešiti.

Uresno , adv.  gcfdimucft, orna-
I amen le.

Urez, m.  Siniti)niti, m. taglio,
incisiune.

Urezan, zna, o, adj.  (Vuk)n.
p. nož, fdiarf, ftbneibig, ta-
gliente,  f. Oštar.

Urezati, ženi. v. a. p.  cinfdinei.
ten , tagliare , intagliare , f.
Zarezati; Ijineimtbneiten, ta-
gliur dentrn.

Urezi vati, zujem, v. a. i. f,
Urezati.

Ureznici, nikali, m. pl.  tei ten
IBcbcrn ta« abgcftttnittcne Snte
te« 3ettel«, roclttie« nidit mcl)t
geroebt teerben fonnte, fine det¬
lu slame, che non si puu pid
tessere e. viene tagliatu,  f.
Zubnrdnjak.

Urieati, čem, r. a. i. i  Uroči’

Urice, f pl-  f Ure.

Urinuti, nem, v. a. p l  t)inetnflof>

Urivati, vam, p. a.  i.Jfen, binein-
fctiieten, spignere dentro.

Urkati, kam, t>. a. i.  f. Ku¬
kati , Nndkati.

Urlanje, n. Jprulen, n. l’urla-
lare, l’ ululare,  f. Zavijanje.

Urlati, lam, Ir. a. i.  bcutcn,

Urlikati, tičem, \urlare, ulula-
re,  f. Zavijati.

Urnebes, m. ©etofe, n. fra-
eusso , frastuono.

Urobiti, bim, r. a. p.  (. Zarobiti.

Uroči, okati, m. pl.  iSebcrung,
f. fattuccheria, malin, in -
cantesimo.

Uročiti, čim, v. a. p.  n. p.
dan , Sermin feftfcpcn, far ter¬
mine.

Uročiti, (iim. v. n. p.  1) n. p.
krnska , jabnka , g-o(lina ,
Sruditbar fcin, Sniebt bringen,
fruthten , fruttare  ; 2) (Vuk)
cintreffcn, in StfiiUung neben,
elfetluarsi , f. Sbiti se, Slut¬
il em se.

Urotljen, a, o, adj.  eingeboren,
nativo, nat n fentra.

Urok. m. f. Uroči, pl.

Urokljiv, a, o, adj.  n. p. (le¬
te . ter 4>et)erung unterroorfen,
Iticbt beberbar, incantabile,
soggetto alle fattuceherie.

Urositi, sim, v. a. p.  n. p.
Iialjine, irrugiudare,  f. Na-
rositi.

Uraviti, vim,». a. p.  f.Uravljati.

Urvanje, n.  ©tblcifen, Stoto-
tiren, «. demuliziune.

Urvati, vam, r. a. i.  ftblcifen,
mcberrcijjen, demolire.

Urvina, f.  (leiler blbbaog, »o«
mcltbem ffrtc berabrottt, pen-
din, ertn,  precipizio; — od
sučgn, ©tbncelaoinc, f.  /ari¬
na i/t neve.

Usad iti, dim. v. a. p.  1) n. p.
motiko, sekiru, ftielcn, fare,
mettere il manico,  f. Nasa¬
diti; 8) vočku, fcpeo, bflan-
jen, piani are;  — koga na
konje, (tuf« Dfert tepen, met-
ter a cuvallo.

Usahnuti, nem, v. n. p.  tiirr,
trotfcn inerten, inaridire, sec-
carsi, uppassire.

Usalio, lila, o, adj.  tiirr, «o«>
getorrt, inariditv, aridu, ap-
passilo.

TISI

m

usj

Usardan, dna, o, n rij. S.irda
čan, Sarfian.

Usarnuti. nem, v. n p.  etn*
faUeit, einbrectitn, entrar vio-
lentemente.

Usartati. rt.jem, v. n i.  f. U-
sarnuti

Usebičiti, film, v. a.  n. sum
tiiglieben ®ebraueb bcflimmen,
metter in uho  cvtidio.no.

Oseeati, cam, v. a. i.  f Useči.

Useči, eeem, v. a. p.  1) abl>a*
cfett, abbau-n (cincn tpaurn),
faUcn , tagliare  , abbaltere
(un' albero),  3) cinbaucn , in
taglinre.

Usedanje, n. aiuffttjcn, n it
metlersi a ravnilo.

Usedati, dam, v. n.  t. n. p. na
konja, nufjiljcn, metlersi a
caitallo.

Usoditi se, dim se, v. n. p.
flBenbleibcn, rimaner sedendo.

Usednuti, nem, v. n. p.  f. U-
setlati. Usesti

Usek. m  ©cbnitt, Sinfebnitt, m.
taglio. ineisione.

Usekivati, kujem, r. u. i. f.
Useknit tl*

Useknuti, nem, r. u  p.ll nns,
fcbnciijen , sofflar.  2) sveče,
mUSen, fcbneujcn, smoccnla-
re; — se, r. n  Cie SJlafe
(dintujm, saffuirsi il nuno,
nasarsi.

Usekovanje , n.  Sntfjauptung
(3nhanttts', f. decollazione (di
s. Oivvanni).

Useliti, liin, r. n. p.  nnfafiig
martini, stabilire, met ter ad
ubilare.  f. Naseliti.

Usesti, sedem, v. n. p.  n. p.
na konja, f Usedati.

User. m.  3aat, f. sementa.

Usidelica, f.  (Vuk) bit ftB-n ge*
Mieben, bit feincn 5Kann betom*

mm alte Sungftr, do metla
che non si puv maritare.

Usideti se, lisedim se, v. n.
p.  f. Usoditi se.

Usidriti, rim, r■ a. p.  n. p.
ladje, brnel, am Blnfer beftili*
gen, anfern, fermate votle

. anenre

Usijati, jem, r. a. p.  faen, se¬
minar e.

Usijati, jam, v. a. p.  n. p. groz¬
dje, železo, gltibenb maetitit,
far rovente ; — se , v. n.  tr*
gluftcit, divettir rovente.

Usiliti, 1 i m, v.  ee. p.  jmhtgcn,
notljtgett, sforzare.

Usilje , n.  ©cnsalt, f.  3m«ig,
m. violenza-

Usiljivati, ljujem, v. a.i.) \  Usi-

Usilovati. lujem, v. a.  p.; liti,
Prisiliti.

Usijnik, m. SBcinongcr, m. Zivann.

m. sagiiiotjalnre. tiranno.

Usilan. šinita (silna), no, adj.

gcmaltam, violento.

lisionik , m.  (..Dsilnik.

Usiriti, rim. v. u. p■  n. p.
mleko, tdfcn, eoagtilare;
se, r. n.  gerinnen, čoatiularsi.

Usisan.je, n.  BSerborren,
troefnen, n. V inardire.

Usisati, ust,šem, v. n. i-  auS*
troefnen, oertvoefnen . secare ,
inaridire,  f. llsaiinuli.

Usisati. sam, v. a. p.  cinfaugen,
suchiare.

Usitniti, tlim, r. n.  p. (Vok)
flcitt, tart, bclifat tb«n (tm@e.
Ijcn , £rinfen), a/fettare l' ele-
pantsa, »o ter far delicatamen
te (caminando , bevendo ere.)

Usjati, sjam, v. a. p.  f. Usi¬
jati, Usjavati.

Ušjavanje, n. ©Itifjcnbmacben,

n. it far rovente.

Usjavati, vam, v. a. i■  f Usijati,

89

lis P

450

rsK

Uskakati, skačem , v. a. i. f.
(skočiti.

Uskars, i«. Oiitrit, pl. pasgua.

Uskarsniill, nem, c. n. p.  auf
erflelitn (pon tem Soft). ri«or-
gere  , ris uscitami.

Uskarsnutje , n. Iluftriiclmng ,
f. riturezzione.

Uskarsovanje, v.  1) ta« Sei.-r«
tet 0'tcrn celebrumento iti
pati/ua;  ?) Sluftrfttljcn. n. ri-
sorgiment o.

Uskarsovati, snjem, v. n. i.
1) fcie Otte:n fetern, celehrur
la pasgua:  2) allmdljlig aufer-
rieorgera pne n a poeti.

Uskaršlti, sim , r. a. p.  abtre<
riicn, rompere, I romar e,  f.
Odkarhnuti.

Uskaršnji. nja, nje, adj.  D»
iter«, ili pasgua, pasguale.

Uskidati, dam, v.  a. i. f. Uz-
kidati.

ITskinuti, nem, v. a. p. f.  Uz-
kimiti.

llskisivati, snjem, e. n. i. f
llz.ki.si vali.

Iški smili. snem, v.  n. p.  f.
UzkisnutL

Usločiti , čim, r. h. p. I) t)W-
einfpringtn, saltar dentru;
3) entfpriitgen, (id) fluditen, fug
girsene.

Uskok, m.  MuBreiger, IDciertfiir,
m. desertore.

Uskoleliati, bain, r. o. p.  f.
Uzkolebati.

Uskopati, pam, v. a. p.  f. Uz-
kopati.

Uskopavati, vam, v. a.  i. f.
Uzkopavati.

Uskorlti, rim, t>. a. p.  befd|lpu»
nigen. uacelerare.

Uskotarljati, ljaiu, r. a. p.  f.
Izkotarljati.

Uskrisiti, sim, r. a. p.  aufer<
n>«fen, risuscitare.

lisled, praep.  in Solgr, jufolg«,
in seguito  , in cunseguenza.

Uslišati, šain, v. a. p',  eigortn,
esuudire.

Uslišiti, Šim, v. a. p. f.  Usli¬
šati.

Usloboditi. dim, v. a. p.  trimu
tl)igen , aninare , incuraggia-
re:  — se, v. n  (id) erluDne«,
pigliar coruggio , urdire.

Uslovan, vna . o, adj. (run)
f. Uvetan, Ugovoran.

Uslovje, n.  f. Uvet, Ugovor,
Pogodba.

Usluga, f. (russ.j  f. .Služba.

Usmartiti, rtim, r. a. p.  tbbten,
uccidere , far murire.

Usineliti se. lini se, r. n. p.  f.
Usloboditi se.

Usna. f.  Cippt, f. labbrn.

llsnat, a, o, adj.  groglippig >
chi ha laIdira graniti.

Usnetina , f.  groge Sippe , /«*■
h ro granite  , gr orno.

Usnit-a, f. ilim. f.  Usna.

Usniti. nim, r. a. p.  trdumen,
sognare',  — se , v. n. p.  ko-
mu šlo , eineu traum tjaben,
aver sugno.

Usnuti, snem, v. n. p.  einfdd 4 '
fen , einidilumnittn, uditurinen-
lami.

Uspati, spim, I r. a. p.  n n. de-

Uspavttti.vam,(te, cinfdiliifetB,
addormentare. assnnnare.

Uspavljivati, Ijujem , r. a- *•
f. Uspavati.

Uspeli, m. guter Srfolg, 4tfol8'
m. tnmn prugessn, successm

.. e  „

Uspeslti, sim, p. a. p.  !■ v

skoriti.

Uspeti, piem, v. n. p.  gtbeil)CB,
ttuftommen, prvsperare.

PST

451

PST

Uspeti se, spnem se, v. n. p.
f. P?,peti se.

Uspevati, am, »>. n.  t.f. Uspeti.

Uspomena. f.  Jlnbenten, ©ebddit*
ntp , n. memnria;  Crtitnerung,
f. ricordanz a, rimembranza.

Usnor. m.  bas Slnfdmtellen bep
(ffiafferb, ti crescer (d’acqua).

Uspored, I ndv.  f. Pzpored,

Usporeda, | Uzporeda.

Usnorediti , dim, v. a. p.  f.
Pi,porediti.

Uspraviti, vlin, v. a. p.  f. Uz-
praviti.

Pspravl.iati, Ijam, v. a. i. Uz-
pravljati.

Uspravo , adv.  f. Uzpravo.

Uspregnuti, nem , v. a. p.  f.
Uzpregnuti, Uzpreei.

Usprezatl. za m i žem, v. a. i.
f. Pzprezati,

Usred, praep.  mittcn in, iti
mezzo fru.

Usta, listah , n. pl.  ®tunb, m.
boe ca.

Ustaci, taknein.u. a. p.  f. Pztaci.

Vstajanje, n. Jttifftepen, h. i al-
za mi, il let ar si.

Vstajati. jem, v. n. i.  aufftepen,
levarsi, alzarsi,  f. Ustati.

Pstajati se, tojim se, v. n. p.
abliegeiKtton tritben Slu^igftitcn),
c hi liri I'si ; (»om Obit c), tnalu-
fare.

Pstakmiti, nem, v. a. p.  f. Uz-
taknuti, Pztači.

Pstalac, aoca, in. čovek, koi
rano listaje, etner ber friip
aufftcpt, ().'*. cin flcifiigtr Me.
btitet) chi sileva a buon ora.

Pitaniti, niin, v. a. p.  f. Ustaviti.

Ustanovitelj. m.  ©runber, ©tif.
m. stahilitnre, fondatnre,

v.'- Utemeljitelj.

Ustanoviti, vim, v. a. p.  griin«
btn, lUftcn, fondare , slabilire.

Pstanuti, nem, v. n. p. f.  Ustati.

Pstaran, a, o, adj.  oeraltet,
invecchiato.

Ustaranje, n. Slltnterbcit, n. Vin-
vecchiare.

Pstarati, ram, v. a. p.  alt »ta*
d' c n , invecchiare , far dive-
nir vecehio ; — s e, v. n.  a(t
rotrben , invecchiarsi , dive-
iiir vecchiu.

Pstarcati,čim,ji. n.p.  |f. Uz-

Ustarčavati, vam. v. n.i.  J tar-
čati, Pztarčavati.

Ustargnuti. nem, v. a. p.  f.
Uztargnuti.

Pstarpeti, pim, I«. a. p.  f. Uz-

Pstarpiti, pim, j tarpiti.

Ustarpljiv , a, o, adj.  f. Uztar-
pljiv.

Ustarpljivost, f.  t Uztarplji-
vost.

Pslašea, n. pl. dim.  tleinet HButib,
bocchetta.

Pstati, stanem, v. n. p.  auf*
deljen, levarsi, alzarsi,  f.
Pstajati.

Ustav, m.  SBctfalTung, Sonjlitu*
tion, f. coslituzione.

Ustava, f.  ©dileupe, f. rate-
ratta , f. Brana.

Ustaviti, vim, v. a. p.  petnaitn,
auffjalten, fermat-e , ritenere,
tratlenere.

Ustavljanje, it. Jltifpaitcn, n.
trattenimento.

Ustavljali, Ijam, v. a.  t. f. P-
staviti.

Pstegnuti, nem, v. a. p,  f. Uz-
tegnnti.

Ustezati, žem, v. a. i. f.  Uztezati.

tisti, f. pl.  f. Usta.

Ustje, n. f. Ustje,

Ustmeno, adv.  munblid), a ftocca.

Ustoka, f.  (Vuk), Ddntittb, m.
euro (venio  cAe spira da
uric tile j.

28

453

UST

Uš

Ušlo pice, )adr.  auf ben guš nad).

Ustopce, liurfi ben guftfiapfen ,
dietro le pedale,  f. Uz.astopcc.

Ustrelili, lini, r o. p.  etfehie
Šen (mit bcm jJfcile), saettare,
ferire culla saetta.

Ustrojiti, jim, i>. n. p.  1) cin
riditcn. ditporre;  ocaaniffren ,
organizzare;  1> abgarbrn con-
ciiire Cie pelli).

Ustručali, čam, v. a. i.  bc;af>«
men , jurucfijaltcn, contenere,
ra,'jrenare;  — se. r. n.  od
česa, ficti entftalten, astenersi;
(icb (traubcn, mtijtrtt, ricusa-
re,  f. Uležati se.

Ustručavanje, ti.  iurucfftaltung,
CHJciatruitg , f. ricusa, conte-
minentu, raffrenamento.

Ustručavati, vam, r. a. i.  f.
Ustručali.

Ustakuuti, nem, r. a. n. p.
juriicfmcicben, retrocedere , f.
Uzmaknuti. — vole, juriicf-
trcttrn lafftn, far retrocedere.

Ustupati, pam, r. a. i. I  abtrettrn,

Ustupiti. pim. r. a. p.  f Ceiere;
— . r. ji. jurucftrctten,ucb jurticf>
jicften, ritirarsi.

Usuiliti se, dim se, r. «. p. (id)
erfuftnHt.o tare, ardire.fidarsi.  |

Usudjivati se, tljujein se, e.
n. i.  f. Usuiliti se.

Usukaii. usučeiu, r. a. p.  bre>
ften, einbrcften, torcere.

Usukivati, kujem. r. a. i.  f. i
Usukaii.

Usuprut, a dr.  bajc^en. in  con-
Irarin ,  im ©egcntbeite. af
contrario.

Usuli. uspem , p. n. p.  t)mein>
feftiittcn, ver.tar dentro.

Usužujiti. njim, r. o. p. f. Za¬
sužnjiti.

Us, f.  2aua , f pidoechio.

Ušaučili se , čim se , r. n.  p.
udi »ctfdianjen munirsi culla
trincea.

Ušarati , ram, r. n. p.  anfait-
acn ju (tigcn (ti  Punt ju trto
ben) , comminciar a mentire.

Ušenjac, njca,l , ... .

Ušenjak,njka,| m ' Vs ’  ' as -

Uši, ušili ili ušiuli, f. pl.  bie
Oftren. orecchie;  —na kotlu,
na čabru itd. Deftrc, n. pl.
ftanbftabcn, f. pl. manicM,
orecchie.

I'sikati, kam, v. a. i.  beritbt*
gen, bcfanftiacn, calmare, pla-
care;  eiitfdildfern, uddormen-
tare.

Ušili, ijem, v. a. p.  1)eimtiifldt/
ftincinnaftcn, cucir i lenim  . £)
naften fcrtij naften cucire

Ušiv, a, o. adj.  laufig, pidoc-
chiotto.

Ušivac, vca, m.  lautiger OBeiifift-
Caufiterl. m. uomo pidocchi-

oso.

Ušivati. vam, r. a. i. f.  Ušiti.
Ušivost, f.  Siiuicfucftt, f. mo
luttia . mate dei pidocchi.
Uškopiti, pim . v. a. p.  t>et<
fdineiben callriren, caslrare,

f. Ustrojiti.

Uškopljenik , m.  1) i5tftop$'
£ammtl, m. castrato (man-
tone;  2) Sumicft, m. eunuco.
Ušljiv, a, o, a d),  f. Ušiv.
Ušljivac, vca. m f. Ušivac.

Ušljivica, f.  laufigc« 'IBeib.n-
dimna pidocchio.su.

Ušpa, f.  f. Uštap.

Uštap. m  t) SoUmonb, *•
plenilunio  2 ) \ uk) abneft’

mtnbtr $?onb, luno deere

scente.

Uštapiti se. pim se, r. n-P-
(larr iptrbcn, irrigidire.

UTA

453

UTA

Uštapljen , a, o, pari.  criiarrt,
irrigidito.

Uštapimti se, pnem se, r. n.
p.  (Vuk) t. j. mesec, abnep<
men, decrencere.

U.štarb, m.  'Jibbruct), m. dimi-
nuzione;  ibeeintraditigung, f.
Ptacptpeil, pregiudizio, danilo.

Citarbiua, f.  ®cparte, f. lacca;
®r«tl)f}ii((, n. fra.mme.nto.

Vštarbnuti. nem, v. a. p. be-
eintraclitfgen, danneggiare.

Ustedeti, dim, I c. a. p.  crfparcn,

Uštediti, dim, j fdioncn , rispar-
miare . sparagnare.

Uštinuti, nem, v.  n. p.  tneipen,
(»leten, pizzicare , f. Ušlip-
nuti.

Uštipak , pka , m. jjroicffrapfcn,
m. nor Ul di c ho di posla.  f.
Tarjrand.

Uštipnutl, nem, r. u. p.  f. U-
štiimti.

Ustje; n.  ©tiinbung, f. boocu,
imboccatura (d'ti n pume).

Ušto , con),  rciiprcnb, menite,
f. Iločim.

Ustrojiti,jim, u.it. p.  f. liškopiti.

Usur, m. f tJjarn.

Ušutetl, utirn, I n. n. p.  oeritam.

Ušutiti, utirn, jnicn ammutoli
fe ■ ammulire.

Ušutkati, kam , r. a. p.  jemanb
fdmicigen pcipen, burep bas 2Bort
šiiti! jum Sdmietgen Pringen,
far tacere divendo ud alcu-
no  .šiiti! (vale a dire  ; taci:)

" f. Šiit kuti , M ličkati, Za
■nučkali.

Utahati , liani, v. a. p.  cinfiam«
»fen, calcar dentro.

Utaboriti, rim, v. a. p.  n. p.
fojsku. lagern , einlagern, ?a«
9tr auffiplagcn, accumpare  ,
atteudure, porre il cumpo ; —
s c, (itf| lagern, adcampar.n.

U tajati, jam. v. a. i.  f. Utajiti.

Utajiti, jim. r. a. p.  »erpeim.
Itipen nerlangnen , celare, ne-
gure;  — se, fieti nerPergcn ,
nascondersi ; fiett oerlieUen,
fingere , simu Utr e:  n. p. ne-
spava, utaj i o se; nije miir-
tav, utajio se.

litak, tka, m. f Potka.

Utakmiti, mlm, v. a. p.  Dcrglct«
dieti, paragonure, confron-
tare.

Utakmiti, nem. n. «. p.  pincin«
btiicfen, in bie ftanb btiicfett
i. 99. einem bas ®elb), porgere,
mettere secretamente (p. e ,
del danaro in mano);  — se,
fieb etnmcngen, impaeiiarsi.

tJtaložitl, žim , r. u. p.  bem«
pigen, acchettare;  — se, v.
n. n. p. velar, hura, (icp lt»
gen, aufporen, calmarsi , čes¬
nam.

Utamaniti. ni m , v. a. p.  rer«
niditen, (u Srunbe riditen, an-
nienlare, di&truggere.

Utanjiti, njim, v.  «. p■  biinn
niatpen , far .milile  ; —, v. n.
biinn merben , divenir milile.

Utapanje, n. 1) gintauepen, h.
immersione  , attuffamento;
2)  grtrinfen , n. snmmersione.

Utapati, pam, v. a. i.  tauepen,
immergere. attuffart ; — se,
n. n. fitp eintauepen , attuffar-
si ; ertrinfen , erfanfen, anne-
garsi.

Utapati, pam , v. a. p.  f Uta-
bati.

Utapkati, kam, v.  a. i.  f. Uta-
bati.

Utarčati, čim , r. n. p.  pinein«
laufen , correr dentro  ; - se>
v. n.  (Vnk) jtep unbentfen iit
etmaS mengen, impacciarsi;
ingerirti, in affari altrui.

UTI

454

UTE

Utargati. gam,tr. a. p. pfiii*

Utargnuti, nem, jelen, cogliere,
spicare.

Utarkali, rčem , v. n. p. f.  U-
tarčati.

Utarkivati se, kujem se, v. n.
i.  roettlaufcn, um bie5E!ettc ren
nen , correr a gara.

Utarkuuti se, liem se, v. n.
p. f.  Utarkivati se.

Utarnuti, nem . v. a. p  n. p.
sveča, ogenj, au«lotct»en .
.ipegnere, ammorzare.

Utarnuti, nem, v. n p.  n. p.
komu ruka, noga , (larr mer*
Pen, irrigidire  , instupidire  ,
torpere, rimaner intirizzatn.

Utarnutje. n.  ©tarrljett, f. tor-
pnrt , rigiiiezza.

Utarti. utarein , p. o. p. retben,
fregare ; lertretten , >pezzare
cui piedi;  abmifdten, aeciu-
gare  , f. Otarti.

Utarven, a, o, pari.  n. p.
put, aetapnt . ballula.

Utažitelj, m.  OSerutiger, m. čo¬
lni che guiela.

Uta/.iti, čim, v. a.  p. berupigen.
guieture.

Utažtvo, «. »crupigung, f. guie-
tamentu.

Utecati, čem, v. n.i.\  1) entUu*

Uteči, ečem.p. n  p. j fen cntfiie*
lien fuggire ; 3) u što, pin*
einfliepen, correr dentro (p.
e. I'acgua)',  3) komu, im
Saufen !>inter fiefe iaffen, pre-
correre. avanzar aleunu nel-
la coma.

Utepnuti, nem, r. a. p. ftarf,
feS antiepen lirar fortemente.

Uteha, f.  Zroft, m. consnlazione.

Uteloviti, vim, v, a. p.  einntr*
leiken, incorporare

Utemeljitelj, m. iBegeunPer, m.
fondatore.

Utemeljiti , ljim, v. a. p.  griiit'
Pen, begrunben . fondare.

Utemeljivati, ljujem , v. a. i-
f.  Utemeljiti.

Uterati, ram, v. a. p.  I pineiti'

literivati, ritjem, p.  a. i.  j treiben,
cacciar dentro  , far aiular
dentro.

Utešiti, Šim, p. a p. tritfen.
consolare ; befcpnndittgen . be<
rupigen, aechettnre.

Uteštiti, štim, r. a. p.  f. Ti¬
skati, Utfskati.

literati, žem, i>. a.i.  f. Utegnuti*

Uticanje, n.  1) Srgicjjcn einfš
5lu§ei, n. shocco d'un pume ;
2) Šntlaufcn, n. it precorre-
re ; 3) Pa« »eftegen im Caufeit,
vincita nel corso.

Utirati, čem, p. n. i.  f. literati-

*Utia, f.  iBiegeleifen, n. ferro
da n Urar e i panni.

litikati se , utičem se, v. n. i.
f. Utaknuti se.

Utiranje, n  1) atbmifdien, n-
aeciugamento  ; 3) f. Zatiranje.

Utiratirem, p. u. t. nbmilcpett,
aeciugare : — livailu, abmcf'
Pen. jufamrnentretten, depateo-
lare, calpeslare.

Utlsak, ska, m. 4inPrucf. m-
impressione , inpronta.

Utiskati, kam . p. a. p.  t)in«ttt*
Prurfcn , intrudere, epigner
dentro  , f Utiskivati, Utis-
nuti; bruefen (in Pcr Sutpbru'
eferei), imprimere, etamparc.

Utiskivati, kujem, p. n. i. f-
Utisnuti

Utisnuti, nem, p. o. p. embrii*
eten, imprimere, inpronlarc,
f. Utiskati.

Utišati, šam, r. n. p.  n. p. ve-
tar, ftitl merPcn, calmarti,—,
v. a. f.  Utišiti.

UTO

It  55

UTV

Utišiti, Šim, e. n. p.  (lilltn ,
guietare, calmare.

Vtištenje, n. f. Utisak.

Utištiti, štim, v. a. p. f.  Uti-
skati, Utisnuti.

Utiti, utijem, v. n. p.  fett n>er»
ten , divenir grassn.

Vtkati , tkem , trem i tkam ,
v. a. p.  einrocben , intessere  ,
intrecciar les.se ndn.

Uto, «onj. f- Meiljiitiin.

Utocište, n. Buftuditjort, m.
IliTl, n. rifugio  , ricovero,
a.siln.

Utočiti, čim, v. a. p.  cfngicficn.
einfdienfen, infondere, oersar
dentro.

Utok, m.  Sinftufi, m. SKiinbung,
f. sboeco  , bocca  , inbncca-
tura , f. Ustje.

Utoliti, lim, v. a. p.  fliUen, te«
fdiroiditfgcn, acchetare  , guie-
tare

Utonuti, nein , v. n p.  unter<
taudicn , untcrgeljcn, oerfinfen,
snmmergersi, andar afondo,
andar a picco;  erfaufen, ep.
trinfen, annegarsi.

Utopiti, pilil. v.  a. p.  1) taudicn,
cintauefien, attu/fare ; 8) cttrin-
tcnlaffen, annegare,  f. Uta-
pati; — se, v. n. (  Utonuti.

Utopljenik, m. ©rtruntene, m.
urimo annegatn.

Utorak, rka, m.  Sienttag, m.
martedi

Utore, f. pl.  Kuti), f.  (cine
SBertiefung in ben ®a$bauben,
»o bet 58oben eingcfugt reirb),
incavo nelle bntti nel guale
sincastra il fnndo.

Utoriti, rim, i>. a. i.  bačvn ,
mit bet Kuti) oetfeben, far l’in-
cavo (alla ho!te) pel fundo.

Utornik, m.  f. Utorak.

Utornjak, m. Kutbbobel, m.  (cin

2BerfiCug bet 5afcbinber), stru-
mento de botlaji con cuifanno
Vincavatura nelle bo/li per
mellervi il fnndo.  f. Taranj.

Utoviti, vini, v. a. p.  fett ntadien,
miiften, ingrassare.

Utrapiti, pim, v. a. p.  t. j.
metnuti u trap, in einc ®tb>
grube in bie Siertualjrung tegen,
metlere a conservare in una
fossn in tena.

Utraviti se, vim se, t). ti. p.
mit &rai  libcnpadifcn, coprir-
si d’erba.

Utrenik. m.  f. Omni: uzeti—,
Serfcngclb ntbmcn, fugirsene.

Utreti, utrem. v. n. p. f.  Utarti.

Utrina, f.  (Vuk) Trift .f.pascoto.

U troha, f.  gingemeibe, n.viscere.
SKuttcrlcib, m. ulem, venlre.

lltrolian, Ima, o, adj.  n. p.
bolest, oom SKutterleibe, oom
'8aud)t, del ventre, deli’ utero.

ITtroblca, f. dim.  f. Utroba.

Utruditi, dim, v. a. p.  ermu-
ben, stancam.

Utruniti, nilii. v. a. p.  koga,
©plittcr in bie «ugen merfen,
gellar festuche negli occlti ;
— se, v. n.  einen ©plittcr inš
lluge befommen , aeguistar
delte festuche nell’ occhio.

Utuči, učeni, v a- p.  1) n. p.
soli, jtoffen , pestare ; 8) —
vola , caitrircn burdi Berflefien
bei Jpobcnbanbc«, castrare.

Utnknuti, nem, t>.a. p. f.Utnči.

Utupiti. pim, v. a. p.  abftum«
pfen, rintuzzare, spuntare.

Uturati,ram,t). n.i.lliincinfdtlcu-

Utnriti,rim,r.o.p.ibern, lan-
ciar, buttar dentrn.

Utva, f • cine »rt gnte (in bcu
93olfblicbcrn), sorta d’ anitra
(nei canti popolari).

Utvara, f. f. Utvora.

UVA

loti

UVK

Utvaranje, n.  ©indica, SBilbcn.l

n fonnazione

lit varati, ram, v. a. i.  f. U- [
tvoriti.

Utvarditi, dim, r. u. p. tefcftt*
gen , furlifcai e.

Utvardjivali, djujcm, v. a. i.
f. Utvarditi.

Utvora, f.  gintilbung, f. immagi-
mizi one;  ©efpcnft, n. grfdici*
ttung , f. spet ho  , fantasmn.

Utvoriti, rim , v. a. p.  madicn,
bilten, furmare;  cinljaucn, in-
cidere:  — se, v. n.  komu
što , crfdietncn (cin ©cfpcnft),
coniparire (In speltro).

Uvaga , f.  grreajung , 55el)crit<
gung, f. considerazione.

Hvaliti, tim, r. u. p. h«ncinrval;cn.
ribali ar  , vollnlar denlru.

IJvaljati, l.iatn, r. a.  p. 1) f.
Hvaliti; 2) — sukno, roalfcit,
eimealfcn. sodare (i panni),
foltare (i cappelli ); — se.
v. n.  1) fid) burdiroalicn, te«
fdimutscn sponami vnltulan-
dosi ; 2) jidi einroalfcn, im
■ffialfctt angebcn, reslringersi
(i panni) nella gualchiera.

Uvaljivati, Ijujen., r. u. i.  f.

I valjati 1.

Uvaraii, rka, m. tlbmb, m. de-
cnllo , decozione.

Uvarči, rženi, (r. a  p. f. U-

Uvargnuti,nem, jmetnuti, U-
melati.

Uvariti, rim, r. u. p. burdifo«
dicn, cuocer bene.

Uvirnuti. nem, r. n. p ovna,
turdi’l Stepen entmnnncn, ea-
slrure torcendo i testirali:  —
se, r. n.  ciufprcdien. cinfchren,
far rišita passando.

Hvarstiti, stilu, o. a. p.  timeipcn,
infilare, metter inordine.

Uvarsan, šna, o, adj.  (Vuk)

i n- p. vagan žita, ungefttidien,

1 aufocgicpftlt (bfim ©iclfctt ted ©e«
trctbc*)« uccumululo, colmo.

Uvaršiti, Šim, v. a. p.  n. p.
vagan žita, flttfjiepfeln, biin«
fen, colmure  ,_ aacumulare.

Uvaršivati, šujem, p, a. i.  ('•
Uvaršiti.

Uvartati, rtjern, v. a. p.  I) cin«
boljren , bincinboprcn , bucar,
fnrar denlro ; 2) f. tjvarteti-

Uvarteti, rtim, v. a. p.  t) ein«
treben, lorcere, altorcere
denlro ; 2) f. Uvartati.

Uvarzti, zem, v. a p.  n. p.
konac u iglu , etnfabeln , in¬
filare, infilzare , f. Udeti,
lldenuti, Uvraziti.

Uvažanje, n.  gtnfuljr, f. im-
portuzione.

Uvažali, Žani, v. n. i. f. Uvoziti.

Uvažavanje, n.  grutiigung, 2)e<
iKtiigung, f. ponderazione,
considerazione.

Uvažavati, vam, v. a. i.  črtni!'
gtn , pontlerare, considerare.

Uvažiti, žim, v. a. p.  f. Uvažavati.

Uveden, a, o, part.  etngefiil)tt,
introdotto.

Uvedenje, n.  ginfuprung, f. in-
troduciniento.

Uvedj bati, I liani, v. a.  p. f. U-

Uvedžbati, j vežbati.

Uvelinuti, nem, p. n.  p. «6«
»cllcn, appassire.

Uvelio , lila, o, adj. mclt, biitr,
appussilu , arrido  , secco.

Uvek, adv.  immtt, sempre,
ognoru-.  cmig , el er nameni e.

Uvekovečiti, čim, v. a. p.  oer«
ciuigcn, perpetuarc, eternure.

Uvekovitlli. vitim, v. a. p.  f.
Uvekovečiti.

Uveličati, čam, v. a.  a. I oerpcrr«

Uveličiti, čim, v a.  p. j lidien,
magnificai e.

UVE

457

UVK

liven uti,nem, e. n. p. f.Uvel>nu ti.
Uvera, f. (Dellabella),  Slngelb,
n. capparra , f. Kapara.
Uveravanje, n.  iPercbcn, Utber
icugeri, n. persuusione, assi
curumento.

Uveravati, vam. v. a. i.  ®(au<
bcn mncben, »crftdicrn, persua-
dere, assicurare  , far cve¬
der e.

Uveriti,rim,j).op.f.Uveravali.
Uvesti, edem, v. a. p.  cinftil)"
ten , introdurre:  — predju
n liardo, 6,n Settel burdi ba6
SBtbtrblatt jteljen, infilar lo
slame nel pettine da lemi ere;
— konac u iglu, einfiibeln,
infilzare  , infilare,  f. Uvar-
zti, f. Uvoditi.

Uveštiti se, Štirn se, i>. n p.
t. j. vest postati, gcfdiitft,
funbig leecben, divenir prati-
e«, versato.

Uvel, j«. iPebingnig, f.palto,
oondizione  , accordo.

Uvetan, tna, o, adj.  8tbin<
9Ung«., del c.nntratto.
Uvetnik, m. 8unbc$gcnofTe, ju.
alleato.

Uvetovati, tujem. v. a. p.  ®c<
bingung martten , far la condi-
. zinne,  f. Ugovoriti, Vreči.
Uvezati, ženi . v. a. p.  binben,
. lei/are.

Uvezivanje , n.  SSinbcn , n. li-
j. Hamenl o  , it ligare.
u vezivati, zujein, v. u. i.  f.
, Uvezati.

biveznuti. nem. v. n. p.  in bit
^»nbc, in bic JaKftrictc fatlen,
v, 'mbi ogliarsi , impicciarti.
^Vezti, zem, v. a. p.  n. p.

Ia,, ju, kola, einf«f)ten, con-
i durre (il carro , la barca).
"jezti, ezem, v. a. p.  Ijintin«
lliefcn, ricamar dentro.

Uvežbati, bam. v. a. p.  ciniiben,
esere.it are ; — se, v. n. ftdi
eimibcn. tinlcrncn, eservitarsi,
istruirsi, divenir pratico.

Uvideti, dim, v. a. p.  I einfcben,

Uvidjati, djain, v. a. i.  j veder e ,
c h mu,s cer e. riconoscere.

Vvijanje, n. Sreijen, 2Btnben,
n torcimento , conlorsione.

Vvljati, jam, v. a. i.  rotnbcn,
brctjen. lorcere;  — se, v. n.
fict) roinben, turcersi;  jicft
fcbliingeln, eerpeggiare.

Uvinuti, nem, v.  f. Uvljati.

Vviranje, n. 1 ) ffinfecben, Sin«
ftcbcn , n. il consumarsi bol-
lendo.

Uvirati, rem, v. n. i.  einlotben,
consumarsi , spessarsi bol-
lendo.

Uvit, f.  f. Gužva.

Uvit, a, o, pari.  genmnbcn, torto.

Uviti, ijem, v. a. p.  f. Uvijati.

Uvlačenje, n. (Sinjicljtn, »■ il
Urar dentro.

Uvlačiti, cim, v. a. i.  Ijtnetn*
(itbcn , trar dentro,  f. Uvuci.

Vvo , ji.  f. Uho.

Uvod, m.  Sinleitung , f. inlro-
duzione.

Uvoda, m. f. Ulioda.

Uvoditi, dim, v. a. i.  f. Uve¬
sti , uvedem.

Uvod.jen.je, n.  fiinfiibreit, n.
®infuf)tun0, f. introducimento.

Uvodnik, ju.f. Ulioda, Ubodnik.

Uvoziti, zim, v. a. p.  etnfabren,
bineinfabrcn, entrar col carro
n cotla barca;  — robu, ttn>
fiibtcn, introdurre le inerci ,
f. Uvezli.

Uvožnja, f.  Sinfii&rcn, n. im-
portazione,  f. Uvažanje.

llvračati, dam, f. u. p.  i) tref*
fen . erratijen burd) CBabrjagung.
indovinare;  2 ) Ijciltn burtb

ivr

458

aberglaubiftbe Sermcln, sanare,  I
guarire con detle formule
superstiziose.

Uvračanje, n.  f. livratjanje.
Uvrarati se. čam se, r. n. p.
f.  Uvratjati se.

Uvratine . f. pl.  (Dflugipenfcc, f.

volta deli aratro.

Uvratiti se, tim se, r. n. p.  ein«
fcljren . einfprcdten far visita
passando, f.  Uvarnuti se,
Svrnnuti se, Svratiti se,
•Svratjati se. Uvratjati se.

I vrat janje. n. 5inftf>ren, Sin-
fprcdten, n. visita dipassaggio.
Uvratjati se, tjain se, i>. n. i,
f. Uvratiti se.

Vvrazitl, zini, r. a.  ?>. f.Uvarztt.
Uvraženje, n. Sinfdbeln, n.
linfilare.

Uvrebati, bani, r. a. p  erlnu-
trn, osservare aspellando,
spiando.

Uvreila, f.  SBeltibigung - f. o f-
fesa ;  Aranfunj, f. al/ranto,
afflizione.

Uvrediti, dim, r. u. p. Drami,
tint Kunbc nniteffen, ocrlejjen,

« ffendere  2) koga, bcleibigcn,
ojfendere.

Uvredjenik, »i. SBcleibijte, m.
offeso.

Uvredjenje, n.  f. Uvrčda.
Uvredjivanje, n. 95cleibi<tcn, n
ioffende.re.

Uvredjivati, djnjem, v. a. p.
f. Uvrediti.

Uvredljiv , a, o, adj.  beleibi.

$enb , eerle?cnb, nffensiro.
Uvrednik, m. »tleibiger, m.
oflensore.

Uvreten (n vreteni, adv.  n. p.
poči (.zelje, salata, t. j- pro-
rasti n seme), skočiti (konj),
aufttAt. aufmirts , in bie *otjc,
insit, ali insu , in alta.

UZA

vreti, nvrije, v. n. p.  f. V
virati.

Uvrežiti, zim, v. a. p.  ctnffien,
einpflnnjcn, seminare, pian-
tare , propagnre ;  — se, v.
n.  1) ausfdilagcn, fproffcn fei>
men, <terminal e, gennogliare:

21 Kuriti faffen,' greifen, far
radice , radicare , f. Ukore-
niti se, Zakoreniti se. Pri-
mili se, Primati se.

Uvuei. učeni. v. a. p.  fiinein«
iieljen, trar denirn;  — se.
r. n. fidi einfdileicbcn, inlro-
ilursi , f Uvlačiti se.

Uz, / praep. 1) auf, aufiedrtS

t za, \ sii, in sil , ali in sit , a
mnnte  : uz liardo, uz reku,
uz lestve; 2) neben, bti, ac-
canto , presso , appresso:
stati uz Petra, uza zid.
uzanj; 31 IdngS, lungo ; uz
more, uz vodu , uza zid; 4)
nlS S5orfe®filbt bet ben verbis
imperf. mit futurer 35eoeu>
tung im Conjunctiv, una pre-
posizione con eni si forma
il f n tur o del congiuntiro n ei
rerbi imperfettivl:  ako uzpi-
šem, t. i- ako hudem pisno;
ako uzčuje, t. j. ako hude
čuo.

Uza, f.  ©tridf, m. corda ; Jei'
fel, legaccio, calena; (slovJ
■Sterfcr, m. carcere.

Uzabrati, berem. r. n. V-
pftjicfen, cnrre, cogliere.
Uzači, adjem, v. n. p.  fii>t* u '
fteigen, pinauf getjen, montare,
satire, ascendere.
t zaimanje, n. Sntleljnen, n.  aid
SBerg nebmtn, presti! o, »m-
prestito.

llzainiati, mam i inljem, v.  »•
i  borben. entlebntn, prendere
e. ricevere in prestito ; — se,

UZB

459

UZD

v. n.  tidt gegenfcitig aufljclfe«
(bci bet gelbarbeit), ajutarsi
viceiidevolntenle  (col dar e
prender in prestitn dei lavo-
ratori).

Uzaimno , adv.  loerttfeifcitig ,
cambievolinento , vicettdevol-
menlo.

Uzajedno , adv.  Zajedno , U-
jedno

Vzajemno, adv.  f. Uzaimno.
Uzajmiti, mira, v. a. p.  f. U-
zajimati.

Uzajti, jdein, v. n. p.  f. Uza-
či, Uliti.

Uzak, zka, o, adj.  cng, strello.
Uzakoniti, niiu, n. a. p.  ®e»
fc? madtcn, far la legge.

Vzal, zla, m. Enoten, m. nodo.
Uzalud, udu. umfonft, »ergtbeni,
indarnn, invano,  f. Zaman.
Uzarn, ima, m. f. Vazam,
Uskars.

Uzanka, f.  Scbltngt, f. cappio
coreojo , f. Zanka.

Uzan , a , o , adj. (.  lizak.

Uzao, zla, m.  f. Uzal.

‘Uzaptiti, ptira, t>. a. p.  in
3ud|t Ijaltcn , tener in fr en o ,
melter in frenn.

Uzastopce, adr.  I. Ustopce.
Uza.šastje, n.  Hufftcigung, f.

5tufgang, m. ascensione.
Vzavreti, vrein , v. n. p.  auf«
fieben, incominciar  a bo Ilire.
Uzbacitl, cim, v. a. p.  binauf«
rctrfcn, getlar in sit.
Uzbacivati, cujein , r. a. i.  f.
Uzbacitl.

Uzbardica, f.  btr Ott, nx> man
aufn»iitt< gtbt, Olufgang, m. ša¬
lita . levata del sinila  , er ta.
Uzbijanje, n. 3»t“tffdtlagen, n.

il respingere , respinta.
Uzbijati, jam, v. a. i.  | lurudffdila-
Uzbiti, Ijem, v.  o. p. j gen , ri-

spingere. ribatlere far ri-
tirare.

Uzbojati se, jim se, v. n. p.
fiirditcn . impaurire , temere  ,
aver paure.

Uzbrati, berem, v. a.  p. f.
Uzabrati.

Uz bučati, či, v. n. p.  n. p.
mleko (Vuk) , fautr roerben
(bit ©tildi), divenir ac.ido (p.
e. il lattef.

Uzbučiti, čira, v. a. p.  in 9ll«
larm bringen , sollevare.
Uzbuditi, dim, v. a. p.  crroe*
tfen , erttgen , svegliure  , ec-
citare.

Uzbujati, jam , v. n. p.  1) n.
p. trava, iippig iradifen, fcbncU
iradifen , veuditrn , crescer so-
veichiamente',  3) voda, auf'
fdnretlen . gonfiarsi , enfiarsi,
c rescere.

Uzbukmiti . nem , v. n. p.  auf«
tobtn, incominciar a slrepi-
tare ;—oganj , auffobern, av-
vampare  , incominciar a fiam-
mtggiare.

Uzbuna, f.  f. Buna.

Uzbuniti, Ilira . v. a. p■  »uf*
lricgcln, emporen , sollevare,
ummutinare.

Uzčeparkati, kam, v. o. p.  n.
p. kokoš zemljo , auffcbarten,
auftrubcn , raschiare.

Uzda, f.  Biigti, 3.»um, in. freno.
Uzdah, to.  Scufier, w. sospiro.
Uzdahnuti, nem , c. »■ P-  ftuf«
itn , sospirare.

Uzdan, a , o , ari.),  f. Pouzdan.
Uzdanje, n. 1) Jpoffcn, Scrtraucn,
n. fidanza , confidenza; 9)
3aumen, m. imbrigliatura.
Uzdano , adr. f, Pouzdano,
Sigurno.

Uzdanost, f. f. Uzdanje i.,
Pouzdanje, Pouzdanost.

UZD ififl UZH

Uzd&rhtati, litjem i rščeni, e.
n. p.  ttjitttrn, irbcbcn, tre-
mare.

Užila rje, n. @c$eitgtfd)nif, m.
regalu:  fconorac, n. unura-
riu  , HScIobnuna, f. premili,
guiderdune.

Uzdarmati, mam, v. «. p. tr»
fdiuttern, ruttcln, scuutere ,
crnllare.

Uzdaržati, žim, r. a. p.  aus<
Ijaltcit , manlenere;  ctfjaltcn,
conservare :  cntlialtcn, conle-
nere  ; jururfhalttn , rilenere;
— se, v. n.  fidi tnUflltcn,
astenersi.

Uzdarzavati, ivam, zajem, c.
a. i.  f. Uzdaržati.

Uzdati, dam. n. a. i.  n. p.
konja, idumcn, jjautn anlcgrn,
frenare , imbrigtiure ;  — se,
v. n.  n. p. n koga, ocrtrnucn,
fldarsi.

Uzdlca, f. dim. f.  Uzda.

Uzdiči, dignem.lp. o. p. bcbcn,

Uzdigniitl, nem . I crbtbcn , auf«
Debeti, levure,  f. Uzdizati.

Uzdigniitje, «. SrDcbuttit, f.
elerazione  , elevamenln.

Uzdisanje, n. ©eufjcn, n.su-
spiramentu.

Uzdisati, išem. v. n. p.  za kini
ili za čim, f. Uzdahniiti

Uzdivjačiti, čim, r. a. p.  »ilb
macticn, far selvatico;  —, c.
n.  mitb rocrfceit. direnir sel-
raggio,  f. Podivjačiti.

Uzdivjati, jam, r.  n. p. f. Uz¬
divjačiti v. n.  , Podivjati.

Uzdlzanje, n. £ci>cn, Srljtbcn,
lluftjctcn , n. eletuziune, iu-
nalzumeuto.

Uzdizati, ižem, e. a.i.  f. Uz-
dignuti, Uzdiči.

Uzdražati, Žani, r. n. p f. Po-
dražati.

Uzdiili, m. (kr sl.)  taft, f ur ul,
f Zrak.

Czdnž, praep.  IdngS, cntlan«.
lunga-

Uzdvignuti, nem, r. «. p. f.
Uzdignuti.

Uzelisti, bein, r. n.  p. (Vuk)
n. p. voce, erfriereit, gelare,
f. Pozebsti.

•Uzendjija , /'. f. Stremen.

Uzeti, zmeni, v.  «. p, 1 ) neb'
men, ergreifen , premiere  , pi-
gtiure;  2) attfangen, anhcbeit,
inenminciare:  3 ) uzeti tle-
vojku, Ijtiratljcn, »potare; i)
fatifcn, comperare , compra-
re;  5) — zajmo ili u zajani,
borgen, prender in preslitOl
6) — slana, mraz, abbnilgn,
fenden, oerfergen (Cer «eif bfe
'Bflanjcn , gnus tare. nbbron-
zire , ubbrustiare (p. e. la
brina le pinnle);  — se, r.
n.  fieti itcbmcn (jur Ctic), betro«
II)en, tposarsi,  f. Uzlniati.

Uzgariniti. nem , p. o. p. btn«
auffdiamn, rastiur in sin  j tl'
riirffcbicben, spigner in dietro.

Uzgartati, rtjem , v. a. L (■
Uzgarnuti.

Uzglavje, | n.Jtopfliffen.n. guail-

l zgiavije, j riale, eupezzule ,
cuscinu.

I /.glavnica, f.  f. Uzglavje.

Uzgojiti, jim, v. a. p.  rrjieben,
aufcrjieljcn, educure.

Uzgor, ado.  aufwdrt<, sil , in
sh, a  molile.

Uzgred, | adv.  im (Borbeigebcn,

Uzgrede, j nel passare, di pas-
saggio,  — f. Mimogrede,
Uzptl t.

Uzliititi, liitini, r. n. p.  1)
binaufmerfen, geltare tii;  2)
tnliucfen, begetilertt, rapire,
entusin sviare.

UKU

UZK 'iGI

Uzhiljenje, n. Sntjucfen, n. en-
lusiasmn.

Uzhoditi so. dim se. v. v p.
anfangen 5« »anbcln, comin-
ciar passeggiare.

Uzhoditi, dim, r. n. p.  pinauf*
fleigen, tjinaufgepeu, satire,
ascendere , moulnre . f. Uz¬
laziti

Uzica. /'. ©tricf, m.  ©ctmur , f.
mr da . curdone, curdoncinu ,
c ordellu.

Uziči. idem i id jem, r. h.  p.
aufficigcn, ascendere:  — do
vlasli, emportommeit, innal-
zarsi cenir sil, ingrandirsi.
f- Uzlaziti, Uzhoditi.

Vzidali, dam i djem, n. a. p.
fabbricare.

Vzijjjrali, "Tam , v. n. p.  auf«
t)upfert, sullare , esultare.

Uzieravati, vam, v. /1. i. f.
Uzigrati.

Vzimalo, m.  cin ©cbimpfroort
auf Penjen gen, Pcr gerne niinmt,
parola ingiuriusa p er c hi
prende Valenti eri..

Uzimanje, n.  SKepmcn, n. il
pr en dere:  Sau fen, n. il com-
prnre , cnmpraMjeiita.

Uzimati, mam i inljem, r. a.
i  f. llzeti.

Vzistiniti, nim, r. a. p.  beroal)«
rtn, avverare-

Vziti, uzidem, r. n. p.  1'. Uzi¬
či, Uzlaziti.

Vzjahati, jašem . n. n. p.  na
konja, Pad 'BferP befletgcu,
ouffitsen, inuulare a car alln.

Vzjaliivati, jiujem, v.  n. i,  n.
p na konja , na mngarca ,
i. Vzjahati.

Vzkidali, dam, r. a  i.t abpflu«

"zkinnti, nem, v.  a. p. j  (fen,
eogliere.

Vzkipeti, piin, v. n. p.  uber*

laufen (j. 8 . Pit ©uppe aui
Pcm Sopfe), uscir , sconer
liullendo,

Uzkisivati, sujem, v. n. i.  tauer
rocrPett, direnir acido.

Vzkisniiti, nem, v. n. p.  f. Uz-
kisivati.

Vzklik, m.  ©dirci, SluSruf, m.

'II filtri.

Užkliknuti, nem , v. a. p.  auf*
febteien, gridare;  iubetn, giu-
bitare.

Uzklikovali, kujem, v. a. i.
f. Užkliknuti.

Uzkolebati, bani, v. a. p.  er«
fdiuttcrn. scuulere  , cmllare  1
se, v. n.  firti erfebiittern,
lpanfen, crnllursi, vacillure.

Uzkopati, pam, v. a. p.  auf«
graben, scavare.

lizkopavati, vam. r. n. i. f.
Uzkopati.

Uzkratiti, atiin, r. a. p.  1 ) f.
Pokraliti; 3 ) entjiepen, pcr«
meigeen, soltrarre, negare,
nan accurdare.

Uzkratjenje, it:  SBcrfiiriung , f.
accorcianiento;  ‘Jlbinciiuug , f-
ripulsa;  Sntsictjcn n. sidlra-
ziune.

llzkraljivati. tj ujem , v-  "■ *•
f. Uzkratiti.

Uzkriknuti, nem. v. a.  p. auf«
fcbrcicn , gridare.

Uzkrisiti, sim, r. a. p.  erroe«
efen (oon Pen SbPten), risu-
scilare.

lizkrotili, otiin, v. a. p.  f.
Ukrotiti.

Uzlat, a, o, adj.  fnotig, nndosn.

Uzlati, lam, v.  a. 1. dtnoten
macben, annndare, aggrop-
p are

Uzlaz. m.  Jlufgang, £inaufgana,
m šalila.

Uzlaziti, zim, v. n. i.  pinauf«

462

uzo

i Z ii

ftcigcn, ()inauf<icl)tn. ascen-
dere , montare, satire.

Uzlet, m. llufflug. 9tnffditt>un$ ,
m. il letarsi a vola,  Janeta,
slancio alt' in sil.

Uzleteti, letini, v. n. p.  auf«
fluatn, auffdiroinjcn, valitre in
sit, in  a/to, aliansi, lannian -
«i a culo.

Uzlčzti, lezem, e. n. p, f. Uz-
I azili.

Uzlič, m, dim.  f. ITzao.

Uzmači, inaknem, p. n. p.
tecicbcn, junirfiettthen, rilirur-
si;  —, c. a.  iurucfnitfcn, ri-
Hillovem, scostare in tlielro,
f. Uzmaknuti, Uzmicati.

Uzmaliivati, linjem, p. n. i. f.
I z.malin uti

Uzmalinuti, nem, r. n. p. čim,
fdtmingcn , auffdueingen, ct-
hrane in su.

Uzmak. m bhicfjug, m. Siti,
rabe, f. rilirale.

Uzmaknuti, nem, v.  n. 4' u.
p. f. Uzmači, l zinicati.

Uzmanjkati, kam, v. n. p.  er«
man?čln, mancare.

Uzmetati, meljem . r. a. i.
(\ nk) n. p. žito i slatnu na
guvno, kad se varal ili
mlati, aufiBcrfen, getlar sit.

Uzmetnuti, nem, v. a.  p. ITz-
metati.

Uzmicanje, n.  ifururfjicljcit, n.
il rilirarei.

Uzmicati, čem, v. n.  4' a. i.
f. Uzmači, Uzmaknuti.

Uzmlačili, čim. r. a. p. lan
madtcn , far tepido , tiepido ,
intiepidire.

Uzmlač.ivati, čajem, v. a. i.  f.
Uznilačiti.

Uzmložlti, žim, r. a.  p. f- Uz-
innozili, l zninnzati.

Uzmnazati, iam, r. a. i.  ecr*

mcljten , mnlliplinare  , au-
menlare,  f. llzmnožiti.
Uzmnožan, žna, o, adj. tt'
tiabett, grofi , angvsto.
lizmnožati,zam,le. a. p.  f.Uz-
Uzmnožiti, žim, (mnažati.
lizin oči, možem, morem, mr
yu. inognem, e. a. p.  (onntn,
pntere,  f. Moči.

Uzinožan, žna, o, adj.  macbtij,
frafltg, patente.

I zmučiti se, čim se, v. n. p■  uk'
rubig rrcrben, dieenir ingmehn
Uzmutiti , utim , e. a. p. trii'
bcn, intarhidare , turbine; —
se, e. n.  triibc inerten, intor-
bidarsi;  »erroirrt roerben, tur-
barsi.

UznačiceJadr. riidlingi, rucf»
liznak, \mart< (iegcnb, supi-
namente;  f. Nauznak, Nauz-
načice.

Uznemiriti, rim, e. a. p.  bcutt’
rubigen, inguietare,molestare
Uznemirivati, rujem , e. a.  i.
f. Uznemiriti.

Uznenavldeli, dim, r. a.  p. 1»
beneibcn anfatiacn, cnminciar
ad invidiare.

Uznesti, (nesem , e. a. p. it'
Uzneti, (bcn, erbcben, levare,
nizate;  — se, e. n.  (id) trlic«
bcn, elerarsi.

Uznosit, a, o, adj.  eri)bl)t, tr«
boben , elevato  , alzalo;  erl|«»
bcn, sublime.

Uzuositi, sim, e. a. i. f.  Uz¬
nesti.

Uzo, uzla, m.  f. Uzal, Uzao.
Uzolioliti se, lim se, e. n. p.
(lol|, bcdimutbi? rocrbcn, in-
supenbine.

Uzo Ii olj e 11 . a, o, part.  bodi«
muthtg, insuperbitn.
Uzopirati, rem , e. a.p. n>ibcr<
fctsen, appurre.

IIZ.P 463 UZ.lt

Uzor, m. 3btal, SDiuftcr , n.

ideale , tnodello.

Uzorati, rem, v. a. p.  aufacfcrn,
aro/e.

Uzorit, a. o. adj.  itealifcft, ide¬
ale;  mufterfjaft, esetnplure.
ezparhnuti, nem, e. «. p. attf»
flnttern, levarsi svoluzzando,
f. Parliati , Parlinutl /
Uzparšili, Šim, v. n. p.  f. Uz-
parlinutl.

Uzpeniti se, nim se, v. n.  p.
fdliumtn , far schiama  , spu-
auiie.

'{spenjati, njem, In. a. p.
u»peti, pnem i apneni, ( EdjebEn,
levare  — se, r. «. Iiitinuf(t£i»
9£tt, aufftettcrn alzarti. levarsi
arampicundo , f. Uzpiiljati.

' zpiil.jati, njem, n. a. i. f.
Izpeti.

' '.piriti, rim, v. a. p.  nnfndicit,
iafiamrnare', —  se, v. n.  fid)
tntjuttkn, infiamnuirsi.
Uzplamlili, nitim, v. n. p.  cnt«
, flammcn, infiamnuirsi.
'oploditi. dim, v. a. p.  fruditbar
|T  »larften, Pefniditen, fecotuiare.
^*PlanuU, nem, v. u. p. f.
, l zplamliti.

z. (ki  k oj i ti, jim, v. a. p.  betu«
,.l)i9tit, acchetare.
sporeda, adr.  lUbcnemanPtr,
jOccant«.

'^porediti, dim , v. n. p.  nc«
'ftiEinanber flEUsn, Etitg egentjat«
|, t£ n, »frglEidKit, paraiptnare.

'  *porcdjivali, djujem, v.a.i.

Uzporediti.

opraviti, vini, r. a. p.  auf«
,. tl dltEn , aufrcctttfteUErt, ergere.
^Pravljali, liani, n. n. i  f.
ti. Praviti.

Opravo, adr.  atiftEdfi, ritta-
»j® 1  , perpendictilarmeilte.

‘preči, pregnem, v. a. p.

aufljaltEit, jtigcln , ritenere,
fregate.

llzpredati, dam, v. a. p.  ei>
jitttrn , tremare  ; fdiauttrn,
inurridire.

Uzpregmit, a, o. part.  aufgt.
polten, jurucfgel)altcn, ritenuto.

Uzpregnuti . gnem , v. a. p.  f,

I Uzpreči, Uzprezati.

Uzpremagati, gam i mažem,
v. a. i.  uberrogttfgcn, supe-
rare , pincet e.

I /prežati, zam i ženi, v.a.i.
f. Uzpreči, Uzpregnuti.

Uzprotiviti se, vini se, v. n.
p.  fid) mibtrfEtiEn, opporki ,
resistere.

Uzput, adv.  im SBorbcigetien, uit*
tcrmegE, di passaggio,  f. Uz<
grede. Mimogrede.

Užradovanje, h. JSreube , f.
giuja;  5vol)(ocEett, n. il giu-
bilare.

Uzradovati, dujem, v. a. p.
erfteueu, rallegrare; —  se,
v. ti.  fidi erfEtuen, rallegrarsi.

Uzraso, sla, d," part.  sripadtftn,
adulto, cresciutt).

Uzrast, m. ®ud)S, m.  ©tatur,
f. statura.

Uzrasli, steni, v. n. p.  readi*
f£n, aufmadjfeti, crescere.

Uzrastiti, stim, v. n. p.  f.
Uzrast i.

Uzreti, zrem, v. a. p.  f. U*
gledati.

l /.rigavatise, vase ili guje se,
v. n, i.  komu, f. Podriga-
vati se.

Uzrignuti se, gnem se, r. n.

p.  komu, f. Podrignuti se.
Uzrignutje, n.  Jtulp«, m.rutto
Uzriti, rijem. r. a. p.  aufmup*
itn, grufnlare.

Uzročiti, čini, r. a.  ». d' i.  f
Uzrokovati.

IJZV 464 UZu

Uzrok . m. Urfacbe, f■ cagione.

Uzrokovanje, n.  tBerurfaebcn,
n. ragionamento.

Uzrokovati, kujem, r. n. i.
»crurfactien, cagionare.

llzrovati, rujem. v. a. i.  f
Uzriti.

izslediti, dim, v. a. p. f.  .Slediti.

Uztači, taknem. r a. p. (\  uk)
n. p. kapu na glavu, f. Po¬
staviti.

Uztarčati, čim. c. n. p.  b<n«
auflaufen, cnrrere ali in mi.

Uztarčavati, vam, r. n. i. i
Uztarčati.

Uztargnuti, nem, r- n. p  ab<
rtijctt cogliere, strappure.

Uztarkati, ’ rčem, r. n.  ;>. f.
Uztarčati.

Užtarpitl se, p|m se. r. n. p.
ficti gcbulbcn ©ebulb babcn,

arer pazienza.

Hztarpljiv, a, o, adj.  gcbulbig,
bulbfam, pazienle.

Uzfarpljivost, f.  CSebulb , f.
pazienza. soflerenzn.

Uzternuti. nem, v.  n. p.  tu*
rurfjtebcn, Urar  in dietro, n-
lenere.

(iztezati . žem. r. a. i.  f. Uz-
tegnuti.

liztrepetati. petjem, r. n. p.
erbcben, neb erfebuttern, tre¬
ni are.

Uztreptetl, plim . t. n. p.  f.
liztrepetati.

•It7.ur,(hu7.iir). m. ©cmacblirtifcit,
f. agio;  <D?iW, f. ožin.

Uzuran, rna, o, adj. gcmitblid),

agiafn.

Hziiriti, rim. v.n.i  gcmacblicb,
bcaucm tebtn, rinere agialo ;
‘Dtuge tiabeit, aver ozio

lizvellčatl, ram, r. a. i.  erbebett.
riibmen , »trbetrltcben . inagni-
ficare.

llzvellčavati, vam , v. a. i.  f.
Uzveličati.

llzveličlti, čim, ». a p.  f.
Uzveličati.

Uzveličivati, čujem, v. a. i.  f
Uzveličati.

Uzvesti, vedem, v. a. p.  bin<
auffubvcn, condurre sopra
(izvijanje , n. btufminbcn , $in<
aufminbttt, n. 1'i.isare.
Uzvijati, jam , v. a. i.  tjinauf«
ntinbtn , iatare, ghindare.
Uzvinuti, nem, v. a. p.  f. iz¬
vijati.

Uzvis, u de.  aufivartS, mi, insii.
Uzvisiti, sim, r. a. p.  bebca,
erbcben, alzare , ter are . ele-
r are.

lizvisivati, sujem, I r. a. i.  f.
Uzvišivati, sigem, j Uzvisiti.
(Izviti, vijem , r. a. p.  f Iz¬
vijate

Uzvoditi, dim, v. a i.  t)trtauf'
fubren, condurre sumi,  f-
Uzvesti.

Uzvodjenje , n. Jptnnnffiibren,
n il  menur *«.

Uzvratiti, atim, v.a.p.  ! n. p.
Uzvratjati, tjain, n. a. i.  j roka¬
ve, jurueffebtagen, riptegare,
rimhnccnre  ( p. e. le manichel
Uzznati, znam, v. a.  p f-
Saznati.

Užas, m ( runu.)  f. Strah,
liže, gen.  uza i ližeta, n. ®eil,
ii  ©trief , m. fune, corda.
Užerl, oženi, r n. p  an|unbcn,
acccndere, infocart ; -se,
e. n n. p. seno vlažno na
kupu. (teb cntjimbcn, ia faule
'Stabrung ub rgeben. infiam-
mnmi.

Užežrn, a, o, part.  angcjiinCet,
entjunbet, inflammalo, accesm
Užgati, getn i žeženi. v. a. p-
C  Uzecl.

VAD

465

Uži, ža, e, adj. c.nmp.  f. Ilžji.

Užigati, ižem, v. a. i.  f. Uže

. ci, Užgati.

Ciina, f.  f. .fužina.

Ciina, f.  (rngc , f. slrellezza.

llžinati, nam, v. a. i.  f. Juži-
nati.

Užinavati, vam, v. a. i.  f. Ju-
žinati.

Užitak, ika , m. SRujniiefiuitg,
f usufrullo.

Užltan, tna, o, adj.  (jsniefjbar,
godibile.

Užiti, žijem, v. a. p.  f. Uživiti.

Uživalac, aoca, m 1) tiner,
btr qentegt, čutni clie  pode 2)
SflugnieScr, ni. usufrutlunrio.

Uživanje, n.  ©cniciicn, ». gndi-
mento.

Uživati, vam, v. a. i.  gtnicgcn,
gg dere.

Užizati, ižem , v. a. i.  f. Uži-
ffati, Užeči.

Užji, ja. e, adj.  coni p, tngct ,
fdimalcc, piti stretto.

V.

Uabac, boa, ni. Socfcr, £ocft»o=
v 8tl, m. zimbellu.
v aliiti, bim, ». a. i.  lotftn,
Jam belhire, atlet tare (qli uc-
celli).

'aliljenje, n.  Socfen, n. atlet-
tamento.

i»«», f■  f- Rok.

v ailicep, m. .ftraljer, ftugeljie«

. I)tt, m. cavastracci.

' aditi, dim, v. a. i. tietaui-
btllmcn, l)irauS|ieljcn, cavare ,
fone; — se, v. n.  1) f.
jvailjati se, Svaditi se, 2)
v ’- Učiti se.

sajenje, n. Jpfraučittbmcn , n.

VAL

estrazinne , it Urar fuori ,
it cavare.

Vadija, f.  (šfou.) f. Obklada,
Okiada.

Vaga, f.  28aac, f. bilancia.

Vaaan, m.  cin ©ctreibemajj, n.
®fcbcn, m, misura da Iliada,
utajo.

Vaga.š, m.  ©eleife, n. rotaja  ,
f. Kolotečina.

Vagati, gam i ažem, v. a. i.
roaacn, hilnnciaie  , misurare
Kotla bilancia.

Vagov, m. (Vuki. f Košir.

Vaj, ni. 2tScl), Un.jludf, n. t;itn Jo.

Vaj, inlerj.  met)! tjuai.

Vajat, m f Klet.

Vajine , interj.  aurecf) '• o im e !
ohiiae. ! ti hi me !

Val , m.  IGclIc, f. onda;  2Bo9e,
f. /latio.

*Valalia, interj.  bei@ott! perdio!

Valiti, tim. v a. p.  (trt ber3U‘
fammenfetfung mit: i/.. na, od,
po, pre, s, za), roiilicn, um'
roctfen voltnlare, rulolare,
rihnttnre\  2) mit pro, raz,
burdtbrcdicn , scrftbrcn, ram-
pere  , aldialtere, atlerrare,
f. Valjati f. 2.

Valj. m. ®alie, f.  BUtnbcr, m.
cilindra.

Valja, f  (Vok), 3iinb(i>di (on
bet Sliittc, .Kanone), n. foetme
delto ttchiopu o del cannone.

V a jak, lika, m.  t) f. Valj; 3)
(Vuk) ipftopfteii , n. innesto,
neslo.

Valjan, a, o, adj.  roacftt, va-
lenle, bravo.

Valjanje, n ®5lien, n. it vol-
I ol ar e ;  SRiebemifjen, n. al-
terramenlo.

Valjanost, f.  5B-.rtf) m. vatore.

Valjarica, f.  !II!aifmul)U,

gualchiera.

30

VAN

■166

V Ali

Valjati, ljam, v. a. i.  1) ničil«
Itn c oltolare  . ulterrare .  2)
ntebcrreiiicn, jcrflorcn, rore-
sciare, abbattere, ulterrare ;
3)  — mladiču, rozgvu, lozu,
abfcitfcn, abfcitgtn icincn iJiottg),
propaginare;  4) — sukno,
realftn, sodare (il panno).

Valjati, ljam (i valjadem), 1
v.  n. i. 1) »vertlj fetit, geltcn,
valete;  gut fcin, e.* s er tuni¬
no  , conrenevote ; 2) —.v.
impers.  oonnothen jem, mulTeti,
bisognare, er ser it'  i mpo, far
iti meatiere  , f. Trebati.

Valje, uilv.  f. (Idmaii, Urnah , j
Taki.

Valjušak, ška, m. f. Valju.ška.

Valju.sk a, f. SIM,

.Rnobd . m. gnocco.

Valjuškati, kam, r. n. i. f.
Valjati.

Valiti, na, o, aiij. f.  V alovit, j

Valov, ut. Sdircciitatrog , m. j
trogolo  , truogo <la pin ci.

Valovati, vna, o.adj.i.  Valovit . 1

Valovati,litjem,o a p.fi (slav.)
Matrica. con fes šare , f. Iz¬
povedati, Izpoveilitl.

Valovit. a. o . ailj.  »00 2Bd«'
len, (tiirmtfd), oniloso, buva-
scoso;  jdiroanfcnb . fluttuante,

Valovje, n. coli.  5Bdlcn, f. pl.
onde.

Vampir . m. Sampir , m. vam-
piro,  f Vukodlak, Upirina.

V an. ailr.  i) aušcr. (nor-  di;
f. lzvau: 2) l)iaauS, Ijcrau«,
fuora, fuori:  3) alS, che: l
nista drugo van to; 4) van
da, aušcr menit, fuor che.

V r ani, adv.  traušen, fuori, fu¬
ora (di riposu).

Vanjski, ka , o . adj.  aušcrlidi,
esteriore, esterno.

Vanka, ndr. f. Van.

Vatikan, m.  f. Vzglavje.

Vanredan, dna, o, u,tj.  aufjer«
orbcittlidi, straordinurio.

V'anredno, adv.  f. Izvanredno.

Vao, vala. m. f. Val.

Vapa, f.  !Cun(l, m. esalmio-
ne, vapore.

Vapaj, m. ©cfditci, n. gri/lo ;
Htšcljflage, f. himen!o.

Vapijati, jem, v. a. i. f.  Vapiti-

Vapiti, pim, v. a. i.  fdiretcn•
griilare:  —, v. n.  fcuitflen,
auetunflcn, esalare, vaporare.

Vapno, h. Jtalf, n. calcinu,
calce;  f. Japno,Kiak, *Kreč.

'V arak, ih. jlittcrnolB, h.  or-
pello.  f. Trepetljika. Sljoka.

Varakati. kam, r.a.i.  taufctim'
trugcn, (jintcrgdjcn, ingannare,
circonvenire;  — sc, v, n-  s
kini, n p. u gonjenju, vi¬
jačili. borbi, liftig auSjun’«'
dicn fudicit, uberliflcn, schi-
fare,  scostarsi, sfug<l> re
con astuzia , soperchiare.

Varalac, raoca, m. i  sSdtuger, »>•

Varalica, m. §' f.  j impostore,
truffatore.

Varati, ram, v. a. i.  betrujcn.
ingannare ; — se, r. H. M
taufdicn , ingarmarsi, fars 1
detle illusioni.

Varlia, f.  SBcutcnbcuim, ih. su¬
lice , saldo.

Varliaoac, banca, m.  3tpt()l**"'
m. rissipola.

Varbište, n.  I IBaitcnivalf ■ **•

V arliljak.m.) UBaibcngcbuicfl« 11
salcet o.

Varbov, a, o, adj.  SRJaibd 1 ''
di salce.

Varborina, f.  UBatScušolJ ■
legno di salce.

Varcati, cam, v. n. i.  n. P'
karv, suze, fpripen, fl iti 1 "'
reUen (Sbtantit), sprizzar  >

VAR

VAH 167

tcorrere  , čutare  ; — se, v.
n.  fid) fneH I)in unb J>cr bcroc«
gen, j. 23. mie bic Jifdie im
STOaifcr, muoversi velucemenle
gua e la (come il pešce in
acijiia), f.  Farknuti, Farcati.
Vare, m.  Jtrug, m. brneča (d’ac-
gna),  f. Pehar, Kareag.
Varčina, f.  Oiaditgcfdiirr, n.
tirinale.

Varei, rgnem i rženi, v- a. p.
»erfen, gel tare ; ficUca, fc$cn,
Icgcn an einen Ort, porre ; —
krivil,ju na koga , dnem etn
USerbredicn aufbtirbcn, incnl-
parej  — u pogibel, ber @e>
faljr auSfcfcn, met/er a peri-
colo;  — na račun , beredinen,
ealcolare, metter a calcnlo ;
— se, v. n.  na koga, einem
itadinrtcn, nacbgcratljcn, aljnlicf)
fcin, assomgliar ud unn.
''aren, a, o, part.  gefotten,
lesen  , cotto.

Varenilc, in. cine 2(rt BScinluppc
mit J^onig nnb Vfcffct, zuppa
iti rimi con metle e pepe.
"arenika, f.  tvarine gefottene
SDbtlcfi, latte collo calio.

' arenje, n. dtodicn, n.il cuacere,
les tar e;  25rnucn , n. (.bci 23ie-
.res), n f ar  tu liirra.

' arg, m. cin ©dibvfgcfiifi »on
kiirbijj, n. attignitojo di ztic-
v f a , f- Harg.

' ai'gan|, m.  ©diroamm , tpifj.
..(ing, til. sorta di fantin.
v.argnuti, nem, v. a. p. f.  Varei.
* arh, m.  Oipfel, m. cima ,
bdimo  , vetta ; ©ribe, f. pun¬
ta ; varila (loči ko., einen

iibcrinaltigen, siiperare;  »er«
» r !'id)tcn, annullare.
'arlijiranp.liber, an, von, sopra.
'arliati, liani i šem, t. a. i.
f, Varšiti.

Varlinje, m.  5tal)m, m. flor di
latte.  f. .NUoriip.

Varliovan, yua, o, adj.  aberfl,

sapretnn.

Varliu, praep.  f. Varli, praep.

Varlinbrojan, jna, 6, adj.
iiberjal)(ig, soprannumerario.

Varlmenlan, tna, o, adj.  liber«
finnlid), metufisico, che sor-
p tis s a i sensi.

Varliunae. nea, m. i  Varli, m.

Varieak, m.  cine 21 rt Octreibcmnf,
n. sorta di mesura da Iliada.

Variti, rim, v. a. i.  fodien,
cucinare, lessare  ; — železo,
anfdpecificn, suldare,  f, Sva¬
riti; — pivo , 25ier braucn, far
la liirra.

Varivo, n. ©cmiife, n.  (alleSelb*
unb ©artcnfriiditc, bic gefod)t
alet ©pcifc gebraudit roerben);
ortaggio , f. Poviirtje i £ii(«
fenfriiditc, f. le tj um e , civaja,
i  Soeivo.

Varjaea, f.  dtodiloffcl. in. me-
stola , cucteaja,  f knliaea.

Varka, f. 1) 2ifi, /'. arte, stra-
tagema ; 23ctrug, m. impo-
stura;  2)—, (aus bem ma-
gyar.  fark), ©dimnnjfiiicf beš
©ifetteš , coda del pešce.

Varkunti, nem, v. a. tf n. p.
1) rocgfdiiticijjcn, buttar via
con veemenza ; — glava  ,
fallen , cadere;  2) f. V brcati.

Varlet, f.  ©tcilc, f. ertezza;
Sibflnrj, m. precipizio. balza.

\ arletan, tna, o, adj.  (leil, erto.

Varli, la. o, adj.  gut, tiiditig ,
liuono : oortrcfflidt, ecceltente;
flolj - troljig, flero, crudele,
f. Vro.

Variina, f.  @iitc, f. bonta;
©tol,, V r e 'o , m. fierezza.

Varljanje, n.  (Vuk), ©dilen«
bern, n. iandar appiano.

30  *

468

VAR

VAH

Varljati, Ijam, v. n. i.  (Vuk)
fc*>lcni>crn , undar pian piano.

Varij »v, a. o, uilj.  (Vuk) Qm
9iuge befcbabigt, leso ali v c-
chio.

Varij iti, ijiin, v a. p.  f. Baciti.

Varlo. aitv.  feljr, assai.

Varloča,/ e e  « ,,

Varl«.st V’ f ' ' arllna -

Var lov it, a. o, arij  graujam,
feroce;  trofcig , fiero.

VarliKiati, dam, r. n. i.  (Vuk*
geben ober atufeben n>ie etn
itranfer, aniline o avere la
cicra ria mulat lo.

Varmedja, f.  ©efpannfcbaft / f.
comilalo , f. Žlipama.

Varmedjski. ska. o, arij. Qo>
mttatč«, rii comilalo.

Varndali, dam. r. n. i.  It funt*
men , fumfen (j 93 bie 93iene ,
ber ©pinbel beim ©pinnen),
romate . rombare:  2t (Vuk
grob fpinnen. filure alla grossa
lla lana):  3) plaubern, ciar
tare , f. Firndati.

Varnica, /’. f Iskra.

Varničav, a, o. adj.  (n. p.
prali puščani, liarut), funfig,
^unfen fprubenb, sciniillunte.

Varnuli, nem, v. a. p.  f. Vratiti.

Varos. m.  «5T /*• offene ©tabt,
cit ta aperla  : ©tarftflecfen ,
m. borgo ;  ‘-Porftabt, f. borgo.

Varosanin, m. ©u v ter, m. abi-
tante d' una citta o d' un

borgo.

Varojki, ka, o, arij.  ftabtifcb,
cittadinesco : — adr. da citta,
alla cittadinesca.

V ar pa, f.  f. Harpa.

Varpca, f.  33anb , n. nastro;
©ebnur, f. cordoncino.

Varsan , sna , o , adj.  f.
Varstan.

Varsnica , f.  gfctcben 2lltcrd

(ftrauensimmer*), rionna coeta -
nea  , f. Varšnjukinja

Varsnik, m.  ber gleicbcn OUterl
tft, uomo coetaneo , f. Varš-
njak.

Varsnoča, f.  fta&fgfcit , Zaug*
Ucbfett, f. valore, ahililu.

Varst, / f.  ?lrt , ©attung, f.

Varsta,i specie, sor.a;  Šteifoc,
f. fila , serte  , ordine;  JMftITCf
f. clas.se, ordine.

Varstan, tna, o, arij.  fabfg.
tauglicb, tiicbtig, abile, idoneo,
vale cole.

Varstanje, n.  baS ©tcUen i«
Retlje unb ©lieb, schierumenlo.

Varstali sr , stani se, v n.  i.
fteb tn Stciftc unb @licb ftcllett/

schierarsi.

Varsa, f  ftifcbretfc, f. nassa.

Varsan, sca, m dim. f. Var.šak.

Varsaj , »n. einc ©eb ebt @arbf>J
auf ber Zenne, bie auf etnm®(
audgetreten rotrb, covoni estet*
soli aja, che vengono bdi
tuli in una votla.

Var.šak , ška, m. dim.  f. Varli*

Varšanje, n.  ftulimnation,
culminazione.

Var jati, sam, v. n. i.  fulittfal'
rcn / culminare.

Varjenje, n.  b«$ ?(u$treten M
©ctreibci, il calcare. o trči
biare le biade .; (SrfuUung r /•
esecuzione , adempimento *

Varšitba, f.  ©refebjeit, f. trei
biatura.

Var.šiti, sim, v. a. i.  1) M*'
treten . brefebett, trebbiare ; ®)
ju Snbe bringen, terminarci
erfuUen , eseguire  ; — se, v ’
n.  gefdteben, adempiersi, e*'
ser fatto.

Var.šnik, m. f. Peka, Creplj**
Crepulja, Pokljuka.

Varšnjak, m.  f. Varsnik.

VAS

469

VEC

Vdršnjakinja, f.  f. Varsnlca.

Vdrt, ut. Sorten, m. giatdino.

Vartanje, n. 1) SBoljren. n. it
forare ; 3) (.Vuk) f. Vratjanje.

Vartao, tla, m.  f. Vdrt.

Vdrtati, rtarn, v. a. i.  1) bob’
ren , forare  ; 3) (Vuk) f.
Vrat jati.

Varteti, rtirn, v. a. i.  1) bre*
ben, torcere  : 2 ) bobrcn, fo¬
rare ; 3) frcifen, girare.

Vartiti, rtiin, v. a. i.  f Varteti.

Vdrtjenje, n. 1) breben, n. tor-
cimentu ; 2 ) SBoljren, n. il
forare.

Vartlog, m. ‘ffiafTcrroirbc!, ra.

vortior  , gonjo

Vartoglav, a, o, a d).  fdmdnblig,
vertiginoso: fig.  cin rvenig »er*
rvieft, gtfcftofTcrt, fuar di cer-
retin.

»artoglavac, vca, m 3?cr*
ruefte, m. r.hi e fuor di ver-
vtllii

»artoglavica, f.  ©dtrvinbel, m.

x ,V e, 'tigine. capngtra.

"arva, f.  fflrbriingc, SSciuimmtl,
i‘. vaten  , fotla.

'arvca, f. f.  Varpca.
jšfveti

Vd

, vlin ,/ v. n. i.  mim.
arvleti, vim,( meln, formi-
volare:  ljudi v drv c po gra
•lu, po ulici, bie ©tobt, bie
®«ffc mimmeit »on 9Renfcbcn,
la gente furmicola per la
.cittd o nella strnila.
v ar/.ino kolo , n.  ^erentonj,
buito o radunanza detle
ftreghe ; biti na vnrzinu ko-
*'i, gcbcimc Jtenntmffe beft^cn,
,, a i'rr detle scienze mistirhe.
Vai 'žen , a, o, part.  genrorfen,
^'■jettato  , gefe(jt. pošto.
yas,sva,sve, adj.  alt, goni, tntto.
v ksdan, adv.  ben ganjen log,
latto it giorno.

Vaskolik, svakolika, sveko-
liko, adj.  gonj tntto guanto.

Vaskdrs. m  |. Uskars.

Vaskarsnuti, snem, v. n. p.
f. Uskarsnuti

Vaš, vaša, vase, adj.  euer,
vostro.

Vašar, m.  f. Sajam.

Vašariti, rim, v. a. p.  ®?orft
boben obet boltcn, aver la  /te¬
in, mervunlare.

Vaška, f  £unb, m. cane, .  Pas.

Vatra, f.  f. ( garij.

Vatralj, m.  ffeuerfdroufei, f.
pula , palella da funco.

Vatren, a, o, adj.  feurtg, in-
focato , ardente,  lebijoft, t>£-
vace,  f. Ognjen.

Vatrica, f.  fleined JSrurr, n.
fuor.o piceolo.

Vatrište, n.  f. Ognjište.

Vavek, adv.  f. Uvek.

Vazam , zrna, m.  Dftertog, ni.
p as g II a  , f. llskars.

V azila, adv'.’  immer, sempre,
f. Uvek.

Vazdan, udv.  f. Vasdan

Vazilašnji, nja, nje, adj.  im*
menodbrenb, sempiterno , eter-
no , f. Vekovit.

Vazimati, mam, tv a. i.  f.
Uzimati.

Vazmeu, a, o, adj.  ofterlitb.
i ti pasgua.

Važau, zna, o , adj.  nricbtig,
importanle : riguardevote.

Važiti, zim, v. n. i.  »on ffie*
mid)t ftin, roicbtig fetn, esser
grafe , importanle.

Važnost, f.  fffiiebtijfeit, f. im-
portanza.

Vcčan, ena, o, adj.  croig, eter -
no , sempiterno.

Večanje, n.  Otcrfern, n. il
bellare, bellato, bellamento.

VEČ

470

\ EK

Večati, čim, t\ a. i.  ntecfern,
blčcfern, bellare,  f- Jiečati.

Veče, cera, n.  f. Večer.

Večer, m. 4' f • Mbcnb, m. sera.

Večera. /'. iftacbtmal, n. cena,
— tajna, baO ijfiiige Jlbenbmal,
cena sagra.

Večeras, I ude.  biefen Mbcnb,

Večeraska, j sla seru.

Večerašnji. nja , nje, adj.  »on
bitfcm Mbenb , iti guesta sera.

Večeruti, ram , v. a. i.  nacbt'
malt«, cenare.

Večeravati, vam, r. a. i.  ofterS
nacbtmalen , cenar pid volte.

Večernja, f.  ©efptr, f. vespero.

Večernji, nja, nje, udj.  2tbcnb>,
iti seru.

Večernjica, f  1) f Večernja;
3) — zvezda; Mbenbftern , ih.
espero.

Večerom, ude.  MbenbS, dt' sera.

Večit. la, o, ud),  f. Večan,
Vekovlt.

Večnost, f.  Groujieit, f. eter nit d.

Več, ludv.  feb o n, gid:  lonbern,

Veče, jma ; več oko, aujier rocnn,
fuor che, se nun;  —. comp.
(»on mnogo) metir, pid.

Večanje, n.  Stratbfcbiaacn, n.
consultuzione, co nsiglin.

Večati, čam. v. a. i.  beratbfdifa«
at it, cunsuttare, consigtiare.

Veče, n.  SRatb, ©cnat, m. con¬
siglio , senuto : ©eratbfcbla«
a ima , f '• consultuzione.

Veči, ča, če,)adj. comp (»on

Večji, čja. čje, i Velik), grober,

pid granite, maggiore.

Večma, mir.  mcijt, pid.

Vččniea. f.  1) OtatbbauS, n.
Matbfal, m- pulazzo del se -
nato;  •>) pjjtbin, f. consi-
gliatrice.

Večnik. »alb, 9tatb*berr, m.
consigliere.

Ved ar, dra, o, udj.beiter, sereno.

Vedja, f.  Mugeniicb, n. pulpebre.

Vedrica, f.  f. Vedro.

Vedrina, f.  Jpeitcrfeit, f. sere-
nitu,  bot teren $immel, ciel
sereno.

Vedriti, rim, v. n. i.  beitern,
serenare, usserenure, far
sereno;  — se , v. n.  (Tet) Ml>
bcitcrn, boiter roerben, sere-
nar si.

Vedro, 1) n.  iffiaiTcreimet, n.
seccliia;  2) cin 5Betnmafi,
Gimcr, m. misura da vino.

Veg'd , gda, o, adv.  (Vuk) f-
Veth, .Star.

Velinntl, nem, v. n. i.  roeifelt,
uppassirsi , seccursi, lungui-
re , f. Venuti.

Vejati, vejem, v. a.  /. f. Vijati.

Vek, m.  Miter, Beftolter, n. 'etd;
3abrbunbcvt, n. secolo;  nika-
da do včka, ei»t'a nie, in bor
Groigfeit nic, mai no , non
il ia m mui.

Vek, ud,).  1) je, jemalž, mai',
immtr, sempre, mui;  3) nit,
niemaiS, mui, giununui.

Vek, m.)(Vuk), kozji g'las,

Veka, f.  f OHecfern. n. betumeuto,
heluto (delte capre).

Vekavica, f.  koza, ORecfcrin
C3ieae), f. capra belatrice.

Veke, adv. j. Vek, adv.

Veketatl, ketjem , v. a.  i. f
Večati.

Veki, adv.  f. Vek, adv.

Veknuti, nem , v. ti. p.  aufutt'
efern, belure una voltu.

Vekom, adv.  immtr, sempre.

Vekovati, kujem, v. n. i.  trota
fein, in ber Sroigfeit ftin, es-
sere eterno.

Veko večan, čna, o, adj.  f. Večan.

Vekovit, ta. o, adj.etnij, eterno.

Vek.ši. ša, e, adj. comp.  f. Večji.

471

YK!Y

Veku , adv.  f. Vek , adv.

Velbljud, m. (kisi.) Rant  cel, n.
camelo,  f. Deva.

Vele , actr. »iel, malta , assai.

Velebrojan, jna, o , adj.  jaijl.
rcicb, numeroso.

Veledtišan , sna, o , adj. grog.
tmUljig, magnanima, ge.neroso.

Velelepje, n. (rusg.')  'Pracbt , f.
magnificensa.

Veleiiac, nea, in. (Vuk) f. Sag.

Veleti, \elim, v. a. i. f  Reči.

Veleum, in. ©cnie, n. grogcr
©cift , m. genio.

Veli , la. o, oilj.  grog, grande,
f. Velik . VeIji.

Velieak, eka, o, adj. dim.
jicmlict) grog , grandotto.

Veličanje , n.  ©rogtgnn , n.
millanteria.

Veličanstvo , n.  ©roge, a j c

ftat, f. mn e.sl d.

Vclieali sc, eam se, r. n. i.
grog tguit, miltantare.

Veličina, f.  ©roge, f. grandezza.

Velik, a, o, adj  grog, gran¬
de;  — a nedelja, Gljarreocbc ,
f. seti imuna sanla:  u velike,
n veliko , grog , tn’b ©roge
(treiben), ati in grosso.

Velikoča, f.  f. Veličina.

Veljaea, f.  ffebruar, m. feb-
brajo (me s e).

Velji, Ija, lje, adj. grofi, gran¬
de  , f. Veli , Velik.

Velmoža, m.  dBagnat, in. gran¬
de, magnate.

Venac , lica, m. Vttant, m. X)t>
nbem , n. ghirlanda, corona,
dindema.

Venca ni , na , o , adj.  bcfratijt,
inghirlandalo ;  gefrent, coro-
nalo;  — parsten, Sraurtng,
anelln nuziale;  —klim, 95ei>
ftanb bet ber Srauuttg , assi-
slenle alla copulaziune.

VER

Venčanica , f.  (Vuk) 1) Sran.
gebubr, f. lasna per la hene-
dizione nuziale  ; 2) Sram.
baum , SSalfcn , m. trave.

Venčanje , n. 1) iPefrattjutig, f.
Vinghirlandare;  .Srbnung, f.
coronamenlo;  2) Srauung, f
spasulizia.

Venčati, eam, v. a. i.  befran«
jen , inghirlandare ;  Irbnett,
coronare;  trancn, dar la be-
nedizione nuziale, sposare ;
— se, v.  u. getraut inerten,
sposarsi.

Venčavanje, n. f. Venčanje.

Venčavati, vam, v. a. i.  f.
Venčati.

Ventili, nem, v. n. i • roelfen,
appassire, languire,  f. Veli-
■t uti.

Veo, vela, tu. Scblcicr, m. ve¬
la  , f. Koprena.

Veoma, I adv.  fetjr , ungemetn,

Veomi,) malto , assai.

Vepar, pra, m. ©ber, ut. ver¬
ni, cinghiale.

Vera, f.  ©laubc, in. fe.de ; Srene,
f. fedella ; ©rebit, m. credilo;
vere ml! bci mciner Srcue!
affel .

Veran, rita, o, adj.  trcu, glatl«
btg fedele. leale.

Veranje, n  bcimlicbcb Umberge«
gen , n- i aggirarsi segrela-
mente.

Verali se, rem se, v.  n. i.
geimltd) umbergeben, aggirarsi
nascostamente.

Verenica, f.  ©erlobte, f. sposa
promessa,  f. Kamenica.

Verenik, m. »erlobtcr, in spo¬
sa promessa , f. Kamenik.

Verenje, n.  Scrlobung, f. spo-
salizio.

Veresia, f.  Grebi!, m . credilo.

Veriga, f.  Jlettc, f. calena.

473

V KS

Veriti, rim , r. a.  i. »criobcn.l
promettere (la spona),  f. I
/jamčiti.

Verižica, f. dim. f.  Veriga.
Verkali se, kam se, v. n. i.
f. Vernti se.

Vermati, mam, v.  a i.  (Vuk)
fldittn, furditen, badure, te>
mere : »n njega neverma ni
n št«.

Vernik, m. Ircut, ©liiubigc,
tn. fedete.

Verno , adv.  trm , fedelmenle.
Vernost, f.  Srcuc, f. fedeltu.
Verodosto.jan, jna, o, adj.

glaubnnirtig , deijno di fede.
Verojatan, tna. «, adj  glub.
lidi', trabrfdie nlid), credibile,
verosimile.

Veroloman, mna, o, adj.

trcubriichig, perjjde.
Verovanje, n. © nubcit . m. it
credere, credenzu ; " taubeni*
befcnntm'6, «. pro(essiuiie det¬
la fede

Verovati. rujem , v. a.  <$' n.
i.  slo ili u što, glauben. ere
dere  , — se . v. n.  u koga ,
otrtraucn, confidarsi.
Verovitelj, I m. Otaubt ac, m.
Verovnik, j eredilore.
Verozakon, m. iRtiigiott, f. re-
ligione.

Vertep, m. (krsl.) Spi  bit, f.
spelanca,  Jtrirrc irr ©rburt
6l)iiiit bit bitjtnabrn um 2Bctl)<
naditrn btrum tragen, presepio
(che soglionu porlare i ra-
gazzi aitorno alla festa del
na tale),  f. Jaslice.

Verus-a, f.  f. Veriga.
Venigati se, gam se , r. n. i.

(icb (dilangein 7 serpeggiare.
Veružlca , f. ai m _  f. Verižica.
Ves, f.  f. .Selo.

V fes

Veselica, f.  luftige 3Bttbšp.-rfon,
feini a bu/faneggiante.
Veseliti, lini, v. a. i.  erfrcutn,
rallegrare;  — se, 1 : n.  itd)

freuen , rallegrarsi.

Veseljak, 1 ». lulltgcr tfunbc,
buffane, umno allegro.
Veselje, n  1) Srcufte, Suftbat'
(rit, Sufligfcit, f. allegrezza i
UBoitne, f. gioja;  3) podučit,
f. nozze.

Vese«, ela, o, adj.  iujlig, frol),
allegro.

Veska , f.  Sogrllcim, m. ris-
ehio,  f. Lepak.

Veslanje, n.  Stubern, n. il n-
mare  , remigare.

Veslar , m.  ti Jtubcmrffrtlger,
m. arlefice de remi ; 3) f.
Vozač.

Veslati, lam, v. n. i  rubtrn,
remare , rogare. remigare.
Veslo , n. 9?ubcr , ». rento.
Vesna, f. (mss.)  Sriibling. »)•
pl ima vera;  ©btttn bc6 3riil)littg<.
Flora, de a detla  jiriina rent.
Vesnica, f.  ®orf, n. viltuggio.
\  est, f.  'Kacbricbt, f. ragguf
glin;  Jtunbe, f. eognizione.
Vesti, vedem, r. a. i.  fiibrcs,
menare ; Ititcn, cnndlirre  , f-
Voditi.^

Vesti, vezem , r. a. i.  flutftn,
ricumare.

Vesti, vezem, v. a. p.  (in btf
3ufammeitfrbuitg mit iz . do t
na, po, pri, u, za), f. Voziti.
Vešala, n. pl.  ©algcn, iii.forca-
Včšanje, n. ^tngen, n. I' api'
čare  , appicanienlo.

Vešar, m.  Jpcnfer, m. carnefice.
Vešati . šam, r. a. i.  Ijangtu,
nppendere. impicare.
Vešliati, bani, 0 . a p.f.  Vežbati-
Vest. a. o , adj.  erfabrtn, i<‘
fdticTt, esperlo  , deslro.


473

V ŽIT

Veštac, tca, m.  3aubcrer, 3Ka<
jjicr, m. ma yo  , sl reg one.
Veštak , >n. cin »cifer ', erfnbre*
ner ffljann , nn' umno d’ espe-
rienza , saggio.

Veštica, f.  1) fecjrc, f. sivega ;
3) SSadjtfcbmeiterling . ni. fur-
falla nollurnu.
v eština, f.  ©cfdiicflidifcit, Ser*
tigfeit , f. de.strezza  , abiltu  ;
flunftgriff, m. pralica  , ar-
fi/l*io.

vašto, adv.  gcfdiicft, ilestra-
mente.

M:t, a, o, adj.  f. A r etli.

^čtar, tra , m.  SBfnb, m. ren¬
to-,  u kartnu, giinftigcr 2Ginb,
rento prospero  , favurevole.
^ etarnlca, f.  iHJctterfabnc, (.
v ®(ttcrl)a!)ti, ni. banderuola.
'■ethl, tlia , u , adj.  alt, vetu-
-*to , antico.

' etomadne, adv.  f. Onomadne.
''etren, a, o, adj.  roinbig ,
renloso;  leicbtfinnig, volubile,
-[mpeluoso-

'atrenjača , f.  ffiinbmiible, f.
milino da rento-,  — puška.
®inbbiict)fe, f■ arehibugio da
* rento.

'etrenjak , ni. (HSinbbeutcl ,
Slattcrgcift, ni. milantatore  ,
-/arfallino (uomo).

' etrenje , n.  StuSluflen , n. lo
» f venlare.

v «trenost, f.  SUtterbaftigfcit,
f- leggerezza, volubiltu, iu-
fbstuhza.

'strič. m. Cuftdicn, n.aurella,
,.renlicello,  3epl)ir, m. zefiro.
'strina, f. augm.  f. Včtar.

'siriti, trim, t>. a. i.  auiliif.

•'n. svenlare-,  bunften, va-
. Potare.

'strogonja, ni.SBiibfang.SBinb«

VID

bcutet , ni. uomo inconsidera-
lo, indomito; farfallino.

Vetrovit, a, o, urfj. roinbig,
veni os o.

Veverica, f.  gidiborncben, n.
mustellu  , scojattulo.

Vez, ni. 1) 'žanb, n. legane ;
3) ©ticEcrei, f. ricamo.

Viti., m.  (ilarvo) cine Strt Uime,
f.  Miter, ni. olmo.

Vezar, ni. cin Strbeiter im ’I('cin»
garten, ber bie ateben binbet,
laroralore che liga le viti
nelle rigne.

A ezanje, n. SBinbcn. n. il legare.

Vezati, vežem, v. a- i.  binben,
legare ; — se, v. n.  flct) ner*
binben , obbligarsi.

A , ezila, adv. (slov.)  f. Sada.

Aezenje, n.  ©tiefen, n. il ri-
camure , ricamatura.

Vezilac, zioea . ni. f. AV.zač.

A ezil.ja, f.  ©tieferin, f. ric.a-
matrice.

Vezllo , ti.  ©ticfcrci, f. ricamo.

Vezti, vezem, v. a. i.  (in ber
3ufammenfetjun<! mit do, iz, na,
od , po , pre, pri, pro . u,
za), fiiprcn , teiten , condurre.

Ačzti, vezem, v. a. i.  (itccen,
ricamare.

A 7 ež!iati, liani, v. a. i.  iibcn,
crcrjicren, esercilare  , adde-
slrare.

Vičan, ena, o, adj.  bemanbert,
vri salo, esperto ; acivobnt,
as sneto.

Vice , n. f. A 7 eee.

A'id, m. ©eben, ©cfictit, n. riso;
Sinficbt, Slubficbt, f. risla, ve¬
duta  , aspetto;  ©ciiein, m.
apparenza.

Vidanje, n.  Acilcn, n. vtira
medicinale.

Vidar, m. f. Lekar, Lečnik.

\ idarlna, f.  £eilungfgcbul)r , f.

Vli¬

vu 474

pagameuto per la cura  me-
dicinale.

Viilati, am, v. a. i.  Ijcilcn, sa-
nure , guarire.

Videtiča, f.  f. Videlo.

Videlo, n. Jiidjt, n. chiaro,
luce;  doc na — , jum 93or-
fdietit, and Cidit fommtit, ve-
nir al chiaro.

Videti, dim. v. a. p. Sf  i. Celjen,
vedete;  — se, v n.  komu
što , fdieinen , bunfen , parere.

Vidik, ni, ','lnMuf m. aspetto ;
©effdjtdfrti?, in. contorno che
si puo vedet e in una votla ,
orizzonle.

Viditi, dim, v. a. p. §' i.  f.
Videti.

Vidiv, a, o, «</j. uditbar, visibile.

Vidjanje , n.  uftmalijcd ©efjen,
it vedete piti volte.

Vidjati, djam, v. a. i.  oft Celjen,
vetlere spesso.

Vidjenje, n.  ©cbtn, n. il vedet e.

Vidokrug, m. Jš>orfjont, m. o-
rizzonte.

Vidovit. a, o, adj.  n. p. čo-
vek . dete , ©onntapsfinb ,
©Iticfstinb , n. bmnbino , notno
nato del nnvilunio.

Vidra . f.  ffiCdjetter , f. Umira.

Viganj. goja, m. 1»CSfCe, Seuer«
tffe (in bet ©dimiebc), f. fu-
citta.  3) ©rtimiebe, fucina ,
bottega J' uti ferrajo , C. Ko¬
vačnica.

Vihar, lira, m. TOirbelniinb,
©turmrcinb, m. turbine.

Vijanje, n. 1) UBinbtn, n. tor-
sioite ; 3) f.  Teranje.

Vijanje , n.  UBorfeln , n. lo
sventare  (delte biade).

Vijatl, jam, v. a.  i. 1) »inben.
torcere, avvolgere;  3) C. l eral i

Vijati, jem, it. a.  i. 1) tvor-
Cela, sventare;  2) Ijeulen, ulu-

lare, urlare;  — se , r. n.
n. p. zastava, (Idi roinben,
flatteen, ventolare, sventolare.

Vijavica, f  ©djncegefVčbtt, n-
buflera . aggiramento impe-
tuoso tli nere.

Vije, «. Saub, n. foglie, fcondi.

vijenje, n.  IJBinben, n. avvol-
gimento.

Vfiugati se, gam se, v. n. i.
ftdl fdilangctn , serpeggiare ;
(id) frummen, arroncigliarsi.

Vika, f.  1) ©efdirei, n.grido;
3 ) cin ©etreibemap, sorta  di
inisura da Iliada.

\ ikau, m. ©direict, ©djreiljald,
m. gridatore.

Vikalo , n. C. Vikač.

V r ikauje, n.  ©djccien, n. grida-
mento.

Vikao, kla, o, part.  gcmoljnt,
avvezzato.

l ikati, vicem (vikam), r. a.
i.  Cdjreien, gridare  ; ruCen,
chiatnare.

Vikali, vikam, v. a. i.  jueinem
Vi (b. tj.©it, nidit ®u) (»gen,
dare  ud uno del  Vi (cit) e'
voi o etla, e noti tuj

Vf kn liti, nem, v. a. p.  \ i kat i.

Viknuti, nem, n. n. p.  na što,
fidi angcrooljncn, avveztursi,
usarsi.

Viko, kla, o, part. f,  Vikao.

Vila, f.  Sce, f. fata j iRijmptje,
f. nimfa.

•Vilajet , m.  1) C. Svet; 3) C.
Kemija, Daržava.

Vilalianj, linja, (slov.)  C. Plahta.

Vilast, a , o , adj.  gabclfčrmip ,
forculo, forcato.

l ile , f. pl.  £cuaabc(, f. forca
(dafienn);  SDTiClgnbcl, /'. forca
(da letame).  f. Iloglje.

Vilenlca, f.  3aubcrin, ^Jejtc, f.
sivega  , maga  , f.  Vestica.

VIN

475

Vilenik , m.  gauberer, m. ma-
qo , f. Veš tac.

Vilica, fj  Jtitmiabe , f. mascel-
la , f. Čeljust.

Vilice, f. pl. tlim.  f. Vilinske.
Vilin, a, o, adj.  ber Vila ge«
libri g. tleli a fata, della nimfa.
Vilina kosa, f.  trava, Jiacbbfcibc,
f. cuscula.

Vilinji,nja, nje, ) adj.  Settt«,
Vilinski, ska,sko,j Sftimpljen«,
delle fale.

Vilinstvo, ti.  Saubctci, f.magia.
Vlljuške, f. pl.  Sfjgabel,’ f-
forchella.

Milovan, vna, o, | adj.  jaubcrfjoft,
''Uovit,a, o, j jaubmfcft, ma¬
jico.

'Ilovnlk, m.  f. Vilčnik.

' Hozmaj, m. cin  jauberbafter
..finbnmrm, dragone magico.
'ene, mena, n. ©uter, n.

"Mmmella  , tetta (tlelle vac-
, t fhe e tl allre guadrupedi).

• niiešce , n. dim.  f. Vime.

' niarina , f.  ifficinbaj, f. duzio

..dtl vino.

v  »ec , n. dim-  f- Vino.
v-lneilir , m.  f. Vinogradar.
Cinika, f. (slov.')  f. Vinjaga/,
nijaga, f.  1 ) roilbcr TOeittilorf,
‘ambrusca , abrosline,  f. Lo-
divja; 21 bie Studit t>om
"nfbrn 28einltocfc, uva delta
y- a mbrusca.

JJ k o kozic , m.  cine f onitfdje
vtrfoniftjirung bcS UBeinc«, 53ac>
"Idi, m. nonie del vino comi-
y, c «>Hen!e personiftealo, Hneco.
yj"o . n. fficin , m. fino.

‘"oboj , m.  fjllterincb. pliitn-
yf*Cca decandra. Lin n
".»grad , m.  IBeingartcn , m.

Vin' 3 " a , '• 1" rs ie.

'“ogradar, m.  IBittjtt, m.
li 9naj«o/o.

VIS

Vinogradski , ska, o, adj.
2Betngartcn >, delle rigne.

Vinopija, m.  255cintrinfer, m.
bevitor di vino.

Vinov, a, o, adj. n. p. loža,
2Bein» U. *. Stebe), di vino.

Vinski , ska, o, adj.  2Betn >,
di vino, dei vini ; — duh,
iSBetngeiii, m. spil ilo di vino.

Vinuti, nem, v. u. p.  f. Viti.

Vir, m.  1) Quclic, f. sorgente;
©ttubcl, m. vortice;  2) Ur»
fprung , m. principio, origine.

Virenje, n.  (SucEmi, n. il guar-
dare.

Virlti, rim, v. n. i.  u koga,
u što, gucEcit, guardare, spiare.

Virnica, f■  ®ogcnlaubc, f. per¬
gola , pergolalo , f. Brajda.

Virovit, a, o. adj.  qucQentti(fi,
pieno di sorgenli ; roirbclooU,
pieno di vortici.

Vis, m. $ f.  1) n. p. u vis ,
jpolje, f. alt o  , allezza;  2)
3<crgfpi(Se, f. cima, cella del
monte.

Viseti, sim , v. n. i.  bangen,

fjen dere.

Visibaba , f.  ®cbnecgl6cfcbai, n.
galanthns nivalis. Limi.

Višina, J’. Spbgc, f. allezza, alto.

Visiti, sim , v. n. i.  f. Viseti.

Visiti, sim, v. a. i.  crljbbett,
inalzare, elevare.

Visok, a, o, adj.  ftodt, ali o.

Visost. f. Spotit, f. alto ; Sp g.
beit, f. allezza.

Višak, ška, m.  1) f. Vis; 2)
SRebt. n.  Uebetfrtnif), m. so-
prappiu.

Višala, n. pl.  f. Vešala.

Više, adv.  bob«, piti in altu;
mefjr, piti ; — praep. obet,
sopra.

Višina, f.  f. Višina.

VIT

»76 VI,A

Višji, ja , e, adj. comp.  (od
visok) hoftcr, piti altu.

Višnja, f.  CSScidifd , f. visciolo
(frutto);  fficidifelbaum, m.
visciolo  , amarusco (albero).

Višnjev, a, o, odj. leeidifelfarb,
di cnlur di visciolu.

Višnji, njega, m. Jllterljodifte,
@stt, in. altissimo , enle su-
premo , nume, dio  , iddio.

Višn ji, nja , nje , adj.  aHcr<
fjbcbit, altissimo.

Višnjov, a , o, adj.  1 j f. Viš¬
njev ; 2) n. p. štap, list,
JBcidtfclfirfdibaum-, del legno
di visciolo.

Višnjovac, vca, m.  SPeidifel«
flocf , m. bastone di visciolo.

Višnjovina , f.  UBeidifelljolj, n.
letino di visciolo.

Vištati , štim, v. n. i, (Gund.)
gellcnb fcbrcicit, gridure con
voce stridula.

Vit, a, o , adj.  1) f. Vitak; 2)
fd)lan(, svetlo di corpo.

Vitak, tka, o, adj. bicgfam,
pieghevole.

Vitad, tla, m. £afpct. (Sarinja-
fpcl, arcolaJo ; jbafpel, m.  fffltn«
be, f. argona  , f, Vitlo.

Vitez, n.  ŠRittrr, in. cavalitre ;
JpelD, m. eroe.

Vitežki, ka, o, adj.  rittcrlid),
da cavaliere\  -Očiten , eraico.

Vitežtvo , n.  SSittcrttjum, n. va¬
ten/ eria ■ dignila cataleresca;
Jpeltcntbum, n. eroismo.

Viti, vijem, v. a. i.  miitben,
ftcditen , torcere , intreciare ,
avvolgere.

Vitica, f.  glatter Scngerrtttg,
anello semplice.

Vitice, f. pl.  (kose), cine Mrt
ungarifdicr ipaariopie, Irecce
di cupelli alta ungherese.

V itlanje , n.  ©dnoingen, n. it

vibrare;  £afpelit, n. V anna-
spare.

Vitlati, lam, v. a. i ■  fditptngen.
vibrare:  Ijafpcln, annaspare.

Vitlic, m. dim.  f. Vitao.

Vitlo , n. | - . ..

Vito, tla, m.j ’  ' 1 ao '

Vitorog-, a, o, adj.  mit ge*
rounbenen pomerit, di corni
avvinli.

Vitorožan, žna, o, adj.  f.
Vitorog.

Vlvak , vka. m. jtibi?, m. ga-
via (uccello  d’ acgua).

Viza, f.  f. Morana.

Vizovina , f.  ^nufcnflrifd) , n.
čarne di sl orione (pešce).

Vižao, žla, in. f Vižle.

Vižlast, a, o , adj.  n. p. de¬
te, devojka, bet pici umi)«'
gajft, chi guarda altorno ca-
minando.

Vižle, leta, n.  tffiacbtclljunb,
m. bratcu da guaalie.

Vižlin. m.  cine tiirfifdK unb ra>
gufanijdie UJiunjc, sorta di
rnoneta turca e ragusana.

Vlačenje, n.  O <5ggcn, n. I’er-
picare;  2) #ed)eln, il petli-
nar il lino.

Vlačiti, čim, v. a. i.  1) eggeu,
erpicare ; 2) IjccfjcUl, pettinar
il lino.

Vlada , f.  <Reg(ctung , £wfdl«fr
f. governo.

Vladalac, daoca , m. IJtcgcnt,
m reggente, suvrano.

Vladanje, n. Jpmfcben, Stegicrcib
n. governo, amministrazione.

Vladati, dam, v. a. i.  tegitrcn,
governare;  — se , v. n • (idt
betragen , comportarsi.

Vladatelj, m.  f. Vladalac.

Vladičin, a, o, adj.  tf( ®:fcbcfi'
del veseovo.

VI,A

477

vok

Vladičiti, čim, v. a. i.  ium
Siifdiofc r»eil)en, consecrar un
veprovo.

Vladika, f.  95ifrf>of, m.vescovo.

Vlaga, f.  Jicuditigfeit, f. umi-
<iila , umiilezza.

Vlah, m.  'IBallad), m. uamo di
Valove/tir , Valacco.

Vlahinja, f.  UBalladitn , f. dim¬
na ili Valnrrhia . Valacca.

Vlakno, n.  reiner gladiž, gladil
!;«ar, n. lino puro.

Vlas , m.  dtopfbanr , n. cape.il o.

Vlasac, sca, m.  baarformiger
2Burm, ter (trti in einer UBuntc
bilbet, venile che nas ve nelle
ferile a foggia d' un pelo.

Vlasan, sna, 'o, aiij.  f. \ lastan.

Vlasnik, m. f. Vlastnik.

Vlast, f.  IDtadit, f. potere, po¬
tema.

Vlastan, stna, o, adj. beredv
tigt, befugt, cnnaditigt, chi a
(Uritto  , autorizzntn.

Vlasteiin, m. ©runtfierr, m.
nobile possidenle:  *Datrijier,
m. patrizio;  GEbelmann, m.
geni Um,mo, nohile.  I Plemič.

Vlastelj, m. (Vuk) 3)fnct)tf)at>cr,
m. chi ha la potesta.

Vlasteoski, ska, o, adj.  ate«
lig, nohile.

Vlastit. a, o, adj. etgert, cfgen-
tljumlicti, proprio.

Vlastitost, f.  Sigcnfdiaft, f.
proprietu, gualild, ali fibulo,
Sigtntbum, n. prnprietd.

Vlastnik, m.  gigcntljiimer, m.
proprietario  , pudrane.

Vlasulja, f.  'Pcrriicfc, f. perru-
ca , porniča.

Vlaše, eta, «. nianaJufdtct Jtinb,
tin iunget CKJalladic, giovine
Valaccho.

Vlašiči, m. pl.  ©icbengeftint, n.
plejadi.

Vlat, m. §' f.  1) f. Klas; 2 )
#atm, m. gambo, fusto Cdelte
Iliade).

Vlatatl, vlatam , v. n. i.  f.
Klasati, Klasati se.

Vlatje , n. coli.  Meljrctt, f. pl.
spighe , f. Klasje.

Vlažan, žna , o , ailj.  fcud)t,
umido.

Vlažiti, žiin, v. a. i.  bcfcuiijtett,
inumidire.

Vlažnost, f.  gcuditigfeit , f.
umiilezza.

V6 . vola , m.  f. Vol.

Vodar, m.  1) D&ftbanbltr, Dcblt«
ler, m. frullajuolo ; 2) Obit,
licfcliabrr, m. ainatore delte
1'rutlu;  •'!) f. Vodnjak.

Vode, «. Obit, «. frutta, frutto.

Vodka, f.  Obftbaum, in. albero
frullifero.

Vodnjak, m  Dbftgarten, m.
pometo , pnmiere.

Voda, f  2Baflcr, n. acqua.

Vodan, dna, o, adj.  geroaffert,
adacqualo ,,acquoso.

Vodanje, n. ipcrumfuljrcn, n.
j. »13.' fted «Pfert>cd , it menar a
lovno.

Vodati, dam, v. a. i.  fuljrcn,
vienare",  — se, v. n.  s klin,
mit iemanb tjanb in £anb fpa«
jieten, passeggiave con uno.

Voden, a, o, adj.  5P3nffcr»,
mdficrig , acguoso  ; — a ne¬
delja , (Vuk), bit erfte 2Bodie
natfj Ditcrn, privna sellimana
dopot« pasqua;  — a bolest,
“ffiafferfudit, idropisia.

Vodenica, f.  UBalTcrmuljIe, f.
violino d' ar.qua.

Vodeničan. dna, o, adj. n. p.
kamen, SKiiljl«, di violino.

Vodenicar, m.  SKtillct, m. vio¬
lino jo,  f. Mlinar.

Voder, in. ba« (Stfiifj, rootin btr

VOJ

478

VOIj

^»cumarficr fein 3Be§gef«fi bei j
itd) tragt, r aso in cui si
pnrta la pielra il' uffilare la
falee,  f. Tnlac.

Vodica, f. tlim  f Voda.

Vodir, ra. f.  Voder.

Voditi, dira, v. a. t.  fiitjrcn,
leftcti. menare, condurre;  —
se, v. n■ i.  in ber ®runft (cin,
essere in frega,  f. Terntise.

Vodj, m. f. \ odja.

Vodja, f.  5iif)rcc, ?lnfuljrer, m.
condoltiere.

Vodjenje, n.  ($iil)ren, n. con-
ducimento, condolla

Vodjin, a, o, tcd 5iil)rctd, del
eondntliere.

Vodniti, n i in, v. a. i  mafTcrn ,
bemafTcrn , adacguare, inaf-
fiare.

Vodnjika. f.  ©ftranf audiHSafFcr
unb Spoljcipfcln bcrcitct, bevan-
da falla d' acgua e di mele
seleatiche.

Vodokarst, ra. I bad geft bcr

Vodokarstje, n.) fjciligen brci
Stoitige, epifania , f. Jlogo-
javijenje.

Vodonoša, ra. ®a|Tertragcr, ra.
portalore d ' acgua.

Vodopad, ra. 2Cafftrfan. ra.
cascata d' acqua  , f. Slap,
Sopot.

Vodopija. ra. 1) 28a(Tertrinfcr,
ra. becilucqua ; 2) (\ uk) 'HJta*
iv ari, w. cicoria salratica.

Vodotočina, f.  5Ba(ferfttrcf)c, f.
UBafjerfanai, ra. canale šču¬
vala dali’ acqua.

Vodotočje, n.  t‘. Vodovod.

Vodovod, m.  UBaffcrleitung, f.
acguidotlo.

'o ja k , m.  ©ofbat, m. soldato,
milil are.

\ ojan . jna , ra. f.  Vojno.

» ojevanje, n.  Striegcn, n. guer¬

reggiare;  Stricgdbienft, m-vila
mililare,

Vojevati. gojem , v. n.i.  Stricg
fuljrcn , fricgcn, guerreggiare;
im Stricgc bienen, mililitre.
Vojevoda, ra. 1. Vojvoda.
Vojna, f.  f. Vojniča.

Vojni, na, o , ailj.  f. Bojni.
Vojniča, f.  .Strica, ra. Jtricgdicit,
guerra , f. Hat.

Vojnirar, ra. f. Vojnik.
Vojnički, ka, o, ailj.  militgrifdi,
mililare;  —. adv.  folbatcttma«
Ha.  militarifdi, mililannenle.
Vojnik, ra. Stricger, ©olbat,
ra. soldato.

Vojno, ra. aftnnn, Sattc, m.

spuso , consorte,  f. Mnž.
Vojnov, a, o, adj.  bed ©attcit,
del morilo.

Vojska, f-  Ttrmcc, f.  #ccr, n.
urmala.

Vojšeenje, n.  Striegen< n. il
guerreggiare,

Vojštiti, stim, v. n. i.  na ko¬
ga , fricgcn , guerreggiare.
Vojvoda, ra. fievjog, j«, duca;
•ipcerfuljrcr , ©cncral, ra. con-
doltieru il' ar mat a.
Vojvodija, f.  ^erjogtfjum, n.
ducata.

Vojvodin, a, o, adj.  bed voj¬
voda , appartenente al  voj¬
voda

Vojvodiniea,) f.  bic ©cmaljldt
Vojvodinja, i bed vojvoda,
neraiirt, f. moglie del  vojvoda.
Vojvodovina, f.  f. Vojvodija.

\ o jvodstvo, n.  bie UBiirbc eined
ifflojmoben, riignild il’un  voj¬
voda S) f. Vojvodija.

Vol, ra. Drtid, ra. Ime, mamo.
Volar, ra. Ocbfcnljirt, m. bifolco.

\  oleti, lini, v. n. i.  iiebcr babcit,
lieber motleil, vol ere piit ta¬
st o, preferire.

479

VO.Š

VRA

Voliti, lini, n. n.  i. f. Volčti.
Volja, f.  1) 2GiUc, m. voglia ,
volontu. volere,  — me liva-
ta, c« fomtiit mir bic £u(t nit,
mi viene voglia  : biti u vol ju,
b c 1) a n c n, piitcere ; — ga  je ,
c« flcljt tbm frct, qneslo t/li
lice;  3) .Sropf (bcS ©eftiigeU),
m. gozzo (dei volalili).
Voljan, ljua, o, adj.  1) frči,
libeni;  — si, bu fattnft e$
tljun, ilipende da le, puoi
furla,  f. Vlaslan. 2) rotUig ,
spontuneo , volonlario.

'olje, n.  f. Volja 2.

'oljno, adv.  frettpillig, roitlig,
spontaneamente, volonluria-
nenle.

' oljnost, f.  BBitligfcit, f. bito na
voglia;  ‘HSillfuljr , f. arbilrio,
..grada.

'olovji, ja, e,) nitj. Dd)ftn>,
Volovski, ka, o, j del line;  —,
, adv.  auf Drfifcnart, da bite.
'jolta, f.  f. Ifolta.
j olujski, ska. o,«i/j. f. Volovjl.
Vonj, m.  ©eruti), ®uft, m. udore.
Vonjati, njani , t>. a.  n. i.

v r iecticn, biiftcn, odmore.
Vonjav, a, o, udj.  rjetbcnb,
v, odorifero.

Losak. ska, m.  UBadiS, n. cera.
■r ošcar, m. f. \ oštar.
v^oščen, a, o , adj.  f. \ oštcn.
Vošeenica, f.  f. 4 oštenica.
v ostenje, n.  ‘fiSidtfen, n. l'in-
v c  ar ar e.

postan, a, o. adj.  f. kosten,
poslanica, f, k oštenica.
v °star, m.  BBadtSblcicbc, f.luo-
flo ove si espone hi cera al
\ r St, le per imliiancarta.
postara, tf.BBacbsbaiiii.Vrcg-
Vo siarnica,jl)auš, (mobaSBBacbO
Oprest roirb), časa, ove si
*»prime la cera.

»■ o. adj.  roictifcrn
dt cera.

V oštenica, f.  SEadjSfene, f

candela di cera.

Voštenje, n.  tlBictifen , n. V in-
cerare.

k oštiti, štim, v. a. i.  toirfiien,
incerare.

k otnjak, m.  f. Vočnjak.

V oz, m.  5Suf)rc, f.  3Bagcn»oB,
n. vel hira, carico d'un car -
ro ;  tffiagen, m. carro.

k ozac, zca, m. 1)  Siubercr, m. re-
vi a tore, remigatore;  2) Šu()r*
ntann, m. carrelliere;  — konj,
Sugpfcrb , n. cavaitt) da liro.

Vezanje, n. gafjroi, giifiren, n.
il carreggiare.

Vozar, ni. f.  Vozač

Vozarev,|a, o, adj  beš 9tube>

Vozarov, jttri, del rematore;
bes gubrmannš, del vetturino.

Vozarina, /'. gi actttgcib, n. nolo.

Vozati, zani, v. a. i.  f. Voziti.

Vozitba, f. galjren, gtiljrcn, n.
il condurre; 0 il veltureggiare.

Voziti, zim, v. a. i.  1) fnftrctt,
fiiljreti, veltureggiare, con¬
durre in carro od in barca;
3) rubern, remare, remigare,
vogare,  f. Vezli

Voženje, n.  f. Vozitba.

Vožnja, f.  f. Vozitba.

Vrabac, lica, m. ©pa?, ©per»
(ing , m. passere,  f. Vrebac.

Vrabcev, a, o, adj.  bci ©per-
lingb, del passere-

V rabe ji, ja, je, aiij. f. Vrebeji.

k rac, m. 1) f. Lekar, Lečnik;

2) f, (Jatalac.

Vračanje, n.  f. Oatanje.

Vračar, m. f.  Vrač.

Vračara, f.  2Gaf)tfagentt, f. in-
dovina, divinatrice.

Vračarev, a, o, adj.  beš fSafjt-
fagerS, deli' indovino.

MIA

480

vin

Vračarina, f.  SBabrlaacrgeib,
n. lassa peli’ indovinare.

Vračarov, a, o, adj. i  Vra-
čarev.

A'račati, čam, v. a. i.  1)
fajen , indovinare , dicinare ; |
8) f. Čarati.

Vračev, a, o, adj. f. A račarev.

A račitelj, m.  f. Lečnik, Lečitelj.

A r račiti, čim, r. n. i. f. Lečiti.

Aračtvo, n. f. Lek, Lekaria.

A r  racati, čam, v.a.  i.f. Aratjati.

A raj, m. Zeufel, m. diarolo.

A r ragoiliili, a. o. adj. pom Zen-
fcl befeiTen, indemoniato, Upi¬
ralo dni diarolo.

Vragolan, m.  Wutbn>iili<ie, m.
tlom o pelulanle.

A'ragolast. a, o, udj.  mutb«
rotUig, fdiaif^aft, pelulanle,
furbesco, mulizinsetto.

Vragolie, f. pl.  Zeufcleien, f.
pl. itiavoleria.

A^ragoliti, lini, v. n. i.  f. A r ra-
govati.

\'ragolstvo, n.  SKutljieilic, m.
peliilanzn.

A ragometan. tna, o, adj.  teuf«
lifd)/ perteufclt, diabolico.

A raguvanje, n. f. A ragolstvo.

Vragovati, gujein, v. n. i.
33 Jull)i»illtit trcibcn , ester pe-
tulante.

A’ran, m.  9tabe, m. corvo . f.
Gavran.

\ r ran, a, o, adj.  fdiroati, ne-
ro, negro.

A rana, f.  Srtibe. f. cornacchia.

Vranac, nca, m. fdnratieS Dfcrb,
SRappe, m. cacallo nero.

A r rančev, a, o , adj. iti  p«
pen., del cavallo nero.

A'rančič, m. dim.  f. A rauac.

A r ranetina, f. aua.  f. A rana.

A r ranilo, n. ©diiparjc, f. linta
nera.

A rauin , a , o , adj.  bcr Štabe,
della cornacchia.

A'raniti, nim, v. a. i.  fdnpit'
ien, fdnoarj fdrbctt, annerare,
tigner di nero,  f. Carniti.

Aranj, m  1) ©punbiod), ©punb
(nit eincm 5a(jc), cocchiume;
2) ©punb, ©topfcl bauon, tu-
racciolo .  f. Tapuu.

Vranjenje, n. ©dtroarjen, «•

tigner di nero , anneramento.

Vranji, nja, nje, adj.  Štaben-,
delte cornacchie.

\ r rat, m.  £a(S, m. collo ; na
— na nos, tiber dpatd unb Sotf,
a rnmpicollo.

A r rata, n. pl.  Zbitre, f. porla.

Vratar, m.  Zborroartet, Zb ot ’
biiter, m. portinajo, porliere.

A^ratašca, \  „ ,

Vratca, J » Vrata.

A r ratič , m. dim.  f. A r rat.

A'ratilo , n. ©arnbaum , Settcii'
baum C»m 2Beber(luble), «*•
subbio.

A ralina. f. aug.  f. A ral.

A r ratiti, atiin, v. a. p.  )1) umfeb'

Aratjati, am, v. a. i.f  ttn ma<
dtcn, juriictacbcn iaffcn, far ri-
lornare;  2) posudbti. zajara,
jutuctjebcn, voicbergcben, ren-
dere, restiluere;  — ovce,
biitbcn, pascolare ; — se, um-
fcbtcn, surucffcbven, rilornare.

Alaini, na, o, adj.  1) #al$-/
di collo, da collo',  2) Zb ne-,
ili porta  , da porla.

A r ratnica, f.  1) jedno krilo od
dvostrukili vratali,
tintt Zbure, m. bal lente, bal-
liloja  ; 2) f. Lesa.

Vratoloin, m. (©cbeltmort),
JpalCbrcrtier, m. lemerario.

Vratoloman, mna, o, adj.
Ijalebrcdicnb, baidbterfietifdi, p*
ricolosissimo.

VUK

481

Vraziti, zim, v. a. p. (slov.)
»etlcbcit, n>cl) tl)un , ferire.

Vražji, ja, je, ml),  tcuflifcb,

diabnlico, del iliavolo.

Vražki, ka , o, adj.  tcujTitd),
diabnlico.

Vre, con), (slov.)  f. Jur, Vec.

Vrebac, bca, m.  (Spcrling, m.
passere.

Vre banj e, n.  Žauern, h. lo
gpiure  , lo star in agpiialn.

Vrebati, bani, v. n. i.  Uuern,
spiare, stare in agnuato.

Vrebfiji, ja, je, adj.  @pa?cn»,
dei passeri.

Vreča, /'. ©ncf, w. sanco.

Vrečetina, f. ang.  f. Vreča.

Vreči, varščin, v. a. i.  f.
Varšiti , Varliali, Ovreči.

Vrečica, f. dim.  f. Vreča.

Vred, m.  1) 23erict)ung, 25c(ci«
bigung , f. offesa;  2) bolest,
Sdiarlaci), scarlatina.

Vreilak , dka, o, adj.  »erlejj«
lidi, t),'tlc$b.ir, violuhile ; f>či>
felg, jartltdt, cmpftnt[icb, cm.
pfinbfam , sensibite.

' reilan , lina , o , ad).  njertf),
valenle, che vale;  tnupig,
degno  , f. Ooslojan ; failjfg ,
Valente, ubile.

'rediti, dim, v. n. i.  1) lpcrtl)
ftitt, gcftcn, valere :  2) —,
v. a. i.  f. Vred.jali, Ilvrediti.

Vredjali, djam , v. a. i.  n. p.
rana, auftcijjen, perlcbcn (). 93.
bit (EBunbe), ledere. rinfres-
care (la pin g o) :  beleibtgeit,
offendere;  — se, v. n.  pcb bit
SBunbc fclbjt aufrcišcn . leder-
si, rinfrescarsi la pluga.

Vrčdnica. (.  cin guted, biebtred,
»ertded Srauenitmmcr, donna
idonca  , diligenle  , hrana.

»rednik, ni.  cin bran r, iptirbt.

VUE

gcr fflbcnfcb , uomo idoneo  , a ~
bile, bunno.

Vredno, a de.  iviirbig, gejte«
menb, degnumenle,
Vrednoča, f.  f \ rednost.
Vrednost, f.  3Scrt$, m.  fflnr.

bigfett, f. valore, valuta.
Vrel, a, o , adj. i.  \ rio.
Vrelo, n. OucUe, f.  Ouctt, m.

sorgente,  f. Izvor, Vir.
Vreme, mena, n. 1) 3cit, f.
tempo ;  2) SGctter, n. tffiittc,
ritng, f. tempo, tempesta;
za vremena, na vreme, jcit.
(id), bet 3citcn , di bil on ora.
Vremenica, f.  (t. j. kronika),
f. Letopis.

Vremenik, m.  Sfjronifenfcbret.

ber, cronografo.

Vremenit, a, o, adj.  beidijrt,
altempatojteai  etn Snbenimmt,
jeitlidi, lemporale.
Vremenosiovje, n.  (Sbronologic,
f. e.ronologia.

Vrenje, n.  ©uben, n. bolore,
il bolire.

Vreo , vrela, o , adj.  f. 4 rio.
Vreten, adv.  n. p.  u vreten
(poči, n. p. salata; skočiti
n. p. konj) <uifn>iirtd , in su.
Vretenar, m.  ©pinbclmncbcr, m.

uomo che fa o venile le fusa.
Vreteno, n.  1) ©pinte!, (. f li¬
so;  ©pulile, f.rocchelto, can -
nello;  2) Mcbfc bed ®?ul)leabcd,
f. asse detla ruota di malino.
Vreti, vrčm , n. n. i.  fTeben,
bo Ilire,  gueltcn , scaturire  j
brnufen, crotciare.

Vreva, f.  1) f Nalog-a; 2) 2u.
mult, lumnlto.

Vrez, m.  1) ©tengel, Stnnfcit
j. 23. bed Jtiirbt&ed, ber SDtc.
loncj, m. fustii d’ una piunla
che si slrascina (p. e. la
ziiccu , il melone, cocome-
31

VIJN

vnu 482

ro  ecc.) ; 3) itcim, ©proglina,

m. germogtio.

Vreia , f. I)  f. A'rež; 2) n. p.
pasja vreio (.psovka, cin
©dicltivort , parola titu-
perosa.J

Vreiiti , čim, r. a. i.  facn,
pflanjcn, seminare , piantare,
propagare;  Jjegen, covnre.
f omeni are;  — so, v. n.  1)
flusfcfilajcn , fproffen , fetmcn,
germinare  , germogtiare ; 2)
iBurjd f'(fcn, grcifen, far
radie«, railicare,  f. Ukore-
niti s«, Zakorčniti se, Ko¬
reniti se, 1’rimatl se, I’ri-
iiiiti se; 3) ftdi ranfen, autf-
breiten , avvilicchiarsi , ore-
seere (ilelle pianle serpeg-
gianti).

A 7 rio , vrela . o . arij.  (icbcnb ,
petji, bnllenle. fervente.

Vriska, /'.burdibringenbcOcfcbrei,

n. gririo penetranle .

Vriskati, skam i vrisčem , v.

n. i.  burcbbringcnb frtircien, gri-
riar fortemenle.

Vrisnuti, nem , r. n. p.  auf-
fctircicn , far un gririo pene-
Iranle.

Vrištanje, n. burdibrimicnbed
gdircien n gririo penetranle

Vrištati, stini, v. n. i.  f. Vris.

kati.

Vro , varla, o, ariJ. f.  Varli.
Vruč, a, e, arij. (comp.
vručji i vroči) l)ei&, »arm ,
calrio  ; fiebcnb , bollente.
Vročica, f-  (t. j. gro/,niča!
piptgc« giebct, febbre calria;
9teroenficbcr, febbre nerrosa.
f. Ognjiča.

Vrucina, f.  Jptpe, f. calore,
ardore.

VroUa, f. \  , „
Vruljak, Ijka, m.  | *• ' rutak ‘

Vrotak , tka , m.  f. A’rčio.

Všcnica , f.  f. 1'šeuic.a.

Vnoihatina. ni. tj' f.  f. llirar.

Vneae, čca, m.  (Gumi.) ©e«
jen, m. .spada.

A'učenje, n.  ©dilcppen , 3ief)cn,
n. to etrasoinare  , it trarre,

A’učica, f.  SBolfin, f. hipa.

Vnčina , f.  1) ffiolfopaiit, f.pel-
le iti lupo;  2) ang.  t. Vuk.

Viliji, ja , je, arij.  ®olfS , lu¬
pino , di lupo.

Aliči, čem, v. a. i.  jicpeit,
fctllcpocn, trarre. etrasoinare.

A uga, f.  ©olbamfel, f. rigogolo.

A'uliva, f.  1 ) Sift, f.  £ruj , m.
furberia , asluziu  , fraurio-
lenza;  2) f. Vnlivenik.

Vulivrn, a, o, arij.  liflig, fd)lau.
furbo. ustuto.

Vulivenik , m ©dilaufopf, m.
furbo, unmn ost uto.

Vuliviti, vini, v. n. i.  fiifj, je«
ivanbt fprerficn, mit Str ©pradlt
bcjiuibfrtt, parlar riolcemeri¬
te, ariulare  , incantar par-
lanrio;  fdilait , peimliififcb fetn,
rs sere scattro.

Ank,  m. 1) MJolf. m lupo;
2) —, orudje hačvarsko,
?panncr (cin 3Bcrf)cuj bergafi«
t' i n beri m. st rumeni o de' bot-
taji onrie Hrano e tengono
fermi i cercbi;  3) — od puš¬
ke, Jpatju an ber glinic, rane
riello sohiopo , f. Kokot.

A okodlak, m. Bampir, m vam-
piro ,  f. Vampir.

Vukojedina, f.  BJolfsbiš, m-
tiiorao del lupo.

A ima, f.  2BoUe, f. lana.

Aunast, a, o, arij.  ipcHitbt.
lan ono.

Vimen, a, o, arij.  UBoHcn-, ipoflcn,
»on ® 0 lle, iti lana.

Vunica, f. dim. f.  A una.

ZAB

483

ZAB

Z.

Za, praep.  1) fitr, um, roegen,
per, pervia;  2) l^tiiter nad),
itietro, dopo;  3) rodbrenb, bet
Sebjeitcn, mentre, nel tempo; 4)
bit, bet, appresso ; 5) bei, per:
ulivatiti za ruku, bet bcr^anb
fbffen , pigliar per la mani).
Zaardjati, (Ijam, v. n. p.  f.
Zahardjati.

Zabaciti, cim, v. a. p.  perteer*
fen, fjtnter čtiva« tpcrfen, ri-
getlare ; — se , v. n.  flcti itt
ttipab roerfen, lanciarsi.
Zabacivati, cujem, v. a. i. f.
Zabaciti.

Zabadanje, n.  Jpftteiitflecfeit, n.

ficcamenlo, il ficcar dentro.
Zabadati, dam, v. a. i.  fjitiet’R-
fietfen; — tarn u zdravit no-
gu, SJerbruS uttb ©cbaben fu«
dten, eerear dei dispiaceri e
t  <liscapito , f. Zabosti.
Zabadava, adv.  f. Zaman,

, Zalud, Uzalud.

Zabaliti, litn, v. a. p.  mit 9to$,
mit ©pcidtel, mit Weifer befu<
^cln, umettare colla šaliva;
— , v. n.  ro?en, geifern, far
, šaliva  , f. Sliniti , Baliti.
Zabarbljatl , Ijam , v. a. p.  ba<

l)tt piappem, chiaccherare,

, elarlare.

‘abardje, n.  Segcnb &inter bem
y ^erge, dietro del monte.
‘bbardnjak, m.  ein 5aben oon
čem abgcfcbnittcnen Snbc bed
Settels bei ben Stebcrn, un filo
'tello slame tagliato in fine,
ehe non si puo piti lessereA
'• IJreznlci.

‘bbarkati, ant ,v.a.p.  ocmtengen,
Jtrtpirten , confondere  , im-
"Pogliare.

Zabartviti, vim, v. a. p.  p tr „
itopfen, o t tur ar e,  f. Začepi¬
ti , Zataknuti.

Zabasati , sam, v. n. p.  f. Za¬
bloditi.

Zabataliti, lim, v. a. p.  ) f.

Zabataljivati, Ijujetn, v.a.i.  j Za¬
pustiti, Zanemariti.

Žaltava, f.  Unterbairung, f.trat-
tenimento;  Seicbdftigung, f.
occupazione, faccenda.

Zabavati, vna , o, adj.  l)untcr*
fjattlicb, di trattenimentn  , di
divertimento ;  3) befefjaftigt,
occupato.

Zabavitl, vim , v. a. p. I)  uit«
terbalten, trattenere, diver-
tire;  2) aufbaltcn , trattenere,
fermare;  3) — komu, čemu,
andftetlen, Sabe! fiitbett, biasi-
mare;  — se, v. n.  itcb per*
tpetlett, trattenersi;  ffd) be-
faffen, occuparsi, f.  Zabav¬
ljati.

Zabavljanje, n. 1) Unterbaltett,
n. trattenirttento ; 3) Sluffialtett,
n. trattenimento  ; 3) Xabetn ,
OtuSficUen, n. il biasimare-

Zabavljati, Ijam, v. a. i■  f.
Zabavitl.

Zabavnik, m. Untcrbaittingbbud),
SEafebertbud), n. il libro da di¬
vertimento, il libro da tasca.

Zabegnuti, nem, v. n p. (slov.)
n. p. glas, rčč, oerfagen, flc*
rfeit bteibcn (bte ©timmc), man-
care , disdire.

Zabeliti, lim, v. n. p.  n. p. zo¬
ra, dan, ergldntett, anbredtett
(bie OTorgentotbe, ber £ag),
spuntare U uurnra, il giorno ).

Zabezaknuti se, nem se, v.
n, p.  (Vuk) in @e( anten oer*
tieft tperbcit, ftcb feijr pertpun*
bem, ftu$en, rimaner štor-
dito,  f. Začuditi se.

31  *

ZAB

484

ZAB

Zabezeknuti se , nem se , v-
n. p.  f. Zabezaknuti se.

Zahiberiti, rim, v. a. p.  f. Za-
papriti.

Zabijanje , n. £ineinfct|Iagcn , n.
il conpcare.

Zabijati, jam , v. a. i.  bineiit*
fdiUgen ficcar, batter ilenlrn.

Zabile/iti, /im , v. a. p.  auf-
jcidmett, anmcrtcn, segnare,
iin not ar e

Zaairiti, rim . c. a. p.  jinbbar
matben, bem 3mfe untermcrfcit,
mettei e saltu il ilaziu.

Zabit, f.  tBergeffcnbeit, f. di-
inenticanza, nbbliciuiie;  5lb>
i.cfd|iebenl)eit, f. solitudine.

Zabiti, bijem , v. a. p.  f. Za¬
bijali.

Zabiti, bim i hudem, v. a. p.
f. Zahoraviti.

Zabitni, na, o, adj.  ab^ele^cit,
discusto,lonlano:  abgcfdticbcn
desertu.

Zablejati se, jim se, v. u. p.
f.  Zabieuuti se.

Zablemil, a. o, part.  »ergafft,
con ucchi psi ; erftaunt, atto-
nilu.

Zablenuti se. nem se, r. n.
jtdi oergaffen, guardar psu  /i-
sir,  crjiaunt rocrben , s tu pire,
f. Zabuijiti se.

Zablestiti. Štirn . v. a. p.  blen>
ten mit bem Siditc, abbaglia-
re, accecare:  — se, i. n.
komu, gebienbet rocrben, ri-
nianer, direnir abbagliato.

Zabluda. f.  Bcrroirrung, f. sba-
glio-,  geblgang, m. sviamento.

Zabloditi, dim, v. n. p (Idi
»erirren, s mar ir e; sriarsi,

f. Bluditi.

Zabo^mati sc, mam se, r.
n. p.  bet ©ott: betbcuern, giu-
rare per din.

Zaboleti, tim, v. n. p.  crfdimcr«
jen, incumminbiar n dotere.

Zaborav, f.  SŠergcffcnljett, f-
dimeuticama, ubbliu, ubbli-
viune.

Zaboravak, vka, m.  aSergtffcnc,
n. cusa di m e. utirata.

[Zaboravan, vita, o, adj. »to
gefclidi , iibbliciuso.

Zahoraviti, vini, v. a. p . Mt>

j geffen , dimenticare, f.  Žabo-

! ravljati.

I Zaboravljanjc , n.  aSergcffcn, n.

i it dimenticare.

Zaboravljati, ljam, c. a. i.  f.

j Zahoraviti.

IZabosti, bodem. r. a. p.  Ijin*
einitedien , l)incin(tcc(en , p ced¬
re , conficcare.

Zabrajanje, n.  !Berjal)Icn, n. to
sbagliare nel cantare.

Zabrajati se, jam se , v. n.  i-
udi »erjafjtcn. errar cunlandu,
fallir nel cuMeggiare,  f. Za-
brojiti se.

Zahran, >u (Vuk) f. Zabrana.

Zahrana, f.  1) tlictbot, n. vrni-
bizione, iiiterdeltu;  2) 2tt5ata *
in bem btr J^»l|fd)l«d »trboten
iit, bnscu in eni e inibitu (ti
tagliare le legna.

Zabraniti, nini, v. n. p.  ocr«
bieten, prnibire, inibire,  f. Za-
branjivati, Branili.

Zabranjivanje, n.  iBerbicten, n.
proibizione.

Zabranjivati, njujem, v. a.  i.
f. Zabraniti.

Zahravili, vim, v. a. p. »er<
(diliepcn, serrare.

Zahrazditi, dim, r. a. p.  eint
gurdie mit bem Sfinge madieit,
far itn solen.

Zahra/djivati, djujem, v. a.i.
f.  Zabrazdili.

1  Zabreknutl, nem, v. n. p.  an«

ZAC

m  zac

iie at,  cfnfauflett (pom ati-ge»
trocfnetcn @cfčifjc, Pas man in'S
2Ba(Fcr flrUt), imheversi, in-
zttppnr.fi.

Zalirinuti , nem , v. a. p.  in
Sorge Ptrfcpcn. far sollecito ;
— se, v. n.  in SBcfbrgnifj forn-
men, dire.nir sollecito.
Zalirojifi se. jim se, v.  n. p.
(Idi ttrrcdtncn, (id) perjii&len,
errare  , fallare conlandtt , f.
Zabrajati sc.

Zalniljltl se . Ijim se , v. n. p.

u št«, f. Zablenuti se.
Zabnna , f-  aSeftutrsung , iBcrlc.
genfjeit, f. turpretta, imba-
razzn.

Zabunfti, nlm. v. a. p.  pcr.
roirrcn, pcrPliifftn, conlvrbare,
stordire.

Zalmnjivati, njitjem, v. a. i.
f. Zaliunlti.

Zatmšiti. šini. v. a. p.  l) bo.
taub-n. slordire ; 2) — vrata,
mitescivalt s e macftert (bit  $f)iirt,
chitntere conimpeto(la portal.
Zacarljenili, nlm, Ivu p.
Zacarljeniti sc. niin se, j crrb«
tftcn , arrossii e.

Zacarplti, pUn.lv. a.p.  fdtopftn,
Zacarpsti, pem, { attiijnere.
Zaceniti, tlim, c. a. p.  frfiapen,
ctnen <prei* tepen auf bic lOaare,
apprezzare. ta.esare.

Zacenutl se, nem sc. r. ti. p.

f. Zakoccnnti sc, Zajeziti sc.
Začepiti, pirn , r. a p.  cinfia>
(fen, intaccare  , inlatjliare.
Zač, adv.  f. Zašto.

Začadjatl, djam, r. a. p.  bcru»
itn, infuliggtnare.

Začastan, stria, «, udj.  Cpren«,
ti'onore, onnrarin.

Začelje, n. obertter Tlap um
tifdte, tBcrfiti. ta- U pr im o,
pošto alta tarola,  f. Pro¬

čelje ; Sronte , f. fronte
faccia.

Začeparkati , kam , v. a. p.  t)
antanten ju fetiamn (trne kfe
penite), incominciar a rasti-
are (c o me la gallina) ;  3) ucr»
fdtatren, suit errare rasti-

ando.

Začepiti, piin, r. a. p.  perfip«
Pfen, turare col cocchiume.

Začet, a, o, part.  angefangen,
incominciatn ;  empfangen (itn
©intterleibc), conceputo.

Začetak, tka, m. f. Početak.

Začeti, enem (i črnem) , v.  a.
p.  1) attfangeti, principiare,
cominciare j  3) empfangen (im
SOtutterleibel, conuepire ;  3)
entftetjen , beginneit, nascere ,
formami ; 4) (ti and.)  anfan-
gen ju (tttgen, incopiinciar  a
cantare.

Zučetje, n. Smpfiingnig, f. con-
cezione , concepimento.

Začetnik, ttt. f. Početnik.

Začinita, /'. iffinijc, f. c ondi
meni o.

Začina , f.  f. Začimba.

Začinati , nam , v. a. i.  f. Za¬
činjati, Začeti.

Začiniti, nim, v a. p.  tvurjett,
ittcfdlten, condire.

Začinjanje, n.  1) f. Počinjanje;
2) f. Začctje.

Začinjanje , n.  (Stitjen, n. il
condire, cnndimento.

Začinjati . njem, r. a. i.  1) f.
Poeiinati; 2 ) empfangen, ctm-
cepire ;  3) (filimt.) fingen,
cantare.

Začinjati, njam, r. a. i.  njiic«
jen , condire.

Začinka, f.  ((Jtiml.) Cteb, n.
canzonelta.

Začuditi se, dim sc, r. n. p.
fid) pmpunkern, meravigliarsi.

ZAt)

m

ZAI>

Začuti, cujem, v. a. p.  l>occn,
udire, sentire.

Zači, zalijem, v. n. p.  1) l)i«<
ter ttt»u< grlic«, a ti da te die-
tro di  —; fid) »trirrtn, svi-
arti ; 3) — u selo, u kudu,
fommcti gtiangtn, renire, ar-
livar e;  f. Zaiči, Zajti.

Zaruteti, utim, v. n. p.  II an-
fungtn ju ful)lcn, ju cmpfinbtn,
comittciar a sentire ; 3) f.
Zamučati , Zašuteti.

Zail, | adv.  pinte«, dietro ; Ir-

Zaila.t 7.a —, »on pinti«, da
dietro.

Zadara, f.  Stufgabt, f.  problem.
n. tema, problema-  Diollt, f.
parte.

Zadaliniit, a, o , part.  ungt*
naudit upiralo;  ubcl ritdttnb,
alguanto puzzolente.

Zadalinuti, nem, v. a.  4' n. p.
unpaudicn, spirare , fiat are;
Pufttn. (intn ©trudi »trbriittn,
aver cottivo odore. pttzznre.

Zadajati, jam, v. a.». f.Zadojiti.

Zadaniti, nim, v.  n. p.  1) #tm
£agt ubrrfAUtit »trpe«, esser
snrpreso dal giorno; '!)  beti
Jug jubringtn, fermat-Iti, pos¬
tave il  piorno , f. Ilanovatl.

Zadarhtati,litjem i ščem.l r. a.

Zadarktati, kčetn , jf.tr*
jitttrn, trbtbtn, fepautrn, tre-
mare , inorridire.

Zadarinati , mam, v. a. p.  cr<
fdiutttrn scuotere.

Zadaržati, žim, r. a. p.  auf>
polten, fermare , trattenere ;
— se, v. n.  itd) aufbalttn, »er*
»tile«, fermat-si. dimorare.

Zadaržavanjc, n. plufpalttn. n.
ritega n , trattenimento.

Zadaržavati, vam , v . a. i.  f.
Zadaržati.

Zadat, a, o, part.  »trurfadit,
btigcbrodit, cagionato.

Zadatak, tka, in. f. Zadača.

Zadati, dam i itailem, v. a. p-
btibringen, portare, addurrc;
»trurfadit«, cagionare;  — po-
sao . aufgeben, j. ®. tinc
fepaftigung, dare (un tema),
assegnare (un lovore).

Zadaviti, vam i dajem, v. a.
i.  f. Zadati.

Zadaviti, vim, v. a. p.  ermut«
8tn, trbroifttn , strangolare,
struzzare.

Zadaždlti, ždi, v. impers. p
ju rtgnen unfnngen, comittciar
a piovere.

Zadelati, lam, v. a. i.  jufpiptn,
appunlare, far la punta (ta-
gliando).

Zadčnuti, nem,«, a p.  f. Zadeti.

Zadevali, vem , o. a. p.  antei«
Bt«, comittciar a stracciare,
far mio sguarcio,  f. Zadreti.

Zadesiti, sim, v a. p. ticffcn,
inconlrare :  jadi ga  /.adesili.

Zadesti, (lenem,». o p. (.Zadeli.

Zadeti, (lenem , v. a. p.  ant)«'
eftln, unpeften, tjintinfltcfen. ut-
laccare;  — se, v. n. Ijaitgen
bltibtn, appiccarsi, atlacar-
si;  unllofitn. urtare.

Zadevanje , n.  Sfinfttcf.n . Si«'
padel«, n. il metter dentro.

Zadevati , vam , v. a.  t. n. p.
sviralu /.a pas , f. Zadeti.

Zadimiti, mini, v. a p  n. P-
snliu, kuču, mit Ptaudi anfiil'
itn, »»U mudit«, impienirs
(p. e. di funt  o); anrduditt«/
mit Ptaudi fdimarj mudit«, af-
fummicare ; — se, v. n.  r«U‘
d|tn, Ptuudi fitiat«, farsi fa¬
rno  , fumare.

Zadiranje, n.  Streifcn n. l'ur-
lare ; Mnrtijitn, n. sguarcio

ZAl)

487

7j\1)

Zadirati, rem, v. a. i.  aitrci.
ten , far trna fe.ssura  , min
sguarcio;  andofien, 0ret fen,
urtare.

Zailirkivati, kujem, v. n. i.  u
kojfa, u št«, beriibrcn, tnn-
care ; anltofien. urtare.

Zadirniiti , nem, r. n. p. f.
Zadirali.

Zadisanjc, n.  Vlnhaucticn , n. il
fiat ar e  , il .snffiure.

Zadišali, šem , v. a. i.  f. Za-
daliiniti.

Zadaiti, dnim, v. a. p.  n. p.
barvil, kacn, bobnen , btn
'Pobeli einbpcn ( 1 . ®. bci cincm
gaffei, melter il fonita  (ud
una hnlte ecc .)

Zadnivanje, n.  bae ffinfepen bed
IBobend, il melter mi fnnitn.

Zarini vat i, vam, r.a.i  f. Zailuiti.

Zadnji, nja, nje. adj.  pintere,
che e addielrn ; iefte, ultimn.

Zadnjica, f.  •tinlerc, m. pati-
ehe . parle puatetiure.

Zadobijanje, n. f. Zadubivanje.

Zadobijali, jam, v. a. i.  f. Za-
dobivati.

Zadobiti, bijem , v. a. p.  ;c»
reinnen, ertanjen, aeguistare;
ecbeuten, preiture , congui-
eture.

Zadoeniti, nim, v. a p.  otr>
fpaten, ritardure ; ju fpdt tom*
men, tardare tli venirc, ve-
»ir tardi.

Zadojen, a, o, part.  ;efau;t,
allatlaln.

Zadojili, jim, v. a. p.  ju faugen
aeben, allattare.

Zadosta, oda. ;cnua, abbastan-
ao, taista.

Zadovoljan , ljna, o, adj.  ju*
ftieben, enntentii.

Zadovolje, ode. f. Zadosta.
Zadovoljiti, ijiiii, v. n.  p. ko¬

mu, genu; tpun, soddisfare ,
nppagare ; — se , jufricben
fein , exser contento.

Zadovoljnost, f.( Sufeicbcnbeit,

Zadovoljstvo, n.\f. cnntentez
za , enddisfazione.

Zadremati, mam i mljem, v.
n. p.  cinfcbtumnicrn, atlrior-
mentami leggermente.

Zadreti, derem, v. a.  p. I.
Zaderati.

Zadrobiti, bim, v. a.  p. ein*
brocfcln , sbriccialare.

Žadu bili, bim, v. a. p.  f. Zaduhsti.

Zadubsti. bem, v. u. p.  oer*
tiefen. cingraben, prufnndare,
afftintlure

Zadulia, f.  futjtr Sltbcm, u.sma.

Zadušbina, f. ti t  fromme @tif.
tung, legalo pio ; SKmofcn, n.
lemnsina , f Zadužbina.

Zadušiti, šini, v. a. p.  etfticfctt,
* o/focare .

Zadušje , n. f. Zadušbina.

Zadušni, na, o, adj.  n. p. ne¬
delja, bie-atmeit Seelcn an.jt*
benb, delle anime del purga-
tnrio.

Zadtišnice, f. pl.  1) Strmem®«*
lenta;, in. giorno detla com-
memnrazione de' umrli ; 2)
Srcpuicn , f. pl. eseguie.

Zaduti, (Imeni, f. a. p.  anfan*
ge it ju blafcn, incominciar a
tmfflure.

Žadu vali se, vam se, v. n. p.
teueben , uneare. alitare.

Zadužbina, f.  f. Zadušbina.

Zadužiti.žim, v. a.  p. in ©cbulbeii
bringen, far fare debili ; — se,
©ebutben matben , far debili,
iiitlebitar.si ; borgen, ju leiben
nebmen (bad ©elb), premiere
in presta n fdella mnne.ta).

Zaduživanje, n.  Serftbutben, n.
1'indebitarc.

ZAG 488 Z-V G

Zad uživati, žujetn, r. a. i. f.
Zait užiti.

Zagaditi . dim, v. a. p.  befit-
beln, befebmubcn, lordare, im-
bratture.

Zag-a.iiti. jim, ». a. p.  abbeaen.
tiiiiauncn (einen ®alb), sie-
pare (un basen).

Zavaliti, lim, v. a. p.  entbl'6«
gen, s n udav e.

Zavaril iti, dim, v. a. p.  oer>
berbcn, guaslare, rorinure;
fcbabcn. nuacere;  tatctn , bia-
sim are.

Zagarliti, lim, v. a. p.  umar.
men , umbalfen, ubbracciare.

Zagarmeti, mi, l v. impem p.

Zagarmljeti, mi.i anfangen ;tt
bonnent, iucoulinciar a tun-
nare.

Zagarnjača, f.  Eecfc, f. rico-
perla  : 33ortueb, «. gretnbiale.

Zagarnjivati, njujetn . n. a. i.
1) lialjti. kabauica, umneb'
men, umbiingen, met!er ad-
dosso , 2) koga lialjom. ka-
banicom , umroinben, urnmi-
cfeln, coprire c«' patini; 3)
f. Zatrirtati.

Zagarnuti, nt:m, v. a. p.  f.
Zagarnjivati.

Zagaftanje, n. Bnfecfcn, n. il
ricuoprire.

Zagartati, ga r tj e m , r. n. p.
n. p. kruinpir na polju, ein«
febarren , beefen mit ber 6tbe,
caprir di tena.

Zagasif, a, o. part  f. Zagašen.

Zagasiti, sim, p. o. p n. p.
vapno . tofdien , s mnrzare ;
bunfd farbtn, annerare, im-
branite.

Zagaiien, a. o. part.  1) gelofibt,
smorzatn ; 2 )  braun . bruna.

Zagašivanje, n. Soichcn, n. lo
imorzare.

Zagašivali, šujeni , v. a. i. I.
Zagasiti.

Zagatili, at im, v. a. p.  ab>
bammen, arginare.

Zagaziti, zini, v. n. p.  Ijinetn«
maten . bineintreten (in'« IBaf«
fer, in ben Jtotlj), entrar nel
guadu  , metter il piede (neti'
arifitu).

Zagladiti, dim, v. a. p.  aui«
gldtten, lisciare, polive.

Zaglava, f.  @nbe, n. ©diluš, ta.
fine , conclusione.

Zaglavak, vka , in. I)
m.  (nsomitbic 'Jtrt berfeitt roitb),
zeppa ca n cui si ['er ut z la
tcure, la  »mrva ecc. stil mil¬
nica ;  2) f. Zaglava.

Zaglaviti, vini, u. a. p  n. p.
lj sekiru, motika , »erfcuien,
rinzeppnre, fernuir cotle zep-
pe sul rnanico (p. e ta scu-
re  ecc Jj 2) enben, cnbigen,
terminare ; 3) retapituliren,
ricapitalare ; —, v. n.  imtfonv
men , »erfommen , perire.

Zaglavljivati , Ij lijem , v. n. i.
f. Zaglaviti.

Zagledati, tlain, r.  it. p crbli>
efen nsserrare ; devojkil,
erbliefen unb ficti ocrlicbcn, n s-
ttervar e. innamnrami:  —se,
v. n.  (trti oerfebaurn flgge.r la
sguardo ; fictr »etliebcn, inna-
morartti.

Zagliltiti se, blm se, r. n. p.
»eritnfen in jtotb, p rofondarti
nel fango.

Zaplesati, sam, v. a. i.  Ibctau«

Zaglušiti, šiin , r. a.  i.t ben,
as e ar dar e, intronare.

Zagnati. zarenem, zaženem
(i zagnani), r. a. p.  binein
treiben. cacciar denlrn;  —se,
v.  n. lo« fliirjen aufetma«, on<
laufeil, attsalir.

ZA(i

489

z a m

Zagn.jesti, eteni, r.a. p.  I binetn-
Zagnjetati, etam,».a.i.| tru<
eten, Ijinctnftopcn, ficcar dentro.
Zagnjuriti, rim, p. a. p.  n. i>.
glava a vodu, imtertaurfien ,
eintaucben. soinmergeve,  f. U-
, noriti.

Zagnjusiti, sim, v. a. p.  betu
beln, eporcare, insur.idare.
Zagon čutiti, nenem , v. n. p.
etn Jtdtbfel aufgeten, proporre
vn’ enim mu.

Zagonetanje, n.  SRatlifel aufgc-
btn, jnopn Himen! u degli e
n un mi.

‘•agonetati, c ta m. v. n. i  f.
Zagonellnti — sr , p.n. Ctlt-
«nbcc 9toitl;fd aufjcbcn , pro-
Vorre a vicenda i/euti enimini.

Zagonetka, f.  Ptiitljfel, n.eiiiiii-

i , Via, enigma.

Zagoniti. iiim. v. a i.  f Zagnati.
Zagonjenje, n. ^ineintreiben ,

, it cacciar dentro.

Zagorac, rca, m. en TOann
bon icnfaits te« ®cb:r«e«, umno
, ( d(rn molita no.

Zagorel, f.  Slnbrennen, n. cona
, tn iiciuta.

Zagoreiica, f n.  p. rakia, an.
9e6rannter SSranntrocin , aeguu
vite abbrustolatn.

Zagoreti, rim, r. o. tj'  n. p.

anbrenneit, atih omare, ab-
, tnustulare.

Zagorje, ta« Cant fitnter tem
®ebirgc, ta« 3 enfci:« te« @e.
b trges. p at: s e o tli' imonfano.
'•Ogorka . f.  ein Srauenjimmet
bon jenfeit« te« ©cbirae« , do n
,.Vn otlraiiionlaiiu
y*gorkinja , /'. f. Zagorka.
zagorski, ka, ». nit J.  ten
®ti»ofmern oon jenfeit« te« ®c-
* lr 9e< g e h 6  r i 9 , appartenente
a 9h abitanti oltramnntani.

Zagovaratl, ram , v. a. i.  i)
cinen turrf) ©efpriid) aufbalten,
ritardure uno parlanrio; 2)
furfpredicn, entfdiulti$cn , scu-
g ir e . padrarinnre.

Zagovor , m.  1 ) ©elubbc, 3Ser«
fprcdtcn, n. potu ; 2) itnrfpratpe,
/'. iiilerr.egttione ; @ntfctiulti»
9 ung, f. gcuga.

Zagovoriti, rim, v. u. p.  f-
Zagovaratl,- — se, r. n.  firf)
tltrrtl ©efpradi eermeiten, ri-
tnrdarsi parlando;  ficb »er-
retcn, fare shuglio di lingua;
@f|ubte inadien , far vato  , f.
Za veča ti se.

Zagovornica., f.  Surfpretfterin,
f. arvncnta.

Zagovornik, m  Siirfprecber, m.

n vročalo , patrocinalore.
Zagrabiti, bim, v. u. p.  einc
Jpanb pod ncljnicn, premier
umi mamita.

Zagrada, /'. Bana- vi. siepe,  u
Plot.

Zagraditi, diln. v. a p. vtt’
idunen, assiepare.

Zagradje, n. SBoritabt. f. sob-
bnrgo . borgu.

Zagriidjivati, djujem , r. a. i.
f. Zagraditi.

Zagraktati, ktjem, v. a. p.

erfrddijen, crocidare.

Zagraiiak . uka, m.  3mei« , m.

rnmnscello, rainpotto.
Zagrebsti, bem, r. u. p.  t>cr»
frtiarrcn, entterure.

Zagrešili. Sim. r. n. p. fin-
tigen , peccare.

Zagri/.ak. '/.ka, m. f. Ugri/.ak.
Zagrizanje, «. Slnbeijjen, n.

moren. mnrgieaturu.
Zagrl7.all,xam, r.a. i.  I anbcijirn,
Zagrizli, zem, v. a. p  | mor de¬
re  , moreicare, addenlare.

ZAH

490 ZAH

Zagroktati, kijem, v. a. p.  f.
Zagraktati.

Zagroziti se, zim se, v. n. p.
anfctofjcn , minacciare.

Zagrubiti, bim, v. a.  p. »er«
f dni S len , demeritare.

Zagabiti, bim , v. a. p.  »telit«
rta . perdere.

Zagudeti, dim, v. a. p.  anfan«
itn  ju geigen, cominciar a
suonare il violino ; tintn ©trict)
auf ber GJtigt martitn, fare un
suono ul violino.

Žagali ti, lini, v. a. p.  tiit i»t«
nig fdtalen, sco vzore un poco.

Zagaljivati, ljujeni, v. a. p.
fibalcn, scorzare, scnrlicare.

Zagunjastiti, stim , v. a. p.
fjaaria iv c r 1 c n , divenir irsntu.

Zagdšiti, šim, v. a. p.  errtitfen,
trmiirgen, soffocare, strozza-
rt, f. Zagati ti.

Zagašivati, šajein, c. a. i.  f.
Zagušiti.

Zagnšljiv, a , o, adj.  (A r uk)
engbruflig, feucbenb, asmatico.

Zagvozda, f.  Jltil, m. zeppa  ,
cuneo.

Zagvozditi, dim, v. a. p.  »tr«
(tiltn, zeppure.

Zahadjati, d jam, v.  n. i.  f)in«
ttr etroaS gefjtn, andare ilie-
Iro;  — sunce, mesec, un«
Itrgeben , tramonlare  , (. Za-
padati, Zapasti, irregtljtn, svi-
are,  f. Zaboditi, Zajti.Zači.

Zahaknnti, neai, v. n. p.  tintit

f?a  ud) »on itd) gebtn .fareun fiato.

Zahardjati, djam, r. n. p.
»erroflcn, aiTugginire.

Zaharkati, rčem i kam , v. n
p. auffdtnardten, cominciar a
ruttare, rut tare una volta.

Zaliarzati, iem, v. n. p.  auf
i»ttt)tr», annitrire.

Zahitanje, n. f. Zalivatanje.

Zaliitati, itain, v. a. i. f. z a .
hvatati.

Zaliititi, hitim. v. a. p.  j) f.
Zahvaliti) 2) (slov.)  f. Zaba-
citi, Zavaril.

Zahlariitl. dim, v. n. p.  fufti
rotrtett, divenir fresco ; ©djgt«
ttn roerben , inomlirarsi.

Zahladje, n.  (1'uk). fdmttiger |
Ort, luogo ombroso,

Zahladjivati, djuje, v. n. i.
fiil)l neerben, rinfrescarsi.

Zaliladneti, dni, v. n. p.  (alt
roerben, divenir freddo.

Zaliman, udr.  f. Zaman, Zaladti.

Zahod, m. 1) 9/itbergang, Unttr« 1
gang (btr ©onnt), m. il Ira-
montamentn (del  .ro/e), po-
nente  , f. Zapad ; 3) Stbtritt,
m. cesto,  .veces.ro, latrina,
lutnjo comune;  3) to mi je
na zahod, bajt ift aufitr mti'
nem ffitgt, questn mi  e f no¬
ri di strada ;  43 Strgana, »•
andirivieni, giravolle.

Zahodan, dna, o, ud).  1) f-
Zapadan; 2) labtrintljifdi, h*'
hirintico ; 3) tem fffitge abfuft'
renb, che da volta in Iravi-
amenti.

Zaboditi, dim , v. n. i.  f. Z a '
badjati.

Zahodjenje , n. ba» <35 e f' e ti i) 1 "'
ttr —, i andar diet r n di  "i
Untergetjen, n. il tramonlare-

Zahraniti, nim, v. o. p.  trnab'
rtn , »or Berbungern ftltu?« 1 '
salvare daIIo morte di fuinf'
se, r. n.  fidt beš ^aungcrto«
bed erroaljren , salvarsi dalm
mo rte di fante.

Zahranjivati, njujem , v. a- '■
f. Zabraniti

Zahtevanje, n  f. Zaletavanj'’«

Zahtevati, vam , v. a. i- W

ZAI 491 KAK

betu, onriangcit , vhiedere, du-
niandare. vulere.

Zabučati, čim, v. n. v■  ju f)cu>
len anfangen (oom (HSinbe unb
ben IBogtn beS aDlc.teS) , rug-
ilirr, cuine il veni n.

Zahukati, učeni, v. n. p. atu
baucbcn , ju ^audicrt bcginncn ,
•ipirnre, fin!are ; mit Jf>u! auf*
feufjen, gemere  , snspirare.

Zalivala, f.  ®anf, m. ringra-
ziamenlo;  *Drat)lerei, f.  £ob,

, n. ran to.

Zahvaliti, lim , v. n. p.  ban*
fen, ringraziare  ; — se, (id)
bebanfcn , ringraziarsi  ; fTcl)
bnilien, nuf ctnmS porficn, tan-
lami.

Zalivatanje, n.  Schopfen (bcS
UBallerS), l' allignere.

Zahvalati, vatam, i>. o. i. {  fcti'6<

Zahvaliti, atlin,®. a. p.  ) pfen,
allignere.  f. Zajeli.

Zaiti, i lijem, n.n.p.i.  Zači, Zajti.

Zaigrali, gram, o. a. p.  l)
anfangen ju fpielen, co minciar
a giuuvare;  2) uerfpiclcn, per-
iere in giiiaco  : — , n. n. p.
anfangen ju tanjen , caminuiar
a bullure.

Zaigravanje, n. 1) Mnfangcn ju
fpielen, n. incnminciamento
tlel giunco;  2) 93e fpidcn, n.
il perdere nel giuvco ; 3) Sit*
ginnen bt< ®anjcnS, n. inčo-
mineiamenln tlel liallare.

Zaigravati, vam, p. a. 4' "■
f. Zaigrati.

Zalinanje, «. Siorgen, n. pre-
stiln, prestama.

Zaiiuati, mam i ml,jem, r. a.
i.  od koga šlo , auf ®otg
neljmen , borgen, premiere in
vres til o;  — komu šlo: auf
®org geben, boratu , dure in
preslilu.

Zaime, mena, n.  5iirmort, n.
prunome.

Zaimno, a dr.  f. Uzajamno,
Medjusohno.

Zaiino, a dr.  borgmeife, auf Ste*
bit, a credenza,  n. p. /.aimo
dati, auf ®org geben, dure
in preslilu, impreslare.

Zainatili se . atim se, r. n. p.
ftdl in ben .Stopf fc$en, trojen,
far il caparbio.

Zaintačili, čim, v n. p.  etma$
immet mitbcrfjoltn, repelere
sempre Vistessa cosu.

‘Zaira , f.  Stahrung , Sebenbmit*
tel, n. aliinenlo , f. Hrana,
Krasno I.

Zaiskali, istem, r. a. p.  od
koga što, perlangcn, bcgeljren,
vhiedere  , Pulere.

Zaislo, ude.  geroifi, bcflimmt,
cerlumente , šema tlabbio.

Zajac , jea, m. (slon.)  f. Zec.

Zajam, jma, m. ®org, m. cre-
denza, preslilu.

Zajazitl, zim, v. a. p.  biimmtn,
oermeljren, arginare.

Zajednica, f.  '(Vuk), ffiemcin«
gut, n.  (mas jmtien obet meh*
rcrtn jugleidi geljort) , cosa
commune.

Zaiednički, ka , o, adj.  ge*
meinfebaftlict, , eomuiune.

Zaledno , mir.  jugleith, jufam*
men, assieme, unituniente.

Zaiedrati, ram, v. n. p.  Poli
bief roctben, ingrossarsi.

Zajeziti se, zim se, v.  n. p.
n. u. od plača, ben Sttljcm
oerlieren (t»or heftigem fHScinen),
perder i alena dal piangere.

Zajmiti, mim, v. a. p.  (Vuk),
1 ) f. (»kupili, Poterati; 2 ) f.
Uzaj mili.

Zaiti, zajdem, v. n. p. f . zači.

Zakačiti,čim,».a.p.f.Zakvariti.

ZAK 492 z A K

Zakaditi, dim, e. a. p.  i an*

Zakadjivati, djnjem,t>. o.i.j rau*
ditn, prof umore.

Zakaljati, Ijam, r. a. p.  f. 0-
kaljali.

Zakaniti se, ni id  se, r. n. ».
f. Nakaniti.

Zakanuti (Zakapnuti), nem,
v. n. p.  betropfen, ingoccinlure.

Zakarliati, ham, r. a.'p.  f. Zabiti.

Zakarpaii , pam, v. a. p.  f.
Okarpati.

Zakaršljati. Ijam, lr.np.vtr-

Zakaršljaviti, vim,t fummern ,
on ffiadižtbum piruet Mtibeit,
fermarsi net ere*cere.

Zakasniti, nim, r. n. p.  »er«
fpaten , oerfaumen , inilmjiilre.
tar p pr e. ritardare.

Zaka/.ati, kažem.V.u. p.  Ifagett,

Zakazivati. zii jem, r.n. i. I dire;
tefeblen , betpen , comuitdare.

Zakldanje. n. ®eoortb'tlen, n.

pregiudizin , il ptegiudicare.

Zakidati, dam, t>. a. i.I bt»or«

Zakinuti. nem,c. n. p. j tl)eilen,

frodilare. pregiudicare.

Zakiseliti, I i m, r. a. p.  fauern,
i nacetire.

Zakisivati, siljeni.». a i.l n. p.

Zakisnuti,nem. r. u. p.  i puš¬
ka, itufi rocrten »om Stegen,
direnir bugnato datla pingiiia.

Zakivati, vam, r. u. i. f. Za-
kovati.

Zaklačiti, čim. r. n p. f.  O-
klačiti. Ovapniti, Okrečlti.

Zaklad, m. f. Zalog.

Zaklan . a, o. part.  gefdiladitct,
•cap nat a.

Zaklanjati. njam, r. a. i. (.
Zakleniti.

Zaklapati, pam, v. a.  i. f- Za¬
klopih

Zaklati, koljem, v. a. p.  fcbldeb«
ten, Mcannai e.

Zaklenntl, nem, r.a.p I (*lor.)

Zaklepati, pam, e. o. 1 .1 jiifdibt'
lit it nerrare  , f. Zakljnčati,
Zatvorlti, Zal varati.

Zaklet, a. o, part.  befdpooren,
scongiurato;  bccitet, afferma-
to con giurumento.

Zakleti, kiinem, v. o. p.  tibt'
febtooren, acongiurare;  2) »er-
fludien, »errotinicben, mutedire,
imprecare , eaecrare :  3) ban«
nen, esorcieare;  - se. v. P-
Bogom, fdttuoren, giurare.

Zakletva. f.  l)Sib, ©cbtrur, m.
giurumento,  f. Prisega, 2)
ŠBcjdnoorung, f. m.ougiura ; 3)
’t ; unn , m. scongiui a 0)  f*
Kielva.

Zaklikniiti, nem, r. n.  ;>.l ten

Zakliktali, kcetn, v. n.  i.l Caut
bes ©»editc«, bt< Salfrn »en
lidt geben, far suono di pica.

Zaklinjati, njem, v. u. i.  f.
Zakleli.

Zakljnčati, čam, v. a. p.  »er«
fdilieken, nerrare;  cinen 93t'
fetllujj madicn , decidere.

Zakijučavati, vam, e. «■ »• <■
Zakljnčati.

Zaključili, čim, v. a. p.  t
Zakljnčati

Zaklon, m. SuftiitbtSoet, i« (» #t
tKSinb unb Stegen), ©dilucfro'' 1 '
tel, m. can*utojo  ; ©diub*»eb tf '
f. riparo. .

Zakloniti, nim, r a. P-  H" 1 *,
etivaj »erbergen, riicfen,
race; -  se, r. n.  fidi W“V
fidi r tten, snlcarsi,  '

»i, inetterni in riparo.  f,

Zaklonjati. njam , o. “■
Zakloniti.

Zaklop, m. ©diloti,
litru : einaefdiloffcntr Oh
*trat  f. Žaklopac.

ZAK

ZAK 493

Zaklopac, pca, m.  Sccfcl, m.
copeichiu.

Zaklopih, plin. v a. p.  1) te*
bccfen, coprire;  2) ».-rfcbliclicn,
serrare.

Zakocenuti se, nem se, tj. n.
p. f. Zajeziti se, od plača.

Zakon, m. 1) Q)efc$. n. legge;

3) Htdigion, f. religione ; f.
Verozakon: 3) (slov.)  Sije,
f matrimonio;  stari — sv.
pisma, alted 5£cflamcnt,_ testa¬
mentu antica , f. Zavet.

Zakonar, I tu.  ©cfetsburt) , n. cu-

Zakonik, j dice.

Zakonit, a, o. adj.  gcfctsltcb,
legale;  gcfetjmaffig, legli ima.

Zakonjak, m.  91cd)tSgclcl)tte, m.
giurista.

Zakop, tu  SScgriibnifj, n. še¬
pnit ura ,  f. Pokop, Pogrel).

Zakopali , pam , v. a. p.  bt«
graben, »crfdiarrcn, sepellire ,
totternre.

Zakopavati, vam, v. a. i.  f.

, Zakopati.

Zakopeati , ram , v. a. p.  ju«
boefein, jlifnopfen, afftbbiare,

, abboltonare.

Zakopeavati, vam, v. a. i.  f.

, Zakapčati, Zakopeati.

Zakoračiti, čim. v. n. p.  einen
falfdien Sritt tljun, ficti »trmi«
tfeln (»om TJfcrbc, roelcftciS ben
iiiigftrang iibtrldivcitet), inciam-
Pure, imbrogliarsi (delt o di
navallo che fa un passo ol-

, tre la tirella).

Zakoreuiti se, nim sc, v. n.

P-  (id) cinmurjcln, OTurjcl faf«
fen, radicare.

Zakošak, ška. m.  f. Šaraglje.

Zakotiti se, otiin se, v. n. p.
ficb einniiten, annidarsi, sta-
hilirsi,  f. Žaleči se.

Zakovarčiti, čim, v. a. p.  n. p.

rep, ben ©cbmeif in cincn 9teif
fdilagcn (»on £untcn, £omcn
u. f. m.) far un cerchio di
votlu (delto di leone, caue ec v.)

Zakovati, kujeni, v. a. p  »tr-
fdimicbcn. alferruminare, fer-
rare;  in bit fletten fdtUgcn, inca-
t e nar e;  bcrnageln, inchiodare.

Zakračiinali, nam, v. a. p.
bcrrtegcln , incliiavistellare,
s er ra ve.

Zakrajiniti, nim, ». n. p.  f.
Zavojevati, Zavojštili.

Zakratiti. ntim, v. a. p.  I »cr«

Zakratjivati.tjujem.r.a t. (bic«
ten, »crmtljtcn, proihire, ini-
hire, impeitire,  f. Zabraniti,
Zabranjivati.

Zakričali, čim, )r. a. p.  auf«

Zakriknuti, nem, jfcbreicn, gri-
dare, far un grido.

Zakriliti, lini, r a. p  mit Jliigcln
bcbetfcn, unter bit Sltigcl ntl)>
nun,  ftl)u£cn, coprirecotle ale.

Zakriti , rijem , v. a. p.  »er«
bedfen, jubccfen, coprire

Zakrožiti, žim, v. a. p.  in bie
tftunbe umfaiTcn, atturniare,
circundare,  f Obkružiti.

Zakrnživati, /.ujem, v. a. i,
f. Zakrožiti.

Zaktevanje, n.  gorberung, f.
domanda , richie.sta  , preten-
sinne,  f. Zahtevanje.

Zaktčvati, vam, ». «. i.  f.
Zahtevati.

Zaklicati, cam, v. a. p.  n. p.
klinac, čavao, fjineinfdtlagen,
fiecare l/attendo ; — v. n.  na
vratih, ant lop fen , piuchiare,

Zakucavati, vam, v. a. n.
p. f.  Zaklicali.

Zakiičiti, čim, v. a. p.  f. p re .
variti.

Zakiičiti, čim, v. a. p.  an t,a.
trn, uncinare.

ZAL

m

ZAL

Zakuhati, liam, v. a p.  1) jurn
©tcStn brtngen , far bollire ;
8) f. Vkuhati; 3) n. p. hleb,
etnteigen, impastare,  f. Za¬
mesiti; — v. n.  ju fteben be»
ginnen, cominciar a bollire.

Zakuhavati, vam, v. a. i.  f.
Zakuhati.

Zakukati, kam, v. n. p.  Sufuf.
laut uon |icb gebcn, kuku! ju
fdireicn btfjinnen, render il
suono del cucolo.

Zakupiti, pira, v. a. p.  (Vuk)
puditcit, prender ad affitto ,
affitlare.

Zakupljivati , ljujem , v. a. i.
f. Zakupiti.

Zakuriti . rim, r. a. p.  anrau'
dictt, affumicare.

Zakusiti, sim, r. a. p.  koga,
(Vuk) ttncm ju foftcn g(ben,
dar ad assaggiare.

Zakuslvati, siijem, v. a. i. f
Zakusiti.

Zakusnuti, nem, v. a. p. f.
Zakusiti.

Zakušljati, ljain ,)r. n.p. f. Za-

Zakušljaviti, vini, jkaršljati.

Zakutak, tka, m.  (ffiinfcl, at.
angoto.

Zakvariti, člin, r. a. p.  f. Za¬
kurili.

Zal, zia, zlo, adj. f.  Zao.

Zalagali. lažem . v. a. i  1)
»crpfanbcn. »erfttjcit, impegna-
re ; 3) futtcrn, dar a mangiare.

Zalngivati. gojem, v. a. i.  o-
kolo koga. »orlugen unb »or-
fdimeiebeln. mentire adulando.

Zalajati, jem, r. a.  <$' n. p.  ju
bclicn anfangcn , anbellcn , u6-
bajare  , latrare.

Zalamanje, n.  Slnbretben, n.
f rali ura , frangimenlo.

Zalamati, mam,' p. a. i.  n. p.

vinograd, bit IKcben obcn ob<
brcdicn, troneare le vili.

Zalaštiti, štim, r. a. p.  poltc-
ren. glinjcnb madjeit, pulite,
luslrare.

Zalaziti , zim , p. n. i.  1) n. p.
za goru, za kuču, binter rt-
roa« gct)en, andare dietro  di
quttlche  časa; 2) — sunce,
untergcljcn, tramontnre,  f. Za¬
pasti , Zapadati, Zači, Za
hoditi; 3) (Id) »crtrren , svitu
re , stnurrirsi;  4) — u selo,
u kuču, tommen, gelangcn,
venit e , arrivare.

Zalaženje, n.  1 ) Untergeben btr
©onne, n. il Iramunlar del
sole:  2) Bcrirren, n. svia-
tnenl  o.

Zalažkati, kam, v. a. p.  mit
tem ffiotte lažeši jumSdtmrt'
gen bringen, far tacere unb
dicendogli  lažeš!

Žaleči se , ležem se, p. n. p-
fteheinnirten, annidarsi.

Zaleeili , čim, r. a. p.  Kilta,
jubeilen , san ar e  , guarire.

Zalediti, dim , r. <i. p  ju W
rnacbtn, far aguhincciare  .' —
se , p. n. jufr eten , agghiac-
ciarsi.

Zalenltl se , n i in se , r. n. P-
trage. faul n>crtcn , itiipigrire,
f. Vleniti se.

Zalepiti, pim , p.  a. p.  uerflei'
ben ttngere, inerostare, id'
cnllare.

Zaletanje, n.  1) 9lnflicgcn, n.
rolare, volo;  2i Slnlauf, m
assallo.

Zaletati, etam i etjem, p- "■
i. f.  Zaleteti.

Zaleteti, etlni, v. n. p.  n. P-
u kuču, fjineinfltegcn, vola’'
dentro ; — se, v. n.  onfhegrtj'
anlaufen, correr conlro;  pf (l1 '

Z AT.

495

ZAM

fifmtU (id) in fcen Slug bcgebcn,
spigncrsi  a vol o.
boleti, lijem, v. a. p.  f. Za-
Ičvali.

"Oliv, m.  TOicrbufcn, m. gnlfo.
"Mevalo , n. ©tefiTantte . f. in-
, nuj fin loj o.

"Mevati, vam, v. a. i.  bcgic«
, fen, innaffiare.
gMer.tt. nem, v. n. p.  f. Zala7.il i,
''Uležati, žim , I ®. n. p.  lan-
"Možati se, žim se, j ge liegn,
jirfl »erlitgcn, itiacer malto ;
otgeitb »erbetbcn, guastarsi
, Siacendo.

"Mili, a, o. arij. fcfir grofi, iiber,
fluflig, ju oiel, troppo, so-
, ntrcMo.

"Mlliost, f.  Uebcrftufi, m. ab-
, bundama.

"Miti, njem, v. a. p.  f. Za-
^ ‘eti, Žalovati.

SMiv, m.  i. Zalev, Zaton.
*alivati, vam , v. a. i.  f. Zn-
Jevati.

''Mižat,, 7,ka, m.  Stivafi ange.

ItdteS, c im n lecruta.
jMi/.ati, ližem,®, a. p  I anlccfeit,
"*li7.ivati,7.njom,e.a.i.J leccare.
"Mjuliiti se, bini se, v. n. p.
b što, (id) »erlieben, inna-
Klarami.

"*ljub|jen, a, o, part.  oerliebt,
, innamoratn.

"Mng, m.  <»fanb, n. pegnn.
"Moga, f.  ftievofinbung, f. im-
Pegnumrntn . impegnn.
"Mngaj, m.  ®i(Tcn ®rot, m-
boccone  (iti pune).

"»lomiti, mim, v. ti-  j>. f. Za-
, tarnati.

"Možan , ž.na , o , « ilj-  ( Dfanb«,
, 'li pegnn.

"Motiti, žim, v. a. p.  1) ma¬
lo kruha, ctrnafi ®rot cffen.
mangiare un ptico  Ui pane;

2)  — koga, futtern, ju gfftn
geben, nibare  ; 3) — što, oer«
pfiinbeit, impegnare.

Založnik, m.  f. Taiac.

Zalučiti, čim, n. a. p.  mitCaucb
(luk) rourjen, inagliare.

Zalučiti, čim, v. a. p.  In. p.

Zaiučivati.čujein, v. a.i.  j jag¬
nje o<l ovce, cntreobncn, ab«
ielfeit, sluti are.

Zaludan , dna , o , arij. mufiig .
urniii?, ozioso , inutile.

Zaludeti, dim, ti. n. p.  f. Po-
I mleti.

Zaludno, orir. unitiitjcriBeifc, um«
fond, inulilmenle , indarno.

Zaludu, arin. oergcbeitfi, umfonft,
indarno, invano.

Zalil pati, pam, v. a. p.  f. Za¬
biti , bijem.

Zalutati, utam , v. n. p. 7.aci
s puta, fen ®cg oerliertn, fidt
»erirrcn, sviare

Založiti, žim , o. a. p.  einlau«
gen, me!ter in bučalo.

Zamačkati, kam , v. a. p.  oe-
fubcln , spurcare, tor dure.

Zamači, aknem, ®. n. p. f.
Zamaknuti.

Zamagliti, lim , v. a. p  umne«
betu , annebhiare.

Zamah, m. ©dimutig, m. v ib ra¬
ziti ur . lancio.

Zamaliivati, linjem , v. n. i.
f. Zamahnuti.

Zamahnnti, nem, r. n. p- Mi-
Ijolett (jum ©dtlageu), fdiroiitgcn,
vihrave , brundire.

Zamalinitati, Itam , v. n. p.  1)
niirrifdi rocrbcit. impazzire; 2)
f. Zalutati, Zabloditi.

Zamakati, mačein , e. a. i.  etn«
tuntcn, immergere, inlignere.

Zamaknuti, nem, r. n. p.  I)tn-
ter ctiv,15 riicfcn, undare, por-
Inrsi dielro guatche cosa;

ZAM

196

ZAH

fidi btm Slitfc cntjieben, mi
bcn 2tugcn »ctfdiroinben, sot-
trarsi, uparim ilullii v ista.

Zamama. f.  čocffpeift mm ©dm>et*
ne, £unbc an firti ju tocfcn),
esc  a.

Zainainiti, mira, v. a. p.  qn
locfen, atleliare.

Zamamljivati, ijujein , v.  a. i.
f. Zainainiti.

Zaman, mir.  ocrgebcnS, umfnnft.
umuiljcrrocfc. iniliirno, in runu.
inutihneni e.  unentgelb(icf), gra-
luilamenlc, gralis.

•Zamamialiti, lini. v. a. p.  mit
cinem SBalfen »crritgclit (ba$
STfjor), serrar culi umi trave
(la p ar ta).

Zamarči, rknem . v. n. p.  ooit
Sitnfci iibcrfaUen rocrben, es-
ser surpreso dal bilju

Zamarknnti, nem , v. n. p.  f.
Zamarči.

Zainirljati, Ijara . v■ a. p.  St-
feb mi rcit, »erfdimieren , spor-
care ; »etmicfcln, »crmirttn .
imbrogliare  , intrigare  , f.
Marljati

Zamarmljati, Ijara, r. n. p.  ju
'Dfurrcn btginncn, comminciar
a mor mor ar e.

Zamiirsak, ska. m. Stroaž ocv>
mtdfcltnS (j. 33. 3n>trit), cosu
imbrogliata (p. e. it ref e).

Zainarsiti, sim, r. a. p.  1)
»erroicftln, Dtrniimn, imbro-
gliare, ingarliuuhane, s coni-
pigliure ; 2) nart) btm Saflcn
bit Slcifdjfpetftn ju efftit begin
ncn, cuminciur a mangiure
i cibi iti grasso dopo it ili-
giuno ; — se , v. n.  otrflri«
rfcn, imbrog/iarsi, irretirsi.

Zamaršen, a. o, part.  termi«
cfclt, intrigatu, ingarbugtiatu.

Zainaršivati, atijem, r. u. t.
f. Zainarsiti.

Zaimirziti, zim, v. n. p  na
koga, ju Ijafjcn beginncr, Stinb
rotrfcn, incununciur a  i iltare.

Zainarznuti, nem, v. a. p.  go
frtcrcn martini, far gelare: —
se, r. n. atftitteit, gelare.

Zamastiti, stiin, v. a. p.  n. p-
jelo, fcbmaliea, eiitfdimalitn,
Srtt Satan tjnin, coudir con
grasso.

Zamašaj , m.  f. Zamali.

Zamašan, sna, o. a d),  fdiroing«
bat , che si pub vibrare.

Zamazati, ažem, v. a. p.  jtt«
fdtmictcn, ocrfrtimictcn. ugnere,
incrostare;  bc cbmutscn, beflo
cftn, sporcure, lordare.

Zaračica, f.  ficine ©dilingc, cn-
lappio picculo;  SBafrtie, f-
magtia.

Zameti iti, dira, v. a. p.  mit
Jjontg murjtit, condire con
miele.

Zamena, f.  1) £aufdt, m. catn-
bio ; 2) iScrtrctung , f.  Stfab -
m. contracamhio , cumpeuso.

Žarnimi k , m.  ,3tamvff)clb , «*•
campinne;  (irfaiinmitn far cinca
Jtcfruten), un suldatu, che
serce in cambio per un' at'
tra recluta.

Zamenit. a, o, adj.  gcgcnfcitig«
mcrtifelieitig. scumbievole, mu-
tun, recipracn, vicendecute.

Zamenili, nim, ti. n. p. tam
tcbcn, oertaufdicn, mecfiftin, catn-

biarc;  ctfebcn ricompensare',
—  svojo glavo, ftin Scbtn
tlitner »trlaufen (tintn obet mtl)<
tete Scinbc umbtingen, ebe man
felbfl audi (titbt), render caro
la sua vila (ammuzzare un°
u piii  nemiri p n mu d'essef
ammazzato), —  se, v. n.  f« —

ZA M

'197

ZAH

svoju glav« ;3) abgelbit »erben, 1
ege er xmontulu(la guardia),
esser canibiatn.

Zainenjivati, njujern, n. o. i.
f. Zamenili.

Zamera, f.  25etbrufi, in. SSer«
iiblmig , f. dis.gusto , biusimol
itisapprorazione;  3iel, ». 2ln-
genmcrf, m. mira, Visla.
Zainerak, rka, m. 3'»trt , m.
9lbfidjt, f. gcopo, dissegno ;  j
3icl, n. segno, segnacolo ,  I
bersaglio-

Zamera«, rna , o, adj.  anfctin-
lidl, riguardeoule;  reunberbar,
meraviglioso.

Zameranje, n.  f. Zaineravanje.
Zameraii, ram, v. a. i.  l)
fdiaucn , (et)cn.  erblidfeit, guar
dure, ussenmie, rimirare;
3) ecriibeln, ubcl nebnico, pren-
iler a male, crUicarc, biasi-
mare;  3) abjfclen , abfcljcn , a-
Ver intenzivne. disegno: h)
btrounberit, animiram;  — se,
i\ n. bei cincnt ubcl anfommcn,
firf) »crmelicn, cader in dis-
, graziu da gualche luno.
Zaineravanje, n. ubcl ncljmen,

, U biasimare  , disapprovure.
nameravali, vam, r. a. i.  f.
Zamirati.

Zameriti, rim , v. a. p.  f. Za-
»Jerali.

Žarnimi, »a, e, tul).  f. Zamera«.
Zaiiiernost, f.  Slnfdjcn, «. 2ln>
ftbnlidifcit, f. notubilila.
Zamesiti , sim , v. a p.  baS
IBtol anmarben, fare gane, fa¬
re la pasta, impastare
Zaiučsti, etem, d.  n. p.  1 ) um>
riiftreit, mifdim mit bcm
loffel, mescolare e.olla cuc-
chiaja; 2i  »ertoirren. oeriiorcn,
[urbare, conturbare : sne«'
je put r.amco, ber ©djncc (jat

ben 2Beg oertocfit, la bufera
ha coperta la Via colla neve.
Zamešati, sam, v. u. p.  oer*
mifcficn, oermcngen. mischiare,
ni e stnilar e.

Zamešivati, šnjeiu, v. a. i.  f.
Zamesiti.

Zamet, m.  1) f. Zametak; 2)
Ungelegenf)cit, f molestia.
Zametak, tka, m.  ber erlte 2tit»
fang ciiter Srudit, jteim, la¬
feto, embriane.

Zametati, meljem , v. a.  i. 1)
n. p. svadju, nemir, macbett,
angetteln, fare, Iramare; 2)
oerttterfcn, riggellare; —  na
rame, auf bic ©cbultern labcti,
por carino ulle spal le:  3) —
(Vuk) enocrbcn, ucguistare:
— se, v. n.  entftcftcn, nas ce¬
re  , f. Zamctnuti.

Zametnuti, nem , v. a. p.  n. p.
s kime reč, cinctt anfpreclien,
vnlger il /listni's o a uno  ; —
pilanje, eine Srage aufmerfeit,
proporce uit d giiestione.
Zamirali, ičem, v. n. i  f. Za-
maknuti.

Z a i ni ii 111  i, nem. v. n. p.  fect)
bem 23licfc entniefen, satirami
altu sguurdu.  f. Zainakniiti.
Zamisliti se . lim se . v. u. p.
lici) in ©cbanfcit očrti.fen, fis-
sare I’ inunaginazioue.
Zamišljen, a , o, part.  geban«
fenooil, in ©ebanfen »ertieft,
pensoso, pensieroso, itnpeu-
sierito

Zamladiti se, dim sc, r. n. p .
rana, oernarben, (trii fefiliefen,
guarire (dttd piaga).
Zamladjivati se, djujem se,
v. ii.  i.  f. Zamladiti se.
Zamiatiti, atiin, v. a. p.  i)
fcblagcn, bttere ; 2) (Vuk)
sekiru, abftumpfen (bas 95eil
33

ZAM

498

ZAN

um e« tonu ju fcbarfcn), riti-
tiizzare (V accelta per ag-
guzzarla.)

Znmlazlti, zim, r. a. p.  atu
mclfcn, mugnere.

Zamneli,)nim, v. n. p.  ertonen,

Zatoniti, i crflingen, mro«ttre; er.
troltncn , ecdieggiare , ritn-
bombare.

Zamot iti, čim, v. a. p.  f. Močiti.

Zamotiti, tim, v. a. p.  bittrn,
pregure •  f. Moliti.

Zamori«. ». ta« Sanb jenfeit«
te« UJicere«, paese di la dal
mara,  o lire umre.

Zamotati, otam, v. a. p.  cin«
»cfeln, etnl/ullcn , acaolgere,
uvviluppare.

Zamotriti, trim, p. a. p.  (\ uk)
crfeltcn , erblicfcn. scorgere ; f.
•Smotriti, -Smatrati.

Zamračrn, a, o, part.  »crtun.
telt, oscuralo.

Zamračiti, čim, r. u. p.  »er-
tunfeln , uscurare, far sati¬
ro ;— sr, p. n  tuntcl, fin.
(ter ir c rt c n, bnbrunirsi , far¬
si scuro.

Zamrčti. rem, p. n. p. 1)
fdicintott »trten ilirenir gua-
si marin I)  ausiterbin, mo¬
ti/« lulli (p. e.  ti' una časa).

Znmučati, cini, p. a.  p. ucr.
fd)»eigen, lacere.

Zaimiči, tikneit., p. ti. p. f.
Zamuknuti.

Zamuditi, tlim, P. rt. p. (slov.)
»crnarftlafftgcn, »erfaumen , Ira-
scurure.

Zamukan, kla, o, arij. »er.
ftummt, amm/t/olilo.

Zamuknuti, nem, p. h.  p ftumni
»erten, »crfmmmen, ammu-
tulire.

Zamotili, utlm, r. a. p.  triib
mattjtn, intorbidare }  turbure.

Zamitzti, U7.t!in, r. «. p. n. p.
triu, katl neinož.i! tla sisa,
©film mclfcn in« €0. aut cine«
juntten 5Tf)icrc«, »delte« ntdft
fclbfl fnngen fanti, magnet' il
lalle in h ocen ai pulledri alte
nun possono succhiare soli.

Zamužan, ina. o, uilj. (slov.)
mannbar, nabile.

Zanaditi, tlim, p. a. p.  n. p
sekira, ftaplen, tneller i ac-
dajo a fen u.

Zanašati, sam, v. a. i.  f. Za¬
nositi.

'Zaiiat, m.  J?ant»crf, n. me-
sliere ; url e.

‘Zanatlija, | m. ^antmerfer, m-

'/.analitik,! arligiano, arleftce.

Zančkati, kanti v. a. p. vet’
netnen, uerlitugnen, negure;
au«fdila,jtn, riflvture.

Zunčmiti, mitu, n. n. p.  f. Za<
muknnti.

Zanrmoči, mognem, r. n. p.
erfranfen, divenir ammulato.

Zanesti, sem, v. a.  p. f. Zaneti.

Zanesen, a, o, pari.  taljinge«
rifien . Irasportuto;  begeiftert,
entjiicft, rapilo, entusiasma-
lo , in eslusi.

Zanešentk, m.  Snttufiaf}, »i.
entusiusta  ; ganatifer , »i.

fanatiao.

Zaneti , nesem . p. n. p. 1)
l) nter ct»a« Iragctt, porlare
dietro tli;  '>) — koga konj,
voda, forttragen, porlar  da;
3i — koga tjnltav. lepota,
e t' n n e t) ttt e n. rcijcn, rupire. ha-
sportare;  4) f. Začeti i.;  5)
(Vuk) n. p. /anio mu K) gro-
šali, irre fuljrctt, tibcrfjaltcn.
ingannare (nei amili);  —se,
p. n.  fief) »erlaffcn atif elita«,
fitlarsi di gaalahe aosa; (■
Zanositi.

ZAO

'i99

ZAP

Zanimati, mam, v. a. i.  cin«
neljmen , faifen , nccupare , le-
vere ; imerreffiren , interersa-
re\  — s«, v. n.  čim, (teh mit
etivaS bcfaffen, impacciurui iti
checcheesia.

Zanimiv, a, o, adj.  einnetjmcnb,
intcrciTant, insinuanle, inle-
reesante.

Zanj, t. j. 7,a njega, ftir i|)n,
p er lui;  binter (Ijlt, itietro
iti lui.

Zanka, f.  ©dtlinge, f. laccio;
Salte, f. trappula ; tpanb, n.
curiloncino, naetra,  f. Uzank a.

Zanoeiti, čim, r. n. p.  t>ort ber
Sladit ubcrfaPcn roo bleiben,
eoi premi dulla notte fermar-
*i in quulche lun g a.

Zanoktica, f.  Stagclitnirjcl, f.
panereccio.

Zanositi, sim, v. n. i.  1) f.
Zaneti; t) — reči u_ govo¬
ru , mit cinem ungcmblmiidicn
Jltcent fpredien, parlare con
un nccenlo foreula  , pronun-
zinr diversumente.

Zanovet, m.  O (Vuk) Seitiflce,
m. cijlitue ; 2) (Voltiggi)

? rt- r rj, m echerzn, buri a.

Zanovetati, etam, v. a. i.  nlap«
tern, ciarlare : febetjen, scher-
zare  , burlare.

Zao, zla, zlo, ailj.  bofe, fdilimm,
caativn . perrersn  , iniijUD  ,*
zla sreča , ®?f9gef(ticf, «. «-
verna destinn, migu n mirte.

ZaoMioa, f.  cin auf btm ©rie8
gebratener Jtifcbling, ben man
|u 2Bril)nacbl8 unb Dflcrfeicr«
tajen ;u bratrn pftcgt) , por-
chetto arroulilo iutiern  (co¬
ne« e 1’usanza in varj preši

, eli na tale. e di pasgue).

Zaobliti, tim, v. a. p.  ninb ma«
ditn, abrunbtn (einen ©tacf.

tine ©tange «. f. ro.j rilanda-
re (un buutone , pulo ere.)

Zaodeli, (lenem, v. n. p.  I fiei.

Zaodevati, vam, v. n. i. (  btn,
nnflciben , restire , abbigliare.

Zaodčven, a, o, part.  geflcibet,
vrstita  , abbigliato.

Zaoknpiti, pim, v. a. p.  jufam.
mentrciben, nor (id) fjertreibtn,
raunure.cucciai euna mn mira.

Zaostajati, jeiu,v. n. i. I juriicf>

Zaostali.anem.c.fl.p. j bleiben,
rimanere in dielro.

Zaoštarljat, a, o, adj.  jtigcfnipt,
1ni?ig, appuntato.

Zaostrovali, vam, v. a. i.  f.
Zaostriti.

Zaostriti, rim, v. a. p.  jtnjji«
pen, appuntare , agguzzare.

Zaova, ('.  bes flMattneS ©(brce«
(icr, ©ebrodgerin, f. snrella del
niarita, cognata.

Zaovica, f. dim.  f. Zaova.

Zaovin , a, o, adj.  ber ©dm>a»
gerin gehorfg , della cognata.

Zapad, m.  Untergang, m.  (ber
©onne, bet ©eflirne). it tra-
montare, oe.caso.  iffieften, m
ponente , orcidente.

Zapadati, dam, v. a.  i. unter*.
geben (»on ®efiirncn), trnmon-
tare,  f. Zahoditi; bincinfaPen,
nadere;  geratben ij.  S8. in @e-
fangenfcbaft), venire (in pri-
ginne); — v. a.  koga što,
jufomnten , gebiibren , o o m pe¬
tere , cini venire.

Zupadnjanin, m.  Sfbenblanbcr,
m. abitante del (incidente.

Zapadnji, nja, nje, adj.  irefi*
iid), occitlenlale.

Zapadnnti, nem, v. n . p. f.
Zapasti.

Zapaliti , litn , v. a . p.  a -jurt«
ben, uccendere.

32  *

Zapaljivati, ljujein , v. a.  i. f.
Zapaliti.

Zapaintiti, nitim, n n p. ge-
bcnfcn, in ®ctact|tni(š beljaltcn,
ncordarsi, ritme; e a  me-j
»torta.

Zapanjen, a, o, jtarf. darr »or
tBcrnsiinberuna, sbalordito, stor-
tli (o iver mdrarigtia).
Zapanjili se. njim se, t>. n. p.
dupcn. d.irr roerbcn »or !Brr.
lounCcrung , restar sbalordito
(dnlla paura , mararigliaecc.)
Zupanu ti. nem, n. ».p f. Zapasti.
Zapapriti, prim, v. a. p.  pfef*
fcrn, einpfeffern , condire con
pepe, inpepare.

Zapara , f.  ©etimule. f. calore
soverchio; afa.

Zaparan , rna , o, adj.  fctinml,
cnldo infneat o.

Zaparivati, vatu, v. a. i  f.
Zapariti

Zapariti, rim, v. n. p.  n p.
Imre, suil, mit priden dBafjer
rciniacn, sciacguare una bot-
te cim ncgua bollente.
Zapanlati, daru, r. u. i. 1  (rtiebrig)
Zapardeti.dim, v.  n. p  (1) bef«r>
jen . em mre di coregge,  det
peli; ž) (toren, auf cine ungetiifjr*
lidie Strt untcrcinanber brinaen,
unterbrccbcn, pinbern; ftdnfern,
tur bare con inconrenienza ,
inlerrompere , impedire , ro-
r esciare

Zapardica, f.  (niebrig) ©tanter,
accatlabrighe.

Zapanlivati, dnjem, v. u. i.

(niebrip), f. Zapanlati.
Zapart, a. o, part.  gclcbloffcn,
chiuso , f. Zatvoren.

Zapor,;, prem, r. u. p. f. Zapreti
Zoparžiti. žiru , p. u p. einbren«
nen roden, brusiotare , ab-
brustolare.

Zapasti, atiem, f. n. p. f. Za-
padali; — sneg, šebner in
ciner TOcnge fatleit, cader ne-
ve in iiuantila.

Zapaliti, atim, n. a. p  (\ uk),
ernrcrbeit, ju ctroaP tommen,
aeguistare , guudagnare.

Zapaziti, 7.ini, v. a.  p. l) mcr<
f cbemerfen, osservare, scor-
gere;  2) (Vuk) lieb jeminnen,
neguistar carn, affezionarsii
— se. u. n■  f. Upnznati se.

Zapazljiv, a, o, adj.  bemetf«
bar . i>sservabile.

Zapažati, žain, v. a. i.  f. Za¬
paziti.

Zapeček , čka , m. 28infct t)in«
ter bcm .Ofen, m. angolo die¬
tni In s'tufa.

Zapečatiti, atim, » a. p. »cr<
ficactn, sigillare;  ftempeln,
bottare.

Zapeealjivati , tjnjem, v. a.i-
t. Zapečatiti.

Zapeči, ečein, r. a. p. etmdi
anbrcnnen , anbacfen , arrosti-
re  , nbbrnstire nlgunnto;  —
snnee, tjcit), brennenb mcrbclt
bie ©onnet, far cnldo (it ro¬
le)-,  — se, v n.  fret) trctbacfett,
abhrustalarsi.

Zapeljati, Ijam, v. a  p. f
Zavesti.

Zapeljavati, vam, v. a. i. '•
Zavoditi.

Zapeniti . nim, v a. p.  fetjint'
men , febaumig madicn, spuma-
re:  — se, n. n.  anfangen jn
febaumen incominciar a spd-
mar e.

Zapeli, pnern, v. a. §f n. p-
f.  Z a p i nj ati.

Zapetljati, Ijam, v. a. p.  P«'
ife stegnuti, bie ©cblingen in'
fammcniicljrn, jatniipfcn, en-
nodare.

ZA P

Z AP

ro i

Zapevati, vam, v. a p.  an»
flimmcn , intunure  ; ju (incjcn
anfaiigrn, cnmiuciur u eunture.

Zapevka, f.  (Vuk) dtlagelieb,
n 5’obtenPage, f. cunzouu [le
bile  , utmia.

Zapinjača, f.  (Vuk) ©rcrrflab,
^rmmftab, tu.  tam ISebetflul)l),
legno ilti fermare il eulibio
sul lelujo.

Zapinjati, njam i njem. e. a.
i.  1) fpanncn, lendere;  3) fpcr=
ren , fermate;  3) jufnupfeit,
amrdare; —.v. n.  fiecfcn fte<
tfen blcibcn , Itapern, esilare  ,
iitciampure, iinpunture.

Zapirati, rem, v a. i.  fpcrrcn,
Mrfptrrrn, chiudere , f. Za¬
preti , Zatvarati, Zatvoriti.

Zapirati , ram, v. a. i.  ivafcttcn
abiraftbcn Iti f ure.

Zapis. m.  /Talisman, m. 2tmu<
let, n. talismanu, amuletu.

Zapisati, šem, v. a. p.  auf>
fcbrctbcn. scrieei e. unnulare:
-■  komu sto. oerfdtrcibcn. ob-
bligare;  im Idlamcnte laffcit,
MraITcn la.sekire in teslu-

ineiitt)  ; — se, v. n.  ficb ein«
fefireiben . snirersi ; (Teti cin-

fdircibcn laiTcrt. fanti .saii ere,
urriiotarsi:  (icb ocrfchrcibcn,
ubblitianti per iseritto;  falfcb,
fcljlerfiaft Idircibcn ficti »erfebrci«
ben, /'u 11ur ecriremlti.

Zapisi vali, sujem, v. a. i.  f.
Zapisali.

Zapisnik, m.  'ProlcTotl, n. pro-
hictillu.

Zapisati . sani, v. a. p.  Ijiiicin-

r  piljen, urinur denlrn.

Zapisavati, savani,|r. a. i.  f.

Zapišivati, sujem, j Zapisat.

Zapiti, ijem, v. u. p.  n. p. ka¬
lni. Iialjiu.i itd. pcrfaufcn, t>cr.
Itinfen, epender in bevunde. \

Zapiždriti si-, rim se, v. n. p.
(Gumi ')  f. Zabuljiti se.

Zaplakan, a, o, part.  t> ripeint,
lagrimuso,  / os .so dal piangere.

Zapiskati, lačein, v. n. p.  gu
mcinen begimicn, uominciar a.
piangere.

Zuplamtili, nitim, v.n.p.  auflo*
bern arvtiinpare, infiamiiiur.si.

Zaplu.šili, šim, r. n. p.  erfcbrc*
efen , impaitrare , mettere in
fuga  , f Poplasiti.

Zapiaveti, vini, v. n. p.  blau
roerben, divenir azzurti.

Zapliiviti, vini, r. u. p. iiber*
icfimammen , itittrulare.

Zapleeje , n.  f. Zaštita.

Zapleniti, nim, v. a. p.  rauben,
juiammeitpliinbern , predm e ,
.suc eheggiai e.

Zaplčsniviti, vini, r. n. p.  »er*
fcbimmcln , muffarsi.

Zaplesti, eUni, v. a. p.  »er*
roicfclti , juftecbtcn , inlreceia-
r e. kite.' .sere ; — se, v. n.
fieti pcrroicfdn, aveitupai si,
tmlingliarsi , f. Zapletali.

Zapletala« , taoca , m.  SKanten*
matber, »n. intrigatore.

Zapletati, etjem, v. a. p.  f
Zaplesti.

Zaplivati, vam, v. a. p.  binein*

febroimmen , nuotar tl e n Ir o.

Zapljačkati, kam , v. a. p.  f.
Zapleniti.

ZapTuvat!, ujem , v. a. p.  I)in*
cinfpiirfcn, spat ur deutro.

Zapljiivati, vam, v. a. i.  f.
Zapljuvati.

Zaploditi, dim, n. o. p. be*
fruditen, feciulure.

Započeli. čnem i čmein, v.
a. p  f. Početi.

Zopočimati, mam i inljem,( ti a.

Znpočin.tati, njeni, ' (j. g.

Početi, Počimati.

ZAP

503

ZAP

Zapopadati, dam, v. a. i .) ergrci-

Zapo pasti, adem, v.a.p .) ftn, af-
ferrare , abbrancare ; ertao-
pen, tnrprendere  ; (A r <ik) nidtt
loiluffen mit (Uefctiroa?, non
cestar a ciarlare.

Zapopiti. pilil, v. a.  p. jum ^rie*
(ter roeihen, ordinat- un pre-
te;  iemanbcn jiim tpriefletilinb
»erljelfen, fare che ulcuno pos¬
ta ilivenir prete.

Zapor, m.  1) ©pcrrc (am 9ta»
ti'), f. antena par ferinare le
ruote :  2) ftaUbaumm. xliarra.

Zapored, aiIrt.  nadieinaitbcr, di
seguito, un dopo 1' altro.

Zaporica, f.  1) f. Zapor: 2)
Stanke, f.  Ditcgel, m. »tanga,
s bar ra.

Zaporiti , rim, v. a. p.  ait<
fcbltben. scucire un poco, fa¬
re un tagtio.

Zapostaviti, vim, p. a  | t)int<

Zapostavl jati, Ijain, v.a.i.  | «nfc<
$cn, nadift6tn> posporre.

Zapovarnuti, nem, v. a. p.
iptebtrljolcn, ripetere.

Zapoved, f. '9tft$l,m.comando.

Zapovedauje, n. SBefcblcn, n.
comandamento.

Zapo veilatelj, in. f.Za povedni k.

Zapovedali, dam, v. a. i. tbtfel)-

Zapovediti. dim, v. a. p .\ len,
comandare.

Zapovedničtvo, n. ilefebldbabcr-
amt, n. carica del comandante.

Zapovedulk , m.  'befel)lSI)aber,
in. comandante.

Zapovest, f.  f Zapoved
apovideti, vedim, r. a. p
f. Zapovediti.

Zapovratjati. tjam, r. a. i.  f.
Zapovarnuti.

Zapoznati se. znam se. r. n. p
erfannt roerbcn, ester conno~
Sciuto.

Zapožariti, rim, v. a. p.  n. p-
šumu, abbrenitcn (j. '3.  bcit
2Balb, ilur fuoco (nil un bnsco).

Zaprašiti, šini, v. a. p.  ©taub
crregen, ftaubtg macticn, im-

p ni r era re.

Zapratiti, atim, v. a. p.  (Vuk)
»crfdiicfcn, mamtar vin ; bet'
bannen, bandire.

Znoratjali , tjam, v. a. i.  f-
Zapratiti.

Zaprečati, čam, n. a. p.  1)
Btrfttditcn, atlacciare . intrec-
ciare;  2) f Zapretili.

Zapretiti, čim, v. a. p.  quer
iibcrlegen , attraversare ; vet-
Ijinbern , impedire;  »crricgcl«,
inchiavistellure.

Zapredi, egnein i prežein, v.
a. p.  f) konje, cinfpannen,
attaccare (i cavutli ) ; 21 ra¬
kave,skute, auffduirjcn, tbrac-
ciare , cignere, succignere.

Zaprega, f.  f. Prcgača.

Zapregnuti, gnem, v. n. p.  f.
Zapredi.

Zapreka, f  Jpinbcrnig, n. osla¬
dilo  , impedimenlo.

Zapret, m. mit Jlfdie beteettei
5cn r, fuococoperto dicenere.

Zapretati , etjem, v. a i.  t. j
oganj , mit Ulicbe »ubeefen,
coprir (il fuoco) con cenere.

Zapreti, prem, v. a. p.  jufper*
ren, chiudere, serrare.

Zapretiti, etim.r. a. p.  1 > brotjeit,
minacciare;  2) trobca, oerbie*
tfjen , proibire colte miuacve.

Zanrezati, oženi, v. a i.  gut<
ten, »otCdiurjcn, cignere, (■
Zapredi.

Zanrišten, a, o, part.  1) jt«
(ttimuro'U , pieno di pustote;
3' f. Itazljutjen.

Zaprištiti se, Štirn se, r. a

p.  1) ©cfdimur, !8l«ttctn bt<

ZAH

501

Z AR

fommcn , ai:quisfar pustote',
2) - od jeda, f. Ra/.linliti s«.

Zaprositi, sim. n.a. p.  f. Prositi.

Zaprotiti, otim. n. u. p.  jum
©rjpriefler, (prota) madtcn. far,
sceglier un arciprete.

Zapsovati, sujem, v. u. p.  ju
fctjtmpfen beginnen, cominuinr
a itir parole vituperose, svil-
laneggiare.

“Zapt, hi Sadit, f. disciplina.

"Zaptiti, plim, v • a.i.  in Sadit
tialtni, tener in tibbidienza,
in disciplina.

Zapustiti, stim , r. a. p.  t>er,
Iflffcn, nbbandonare ; — se,
v. n. (id) oecroafjrlofcn , /ras-
curursi.

Zapnštati. štam, > v. a. i.  f.

Zapuštjati, stjam,\ Zapustiti.

Zapnšteii, Ja, o, part.  ucrlaf«

Zapušt jen , \  fen, abbandonato  ,
dec eliti o  , desnlat  o; ocrnad),
Uifiigct, trascurato.

ZaputltJ . utim. v. a. p.  jufnij'

pftn , ahbnllnnare.

Zar, udi), (cine Sfragepartifcl),
ttraa, oietleicbt, benn, iparti-
cola per domundare) farse  ?

Zaradi, ud v.  f. Radi, Poradi,

» ' Sl,0 s-

Graditi, dim , e. a. p.  ucrfcic*
ncit (burd) Hrbeit), guailagna-
r«, acgnistnre lavorando.

Zarailjivati, djujem, v. a.i.
f, Zaraditi.

Zarana, adv.  jcitlidi, in aUtr
tSrtil), a buon' ura.

Zaranci , nakali, m. pl.  bit
3tit oor ber £Dtorgenbammerung,
tempo innanzi deli' niirnra.

Shraniti, nim, r. ii. p.  f. Uraniti.

Zarastati, stam, r. a. i.  f.

7  Zarasti.

Zarasti, strm, -d. ii. p.  1) »tr<
Zarastlti.stim,) madiicn tj. K.

bas fiinn, ber 9Sacfcit mit bcm
93art: ber ffieg, ber ©arten mit
bcm ©raft), cnprirsi di pelo
(p. e. il meniti) n d’erbn (la
lena j; 2) ocrljcilcn, guarire.

Zarotiti se, atim se. v. n. p.
fid) jerfriegen, farsi la guerra.

Zbrcalo , n.  ©piegel, m. spec-
chin , f. Ogledalo.

Zareči se, ečem se. t>. n. p.
1) ftdt »erfpredien, falfdt Cpre*
dien, (id) pcrrcbcn, farre sba-
glin di lingua, errar par-
lando ; 2 gciobcn, prometlere,
votare.

Zarediti, dim, v. n. p.  nad) ber
SRcibe gcfjcn , passar sennndo
l’ ontine  , n. p. zaredila bo¬
lest po selu, zaredio od kli¬
če do kuče.

Zarod ji vati, djujem, v. n. i.
f. Zarediti.

Zarenem , f. Zagnati.

Zarez, ni. ©infdmitt, m. tacca,
inlacco, intaglin.

Zarezak , 7,1.a. m.  f. Zarez.

Zarezati, e/.em, v. a. p.  1)
cinfdincibcn, intagliare. inlac-
cnre ; 3) — pero, jufdmciben,
temperare.

Zdrezivatl, zajem, r. n. i.  f.
Zarezati.

Zareznik, n.  Snfcft, n. insetto.

Zarezotina, f.  ©infdimtt, m.
taglio.

Zarežati, žlin, r.  n. p.  bie 3al)nc
ftctfdicnb murren (t»om JjMinbe),
mo sirar mormorando i deliti
(si dir.e del cane).

Zarieati se, ričem se, r. n. i.
f. Zareči se.

Znrikati, ičem, v. a. p.  erbrut-
len, ruggire , incnminciar a
rugahiare.

Zariti, ijein, v. a. p.  jerroui)"

ZAH

50/1 Z AS

len , ju tviiltlen antanten , eo-
minriar a grufolare.

Zarivati, vam , v. a. i.  fitncin*
ictiicben , spinger tlenlro.

Zarnast, a, o, nrfj. fornifl,
granoso.

Žarnem, n. dim. i.  Žarno.

Zarniti se, nim se, v. n. i.  for>
ncn aggranare, grunirt, for-
marsi grani.

Žarno , «. dtcrn , m. grano  ;
Jtugcl, f. patla.

Zarohili. Iiim , v. a. p.  1) *um
dtrieiiegtfangenen, jum ©clatien
madicn , far pregiuniero  ,
sc/tinro;  3) f. Zapleniti.

Zarojiti se, jim se, v. n. p
pčele, fidi einnilien (»en H ! ie»
lienidircarm), staliilir*i( In scia-
me ‘irlir pecchie).

Zaroktali, kijem , v. a. p.  ju
(jrunjen teginncn. cuminciar a
grugnire.

Zaronili, nim, r. a. n. p.
unlcrtaudtca, immergei e  , Inf
fare , inimergersi , lu/farsi.

Zarositi. sim, r. n p.  te nau»
en, ju tljaucn aitfangcn, rara-
re, imruie.

Zaroviti, vini, r a. p. (.  Zariti.

Zaruh. in. £aum, m. urla.

Zarubiti, him . v. a. p.  fau*
men , cinfaiTen . urlare.

Zarubljivati, ljujem, r. rt. i.
f. Zarubiti.

Zarnei. ukaii, m pl.  !8erlo6<
ni#, f- sposultziu.

Zaručau, ena. o, atlj.  l)n. p.
parstrn, SBcrlobunaS-, ilello
sposalizio ; 2) (A nk) noš, an*
gefiiUt, tirno.

Zaručiti, čim, v. a. p.  1) t>er<
leten , fidanzare  , promeltere
gli k  pasi;  2) (Vuk) n. p. lo-
nao. košaro, tnrbu itd. oer>
reenten (anfiillen), impiegare.

Zaročiva)i, čajem, v. a. i.  f.
Zaročiti.

Zamrmra, f.  53erlotte, Sraut,
f. spusti prnmessa.

Zarnčnik, m.  ©erloMer, 'fra«<
tigam, m. spusti promessti.

Zarodak. dka, m.  ter Stnfln?
ter Kolbe am DMt (j. * tet
dtirfcftcn), rus sure novello
(suhe frulla )

Zarudeti , dim r. n. p.  roti)
inerten (»oni Dbfte), tlineiiir
rosno (it f; ullo);  ter 3tij'
gung notic eomiflen, esser  i i-
cino ullo malurilu.

Zaruditi, dim , r. a. p.  auf'
fraufetn , arricciure, inere-
spare.

Zarudjivati, (ljujem , r. a. >■
f  Zaruditi; — v. n. i  f. Za¬
rudeti.

Zanikati, očein, r. n. p.  er>
brulleit. ruggire .  f. Zarikati-

Zarukavje, In.  tir ©ticfcrciam

Zarukavlje , J Strmel, /utor« d*
rdimo alle maniche.

Zaroke, f. pl.  f Zaroči.

Zarumeniti se, nim se, v.  »•
p.  crrotljcn, ttrrossire.

Zarunjaviti, vini, v. n. p.  Ijaa'
rij, jottig inerten, direnirptl'
losu, relloso , irsuto.

Zasad, m.  (pftan/ung , f. pinti'
lagione.

Zasaditi, dim, v. a p.  pflflit'
ten, piani ar e, inipiiinlare.

Zasadjivati, (ljujem, v. a. i.  f*
Zasaditi.

Zasebice, udv.  nadieinanter, d*
seauito.

Zas, •či, ečem , r. a. p.  1 ) tif’
Ijauen, cinfdineitcn, iniagliarti
inr.idere, inlnccare ; 3)
pot . uerlpiucn, slecmire  (b*
strada con nlberi tagtiali)•

Zaseda, f.  ^intertaitm.

Z AS

Z AN

505

gunlo  , imbncata ; Sftacfiitct.
(ung, f. insidia.

Zasedati, dam. r. n. «f n. i
1) nacbftctten, laumt. insiiti•
are;  2) aufiitjen, mettersi a
sedere;  3) fidt otrfi^en . rti'
manir sedendn.  f. Zasesti.
Zasednik, hi.  SJtadiiieUer, ?luflau
eter, m. insidiatore.
Zasednuti, nem, r. n. n. p.
f. Zasesti.

Zaseka, f.  3'erljau, in. alberi
lagliali.

Zasena, 1 ) f. 'J ! efchattung, f. inom-
brationr: -  tPIcnbmcrf m. il
lusinne , f Olisena.

Zasena k , nka, m. (Vuk) n. p.
n zasčnku , im !DiontC6idiat
ten. nell' umil rit delta Innu.
Zaseniti, n im, r. a.  p. 1) bc<
fdiattcn, inombrure;  8) per
blenben, uhbugliure,  f. OI>-
, »eniti.

Zasesti , sedem, v. a.  <$' n. p
, f. Zasedati.

Zasijati, ijeni, H'- n.  p er.

Zasijati se, ijam, se, f glan^cn ,
splendere, risplendere, tein-
, lillure

Zasinuti, nem , v. n■  p. f. Za¬
sijati.

Zasipati, pam i pijem, v. u.
t. f.  Zasuti.

Zasiriti , rim. ts. n. p. anla.

ben, bae Sab tn bie ®?itdi icttut
, ten, quugliare , f. Usiriti.
Zasititi, sitim, r. a.  p. fattigen,
r  »miiire.

Zasiati , sjam , v. n.  p. f Za-
„ »'jati

'■askakati se, kače se, r. n. i.

Ouffpringen, far salti, saltare.
Zaskočiti, cim , r. a.  p. anfat.
len , assallare ; iiberrafdictt .
»urprendere ; — se, v. n.  f
Zaskakati se.

Zaslada, f.  tKaditifdi, ni.  Gon.
fcft , STcfTcrt , n. con f el tu ,
pnstpasln.

Zasladiti, dim, v. a.  p. ptrfu*
(jctt, nddtilcire.

Zasladjivati , djujein, v. a. i.
f. Zasladiti.

Zaslaiijati, njani, r. a. i.  f.
Zasloniti.

Zaslepiti , pim , v. a. p.  bfett*
bcn, acceccure, ahbngllare ;
— , v.  n. crbltnbett, blinb mer«
bcn . diccnir ciecn. accecare.

Znsliniti. nim, r. n. p. begei«
fcrit . bagnare votla šalim.

Zaslon, in. t)3Cebre. ©dtirm,
m riparo  ; 2) ©ditirjc f.  23or*
tudi, n grembiule,  Pregača.

Zasloniti. nim , r. a p.  bebe«
c(cn, befdtirmcn, coprlre, di-
fendere.

Zaslonjati, njam, p. u. i.  f.
Zaslanjati.

Zasluga, f.  ©crbienft, n. merita.

Zahr/.iti , 7 . im , v. a.  p. eerrie-
ncit, meritare.

Znshi/.ivati, /.ujem, r. a. i.  f.
Zaslužiti.

Zasmakati, niačeiu, r. a. i.
tvvirjcn. vandire,  f. Zasmo¬
diti . Začiniti.

Zasmardeti, dim , r. o. n.
©cftanf t>on (idi geben, fiinfen ,
puzzare.

Zasmiiati se, jem se. v. n. p.
auftadien . prormnper in risa.

Zasmočak, čka , hi.  f. Začina.

Zasmočiti. čim, n. n p. ipur«
jen einc ©pcifc mit 5ett>, con-
Ilire (cul urasso), f.  Začiniti,
Zasmakati.

Zasinoliti, liin, v. a. p.  per»
pit en, impeciare.

Zasmraditi, dim, v. a p.  anftiin«
fern, Oeftant eerbreiten, up-
puzzare, appuzzolare.

ZAfi

506

ZAS

Zasnuti, nem, v. n. p.  f. U-'
snutl, Zaspati.

Zasopce, adr.  natpeinanbcr, di
seguito.

Zaspati, spim, v. n. p.  einfcpla«
fen, aildui mentarsi,

Zaspavati, vam, v.  n. i. f.
Zaspati.

Zasramiti, mini, v.  a. p.  bc>
fepamen, svergognare, far ar-
rossire.

Zasrati, serein, v. a. p.  be»
fdieišen, cacare, imbrattare
di stereo.

Zaslarti. strem, t>. n. p  t>tr<
pulten, oerteefen (.niiteinem®or>
pan«), velare, coprire (con
una cortina  o coltre),  f. Za¬
stirati, Zastreti.

Zastati, stanem, v. a. p.  tref«
fen, ftitbttt, travam;  — se,
v. n.  flcb rtepenb aifpalten, in-
dugiur stando, trattenersi
stando.

Zastav, m. (Gund.)  f. Zaslon.

Zastava, f.  1) Japut, 51« lit-f-
bandiera, stendardo . 2) IcBter
*DI«p unten am£iicbc tcm£aub<
perm geaeniiber, l'uiti mn po¬
što m ita pat le della tavala
dirimpelto del pudrane di ča¬
sa;  Icptcr, pinterilcr Ort. i ul-
timo luogo ; u zastavi, tu-
ie^t, am Snte in fine, neti'
ulliino luogo.

Zastaviti, vini, v. a. p.  jutiief-
palten aufpallen, fermure, ur-
restare.

Zastavnik, m Sapnriep.in.at/ier«.

Zastiči, tipnem, v. a. p. \. La-
stignuti.

Zastideti, dim, v. a. p . bcfcpamen,
svergognare, far arrossire.

Zastijjnuti, nem, v. a. p  mr.
epen, raggiungere;  ubcrrafdKn
surprendere.

Zastirač , m. cin leppidt, n>ci<
cPcn man in 3>mmer auf ten
gugtioben aubbrcitct, tappetln
cun cui si capre il pav imen-
to della slama.

Zastirati, rein , t). a. i.  bebrei<
ten. stendere, stirure;  ocr<
betfen, »erpuden mit einemSBot«
pang), velare , coprire (calla
cortina).

Zastor , m.  53orpang , m. cor-
lina, coltre, tenda; 2)  f.
Zastorak.

Zastorak, rka, m.  ein lud),
rocmit man einen »oiteit ®arf
oben bebeeitet. um ipn jurna-
then ju fonnen, strato, fac-
ciolelto con cui si copre un
sacco ripieno oiule paterlo
chiudere.

Zastraniti, nim, v. n■ p.  ti
(Vuk) einen ikrg quet fleigen.
satir il inoule  a Ir o ver.su ; -)
fig.  abioeicpcn , declinare, svi-
a rsi.

Zastranjivali, njujein, v. a • i-
f. Zastraniti.

Zastreti, strem, v. a. p.  f-
Zastirati.

Zastrugati , oženi, v. a.  p. an<
fangen tu fchaben, cominciar
a raschiure.

Zustudeti, dim,  v. n. p.  tal*'
fiipl loerteit, cominciar a far
freddo.

Zastupati, pam,p.a.i. 11) in ten

Zastupiti, pim,». o p.  t 5Beg
tretten, pintern, beteefen, co¬
prire, impedire (la visla).
2) »ertretten, tie ®te(le cine«
Stnbern einnepmen, represeti-
tare, far leveči, difendec
la causa di unn.

Zastupljcnje, n. (slov.)  f. Spa -
sovo.

] Zasukati, učeni, r, a. p-  U

ZAei

507

ZAT

n. p. barkove, cinbcebctt, ri-
torcere, allurcere',  2) n. p.
rukave, juriicffcttlagen, jutiidf'
fdiurjcn , Urar sit.

Zasukivati, uku jem, v. a. i.
f. Zasukati.

Z as mika, f.  SRicgci, ©dtlojiric«
gel, m. sbarra , slanga, chia-
vislello.

Zasušiti, Šim, v. n. p.  »ertrotf«

Ben, dissecarsi.

Zasušivati, šujem, v. n. i.
Zasušili.

Zasuti, spein , v. a. p.  1) ocr. i
idjuttcn, coptir tli /erra  , in-
lerrare: ‘J)  i)fncinfd)Utten, cer-
sur tleitlru.

Zasužnjiti , njim, v. a. p.  ge-
fangen ncftmcn, far pregiouiere.

Zasve da, cunj.  f. 1‘reimla.

Zasvčdočiti, čim , v. a. p.  be<
jeugcn, atlestare.

Zasvirati, ram, v. a. p.  an-
fangen cin Snflrumcnt ju blafen,
incominciar a sunare i/ual-
che strumentu mušico.

Zasviriti, rim, v. a. p.  f. Za¬
svirati.

Zašao, šla, o. pari.  f. Zači.

Zakritje, «. Serirruitg, f. tra-
ciamenlo)  Scljlcr , m. errure,
shaglio.

Zažeeerlti, rini, v. a. p.  »ct«
lucltrn raildolcire con zuc-
chtro , inzuccherare.

Zašiljlti, Ijim, v. a. p.  jufpi«
¥en, appnnlare, agguzzare.

Zašiljivati, ljujem, v. a. i.  f.
Zažjljiti.

Zašiti, ijem, v. a. p.  1 Jung-

Zašivatl, vam, v. a. i. f  i)cn,
cucire , incucire.

Zaškripati, pijem, v. n. i.  f.
Zaškripiti.

Zaškripiti , piin, v. n.  ji.fitur«
ten. cigolare.

Zaštedeli , dim, r. a. p.  ct>
fparren , sparagnare , rispar-
tniare.

Zaštila, f.  ©cbulj, m.  SJSefdjic-
mung, f. prolezitine.

Zastilitelj, m.  SBcfrftitmer, Q3e-
ftbu^er. m. prnletlure.

Zastitili, štitini. c.  u. p.  bc*
fcbirmcn , befdnibcn, protegge-
re , padrocinurc.

Zaštitnik , m.  f. Zašlititeij.

Zaštu, lj ude.  roarum, perche;
-) cunj.  it>eil, poiche, perche,
f. Jer.

Zaštobo, con),  f. Jer.

Zašuškati, škaui, v. n. p.  1 )
ju raufdtcn (mit trocfcncn Saab)
beginncn, far slrepilo cttlle fo-
glie decadule;  ju lifpein an»
fangen, cu minciar a sttsurrare.

Zatači, aknem, v. a. p.  J)tn*
tet — iiecftn, meller, ftccar
in  —; »erflopfcn , nttnrare.

Zalaja, f.  ©cblupfivinfel, m.
nascoiuliglio , f. Zaklon.

Zatajati. jamy». a. p. f. Zatajiti.

Zatajiti, jim, v. u. p.  abliiug*
ncn . ocriaugncn, negare ; t)cr»
beimliclien, celare, tacere.

Zataknuli, nem . r. u. p.  f.
Zatači.

Zatamaniti, nim. v. a. p■  ganj«
tid) ju ©runbe riditen. rodna-
re lolulnienle:  — se, c. n.
ju ©runbe geljcn, rovi nami.

Zatapkati, kam , e. a p.  jet«
tretten, jcrflamufcn, calpeslure.

Zatarnati se, čim se, r. n. p.
1 ) anlaufen. scurrere  , rorre-
re\ 2)  im Jtuš ber Jtebe etroai
uimjiUfutlicb fagen, tinem etn
fSort entfaljren, sfuggire una
panda ad alcuntt.

Zatarka, f.  tlnlauf ijum ^tnubtr«
fpringen), m- corso che si fa
per sallare oltre.

z vr

50S

ZAT

Zatarkati se, rčem se, v. n.
p.  f. Zatarčati se.

Zatarniti, nim, v. a. p.  mit
®ornen cinljcgen , assiepare
con i spini.

Zatarpati, pam, v. a. p.  1) n. p.
jam u zeinljoin, ooU fTopfcn,
oott propfcn , impienire ; 2) —
ulicu kamenjem, »ertcgen, t>cr<
rammcln, »crbarrifabircn, in-
gnmherare;  3) što Siamom,
bebecfen, cnprire ; 4) što u
Siamu, u seno, perflecfen, as-
condcre.

Zalarti, tarcm i trem, v. a.
p.  auSrottcn , esterminare.

Zatavanak, nka, in. (Vuk)
fleiner, ctcner Hat) im ®cbir>
g t, superficie piccota e piana
nella  m untagiui.

Zatecati. ečrm, v. a.  i. trcf
ftn , nntreffen incontrare, tro-
vare ; utcrrafdim , sorprende-
re;  — se, r. n.  anlaufrn (jum
Ucbcrfpringen), met ter si a cur-
rer  (per sulir oltre ).

Zateči, eeem, r. u, p. f. Za¬
tecati.

Zategnuti, gnem, r. n. p.  1)
fpannen litpcn, .lniicfjen, len-
tlere, li an e, ulImre:  2) jau.
tern, indugiare:  — se, r. n.
ficb ftrauben , resislere.

Zatčlak.tioka./ m. ©enitf, n.  9ta<

Zateljak, Ijka.\ efen, m. cervice,
calloltola  , nucu.

Zaterati, ram, r. a. p.  1) J)fn-
eintrcibcn, cacciar dentro ;  2)
Ijinter — treibert, cacciar die-
Iro di; 3)  Ipncinfcttla.jen, ficcar
denlru ;  — se , t>. n. ložitiir-
Itn . tanciarsi

Zateravnti . vam, r. u. i. f.
Zaterivati.

Zaterivati rujem, r. u. i. f.
Zaterati.

Zatesati, ešein , v. a. p.  mil
ter 3'minerart anliaucn, a.•.■du¬
re  , appunlade coli' usciit

Zatezanje, n.  ©parnim, ®triiti'
ten, n. it resislere ; ?luffdnib,
i«. jSogerung, f- indugio, tli-
lazione.

Zatezati, ežem, v. a. i. f.  Z ir
tegnuti.

Zatežčati, v. n. p.  fdimangtt
roerten , ingraridarsi , conre-
pire,  f. Začeti, Zanositi.

Zatirati, ičein, v. a. i.  f. Za¬
tecati.

Zatiljak , ijka , m.  f. Zateiak-

Zatirati, rein. v.  «. i  f. /,a-
tarti, Zatreti.

Zatiskivati, kujem, v. a. i.  f
Zatisnuti.

Zatisnuti, nem, n. a. p. vit'
iiopftn, lurare ; IjinefnftofTen. /i"
čare.

Zalmičiti, čim, v. a. p.  f. Za-
tamniti.

Zato, adv.  fcarum, tešroegen,
per questu , percib.

Zatočan, ena, o, adj.  jtriegio
diguerra,  friegeriftt) giiernero.

Zal očnica, f.  Jtampin, ^)eltin -
f. guerriera.

Zatočnik, m. Jtiimpe, Jj>e!b, m-
guerriera, cambaltente , coni'
piane.

Zaton, m.  f. Zalev.

Zalraviti, vim, v. a. p.  bejflM'
tern, infascinare, affnllurare".
— fig.  perlitbt mgcticn, inna-
morure.

Zatraviti, vim, v. n. p.  mit @r4'
ubcrmadifcn, rerroadifcn, co-
prir st d’ e rim.

Zatravljen, a, o, adv.  bcioU'
tert. uffattiirato, infascinatoi
fig.  »ertiett, iniiamiirato.

Zatrepetati, petjem, v.n.  p, er '
jittern, cuminciar a tretnare-

ZAT

509

ZAU

Zatreptati, ptjem, v. n. p.
trepavicami ili vedjaini, Ste
Jlugenlicbcr bin unb Ijer bcrne«
gen crjittcrn mit ben Sicbern
blidfen , cuminciur ud  onimi-1
care.

Zatrepteti, ptim , v. n. p.  n. p.
listje na darvljn, erjittcrn
(pom Snube), Irenuilare.

Zatreti, trem, ». a. p. f.  Za-
tarti.

Zalritelj, m 93cvti[?er, SBcrnicfv
ter, m. sterminatore.

Zatrovati, trnjem, v. u. p.
n. p. ribu u vodi, betaumeln
<bie ftifdte butcb narfotifeben
Bober), velenare (il pešce in
acquu coli' esca narcolica).

Zatrubiti, bitu, v. a. p.  auf.
Hafen, in bie SErompete ftpffcn,
cuminciur a sonare la tromba.

Zatrnditi, dim, v. a. p.  ermti«
ben, bemiit)cn, slancare  , fa-
licare

Zatradjivati, djujem, v. a. i.

, f. Zatrnditi.

Zatrudnetl. dnini, v. n. p.
fdiroanger merbeit. concepire,
f- Zanositi, Začeti.

Zatrunuti, nem, v. n. p.  an>
faulcn, cominciar a impu-

tridirc.

Zatubast, a, o, adj.  abgefiumpft,

‘puntu!n.

Zatači, učeni, r. n. p. f.  Zabiti.

Aatupitl, pim, v. a. p.  nbfium-

Pfcn, riuluzzare.

Zaturati, ram , v. a. p.  1) fjirt«
ttnftccftn . ftccar dentro:  3)
"■ p. silil n pivnicn, I)incin>
Gallen, vollotar tlenl r o ; 3)
binter etronž merfen, gettur

, dietni di  —.

zaturiti, rim, v. a. p.  f. Za-

7 ‘tirati.

Zatušiti, šini, v. a. p.  biimpfen,

erfiicfcit, so pprimere , spe-
gnere. soffacure.

Zatvarati, ram, v. n. i.  f) ju»
macben , chiudere  ; 2) fpetren ,
»erfdilielen , serrare ; 3) cin>
fperren , in'6 ©efartgnie fe$en ,
arreslare , metter in prigio-
ne , incarcerare,  f. Zatvorati,
Zatvoriti.

Zatvor, m.  ©perre, f. clau.su-
ru, serralura;  Berfcr, Jlrrefl,
m. cart:ere,prigiune, arresta.

Zatvorati, rani, v. a. i.  f.
Zatvarati.

Zatvoren, a, o, part.  juge«
macbt, chiuso  , gcfpcrrt. »et>
fcbloiTett, serratn :  einaefperrt,
rinchiuso ; eingefecfert, incar
cenilo.

Zatvorenik, m. ©efnngeitc, m.

prigionlero.

Zatvoriti, rim, v. a. p.  f. Za¬
tvarati.

Zandarati, ram, v. n. i.  riecbctt
n«di etroič, uver odore.

Zandariti, rim, v. n. p.  f.
Zandarati.

Zandati se, dam se, v. n. p-
f. Ud ati se.

Zaufati, fam, v. n. p.  dcrtrnucn,
confidare.

Zaulariti, rim , v. a. p.  n. p.
konja, f. Ogdavati.

Zauljiti, Ijim, v.  n p.  einma=
cben, juricbtcn mit £>et)t, ino-
gliare.

Zanriati. lam, v. a. p.  aufljcu ■
len, urlure.

Zaustaviti, vim, v. u. p.  (cm.
men, fermare;  (alten, nrre-
istare ; — se, v. n.  iiilt|le(eit,
f er marši.

Zaustavljati, Ijam, v.  n. i. f.
Zaustaviti.

Zaustiti, stiin , v. n. p.  (Vuk)
ben SDtunb bffncn jum fprctbcn ,

ZAV

MO

ZAV

aprir la bocca per parlare :
zausti da reče. pa opet nede.

Zaušak, ška, in.  Dljrfcige, f.

,ti:hin[fo.

Zaužiti, žim. v. a. p.  ofjrfei*
gen, cine Dfjrfeige occfcfcn,
schiaffeggiare.

Zaušnica, f.  f. Zaušak.

Zaušnici, m. pl.  Dfjrtriifen, f.
pl.  glandulae parotides.

Zauzdati, dain, v. a. p.  j«u*
men , imhrigliare, met ter la
brigtia, infrenare.

Zauzdavati, vam , r. a. i.  f.
Zauzdati.

Zauzeti, zinem, r. a. p.  fnflen,
einnetjmen , nceupare. premie¬
re: —  se s kini (Vuk) Odi
jufammcn tfjun, far ta eom-
pagnia , f. Sdružiti se; —
se za što , za koga. flcti um
ctreaž anncljmcn, interessami.

Zauzimati, mam , r. a. i.  f.
Zauzeti.

Zauzlati. lam , v. a. p  ocrfttu-
pfeit, »erbinben, annodare,
aggrnppare.

Zavada, f.  3 miti, ©trčit, m.
cnntesa  . tenzone.

Zavaditi, dim. r. a. p.  koga,
skim, entjrccicn, disunire;
jerjanfen, fare nemici.

Zavadjati, djam, r. a. i.  f.
Zavaditi.

Zavadjati , djam , v.  a. i.  f.
Zavod iti.

Zavaliti, lim , v. a. p. f.  Po-
valiti.

Zavaljivati, ljujem, r. n. i. f.
Zavaliti.

Zavapili . pim, r. n. p.  auf«
fdireicn, fr.r  un griilo, gridare.

Zavarci, rženi i rgnem, I r. a. p.

Zavargnuti, gnem, (l) utr.
njcrfcn. rigettare ; 2) —, n. p.
boj , anuiften , cagionure  ; —

reč, jur ©pradic bringcit, met-
ter tul tapet to', —  se. ti. n.
entiteljen, farmar si,  f. Ža¬
ni etn uti.

Zavarmiti, nem, v. a. p.  um«
tcfircn, umbiegen, tor cere ■ >‘■
voltare ; — ruke, bic ?teriucl
auffebiagen, rimboccare lema-
n iv hi'.

Zavaržetak, tka, m. 53ottcit*
bung, f.  ©ttilug, m. termine,
fine , compimento.

Zavartati, rtam, v. a. p.  bul*'
ten, einboljren, forare, bu-
čare algitanln , pertugiare.

Zavartati. rtjem , v. d. i.  brc«
ben , Dcrbrebcn , tnreere.

Zavarteti, rtiin, ti. a. p.
anfangen ju brejim, cin »eni«
brel)tn, cominciar a lorcere',
2) Ijincinbobrcn, forare. bu-
čare,  f. Zavartati, rtam.

Zavarzti, zem . r. a. p.  binbett
(mit ber Jpalfter beti Detilcn),
allacciare ; — se, v. n.  ficil
oermiefetn , ficb ocrftricfen, al-
lucciarsi. irretirsi.

Zavedati, dam , r. o. p.  f. Za-
vetovati.

Zavedanje. n.  1) Scrfiiljrung-
f. sediizinue . k) f. Zavod.

Zaverak, rka, m. binttrlcgtcS
@clb, Scpofltum, n. depasito.

Zaverili, rim, r. a. p.  annet'
traucn , i-iincrcdere ; ocrlobcn,
prmnettere in ispesa ; — se,
v. n.  (cin iffiert »erpfiinben iw
pegiutr la fetle  , udi uctlobcn,
fidanzami.

Zaves, m.  I 23 ovijati g, m, corti-

Zavesa, f.  ( na, coltre, talilu »
f. Zastor.

Zavesiti, sim, v. a. p.  umljan«
gen, nerfjiitten, pelare.

Zavesti , edem , p. a  p.  1>
binter ctrcaS fiifjren, condurrf

ZAV

511

ZAV

dietro di:  2) »erfufjrcn, terlei.
ten , trrcftibrett , sedurre :  3)
griintcn, »cranltalten, fomlare,
ergere.

Zavet, m. 1) ©eliibbe, n. vola;
2) — stari i novi, bab alte
tmb nciie STcfiamcnt (in bet S5t>
tel, vecehio e novo teslamen-.
to (_nella bibbiu).

Zavetan, tna, o, o d j.  n. p.
služila božja . misa , post,
geioit, betu ©elubbe gcmajj,
votivo.

Zavetlna, f.  (A r uk) ©ctubbcmal,
n.  etn ©cbmaut nad) erfulttem
©elitbbe , cunvittn ehe si fa
dopo uvei• adempito il voto.

Zavetnik, m.  3furfpred)cr, *Dro>
teftor, <Pntron , ni. palrone,
proteltore.

Zavčtovati, etnjem , v. it.  p.
4' i.  geloben , ©cliibbt macbcn,
vnlare.

Zavetrina, f.  etn Ort, bet »en
tem fflšinbe fttfjct iit, luogo al
(Operto del veni o.

Zavevati , evatn , v. n. p.  f.
Zavijati.

Zavez , m.  33itnbnt(3, n. vinco-
lo , ligatura.

Zavezale, zka, m.  1) etmtti etn«
gebuttbcneS ;. 3V @elb im Sit«
(bel, p/iai; SDfcrffnotcn (im
Jtidtel fcltfi), noito futlo nel
fuzzoletto per ricontursi di
guutclie vosu.

Zavezati, ežettt , r. n. p.  ter«
biittcn, legare, obbligure.

Zavezivatij ztijeni, o. a. i.  f.

r  Zavezati.

Zavezti , zetu , v. n.  latljn,
bab ©cfiiff bet ber tlebcrfnbr
ileomaufioatts len'ctt, dirigere
lit nase vontvo il fiumeu ra '
(jiltando).

Zavežljaj, m.  j Zavezak.

Zavidaj, m. bet Det mo mange«
boren til, unb moran man fief)
geitobnt bat , ^etntatb , f ■ luo¬
go nuhtle, patri«.

Ztividan, dna, o, adj.  netbtfd),
inridioso.

Zavidati, dim, v.  n. i.  komu

I što, beneiben, inuidiare.

Zavidljiv, a, o. o d j. f.  Zavidan.

Zavidnik, m.  SHciber, 'Dtidgftn«
ner, m. invidiatore.

Zavijač, m.  1) etn ,!tcifer, bet
btc 331iittcr aro 2BetnflocEc 3'*
garrenartig ctnbrcbt, inselto
che attorce le foglie detle
rili-.  2) Q3erbanb (j. S8. etnet
Iffiunbc), n. fuscio,  f. Zavoj.

Zavijati, jam. v. a. i.  n. p.
runu. 1) oerbinben, legare ;
cttimicfcltt, inrnlgere, incar-
toeciare;  2) briiUcn, beulen,
urlare.

Zavikimti , nem , v. a. p.  auf«
fdircicn, far ungrido,  f. Vikonti.

Za vinu ti, nem, v.a. p.  f. Zavijati.

Zavirati, ram i rem , v. a. i.
1) n. p. kolo, frerren (bas
Slab), fennare, arreslare (la
mota) ; 2) —, v. n.  anfangen
Iti fteben, cominciar a bollire.

Zuviriti, rini, v. a. p.  l)inc(n
bliefen , guardar dentro;  ben
931icf tterfen, gellarlo sguardo.

Zavirivati, ritjem, v. a. §' n.
p.  f. Zaviriti.

Zarisan , sna, o, ad).  abbiin«
gtg, dipendente.

Zaviseli, sim, v.  n. i. abbiin«
gen, dipendere.

Zavist, f.  9!etb, m. invidia,  f
Nenavist, Nenavidost.

Zavitak, tka, m.  etroaS einge«
roicfelteS , 3 ; acEct. n. pacchetlo
involto ; Umftbiag , m.  Sou-
tert, n. coperta  , inrnglio.

Zaviti, vijem, v. a. p.  f. Zavijati.

za  v

z v z

513,

Zavidati, lam, r. a. p. 1) bit
Cffiinbe in 'Jemt^ung bringtn
cominciar a mn irere l' arr.o-
la)o;  iVu 10 fdm>in«en um ju
fctileutern. vibrurper scugliare.

Zavito, tla. n. IBtcfct, m. vi-
luppo  , piego.

Zavlačiti, čim, r. a i.  1) bin,
cin giebcn. Irnr denlro;  2)
in'« gange gitbtn. go«trn, di-
stirare\  31 f Zaitranati:
sc , v. n. kamo , ti što , ficti
einftblciditn, andur enlrar di
nascosto.

Zavladati, dam . r. n. p. čim,
gu rtgitrtn anfanatn, comin¬
ciar a nor er nar e.

Zavladičiti. čim, v. a. p.  gum
Sgifdiof mciljcn, con secrar ves-
covn.

Zavnlinati. mam , v. a.  p. što
koga, f. Zanimati.

Zavod. m. ©tiftung. tllnflalt,
f. minuto , fondozione, ere-
zione.

Zavoditelj, m 93trfu()rtr, ®cr«
Ititcr, m reduttore.

Zavoditi, dim, v. a. i.  1) l)in<
ter etroa« fiilircn, menare, eon-
durrr diet m di  —; 2) oerfut)*
rtn , ocrltittn, sedurre.

Zavodniti, nim, r. a.  p. ctrua«
roaiitrn (g 95. ten 2Btini, ml
act/uare alquanlo(p. e. il vino).

Zavoj , m. O a rano, Itcr-
banb, i« 93inbc, f.  Umfdilag,
i«. iutoglio, fnscia ; 2)Srunt<
mung, f.  (g- ®. eintr Strane,
eintr Stitge obet cine« Sluge«',
curvatura  , Inrtunnitii  ; šta¬
be na —, ©dinteftnftiege, f.
sciillu chiocciota.

Zavojšliti , Štirn. c. «. p. na
koga, Jtrieg untfrntljmtn, in-
Iruprender guerra.

Zavor, m. Mitgel. m. clii.mi-
xletin , f.  Krakan. Zasanka.

Zavoran.i. rnj t, m.  11 1'cljtn,
m. (an Ser iDrlugbticbltij, bol
zone (mil limorte d'amini) l
’!)  f. Svornjak.

Zavoziti, zim, r. a .i.  f. Zavczti.

Zavoženje, n. ra« genfen St«
©tiffe« itromaufroart«, dirc-
zione detla borca con!) o il
pume nei Iraijetti.

Zavratjatl tjaiii, v. a. i.  f Za-
varnnli.

Zavrata, f.  9tiicffef)r, f.  3ururf<
gang, m. ritorno.

Zavratak, tka, m. 91uffd)l«J
an ciner Uniform, mostra.

Zavratiti, atim. r. n. p. gu*
rucfjirticn gurucffdilagcn g. ’8.
Sit fllermet, tirov mi ; gutiicf«
gtben laiTcn, f. Zavratjatl.

Zavreti, vrem, n. n. p. f. Za¬
virali.

Zavuči, učeni, v. a. p.  f. Za¬
vlačiti.

Zazidali , dam , n. a. p.  oer-
mauern. manire.

Zazimiti, mim, v. n. p. uont
ffiinter liberfaltcn inerten, ve-
nir surpreso doti' interno.

Zazirati, rem, v. n. i.  fditu
umljer ftften, guardar coli
polira inturno.

Zalivati, vam i vijem, r. a.
i  ruftn, anrufen, chiamare;
aufforSern , provocare: —  na
čast, gum ©ailmal cinlaScn,
invilare ul banchetlo  , f. Za-
zvali.

Zaznati, v n. p.  gur CrfenntniS,
gum 33c>vufetfcin fommen, trten'
ntn , riconuscere  , venire  u
connoecenza.

Zazor, i«. ba« Utbelanftficn, Uebel<
ntbmtn (eintr £anblung), n. ri-
preimione , laccia.

ZA/,

513

Zazoran, rna, o, adj. iibtlange*
feben, muloeduto.

Zazreti , zrem, v. a. p. (■  Za-
zirati.

Zazubica, f.  3<»l»ngefrtirour, n.
epulide , apostema , cAef me¬
ne «//e gengive:  rasti) mi
zazubice i bčr 0Wunb reafTcrt
mir, bramo ardentemente, ho
gran voglia.

Zazujiti, jim, v.  n. p.  anfan«
gen tu ftimmen, cominciar a
tusurrare.

Zazvati, zovem, r. a. p.  f
Zazivati.

ZazVečati, čim , v. p. p.  n. p.
zvonu , anfangen ju flingen, ;u
Išutcn, cominciar a pisunove..

Zazveketati, ketjem, v. n. p.
n. p. veriga , lauae , erflin«
gen (}. S. bie dtette), cainin-
c tur a so tiare p. e. la cutena.

Zazviždati, ždim, r. a. p.  einen
Dfiff tbun. far un fischin.

Z a 7, voniti, nim, v. n. p.  «incn
fliang »on flett gobe« (bte@iotfc)
comincuir a gonare (la cam-
Pitna);  —, v. a.  anfangen ju
lauten, bic (SJiocfen anjieljen,
aumiueiar a sopare, a livar
le campane.

"»žagriti, grim, v. n. p.  t. ,j.
očima (Vuk) Smer fr ruti e n
auS beti atugen, spruzzolar
ftmeo dagli occhi.

"»zaliti, lim, v. n. p  Seib em«
Dftnben, aver dispiacere, rin -
crescere.

"»žariti, rim, v. a. p.  gliibenb
mctdien, far rovente, arro-
Centar e.

"»žtlenem, f. Zagnati.

"»žditi, dim, v. a. p.  anjimben,
“ccendere; — iz puške, jcuer

y9ebtn, sparare la schinpo.

"»žeči, žežem, v. a. p.  1) an<

ZBI

jinben, accendere;  2 ) f. z a _
peči.

Zažet. a, o. adj.  jufamrnenge«
logen, jugefcrucft (j. 58. bfe St«,
gen) ctuusu (p. e. gli occhi);
etroas gepreSt, spremuto al-
guantn ; feft gefetmuret, co-
stretto (p. e. con un Cor¬
dobe).

Zaželi, zinem, t>.a. p. f.Zažimati.

Zažgati, žgem, r. a. p. f. Zažeči.

Zažigati, Žigam i žižein, v.
a. i.  f. Zažeči.

Zažimati, mam i mljem, v.
a. p.  n. p. oči, brtiefen, tu«
fammcnjiefjen, premere, com-
primere ; preffen, esprimere,
f.  Ožimati; — ruke konop-
eem . uzieotn , fe|T binben,
fdtniiren , costringere culla
eo rita.

Zažinatl, žmiin, v. n.  p. bfe
Stugen fdtliefjen, chiuder gli
occhi.

Za/,miriti, mm, »• «■ />• bitu«

Zažmuriti, S S cin . occhielare.

Zažuteti, utim, 1 v. n. p.

Zažuteti se, utim se, J gelbltrfi er«
glanjcit, gelb erfdicinen, risplen-
der , comparir gialln.

Zažntnuti, nem, v. n. p.  gelb«
litb roerben, direnir gialln.

Zažvaliti, lim, v. a. p.  konja,
iaumen, Bautn anlcgen, imbri-
gliare , metter la briglia.

Zbabiti se, bim se, v. n. p.
f. Shabiti se.

Zbaeiti, cim, v. a. p.  f. Sbacitf.

Zbantovati, ntujem , v. a. p.
(slon.)  1) f. Sinesli, Smeta-
ti; 2 ) f. llvrediti, Vredjati.

Zbeg, m.  f. Sbeg.

Zbijati, jam, v. a. i.  f. Sbijati.

Zbiija, adv.  f. Sbilja.

Zbiljan, ljna, o, adj. f.Sbiljaa.

Zbiljski, adv.  f. Sbiljski.

33

ZDV

514 ZEL

Zbiti, zbijem, p. o. p. f. Sbiti.

Zibi vati se, va se, v. n. i.  f.
Sbivati se.

Ubog , pni ep. f. Sbog.

Zbor, m. f. .Sbor.

Zboriste , n. f. Sborište.

Zboriti, rim, v. a.  p. f. Sboriti.

Zilanje, n. (russ.)  f. Zgrada.

Zdarinati, mam , v. a.  p. et>
fdiiittern, seuvtere,  f. Stlar-
mati.

Zdela, f.  ©diuffel, f scodella.

Zdenac, nra, m.  Duelte, f. fun¬
te, sorgente 4 ,  SBtunn, m. poz
io, f. Štmlenac.

Zdrav, a , o, n it.),  gefiinb, su-
no; gang unticrlept, illeso. in-
tieru;  zdrav zdraveat, ferit«
gefunb , as.uti sano, sanissi¬
mo  ; —a Maria. tai ©ebct
jtue 50?avta, la preghiera Ave
Marin ; tad ©eldute 2l»c ®Ja«
ria in ter $riil) mit Mbcnti bet
ten romitrtpfatljolifdien (Sljrtflcn.
il suinni iti campana delto
Are Maria che si fa ili ma¬
lina e iti sera.

Zdraveat, a, <M ad ,. fZ( , rav .

Zdravcit, a, o,| '

Zdravica, f.  tod 2lntri«fen bet
©cfimtljeit, £oaft, m. brindisi.

Zdraviti, vini, v. n. i.  (Vuk)
1 ) gefunb »črten, genefen, gua-
rire,  ris a n ar r; 2) ©efunbfjeit
tuttinfen, far brindisi

Zdravje, In. ©efuntljeit, f. sa-

Zdravije, \nitd, salute.

Zdravo, adr.  tiidjtig, ft«r(,
fortemente.  _ |

Zdrobiti, bim, v. a.  p. lerbro*
cfeln , sminuzzare, sbriccio-
lare , f.  .Sdrobiti.

Zdrezgali, gam , v. a. p.  let«
ouctfrtien, ammaccare , schiac-\
ciare.

Zdvojttl, jim, v. n. p.  f. Sd vejili.

Zdvornji, nja, nje, adj.  f-
Sdvornji.

Zeba, f.  Sint, m. fringuello.

Zehati, bani, v. n.  i. auffprop
fen, fdiicbcn. germogtiare.cre-
scere , f. Zriniti.

Zebsti, bem , v. n. i.  fricren,
il elare;  zelm me noge, ti
i'(l mit talt ait ten Siifftit, aver
freddo  at piedi

Zebsti, be, v. impers.  (n. p.
mene, tebe, njega, nju,
nas, vas, njih zebe), {alt
tein , a ver freddo.

Zec , tu. $afe, m. lepre.

Zečica, f.  £afttt. f.  tab SBcib«
dicit mm ipafen, lepre femnina.

Zeeič, tu. dim.  f. Zec.

Zečina, m. ang.  f. Zec.

Zecji, ja, je, adj.  $aftn<, di lepre.

Zeli. m. f. Zev.

Zehanje , n.  f. Zevanje.

Zehati, ham i ešem, v. n. i.
gdbncn, sbadigliare , f. Zevati.

•Zejtin , m. Deljl, 93aumoljl, «•
o glin , olio  , f. Dlje.

Zelenhae, tu. grunt grobe 6i-
tcdtfe , f. lucertolu verde.

Zelen, f  1) ©riinc, f.  ©tu«, n.
verdura , verdezzat  2i ®e<
miife, n. verze, f.  1’ovartje.

Zelen, a, o, «i/j, 1) griin, rer-
de;  2) rntreif, unjcitig, trn-
maturo.

Zeleniti se , nim se , v. n. i.
gtunen, gtim fcin, verdeggiare-

Zelenika, f.  1) darvo, ®ur*
baum, huss o ; 2) jabttka, groz¬
dje, grtiner Hpftl, griinc 5£tau<
be«, potno rit uva verde.

Zelenilo, n. griinct JJdrbcitoff,
colnr verde.

Zelenkast, a, o , adj.  grunlictj,
verdustro.

Zelenko, m.  ©tgufdiimmel, m.
(Vfert), cavulln leardn.

ZET

515

Z GO

Željan , Ijna , o, adj. n.  p.
presnae. pita. cin Jturten, Vit
ta  pom ©riinjeug , pitta fatta
con detle verze.

Zeljar , m.  žtriiuterbanbler, m.
erbajuolo.

Zelje , n.  Jtraut, Sriinjcug, n.
erbame mangialivo . ca voli;
— kiselo, ©ancrfraut, n. ca-
pucci garbi.

Zemeljski, ka, o. adj.  irrbifd),
terrestre.

‘Zeman, ni. f.  Vreme.

‘Zemhil. m. Secfcr, m.  cine ?lrt
forbartigcn UScutels bci ben Sram
tn, specie di bursa a fuggia
di canestro.

Zemlja, f.  (Srbe, f. tena:  ®rb.
boben, m. terrena; ®runbftuct,
n. fonda, bene slabile;  £anb,
n. jine.se  , tena.

Zemljak , m. fianbžmann, m
compatrinttn.

Zeniljakinja, f.  Sanbsmannin, f.
compatriotta.

Zemljan, a, o, adj.  trben, di ten a.

Zemljanica, f.  n. p. čaša, zde-
la , irbenež @laž, itbcitc ®dtuf>

, (el, c app a. scodellu di terra.

Zemljica, f. dim.  f. Zemlja.

Zeiuljička, f.  ©emmcl, f. sorta
di pune  , semeta.

Zemljepis, m. (črbbefdireibung,
f. geagrafia.

Zeinljopisan, sna, o, adj.  gc»

, °?rapfjifctt, genarafica.

zeinunica, f.  SrbliuUe, f. ca-
patina di terra.

Zenica, C. Jtugapfel, m.  <»u.

y »Ule, f. pupilta.
eentl, nem, v. n. i.  auffdiie.
» tn  , »atbfen , germggliare,  f.
Zehati.

?.lT ,lav , m.  f. Sam ur.

Zel

. m. 1) ®ibam, Sefppiegcr,
'°l)n, m. genero; 2)  ©dime-

Hermann, ©dtrcager, m. (gegen
ben Sraucnbrubcr), maritodetla
surella (veren il fr at rilo detla
m v gliv)  , cognato.

Zetov, a, o, iidj.  1) bež ©diroie«
gerfobnž, del genero:  3) bež
©diroagerž, del cognato.

Zetovski, ska , o, adj.  ber
©rfltpiegerfoljnc, dei generi ; —,
adv.  mie cin ©ctm>icgcn'ofin, da
genero.

Zev, m.  1) Deffnung bež ®iun<
bež, f. V npr ir e la  borca, 2)
©aljneit, n sbadiglio.

Zevati, vain, t>. n. i  gdljnen,
sbadigliare  , f. Zehati.

Zevnuti, nem, v. n. p.  cin HRat
giilinen, far uho sbadiglio ;
anfangen ju gatjnen, cominciar
a sbadigliare.

Zgaditi še, dim se, v. n. p.
f. -Sgadlti se.

Zgad j a t i, d jam, v.n i.  f. Sgadja t i.

Zgarbiti.him,« a. p.  f.Sgarhiti.

Zgareiti se }  čim se, v. n. p.
f.  Sgarčitl se.

Zgarnuti,nem,».a.p.f.Sgarnutl,

Zgartati, rtjem, v. a. i. (.
Sgartati.

Zgaziti, zim, v. a. p.  f. Sgaziti.

If!avak’, vka’ I "• t S S loba ‘

Zgled , ni. f. Sgled.

Za:le(!.ati,dain,r.rt.p. I f S o*ledat i

/•gledati, dam. v.u.i.  j ' ®

Zgloba, f.  ©clcnf, n. giuntura;
juge, 3ufammenfuguug, f. com-
meltitura,  f. Sgloba.

Zglohiti, bim,».a. p.  I. Oglobiti.

Zglohljen, a, o, part.  jefajt
eangiunto,  f. Sglobljen.

Zgnječiti , čim , v. a. p.  f.
Sgnječiti.

Zgoda, f.  f. Sgoda.

Zgodan, dna, o, adj. f. g°-o

Zgoditi, dim, ».a. p. f. Sgd

ec

Sgd&n.

ZID 516 ZIM

Zgotoviti, vim, v. a. p  f.
Ugotoviti.

Zgrabili, biin, v. a.  p.f.Sgrabiti.
Zgrabljiv , a, o, ailj.  retfienb,
rauberildi. rnpane,  f. .Sgrab-
Ijiv, (irabezliiv.

Zg rad a, f.  f. Sgrada.

Zgrešiti, šim, v. n. p.  f. Sgre-
šiti, Sagrešiti.

Zgrijati, jem.u.a. p.  f.Sgrijati.
Zgri7.ati.zam, v. a. i.  I f. Sgri-
Zgrizti, zem ,r. u p. j zati ,
Sgrizti.

Zgrominjati se, njam se, v.
n. p.  n(f»erfhSrjen, baufenmeife
fallen, cartere  n mucchi , f.
Sgrominjati se.

Zgroziti se, zim se, v. n. p.
f. Sgroziti se.

Zgrušati se, šam se, v. n. p.
(.  Sgmšati se.

Zgruvati , vam, v. a p  jer*
ftoffen pest are,  f. Sgrnvati se.
Zgubitak. tka, m. f. Sgubitak.
Zgubiti, bitu, v. a. p.  f. Sgubiti.
Zguliti, iim, v. a. p.  f. Sguliti.
Zguriti se. rim se, v.  n p.
f. Sguriti se.

Zgusnuti. nem, v. n. p.  f.
Sgusnnti.

Zibati, bijem, r.a.i.  rotegcn, fetiau.
tftlrt dimenar la culla. cullure.
Zibka, f.  ffitege, f. culla,  f.
Kolevka.

Zid.m.OMauer, f. muro,muraglia.
Zidac, dca, m. dim. f. Zid.
Zidar, m. ©taurer m. muratnre.
Zidarev, a, o , adj.  bel 9)?au»
reri, del muratore.

Zidarov, a, o, adj. f. Zidarev.
Zidarski, ska, o, arij. 3ttauercr<,
dei maral ori ; —, arfiv natb
5ltt bet SRaucret, da muratore.
Zidarstvo, n.  IKauererbanbiectf,
n. arte del muratore , mu-
raloria.

Zidati, dam i djem, v. a. i.
mauern , murare ; bauen, edi-
ficare, fabbricare.

Zidina, f. ang.  f. Zid: Zidine,
f. pl.  ©emaiier, ©Jaueriocrf, n.
mar,mlin;  Iriimmcr oon einent
©ebaube, aru mi, rodne d'u-
na fabbrica.

Zijak, m.  @affer, ©iaulaffe , ta.
mu s ar do  ; zi jake prodavati >
©taulaffen fcil fjabcn, .tiar a
bada.

Zijanje, n.  1) bal ipalten bel
offencn ©iunbel la star rolla
bo ccaaperla;  2) ©affeit, Sdtaui'
affett, n. star ozioso :  3) Itiaf'
fen, n. non serrare bene.

Zijati, jam , r. n. i.  ben COlunb
offen bniten, tener la bocca
aperta  , f. Zinuti

•Žile. f. pl.  bit Jelice bet bet
titrfifeben ffltufif, fondi Ant¬
ične (.tl rum eni o musicale).

Zima, f.  1) ffiintcr , m. inrtr-
no; 2) It alte, f. freddo.

Ziman, mna, o, arij. f. Zim¬
ski , ska. o.

Zimi, arin.im TOintcr, d' lucerno.

Žilnim, f.  ©dtrocin ober Dtinb,
bad fur ben ©intetljaulbalt ge«
fdilacbtet roirb , liesliame che
si ammazza d’inverno per
usa di časa.

Zimi.šte, n.  ©interguartier, n.
quarliere d inverno.

Zimiti, mini, r. n.i.  f. Zimovati.

Zimljica , f.  falted Steber, feb-
bre , f. Krožnica.

Ziinni, na, no , adj. f. Zim¬
ski . ska, o.

Žimnica, f.  f. Zimljica.

Zimovati, miljeni, t>. n. i. iibet«
rotntern, ben TOinter jubrtngeto
pas.tar i inverno.

Zimovka, f.  OSiutfinf, ®int|>el'
m monachino (uccelle)

ZI.A

517

'AL  O

Zlmovnik,ni. (Vuk), f. Zimište.

Ziinozelen, m.  2Bint;rgnin, 3m.
mergrint, n. pervinca,  f. Pa-
venka.

Zimski, ka, o , adj. SBinter«,
d' inverno.

Zimus, f adv.  bicfett SBinter ,

Ziiimske,j ijuesto inverno.

Zimušnji, nja, nje. ud.),  mm ti-:«
femCKSintcr, diguestu inverno.

Ziimti, nem, v. n. p.  ten JObuitb
Mffperrcn, aprir la borca  ;
fig.  fdtreicn, gridare.

Ziparati, ram, v. a. i.  (Vuk) I fefjr

Zipariti. rim,o.u.i.(Stulli)j unb
oljne @runb fdtrcieit, gridare
forte senza violino.

Zivkati, kam. v. a. i.  f. Zvali.

Zjalo, n.  Ofenlod), n. apertura
del formi,  f. Ždrelo.

Zjati, 7, jam , v. n. i.  ben OBunli
offcn ijglten, terier la bocea
aperta,  f. Zijati.

Zink, ni. (trava), dSinfce, f.
(eint ‘Pfluitic), nilucehio, cor-
reggiola Cerba)  , f. Slak.

Zlaiiienati, nam, v. a. p.  jtitf).
ncn, segnare.

Zlamenil, a, o. adj.  f. Znamenit.

Zlamenje, n.  f. Znamenje.

Zlaiiienka, f.  f. Znamenka.

Zlamenovanje, n.  f. Zname-
novanje.

Zlanienovati , linjem , v. a. p.
d' i.  f. Znamenovati.

Zlat, a, o, [adj.  golbett, mm

Zlalan, tna, o, j fflolb , miren ,
d' oro.

Zlatar , m.  ©olbarbeiter, ni. o-
rt fine.

Zlatarski, ska, sko, adj. @olb>
fctimib.. d' nrefice  ; —, adv.

f  mit cin ©olbfcbmib da nrefice.

Zlatenica, f.  l) @atlt, f. bile,
eollera  ; 3) (Sclbfudit, ©altluctit,
f. illerizia,  f. Zutenica.

Zlatiti, atim, v. a. i.  »crgolbctt,
dorare, indorare.

Zlatjen, a, o, part.  »ergolbet,
dorato.

Zlatjenje, n.  iBetgolben, n. il
dorare.

Zlatnica, f.  t. j. mulia (Vuk),
5leifct)fli je . f. musca cada-
verina.  I.inu.

Ziato, n. @o(b. n. oro ; — su¬
ho, gebiegened ©oib oro puro.

Zlatokos, a, o, adj.  golbfoga*
rt g , di capegli d'oro, biondo.

Zlatokril, a, o, adj.  golbgeflugelt,
eolle ale, avenle le ale d’orn.

Zlatorun, a, o, adj.  mit go!«
bcncm Sliefje, mit gotbener 2Bolle,
avenle la lana d’oro.

Ziatolvorac, rca, ni. Mletiimift,
ffiolbmacbcr, m. alchimisla.

Zlatoust, ni. Ciirisostomus, ni.
Crisostovio.

Zlatoust, a, o, adj.  golbmitn«
big , avenle. la bocea d’oro.

Žled , f. f.  Zlo , n.

Ziedan , dna , o , adj.  fdiablidt,
norico  . nocevole.

Zlediti, dim, v. a. p.  »e!) tljun,
Seib jufugen far tnale, pre-
giudicare ; »erfcblimmcrn, peg-
gitirare.

Žlica, f.  bofe« 3Beib, donna
caltiva.

Zlikovac, vca . m. 3Sofemid|t,
ni. scellerato;  jretdcr, m. utrni o
temerario.

Zlo, n.  Uibel, n. male; Ungc<
mad), n. culamitd.

Zlo, adr. ubcl. malamenle.

Zloba, f.  USoSbtit, f. malizia,
vialvagila , malignita.

Zlobati, bna, o, adj.  boimiUfg,
boiljaf*, maligno , malvagio.

Zlobiti, bim, n. a. p.  cincm iibci

. ‘intr 'JSeleibigung geben-

ZLO

518

Z MA

fen, vnler male ad lino, otli-
are j  oerberben , ravinare.

Zlobljenje, n. UibelmoUen, n.
il voler male.

Zločastiti, stim, r. a. i.  f. Zlo-
staviti, Zlostavljati.

Zločest, a, o, j adj.  fdiledtt,

Zločestan, tna. ^fdilimm catlivo-

Zločestvo , n. ©dilcditigteit, f.
malizia, malvagita.

Zločinac , noa, ni. Uibdtbattr .
ajtiiTctbuter, m. malfoUnre.

Zločinstvo, h.  SKifFctbat, f.  ®tr>
brcdicn, n. misfatto, delilto.

Zloča, f.  ©dilccbtigfcit, ©cblimm.
(iti*. ©d)tirnem, f. calliveria,
catlirezza

Zločini, a, o, ) adj.  bbSartig,

Zločudan, <lna,o,f di calliva
indole, maligno.

Zločudnost, f.  SBoSartigfeit, f.
malignita.

Zlogjasiti, sim, v. a. i.  in iib.
len Muf bringtn, di/famare.

Zloulašenje, n. ®erlaumbung, f.
diffamazione , calunnia.

Zloguk, m UnglucfOprorbtt, m.

chi prof e/izza sreni ure.

Zloliotan. tna, o, adj. ubdae«
finnt , mičgunflig , maternic.

Zlohotnost, f  Uibelgefinntbeit,
f. melevolenza.

Zlokoban, Ima, o, adj.  bon
fctjlectjter ®orbebcutung, ominob,
di catlivo uugurio.

Zlomiti, inim , r. a. p. Jelovi)
f. .Slo mili.

Zlopamtilo, n. iVuk), bet ein
tbm jugefiigtcO Uibei nitbt oer>
giešt unb folgtidi radifiiditig ifl,
nomo ventticatiro.

Zlopata . f.  (Vuk), 8leitb, n.
mitteria.

Zlopatiti. atim, v. n. i.  bar'
ben atenb leiben, palire mi-
eeria.

Zlorad, a, o , adj.  fetiabenfrob,
chi gioiece del mule altrui.

Zloradost, f.  ©tbabenfreubt, f.
gioja maligna deli' altrui
male.

Zlorek , a , o , adj.  netlaumbe«
riftb , maldicente, maledico.

Zlosard, a, o, adj  f. Zlosardan.

Zlosardan, dna, o, adj.  bbfeit
Jjmrns , di catlivo cunre.

Zlosloviti, vim, v. a. i.  iibel
rtben, dir male, sparlare.

Z losi ut, m. f. Zloguik.

Zlosrčča, f.  (Vuk) Ungliiitt«
tinb, n. sfortunato.

Zlosrččan. ena, o, adj.  unfe«
lig , ungludlid). infelice.

Zlosrečnik, m. Ungliicflidiet, m.
nno sfortunato.

Zlost, f. f.  Zloča.

Zlostaviti, vim, v. a.  p.lmifi'

Zlostavljati, Ijam, v. a. i.  ( ban-
beln, malti ailare ; —devojku,
febanben, violare ona vergine.

Zlotvor. m.  tOtiBetljater, minuti-
fattnre : 3rcinb . m. nemim.

Zlolvoran, rua. o, adj.  ftinb"
licb, vernico ;  bofe, * cellerato■

Zlotvorski, ska, o, adj  ben
!Dfi(Tctbatern geborig , dei mul-
fatlori.

Zloiipotrčbiti, bim, v. a. p.  miš'
braudten, abueare.

Zloiipotrebljavati, vam, v. a.
i.  f. Zloiipotrčbiti.

Zlovoljan , Ijna , o, adj.  unmu>
tl)tg, mifjmutbig, malinconico,
di mal umore.

Zlnvoljiti, Ijim , v. a. i.  mi6'
mutbig madien, render malin¬
conico  ; — se, v. n.  (dimen
mutbig »erben, eeser di mal
umore.

Zmaj, m. SDradtc, finbrourm, m.
dragone, drago .  — ognjeni,
Jeučrbradtt. ni. dragone igneo.

ZNA 519 ZOB

Zmajev , a , o, adj. bež ®t«>
(tien, del dragone.

Zmajevit, a , o , adj.
it>ie etn ©radie, forte come
un dragone.

Zmajski, ska, o, adj.  ©radiem,
di dragone.

Zrnija , f.  ©diiange, f. šerpe ,
terpeni e ; Dtter, f. vipera.

Zmijoglav, a, o, adj.  fdilan«
genfbiiftg , avente la testa co¬
me una šerpe.

Zmijni, na. no, | adj.  ©dilan<

Zmijnji, nja, nje, j rteit* , delte
šerpe.

Zmo/an , /.na . o , adj. (slov.)
f. Uzmnožan.

Zuačaj, m.  .Rcnnjcidicn , n. seg-
no , contrassegno;  ©baralter,
m. caraltere.

Znacajan , jna, n», adj.  diaraf*
teriilildi , caratteristico.

Značenje , n.  95ebeutun<), f. si-
gnificazione.

Značiti, cim , v. n. i.  bebeutcn,
IjeiSen , significare , voter di-

, re, denotare.

Znak, m.  3tidten, n. segno,
contrassegno.

Znalac, znanca, m. dGiffer, .Ren.
utr, m. connoscitore; chisa
gualche časa.

Znamen , m.  f. Znamenje.

Znamenati, nam, v. a. i.  f.
Znamenovali I.

Znamenit, a, o, adj.  aužgejeidi«
net, insigne.

Znamenje, n.  3cidien, n.  se¬
gno, contrassegno.

Znamenovali, nnjem, v. a. i.
Midmen, btieidtiten , segnare  ,
co ntrasegnare;  —, v. n.  be>
beuten, significare , voler di-

-'~e,  f. Značiti.

Zttanac , nca , m.  SBclannte, m.
>i conoscente.

iZnanica, f.  SBefanntc, f. la co¬
noscente.

Znanje, n.  dBiffen, n. it sape-
re , scienza;  Renntnijj, Runbe,
f. cognizione. conoscenza.

Znanost, f.  ®ifTenfcfiaft, f. sci¬
enza',  Renntniš, f. notizia.

Znatan , tna, o, adj.  bcbcutenb,
bcnrtitcnživertl), riguardevole,
considerahile.

Znati, znam, v. a. i.  roiffen,
fettneit, sapere.

Znatnost, f.  tUnfeljen, n. tni-
portanza.

Znočiti, bini, v. a. i. f.  Zlobiti.

Znoj, m.  ©diineiš , m. sudore,
f. 'Pot.

Znojan, jna. no, arij.  im ©dimci-
9e, fdimetfiio. suriato,  i. Potan.

Znojav, a, o, adj ■ (Vuk) f.
Znojan.

Znojiti se, jim se, v. n. i.
fdiioi(Scn, sudare,  f. Potiti se.

Zo, zla, zlo, adj.  f. Zao.

Zob, f.  Jpafcr , ipabcr, m.  (audi
aUež mas jlatt bež £aberž bem
tJJferbe gegebcn roirb), avena e
tul to cio che si porge al ca-
vallo iuvece deli’ avena.

Zobanje, n. baž ©(Ten »on Jtor.
nem tl mangiare dei grani.

Zobati, bijem,' v. a. i.  Rorner
tffcn, freffen, mangiar gra-
nelli,  n. |>. kokoš zoblje ku-
kurjiz ; ljudi zoblju jagode,
trešnje , višnje, grozdje.

Zoben, a, o, adj.  (n. p. kruli),
»on fiafer, d'arena.

Zobcnica, f.  t. j. pogača, J?a>
ferbrot, n. pane d'avena.

Zobiti, bim, v. a. i.  n. p. ko¬
nja , mit #abct futtcrn, dar a
mangiar della biada  , deli
arena.

Zobljenje, n. baž Siittem mit
$aber, tl dar la biada.

ZRK 520 ZKIi

Zolmica, f.  Jpaftrfacf, m. sacco
it'arena.

Zobtin, m. eine 2lrt 3acfc, Dbcr>
flett), n. giuhberelln  , farset-
to, camiciuola , f. Ziilmn.

Zobunac, nca, m. f. Zobun.

Zolja, f.  f. Starš^n.

Zora, f.  SDioratnrotbe , f. auro-
ra  ; zorom, u zoro, mit Xa>
jceanbrucb, culla »puntar tlel
giorno.

Zoran, rna , o , adj.  ber tB?or»
fcntotbe, deli’ alba, deli’

a ur n ra.

Zorica, f. dim. f.  Zora.

Zoriti, rim, v. n. i.  1) Sag
anbrecben, farsi aurnra  3)
rcifcn, mulurarti ; 3)f. Zreti,
Zreliti.

Zornica . f.  ©ioraenmcffe, f.  SRo.
rate. n. rorale.

Zornik, m.  f. Durbin.

Zornjača, f.  (Vuk), f. Danica.

Zova. f.  f. Razag.

Zovina, f. f. Bazg-ovina.

Zovoiiti. nem, n. a. p.  rufen
(cinmal), chiumure funti vol¬
tu)  , f. Zvali.

Zračan , čna, o , adj.  luftij ,
aereu . d’aria

Zrak. m.  1) f. Zraka, 2) 8uft,
f. aria.

Zraka, f.  Sitbtiital)!, Sortnem
ftraM . m. rtiutjw del sole.

Zreliua , f.  »eifc, f. maturitd,
f. Zrelost.

Zreliti. lim, r. n. i.  rciftn,tei>
tt^en, maturare.

Zrelost, f.  f. Zrelina.

Zreo, ela. o . ailj. (.  Zrio.

Zresan. sna, no, adj. (»lov.)
f. .Shiljan.

Zresnost, f.  f. Sbiljnost.

Zreti, zrem, r. a. i.  fctoauen ,
feben . gunrdare , vederei  — ,
v. n.  reifen, maturare.

Zrio, zrela, o, adj.  rcif, mir
turo.

Zub. m.  3al)n, m. denle;  —
poiločni, ©pip. obcr 2luatn<
jabn, delilo  naniinn; — kut-
nji, <2tocfjal)n , m. ilenle ma¬
ture.

Zobar., boa, m. 3a()n, m. (tel
.Stammca. bes 9Jabe$ in etner
SDiafdline), delile del pelline,
detla ruola tli gualehe mac-
china.

Zubača. f.  1) SRetben m. ijarte.
f. rastru;  2) ®aac, f.erpice;
3i (Vuk) paniram ductylvn.
Kinn.

Zuhak, bka, m. dim. (.  Zub.

Znlian , .. adj.  n. p. bol,

3aim<, dei denti.

Zobat ,_a, o, adj.  1) jeiabnti
mit 3al)ncn oerfelien , denlalo  ;
2) £aarc aufben 3al)ncn babenb,
ft>i|iae 3unjc babenb , avenle
una lingun mordace.

Zubatac, 'tca. m. etn 3ifcb, den-
lale (pešce).  .

Zubatka, f.  f Cistilica.

Znberina, f.  3«bnfltif(b, n. gen¬
itiva .  f. Desni. f. pl.

Zuhič, m. dim.  f. Zub.

Zohina , in. f. angin.  f. Zub.

Ziiblti, hitu, r. a. p.  laljnen,
3at)ne maeben, far denti (p. e.
ulla sega).  —, v. u.  labnen,
3«l)nc befommen (j. SB. Jtinb),
gcquistar denti.

Zubiti, bim, v. a. i.  tajen, er-
piane, rastrelure , f. Vla¬
čiti, Branati, Darljati.

Zublja, f.  1) n. p. zublja inča
t. j. cepčica Inča. Spann.
©ebtib, n. »cbeggia di legno ,
5aeftl, f. tace, fuiccola.  f-
Baklja.

Zubljenje, n. Sajen, n. ierpicare.

Zubljica, f. dim.  f. Zublja

521


Z V K

ZVK

Zubni, na, « , ailj.  f. Zulian,
bna, o,

Znbun , m. f.  Z o I) uri.
j&nlmnae, nea,) m. dim.  f. Zo-
Zubunič. \  biniac.

“Učatj, čim, n. n. i.  f. Zujali.
Zujanje , n. gummctt , ©umicn ,
n. il s mi ar e. , susurro (del-
le. opij.

*n>jati , jim, v. v. i.  n. p pče-
lc, fumtncn, fumfcn, susurrare,
Tombare.

Jiik, m.  I ©cfumfe, ©umfen , n.
"Uku, f.  j susurro  , mtirmorio
(de.ll e dpi, mosche ec n.)
Zukati, ujem, v.  n. i.  f. Zučati.
fuknuti, nem, r. u. p. f.  Zučati.
Ziiliun , m. @en>alttl)<itigfcit, f.
vinlenza.

"iilumčar , m.  Sprana, ®ebru<
t , det, n. Hranim.

^urna, f.  (Vuk), fpfcifc bet ter
turlifctjcn Sftufif, f. zvffoln.
Jutra, ude. (sine.)  f. Sulra.
/,v an, a, o, pari.  gerufen,
, ebiamato.

Jvan, praep. (slov.)  f. izvan,
Jvauica, ni. bi' /' f. Zvanik.
"Vanik. m.  gelabener @afl (ju
tinem Jedrnat), ospileinritato,

Zvečali, čim, v. n. i.  flmgctt,
flirren, suvnare, strepitare.

Zvečka, f.  (Vuki, cine cifcrnc
<Klatte , bit in itn griccbifcfien
flloftern befcmberS in ber Siirtci
fiatt ber ©lotfc bient, lama tli
ferro che serve tli campana
specialmente nei conventi
greti delta Turchia.

Zvek, m.  f. Zveka.

Zveka , f.  Jtlang , m. suono  ;
©ctlirre , n. slrepito.

Zvekan, ni. SDummfopf, ®umm<
bart, ni. m t n c hi m i e.

Zveket, ni. f. Zveka.

Zvekelati, ketjem, v. n. i.  flir<
ren, strepitare, scricchio-
lure.

Zvekir, m.  ciferner 9ting an ber
Sbiirc jum anflopfen, 2tnftopfer.
Jiloijfer , ni. picchiatujo.

Zveknuti, nem, v. u. p.  er«
tlingen, risonare.

Zveknuti, nem, v. n. p.  koga
po glavi, .finen auf ben Jtopf
fcblagen (bafi c i  erflingt), bat-
ter aleuna per la testa.

Zver, f.  roilbci Sfjicr, fiera.
bestia.

Zverad , f. n. fiere , sat-

c o n vita to alta fes ta.

Ivanje , n.  9?uf, m. ehiamato:

,/Bcruf, m. vocazione.

"Varcati , cam, v. a. i. (.
Zvarcnuti.

"Varcniiti, nem, r. a. p.  eiitrm
<in iStbnicptben ober cincn Uta
ftitfliiber geben, tiar buffettn

.Ui našo.

"Varčka, f.  (A nk). Jlafenrtiibcr,
- cb n e!i e r m. huffetto di tiu-
f. Karpu.ša.

"' ati, zovein , r. a. i.  rufen,
'jhiamare  : — se , v. n.  fjci»

.. **n, chinmarsi.

"Večak, čka, ni. f. Klatilo, Klepar.

vuggtume.

Zvečati. ram . v. n. i.  (Vuk) ,
fcfieu amper blirfen, guardar
intorno con paura.

Zvere, reta, n.  f. Zver.

Zverinjak, m. Spiergarten, m.
serruglio di fiere.

Zverinje, n. coli.  f. Zverad.
i Zverka, f. dim.  f. Zver.

Zverski, ska, o, adj.  Spier«,
i ilelle fiere-, —  krug’(na ne-
i Im), Stl)ierf«i$, ni. zodiaca.

'  Zvezda, f.  ©tern, ni. stella ;—
pomična, “Planet, ni. planeta.
j Zvezdar , ni. Mrommi, ni. li¬
st rano mo.

zvo

522

Zvezdica, f. dim.  f. Zvezda.

Zvezdoslov, m. ttlflrolog, m.
astrologa.

Zviznuti i znein, v. n. p. f.
Zviždati.

Zvižd, m.  *|5fiff, at. fischio;
fflrjticb, n. šibilo.

Zviždati, dam i dim, v.  n. i.
pfetfen, jifcbett, fischiare, si-
billare.

Zvooati , ram, v. n. i.  (Vuk)
mit 3af>ncn fdntappcn, flappcn,
(n>ic bcr Jjunb, ©torcb), accef-
fare , strepitare coi deliti
(come il rane o la cigognia).

Zvocnuti, enem, v.  n. p.  (Vuk)
f. Zvocati.

Zvon. m.  O filang, m. suono;
3) f. Zvono.

Zvonac, nca, i». f Zvonce.

Zvonar, m.  1) ©locfengicijer,
m. fonditor di campane ;  2)
©locfntr, Aitftcr. m. cnmpanaro.

Zvonara, f.  1) ©locfcnuieficm,
f. fonderia di campane i  3)
(.  Zvonik.

Zvonarica, f.  1) ©locfcitnicfieriit,
f. mogtie del fondilore di
campane’,  2) ©tbcfncrin , f.
jtiillmti, f. campanura.

Zvonaričin a, o, adj.  bcr
zvonarica gcljbrig, apparte-
nenle alla  zvonarica.

Zvonarov, a, o , adj. hi
zvonar, appartenente allo
zvonar.

Zvonarski, ska, o, adj.  btn
(Slocfnern ober ©locfcngietmi
etehort^ appartenente  ni ca m-
panari , o fonditori delle
campane.

Zvonce, n. dim. f.  Zvono.

Zvonik, m. ©lorfcntljurm, m.
cam panile.

Zvoniti, niin, r. n. i.  Iduten,
flinacn (einen itlang »on iid)

ZAL

geben) , suonare (la rampa-
na);  —, v. a.  n. p. podne,
zdrava IVlariu, iduten (bi*
©locfc anjicljen) , suonare,
(Urar la campana).

Zvono, n. ©locfc, f. campana■
Zvncati, čini. v. n.i.  f. Zvečati.
Zvuk, m. .fllang, ©difltt,
suono. risonama ;  JtnnU, m-
scoppio.

^aba, f.  grojdi, m. rana  , ra-
nocchia;  —kornjata, f. Kor-
njača.

Žabetina. f.  aug. f. Žaba.
Žabica, f. dim',  fftbfrtjfctit, n.
ranuzza.

Žabic. m. junger grofeb, ranula,
. ranuzza.

Žabji, ja, je. adj.  geofeb- , bdi
grofdicn getjorig, di rana, del-
. le rane.

Žal*Ij i , Ija . lje , adj.  f. Žabji.
Žalmjak , ni. 1) grofcbloidt. nt.

fregato di rane;  2) 1'fiHie, f.
_ guaz so , palude.
Zabokrcčina , f.  f. Žalmjak f
Žaburina , f.  f. Žabetina.
Žacnnti, enem, v. a. p.  ilcchen
<_rote bic SBicnc), pugnere (ca-
_ me la pecchia).

Žakan, kna, m. Sialon, m.
diacono.

Žal , m. Ufcr, fflelidbe, n. Jtiiftc,
_ f. riva , tido.

Žal, indecl.  f. Žao, adv.
Žalac, žaoca i Žalca, m.  St« -
_ dicl, m. pungolo.

Žalba, f.  j. Zaoba.

Žalihoff, I interj.  Ittbet ©ott.
Žaliboze.i ©ottfei’« gefUgt, dis-
grazialamente.

ZAB

533

Žaliti, lim, v a. i.  betrauern,
deplorare  ; bcbaucrn, compa-
tire, aver compassinne, do-
lersi, rincrescere ; —, v. n.
na koga, eincm gram feirt,
mere in nggia , odiare  ; —
se, v. n. i.  na koga, firtt be«

. flagtn liber 3cmanb, lagnarsi.
Žalo, n.  f. Žal, mi.

Žalosan, sna, o, adj. f.  Žalostan.
Žalosnica, f.  cine iPetrubte,

. dimna afflitta.

Zalosnik , ni. OSctrubter, »n.
,uomo afpilln.

Žalost, f.  Sraurigfeit, f.  Scbrnerj,
m.  Stib , n. cordoglio, ajfan-
,»o, dunlo, dolnre, a f/lizin ne.
Žalostan, stna, o, adj.  be-
,.triibt, traurig, mestu, af/litin.
Žalostiti, stini, v. a. i.  betrii-
beti, contristare, attristare,

. affliggere.

Zalostiv, a, o, adj.  mitleibig ,

, pietosn  , f. Milostiv.

Zalostnica, f.  f. Žalosnica.
Zalestnik, m. f.  Žalosnlk.
Žalovati, Uljem, v. a. i.  i Žaliti,
Zainor, in. ©eiifpci, Scmurmcl
, n. bisbiglio  , susurro.

Zaiuoran, na, o, adj.  geraufcb«

, Poli, strepitoso , susurrante.

Zainoreuje, n. Sifpcln, !D?ur>

mcln, n. bisbiglio ;  !Rauf(t)Cn,

■ n. susurrn.

Zamoriti, rim , v. n. i.  lifpein,
murmeln , bisbigliare.

Zalijem, f. Žeti.

Zlo, zala, m.  f. Žal, m.

Zao, ailr.  n. p. žao komu bi¬
li, ti  eincm leib fein, tcib Hun,
rincrescere , dolere  /,ao mi
Ja na njega, i* bin ibm gram,

1 bo in odio , l' odin
Zaoha, f.  ilrauer, f. duolo, lut-

zov

fo; Jtlage, f. doglianza, la-
»»en to.

Zaoka, f.  (Vuk), f. Žalac.
Žapati se, parn se, v. n. i.  ftct)
fctieucn, temere-,  fitft genircn,
,, aver soggezinne.

Zar , m.  £i?c , f. calore.

Žara , f.  (Vukj f. Kopriva.
Zarač, m. Dfenflange, f. per-
s lica da forno,  f. Vatralj.
Zarak , rka , o , adj.  f)i?ig ,
„ brennenb , ardenle. ,
Žarilo, ».(Vuk)f. Vatralj, Žarač.
Žariti, rim , v. a. i.  n. p. peč,
bcik m.icbcn, infuocare;  ko¬
priva žari, bie SSrennc jtl brennt,
,, urtica punge.

Žarko, adv. caldamente,
^ ardentemente.

Zarkost, f.  £i?c, f. ardore.
Žarna, n. pl.  £anbmiil>lc, f.

molino a mano,  (Žarvanj.
Žarno, n. f.  JJarvno.

Žartva, f.  ( krsQ  Opfer, n.

vittima, sacrifizio.

Z:\rtvenik , m.  Dpferaltar, »n.
I' alt are in cui si savrifica la
vittima.

Žarlvovati, žartvujeni , v. a.

p. §’ i.  opfcrn, sucrificare,
.. immolare.

Žarvan , vna, I  in. 1) £anbmiil)>
Žarvanj, vjna.jlc, f. malino a
mano ;  3) SBiihlflein , m. pie-
tra da molino.

Žarvnjati, njam , v. a. i.  an
bcr Jpanbmuljle mablcn, maci-
nare nel molino  a mano,  f.
„ Mleti,

Zarvno, n.  f. Žarvanj i.
Žavoranak, nka, in. Slitter«
fpprn, m.  (cine iBIume) , con-
solida regale.

ŽKC 524 ŽEN

/.barij. m. )  einc?lrt bbljcrncr jt :n

Žbanj n,f.\  ne, sorta di raso di
.. legno per portur iacgua.
Žderanjc, n. SrciTcn, n. ti vn-
, rute.

Žderati, rem, c. a. i.  frejftn,
, vnrare.

Zdleb, m. f. Žleb.

Ždral, m. Sranidt, m. gr«.
Ždrao , ala, m. f. Ždral.
Ždreb. m. 8oo4, (j. ®. im 2ot»
„ tofptcl). pnlizza tli hitto.
Ždrebae, Irca. m  tn junger
, r.avallo giovine in-
., teru, f.  Pastnli.

Ždrebad, f. roli.  birjiincn, pol-
y  letlri.

Ždrebati se, bani se, v. n. i.

loofcti, £ooft iitbtrt. Irar  ti
„ sorle. ,

Ždrebeie, m. dim.  f. Ždrebae.
Ždrebe, beta, n.  Sudtn, n.
. polledrn,  (. Ohme.
Ždrebačak, tn. t. j. 7 . 11 I). Stil*
Icniabrt. m. denle di polledro.
Ždrebeei , ča. če. adj.  Jiilten-,
dri poltedn.

Ždrebence.eta ».<ii»i.f.Ždrebe.
Ždrebešee, eta, n. dim. (.
..  Ždrebe.

Zdreblea, (.  »tiMidiel SiiDen,
SKutlerfuHtn , n. polletlro fe-
. mina

Ždrebičica, f.  f. Olimlra.
Ždrebiti se, biitr se, r. n. i.

Jullcn teerfen , pgliare (detla
„ caratla).

Zdrelo, n. 1) (Schlunb m. gola,
hocra ; 2) ©cbirgbpag, m. par¬
no stretht (fra lemoiltagne),
.. f. klanac . 'Bogaz.

Zdreti, žderein, r. a. i. i.
, Zderati.

Zeca, (■  (Vuk) f. Žedjca.

Žečkati, čkam, v. a. i.(slov.)>
.. f. .Skakljati.

Žeči, žezem, v. a.  <$'.«. (■
,  brennen , bruciare , f. Žgati.
Žedan, dna, o, adj.  butfitj.
, arselalo. ,

Žedj, f.  f. Žedja.

Žedja, f.  ®ur(t, m. rele.
Žedjati, djam, v. n i.  ®»rd
leiben, burltcn, burflig (cin, a-
j ver, palir sete.  .

Žedjca, f. dim. (.  Žedja.
Žedneli, dniiri, v. a. i.  burfd’9
merben, divenir assetato.
Žeg, m.  3«»btr, m. esca  t
., Trud.

Želeti, lini, v. a. i.  rounfd)«'.
desiderare.

Železan, zna, o , adj.  eifern.
„ nonSifcn, diferro,  f. Grozden.
Železnica, f.  Sifcnbaljn, f. sira-
da di (en o.

Želežce, n.  cin Stiicfdien 6iltb'
. (erruzzn. ,

Železo, «. Sifen, n.ferro,'-
„ Gvoždje.

Zelir, tn.  f. Zlljer.

Želja, f.  IBiinfcti, m. desidt'
rio ; — za domovinoin, £cbn'
n>cl), n. desiderio delta p *'
tria , nostalgia;  — me J e !
ti  roanbclt micti bit  ait. ' llt
viene la roglia.

Željan, Ijna, o, adj.  brgierfa'
desideroso, bramoso , cupi^ 1 '
Željno, adv.  begtrrig, desidt'
ros a m e ute , hi  •a m o s a men 1
Zeloti, m. Stebel. f • ghianda •
Želuriac, d ca, m.  SMagrit# lH '
„ st omaro.

Želva, (/eAi*?), f. Kornj®**'
Žena. f.  ®tib. n donna  . f ell K
mina ; @attin, ©cmaljliii/ i‘
moglie , spona, consorte.

ŽER 525 ŽlJŽ

Ženad, f. coli.  cine fflltnje
'JSttbcr, quantita iti donne.
Ženar, m. SBeibernarr, m. uo-
mit lussuriiisu , amatore di
. donne.

Ženetina, f. ang.  f. Žena.
Ženica, f. dim. f.  Žena.
žeuldba, f.  f. Ženitba.
ženik, m.  Srautigam, m. spo-
.. to , f. Mladoženja.

Ženikov , a, o, adj.  be$ 'J3rau»

, tigamž, detlu spono.

Ženin, a, o , arij.  be* TOeibeg,
delta dolina; detla spo.su.
Ženitba, f.  Jpeiratfi, ^odijeit, f.
,i luzze; Sije. f. mati iinonio.
Ženltben, a, o, a d j.  jur Jpci*
roti), »ur ijodijeit geporig, nu-
, si ute ; epelid), maritale.

Ženiti, nim, v. a. i.  n. p. ko¬
ga dčvojkoin , »erlieiratticn
(fine DiannOperfon), sposare ,
ammogliare ; — se, v. n.  cin
‘Skiti jur ®rau neljiiicn, petra*
, tpen, ammogliarsi.

Ženka, f.  SBcibcpcn, m. donnina.
Ženska, f.  Sraiienjimmer, n.
, dimna, femmina.
ženski,ska, o, adj.  i»eiblidi,fem-
minino, femminile, donnesco;
,  incibifcp, effemniinato.molle.

Ženskinje, n. coli.  (Vuk) f.
, ženad.

ženturlna, f. aug.  f. Žena.
žep, m.  Ealcpe, f. saccoccia ,
*c ursellu, tasca,  (. I)žep ,

4 ' S|)a »-

*®ran, rem, ». a.i.  f. Žderati.
z erav, m. 1) f. Ždral; 3) ein
Ref er grauer Debi, hue grig-
2>o e grande;  3) ©tpitmticl ,
»'fcnfdtimmcl (tpferb), m. le-
ardo (cavallo).

Žerava, f.  ®lut, f.  Jtoplenfeuer,
„ n. bragia , lir a ge
Žeravica, f.  f. Žerava.
Žeravka, f.  f. Žerava.

Žesta, j f.  (Vuk), eine ?(rt M*
Žestika,( pornbaumes, ucer ta-
. tarieum.  Linn.

Žestikov, a, o, adj.  n. p.

štap, »on btpornbaum, del leg-
, no d' acero.

Zestikovlna, f.  £olj »on Že-
stika. lignmn aceris tar-
, tarici.

Žestina, f.  1) ffeuer, Spi^e,  £eb»
paftiafeit, f. fen; ur e. vivaci-
ta  ; Jjjeftigfeit, f. veemenza ,

, violenza.  „

Žestočina , f. f.  Žestina.
Žestok, a, o, arij.  feurig, pi(jig,
lebpaft, ardente, vivace;  (jef*
tig, veemente.

Žešlji, tja, tje, adj. comp.  od
žestok, fcuriger, piit ardente.
Žetelac, eo<;a, ni. ©dtnitter,
„ m. mietitore.

Žetelački, ka, o, adj.  ©cpnft*
ter*, ilei mietitori; — , adv.
nad) 2(rt ter ©dtnitter, come
__ i mietitori.

Žeti, žanjein i žnjein, v. a.i.
ernten, fepneiben (bie iiriicbte),
mietere , tagtiar le biade.
žeti, /.meni, v. a. p.  (in bet
3ufammenfepung mit iz,  iza,
o, za), prclfcn, bruefen, spre¬
mene.

Želva , f.  Srnte, ©cpnittjeit,
f mes.se, mietituru.
Zevkati, kam, v. n. i.  befjeit,
latrare.fdei cagnolini),  f. §te-
_ kati, Cefkati.

Žezlo , n, •jeptet, n. scettro.
Žeželj, m. (Vuki, ein Snbiitb.
ftoef fur bie ©djafpunbe, ba-

Zlfi

536

*tone che serve invece di
„ catena per ligar i cuni.
Žežen, a, o, part.  gcbrannt,
„ brucciato.

Žeženje , n.  Srcnncn , n. bruc-
„ ciare.

Žežin, m  (t. j. suhi tvardi
post), lircngc Jafttn (bet 2Bal«
fit  nnb ?5rot), digiuno rigoro-
^ so (con pane $ acgua).
Žganci, anacah, tu. pl.  ©tcrj
Četne TOcljlfpttj), m. polenta.
Žganica, f.  Sranbirein, f. ac-
„ guovite.

Žgati, žgem , v. a. i.  f. Zeci.
Žica, f.  1) Saben, m. filo;  2)
— zlatna, srebarna, gvo-
zdena, ®raf)t. m. cin »on ®!e-
»alt gejoacncr Sabcn, fil d'aro,
d'argento , di ferro ec C .; 31
„ ©aite , f. corda.

Žiemiti, nem , v. a. p.  (Vuk),
eitten Streicti oerfctsm (i. *.
mit eincc SRutlje), sferzare,  f.

„ Šinuti.

Žičen, a. o, ndj.  »on ®rai)t,
di fil di ferro, d'oro , d’ar-
gento ecc.

Zičica, f. dim.  f. Žica.

Zid, ro. f. Židov,
židak. dka . o. adj.  biinn (»on
_ Jlnfjiafciten), fluido, liguido.
Zidji, dja, dje, adj. comp.  f.

_ Židak.

Židov, »i. 3ubc. m.  ^ebraer, m.

Giudeo , Ebrett.

Židovka, I/. 3nbin, f. Ebrea,
Židovkinja, i Giudea.

Židovski, ska, o, adj.  inStfdl,

. giudaico  , ebraico.

Židovstvo, h.  Subentbum, n.

, giudaismo.

Žig, m.  I) IBtanbmal, n. nota
dinfnmia.  2) jluljcnbeS ©tcng-

ŽIL

Itin, um bamit cin Sodi bardi'
jubrennen, ferro rovente per
pertugiare un bučo ; — uda¬
riti , branbmarfen . bollare
(ignoininiosainente) con fer-
, ro rovente.

Ziganje, n.  Stcdicn, Srcnnctt,
. n. il pugnere, it brucciare.
Žigati, gam, v. u. i.  n. p. me¬
ne, tebe (Vuk), ftcdicn (im
Seibe, som ©cbmcrjc), punge-
, t e (il tlolore nel cnrpo).
Zjgavica, f.  f. Kopriva.
'Zigerica , f.  jcned Singcroeibt'
bas an bcr £uftr6f)re fjangt, vi-
scere pendenle ttalla trachea ;

— bela, Sunac, f. pulmone;

— čarna, Keber, f. fegaltt,  (•
*I>žigerica.

Zignuti, gne, v,impers.p.  f. Ži-

. goli.

Žigosati, sam i šem, v. o-
p. i.  n. p. vola, branbmot«
fen, bollare con ferro ro-
, rente.

Žila, f.  1) »bcr, f. vena;  2)
“Burje!, f. radice;  3) — vo¬
lovska ili volujska, Ddtfcit'
jicmer , m. nervo di btte;  —
bela, Sftcroe, ni. nerro,f.Živac.
Zilast,/a, o, adj. aberietit, ve-
Žilav. { nošo;  neroig , nervoso;

nuiSfelig, musculoso,  jab, te-
, noče.

Žilica, f. dim-  i) Safer, m. fi'
bra;  2) f. Žila.

Žiiiti, lim, v. a. i.  n. p. pra-
sc (Vuk), dnem  ©dimcfn b« s
Stnicjeicnfc unterbinben, bamd
cs nirftt laufen fann, legare il
piede del porco sopra il  J*"
noccbio a fin che non pošto
s fuggire.

Ziljer, ni. Sicifab, m. pigionale.
fittojuolo.

527

ŽIV

ŽIT

Kimati, žiniljem. v. n. i.  (in
bcr3u|gmmenfe?ung mit ir.,  i7,a,
o, na, 7 ,a) , „preffcn, bruefen ,
, »premere, f.Žeti.

Kiočiti, čim, v. a. i.  n. p. krov
t. j. pribijati žioke 7,a ro¬
gove , latten , assodard per-
, lici k« sul tel to.

Zidka. f.  Oatte, f. pertica, cor-
. rente , as.iice.tla.

Kir, j«, l) bie Srudit ter ®al6<
btiume ubcrljaupt, irelcbe ten
SSalbtljicren jum Jutter bient,
frutto di gualungue albero
Silvestre che serce pel fo-
raggin at salvagiume; ‘i)  ffii«
» ditln, f. pl. ghiunde,  f. Želud.
Kiran, rna, o. ud j.  n. p. polje,
šuma, fructitbar, fruttife.ro ;
— no stailo, cirtjclfreffenb, che.
,manyia le ghiunde.

Kirka, f. i  Želud.

Ziriti, rim . c. a. i.  n. p, svi'
nje, mit gidicin maften, in'
» 9 rassare culle ghiunde
Klrovan, vna, o, f. Žiran,
» rna. o.

Kirovina, f.  gidielung, f. pas-
» col« di ghiunde.

Žirovnica', f.  gicbetmaftgclb, n.
SScjablung fiir bie ©cbroeine,
»tltbe in bie ©idielung getrie«
beit n/erten , jinga, tassa per
i porot che si mandano al
»puščalo di ghiunde.

Zitak, tka, m. Eeben, n. vita,
»f. Život. „

Zitak , tka, o , adj.  f. Židak.
Zit*n. tna , #, adj.  1 reieb an
ftetreibe (j. 83. ba6 3nbr), fe-
cuitda di biade;  2) ©etreibe«,
»<bi hiade.

Zitar, m. ©etreibebanbier, Orrncbt.
banbltr, m. negozianfe coile
hiade, coi grani.

Žitarica, f.  1) žena, gructit.
banbicrin , f. una negozianfe
a moglie d’ un negozianfe di
hiade;  2) ladja, ffietreibefcbiff.
,, n. borca da hiade.

Žitelj, m. (russ.j  f. Stanovnik.
Žitji, tjatje  , adj. comp.  f.
Žitak, Židak.

Zitkoča, \f.  SJiinne, geitigfeit, f.
Žitkost, S ftuidita ., ligiiidita.
Žitnica, f.  ©dieuer. f.  5rud>t»
^ boben, ©peicbet, m. granajo.
Žito, n.  ©etreite, n. grano,
v  tiiada.

Živ, a, o, adj.  1) lebenb, (eben-
big, uiro; 2l iebljaft, vivace;
3) živa želja, beifier 2Bunfd>,
„ desiderio arde.nte.

Živa, f.  SuccEftlber, n. argento
, v ir o. m er ourin.

Živac, vca, m.  Stcroc, ni. ©pann*
nber , f. nervo ; kamen, Sen»
erftein, m. pietra fuoe.aja, da
fuoco.

Zivad, f. coli  £aubgcflugel, n.

vulalili domestici,  f. Perad.
Zivalian, ima, o, adj.  lebljaft,
„ munter, vivace.

Zivalj, vlja, m.  glement, n. e-
., leme uto.

Živariti, rim , v. n. i.  fiimmer«
licb teben, borben, vivere mi-
, seramente.

Živeti, vem i vini, v. n. i.  Ie»

. ben, vivere.

Živica, f.  živi plot, SBauotljtefe,
f.  griiner, lebenber 3aun, sie-
_ pe piantata.

Živina, f.  1) 23icl). n. bestia¬
lne;  2) ©efliigcl, Seberpiel). n.
volatili;3)  (Vuki itrcbg, flrant«
,, Jjeit, m. canchero , ca noro.
Zivinče, četa, n.  £airttl)ifT, n.
,, bestia.

Živinski, ska, o, adj.  tbierifdl,

7, IV 538 ZRE

»ieljifdt, beslinle, animalesco ;
^ uril'. t>iel>tfd). bestialmente.
Živili, vini, v. a. i.  1) beleben,
im fcben erljaiten, vivipcare;
2) f Živeti.

Življenje, n. Eeben, n. il  vive-
_ rt, rita.

Življeti, vem i vim, v. n. i. f.
Živeti.

Živnnti, nem, v. n. p.  (Vuk),
aufteben , ju Jtraften fommen,
__ ricicert , riartrsi.

7.ivo, n. Zljict, n.  lebenbež fflt«
,, fen, animnlt.

Živo. arin. lebijaft, vivacemen-
te ; ftarf, fefl, furtemente, us-
sai ; fdmcU , presto.

Živoder, m. Mbbcrfer, ©diinber,

m. scorticatore.  „
Živoderac, rca, m. f. Živoder.
Živolina, f. (Dellabella),  f. Tru-

iieljika, Kukuta.

Živopis, ni. ikrsl)  f. Slika.
Žvopisac, sca, ni. (krsl.)  f
Slikar.

Živopisati, išein, v. a. i.  f.
Slikati.

Živost, f.  Eebbaftigfeit, f.  t>i-
vacita.

Život, m. Etben, n. vita j  Scib,
tn. rita; /.a života, bci Sebe«
__ jeiten, in vita.

Životan v  tna , o , arij. (Vuk)

n. p. životno jagnje, mobl*
beleibt, corpolente.

Životariti, rim, ». n. i.  f. Ži-
- variti. • ,

^ivotinja, f.  f. Živina.
Životinjskl, ska, o, arij. f. Ži-
„ vinski.

Zivotvorac, rca, m. Cebenbig.
, matbtt, m. vivipcatore.
Zivotvoran, rna, o, adj.  be»

lebenb , lebenbig mactienb, m*

j vipcunte.

Životvoriti, rim, v. a.  i. be<
Itben, lebenbtg matben, vicip-

.. tare.

Žižak, žka, m. 1) einfadifle 5W
Eampcit, specie semplicissitnu
di lampade;  3) Jtornrourm,

, pnnteraln.

Žižka, f.  f. Ugljen živi.

Žleb, m 4' f■  3!inne, f. proti-
,. riuja: flanal, mi. canale-
Žlebiti, bim. v. a. i.  JU eilt tt
SRinne aueijoblen, scavure H
, canale.

Žlčzria , f.  ®rufe, f. glandolo-
Žlica, f.  Sbffel, mi. cucchiajo.
Žlje, aiiv.  f. Zlo, adv.

Žmati, žmim, t>. n. i.  Me JW'
gen jugefdiloffen balten, tener
, pli orehi chiusi.

Žmirati, ram, v. n.i. f.Žniiriti.
Žmirav, a, o, adj.  (Vuk),
blinjelnb, sbirciante.

Žniiriti, rim, v. n.  i.,,1) bl(*'
jcln, sbirciare;  2) f.  Žmurltn
žmirka , f.  f. Žmura.

7,m ulj, i ni. itrinfgla«, n. bic-

Zinilo,ula,j cMere , gotto do
bere.

Žumra,f.9Slinbe(ul)ft>'el, n. giuo'

co a mo s ca citat , f. Žmirka.
Žmurečke, adv.  mit gefcblofff'
nen 5tugen, a ncchi chiusi.
Žmuriti, rim, ,v.  n.i.f. Žiui.ritl-
Žnjeti, žnjem, v. n. i.  f. Žeti'
Žohar, ni. @dm>abe, mi.  cin fd)i» ,f '
jet Jtiifer, ber ficti gerne in ct f
.ftu dieti unb ©peisfammetit aui'
balt, sorta di sr.arabeo nerOi
che suole trattenersi nelV
„ cucine immonde.  „
Žrebati, bani, v. a. i.  f. Ždreb*t>’

589

ZU'I

ZUM

Zrelo, n.  f. Zdrelo.

Žreli, žerem, v. n. i.  f. Ždreti.
Žnber, m. ©cjroitlcber, n.  gar-
ritn ; ©elifpel, n. bisbiglio  ,
„ susurro.

Zuberiti, rim, n. a. $ n. i.

iroitfcbern, garrire;  fcbroapcn,
_ ciarlare , susurrare.

Žulior, m.  f. Žuber.

Zuboriti, rim, v. a. i.  f. Zu-
.. beriti.

Žufc, m.  ©nUc, f. fiele.

Žudan, dna, o, ndj.  1) bcgie-
rig, desideroso  , bramoeo;
, 8 ) t Vu k) , tmrllig , aeeetato.
Zmleli, diiii,l». a. i.  iviinfcben
Zndlti, <lim,( dtniderare ; be>

^ 0 ci)rcn, bramnre,  f. Želeti.
Zudnja, f.  fflunfcb , m.  SBegtcr*
, bc, desiderto  , hrama.

Zuliak, lika, ». adj.  bittcr,
, urnam,  f. Gorak.

Žuhkčina,) f.  Sittcrfctt, f.ama-
Zuhkoča, irezza, acerbild.

Z uj a n , m.  f. Žuton|a.

Žuk, a, o, adj.  f Zuliak.

Žuka, f.  f. Žukva.

Žukov, a, o, adj.  »on ffietten.

ban Iti y n . ,n giunco , di gi-
. neslro.

Zukovina, f.  Jpol( »on *Bciben-
baiim, legno di giunco, di gi-
■ netim.

Zukva, f.  IBctbcnbaum, m. giun-
, Co , giuestro.  .

"Hiti, lim, v. a. i.  f. Žuljiti.
Zolj , m. ©cbroicle, f. callo.
? tt Uati, I ja m, v. a. i.  f. Žuljiti.
Zuljiti, ijim, n. a. i.  briicfcn
<bcr ©diul)). fcbmiclen macben,
•ne al/irt, far ralli, premere
■j da * car pa)  ,

‘Hinanjak , m.  f. Žuinance.

Zumance, ca i cela, n. gierbot.
, ter, m. rosso del uovo, tuorlo.
Zuna. f.  f. Žiinja.

Žnnja, f.  ©pedtt, m. picchio.
Župa ; f.i)  (Pfarrei, f. parochia  ;

8) JpauSgeitoffen, coabitatori
„ 3) fonniged 8anb, lerra aprica.
Župan, m. ©cipami, ima cari¬
ca presto i Croati, conlef;
— varliovni ili veliki, Dber*
gcfoann, m. conle supremo.
Župan, pna, o, adj.  n. p.
„ zemlja, fonntg, aprico.
Župania, f.  ©efpannfcbaft, f.
. comitato.

Ziipnički, čka, o, adj.  t>en
iDfarrerit getjorig, iDfarr>, dei
. parrochi, parochiale.
Župnik, m.  Dfarrer, m. par-

s roča.

Žura, f.  (Vtik), ein (ieiner unb
biirrer ©Jenfct), uomo piccnlo e
, maaro.

Žurav, a, o'“, adj.  (Vuk) flein
unb biirr , piccolo e magro.
Žurlia, f.  ©cbrdnge, n. calca;

. ®i(e, f. frelta.

Žurenje, n.  ©puben, n. affrel-
„ tnmentn.

/urili se, rim se, v. n. i.  ficb
, fpuben, ciicn , affretlarsi.
Žustar, stra, o, adj.  (Vuk),

„ f. Okretan, Kitar.

Žut, a, o, adj.  gelb , giallo.
Žntao, tca, m.  Sufatcn, m.

, ©otbltiicf, n._zecchino.

Žulak, m. f. Žutac.

Žutenica, f.  ©elbfucbt, f. Ute-
rizia.

Žil teti, utim, v. n. i.  gclb i»cr«
ben, divenirgiallo.

/utica, f.  f. Žutenica.

Žutilo, n.  gclbe Satbe, materia
K er colorir giallo.

Žutina, f.  ®dbe, giallezza.

34

ALT

530 /. r. \

Žuliti, utim, p. a. i. gelbcn,
gelb machen, colorir giatlo ,
ingiallare;  — se, p. n.gelb fcm,
jtib crfdieintn, apparir glalln.
Žutialian, lina, o, adj. ttmti
Diib. gelblidit gialleltu.

Žul k a , f.  f. Starnatka.
Žutkast, a, o, atlj.  f. Žutjalian.
Žutokljun , Im. cin 2?ojel i

Žutokljunae, nca, i mit gcfbeit
.©cbnnbtl, uccellodi hecmgiollo
Žutokos, a. n , mlJ. blonbbaa-
tig, di capelli hiondi.

Žutonja ,f,  falbctDdi i.buegidU 0 '
Žutosl, f.  f. Žiitiua
Žutovoljka.f. !Rotl)fcl*cn, JttW‘
frbpcbcn. n. petlirosso.
Žutuga, f.  f. Žutenica.
Žvakati, /vačem, v. a. i.  faM‘
. en , maslicare.

Žvale , f. pl.  ®cbi(i am 3«umt •
,, m. mo rsiera.

/.valuti, /.valjem, p. a. i.  (•
Žvakati.

Žveplo, h. (slov.) f.  Snmpor.

Rona c.

^urstiia imena niužka i ženska

A

ANA

! lra w, m, Jtbraljam, m. A-
Ad,“' n "-

17. m.  ','ibatti, in. Adama,

4, l ,a,,ku -

AdJ 1 ! m.  Vltolpl), m. Adolfu.
Vih ’ m '  ^oaiS, ”*• Adonide.

K

C”, m. Vlbolpl) , m. Adolfu.
»i. Utonil, m. Adoni
f.  Jlaatfja , f. Agata.

‘ I > f. dim. i.  Agata.
aj,.- 7 ®, f. Ugnct. f. Agnese.
Aj|7> »i. Sljar, m. AJace.

Š'“ a / f '

SJI«, |m. ?tct)tfl«f m. Achille.

A|>. »i,  Albrecht, m. Alberto.
‘Mi,:' 11 ’ m. Slleji-*, m. Alessia.
*lr 0| T' >«. f. Alojzia, m.

)k>„-

> m. JllpponS, m. A/-

S'--

SP- '■

A|Nn» t.t :  9,le ' (lu<m ,-

A| !>ic l ' m - f-

A$°;, "*• <• Alojziai m.

I m.  Jtmbrofiub, m.
’ i Ambrusio , Am-
'V (•„,>' brogio.

'• «nna, f. Anna.

Al)G

Anastasia, m.  <f f.  2lna(la(iwS,
m.  ?1 naftalin, f. Anastasia,
Anastagiu  : Anastasia.
Anastasij, f % n.imui,A-
Anastasje, nastaxi „_
Anaslazio , )

Aneica , f. dim v  f Anka.
Andja. f.  f. Amljelia.
Andjelia, f.  Mnstlia, f.Angetia.
Andjica, f. dim.  f. Andja.
Andjuša, f. aug.  f. Andjelia.
Anica, f. dim.  f. Ana.

Anicica, f. dim.  f. Anica.
Andraš, m.  f. Andria.

Andria, m.  SlubttaP, m. Andrea.
Anka, f. dim.  f. Ana.

Anta,

Anton, I
Amonij,

Antonij«

Antun, )

Ardoje, m • Jlrtljur, m. Ar tur o.
Arsa , I m.  Slrfemu«, m. Arse-
Arsenic. (rito, f. Senko, Ženko.
Atanasia,) m  atitjotiafTuS, m.
Ajanasie, > ^i ana sio.

Atanasio. I

Augnst. «(.2lU0uft. m. Avgusta.
Augustin , m.  ifugudin, 711 . Au-
gustino.

31»*

BOB

532

C AS

Avrain , m. f. Abram.

Bara , | f.  SSarbara, f. Bar-

Barbara, ( bara.

Biircko , m  Srictiud , m. Bri-
zio.

Bariča, f. dim.  f. Bara.

Bartol, m.  ®artlu>lomaud, m.
Bartolnmeo.  f. Jernej.

Bealra. f.  f Blaženka.

Belan . m.  tHltnmis , m. Albina.

Benedik, /m.  ®cncbift, m. Be-

Bcnko, {nedetlu,  f. Blagoje,
Blagoslov.

Berislav, m.

Berko , m f. Ferko.

Blagoje, m. f.  Benedik.

Blagognst, m.  gurcniud, m.
En srnin-

Blagnrod, m. Sugcmud, m. Eu-
genio-

Blagoslav, m.  f. Blagoje.

Blagotvor , m.  SSontfacitid , m.
Bonifuzio.

Blagovoj, m. SuflratuS, m. Em-
strato.

Blaž , m.  33!a(tud , m. Biagin.

Blažena, '8cnta, f. Brala.

Blaženka, f.  žtcatrir, f. Bea-
tricr.

Blažko, m.  f. Blaž.

Bogdan, m.  Scotat, Klgobofiuž,
m. Deodatn  , Teodnsio.

Bogdana, f.  Scobata, f. Deo-
daia.

Bogoboj, m.  Siirditeaott, m.
E//sebi n.

Bogobval, m.  fflottbanf, m. Teo-
timo.

Bogoje, I m. ©ottlicb, Mma-

Bogoljub, j bend, m. Teofll, Teo-
filo , Amaden.

Bojromil, m. f. Bogoljub.

Bogomila, f.  £()eopl)tla, f. Ten-
fila.

Bogomir, m.  ©ottfricb, m. Go-
fredn.

Bogo.sav, m.  f. Bogoslav
Bogoslav, m.  Oiottlob, »»•
Bogumil, m.  f. Bogomil-
Boguvlast, m.

Boleslav, in. SSoleitaui, ,n '
leslao.

Bosiljka, f.  iPafiltdfa, f-
siltscti.

Boško, m. f Božko. , .M
Božena, f.  IBatalie, f'■

Ilir

ga¬

ni.  5£f)cobor,


Božidar

doro.  ,

Božidara, f.  SJjtoborti r
dora.

Božko, I grjatalfiS, «»• - v
Božo, ( . ,

Branimir, m.  SBranltntt"
Branimiro.

Branislav, ni.

Braniatao.

Branko , m.

Branoje, m.

Bratoijub, m.

dolfo  , f. Ljubibrat.
Bretislav, m.

Budimir, m.

Budisav, m. f.  Budisla'
Bndislav , m.

(f(C-

ta

'žirantu!« 11 *'

StboM -

0-

•f0‘

Cecilia, f.  Sactltt/ f* ^ eC
Čeligoj, m.

Ceiiinir , m.  _ ,

Celisav, m. f- Celi«**' -
Celislav, m.

Ciaslav, m.  f. Casla\* .
Cveta, f.  5 lera, f. 1 1 °. r ia« e '
Cvetan, m. n *- f

Cvetka, f.  f. Cveta.

Cvetko, m.  f. Cvetan- ^
Cvetoje, ) m  giorrittti 1 '
Cvetoljub, > jriorentin 0 -
Cvctoš, )

Časlav, m. f. časti* • j, > f
Častibog, m.  ^bimotUt"

. Tirnotea. .  -j. 0

Castimir, m.  gSrtitfr 1 ' 1 "

1

I

I

I

I

t

It

tt

l)

1)()M

533

GAB

Castisla'’ > vi.

ČedoljuD. *»•

Odlomil • m -
Česlav, vi. f-  Cestislav.
Oestimir . »«• f- Oastimir.
Čestlslav, m.  f. Castislav.
Čislan , )»>• Jfcinfiolt, m.Bai-

Oistislav, j nuldu.

'.'dl, j hi.  SpdU', vi. Ciritlo.
birilo. *

balibor , vi.  f. Libor.
bali m ir, vi.

ftamjan. { vi.  Sandami? , m.
bamljan,) Vumutnv.
bani*. vi.  f. Danilo,
banica, f.

banilo, vi.  Sanici, »n. Daniele.
banko , ni. f. Adam.
bjinimir , m.
bariislav, m.

jfavorin. m. “JJiartiii, m.Marlino.
Jjavroslav. ni. f. Davorin,
"avroslava, f.  SRartidna, /'.
. Murziuvu.

Jdiiuir, ni.

, ?**iniir , m.

< " v »slav, m.  SBirgil, vi. Vir-
jjdio.

(li^jtria, I m. Senictriu«, ni.
C'tde, ( Deme/rin.

, 11  > m. ©omtnifits, m. Do-
l,j" le ;uco.

bij?!*: I vi . Sioitpfiui, m.Dio-

bin,i, > 1 vij/i Dinnisio.

. 'tlita- ■ -

bJS*ln,

b«u 0l - in . vi.  f. Blag-otvor.
bo^fo-st. m

b>“«Jilo’. ^8dtb°Pbillt^/ vi.

Jj0||J OS J av  , HI.

Nhh Slava  c <'
m.

°S«j, m.

>.f, tra. hi. f Dimilria.

Oorka ® oto,l > c “' f-Durutea.
Draginiir. hi.

Draginja,! t'.  Karolina, f. Ca-
Dragoila. 1 rutina.

Dragoljnb, hi.

Dragomir, m.

Dragosav, I
Dragoslav,)

Dragoš, m.

Dragotin, vi.  Sad, m. Curlo.
Draško, hi.  f. llražko.
llraiko , m.

Drčnka, f.  Sorneitc, f. Cor-
nelia.

Bujam, jma . vi.  Soijmuč, vi.
bojmo.

Danko, hi,  f. Hinko.

Dušan . i/i.

Diiševlad , m.

Eduard, i . ... .

Kdiiardo, "*■ f ‘ Mavol J ub -
Klisabeta, f.  f. Jelisava.

K n (cini a , f. Kerna, Kenija.

Evgenij. j -
Evgenije, ni. f. lHagorod.
Kvg*enio

Kvtimij, I m.  €hitimtu$, m.Eu-
Kvlimije, \ ti mio.

Fabian. m.  Fabian, m. Fubiano.
Fema, if.  (£up(jcmia, Eufe-
Femia, S nitu.

Ferdinand, \m  ftcrbinanb, m.
Ferdinand o, j Ferdinanda.

K;i!2:i »• f - F(!riiina “ rt< >-

Filip, m.  1. Filip.

Francika. } f-  Fra " ciika *
Frančiška,.

Kr
Fr

Franjo . hi. 5ratij , vi. Fran¬
ce* cn.

Gabriel, m.  f Gavril.

Gabriela, f. Gavrila.

*' ran riška, i ,•
Kranja. > jj
Kranjica, I

Sranjista, f,
rancescu.

HVA

53-1

Gargur , m.  Orcgor, m. Gre-
gorio.

Gašo, m. i.  Gašpar.

Gašpar, ni. Jtafpar, m. Ga-
sparo.

Gavra, f.  f. Gavrila.

Gavril, ni. ©atricl, ni Gab-
brielle.

Gavrila, f.  ©abriele, f. Gab
briella.

Gavro . m. f. Gavril.

rervnsiie ^ m - ©erti.iuui. ni.
irervds ie,> „

Gervasio ,1  Ge ' i asl °-

G.jor#jc, ni. f. Gjuragi, Juraj.
Ginka',; , ... :

Gjuko , \ ”*• ’• ( 'J ura =J-
Gjuragj, rgja, m. Oeorg , ni.

Giurgio ,  f. Juraj.

Gjuroni. f. Gjuragj.

Gjurgjija, I f.  ®cor<|tne, f.
Gjurgiillka, ( Giorginu.
Gligorlje, m. i. Gargur.

Go jili ir, m.

Gojsav. (

Gojslav.i
Gojša , m.

Golili*, m.

Goluban. in. tSoloman, m. C-t-
lom arino.

Gosto mil, m.

Gri teorije, m. i  Garg*ur.
Guljermo, m.  ‘IStlljclm, m. Gui-
lelmo.

Hektor , m.  f. Jektor.

Henrik, in.  £etnrtcf) m. Enrico.
Heraklii, im.  £erafltui>, m. E-
Herakllje. raclio;  £crfule$, m.
Herakli jo, i Eratle.

Herkul, m.  f. Heraklij.

Hinko, m.  f. Henrik.
Hranislav, m.

JJrelja, m.

Hvalimir , ni
Hvallslav, m.

JOS

!|natio’( m - San«}. m. Ig"**" 1 '

liia, ni. Stios , m. Elia.

Isaija, ni. 3ef«i«I, ni.

Isukarst, ni. 3cfud)ri(l, «>• u
.ti/ Chrinto.

Isus , ni. Scfuš , ni. Ge.'"- ■

Ivan . ni. Soljann m. Gin” 11 "
f. Jovan.

Ivana , f.  SoOamta, f■
no, f. Ivka-

Ivaniča, f.  f. Ivana- ^

Ivica, ni. <tim.  Jpančebe"'
Giovanninn.

Ivka, f.  f. Ivana.

Ive, I

Ivo, j

m. f. Ivan.

Jačim, ni. Soottiim, » l
chimn.

fiiOf

enimi).  _

Jodviga, f. JpebTOtgc.I / 7  ""
Jaga, f.  f. Agata.

Jagica, f. dim.  f. Agi ,;a '
Jagoda, f.

Jakob, ni. f Jakov.

Jakov, m. Sacobuč, "t-
cnmo.

Jakša, ni. f. Jakov.

Jana , f. i.  Ana. .

Janja, f.  Mpned, f. A9"*'
Janko , ni. f Ivan.

Jefrem, ni.Spftratm, m.ol

ni. f. Evtlinijd-

Jepto. t

Jevrcm, ni. f. Jefrem- ^,fi-
Jeki or , m.  fteftor . >'*• ,
Jelena, f.  Jelenc, f-
Jelisava , .f.  Glifabetf!. I
nabeta. , a .

Jerina, f.  Srene, f- " e
Jerko, m. f. Jeroiim- rt ob
Jernej, m. (slov.) f-  »%,. C'
Jerolim, m.
rolamn.

Jeidimir. m. . ..... ,

Job, m. ^tiob, m. °‘°i iu geff e '
Josip, ni. Sofepb, ,n - u

LJU

Jo,

LAC

535

Jovf a ’ f-  Sofepbinc, f. Giuseppa-
J ovo„- "*■ f - l'an.
a,la » in. f. Ivana.

j i <; a

ovi 7 ’ m - dim. f. Ivica.
° Vk<a . f. f. Ivka.

f- f- Ivana.

Jui^ » 711  ■  f. Jovan.

Jm?’ * f.  Sulian«, m.iOiu-

liana.

Ju,..'!> f-  f. Juliana.

G;,. ’ r .ia > m, @eota  , m
i®be ®*° > f Gjuragj.

K ;trs : ,,ts  f. J tiraj.

’ m - Sfjtifliait, m.

IfOlofnro  »*•

MU,

•Vr* 1  ’

Cri-
Cri *

jtatljanne, /\ Ca-
tarina.

tQ? r m a , i..

*(<!•/,j'1'li' Z - ■ dim , f Kata.

i.*iW7 ’ "*• Jlafiimr, m. Ca-

K, v , llr o.

JCl|ih?j r . '«• f. Kazimir.

Mii

itiiS 1  m. f. Kliinenat.

,.C(eV, al ’ nta

k ',li lni >- • m-

m. Siemens, m.

'nir

m.  Ceni¬

le ....

h«n ’

i.''ai/n. • m. Jtonrab . m. v
"° a ^tam. m. Filippo

m  • m. Sonflantin ,
h*. “»lino.

<Vk  .Jin, i f. Konstantin

s**.«.

K?:.--
Bs-

m.

m.
>  m.

s

w*

S,

S5 r CV«-r

*n. f. .Strpan.

'■ Svetoljub.

••iicr -'

1 "*• f- Ladislav.

Ladislav, »n. SabiSiaro, m. f«.

dislao , f Vladislav.

Lav, m.  fieo, m. Leone.
Lavoslav, m. Scapolb, to. Leo¬
polda.

Lazar, m.  Sajarus, m. Lazar,/.
Lazo. m. f. Lazar.

Lelia, f.

Lepa, f.

Lepava, f.

Lepoje, m-
Leposav, (

Lčposlav,\ m '

Loposava, tf.  Duldjcria f.Pul-
Leposlava, \ cheria.

Keksa, 1 ) m.  SllefinS , m. Ales-
sio  , f. Leš; 3) f. Sllepia, 2lle.
ranbra, f. Alessia, Aleš a an¬
dr a.

Lesandro, m.  i. Skender.

Leš, m.  StleriS, m. _4lea#io.
Lesa , m.  f. Leš.

Lilior. m. (iechiech)  f. Ljnlior.
i.inarta,/m. Seonbarb , m. Lea-
Linarto,{ navda.

Litobor, n.  f. Ljutobor.
i,iza, f.  f. Jelisava.

Ljuba, f.

Ljubava, f.

Ljubdrag, m.

Ljubihrat, m.

Ljubica, f.

Ljubimi!*, m.

l.Jubivoj, m.

L.lubislav, m.

Ljubomil, m.

Ljubomir, m.  f. Ljubimir.
Ljubor, to.  f. Ljutobor.
Ljuborad, ro.

Ljuboslav, (

Ljubosav.j
Ljuboslava,! ^

Ljubosava, j ''

Ljubotin , m.

Ljudevit, m.  Subroia , m. Lo-
dovico.

MIH

;>36

MOM

Ljudevita , f.

Ljudomir, m.

Ljutobur, m.

Ljutomil, nt.

Lojza , f.  f. Vekoslava.

Lojio, in. f. Vekoslav.

I,ora. I f.  Sleonora, f. l.eo-
Lorika,( nora.

Lovrenac, nca, m. Sorcnj, ni.
Lorenzu.

Lovro , m. f. Lovrenac.
Lubor, m. f. Libor.

L^da.l f-^.r.Luc.ia.
Luka. m.  8ufa6 , m. Lucu.

Manila ' f '  TOa « Cfll ' n: ' f.
Mandalena,'

Manojlo, m.  Smanucl, ni. Ema¬
nuele.

Maca, f.  f. Marica.

Maria, J A f-  *«•*.

Marica , f.  5Karted)en , f. Mu-
riel/e.

Marga. f.  f. Margareta.
Margareta , f.  SJiarjarettie
©rett, f. Margherila.
Margita, f.  f. Margareta.
Marko, m. ®JarfuS, m. Marco.
Martin, m. f. Davorin.

Mate, |m. Wlattl)jut, m. Mal-
Matej, | teo.

Matia, m.  2!tatl)taS , in. Malin.
Mato, m.  f. Matia.

Mavro . m. SBiorij, nt. Mauri-
zin ; SKauruS , m. Maur.i.
Mečislav, m.

Meško, m.

Mica, f. f.  Maca.

Mihail, I m. iKidiatl, m. Mi-
Mihailo,) chele, Michaele.
Milioil, i

Mihovii, ( m .  Mihail.

Mihovio.vila.)

tn. k MibaiL

Mikula, ni. (slov.) (.  Niko*®'
Miladin , m.

Milak, >n.

Milan. ni. Smil, m. Ein‘l‘ u '
Milanko, in.

Milašiu, ni.

Mile , m.

Milen , m.

Milenko , m.

Mileta, m.

Milev, in.

Mileva, f.

Milen.st. m.

Milica . f.

Milidrag, m.

Milivoj, m.

Miljana, f.

Miloduh. >n.

Miloje, in.

Milorad , m.

Miloša v, >n.

Miloslav, >n.

Miloš, »i.

Milovan, ni.

Milovuk, in.

Miiutin , m. gif-

Miriboj , tn. ©regfriets ,
frido.

Mirjana, f v .„eri ct '

Mirko, >n. Smer id), >«• ,y " 1
Mirodar, in. .. >«-

Mirosav, | ni. gritW*® ’
Miroslav,) Federitjo.

Miha"

Mi tar, tra, >n. ®e>" ( ‘ r,u
Demetria  , f. DimitN®- c ;r

Mladen, m. Susenah«.

ven« le. Mo**’

Mojsia,/ «i. Ottofctf / 1,1  ’
Mojsie,\ Mojse. m
Mojsilo , ni.  f.

>loj s lav, m.

Moinčilo, m.

P RA

537

SKJ.

Vali 30  ’ m -

v ak ". i

m f. Nasta.

^®sta i w  f  Anastasie.
jj^nodar, m.

e<| a, /'. ®ominifa, f. Vnine-
v »>c n .

. m. f. Nedeljko.
to'djka, A f. Neda.

m.  <£>omintfufJ, m.

\* rpHienico.

IV®' 1 " • in. f. Nedan.
v na d , m.

v*?oiiiuk. m. f. Ivan, Janko.
A f. Agneza.

S . m. f. Nikola.

a. m. SUifolaus, m. Nicotii.
^"goslav , in.
l J . K S«i, m.

J®Sovan. m.

fcgf’ »•

ofe’ "•

0 tn  ? • >«■

fcfcv. &?*“'• *■
k a " e ' j

p 9 'Ua, '  »i. 'Dantalcon, m. Pan-
i 1 ,ftl elia i taleonr..

L a "na,j ’

J av a. j A f. Pavlia.

vla, m.  <C#ul, in. Paolo.
Pav ii’ ”,*• *■ Pava«.

Pava ’ f'  '4'aultnc, f. Paulina.
P ( .j a J.’ y ,a , tn. f. Pavao.

Pr’

I, «K.<

bio,f

Per-e, > m.  f.

Petar.

p® 1 -", \

Pilip ’ tra - m. <Cttcr, m. Pich-n.
P r f s K '«njrad i ‘" ,P ' FUi ’ ,po  ’

Pravd »slava , f.  Suftinc , f.
(liintina.

Pravoje, m. f.  Pravdoslav.
Prerad , m.

Pridi mir, m.

Prokop, m.  'Profop, m. Prv-
copio.

Prostivoj, m.

Prostoljub, m.

Rade, m.

Radimir, m.

Radisav. )

Radislav,) ’

Radi voj, in.

Radko, m.

Radmil. m.

Radmio, ila, m.  f. Radmil.
Radoje . m.

Radojca, in.

Radosav, I
Radoslav,)

Radovan, m.

Kadili, m.

Rajko, m.

Ranislav, in. f. Branislav.
Ranko , m. I. Hranko.
Rastimir, /n,

Rastlsav. I
Rastislav, j ’ •

Ratilior, in.

Ratimir, in.

Katko, in. f.  Radko.

Ile7.a , A f- Terezia.

Raža , A Sofidia , in. Hosalin.
Ružiča. A

Sadovit, m. 5ru(tuoni>, m. Frul-
luoso.

Sava, in. ©dbbab , m. Sahhu.

Savla 1 ! | ^  ® abinc ' '•

Selimir, in.

Senko, in. f. .Ženko.

Simo, tn. f. sirnim.

Skender, in. Mlcjranbcr, m. i-
tesitandro.

Skladoila, f.

SAV

538

VBI

Sladoje, m.

Slavimir, m
Slavoje, tn.

Slavo ljub, m. Stuart , tn. E-
duardo.

Slavomil, m.

Slavoinir, m.

Slavovit, m.

Smiljan, m.

Spasibog, m.

Spasoje, m.

Spiro , m. ©pinfcion, m. Spi
ridione.

Srečko, m.  gcltj:, m. Felice.
Sre lan ,)  .. ...

Sreto, } f- Srečko.

Stanimir , m.

Stanisav, | m ©tanišlauš , tn
Stanislav, f StaniHao.

Stanko, m. f. Stanislav.
Stanoje , m.

Staža, I ,. . , , .

Staža j <• '• Anastazia.

Stepan, m. ©teppau, m. ,S7e/'-
'faiio,  i  Krunoslav.

Stepko, m. f. Stepan.

Stevan, m. f. Stepan.
Stojadin, m.

Stojan, m.

Stojko , m.

Stojimir, m.

Stojslav , m.

Ntrašimir, m.

Stražimir, m
Stražislav, m.

Svedrag, m.

Sveljub , m.

Svetoljub, m.

Svetoslav, m.

Svetozar. m.

‘Svevid, m.

' ^vlad, m.  Danfratin« , n
. rancrazio
Saver. i

Saveria,}- Saotrius m. S«
Saverio!) ver ‘o.

rad-

Teo-

Savo, vla, m.  ®aul, m. Saolo
S imun . m.  ®imoit , m. sitnotie
Siroslav, Ctirnflej. tu. F.nriclo
Šišinan , in.  ©icuniunS , Sl '
(lismondo.

Tade, I tn.  Tpabbaud, m,
Tadia, jdeo.

Tarplmir, m.

Teodor, m. Tfjcobor, m
dore.

Terezia. tu. Tljtrtfia, tn
resa

Teši m ir . m.

Tešo, tn.  f. Tčšimir.

Tiliomil, m.

Tihomir, m.

Tihosav, l

Tihoslav, j v -

Timolia, £imotf)dii$ , *»• 1
rnoteo. .

To d or, m.  f. Teodor,

Toma. ) m.  £l)oma$ , m. 1° n
Tomas, f maso.

Tomisav, i

Tomislav, > m.  f. Toma.
Tomo, \

Toso, m. f. Teodor.

Tvardimir, m.

Tvardisav, I

Tvardislav, j m • .

Tvardko,) m.  Strmin/ «»• 11
Tvartko,f mino.

Upravda, m. f. Pravdosla*-
Uroš, m.  Urofnd, m. Ur° gt0 '

!&,i f - Ur,ula ' "*■

' ara, f. (slav.)  f. Bara.

'arlian, m.  llrbanui, »• ^
ha n n.
asilia.)

a.silie,' m. S?ntiliui,«i. tias' 1 "

■  asilio, 1

\ atroslav, m.  i Ognjoai®': •_

\ ekoslav, jn. Stlopnus, »*• ,,

Vekoslava, f.  Jllopfia, f ^ u>>
Veleslav, m.

VUK

539

ZIV

Velimir, ut.

Veljko, m.

Verna, t f.  Supljtmia, f. Eu-
Vemia. j femia.

Venceslav, »t. 2Bc«jri, tu.
Venceulun.

Verka. f.  f. Veronika.
Veronika, f.  Beronif«, f. Ve-
ronica.

Veselili, m. Ciituč , m. Le/o.
Veselko, m.

Vleko , m. f. Vinko.

Vid, m. Bitu«, Brit, m. Vito.
Vidimir, in.

Vid oje, m.

Vidosav, t
Vnioslav, t
'idosava, I <•

'idoslava. ) ''

'iuceta, m.

' inko. tn. SSinsens. m. Vicen-
zo , Viitcenzu.

Vladimir , m. Blabtmir, m.
Vladimiro,

' ladisav , I m. Blafriilao , in.
Vladislav, j Vlattistuo.
Vladlvoj, m.

Vladko, m.

Vladoje , ih.

'ladovit, ih.

' ladovita, f-

a&, i r -

Vlasta. f.  f. \ ladovita.
'lastilior. m.

Vjastimir. ut.

Vlastislav, m.

Vjastivnj, m.

' (astoljul),
yiaikn. m. f. Vladko.

J.fati,slav . m.

' nk.m. SBolfsanj.in. Vo/frianffo-

Vukadin, m.

Vukas, m.

Vukašin, m.

Vu k oj e, tn.

Vukosav, m.

Vukosava, f.  f. Vekoslava.
Vekoslav, m
Vu k oslova. f.

/,ako, m. jSadiariitS, m.Zaccha-
riu.

Zdenko , m. f.  Ženko.

Zdravko, m.

Ženko, ut. f. Setiko, Arsenie.
Zlatibor, m.

Zlatislav, m.

Zlatko , in.

Zlatoje, in.

Zlatoljul), in.

Zlatoust, m. Sfjrtfoftomuž, m.

Criso,'torno.

Zora , f. ilurora, f. Auroru.
Zorica, f. dim.

Zorisava, | „

Zorislava, j ’’

Zorka, f .••

Zoroljiili, m.

Zvonimir, m. ®i»onttmruS m.

Svonimiro.

Žarislav, m.

Žarkoljnli, in.

Žarkoslav, ut.

Želilior, m.

Želimir, ni.

Želisav, 1
Želislav, J ” l '

Željko , m. Sefltcriu« , m. l>t-
siderin.

Žirosav. I
Ziroslav,)

Živali, m.

. Živko, m. Bitalis, m . y j/a(e

Mčkuja imena zemljopisiia.

A rali, J

Arap, ) m. 2Uabcr, m. Arabu.

Arapin ,\

Arbanas, I m 34lbantcr , m.

Arbanasin. j Albanese.

Arbana.ska, I f.  Htlbanicn, «.

Arbauia, I Albumu.

Arnoi , m.  targovište u Šta-
jerskoj. (Sljrenl)«« cn.

Aršava, f.  (. (»ršova.

Austria, /'. Dtftcrriid) , n. Au-
etria.

Bag, m.  grad u Primorju
barvatskom, Crrlnbago.

Ilakar . kra, m. grad li Pri¬
morju barvatskom. Buccari.

Banjška Bistrica, ) f.  grad u

Banska Bistrica. ■ goro j oj
Ugarskoj, 3!cuiol)l , n. Seu-
sulio.

Bar, m.  grad u Arbanii, An -
livari.

Banlo, n.  selo u Kranjskoj,

, . .

Kanliov, m. ffran u gornjo.i

llgarskoj, SSattfclb, n. Burtfa.

Burno, n. grad u lloravskoj,
‘•Hrunn, Bruna.

Banu, m. grad u Siril, 3Sui-
rut, n. Haruti.

Baška, f. selo na otoku Karku,
Besca.

Bavaria, | f.  ®ai C rn, «. Ba-

Bavarska.j varia.

Ba/.anin, m.  etncr »on Carlo-
bago, ahitante in Curlohago.

Beč, m. IGicn , n. Vienna.

Bečanin, m. UBicner, m. un
Vienneee.

Bečej, m.  1) stari, targovište
u llačkoj, «lt.«etfclK; 2) novi
ili turski. targ. u Banatu,
Sttcu-fetldie.

Bela, f.  grad u Furlansko].
Resciutta.

Bela. f.  grad u gornjoi
ligarskoj, ©tile, n Bela-
banja.

BelaCarkva. f.  grad u Ba¬
natu , UBciišfirdicn. n.

Belak, m.  grad u Koruškoj*
SSilladi, n. Villacn.

Bela Stolica, f. f. Stolni Bio-
grad.

Beli Kamen . m. targ. »
Kranjskoj, 2Bci6tnfcl«.

Belo More, n. ‘JlIfarmoraSMicr,
n. Mare iti Mannura.

Ber, m.  grad u Mačedonii,
Caraferia.

Biograd , m.  1) grad u Sar¬
ini. USet^rab, u. Beligradnl
2) nekdašuji stolni grad bar-
vatski u Ualmacii, Žara
vecchia:  3) Stolni —, (.
Stolni Biograd.

Bistrica, f.  grad u Stajer-
skoj. ffiinbtftti.jeiftri?.

Bistrica nad Vagoui, f.  targ

DON

CAR W

n gornjoj Ugarskoj. lBaaa<
Leilerje.

Bistrica Banska, f. f.  Banj¬
ška Bistrica.

Blatno Jezero, n.  Diattenfcc,
m. Logo tli Balaton.
Bogdanška (7,cmlja), f.  tDtob
tau, f. Moldaviji.

Bor, m. targ. 11  Českoj, £aib.
Bosna, f.  ®o$nien. n. Bosnia.
Bošnjak, m. SRosnicr, m. Hos-
niaco.

Brač, m. otok n Dainiacii,
Brazza.

Braslav, m. targ. u Ugarskoj,
’-L' o r o 61 o.

Brasov, m. "rad n Krdelju,
.Krondabt, n.

Brcslava, f.  f. Vratlsiav.
Hrošči, m. pl.  s. Brčici.
Bre7.no, n.  grad n gornjoj
Ugarskoj, ®ritfcn, ®ricš.
Brčici, žacali, m. pl.  grad
n štajerskoj. 9tann.
Brotislava, f. (.  1’ožun.

Brni, m. grad n Bclgianskoj,
®ruggc, n. Hrugeit.

Budim, m.  Oftn, Huda.
Budišin, m. grad n Lužici,
®autsen.

Budejovice, f. pl.  grad u Čcs-
koj, ®ubrocts.

Budjišin, m. f. Budišin.
Bugarin, m. cin ®ulgaricr, n.
Hulgarn.

Bugarskn (zemlja), f.  SuLja.

ricn , n. Hulgaria.

Bukovac, vca, m.  grad u
Nomačkoj, Oubecf. n. Luheeca.
Bukurešt, m.  ifutarcft, n.
Buzet, m. grad u Istrii, Pin-
guenle.

Baptat, m. f. Cavtat.

Carigrad , m-  Sonftantinopel, n.

Constanlinopoli.

Čarna (lora, f. Monte \egro.

1

Cavtat. in. grad u Daimacii,
Bagusa veccliia.

Celje, n. Silli, n.

Celovac, vca, m. Jtlajenfurt, n.
Cirknica. /’. targ. u Kranj-
■skoj, 3> rf a>6

Cres, m. otok u Istrii i grad
..na istoni otoku. Chertt o.
Čabar, bra. m. selo u Har-
. vatskoj, Sfdiutar, n.
Cakovac, vca, m.  targ. u
. Med j nmurju, Jfdiatatijiini.
Calokez, m. otok na Dunaju,

. ©diiitt.

Čedad, m. grad u Furianskoj,

„ Cividale.

čeli. m. ®oi)me, m. Bot.no.
Černomelj, in. grad u kranj-
.. skoj , tfdicrnrmM.

Češka (zemlja),/’. ®of)mcn , n.
Bnemia.

Češki Brod. m. grad u Čes-
koj . ®ol)tmfdi ®rot>.

Dane/,, m. 35ane, m. Danese.
Danezkn ,■) /'. ®ancmarf, n. Bo¬
lt ani a . ( nimarr.a.

Danski, ka, o, adj.  barnfcb,
danese.

Demesak. ska. m.  grad u
Siril, ®amasfuss, Dnmosco.
Deineskitija, f.  Samačicncnn,
umi namaščena s  — sablja,
®ama*iencr @4bel, scahnla di
Oomosco.

Darvenik, m. otok u Italina-
cii, Zirona.

Djakovo, n.  targ. u Slavonii,
®infooar.

Bnepar, pra, m.  reka u novoj
Rusii , ®nlepct , Boris tene.
Bnestar, stra, m. reka u Ru¬
šil, ®nic(tcr, m. A 'iesler.
Don, m. reka u Rusii, ®on,
m. Tanai, Don.

Drač, m.  grad u Arbanii, Du-
razzo.

GOR

512

JIH

Drava. f.  rieka u Harvatskoj,
$ra»e, X:rau. f. Uraro.

Draždjani, m. pl.  grad u .Sas-
koj , ®reitcn. Itreeda.

Drinopolje, n.  žtDrianopcl , n.
Atlrianopoli.

Dubrovnik, m. Hagusa.

Dunavj j m " »•"«• (■ Uunuhi "-

Rvorac. rca, ra.  targ. u Čes-
koj . Jpof.

Ečava. f.  rčka u gornjoj Ita-
iii, ®tftb, f. Adige.

Egi pat, pta. m. (zemlja), 6<
gppteit, n. Egillo.

Egiptjanin, m. tia ©giptier, un
Egiziano.

Egiptjanka , f.  ejiptiaitcrin, f.
Egizinna.

Erdelj, m.  ©itbeiibiirgcn , n.
Transilva niti-

Erancez.m 5rattjrfe,m. Francete.

Francezka . f.  (zemlja), Srattf«
ttidi, n. Franciu.

Erancuz , m.  f. Francez.

Frankobrod . m.  grad u Ne-
inackoj , grattffurt, n. Fran-
roforlo.

Fužina, /'. selu u Harvatskoj,
Fuccine.

Garčka , ('.  (zemlja), ©rtedicn,
lonb, n. Greda.

(lark , in.  ©rtccbe, m. Greco.

Gdansko, m. grad u Pomurju
pruskoin, ®<tnji$, u. Damica

Giuevra, f.  grad u Švajcar-
skuj, @titf, u. Ginevra.

Gjur. m.  grad u Ugarskoj,
SRaat , n.

Gjurgjevac, vca. m.  targ. u
Harvatskoj , ®t. (Seorgen,

Sud Ginrgio.

Gnjezno, n. grad u Poljskoj,
@nefen, n. Gnesna.

Gorica, f.  jjrad u kraljevini
Ilirskoj. @'6irj, n. Gorizia.

Gradac, dca, ni. ©top, n.

Gruž , m  luka kod Dubrovni¬
ka , Gravura

Halič, ni. grad u Poljskoj,
©atfrfi.

Harvat, ni. Jtroat, ni. Croata,
lllirico.

Harvatska(zemlja), f.  -firoatifn,
n. Croazia.

Ilel), ni.  grad u Ceskoj, (Sgcr

Holomiic , nt. f. Olomuc.

Holstin, m. pokrajina u IVe-
mačkoj , Ipolfteiit.

H rad išče, n.  grad u Horav-
skoj, JjsraKfd).

Uraniče, f. pl.  targ.u Ceskoj,
2Betjšfird|.

Iltctovo, n. grad u ltugar-
skoj, Jtalfaitfcden.

Ilvalinsko More , n. Jtafpifdld
dRccv , Mar Cuspio.

Hvar. ni. otok i grad na njem
u Dalnincii, Leninu.

Idrla, f.  Strin. f.  t. Viderga.

Illria, I'.  SUtrien , n. lllirico.

(pava, f.  targ. u Kranjskoj,
®ippait), Vipave.

iztok, m. atlorgcnlanb, Oriente,
Levanič.

Jadransko More. n. W6riatifd)tS
tOtccr, Mare Adriaticu.

Jakin . m. Ancona.

Jakšova , f  targ. u gornjoj V-
garskoj , 6le(di.

Jnštrebarska, t targ. u lliir-

Jastreliarsko, J vatskoj, Suita.

Jaš, ni. S a iTi>.

Jegar. gra, m. grad u IJ-
garskoj, @r(au, n. Agria.

Jegjupat, pta, ni. f. Egipat.

Jermen, m. tin Strmcnttr. un
Arme.no.

Jcrinenia, I f.  llrmemen, n.

Jermenska, j Armenia.

Jihlava, f.  grad u Moravskoj,
Sglau.

KRO

KOI* 54*

Jug , m.  ©tiben , ©tib, Sud,

Mezzutlt.

Kamnik, m. » rad u Kranjskoj,
©tein.

Karabogdanska (/.etnija), f.  f.
Bogdauska.

Karavlaška ( zemlja ), f.  f.
V laška.

Karbava, 1) l*otok u Har¬
vatskoj. Jtorbmua, Cnrbara:
2) krajina kod isle vode,
Sorbatetcn, C« rbatin.

Karf, m.  otok na ustili Mora
Jadranskega, Corfii,

Kar k. m.  otok n Istrii i grad
na njem, Veglia.

Karka, reka 1) u Italmacii,
Sorta, Carca ; 2; n Kranjskoj,
®urf.

Karkonoše (gore n Ceskoj), f.

pl.  'Riefcngibierjt.

Karlova« - ,, vea, m.  grad u
Harvatskoj , Jtarlftabt, Car-
U stat.

Karlovci, varali, m. pl. grad
M Sremu , Jtnrlopib.

Karlovi Vari,,m. ul.  grad s
toplicami u Ceskoj, JtarlS*
bab.

Karško, n. grad u kranjskoj,
©urlftlb.

Kastav, stva, m, grad u Istrii
kod Reke, Castra.

Kiseg, m. grad u Ugarskoj.
©lina.

!*|taj ■ m.  <5I)tno , f. China.
Kltajac, jca, m. (Slpneft, m.
Chinese.

Klatovi, m. pl.  grad u Ceskoj,

Slaton.

Klis, m. tvardjava razvaljena
U Italmacii, Clissa.

Kočevje, n. grad u Kranjskoj,
©ottfdjet.

Kodanj, m. Jtoppenbagtn, Co-
penaghen.

Koločep, m.  otok u Itahnacii
kod Dubrovnika, Calamala.

Kološvar, m  grad u Rrdeljn,
tflaufcnburg.

Komurno, n.  I. Komoran.

Komoran, m.  tvardjava u U-
garskoj, Somom, Vnmorno.

Kupar, pra, m.  grad u Istrii,
Capa it'lslria.

Koprivnica, f.  grad n Har¬
vatskoj , Jtopmiti?.

Korčula, f-  otok u Italmacii i
grad na njem , Curznla.

koroška (zemlja), f.  dtarntljen,
n. Cai inzia.

Kosovo, n. (polje), glasovito
radi boja od g. 1*89 i 1448,
»Imfclfelb , Čampo dei merli.

Kostanjev ica, I'.  targ. u Kranj-
skoj, Sanbftrnge.

Košiče, t'-  pl. grad n Ugarskoj,
■Rafdiait.

Kotor, m. grad u Italmacii,
Callarn.

Kraju, m. grad u Kranjskoj,
dtratnburg, Cragnu.

Ivraljevac, vea, m. grad u
Pruskoj, flotHjbberg.^

Kraljeviča, /’. targovište i nai-
bolja luka u Harvatskoj,
P ortore.

Kralovedvor, m. grad u Ces¬
koj , Jtomjittbof.

Kralovegradac, dca, m. grad
u Ceskoj, Jtontainamb, A'6>
ntggra*.

Kranj, m.  grad u Kranjskoj,
f.  Krajn.

Krenuiica, f.  grad u gorujoj
Ugarskoj, Jtremm*.

krizevac, vea, m.  (grad u

Križevci,vacali, m. pl. i Har¬
vatskoj, Jtretti.

Krotneriž, m  grad u Morav-
skoj, Jtremftcr.

Kromežir, m. f. Krotneriž

UT 544 M IS

Krumlava, f.  grad u Českoj, j
Jtrumau.

Krumperk, m.  selo H Kranj¬
skoj, firoutbcrd.

Krapina, f.  grad u gornjoj
Igarskoj, Jtarpfen, Carpona.

Kupa, f.  rčka u llarvatskoj,
itulpa.

Knina Gora, f.  gradu Českoj,
.Ruttenbera.

Laba. f.  rčka u Českoj, SIbe,
f. Elba.

Labin, m.  grad u Istrii, .41-
bnna.

Lacmanin , tu.  f. Talian.

Lacmanska, i zemlja), f.  f. Ta-
lianska.

Lastove, n. otok u Dalinacii,
Lai/osta.

Laško Mesto, n.  targovište u
Štajerskoj, Tuffer.

Lavov, m.  glavni grad u <Ia-
ticii, Sembcrg , LeapnlL

Ledec, m.  grad u Českoj,

Leli, m.  Dolt, m. Pnlacco, f.
Poljak.

I,eš, m. grad n Arbailii,4 le.t.tin.

Leska (zemlja), f.  111)1(0, n.
Polnnia.

Le\oča, f.  grad u gornjoj U-
garskoj, Stutfcbau. n.

Liberk, tu.  grad u Českoj, 5tei»
thenbtra.

Ličanin. m.  Stfaner, m. un Li¬
čana.

Lika, f.  potok i pokrajina u
llarvatskoj, Lica.

Lipiska, f.  I jtipjjg Lipsia.

Lipsko, «.)

Litava, f . potok u Austrii,
Saitlia.

Litia , f.  targ. u Kranjskoj,
Sittai.

Lltomerice, f. pl.  grad u Če¬
skoj, Seitmcrie.

Litva, f.  Sitbaucn, Liluania.

Ljubljana, glavni grad u
Kranjskoj , Caibacb.

Loka, f.  selo u Kranjskoj,
Saat.

Loket, kta, m. grad u Českoj,
Slbogcn.

Lopnil , m.  otok u Dalinatil,
inola <li mezzo.

Lorena, f.  Sotbriitjcit, n. Lo¬
rena.

Lošinj , m.  grad na otoku 0-
soru, Lussin.

Loz, m.l grad u Kranjskoj,

Lože, n  ( Saas.

Lubjetova, f.  grad u gornjoj
Ugarskoj, Sibctljfit.

Lučenae., nca . m.  grad u V-
garskoj, boffon).

Lužica, f.  SauntS, f. Lueazio-

Mačva, f.  okružje u Sarbil,
TOatfdiroa, OTatfctioivicn.

Mailjar,/

Madžar, > m - TOagpare, ro. Mn-

Magjar,)9* ar °.

Marianske Laznje, f. pl.  to¬
plice s kiselom vodom d
Českoj, TOarirnbab.

Marica, f.  reka u llumeli 1
kod llrinopolja , -tpebrud, »>•
Ehro.

Matuli, m.  grad u Istrii, Mon¬
tana.

Medjunuirje, n. zemlja med) 11
rekama Muroin i Dravom-
SKurinfel.

Men, m.  reka u Nemačkoj,
OTain, Mena.

Metlika, f.  targ. u Kranjskoj,
Dtottling.

Mikulov. m.  grad u MoraV-
skoj, SdifoUburg.

Milan, m.  Dtailanb, n. Milano-

Mirna, f.  selo u Kranjskoj,
9?cutcga.

•Mislr , m. f. Egipat.

OSK

MI' 545

Miškovac, vca, m.  grad u
llgarskoj, SftiSfolj.

Mišnica, f.  grad i pokrajina
u Saskoj , aneiBta. Misnia.

Mlctci, takali, m. pl.  25cneMcj,
n. Veneziu.

Mlet, m.  otok u Daimacii, SOte«
leta, Meledu.

Modra, f.  grad n gornjoj U-
garskoj, tDtobcrn.

Mokronog , hi. targ. u Kranj¬
sko! , SKaiTenfuB.

Motat, m. otok u Daimacii,
iW flailu.

Monakov, m. tBtmntien, ti. Mo-
naco.

Moravia , f.  f. Moravska.

Moravska , (zemlja), SMdl)«

«n, Moravia.

Moskva, f.  Stostau, n. Mosca,
Mošonj, ni. tar g. it Ugarskoj,
5Biefelburg.

Motnik, m. tar g. u Kranjskoj,
, ®"ottnig.

Moža, /'. reka , SDtaag, Masa.
Multač, ni. targ. n llgarskoj
,®a Dunaju, SiRoljatfcI).

Muja, f.  grad u Istrii, Muggia.
Munjava , f.  selo s postom u
Hiirvatskoj , Sofepljfitbat, n.
"Mjkin, ni. grad n Kitaju,
j^Manfing, A 'anchino.

v?Pulja’ J mml ' K,,poli -
^ e, nac, inča, ni. cin ®tutfd)fr,
v?« Tedeseo-

'■mačka ■ (zemlja), f.  Seutfdi,

. n. Germariia, AUeinagim,
”®Petva, f.  reka u Daimacii,
jJWenfa.

v!?> ni. grad u Daimacii.
jy!*> w. grad u Ilumelii, 9!i(fa.
~ ra  > f-  grad u gornjoj U-
sarskoj, Pteutra, f. Kitna.

Nizka zemlja,)/'. DlietierlanPe, n.

Nizozemska, j Paesi Hansi.

Nižider, m.  targ. u Ugarskoj,
PJeuiictct, n.

Nižidersko jezero, n.u Ugar¬
skoj , PJcuji tlerfcc, m.

Nova Banja, grad u Ugar¬
skoj , Jtbnfgsberg.

Novi, m.  grad u Boci Kotor¬
sko,). Castetnuovo.

Novi tirad , m.  grad u Istrii,
Cilld Kitova.

Novo Mesto , n.  grad u
Kranjskoj, Pteuflafct.

Novo Mesto nad Vagoni . n.
targ. u Ugarskoj. Vagujhelj.

Obruvac, vca, m. targ. u Dai¬
macii , Obruvazzo.

Odsinj , ih. grad it Arbanii,
Duluignn.

Oglaj, 'm.  grad u Fiirlanskoj,
At/ui le,ja.

Dlili, m. otoku Daimacii, Utbo.

Olomuc. m. grad u Morav-
skoj, Olurit? . n.

Omi.š , m.  grad u Daimacii,
Almissa. ,

Omišalj. sija, m. gradič na
otoku Karku, Casleliinischio.

Oparto, n. targ. II Istrii, Por-
telo.

Opava, grad u Slczskoj,
SEroppau. " .

Optuj. m.  grad u .Stajerskoj,
pJettaii.

Opuzen , hi. gradič u Balina-
cii, Fort Opus.

Oravska županija (u Ugar¬
skoj) , tHrroaer @t[paimfef)aft.

Ormož, I ni.grad u Stajerskoj,

Ormu.š,(5ritSait.

Oršova, f.  targ. u Banatu,
Otfdtoipa, f. Aršava.

Osek, m.  tvardjava i Slobodan
grad u Slavonii, tSflct.

35

POK

POD 546

Osor , m.  otok istrianski,
Ossero.

Oštrogon, m.  grad u Ugar-
skoj , ©ran.

Pad, m.reka u Talianskoj, Pb.

Pag, m. otok i grad na njem
u Dalinacii, Pa go.

Palatinat, m. (Cfatj, f. Pala-
tinato.

Parčanj, m.  selo n Koci Ko-
torskoj , Parzagno.

Pasovo, n. grad u Bavarskoj,
ijiaffau,

Pazin, m.  grad u Istrii, 3Bit<
tcrburg, m. Pisino.

Pa/anin, m. eincr »on Pag, uno
di Pagn.

Peč, /'.'grad u Rnmelii, 3»tf.

Pečuli,|m. Siinffirdien, Cingue-

Pečaj, | Chiesa.

Pekin, m. glavni grad n Ki-
tajn , Vrtina.

Pelesac , sca, m. f. Stenski
Rat.

Pesta, f.  Vritf). n. Pesta.

Petrograd , tn. VctcrPburg , n.
Pietroburgo.

Pezinak , nka , m.  grad u II-
garskoj, Vojing, Basinio.

Planina, f.  gora u Kraujskoj,
DKontpreig.

Ploiniu, m. grad n Istrii, Pia-
no na.

Plovdin, m. grad u Rnmelii,
Filippopoli.

Podborje, n. targovi.šte s to¬
plicami u Slavonii, SJaruroar.

Pod četartkorn , targovište u
Štajerskoj pod gradičem
četartkorn, SanMtcrg.

Podravac, vca. m.  Srauanteof)-
ncr. m. abitante del paese
detla Drava.

Podravina, f.  I Srautf)al. n.pae-

Podravjc , n.  j se lungo la
Drava.

Podunavac , vca , m.  Sonauait-
roofjncr, m. chi ubila sul Da-
iiubio.

l’odimavje,)n. Soitautfial, »•

Podnnavlje, j territorio rasente
il Danitbio.

Pokupac, pca, m.  Jtulpagmoolp
ncr, m. ttumo vhe ubita alla
Culpa.

Pokupje , n. Aulpatljal, n. pae¬
se alta Culpa.

Poličani, tu. pl.  selo u Štajer
skoj sa dvori.štem železni¬
ce , Voltfebact).

Poljak, tu.  Vole, m. Polacco.

Poljane, f. pl.  selo u Kranj-
skoj, Vollanb.

Poljska, f.  (zemlja), Volcn, n-
Potonili.

Poreč , m.  grad u Istrii, Pa-
renzo.

Pomorania, f.  (zemlja), Vont'
mern, Pomerania.

Posavina, f. I  ©aiectfjai, «. 8ant

Posavje, «.(an tcrSaioc, pae¬
se alla tiara.

Postojna,/', tiirg. uKranjskoj,
Olfcclsbcrg-

Potisje, n. Sljcifitljai,
bicti) , «. paese adjacentc dl'
Tihi svj).

Považje, n.  5fl3agt()»I, SBagge«
bicti), «. paese lungo il fiU-
me Vugo.

Poznanj, m. grad poljski d
Pruskoj, V»(cn, n. Poznania-

Požarevac, vca, m.  grad u
•Sarbii , Sj ; a(faron):6.

Požega, f.  grad u Slavonii,
Voffe«-

547

RfiČ

Požežanin, m.  cfitcr »on Vrffcg,
abilanle di Posega.

Požežki, ka, o, adj.  »on l£of»
feg, rit Posega.

Pozun , m.  grad u Ugarskoj,
VrefSlJurg, Pressburgo.

Prag, m.  Vrag, Praga.

Pražanin, m. ein Vrager, um
rit Praga.

Pražki, ka, o, adj.  Vraget«,
d i Praga.

Predjama, f.  selo u Kranj,skoj,
Suegg.

Pferov, m. grad u Jlorav-
skoj, Vreratil

Prešo v, m. grad u Ugarskoj,
SptrjeO.

Priliislava , f.  grad u Ceskoj,!
Vrtmiolau.

Prizren, m.  grad u Turskoj, I
negtlašnja stolica kraljevali
sarliskili, VriSrcnb, Verfcrin.
Pruska, (zemlja.1, f.  Vrcukett,
u. Prussia.

1  ukana«, nca , m.  grad u U-
garskoj, Vuganj, Bahabanja.
Pula, f,  grad u Islrii, Pola.
Puija, f.  (zemlja), Slpultcn, n.

, Prig/ta.

' a », m.  otok i grad na njem
.k Halmacii, Arhe.

'Udgona, f.  targ. u Stajer-
», s k«j, 9tabfcrbtnirg, n.

**Molica, grad n Kranj-
,, s koj, Stabrnansborf.

'Vna , f.  reka u Nemačkoj,
j, loficfn, m. Beno.

'akovnik, m.  grad u Českoj,

,, Vdfontp.

(Sionski), f. Stonski
..‘'at, Pelesac.

'uteče,- f. pl.  selo u Krati j-
h|koj, Jtatfdia-6.

'Ucanin, m.  Siumancr, m. uri
riuniano.

•SEV

Recki, ka , o , adj.  »on ®iitmt,
Siitmancr, rit Fiume. fiumano.

Reka, f.  (senjska), Fiume;  —
dnbrovačka, f.  selo kod Du¬
brovnika , O mbla.

Ren, m.  f. Ra jna.

Ribnica, f targ. u Kranjskoj,
SRetfni?.

Rim, m.  3{om, n. Borna.

Rimanska Sobota, f.  grad u
llgarskoj, ©rog- ©tefielčbotf,
Riinaszombat.

Risan, sna. m.  targ. u Boni
Kotorskoj, Bisanu.

Rod, m- otok u moru Srodo-
zemnom , Stljobub , Bodi.

Rodan, m. reka u Francezkoj,
3?fjone, f. Bodano.

Rogata«, tca. m.  targ. u Šta¬
jersko,) , 9tol)itfct).

Rožnava, f.  grad. u Ugar¬
skoj , SRofenau.

Rokav, m.  (tčsno more) la
Mančke.

J Hus, m.  cin Utuffc, vn Busso.

jRusia,) f.  (zemlja), SRuDlanb,

j Ruska,) Bussia.

S a Iliri o v , m.  grad u Ugar¬
skoj, 3d)cit, Cibinia minor.

Sarbia, /'. (zemlja), ©crbictt,
Serbia.

Sasln } m '  ®arf)fe, m. Sassone.

Saška, /'. (zemlja), ©adjftn,
Bassonia.

Sava, f.  reka, ©aoe, @att , f.
Sava.

Sekava, f.  grad u Štajerskoj,
©etfau.

Senj, »rt. jjcng , Begna.

Senožeče, n.  targ. u Kranj-
skoj, Scnofctlcf).

Ser , m.  grad u Mačedonii.

Sever, m.  ponočna strana
sveta, SRorben, m. N or d Tra-
montano , Settentrione’

35 *

SPI,

54« STI

Severnik , ra. gora » Štajer-
skoj, ©cmering

Sibinj , m. grad u Krdelju,
JhermannsflaM.

Siksova, f.  targ. u Ugarskoj,
Szikszo.

Skaclar , dra, in. grad u Ar-
banii, Seul lini.

Skadarsko blat«, n. ter ©ec
»on Scultari , hujo di Scultari.

Skalica, f.  grad u gornjoj U-
garskoj . ©talit!, Szakolcza.

Skoplje, n. grad n Ttirskoj,
Scopia iti U*kup.

Skradin, m. grad ti Dalmacii,
Scurdonu.

Slana , f.  potok u Ugarskoj,
Saju.

Slavkov , ra. grad n Morav¬
sko.!, 'Ilutlerl 5 .

Slovenski Gradec, m. grad u
šlajerskoj, 2 Bintifd) ®ra?.

Smederevo, n grail n Sarbii.
Semen dria.

Smlednik . m. selo u Kranj¬
sko.!, Slobnig.

Smolnik, ra. liirg. n Ugar¬
skoj . ©cbmolntti.

Snežnik, m. selo u Kranjskoj,
©dineebirg.

Soča, f.  potok n Fnrlanskoj,
leonzo.

Sokol . ra. gora u Šlajerskoj,
©dibcfct.

Solim ili Jerusolim, m. 3eru>
faltm Gerusaleme.

Solin, ra. negda slavan grad,
a sada selo u llalmacii, .Sa¬
lonu.

Solun, m. grad u Mačetionii,
Ibeffalomdi. Salonichto.

Spiš, m. targ. u Ugarskoj,
3it*. Scepuiio.

Splet,| ni.  grad ti Dalmacii,

Split Spalato Spulalro.

Spirz. «t. targ. u Arbanli,
Spuzza.

Središče, n. t) targ na šta-
jerskom, 'Dolflrau; 2)~  Mar-
sko. n. targovište u Medji-
murju, Szerdaliely.
Sredozemno More. n. ajiittel*
lantifdieS SBcer, Mare Metli-
lerraneo.

Srem . ra. pokrajina u Slavo-
nii, ©irmicit, n. Strmin.
Slambol. ra. f Carigrad.
Stolni lilograd, ra. grad uU-
garskoj, stutjlrariffenburj, Al¬
ba Heale.

Slon, m. grail u Dalmacii,
Slatino.

Sionski llat . ra. poluotok n
Dalmacii, Saltioncello,  f l’e-
lesac.

Siroma . f.  potok u Mačedo-
nii, ©tnmon.

Subotica, f.  grail u Bačkoj.
SDJaria - Jljcr.fioptl, Marta Te-
re/ttipoli.

Suliotište , n  ®tetnamangct,
Szombatlielj’, Saharin,

S ul e t, m. otok u Dalmacii.
Salta.

Sveta Gora. f.  SSerg ?ttt#<-
Motile Santo, Altte.
Ščavnica, f.  grad u gornjo.)

llgarskoj, @dtcmni(i.
Šibenik, ra. grad u Dalmacii-
Sebenico.

Šipan, ra. otok u Dalmacii-
v  (Httppulta.

Škofja koka, f.  grad u Kranj-
v  skoj, Šarf , »ifttiof Harf.
Škotska, f.  (zemlja), ©cboN'
_ lant, Scozia.

Šonron, m. grad u Ugarskoj,
Oebenburg, Otiinburtio.
Štitnik, m. targ. u tlgarskoj-
Ceetnek.

Z VI

vin

549

Talian, ra. tin Stalitncr, un’
Italiano.

Talianska, f. (zemlja), Staiien,
n. Italia.

Tanite, m. reka, Icmfc f. Ta migi.
Tarst , m. Jrieft, n. Trieste.
'aržič, m. grad u Ilirii, JMon-
faleone.

•ekovska županija u Ugar¬
skoj, SSarfcbtr ©eframifcbaft,
Comitato tli Bars.

Tisa, f.  reka, £l)etg, f. Tibiteo.
lapšina , f.  grad u Ugarskoj,
Topfrfiau.

Trebnje, f n.  selo u Kranjskoj,
Trebno, J Zrcffcit.

Trogir, m.  grad n Dalmacii,
Trati.

•arjak, m.  targ. n Kranjskoj,

, Siuerfper«.

(| rka, f.  gora u Istrii, M oni e
.Mtiggiore.

^krajina, f.  pokrajina u juž-
,,*"j Husii, ttfraine,/'. Ucrania.
ouieov,?«. grad u Morav skoj,
®4ljrffcb.5BeuftaM.

j a <' , t m.  grad u Ugarskoj,

‘--iv,S “ '

V.

Jarov, ( ffiaiftn.

'aradin, m.  tvardjava n Sla-
Vonii, Detenvarbitn, Pietro-
* iradino ; — veliki, grad u
Ugarskoj, ©rogmarbtin, Oran
'Varadino.

'arlinlka, f.  targ. u Kranj¬
skoj, Obtrlaigadi; — stara,
.alt.Ottrlaibacb.

'el«sovo , n.  selo u Kranj-
,, s kpj, ffitidiflflattcn.

**lka Banja . /'. grad u U-
v^arskoj, jrautnbacb.
arovitica. f.  targ. u Slavo-
y!*" ■ 33trot>iti$ , Verticze.
y!j*m, d m a, I m.  grad u Fur-
yjaan, dna, ( lanskoj, Udine.
kjerga, f.  grad n Kranj-
s koj, f. Mrla.

Vinkovci, vaeali, m. pl.  grad
u Slavonii, 23inforojt
Vipava, f.  targ. u Kranjskoj,
f. Ipava

Vis, i«. otoku Dalmacii, Litsa.
Visla, f.  reka, ffitidjftl, Vi-
stola.

Visenjan, m. selo u Istrii,
Visignann.

Višnja (kora,/', targ. u Kranj¬
skoj, ®ei(bfclburg.

Višnjana, /'. targ. u Istrii,
Visinada.

Vlah, m-  iffialadic, Valaco, f.
Karavlah.

Vlaška, f.  (zemlja), UGallccticf.
f. Vulachia.

Vodinjan, m.  targ. u Istrii,
Vignano.

Vrana, f.  selo u Dalmacii,
Aurana.

Vralislav, m.  SBreSlau, n. Bres-
lavia.

Zacesanje, «. selo u Harvat-
skoj, Čušina.

Zadar, dra, m.  grad u Dal¬
macii , Žara.

Zagreb, m. 91 g ram, n. Zagabria.
Zapad, m.  zapadna strana
sveta, ®eft, SBefttit, m. Vest,
Pa netite.

Zatičina, f.  selo u Kranjskoj,
©ittidi.

Zavaršje, n. targ. u Istrii,
Piemonta.

Zemun, m.  grad u Slavonii,
Smiliti, Semlino.

Zilia. f.  potok u Koruškoj,
©flilflug.

Zlatni Prag, m, f. Prag.

Zminj, m.  grad u Istrii, Gimino.
Znojmo, grad u Moravskoj,
Bnamt, Znoima.

Zvikov, m. grad u Českoj,.
■Riinambcrg.

ŽEL, 550 ŽCŽ

Zvolen , m.  grad u llgarskoj,
Siltfobl; zvolenska županija,
©ofjlcr ©elVannfdiaft, f. Co-
, mllato Soliese.

Žatac, tca, m. grad u Ceskoj,
„ ®ajj.

Železno Mesto, n. grad u U-
garskoj, SiftnftaM, f.  Kis
Marton.

Železna županija, f.  Sifenbuc-
0 tr ©cfpannfdiaft , f. Comitato
del caslello di Ferro.

Žirija, f.  otok u »almacii,
, '/Mri.

Zlu tira, f.  grad u Ceskoj,
„ Subttfdj.

Zanima, f.  grad u Maloj Azil,
Smirna.

Žumberak, rka, m. grad i ko-
, tar u Harvatskoj, Sfdiclbutf
Žužemberk, m. targ. u Kranj-
skoj, @at'f(nber 0 .

Fondamenti

delta

Grammatica Hitrica

ili professore

Vekoslavo Babukič

tradotti  da

V. V-ž-c.

S u oii  i e lettere.

§ I.

Xza lingua illirica, ossia slavo- meridionale *) si scrive
da una parte della nazione coli’ alfabeto greco-slavo, altra-
■dente delto cirilliano (serbico o russo), dali' altra parle
e<, Ue lettere romano-slave; secondo il rito greeo o latiiio,
e be professa una o 1’altra parte.

Noi tftii ci serviamo deli’ alfabeto romano-slavo, o piut-
l «sto latino, ai bisogni della uostra lingua con piccole mo-
^i licazioiii accomm odato :

*) l.a lingua illirica, o slavo-meridionale. si prende in sen¬
so piu lato ed in senso piu stretto In senso piti lato
per lingua illirica s’intendono tutti i ilialetti slavi, che
si parlano nel delta illirico, cioe: fra il Dauubio , ed i
niari nero e adriatico; cjuesti ilialetti si possouo ridurre
in 3 princi pati: s I o v en o, serbo-croatico e b u 1-
garo,  percbe ijuesti 3 si possono ridurre iu lin sistema
etnogeogralico e grammatico. Per lingua illirica iu sen¬
so piu stretto sintende per eccellenza la lingua serbo-
croatica,  la quaie si parla. se sl eccettiiino picciole
dlflferenze (per ln piu tli accentuazione) in tutta la Croa-,
zia, litorale croato , confini militari, Istria , llalmazia ,
lUontenero , Erzegovina, Bosnia , Serliia, Slavonia e
Sir mio, ed in ima gran parte deli’Ungheria. corne a
cagiou d'esenipio: nei comitati del llanato , Bačka, Ba¬
ranja, nel coniitato dl Pest, e finalmente piu o meno in
tutti ijuei comitati, clie sono situati sulla riva destra
del Banubio. II dialetto serbo-croatico primeggla, cosi
nella bocca del popolo coine uella letteratura per la sna
forza, cultura e dolcezza; e per l istessa esteusione,
clie occupa e di grau lunga agli altri superipre.

34

690

V, v. j v.

Z, z.  j s (rosa).

'L, i.  j (de’ Francesi. x dei Veneri*®’' -  ^gfg

Nota. q,x,  y si usano soltanto nelle parole toren

691

Vna volta il q si usava in luogo di k ; x in luogo di ž o ks;
* y in luogo di j come segmo litjuidale per le lettere coin-
hoste: dj', ly, ny, ty — dj, 1 j, nj, tj.

^sscrvazioni generali intorno alle lettere deli' alfabeto cd
alla pronuneia.

1. c si pronuneia come 1’italiano 7,: p. e. car (zar), ce-
s are; ptica  (plizat, uccello; danica  (daniza), stella ina-
tutina.

а. e si pronuneia come il c aperto (legli italiani (ce, ci),
P- e: člniti  (ciniti), fare; čedo  (cedo), bambino; čar
^iar), fassino.

3. 6 = tj si pronuneia un po piti dolce deli’ italiano c o
Muttosto come il veneziano cit, p. e. Čača  (ciacia, chia-
c, tia), padre; čud (ciud, chiud), indolc.

4. dj ha il valore deli’ italiano ge, g\,  p. e. djavao
feiavao), diavolo ; d j e rdan  (gerdan), collana, djulabia
(jfiulaliia), specie di potno rosso e dolce.

5. dž si pronuneia alijuanto piu aspro ..deli’ italiano ge >

p. e. džamia(giamia), meschita; džebana  (gebana) ,

"lunizione.

б. e se per natura fe breve, allora si pronuneia secon-
’° il Vuk nel dialetto spelto (bosniaco e deli’ Erzegovina)
potite je, p. e. mera  (injera), misnra; belilo  (bjelilo), co-
0p  biauco. Del reslo e nei dialetti provinziali se e per na-
^ttra breve, allora si pronuneia come il semplice e  o i  bre-

: mera  o mira; belilo  o bililo.

Se poi e e per natura lungo (.1 č) allora nel dialetto
8c elto si disolve in dne sillabe ie oppure ije, p. e. beda
'itieda obijeda,  tniseria, b e g  = b i č g o  b i j e g,  fu-
Sa; nei dialetti provinciali poi, si pronuneia come e a i
'"‘go (e, i),  p. e. beda o bi da; beg o big.

. Se e per natura e breve (je) e segua dopo le lettere:

'> 1, 1, n, allora queste quattro lettere si cangianno in
J*°Ul: dj, tj =>6, Ij, nj,  e /’ e  diventa e semplice, p. e. ded
^ j e d = g-ed) avo; deteta  (d j e t e t a = geteta) del fanci-
lo i te ra ti (t j e r a t i =■ cieratl), caceiare; nemački

44*

I

693

(n j e m a čk i -= gnemački) alla tedesca; lepota (ljepota="
gliepota), bellezza.

7. gj si pronuncia come (tj (vedi la 4t nota) e si addo-
pera soiamente allora, quando g sla nella radice della voce)

d. e. Gj uragj  (Glurag), Giorgio in luogo di Djuradj,
Magjar (Magiar), Maggiaro in luogo di Madjar.

8. Ii e nna aspirata, clie si sente assai poeo, p. e. mu¬
li a, mosca: puli  a ti,  soffiare. Nella Slovenia, litorale cro-
atico, Istria, Erzegovina, Montenero, ed in alcune parti
della Bossina, in specie presso i spallie 1’lisi pronuncia cosi
aspro, come /  presso i Ureci, in quella guisa stessa, che
presso gli Slavi settentrionali (Boemi, Poloni e Itussi), p. e-
muha  (juov/a), mosca; puhati  (Jiotijfar*) solliare.

9. j eguale al j italiano, p. e. j ah uk a (jahuca), pumo;
jamac  (jamaz) malic, vadore.

lij e la piu molle e la piu dolceletterain tutta la lingua
slava; e quel eh’ e piu, essa e la lettera fondamentale di
tutte le leltere raddolcite ed in parte anclie trasligurate,
cioe ha la Torza di raddocirle e trasfigurarle.

Sotto il nome di voce raddolcite sintendono le seguenti
lettere coiuposte: dj, Ij, n j, tj = e; neile quali le fonda-
mentali lettere: d, 1, n, t vengono raddolcite per inezzo
della lettera j , per lettere trasligurate s intendono le se¬
guenti lettere sibillanti: ž, š, č (vedi Nr. 2. 14. 17.). Si cliia-
mano percid trasligurate, pcrclie si trasiigurano nel se.
guente modo: c e k  in č; h  e « in j; g e z  in a; cio av-
viene nella deciinazioue dei uomi proprii e degli aggettivi,
specialmente, quando stanuo inauzi le se seguenti lettere-'

e, i, j (vedi §. 3).

10. k si pronuncia come l'i taliauo eh, o ppure come il c avanti
a, o, n, p. e. kamen  (camen) pietra; krasti  (crasti), ru-
bare ; k u ka v ic a (cucaviza), cuculo; kita  (cliita) ciocca
(di liori o copelli) ; kesten  (chestcn), castagno.

11. Ij si pronuncia come il gli degli ltaliaui, p. e. milja
(miglla)miglio; volja,  (vogiia), volonta.

12. nj si pronuncia come gn presso gli Italiani, p. c.
Panj  (pagn) tronco; pitanje  (pitagne) interrogazione.

69?

(3. s lia il vero valore del sipina (greco n)  oppure deli'
s  italiano; ma con questa diflferenia nel secondo caso, clie
il nostro s non muta mai valore e 1'italiano imita (cosi a ea-
gion d’esempioquando fra dne vocali fa le veci del z); s a 7 , v a t i
Isazvati) convocare, stanje  (stagne) stato ; siliti  (siliti),
forzare.

14. š si pronuncia coihe ch appo i Francesi, oppure čo¬
lne 1'italiano sc avanti le vocali e, i, p. e. šib ati (scibati),
sforzare; šala  (sciala), scberzo, etc.

t5. tj e una lettera coinposta , clie sl pronuncia come
^ (come si disse di sopra al Nro. 3).

16. z si pronuncia come s inolle degli Italiani (Toscani)
fra dne vocali, p. e. koza  (cosa), capra; loža  (loža), vite.

17. ž si pronuncia come il veneto x, od il Irancese j :
!>■ e. žena  (jena, xena), donna ; žaba  (jaba, xaba), rana.

694

I Kussi e<! i Serbi si servono del se([»ente Alfabeto:

695

iSei libri liturgici si usano tjueste lettere eziandio come
aitnieri, e cio nel seguente modo:

? B  r A « S 3 h  o i ai bi  n rt* ei S*

1  8 a 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

3|

j- «1 6» K KI Jl  M H £ O II H p C

18 19 30 21 «• f. n>. 30 10 SO 60 70  80 90 100 300

aL y >t> rt V W  M a u  r

w  400 500 600 700 800 900 /1000 ?3(K)0 ?3000 u. f. it>

a VU m  o

tl  8 4 9.

filtre ilsopracitato alfabeto, era in nso nei tempi passati
l' e *so 1  Croati ed i llalinati il cosidelto alfabeto glago-
J tic o,  il quale si usa ancora oggidi nella dioeesi di Se-
Jj ft °.edin alcune cliiese foranee della llalmazia, ei dnole tli
ln  Poterlo citare, perclie la tipogralia non lo possiede.

696

Divisionr dcile lettere deli' Alfabet«.

§. 3 .

Nella lingua illirica, comme nelle altre lingue, le lett«'
re si dividono in vocali ed in consonanti:

1. Seeondo il maggiore o ininore aprir della liocca ne
pronnnciarle diventano:

aper te: a, o, u.
strette: e, i.

2. Seeondo il tempo, sono:
brevi: a *), 6 , u, e , i.

V, V, VA

Nota. Nella lingua illirica non vi esistono dittongbi;
se concorrono piu vocali insieme , queste si devono P 1 ^
num iare distintamente, se non si vuole peccare contro ^
g-enio della lingua, p. e. j au k (ja—uk), ejulazione; P a '..
(pa—uk) ragno; E ur o p aCE—u—ropa; p iuc k a t i (pi—ucka
bere a sorsi; poučiti  (po—učiti), istruire. La lettera _
quando segue dopo qualche altra vocale, nelle parole ■
restiere si m uta in v , p. e. Evropa (Europa); 1’aval o "
vao, Pavo (Paulo); Šaval o Šavao, Savo (Saulo).

Se in una parola composta da ima preposi/.ione clie t e
mina in vocale, la seguente sillaba coinincia con i, a '*”
quell' i si cangia in consonante j e forma colla P ^
posizione precedente una sillaba sola, p. e. po—iti , sl  ^
poj t i, andare; da pr o—iti  si fa p roj  ti,  passare.
z a —iti si fa 7. ajti,  sviarsi.

Le consonanti sono le seguenti: .

1. Seeondo la diversa maniera, con cui si pronunci
sono:

*) (Juesto a breve bisogna bene distinguere dali' a
il quale si pone, quando dopo I' r segue una o due
sonanti, p. e. karv, sangue; karst, croce ; nia> u nt>>
carotta. Alcuni in luogo di a in uto,  il clie e tutt r -
p. e. kferst, kerv;  alibi tinalmente senza aleun ■ v o’
do ali enfonia, ommettono l uno e l altro, p. e. se
n °l e: krst, k r v , m r k v a, smrt,  etc.

697

a) I/ a h b ia I i: in , b, p, v, (

b) L  i n g u a 1 i:

a.  dure: I, n, r.

p.  m o 11 i: Ij, nj.

c)  Dentali:

a. d n r e : d , t.

P.  m o 11 i: (Ij , tj _ c.

d) S i b i 11 a n t i :

a.  strette: 2 , s, c.

P . a p e r t e: i  , š, č , č=lj.

e)  Kut t ur a I i: g, *', k.

j

2. .Secondo la fona con oui si pronunciano, in senso
fin lato sono o:

m o 11 i: b, d, dj , g,  z , i ,  dž; o

<1 u r e : p, t, tj, k, s, š, tš = č.

Nota. Ouando in una parola la iettera inollc sta avanti
a d ima Iettera dura , allora la moli« si cangia nella dura
correspondente, p. e.

in p: šib, šibak, šipka tverga); Sarb (Serbo) sarpski (ser-
bico), rob (scbiavo), ropski (da scbiavo).

<1 in t: grad (citta), gratski -=■ gracki (cittadincsc.o). nuditi
(offrire), nutkati (andar offrcndo); ljudi (uomini),
ljutski = ljucki (uinano).

'ij in tj—č : medved o medjed (orso), metjka = mečka o meč¬
ka (orsa); medja (limite), varmedja (comitato), var-
inetjski (del comitato); gospod .(signore), gospotski
o gospocki Csiguoresco).

6 in k: dalla lingua russa nogotj=nogoč (ungbia), si can-
gia nella lingua illlrica in nokt o nokat in luogo di
nogt o nogat.

1  in s: da ra 7 .sol n  razso ■= rassol, rasso si ha rasol, raso
(salamoja). da razstati se, si ha rastat se (separar-
si) ; da razpeti, si ha raspeti (crocltigere).

* in š: daržak (manubrio, manico), darška in luogo di

danka (del manico); muž (marito , uomo) muško (ma-
scliile , virile), ece.

698

<lž in tš=č: cio avviene soltanto in quelle parole, clie son®
<ti origine turca: bardagdžija o bardakčia (vasellajO;
pentolajo); čibugdžija o  čibukcija (lo sehiavo eh®
serve la pipa).

Nella medesima maniera si cambiano le conso-
nanti dure se stanno avanti alle molli, p. e.
p In b: top (cannone), tohdžija (cannoniere).
t in d : svat (paraninfo), svadha (nozze), svadbarina (il cor-
so delle nozze).

k in g :  možak (cervello)', mozga (del cervello), svak da
(ogni giorno) svakdanji (quotidiano), svagd*>
svagdanji.

s in z: sagraditi (edificare), zgrada (edilicio); sabor (addu-
nanza), zbor (accorciato); nos (našo) nozdarV*
(narice).

š in ž: duša (anima), zadužbina in luog-o zadušbina (plo **'
gato).

O in dž: naručiti (dar ona commissione), narudžbina (c 01 * 1 '
missione in luogo di naručhina).

In queste regole sta tutla la dillerenza fra l o r to gra¬
fi a eufonica e 1’ortografia  e t i m o 1 o g i c a. P® 1 "
prima, come la piu naturale e fondata sni la iucorrotta P r °'
nuncia, sta l’illustre Vuk Stefauovič-Karadžid; e per la se '
condo stiamo noi, fondando si su quel bel detto slavo •
»govori za uši, a piši za o e iossia:  ,,parla seu>pr e
oosi che l’orecchio senta leufonia, ma serlvi poi in
che anclie l occhio vegga l’etimologia“.

Delta mutnzione delle coiiHonanti.

« 3 - „

Sara qni a suo luogo il dire brevemente coine a* 0 . 1 !,«,
consonanti, quantunque in quanto al stiono del tutto <h"
renti, siano nonnostante cosi affine le une alle altre, c
spesse tiate si cangiano scainbievolmente; cio avvien®
ispecie nella formazione delle voci, nelle declinazioni « ®°.
giugazioni, quando sincontrano colle vocali strette : e ’ ’
oppure colla liquidale j, p. e.

699

g in z e i: Rog,  Iddio; l> o z  i. gli dei: Bože! o Bio: —
božji, božja, božje, divino; božanstvo
divinita; obožavati, idolatrare; — vrag,
diavolo; vraži, diavoli; vraže, o diavolo!
— vr ažj i, diabolico,- — drug, compagno,
druži, coinpagni; druže, o compagno;
družtvo, compagnia, eec.

h in s e š:  du h , spirito ; dus i, gli spiriti; du še; o spi¬
rito! — Celi, nn Itoerno; Češi, Boemi;
Češe! o Boemo! — suh, arrido; s u vi ji C o suš¬
ni—suši), piu arrido,- sušiti, seccare, eec.
k in c e  č: junak, eroe; junači, gli eroi; j u n a i  e ,
oeroe! — junaetvo, eroisino.junačiti se,
comineiare coi proprii eroici fatti a diventare
un'eroeed ancbe miliantarsi; vojak, milite,sol-
dato, vojaci,militi,soldati,vojače! omiliter

Le  lettere siblllanti strette si mutano nelle corrispon-
denti apertc: č, š, ž e specialmente in quei verbi, clie nell'
iniinito presente eseono in ati, e inanzi alla detta termina-
žione sta una delie seguenti lettere radicali: c, s, z; questa
»lutazione nasce nel modo indicativo avanti 1’ e; p. e. mi-
cati, muovere, mičem, muovo; — pisati, scrivere , pišem,
s crivo; — mazati, ungere, mažem, ungo; rezati, taglia-
r e, režem, taglio, eec.

Se nella 1'ormazione, deelinazione e conjugazione delie
Parole, la sillaba formativa dopo le lettere radicali: d, t,
1, n comincia colla liquidale j, alloro questelettere si lique-
fanno colla liquidale in una lettera sola (vedi §. 1.) p. e.
grad,  citta, gradjanin,  clttadlno; — piat-i-ti, pagare
P I a tj n , salario, pagamento; kol-i-ti,  fendere, kolje,
Palisada: klon-i-ti  se, far luogo, evitare, klanjati  se,
'tcliinarsi; — Brinjanin,  abitante dai contorni del tiu-
n, e Brina (elie sc.orre fra la Bossina e la Serbia); Ulinja-
tin,  abitante dai contorni i^cl torrente (Jlina eec.

IVo ta. — Se la sillaba radirale termina con una iabbiaie :
'd - b, p, v, e la seguente sillaba formativa comincia colla
%uidaie j, allora si frapone a queste due sillabe un’ 1, il

700

qnale si liquefa in una lettera sola colla liquidale detla
cio avviene;

1. neinonii, clie escono in jan in, p. e. Kimljaninr
Romano; Z a gre 1>1 j a n i n , cittadino di Zagabria; L i P'
I j a n i n, abitante del villaggio Lipa; K i e v I ja n i n, un cit'
tadino della citta di Kiev; Šlavljanin, Slavo.

2. Nei sostantivi feminili avanti la sillaba formativa j a ’
jača , p. e. zemlja  (in luogo di z e m j a), terra; z ubij*
(in luogo di zuhja)  (ace; čaplja  (in luogo di č a p j a) i
agbirone: kaplja  (in luogo di kapja), goccia, krav-
ljača  (in luogo di k ra v jača), mastelloj k o p 1 j a č a (' n
luogo di ko p jača),  lancia.

3. Nei sostantivi neutri avanti la sillaba formativi j e >
p- e. koplje  (in luogo di kopje), lancia; snoplje  (in L*®'
go di s n o p j e). covoni: z d r a vi j e (in luogo di zdravje)’
salute, sanita.

4. Negli aggettivi possessivi, p. e. z a bij i, della ® a '
tura delle rane,  kr  a vi  ji,  della natura delle vacche.

5. Negli aggettivi coinparativi, p. e. slablji,  piti
bolo da (slab,  debole); tuplji,  pili ottuso (da tji p • ot ’
tuso); suvlji,  piu secco o piu magro (da suh  o nuv,  s eC '
co, magro).

fi. Negli agettivi in av, iv, p. e. carvljiv,  vermin #s ®
(da carv.  Verine), gnjevljiv,  iracondo (dagnjev,  i ra) '

7. Nei verbi, clie terminano in ati,  e nell indicativ®
presente ricevono la sillaba jem, p. e. h ra ml jem,  *®P'
pico da liramati,  zoppicare, zobljem  da zobati,
mangiar sgranando; z i b lj e in , cullo , da zibati,  cull ar  '
dondolare.

8. Nei participii passivi avanti la sillaba formativa
<fuei verbi i gnali terminano nell infinito in i t i, p. e. J a ^
i.ien (in luogo di j a v j e n), da j a v — i t i, nunciare ; ti 1 ®
•jen, da uloviti,  prendere; zaslepljen, da z®s
Piti,  acciecare ; pomamljen,  furibondo , da pomam'
se,  infuriare ; izgubljen,  perso , da izgubiti,  perdef

701

Del generc dci nouii.

8- d.

1 nomi neila lingua illirica hanno 3 generi: m as e hi1 e,
feminiie e neutr  o. La lingua illirica ad esempio dellc
altre lingue slave (eccetto la bulgarica) nou ha farticolo.

I generi iiei nomi si possono conoseere assai facilmente:

I. d a H a s i g n i f i c a i  i o u e :

a) ogni uonie, che signiiichi im' essere mascolino, sia
nomo, sia animale , e di genere mascolino, senza alouu
riguardo aila sillaha forniatlva, od alla deciinazione, p. e.
jelen,  cervo; s oko,  falco; kralj,  rei u č i t elj  , mae-
stro ; vojvoda,  dnce ; sluga,  servo.

h) ogni uome, che signiiichi un essere feminiie, sia uo-
nio od animale, e di generc feminiie, senza alcun riguardo
alla sillaha forniatlva, od alla declinazione, p. e. žena,
donna; s 1 už ki n j a, serva; mati,  inadre ; kči,  figlia ;
koza,  capra ; krava,  vacca ; k o h i l'h, cavalla.

II. dal caso ge n iti v o singolare:

a) tutti guei nomi, i <[uali tenninano in ona cousonante
del nominativo singolare e nel genitivo in a, sono di genere
'nascolino, p. e. golub,  colomho (gen. goloba); d rum,
v 'a (gen. druma); n asi p , diga(g. nasipa); sin ud j, bacalar«
(g. smudja); raj,  paradiso (g. raja).

b) tutti cjue’ nomi, i guaii nel nominative singolare e-
s cono in una cousonante e nel genitivo ricevono un i,  sono
di genere feminiie, p. e. barv,  trave (g. barvi); karv,
Sa ngue (g. karvi); vest.  notlzla (g. vesti); s ve st  o sa-

, cosclenza (g. svesti  o savesti);  v la st, autorita (g.
v| asti), slast,  dolcezza, (g. slasti).

c) tutti que' nomi , i (juali nel nominativo singolare ter-
"»inano in a,  sono di generc feminiie, p. e. p t i c a, uccel-
*°i glava,  capo; ruk a, mano; noga,  piedc; veverica,
Sc «jatolo ; g o s p o j a , signora.

Nota.  Sono eccettuati <jue' uomi, che signilicauo un’
essere mascolino , p. e. v o j v o d a, duce; sluga,  servo, ecc-

793

(I) tudi que' milili clie »el nomiiiulivo siiigolart* escono
in o oil in e sono di genere neutro, p. e. selo,  villag-g-io;
šilo,  lesiua; seno,  lieno; sunce,  sole; s ir dc e, ouore;
pisanje,  scritturazione; govor  en  je,  il parlare.

■Sono eccettuati:

1. nemi mascolini: Janko, Jovo,  Ivo  ((iiovanni) >
.Stanko, Stanislav  (Stanislao); Ran ko, Mil oje,
Sp  as  oj  e e d al tri sunili.

2. (Juei noini di genere niascolino i qnali negli altri
dialetti slavi escono in !, p. e. koto (kotal, kotel), caldaja;
soko  (sokol), falcone; svarilo  (svardao, svardal), forato-
jo; p oso (posao, posal), lavoro, opera, ed altri siinili.

3. Ouei noini feniinili i quali negli altri dialetti slavi es¬
cono in l,  p. e. pogibeo  (pogibel) , pcricolo; sto (stol),
melisa, tnvola; s d (sol), šale.

Delln riivisione dei noini.

§. 5.

I noini nella lingua illirica si dividono in 3. declinazioni:

AUa prim a d ec Iinazion  e appartengono tutti qne’
noini mascolini e ne utri,  clie nel genitivo singolare
cscono in a;  p. e. golul),  colombo (g. goluba); dr n in,
via (g. druina); selo,  villaggio (g. sela); jelen,  cervo
(g. jelena); p ar st, (lito (g. parsta).

Alta seconila  d ec  l ina  z i o n e appartengono tutti qne’
noini mascolini e feni inili,  iqua!i nel nominativo singo-
lare escono in a  e nel genitive singolare in e, p. e. žena,
dolina (g. žene); ruka,  mano (g. ruke).

Alla terza  d e e I i n a z i on  e appartengono tutti qne’
noini femlnili i quali escono nel nominativo singolare in
consonante, e nel genitivo singolare in t, p. e. zapoved,
comando (g. zapovedi); kost,  osso (g.kosti); barv,  trave
(g. barv  i).

La lingua illirica lia 3 mimeri: singolare,  d ital e e
plurale;  in tutte le declinazioni poi lia 7 (sette) časi:

1- Nominativo (imeniteljni padež).

703

3 (ienitivo (roditeljni padež).

3. Dativo (dateljni padež).

4. Accusativo (t u ž i t e Ij n i pade ž).

5. Voeativo (zvateljni padež).

6. 1’reposizionale *) (predložni padež).

7. Istrnmentale **) (tvoriteljni padež).

Regole generali intorno alle declinazioni.

§. 6 .

1 . 1 sostantivi inascolini e neutri lianno soltanto
lina declinazione ed i feminili d u e.

2. Dal (ienitivo singolare si puo conoscere a che
declinazione un sostantivo appartenga, p. e.

(ienitivo singolare I. declinazione =» a,

„ ,» 11 . „ = e -
„ V Ul „ 1 !

3. 1 sostantivi inascolini c neutri si dividOuo in sostair
tivi di desinenza dura ed iu sostantivi di desinenza m o 1-
le, vedi §. 1: 9 ed § S.

1 sostantivi dl desinenza d ur a terminano nel Voca-
tivo singolare In e,  e quei di desinenza molle in u;  nell’
is t r umen la 1 e sin g. e nel dativo p I u r a 1 e q uei di
desinenza dura escono in om,  e quei di desinenza inolle
in etn.

4. Se i nomi sostantivi di tina o due sillabe acqni-
stano in tutti i časi del numero pluraie, la sillaba

*) II sesto caso sl cliiama 1’reposizionale, perclie
non si usa tnal senza preposizione : na,  sopra, o, intor¬
no ; po ,  per, mezzo; <jde K  dove. Alcuni io chiamano
anche I, o c a ti v o . perclie serve ad indicare i! Inogo ,
in cui aleuna cosa esiste.

**) L’Is t r u m en tal e lia inolta soiniglianza coli' Abla-
tivo senza preposizione del I^atini; questo caso si usa
dopo l interrogazione: con clii? con clie? in qual
modo per quale via: alcuni lo chiamano anclie Socia-
tivo,  nia questo nome gli puo convcnire soltanto ai-
lora, quando si usa colla preposizione s, sa, con p. e.
s menoni o sa innom.

704

dingremeiito, allora i sostantivi di desinenza duravo-
gliouo la sillaba o v, e ijuei di desinenza m o 11 e la
sillaba e v.

5. II Dativo  ed 11 P r e p o si z i o u al e souo eguali i»
tiilte le declinazioui.

6. Nei sostautivi ueutri il Nominativu, Accusa-
tivo ed il Vocativo  batino eguale desinenza e uei si li¬
go! ar e e nei pl urale; i f e minili  ali’ incontro liauiio
Unesti časi eguali soitauto nei p tur a i e.

7. Nel duale souo eguali in tutti i generi e declinazioui:
il Nominativu, 1’Accusativo ed il Vocativo;  depoi
il Genitivu  il P r e pos  izi  o nal  e, e linaimente il Dati¬
vo  e i' 1 s t r u m e u t a I e.

8. Se i umni maščobni della prilila decli  n azi  o n c
senza alcun riguardo alla desinenza, indicano una cosa
i n a n i m a t a, lianno eguale il N o m i n a t i v o e I'A e c u s a-
tivo ; se poi imlicono una cosa a ni mat a, allora lianno eguale
1'Accusativo al Genitivu.

Delie declinazioui dei nouii sostautivi.

S-  7 .

Prospetto delie declinazioni.

1 .

•S i n g o I a r e.

I).

III.

.Sostanlivi colla desinenza

705

D u a I e.

I II. III.

Sostantivi colla desinenza:

S-  8

L Deelinazione.

a) Bserapio con desinenza dura

Si  n g
Mas

a n i ni a t o

Nom. jelen,  il cervo ,

(ten. jele  n — a, del cervo ,
Dat. j elen—u  , ai cervo ,
Acc. j e 1 en—a, il cervo ,
Voc. jelen—e!  o cervo,
Prep. (o) jelen—u,  intorno
al cervo,

Instr. j elen  - ora, col cervo.

IV e u

Nom. s e 1 o, il villaggio ,

Sien. sel—a, del villaggio,
Dat.sel—u, al viltaggio ,

Acc. sel o , il villaggio,

o 1 a r e.

!hi I e.

i n a n i m a t o.
p ar st, il dito ,
p ar s t —a, del dito,
p ar s t—u , al dito,
parst,  il dito,
parst—e ; o dito ,

(o) parst-u,  intorno at
o del dito,

par st—oni, col dito.
t r o.

Voc. selo!  o villaggio,
Prep.(o) sel -u, intorno al
• o del villaggio,

Instr.s e 1—ora, col villaggio.
45

706

P1 u r a 1 e *).

a n i m a t o

Nom. j el e n—i, i cervi,
<»en. j e le n—a li, dei cervi>
Dat. j el en—oin, ai cervi,
Acc. je l e n--e, i cervi,
Voc.jelen—i! o cervi,
Prep.(o) j e l en—ih (ieh) in-
torno ai o dei cervi,
lnstr.jelen i,coi'cervi.

i n a n i m a t o.
par st—1, i diti,
par st—ali, dei diti,
p arst_om , ai diti,
p ar st—e , i diti;
p ar s t—il o diti,

(o) p a r s t—ih (ieli), interno
ai o dei diti,
p ar s t—i, coi diti.

N e u t r o.

Nom. s e l—a, i villaggi.
tien. sel—ah , dei villag-gi,

Dat. sel—om, ai viilaggi,

Acc. sel—a, i villagg-i,

Voc. s e l—a! o villaggi,

Prep. sel—ih (ieh) intorno ai o dei villaggi,
Instr. sel i, coi villaggi.

In questo modo si declinano tutti i nomi niascolini, ciie
terminano colle seguenti consonanti:

1) 1 a h h i a 1 i: m, b, p , v, f; — 2) 1 i n g  u a I i: 1, n, r; —
8) d ent al i: d . t; — 4) sib i Han t i s t r et t e : s , z; —
5) gutturali:  g,  h,  k;  e finalmente quei sostantivi neutri,
i quali escono in o,

(n questo modo si declinano e/.iandio i nomi propri di
persona, i quali escono in o; p. e. ltranko, Janko, Stanko,
Marko ecc. ma con questa differenza soltanto, che questi
nomi hanno eguale il V o ca ti vo a! N o mi n a ti v o.

*) Intorno al numero dnale  parleremo con precisione
piu sotto.

707

b)Esempio con d e s i n e n z a moli e.
Singolare.

M a s c lii 1 e.

a n i m a t o
Nom.  kralj,  il re ;
tten. k ral  j -a, del re ,

Dat. kralj—u,  al re,

Acc. kralj—a,  il re,

Voc.  kralj—u! o re!

Prep.  (o)  kralj—u, intoruo
al o del re,

last. k r a Ij —em , col re.

i n a n i ma t o.
nož, il coltello;
nož—a, del coltello,
u o ž—u, al coltello ,
nož, il coltello,
n o ž—u! o coltello ,

(o) nož—u, intoruo al odel
coltello,

n o ž—eni, col coltello.

N e u t r o.

Slom polje, il campo,

(»en. polj—a, del campo ,

Dat. polj—u, al campo,

Acc. polje, il campo,

Voc. polje! o campo,

Prep. (o) polj u, intorno al o del campo,
Instr. polj—em, col campo.

PI u r a 1 e.

Nom. kralj—i, i rei,

(»en. k r a lj—ali, dei rei,
Dat. k r a 1  j—em. ai rei,

Acc. k r al j—e. i rei,

Voc. k r a lj-i! o rei,

Prep. (rt) k r a lj—ili, intorno
ai o dei rei,

Instr k ral j—i, coi rei.

n o ž—i, i eoltelli,
nož—ali, dei eoltelli,
n o ž—em, ai eoltelli,
n o ž— e , i eoltelli,
n o ž i! o eoltelli,

(o) nož—ih, intorno ai o deš
eoltelli,

n o ž—i, coi eoltelli.

Ne utr o.

Nom. pol-ja, i campi,

(»en. polj — ali, dei campi,

Dat. po lj—em , ai campi,

Acc. polj—a, i campi,

Voc. polj—a, o campi!

Prep. (o) polj—ih, intorno ai o dei campi ,
Inst polj—i, coi campi.

45

708

.Secondo il tip« esposto si declinano tutti quei sostanti-
vi mas o o lini,  che terniinano: 1) in j, o nelle relative
in o 1 I i linguali: lj , n j: e nelle dentali:  d.i, tj=č; 2)
nelle s i h i 11 a n t i aperte:ž,š,č  (=tš), č (=tj); 3) Tutti
i sostantivi neutri in e o je

Secondo questo ti po si declinano eziandio tutti i nomi
proprii di persona tenninanti in e ed in je, p. e. Pav le,
Herkule, Dimitrije, Gligorije, Miloje, Stanoje, Vnkoje,
ecc. ina con questa osservazione, che hanno il \ ocativo
eguale al IV o m i n a t i v o.

Dietro i sopra indicati esempii si declinano pure quei
nomi di citta, borgate e villaggi, i quali si usano anche nel
pluraleecio secondo che hanuo nel \ominativo desinenza m o N
le o dura,  p. e. Ilanovci, Gojkoviči, Doljani, Gorjani,
Jakšlei, Kadanovci, Kimovci, Lipovljani, Miletiči, Mletci
(Gen. Mletakah, D.MIetkoin, Acc. Mletke, V. Mletci, Prcp-
(o) Mletcieh o Mlctcih, Inst. Mletci (nei provincialisini,
M1 e t c i m, M I e t c i m a o M I e c im, Ml e C im a, \ enezia)
Paštroviči, Tujkoviči, Vinkovci, ecc. — (Juesta specie <11
nomi usano i Tedeschi sempre nell' A eeusativo,  p. e.
Gorjane, Doljane, Okučane, Lipovljane, Vinkove« ecc.
seuza dubio per questo inotivo, che gli indigeni alla do-
nianda: kamo  če*? o ako Hoij  dii ? per dove? rispondono:
u Banovce, Doljane , Gorjane, Lipovljane, Vinkovee ecc.

<>N»ervazioiii »pedali intonio alla I"« derlinazione.

1. I sostantivi mascolini,  che terniinano in: c, k , t,
A, z e g,  cangiano

nel V oc a t i v o s i n g o I a re :
cekine
x „ h „ i
* „ 9

nel numero p I u rale: nel Nominativo, uelPreposi-
zionale  e nell' Is t r u men t al e:
k in c
k ,, *

9  „ *

709

Sing. Nom. zec , junak , duh, vrat/, vitez

Voc. zeče,junače, duše, vraže, viteze!

Piur. Slom. — junači, duši, vraži

Prep. (o) junacih, dusih , vrazih
Instr. junači, duši, vraži.

2. Quei sostantivi inascolini,  clie tenninano in r
(questi escono coiminemente neilo slavo antico o li-
turgico  dialetto, nel carniolo e russo  in rj  (pi.) e nel
Polono  e 1) o e m o in f, rz — rž)  acquistano nel V o c a t i vo
un u, p. e. gospodar, V. gospodam ! — pastir, V. pastiru! ecc.

I sostantivi stranieri in r  ritengono piuttosto 1’ e; p. e.
professoredoktore! (Noin. professor, doktor).

3. Car,  cesare, e knez,  principe, ricevono i časi e della
desinenza d n r a emolli,  p. e. Voc. čare  e carul  Istr.
čarom  e curem; kneže  e knezu ; knezom  e kneze m,  ecc.

4. Sin,  liglio; dan,  giorno; ures,  ornamenta ; Francoz,
Francese, lianno nel Vocativo  doppia desinenza, p. e.
sine  e sinu! dane  e danu! ureše  e uresuFrancuže  e
Francuzu!

5. (tuei sostantivi clie liniscono colle seqnenti sillabe:
ap, am:  — ul (ao), alj, an, anj, ar;  — at; — as, ac,
od, - ak  e«(/, se sono bissillahi o polisillald, e se 1’accento
cade suita penultiina sillaba, allora perdono nelGenitivo
singolare, e dietro questo in tutti i časi del singolare la
Vocale a  (negli altri dialetti slavi l'e). (tuesto a  comparisce
Poi prolungato (d) nel G e n i t i v o p I u r a 1 e avanti la silla-
lia ah (oppnre secondo 1’uso antico e negli antori ragnsei
»e abbiamo eseinpii in copia, senza di essa, p. e. j aram
Igiogo), jarmu; sajam  (liera) sajma ; ujam  (quella qnantita
tli (arina. clie si da per macinatura), ujma; razsap  o rasap
(rovina, distruzione), razspa  o raspa; kotal  o kotao  e koto
(caldaja), kotlu ; petul  o pitan  e peto  (galio), petta; ugalj
(carhone), uglja ; ovan  (montone), ovna; ždrvanj  (specie di
'nolino a mano) žarenja  ; vitar  (vento), vetra; lakot ( braccio)
takta; šapat  (bisbiglio), šapta , n vas  (avena), ovsa, zna-
nac  (conoscente), znani:u; o tac  (padre), ntea; lonac  (pi-
gnatta), lonca ; Birav  nn destretto nella Bossina), Birča

7)0

&irač  (uh  viliaggio nella Slavonia) Sirca  : maniok  (giovane),
mamka  : možak o  t nozug  (cerebro) mozga.  I tutti questi n* 1 '
■ui hanno nel gen iti v o p 1 urale : jaram—ah, sajam—ah.
ujain—ali, razsap_ali, kotal—ah, petal—ah, ovan— ali, žar-
vanj—ah, vetar—ah, lak a t—ah , znanac—ah , otac—ah, to'
nac-ali, momak—ah, ecc.

1 sostautivi (ti questa specie se terminano in luk  e čok
si usano radevolte nel V o c a t i v o , nia quando si usano , a-
mano meglio il Vocativo in ku  di qnello che secondo la regola
in če, p. e. piilak  (inaschio del anitra), polku!  (in luogo <tt
palce!) : mačak  (gatto), mačku!  (in luogo di mačče!)

Qui fa duopo osservare, che frainomi mascolini ommet-
tenti l’a eufonico nel Genitivosingolare,  e qnindi in
tutti gli altri časi dei dne nameri; quelli, che hanno la t
avanti la sillaha formatiraac, cangiano questo ( in o in tutti
i časi d'ambi i nameri, eccetto il Genitivo plurale.
p. e. pisalac,  scrittore, Gen. pisaoca,  Hat. pisaocu . ecc.—
galalac,  divinatore, Gen. galaoca,  Dat. galaocu ecc. — ko¬
lač ,  palo, Gen. kooca o koca,  Kat. koocu  o kocu, ecc. —
Del resto questi e simili snstantivi si possono declinare nn-
che regolarmente senza cangiare la lettera l  in o.

6. Tutti i sostantivi mascolini nel IVoininativo
plurale  escono in i ;  nia alciini monosillabi e bissillahi ri-
cevono nel plurale le particelle dincreniento: ov  ed et> se-
condo, che i sostantivi sono di desinenza dura  o mol  le
e cio avviene nel segmente modo *).

a) Kopo la desinenza dura  ov,  p. e. slon,  elefante, slo¬
novi; sin,  liglio , sinovi: grad,  eita, gradovi; kolao o kolo,
caldaja, ko! lovi golub ,  colomho, golobovi; sokol,  falcone,
sokolovi : gavran,  corvo, gavranovi, ecc.

b) Dopo la desinenza mol le ev;  zmaj, serpente drago-
ne, zmajevi: roj,  sciaine, roječi, kroj,  n urnem, lunjevi: kralj ,
re , kraljevi: žulj ,  callo , iuljevi; panj,  tronco , panjevi,
smudj,  bacalaro, smudjevi: broč,  rubbia, bročevi; nož,  col-
tello, noževi: miš,  sorcio, miševi , ecc.

*) Questi n o mi si declinano anche regolarmente cioe senza

iacremento, quaiora 1’eufonia lo perinetta.

7U

7. Quei noini proprii, tfuali cscono in in,  ommettono
qiiesta particeila in tutti i časi del plurale, p. e. Slavjanin
(Slavo), G. Slavljanah ,  D. Slavljanom.  ecc. — Sarbljin  (Sdr-
l>o), Bulgarin  (Bulgaro), Rimljanin  (Iloiiiano), BiogradJaiiin
<al>itante di BelgTado); Rečanin  (abitante di Fiuine), Turčin
(Turca) ecc. Iianno nel plurale: Sarblji, Bulgari, Rimljani,
Turci, Biogradjani, Rečani, Turci (dal Nominativo sing.inu-
sitato: Turah  g. Turka).

8. II Genitivo plurale  dei sostantivi mascolini
si Ca assai facilinente dal Nominativo singolare,  e
cio col prolungare l ultima sillaba e coli' agiungervi la sil-
laba formativa ah,  cbe e pure lunga, p. e. jelen , cervo,
jelen—ah,  dei cervi, parat,  dito , purst—ah, kralj , re,
kralj—ah ; nož,  coltello , nož—ah , otac,  padre, otac—ah,  ecc.

In quel caso poi, in cul il sostantivo riceve le particelle
d'incremento or, er, 1’accento cade sopra queste par*
ticelle, p.e.golub,  colombo, gen.pl. golubov—ah; mač,
la scimitarra, gen. pl. močen— ah,  ecc.

I dialetti provinciali ilirlci, come pure la lingua liturgica
c d i dialetti settentrionali slavi (boemo, polono e russo) ,
non ammettono la sillaba formativa ah,  ina in vece di es-
sa, le sillabe or, er (presso i Poloni ov^uv,  presso i Boemi
#t> e u, presso i Russi or, er, ej,  tj) sopra le quali cade
anche 1’accento, p. e. grad,  eitta, gradov,  delle citta; sokol,
lalcone , sokolov ; golub,  colombo, golubov; nož,  coltello,
nožev,  ecc.

Alcuni sostantivi mascolini amano nel Genitivo  plu¬
rale  piuttosto la terminazione in ih,  di quel!o ciie in ah;
P- e. gost,  ospite , gostih ; cdrv , verme, c&rvih  ; mrar ,
Pormica, mravih; mesec,  niese, mesecih; forint,  liorino,
forintih,  ecc.

Alcuni poi ammettono Tuna e 1’altra forma, p. e. put
(quando signillca quante volte), p. e. pet putih  e putah
(cinque volte); iest putih  e putah  (sei volte), ecc. kesten,
castagno, kestenih  e kestenah ,  ecc.

Presso i sostantivi ne utri  si ottiene 11 Genitivo
Plurale  secondo la forma antica, omraettendo la sillaba

712

formativa o o e e prolungando dappoi 1’ultinia siliaba (ques-
ta forma e in uso ancbe oggidi nel dialetto sloveno e nej
dialetto del litorale, come pure in tutti i dialetti slavi
settentrionali) , p. e. selo,  villaggio, sel; lice,  facia, lici
tvorilo  , modcllo , tvoril; govortnje ,  il parlare, govoren]-  "
•Seommettendo la siliaba formativa o oppurc e  restano in line del
sostantivo due o piu consonanti, alla a eagione deli' eufonnj
si inserisce un u prolungata fra le due ultiine consonaiit>
p. e. sdrrtce  o sdrce,  cuore, sardao ; dobro , tenuta, posseS-
sione, dobiir; sedlo,  sella, sedcil; ogledalo,  specliio ,
ogledat,  ecc.

(Juesto Genitivo antiquato si trova assai fiate ondi «S'
gidi nella poesia nazionale, e da esso si forma il vero G*'
nitivo plifrale,  clie e oggidi in us o nella lingua lettC'
raria, aggiungendo gli la siliaba ah,  p. e. selah, licdnt
tvorilah, govorenjah, sdrddcah, dobavah, scddlah, ogledaldh'

9. Il caso Da t i v o, il Preposizionale e 1 ’Istrd'
mentale  dei sostantivi masen lini e n e utri  second« 1
varii provincialismi terminano in im, ima, ma,  (alcuni P®® 0
esperti della lingua lo fanno terminare ancbe in amaj,  P- e '
Jelen,  cervo , Jelenini, Jelen ima , Jelenina  (in luogo di D- ) e '
tenom,  Pr. (o) jelenieh o Jelenih,  Istr. jeleni ), par s tim , P 11 '
stima,  pdrstma in luogo di D. pdrstom, Pr. (o) pdrstieh,
parstih,  Istr. pdrsti)  ecc.— (Juesta forma e non solo cont*‘
ogni regola grammaticale, ma e ancbe ingrata ali’ orrech'®'
ne e in alcun modo lecito il Servirsene in prosa (nonnostan
l autorita del signor Vuk,  il quale vuole, clie questa e u«"
altra sia la vera ed unica forma della lingua serbi®*  j
perche in tutti i suddialetti illirici dopo il suono duro , e
sostantivi mascolini e n e utri,  il Da  ti  v o terni" 1
in om  e dopo il suono m o 11 e in em;  il caso Pr e p o s i
nale  poi in ih e ieh,  e Ms  t r u m en  ta  I e in i,  i* c 1  _
giova non poco ali’ unione dei stipiti sloveno e cro9 [  ■
ser  bo;  al detto poi bisogna arrogerc ancbe que„sla "
lieve circostanza, clie queste terminazioni in om, em • ‘
ieh  ed i, corrispondono del tntto a quelle della lingua li 111 '
gica, n miiitare addunque per questa forma non e un va

713

desiderio.ne tenacita di futile regola grammaticale; ma e
Vero e sommo bisogno di ridnrre i nostri scrittori allatanto
oecessaria unita e conseguenza nello scrivere. Le termina-
fcione in ima  si puo usare con commodita e conseguenza nel
Dativo ed Is trum  e n ta  le  del Duale.

10. II nome sostantivo čovek,  uomo, nel singolare si de-
clina regolarinente secondo la nota sotto- il numero l m ". —
Nella ling-ua liturgica si declina regolarinente anche nel
plurale; ma nel dialetto illlrico non ha il plurale, perclie
Hon si dice: čoveci,  ma N. ljudi,  G. ljudih,  D. ljudem,  Acc.
ljude, V. ljudi!  Pr. (o) ljudih,  Instr. ljudmi  (nei provincia-
lismi: IJudim, ljudima, ljudma  nel Dat. Prep. e Istr. caso).

G o s p o d i n, signore, nel singolare si declina regolar-
niente, ma nel plurale diviene coilettivo, e guindi non si
dice nel pliirale : g o s p o d i n i, ma gospoda, G. gospo¬
de  ecc. e la dcclinazione nel plurale come si vede e del
tulto eguale al singolare della II J » dcclinazione. Male a-
dungue declinano colloro, che scrivano nel Dativo , Prepo-
sizionale ed Istrumentale: gospodam, gospodami, gospoda¬
ma  o gospodma.

11 . Dan,  giorno si declina in parte regolarmente ed in
parte irregolarmente come segue:

Numero singolare.

Nom. dan ,  il giorno,

Gen. dana, dna, dne, dneva, dnevi,  del giorno.

Dat. danu, dnu, dnevu, dnevi,  al giorno.

Acc. dan,  il giorno.

Voc. dane, danu!  o giorno.

Prep. (o) danu, dnu, dne, dnevu, dnevi,  del intorno al giorno.
Instr. riunom, dnom. dnevom,  col giorno-
Numero Plurale.

Nom. dani, dni, dnevi,  i giorni.

Gen. dunah, dan, dnih, dnevah  (dnevov), dnevih,  dei giorni.
Dat. danom , dnom, dnim, dnevom  (danim, duevim, dani¬
ma), ai giorni.

Acc. dane, dne, dneve, dni,  i giorni.

714

Voe. dani, dni, dnevi!  o giorni.

Prep. (o) danih, dnih, dnevih  (danim, dneviin, danima, dne-
vima), intorno ai o dei giorni.

Instr. dani . dni, dnevi  (dnim , danim , dnevim, danima, dne-
vima), coi giorni.

Sc il sostantivo dan  da se solo od unito con altre parole
indica il termine di nn delenninato tempo , specialmente se
e accoinpagnato dalle preposizioni do,  lino a; od, oda,  da
di; o, intorno a odi, po, dopo per inezzodi; n in , allora Im nel
G e n i t i v o singolare e nel P r e p o s i z i o n a 1 e: d n e,  p, *■
u Zagrebu dne i. Sečnja 18J9.  (Zagaliria il 1**» di Genna.fo
1849); podne o poldne  , inezzodi; colle preposizioni: do po -
dne,  fino a inezzodi, od podne,  da, o dopo inezzodi, o da
inezzodi; o podne,  circa inezzodi; po podne,  dopo inezzo¬
di; u podne,  in punte nel inezzodi. Cio vale anche colle se-
guenti forme: Jovan) dan,  il giorno della fes tl vi ta di S.
Giovanni ; G junijev dan ,  il giorno della festivita di S. Gior-
gio ; Petrov dan,  il giorno della festivita di S. Pietro , p. e.
o Petrovu, o Jovanju, o Gjurgjevu dne.

In questo modo si usa anclie il Genitivo dna,  p. c. do
podna , o podna , po podila, u podna.

Il Noininativo e 1’Accusativo pliirale dni  si usa coi u« 1 '
meri da ‘3 lino a 4 iuclusivaiiiente , p. e. dva , tri, četiri dni.
— 8, 3, 4 giorni. II plurale dnevi  si usa specialmente coli
aggettivo mladi,  giovani , p. e. mladi dnevi,  i giorni di
novilunio.

13. Pat,  via lia nell' Istrumentale doppia desinenza, P-
e. patom  e putem,  selibene 1'ultima sia piu in uso , p. e. )“
sam za p u to m,  sto per partire; idi ti svojim putem  an-
date per la vostra via; ho jim je p u t e m udariot  per gual
via si e incamminato ?

13. Molli sostantivi neutri ricevono nel Genitivo singo¬
lare , e quindi in tutti i časi del singolare e del plurale lo
sillabe d increinento: el, en , es,  p. e.

a) Tutti i nomi, che indicano animali giovinetti, e che
escono in he, ce, če, če, le, ne, nje, re, se, te,  ricevono
nel Gen. singolare e quindi in tutti i časi del singolare *

715

del plurale la sillaba dincreinento et: idribe,  polledro ,ždre-
bcta  ; psetance , cagnolino , psetanceta; jaganče , agnello ,
jagančeta; guiče ,  paperino, guščeta;  pišče, pullastro. piiče-
ta; tele , vitello, teleta; itene , cane o cagna giovane , ite-
neta; jagnje,  agnello , jagnjeta; zvire,  giovine fiera, zve-
reta . prase,  porcello, pr a« el a . dete . bambino, deteta  ecc.

Tutti i nomi di questa specie si declinano nel singolare
regolarmente dietro il ti po selo;  nel plurale poi si scostano
dalla regola, e formano il Nominativo in bič. anac. Čič.lič,
enec.  .vic, e si declinano come altretanti sostantivi niasco-
lini regolari:

IV ii mero  p I u r a I e.

Jfoni. ždrebiči, jaganci, guščiči, telici. štenci, prašiči.

• len. ždrebičah, jaganacali, guščičah . teličali, štenacali,
prasičali.

Dat. zdrebičem , jagancem , guščičein, teličem. štencem, pra¬
šičem.

Acc. ždrebičc, jagance, gušeiče, telice, štence, prašiče.
Voc. ždrebiči! jaganci! gusčiči! teliči! stenci 1 prašiči!
I’rep. (o)ždrčbičih, jagancili, guščičih, teličili, štencili, pra-
sičili.

Insl. ždrebiči, jaganci, guščiči, teliči, stenci, prašiči.

Questi nomi in luogo di usarsi nel plurale, si usauo
anche in forma collettiva colla sillaba forinativa ad  e aliora
si declinano secondo il niimero singulare della III. declina-
T.ione: ždrebad, G. ždrebadi; guščad (I. guščadi; paead , G.
pačadi: pilad , g. piladi; telad, g. teladi: štenad, g. šteuadi;
junad , g. junadi; jagnjad . g. jagnjadi; zverad, g. zveradi;
prasad , g. prasadi, e c c.

Dete,  bambino , si usa pure nel plurale in forma col¬
lettiva, e si declina secondo il uumero singolare della II.
decljpazione, IV o in. detca, G. detce, D. dčtci, Acc. detcu,
Voc.  detco ! P r e p. o dčtci, 1 us t r. detcom , e adunque
errore il dire nel Dat.  P r e p. ed I s t r u in e n t a 1 e:
detcam , detcama, detcaini.

b) Tutti i nomi di g e n e r e n e u t r o che terminano in
»te, ricevono nel geni  t Ivo  ed in tutti i časi del namero

716

singolare edel plurale 1'auinento en,  p. e. vreme : vrem-en-a;
seme: sem-en-a; teme: tem-en-a ;  vime: vim-en-a; breme:
brem-en-a , e c c.

c) i seguenti nomi neutri: čudo  , kolo  , nebo  , telo,  rice-
vono la sillaba dlncremento es  in tutti i časi del plurale,
p. e. čudesa , kolesa  , nebesa, telesa ;  del resto si declinano
regolarmente secondo il ti po selo.

11 sostantivo kolo  (ruota) ammette anclie nei časi del
singolare la sillaba dineremento es:  p. e. koles o ,— sa,—
su, ecc.

Nella parte sloveua della na7,ione illirica (cioe nella
Croazia provinciale; coinitato di Zagabria, di Varasdin e
di s. Croce — nella Carinzia, Stiria inferiore, Carniolia ed
in aicuni comitati ungaricl, clie confinano colla Stiria) rice-
vono nel plurale il prefato ineremento es  anche le tre se-
guenti parole: drevo ( darvo) legno ; uho,  oreccbio ed oko,
occhio, p. e. drevesa, ušesa, očesa.

i 9

Deelinazione II.

A (juesta deelinazione appertengono tutti quei sostantivi
tanto lem minili  clie m as coli  ni, i quali terniinano
nel nominativo sing. in a, e nel gen. sing. in e, p. e. žena,
duša  , (flava , ruka , noga  , krava , slava;  — vojvoda , sluga ,
vladika  , ecc.

N u m e r o s i n g o I a r e.

Nom. ien—a  , la femmina

(len. žen- e ,  della fernmina

Dat. ien—i,  alla —

Acc. ien—u , la —

Voc. žen  o! o —

Prep. (o) žen—i , intorno alla, oppure della femmina
Inst. ien om,  colla femmina.

N u m e r o plurale.

J8oin. žen—e , le femmine

®en. iin — a h,  delle —

717

Dat, ženkam  , alle —

Acc. žen—e,  le —

Voc. žen—e  / o —

Prep. (o) žen—ah,  intorno alle oppure delle feinmine
Inst. ien—ami,  colle femraine.

IV o l e.

1. I sostantivi, clie termiuano in: ga, ha, ha,  p. e.
knjiga,  libro; muha,  inosca; ruka,  mano, possono nel D a-
tivo e Preposizionale  ritenere l’i avanti il g ,  h , k
pero nel parlare piu colto si mutano eome segue:

S  in z
li „ s

k „ c, p. e.

Nom. knjiga, muha, ruka
D. prep. knjiži, musi, ruci.

Se quesla specie ili nomi lianjio avanti le sillabe: ga ,
ka, le  seguenti lettere : t, c, č, s ,  e i ,  allora nel

llativo e Preposizionale  ritengono piu conuuune
inente il g  e h , p. e.

mazga D. e Pr. rnazgi  e nou mazzi

(Jacka (un torreute) Gacki „ „ Ga ca.
mačka „ ,, mački „ ,,  mačet

g |ls * ta  „ „ guski „ „ gusc.i

puška ,, „ puški „ „ pušči-

3. 1 sostantivi p r o p r i i di persona m a s e o 1 i n a , che
escono nel singolare in a,  p. e. Andria, Malia, Nikola,
Cuka, Mojsia  ecc. lianno il V o c a t i v o eguale al IV o m i-
Bativo.  Alcuui vogli ono, che questa sorte di nomi abbia
il V o c a t i v o regolarmente ad esempin dei femminili,
aleuni poi.clie i femminili debbano avere ilVocativo eguale
al Nominativo; ma ad ogni modo il primo e piu in uso.

3. (juei sostantivi proprii di persona e quei coinmuni, che
escono nel N o m. S ing.  in ica  amano d’avere il V oca-
t i v o in e,  p. e.

IV o m. Marica , Ljubica, sestrica , kraljica

Voc.  Marice, Ljubice, sestrice, kraljice!

718

I m>mi mascolini: sluga,  servo ; vladika,  vescovo ;
vojvoda,  condottiere se si usano cogli aggettivi, vogliouo
nel singolare 1'aggettivo (ti terminazione mascolina e nel
plurale di terminazione feimninile, p. e. moj sluga ; sveti
vladika: svetli vojvoda, e nel plurale: moje sluge; svete
vladike: svetle vojvode. —

Nei canti nazionali pero questi nomi si trovano osati
anclie nel singolare come femminili, p. e.

..Slugo in oj a, Oblačiču Rade! —

l)a ti da Bog, s i )> i n j s k a vojvodo !” —

E nel Hunte nero (Čarna Gora) allincontro si usano
anclie nel plurale cogli aggettivi di terminazione mascolina,
p. e. naii stari  vladike; naii hrabri  vojvode, eec.

5. II G e n i t i v o plurale  in questa declinazione si
forma dal Nominativu singolare col tralasciarvi la vorale
formatira a e col prolungare iultima sillaba, p. e. K o m.
S i n g. žena. ruka. noga ece. Gen. pl. žen, ruk, nog, eec.
— IJuesta e la pio antica forma del Genltivo, ctie si conser-
va ancor oggidi qua e la nei canti nazionali, ed in alcunl
dialetti provinciall deli’ Illirico.

Nei dialetti slavi settentrionali (cioe nel boemo, polaco
e russo) questa forma antica e ancli’ oggi in pieno uso; ma
nclla lingua litterale illirica bisogna alla forma antica
aggiungere ancora la sillaba uh,  la quale si prolunga. Gli
anticlii nostri Hagusei ed alcuni Balinati In luogo di uh
scrivevano aa  , perche nella lingua illirica 1’ h  si pronnncia
per lo pili appena come una lieve aspirata, p e. ženah,
glavah , rokah . nogah, (ženita, glavaa, rtikaa, nogaa) ec c.

I Monteuegrini e gli abitanti delle insole delia Balina/,ia
pronunciano questo uh  nel Genitivo rosi aspro come i Te-
desclii il loro dch,  p. e. ženacli, riikuch . nogacli ecc.

Quei nomi, i quali nel Nominativ« singolare avanti l a
lianno due o tre consonanti (come p. e. devojka, krnska,
tikva , guska , bukva . igla, carkva , sestra) nel tralasciare
la vocale n e nell’ aggiungere in luogo di qnesto, la sillaba
oh, inseriscono fra le ultiine due consonanti avanti alla sil-

719

Uba ah,  la vocale a  *), e questa clivien<; seinpre lunga,
P- e. dčvojdk,  o deoojukah ; kruidk  o kritidkah', tikav  o
fikuvah  ; gusak o gusdkah,  ecc. (in luogo di devdjk  o devoj-
kah; kritik o kritikah  ecc.

Alcuni pero di qnesti e siraili nomi, sen/,a alcun ri-
Suardo peli' eufonia piu sottile, tralasciano nel gen. p I. la
f ocale u sen/.a porre alcun segno eufonico !'ra le ultiine
'lue consonanti, p. e. zvezda,  stella, gen pl. zvezd o zvez¬
dah ; kv dr ga,  protuberanza, g e n. pl. kvdrg  o kvdrgah ,  eec.
e  non zvezddah,  kvaragali ecc.) — oppure ricevono nel
Senitivo iu luogo della sillaba ah,  la sillaba ih,  p. e. zvez-
dih, varsta: varstili; carkva: carkvili; čavka: čavkih ; kar-
l *: k artili ; kiirva: ktirvili; murva: iniirviii; ladja:

**<ljih. — In alciinc parti della patria nostra ed in specie
*>el litorale e in uso di (lire: carkavab, karatali, muravab.

6. jluello , clie si e accennatn nel $. 8  sotto 11 numero
9 iutorno ai časi : Kalivo , Preposizionale ed Istrumentale
Plurale del norni mascolini e neutri, vale anclie qui pei
“ostantivi feinniinili; cioe : clie il Dati v« plurale  reg o-
l»rmente esce iu um, 11 P p e p o s i z i o n a 1 e in aA e 1' 1-
s  trn me n tal e in ami.  Nel provincialismi poi questi časi
'erminano ora in um, ora In ami e ama,  II clie per piu mo¬
tivi gia accennatl non si puo accettare come regala. Eppure
‘I -Signor Vuk comhatte per cio accanitamente, e questa
“ostra regola considera come estrema rigorosita di grain-
•“aticuzzo. I.a differenza fra 11 O e n 111 v o ed il Prepo-
*izionaIe  e questa: clie nel (lenitivo la sillaba ah  e lun-
8 a i nel Preposizionale ali' incontro breve, p. e. danas nei-
“la nikakovili novinah  (oggi non avvi alcuna novita); ja sam
“anas štio jedmi znamenitn vest u nininah.  Nel Sirmio,

*) Nel dialctto sloveno e nei dialetti slavo — settenlrionali
in qnesto caso si inserisce 1' e  eufonico, e nel russo poi
1' u ,  — se avanti ali« sillabe formative: ga, ha. ka  sta
nna consonante dura,  p. e. devka: devtik ; vodka: vodo  A;
(loška (daska): dosdk ; oppure se inanzi ali' ultima con¬
sonante stanuo nna delle seguenti leltere : g, h, k,  p. e.
igla: igol,  igra: igor ; ikra: ikur,  ecc.

720

Bačka e Banato il Preposizionale e cosi lungo come il Ge-
nitivo. .

7. .Secondo questo lipo si deciinano anclie quei sostantiv*
femminili, che si usano soltanto nel namero plurale , p. e.
gače , brache , g e n. p 1. gačah, hlače: hlačali; gusle: gn-
saiah; diple : dipalali ; vile: vilah; ostve : ostavah; bisage:
bisagah, ecc.

§ 10 .

Derlinazione III.

A. questa declinazioue appartengono tutti quei nomi feni'
minili, che escono nel Nominativo singolare inunaopiueon
sonanti (p. e. nelle lahbiali: b,  p, n, linguali:  6, č, š<
i  e nel (Jenitivo singolare in i,  p. e. zob,  avena, gen
s i n g. zobi; karv: karvi, sol (o so): soli; pesan : pesni;
čud: čudi; smart: smarti; kost: kosti; stvar: stvari; boli
boli, noč: noči; reč: reči; kokoš: kokoši; laž: laži, ecc.

Namero singolare.

Nom. zapoved,  il comando
Gen. zapoved —i
Dat. zapovčd— i
Acc. zapoved
Voc. zapoved— i!

Prep. (o) zopoved —i

lnstr. zapoved— jom (ju,  i,  iin).

Namero  p i u r a 1 e.

Noin. zapoved—i
Gen. zapored—ih
Dat. zapoved—  im
Acc. zapoved—i
Voc. zapoved—i !

Prep. (o) zapoved—ih
Inst. zapoved— mi.

Osservazioni.

1. Quei nomi, che terininano in al  (ao, o), an,  perddno
in tutti i časi del singolare e plurale, eccetto 1'accusativo ,

721

I’ a  eulonlco, p. e. misal (misao, miso) y.  misli; pesan,
pesni, ecc.

3. Dietro questo csempio si declinano tutti que' nomi,
che si usano in senso collettivo, p. e. živad, momčad,
ždrebad, telad, jagnjad, ecc.

3. Si declinano nel medesimo modo anche quei nomi, che
si usano soltanto nel plurale e nel genitivo escono in ih,  p. e.
desni, g■ pl.  desnih; niti, nitih (nitah e gen. pl. da nite si
declina dietro la seconda declinazione).

4. La pili antica terminazione deli' istruinentale nella
HI. declinazione e in jom, ma gli scrittori usano piu com-
niunemente la terminazione in ju, il popolo poi usa per lo
piu la terminazione in i.

5. Appo ijuei nomi, che terminano nel nominativo in (
(6) n, d, t  e nell’ istruinentale in jota o ju  le Iettere: l, n, d,
t  si liquefanno col j in /j, nj, dj, tj;  e se avauti alle pre-
fate Iettere si trova la scibillante s,  anche questa si muta
in i,  p. e. misal (o misao, miso) mišljom  o miilju; zelen:
zelenjem  o zelenju ; zapoved: zapovedjom o zaporedju: kost:
koitjom  o koslju (—košdtnn , košču); krepost: krepostjom o
krčpoštju , ecc.

6. Quei nomi, che terminano nelle vocali labbiali: m, b, p, v
acquistano nell' istruinentale  avanti la dcsinenza jom o
ju  uu I, il quale si liquefa col sequente j  in lina lettera
sola , p. c. zob : zabijam o zublju \ karo. kdrvljom o kdrv-
Iju  ecc.

7. Appo i nomi, che nel nominativo  singj. termi¬
nano in dj, tj =-d, tj, nj  nell' istruinentale si ommette quel
j della dcsinenza jom  o ju , o piutosto si liquefa in uno col
precedente, p. e. čudj, fuligine , čadju,  e non čadjju ; noč,
noču  e non nočju  quantunque secondo i etimologia sarebbe
meglio il scrivere: čadjju , nočju :

8. Mati  e kči  ricevono nel genitivo singolare e quindi
in tutti i časi d'ambi i nuineri 1'incremento er ;  del resto il
soslantivo mati  si declina secondo la II., e kči  secondo la
III. declinazione:

4d

732

Numero  s i n g o 1 a r e.

Nom.maft (e non mater) madre kči  (e non kčer) fig-lia
Gen. mat —ere
Dat. mat —eri
Acc. mat—er
Voc. mati l
Prep. (o) mat —eri
Inst. muf— eroin

Numero

Nom. mat—ere
Gen. muf—erah
Dat. mat—  eram
Acc. mat —ere
Voc. mat—ere
Prep. (o) muf—erah
Inst. mat —erami

9. fluelio che si e
preposizionale
decliuazioue, (vedi §.

kč —eri
ki —eri
kč —er
kč— eri!

(o) kč —eri

kč —erjom (kcerju ed kceri)-
p 1 u r a le.
kč—eri
kč—er  ih
kč —e rim
kč —eri
kč— eri!

(o) kč —erih
kč -  ermi

detto di sopra intorno al dativ»>
ed istruinentale piurale della I. e H*
8: 9 e §. 9) vale in genere aiich e

qui per la III. In specie poi dohiamo avvertire che i D" 8
sopraccennati časi nei parlare provinciale escono in:
ima, jam, jami, jama  e mu.

i II.

Del nunirro dna le.

Se la lingua iilirica abhia il nnmmero duale ono?  hann 0

chiamalo e chiamano in dubbio soltanlo quelli, che non sani' 0

ne cosa sia propriamenti il numero duale, e che non conosco'

no la ratnradella lingra slava in genere e deli’ iilirica in speci e -

Ma di cio phi difusamenti altrove , per ora accennerelU®
hrevemerte, che 1’organismo della lingua slava ha ritenuta
in tutti i su.ii d : aletti questo numero soltanto per quelli «S'

getti, clie per natura loro seno duall: come per esemp' 0 ;

dva oka,  due occlli; dva aha,  due orecchie; dvč noge i č ve
ruke,  dne mani e due piedl; dietre poi a qucsti esemP i * * * * * * * * 10 ’

che vivono nelia bocca del popolo si pud analogamente

clinare anche gli altri sostantivi, quando occorrono nei h 11

723

mero duale. — II duale si sottintende in alcune parole anche
senza aggiungervi il numerale p. e. oči, uši.

Noi abbiaino diviso i nomi di niimero duale in tre decli-
nazioni, una declinazione šara pei nomi di genere mascolino
e neutro,  e le altre due pei nomi di genere femminile.  Eccone
gli esempii:

1) e c i i n a z i o n e I.

Mas coli  ni.

N. A. V. jelena, boka
(1. Pr. \ — boku h
D. I. jelenima, bocima

Note.

1. Avanti ima  (vede §. 3):

g in 7: rog , rozima
h „ s: duh,  Idusima
k „ c: vuk, vucima.

Secondo ((iiestc desinenze esse nei parlari provinziali il
4ativo  , preposizionalc  ed islrumeniale-,  e tale lo vuole pel
genere mascolino e neutro anche il Signor Vuk  come
grammatico.

II signor B er lic  poi dubbita se ijuesta forma si possa
dsare come forma del duale (vedi la sua gramatica della lin-
8' u a illiriea: „@taitimati( bet illirtfditrt ©pradic. Jtjriim, 1842.” pag.
k 6, 35, 37, 38, 44 ed 49).

2. Il genitivo  ed il preposizionale  del numero duale si
®ono perduti per i nomi dl genere mascolino e neutro , ed
or a in vece di essi si usa sempre il nominativo. Nei „Fructus
au ctumnaUs,"  Zagrabiae, 1794, pag. 75, del Katanci  6,  ho
tr ovato tutlavia il genitivo : „Na glavi mu grozdja veneac,
°ko boku/i  lista iančac,” il che ho citato neti' esempio su-
Periore.

3. Il dativo  e 1’istrumentale  dei sostantivi mascolini e
ne utri nella lingua liturgica dopo le voci dure esce in orna,
* <iopo le molli in emu.  Noi pero lo usiamo ora, senza ecee-
*i»ni di voci dure o molli, in ima.

40 *

N eutr i.
polja

poljima.

724

Declinazione II.

La miglior forma del duale si e conscrvata in tutti i dia-
letti slavi nei sostantivi feimninili, ed in specie nei seguenti
quattro : noge, ruke, oči, uši;  eccone il lipo:

N. A. V.  noge, ruke
G. Pr. (o) nogiih, rukiili
D. L nogama, rukama.

Podaj rukama, pa traži nogama.  ( Vroverbio
nazionale,  esi usa quando ad alcuno simpresta qualche cosa,
e poi non lo si puo riavere).

Declinazione  III.

N. A. V. oči, uši
G. Pr. (o) očiuli, ušiuli
I). I. očima, ušima.

I sostantivi neutri oko e uho  nei duale divengono feimninili
e di 3. declinazione. .Simili esempii non mancano anclie negli
altri dialetti slavi e specialmente nei sloveno, in cui i sostan¬
tivi neutri divengono nei duale feininiii, p. e. dve lelč  (in
luogo di dva lita); dve dreve  (in luogo di dva driva  o darva,
ddrvela); dve slove  (in luogo di dva slava).

Secondo il tipo di oči  e uši  (nei dialetto sloveno očesa,
ušesa.)  si possono declinare anclie i seguenti noini: pirat,
pleči  ed usti gen.  ed prep.  parsiuh , plečiuh, ustiiili i dat.  ed
istr.  parnima, plečima, ustima.

§. 12 .

Dell' nggettivo.

Gli aggettivi di qualunque genere siano, si declinano
nella lingua illirica in due modi, cioe come sostantivi, e
come pronomi.

Gli aggettivi si declinano come sostantivi quando indi-
cano la proprieta o la qualita di aicuna cosa.

gnesti aggettivi nei mascolino escono In una consonante
dura o iu vocale o (in luogo di l,  p. e. topal, topa«, debel,
delte«); oppure in una consonante molle, p. e. tvard,  iluro,
mekan,  morhido, topao,  tiepido, vruč  caldo , kruh  pane.

785

Nel femminile in o e nel neutro in o breve, se precede
una consonante dura; in e, se precede una consonante molle,
p. e. zdrav čovek, zdrava zena, zdravo dele; vruče meso.  Sif-
fatta specie d’aggettivi corrispondono ag-li aggettivi indeler-
minali  dei Tedesclii, che si usano coli' articolo: cin, cine, ein.

Del reslo quando gli aggettivi sono di genere masco-
lino e neutro si declinano dietro i preesposti tipi jelen, kralj,
selo, polje;  equando sono di genere femminile dietro il lipo
zena,  ma pero con questa differenza: che gli aggettivi lianno
nel singolare eguale il nominativa  e Vaccusativo;  e clie
1 'istrumentale  nelle terminazioni niascolini e neutri esce in
im o iem:  i sostantivi ali' incontro escono in om  o em.

II genere neutro ba, ad esempio dei sostantivi, 3 rasi
eguali in tutti due i numeri. Nel plurale  il genilivo  ed il pre-
posizionale  esce in ih o ieh ;  il dat.  in im  o iem;  1 'istrumen¬
tale  in i  lungo come presso i sostantivi.

Nei diaietti provinziall il dat. prepos.  e 1'itfr. escono in-
diiferentemente in im, ima, imi;  il che non si puo sotto
aleun rapporlo approvare.

K s e m p i o d e 11 a d e c I i n a z i o n c degli aggettivi.
a) Che terminano in consonante dura.

Singolare.

726

b)  Clie terminano in consonante molle.

Singol are.

Secondo il preesposto tipo si declinano tutti (jue’ aff'
gettivi, clie indicano possessione oproprieta di una persona
o di una cosa, e sono:

1) . Gli aggettivi proprii di persona mascolina, ed ancl> e
comiini in op, ova, ovo o ev, eva,  ero, p. e. Ivanov, a,

(di Giovanni), Petrov, a, o (di Pietro); kovačev, a, o (<'*
iabro, ferrajo); kraljev, a, o (del re); Filipljev, a, o i 1 "
Filippo).

2) . Gli ag-gettivi, clie terininano in, ina, ino,  e si l‘# r '
mano dai nomi proprii di persona feniininile o mascolina, se
appartengono alla II. declinazione, p. e. Katarinin (di Ca ta '
rina) Mariin (di Maria), Andriin (di Andrea)Matiin(di Mati®)'
Mliičin (di .Milica); majčin, sestrin, slugin, vojvodin, ece '

Unesli aggettivi si declinano anclie come aggettivi < le
terminali  o definili,  e si usano quan(!osi vuole risponder e
alla domanda: /to*, koja , kojc?  — ina erroneamente; laoO« e

727

bisogna, che l’uomo colto convcrta tutta lattenzione a que-
sta regola e ali’ idiota ed ignorante lascii il suo uso.

(tli aggettivi si declinano come pronomi, quando mo-
strano la qualita e proprieta di una persona o di una cosa
detenninata, cioe a noi cosi nota, clie siaino in grado di
distinguerla dalla qualita o proprieta di qnaiiinque altra
persona o eosa a noi bene nota. — Percio questi aggettivi
si chiamano aggettivi determinati  o definili  e si usano dopo
le interrogazioni: koi, koja, koje't  Questi aggettivi deter-
minati eorrispondono a capello a qnelli clie usano i Tede-
schi coli’ articolo deterininato ber, bit, b«ž, oppure col pro-
nome dimostrativo biefer, bfefe, btefcč ecc. p. e. zdravi junak
l’eroe sano (ma quel tale da noi conosciuto eroe); zdrava že¬
na,  donna sana (ma quella tale da noi conoscinta donna);
zdrava dele,  il fanciullo sano, ecc. — Questa forma si av-
vicina di inolto anclie ali' italiano coli’ articolo determinato
il, la, la:  Carlo il biondo, fiiovani il corpulento ecc. ma
la nostra e pili espressiva e piu detenninata.

(ili aggettivi determinati  si distinguono dagli indetermi-
pati per mezzo della desinenza e signilicazione, perclie gli
indeterininati — come gia abbiain detto di sopra — escono nel
nominativo singolare  genere mascolino, in consonante ed i
determinati in vocale i,  che e propriamente il nominativo
del pronome antico on  (egli), e da qui appunto derivano le
v arie signilicazloni degli aggettivi determinati ed indeter-
"'inati, il che si vede specialmente appo gli indeterminati
Ruando sono di genere mascolino e neutro , nel genit. dat.
® Prepos. singolare. —  Nelia lingua liturgica questa difleren-
Ztt  si mostra in tutti i časi, nuineri e generi.

Nelia lingua illirica il nominativo determinato mascolino
® neutro si distingue dali’ indeterminato solamente per
'uezzo deli’ accento; 1'aggettivo determinato lia nel nomina-
Uvo  1’ultima sillaba breve, e l’aggettivo indeterminato ali’
'ncontro lunga.

Laonde altro e il dire: kakova žena zasluiuje dobra
dtužat  risp: dobra, poštena, čedna, mirna, krotka i bogo-
Ijubna;  oppure: kakovo dete miluju roditelji?  risp: dbbro,

738

poslušno, marljivo, krotko, čedno  ecc. ed >1 dire: koja je
žena dobila zla muzal  e risp. ona dobra, poštena, čedna,
mirna, krotka i bogoljubna  ecc. oppure: koje dete vole rodi¬
telji ? risp: ono dobro poslušno, marljivo, krotko, čedno, ecc.

I)agli  aggettivi indeterminati  si formano facilmente i
determinati  e cio nel seguente modo: pel genere mascolino
si aggiunge al nominativa sing.  un i;  pel femminile si pro-
lunga la vocale d, e pel neutro la vocale 6.

1) e c 1 i n a z i o n e d e g I i aggettivi determinati.

Sin g o l ar e.

In ifiiesto modo si declinano anclie qne' aggettivi, clie
nel neutro escono in e;  ma con guesta dilFerenza che nel
genitivo sing.  del genere mascolino  e neutro  escono in ega,
nel datiro  in emu,  o nel prep.  in em.

Regole generali especiali.

1. Gli aggettivi determinati  ed indeterminati,  quando
saccordano coi sostantivi aniinati lianno 1'accusativo eguale
al genitivo; e ijuando saccordano coi sostantivi inanimati
hanno 1’accusativo eguale al nominativo; — nel litorale e
nelie isole della Croazia e Dalmazia si usa in plurale il geni¬
tivo in luogo deli' accusativo per tutti i tre generi.

789

8. Bisogna bene distinguere il dativo  dal preposizionale;
perche quello esce pel genere inascolino e neutro negli
aggettivi determinati inascolini e centri in omu,  e questo
In om  ed em.

II preposizionale singolare  acquista spesse fiate dopo la
dura desinenza om  un e eufonico, e termina in omej percio
Don bisogna confondere il dativo  ed il preposizionale  uno
coli' altro. Solo i poeti possono godere di questa iiberta.

II dativo  ed il preposizionale  degli aggettivi determinati
femminili  si usano coinuneniente in luogo degli indetermi-
nati;  riel dialetto sloveno ali’ incontro si nsano gli stessi
časi indeterminati in luogo dei determinati.

3. Vistrumentale sing.  termina in im  o iem ; percio non
bisogna confondere questo caso col preposizionale,  comme
avviene nel parlare provinciale.

4. II genere neutro  lia e nel singolare.  c nel plurale tre
časi uguali: Ko m.. Ar.c.  c Voc.,  il femminile poi, lia soitanto
bel plurale. L'accusativo pl-  inascolino c femminile sono uguali.

5. II nominativo plurale  degli aggettivi determinati  si
distingue dali' indeterminato  in tutti i generi, per inezzo
deli' accento; vale a dire: gli indeterminati hanno sopra
fultiina sillaba lacceuto breve , ed i determinati lianno l’ac-
centolungo; laonde gli indeterminati  si dovrebbero scrivere
nel seguente modo: zdravi  ljudi, zdrave  žene, zdrava  slada
e i determinati: zdravi  ljudi, zdrave  žene, zdrava  stada,ecc.

6. Quelli aggettivi clie nel nom. sing. genere mascolino
terminano in g, It, h  (p. e. blag, ubog, visok, kratak, suh, ecc.)
nel parlare piu colto cangiano nell' istrumentale singolare  ed
in tutti i časi del plurale avanti I' i:

g in z, p. e. blaži, ubozi
k „ c, „ visoci, kratci,

h „s, „ plaši, susi,

I.e. oni, kieh se boje množi,

Strah od mnozie A i oni tarpe.’’

Gundulič,  Osm. I. 6.
„A u risocieh  gorah varite
Najprie ognjeni tries udari ”

Gund.  Os. I. a-

730

— „Doniet bo je sva odluka
It ii 1^0  zdravje s tir at ca  eh  mukah.”

Gund. Suze  I. 6.
„Celovom te sladc.iem  trnje.”

Gumi. Suze  II. 25.

7. II genilivo  ed II prep. pl.  tanto appo i determinati  clie
appo gli indeterminati escono in ih  oppure in ieh.

8. H dativo  e Vistrumentule plurale  si distinguouo uno
dali' altro; perche ii dativo  cosi dei determinati, clie degli
indeterminati esce in im  oppure in iem,  e Vistrumentale  degli
indeterminati in i  e dei determinati in imi  oppure iemi.  domle
si vede, ciie seguono il parlare provinciaie colioro, i quali
asseriscono, clie il dativo , preposizionale  e Vistrumentale
hanno communi desinenze: im, imi, ima, iem, iemi  e iema.

9. Dietro 1'esempio degli aggettivi determinati si decli-
nano tutti que’ aggettivi:

a) Che indicano possessione,  appartenente ad un Intero
genere, o specie di persone, di nazioni, di animali o di cose,
e terminano in ski,  ški, čki, žki, ji, nji  e ni,  p. e. slavjanski,
romanski, germanski, nemački, talianski, francuzski, poljski
o poljački, garčki, vlaški, češki, popovski, učiteljski, ko-
larski, kovački, vražki; — božji, vražji, ovčji, zečji, mačji,
pasji, mišji, govedji, kozji, riblji, ptičji, svračji, vrabčji
kokošji, pačji, guščji, purji, kravlji, sarnečji, telečji, zdre-
beeji, detinji, krušni, ručni, nožni, rožni, plužni, ječmeni,
zobni, proseni, pšenični, kukuruzni, ecc.

b) (Juei che si riferiscono ad una parte del mondo.  ad uk' 1
provincia,  e linalmente ad un luogo  o tempo  e terminano in
ski, ški, cki, žki, nji e ni,  p. e. evropljauski o evropejski,
azijanski, afrički, američki, gradskl, zagrebački o zagreb-
ljanski, pakrački, rečki, tarštjanski, parižki, varmedjski,
peštanski, oravski, samoborski, požežki, bečki, londonski i
— danji, svakdauji. poludanji, dnevni, podnevni, poludnevri,
današnji, nedeljni, mesečni, godišnji, letošnji, lanjski,
ovdašnji, ondašnji, tamošnji, večni, ecc,-

c) 1 numerali ordinati,  p. e. parvi, drugi, tretji, čel'
v »rti, peti, stoti, tisuči, ecc.

731

(I) I comparativi  ed i superlativi.

e) I nomi proprii  dl famiglia, di provincie, clie tenni-
nano in ski, ska, s ko,  ed in generale tutti que' nomi pro¬
prii, clie hanno la forma degli aggettivi determinati,  p. e.
iiobrovski, Deinbinski (Dchinskij, Čartoriski , Mti.šicki, Le-
virki, Ledinski, Skrzy neeki, Dobrovska, Dembinska. ltarka,
Vlaška, Bogdanska, Turska, Poljska, Ruska, Francuzka
(cioe: 7,einlja, la territorio  o regno);  Novi, Plaški, Du>
boko, ecc.

10. Gli aggettivi indeterminati clie terminauo nel nomi¬
nativa sing. gen. mase.  in at  (ao, 6), el  (eo, o), a  n, ahan, ašan,
ar, ak,  se sono mascolini o feinminiii perdono quest' ultimo
a eufonico avanti l. n, r, ek  (ad esempio dei sostanllvl nel
5- 8 Nro. 5) in tutti i časi del singolare (eccctlo 1'accusativo
ed il vocativo degli inanimati) se poi sono nentri lo perdono
8en7.a eccezione In tutti i časi dambidue i numeri, p. e. ohal
(obao), obla, oblo; — okrugul  (ao) , gla, glo, zal (zao)  , zla,
zlo s svetal  (ao), tla, o; — divan,  vna, o ) čudan ,  dna, o; —
gladan,  dna, o; voljan,  Ijna, o: — lagahan,  lina, o; živahen,
Ima, o; — maluhan,  lina, o; — malaian,  sna, o.; — dobar,
kra, o; hrabar,  lira, o; hit ar,  tra , o;— bistar  , stra, o; —
sladak,  dka, o; — gladak,  dka, o; — plitak,  tka, o, ecc.

Quando adunque da questi aggettivi indeterminati si
Vogliono formare determinati pel genere mascollno, liisogna
Sempre aver riguardo al genitiva sing. indetermlnato ; oppure
al genere femminile  e neutr o, cioe si ommetteno la vocaie a
oppure o e si aggiunge la vocaie i,  p. e. obl— i, okrugl— i,
Sviti—  i, divn— i, čudn—i, gladu—l, malasn—i, dobr—\,
Vlitk—l,  ecc.

Cio vale anelie allora, quando da qnesta specie di agget¬
tivi si vogliono formare i sostantivi, oppure i verbi, p. e.
<b/6r—ota , odobr—  iti, sviti— iti, razsvitl -iti, ogladn - iti,
bistr—  ina, hitr-ina, zivnhn—  ost, ecc.

11. (juando gli aggettivi determinati sono di genere
mascolino o iicutro , allora nel genitiv o  e dativo singolare  e
Bell' istrumentale plurale  e in uso di tralasciare plu volte
Bel discorso e speeialmente nelle canzoni nazionali i ultima

732

vocale, e questo e ir motivo per cui alcuiii scrittori usano
dappervi 1'apostrofo , p. e. zdravog' (in luogo : zdravoga),
zdravoin' (i. I. zdravomu), zdravim’ o zdravicm’ (i. i. zdra¬
vimi o zdraviemi). — Questo, secondo ia mia opinione fu
la vera cagione, per cui si coinincio a confondere il dalivo
ed il preposizionule singolare,  nonclie il dalivo  e Vistrumen-
tale  plurale, come abbiam gia delto di sopra sotto il Nr. 2.

12. I/aggeltivo ras  (nel parlare sloveno ves)  o per in-
versione sob, sva, s ve  (in luogo di vas, vsa, vse) si declina
come I aggettivo determinato di molle desinenza, p. e.

Nel medesimo modo si declina l'aggettivo composto:
vaskolik, svakolika, svekoliko; gen. svegakolikoga e sveko-
like i dat.  svemukolikomu e svojkolikoj, ecc.

14. Laggettivo rad, rada, rado  (volentieri) ed il suo com-
posto: nerad,  a, o, si usa soltanto avverbialinente, e percio
eccetto il nom. sing.  e pl.  non ammelte altri časi.

J. 13.

Del dualc dcgli nggettivi.

lili aggettivi nel duale si declinano, eccetto il nom. acc.
c roc. come i sostantivi della III. declinazione, p. e.

733

(».mase. G. nentro. G. feni m.

S. A. V. zdrava zdrava zdrave

zdraviuli — —

fr. (o) zdraviuli — —

to- e J. zdravima — —

Nota. Nel gen.  e prep.  si dice e si serive piu comune-
Hente in ih  di quello ehe in iuh;  alcuni poi molto mal’ a
tfnposito usano nel genitivo plurale iuh  in luogo di ih.

§. 14.

Dei gradi degli aggettivi.

I gramatlci insegnano per lo piu, ciie il grado compa¬
rativo si formi dal positivo deterininato, cioe se 1'aggettivo
termina nel nominativo singolare in i,  aggiungendovi pel
genere mascolino la sillalia ji, pel femminino Ja e pel
Koutro je.

Ma noi per ovvlare molte eccezioni, le ijuali generano
eonfusione, insegniamo: che il comparativo si forma dal po¬
sitivo indeterminato,  coli’ aggiungervi pel genere inascolino
la sillalia ji, pel femminile ja, e pel nentro je; oppure se
' eufonia lo richiede , pel mascolino la sillalia ii,  pel femmi-
»ile ia, e pel neutro ie.

A cagione deli’ eufonia i seguenti amano ii, ia, ie:

1) Quegli elie terminano in consonanti labbiali:  m, 1>, p,
V; p. e. pitoni:  pitomii, ia, ie; slab:  slabil, ia, ie; tup:
tupii, ia, ie; zdrav:  zdravii, ia, iej živ  : živii, ia, ie; euo
(in luogo di suh):  suvii, ia, ie.

Alcuni dl questi aggettivi ricevono nel comparativo la
sillalia Ji ed ammettono avanti la detta sillalia 1'increinento l r
».e. slab:  slaliljl, blja, bije; lup:  tuplji, plja, pije; živ:
življi, vij a, vije; suv :  suvlji, vlja , vije (vedi §. 3, Nota 5).

Que' che terminano in consonanti tinguuli:  1, n, r; p. e.
lopal:  toplii, ia, ie; bU  (o lilo) : belfi, ia, ie; c arn:  carnii,
ia, ie; besan:  besnil, ia, ie; hrabar:  hrabril, ia, iej oštur:
oštrii, ia, ie, ecc.

Alcuni poi di questi e simili, specialmente se terminano,
in i, n,  cangiano la desinenza: ji, ja, je,  in nji, nja, nje; in

734

tali caso poi se avanti alle prefate desinenze si trova l'e, esso
si mata in a, p. e. bel  (o bio): belji, lja, Ije; debel  (o debeo):
debiji, blja, bije; cdrn:  carnji, nja, nje; besan:  besnji, nja,
nje; — tesan:  tešnji, nja, nje; lasan:  lašnji, nja, nje.

2. Gli aggettivi indet er minuti , che terminano in d, I
vogliono nei comparativo: ji, ja, je,  e allora le iettere:
d, t  si liquelanno col j nelle rispettive composte: dj, Ij,  p. e.
mlad:  mladji, dja, dje; tvard:  tvardji, dja, dje; — ljul'
ljutji, tja, tje.

Quegli aggettivi, cbe terminano in t,  se avanti questo t
hanno un s,  lo cangiano in *, p. e. čvarst:  čvarštji, sija,
štje; — gust:  guštji, štja, štje.

I/aggettivo rad  ammette ti e ji; quindi si dice: radiii
ia, ie, e radji , dja, dje; sembro pero cbe la prima forma
sia pili in uso.

Gll aggettivi di due o piu sillabe terminanti in t  voglio-
110 : ii, ia , ie,  e non: ji, ja, je,  p. e. sardit:  sarditii, ia, i«'
obilat , obilatii, ia, ie.

3. Gli aggettivi, clie terminano in dj, č  avanti la se-
guente sillaba formativa, acqulstano l’accento breve , p. e.
ridj:  ridjji (pili coinunemeiite rldji); vrač:  vrucji (e si
pronuncia vritčij.

4. (juelli, che terminano in z ,  cangiano questo z in i
avanti le sillabe: ji, ja, je, p. e. barz:  baržji, ija, ije (si
pronuncia: barzi, za, že).

5. Lot  ha: lošii, šia, šie.

6. (Juelli, che liniscono in: g, h, k,  cangiano avanti: ji,
Ja, je.

g inž: drag:  dražji, žja, žje (e draži, ža, že); dug:  dužji,
žja, žje (e duži, ia, že); blag:  blažji, žja, žje (e
blaži, ža, že). Anclie biažii, žia, žie.

* in i: gluli:  glušji, šja, šje (e gluši, ša, še); suh:  suiUi,
šja, šje (e suši, ša, še). Dove si cangia nei provin-
cialismi A iu v,  la si dice anclie gluvii  e suvii o gluvlji
e tuvlji  (vedi sopra sotto 1. a.)

735

* in C : jak : jačji, čja, čje (e jači, ča, če); fr j k:  prečji, čja,

čje (e preči, ča, če); mlak:  mlačji, čja, čje (e
nilači, ča, če); mark:  marčji; jednak:  jednačji, ecc.
(vedi $. 3).

7. (Inelli, clie (iniscoD« in: ak , ok , ommettono queste
8 >llabe; in qoanto poi alle sue voci radicali; nella fonnazione
del coraparativo osservano le su esposte reg'ole, qnindi:

a) Se nella radice stanno le linguali:  in, }>, p, v, bisogna
»icordarsi di quello, clie si e detto sotto n r ". 1°- e si vedra,
*he avanti le sillabe: ji, Ja, je,  ricevono la lettera d’incre-
•neiito l,  p. e. dub—nk:  dub=lji, blja, bije.

b) Se nella radice sla una delle linguali :  l,n, r, si liquefa
in: Iji, IJa, Ije,  p. e. dal—ek:  dalji , Ija, Ije; tan—ak :  tanji,
»ja, nje: šir—ok:  širji, rja, rje (e širi, šira, šire).

c) Se nella radice sta d  o I  si liqueianuo nelle corrispon-
denti composte dj, tj  (=e), p. e. slad—ak:  sladji, dja, dje;
kral—ak:  kralji, tja, tj e: s  si cangia avanti tj  in š , p. e.
iesl—ok:  žeštji, štja, štje.

d) Se nella radice sta g e z,  si muta in ž; h  in š; c  e

* in č, p. e. lag—ak,  lažji, žja, žje (e laži, ža, že, anche

, fflja- fflje); niz—ak:  nižji, žja, žje (e niži, ža, že);
uz—ak:  užji, žja, žje (e uži, ža, že); vis—ok:  višji, šja, šje
(e viši—»višši, ša, še) ecc.

Viluk  si soosta dalla regola, cioe ommette soltanto l’a
eufonieo , ma ritiene il k,  p. e. vitkii, kia, kie.

Alaini poi terminanti in ok  in specie nell dialetto dalmato
cangiano ft in č, p. e. žestok:  žestočii (in luogo di žeštji);
gorak:  gorčii, ecc. ,

8. Nel dialetto sloveno,  coine pure in tuttl i dialetti slavi
— settentrionali, il comparativo non si forma colle parti-
celle: ji, ja, je,  ina colle: ši, ša,  če, o se 1’eufonia lo ri-
cliiede colle: eši, eša, eše,  oppure: ejši, ejša , ejče. Anche
nella lingna illirica si trovano simili forme, p. e. mek:  mekši,
ša, še (e si dice anche meklji); lak:  lakši, ša, še (si dice
anche laglji); lep :  lepši (si dice anche legiji,  ma lepši  e piu
in uso).

736

9. Alcuni poi non osservano alcuna regola come p. e.
dobar:  bolji (nel dialetto sloveno: boljši); zao  (zal); g o rji
(o gori); velik:  večji (o veči, nel dialetto sloveno e vekši);
«mo(mal, malen),manji (neldialetto sloveno: manjši o inenjši).

tO. II terzo grado ossia il superlativo comme in tutti
gli altri diatelti slavi, (eccetto il russo) cosi anclie nell' illi-
rico si forma col premettere al grado coinperativo la par-
ticella naj,  p.e. zdrav:  zdravii, nujzdravii; dobar:  kolji, naj-
bolji; zao: gorji, najgorji, visok:  višji, najvišji ccc. —Questo
si potrebbe chiamare superlativo relativo, e corrisponder-
ebbe ali' italiano: il piu buono, il pili grande, eec.

Quando poi al grado positivo si premette la preposizione
pre  alloro l aggettivo diviene superlativo e si potrebbe chia-
mare assoluto, e corrisponderebbe ali' italiano in: issimo,
issima,  ma il primo e in maggior uso; p. e. predobri, prc-
plagi Bog; presvetli, prečastni gospodin.

11. Che gli aggettivi di grado Komparativo  e superlativo
si debbanno declinare dietni il tipo dci determinali,  lo abbiam'
detto di sopra al $. 12. Nro. 9. d.

Nota.  Si sa poi da se, ne occorre il dirlo, che qucgli
aggettivi non aminettono gradi, i quali signilicano tale qua-
lita, la quale per natura sua non si puo eoinparare, p. e.
zlatan, dar ven, kosten, ecc.

Bel munerale.

S- 15.

I nuincrali nella lingua illirica sono di cinque specie; car-
dinali  (imena brojna osnovna); sostantivali  ( samostojna); ordi-
nali  (-redna); moltiplicativi  (-umnožna); uvverbiali  (prislovna)-
1. Cardinati  (osnovna): jedan (1), dva (2), tri (3), če tir o
četiri (4), pet (5), šest (6), sedam (7), osam (8), devet (9).
deset  (10), jedanaest*) (11), dvanaest (13), trinaest (13).

*) Alcuni sogliono scrivere jedanajst , ma noi riteniamo
piuttosto la prima forma, come piu conforme ali’ eti-
mologia, perclie jedanaest  si e formate da jedan na
deset.  1 KaguSei dicono: jedanes, dvanes, trines, četar-
nes, petnes, šesnes, sedames, osamnes, devetnes, ecc.

737

četarnaesl (H), petnaest (15), šestnaesl (16), sedamnaest (17),
osamnaest (18), devetnaest (19), dvadeset . drade.il  o dvaest
(20); dvadeset i jedau (21), dvadesct i dva (33), dvadeset i
tri (33), dvadeset i četiri (24), dvadeset i pet (25), ecc. —
trideset  o tridest  e triest  (30) , trideset i jedau (31), trideset
i dva (32), ecc. — četdnleset  o četurest  (40), cetardeset i
jedau (41), cetardeset i dva i42), ecc.; petdeset  (50), šestdeset
e šeset  (60), sedemdeset  (70), osemdeset  (80), devetdeset  (90).
sto  o stotina  (100), dvesto  o dve stotine  (200), tristo o tri
stotine  (300), četiri sto  o četiri stotine  (400), pet sto  o pet
stotinah  (500), šest sto  o šest stotinah  (600) . sedem sto  o se¬
dam stotinah  (700), osam sto  o ose m stotinah  (800), devet slo
o devet stotinah  (900), lističa*) o hit Ja da,  nel slovenico Jezero
(1000); dve tisuče  o hiljade  (3000), tri tisure  o hitjade  (3000),
ecc.; tisuča tis tiča h  o hit joda hiljada h , milimi  <> milimi
( 1 , 000 , 000 ), dva, tri, četiri iniliuna; pet, šest,  ecc. miliunaii. ecc.

1. Jedau, jedna, jedri o  si deciina in ambi i nameri come
gli aggettivi det er minuti  (vedi §. 12).

2. Dva  (pel inascolino e neutro), ded (pel feinininlle); cosi
pure oba, obe,  nppure obadva, obad ve  o oboden, ob odre,  si
declinano nel seguente modo:

Si. A. V. dva, dve, due oba, obe, luno e 1'altro ,

(1.1*. dvinli, di due obiuh, l una e l allra opp.

•*. t. dvema. a due obema tuttidue, tuttedue.

II genitive  ed ii preposizionale,  ii datieo  e Vistritmentale
si declinano come femininili in lutti i tre generi; altrimcnti
si dovrebbe dire nel genitivo mascolino e neutro: dr uk  iin
alcune parti della patria nostra, e spccialmente nella Dalma-
*ia, isole e litorale, si usu: pel mascolino dvajtih) .  se pol sono
due persone , una dl genere mascolino o neutro e l altra di
gcnere feminiie, allora si dice dvajuh ; cosi pure nel dativo
ed istruinentale  pel inascolino si dice dvama,  pel mascolino,
neutro e fcmminilc dvoma.

*) Tisuča  e una parola eomposta da deset  e sto,  o deset
sat.  — In russo si dice: tisušča  e tisjašee  ; in polaco
tysiac, in lioeino lisic.. Oggi la parola grcca llil ju¬
da ( i.cot j  e pili iu uso.

47

738

3. Tri  e če/iri  si declinano nel duale per lo piu come

llva, dve, tri, četiri,  quando si usano coi sostantivi voglio-
no per tutti i generi, per tutti i časi e perfino colle stesse
preposizioni — il nominativu duale,  e nou il gen. sing. come
i grammatici, non sapendo, cosa sia il duale lino ad ora in-
segnarono , p. e. dva čoveka, tri barda, četiri deteta; dve
žene, tri kuče, četiri jabuke; kod dva brata, preko tri
barda, sa četiri noge, ecc.

Vet, šest, sedam,  ecc. quando stanno coi sostantivi non
si declinano neppure se sono accompagnati dalle preposi-
zioni, ma vogliono in quclla vece il sostantivo nel genitivo
plurale, ad esenipio degli avverbii: mnogo, malo, dosta,  ecc.,
p. e. pel  junakali, šest  ženah, sedam  selali, ecc. iino al 20r
dal venti, trenta, cinquanta, sessanta, centa,  ecc. il dva, dve;
tri, četiri vuole di nuova il sostantivo nel duale, p. e. dva-

deset i jedan čovek ; dvadeset
dvadeset i pet  ljudih, ecc.

Nel dialetto sloveno tutti
il suesposto tipo
N. A. V. pet,

«. F. petih,

I). petiin,

1. petimi,

i dva, i tri, i četiri čoveka;

i  numeri si declinano dietro
e.

tri, četiri,  p

šest, sedam, osam, ccc.

šestih, sedmih, osmih,

šestim, sedmim, osmim,

šestimi, sedmimi, osmimi.

Ma nelia lingua illirica o croato-serbica i numeri non si
declinano per eccellenza; e se qualche numero deve venirc
nel genitivo, dativo, preposizionale ed islrumenlale, allora
si prende pel genere mascolino in luogo di dva, tri, četiri,
ecc. il sostantivo numerale: dvojica, trojica, četverica  (o
četverica), petorica  (o peterica),  ecc. cd il sostantivo che
segue si mette nel genitivo plurale, p. e. dvojica, trojica,
ccc. juuakah, ajdiikah, oračali, kopačah.

739

Dvojica, trojica,  ecc. stotina, tisuča  (hiljada)  si deelinano
ilictro il tipo della Il.declinazione, eioe come žena, kraljica,ecc.

(Juaudo il cliscorso si riferisce ai sostautivo di genere
deutro, oppure di genere mascolino e femminile, o linaimente
Ji tutti tre insieme, allora si usano :

II. I numerali sostantivali  (samostojna) in luogo dei car-
Jinaii, e dictro ad essi segue sempre o il genilivo di un
eollettivo , oppure il genitivo plurale, p. e. dvoje, toje,
četvero (o četvoro), petero (o petoro), šestoro, sedmoro,
osinoro, devetoro, desetoro, jedanaestoro, dvanaestoro,
tfinaestoro , ecc. dvadesetoro , tridesetoro, četardesetoro,
Petdesetoro, devedesetoro, stotoro  o stotero -,  - dvadeset i
ledno, i dvoje, i troje, i četvoro , ecc. trideset i jedno , i
''voje, ecc.; sto i jedno, i dvoje, i troje, ecc. — p. e. nas
Jvoje (si puo riferire tanto ad un uomo clie aduna femmina ;
°Ppure a due noinini e a dne donne, a due fanciulli, a due
®°vi, ecc.) dvoje čeljadi, dvoje dece, dvoje jajah; troje
®eljadi, četvoro prasadi, petoro piličah,. desetero govedali,
'•vadeset i jedno govedče, ecc.

I numerali sostantivali si deelinano nel singolare se-
c °ndo il Vuk  nel sequente modo:

N. A. V. dvoje , troje, četvoro ,

G.  dvoga troga, četvorga

D. I. dvoma (me), troma(me), četvdrma(me)

Pr. (o) dvoma, troma, četvorma.

Come dvoje  si deelinano: oboje, obodvoje;  come troje.
*i>efroje; tutti gli altri come četvoro.

(Juesti numerali si deelinano nel plurale come tutti gli
?Sgettivi determinati, e si usano in tutti i tre generi, p. e.
Jedini konji, l unico cavallo (un pajo); — dvoje vile, due
-tridenti (un pajo); — troja vrata, tre porte, ecc.

Hi. Ordinati  (redna), i quali si userebhero se s’interro-
ffasse in C he ordine, in clie classe sia tal persona o tal
Cosa? p. e . pdrvi, pdrvd,  parno, il primo; — drugi,  il secon-
0|  tretji, il terzo; četvarti, peti, Sesti, sedmi, osmi, deveti,
; e *efi, dva deseti;  dvadeset i pdrvi  i drugi,  ecc. trideseti,
Kel urdeseti, petdeseti, devetdeseti, stoti;  sto pdrvi, drugi,

Uit *

7/10

ecc. dvostoti, dve st o  o dve sla o dve stotine  i parvi, 1
drugi, ecc. tri sto  o trista,  o tri stotine; četiri stotine, pf
stotinah,  šest, sedam stotinah  i parvi, drugi,  ecc., tisVob
dvotisuči; dve lističe i parvi,  i drugi,  i tretji,  ecc.

I numerali ordinati si declinano del tulto cmne S' 1
aggettivi determinati.

IV. 1 numerali moltiplicativi  (umnožna) i guali si userd 1 '
bero se si interrogasse:

a) Kolikogub  o kolikoslruk'!  (di guante specie, o gno/I®'
ptice) p. e. jednogub o jednostruk,  semptice; dvogub  o d ttl '
struk,  dupplice; — trogub  o trostruk,  triplice; — četverod 11
o četverostruk,  guadruplicc ; peter ogub o petorostruk,  gub' 1 "
ptice, ecc.

b) Kolikovdrstan  ? p. c. jednovarslan o jednak . dvova'
stan o dvojak; trovarstan o tro.jak ; četverovarstan o ‘‘ e
verojak; peterovarstan o petero,jak, ecc.

(juesta specie di numerali si declina secondo it se,,S< L’
vale a dire : ora come aggettivi determinati,  ed ora e® 1
aggettivi indeterminati.

V. 1 numerali avverbiali  (prislovna), i gnali si usercb 1 "’
dopo le interrogaiioni: ,

a)Koliko putuh ? guante volte? p. e. j edan put,  una v ° ‘,

mat 11

dva puta,  due volte; tri put a,  tre volte; četiri puta,  d u
volte; pet put ah  , oingue volte, sest put ah,  sei volte
(si dice anche: pet, šest, sedam , ecc. put  n putih)

In luogo di

e cc,

udi

jedan put,  si dice anclte jednoč,  aPP°
antichi scrittori ragusci si trnova Cilandio: dvus,  ■
četiriš,  ecc. , s

Nel dialetto sloveno ed in guello del litorale ed is 0 '.;
dice: jedan krat  (in luogo di jedmi put);  dva krat, tri, 0

pet, šest, ecc. krat.

trat  < itt

Appo gli antichi autori ragusci si truova mnoki’ c  ^
luogo di mnogkrat  o mnogokrat), kolikrat  (in luogo dt
krat  o kolikokrat). ? n. e '

b ) Koi put  o koi krat?  Ruando in quall' occassione ^
piirvi put  o krat , la prima volta; drugi put  o krat , la l0 g 0
volta; tretji put  o krat,  la ter za volta, ecc. — Conie i° 1

741

di dire: jedan put,  si pub (lire: jednom;  eosi anehe in luogo
(ti (lire p drvi , drugi put,  si puo dire: pdrvom, drugam,
tretjem,  ecc.

Nel (lialctto sloveno si diee : pdrvič . drugoč . tretič  , če-
tnrlič, petič,  ecc.

( mnnerali avverbiali si declinano coine gli altri avverbii.

Nota. La lingua illirica non ha numerali distribntivi
coine p. c. i Latini: singuli, bini, ecc.,  ma supplisce a questo
•lifetto per mezzo della particella po,  e si (Ilce: po jedan,
po dra, po dvč; po tri, po četiri, po pet, po šest,  ecc.

§. 16 .

D c i p r o n o m i.

I preminili nclla lingua illirica sono di sette specie :

1. Pronomi personali  (zaimena osolina).

2. „ reciproci  (— povratna).

3. „ dimostrativi  (— pokazffjuea).

4. „ possessivi  (— prisvojavajuča).

5. „ relativi  (— odnosna).

6. „ interrogativi  (— pitajoča).

7. „ indefiniti  (— neizvestna).

Di ([nesti pronomi ([iiattro sono pronoini sostantivi,  cioe:
Personali, reciproci, interrogativi  ed indefiniti;  gli altri sono
Pronomi aggettivi.

I. Pronomi personali:
a) jo, b) ti,  c) sebe.

S i n g o I a r e.

V. ja,  (io); ti,  (tu);

mene,
meni, mi,
mene, me ,

l*i' (o) meni,

tebe,
tebi, ti,
tebe, te,
tebi,

sebe,
sebi, si,
sebe, se
sebi,

s me

IV.III , j

' ii o m (o sa ionom) s tehom (o s lobom) sehoin (o sobom).

njili, jih, ih i

I>. njim, jim, im /

A. nje , je; njih, jih )

Pr. (o) njih l

I. s njimi )

II. Pronomi reciproci  sono quelli, i quali si riferiscono
al soggetto del discorso, come p. e. sebe; svoj, svoja, svoje-
l>i questi il priino e personale,  e gdi altri possessivi . "" ^
pi onome reciproco personale  si declina come sopra (vedi

II possessivo: svoj, svoja, svoje  si declina come: tnoj'
vioja, moje  (vedi III.)

O s s e r v a z i o n i.

1- Nel dialetto sirmiense  e ressavano  (ossia deli’ odiern°
prmcipato serbico inTurchia) nel dativo  si dice (ad esemp^
ei  slavi settentrionali, i quali lianno nel dativo: i* n *’

743

tebe  o tobe, sebe  o sobe) mene, tebe, sebe,  in luogo di meni,
tebi, sebi.

Nel parlare provinciale e in nso ili aggiungere eorae
per enfasi al dativo singolare: meni, tebi, sebi  e al plurale:
nama, vama, njiama  le particelle ecliliche: ka, kar, kare,
Karena,  p. e. menika, menikar, menikare, inenikarena, ecc.;
Pia cio non viene approvato nella lingua literaria.

3. II genitivo  e Vaccusativo  singolare: mene , tebe, sebe,
njega, nje, nju; il dat. sing.  meni, tebi, sebi, njemu, njoj,
'lippiu il genitivo  e Vaccussativo plurale:  njih , nje, sebe, e
dat. pl.  njim, sebi — si pongono intieri, (juando stanno

a) soli da se, oppure da principio di una proposiztoue,
P. e. se io interrogassi: koga ste videli  ? si dovrebbe ri-
spondere: tebe, njega, nju  (e non: te, ga, ju). — Tebe  (e non
te)  su pozvali u svatove (te lianno cliiamato, clie sii para-
ninfo); — meni  (e non mi)  je palo na um (a me venne in
niente; — meni (e  non mi)  se čini, da ti on nje prijatelj
(a me sembra eh' egli non ti sia amico), ecc.

b) ijuando sopra di esso cade l enfasi,  p. e. rekao sam i
tebi  i njemu,  da svaki sebi  gospodari, tko želi drugim kori*
stan biti (ho detlo e a te e a lui clie ciascheduno acquisti
Per se, chi desidera di essere utiie agli altri).

c) colla preposizione, p. e. ima u mene, u tebe, u njega,
u nje  novaeah (e io, e tu, egli ed ella abbiamo (juattrini).
Prijatelju, dojdi ti danas k meni  na obed; a ja ču sntra
K tebi  na večeru. (Amico vieni oggi da ine a pranzo, ed io
Verro domani da te a cena); ja se na njega  sardini, a na
nju  uprav marzim (io mi adiro contro di lui, e lei ho in
°dio); pred njega  uejdl, pošto si živ (se ti e čara la vita
»on mostrargli si); — medju njih  se nemešaj, da te zlo ne-
hadje (non imischiarti fra di loro, se non vuoi clie ti avvenga
<tualche malano).

t.a prima e seconda persona si usa nell’ accusativo,
intera  e accorciata,  p. e. skarbi ti za mene  o za me . a ja eu
*a tebe  o za te  (alibi cera di me ed io ne avro di te); nejdi
ti pred mene  o preda me,  pa neču ni ja nigda pred tebe  o
Preda te  (non venire tu inanzi di me,  e nou verro neppure

74 4

io inanzi di te); gledaj ti pred sebe  o preda se  (guttrda
avanti di se).

I.i 1  terze persone si sogliono premiere nell’ aecussativo
del tutto accorciate ed unite colle preposizioni, p. e pon)
(in luogo di po njega)  ; zan)  (in I di za njega) ; nanj  (in I. di
na njega)', unj  (in I. di u njega); predan j  (in I. di pred njega);
podanj  (in I. di pod njega); uzanj  (in 1. di uz njega ; nadanj
(in I. di nad njega).

Negli altri časi si addopprono le forme accorciate : me,
te, se, ga, Je;  — mi, ti, si; mn, joj, ju, jih, ih, jim , im, je,
ecc. p. e. ja te  zovem; a ti me  nečuješ (jo ti cliiamo e tu
non senti); ona ga  pita, a on ja nesluša (essa lo iuterroga
ed egli non gli da liada); ti si mi  neslo pripovedko i kazao,
da j im  poručiin ; ali ja sam zaboravio sve i nesetjam se  više
(tu mi liai narralo qualche cosa, e delto che faccia loro sa-
pere in a io ho gia dimenticato tutto, e non mi ricordo piu un
aeca).

3. 11 dativo ablireviato: mi, ti, si  si lisa:

a) In luogo del pronome possessivo: moj, tvoj, svoj,  p. e
jesi li mi  (in 1. di moja) Vidin inajku ? (Hai veduto mia
madre ?)

Vidio sam ti  (in I. di tvojega)  otca. (Ho veduto tuo padre.)
Piši si  (in 1- di svojemu ) oteu (scrivi a tuo padre), ecc.

bjNelle interrogazioni ed afifermazioni, eonie enfasi della
gioja o del dolore, p. e. jesi li mi  zdrav ? (Sei sano ?) Kako
ste mi?  (Come va? Come State?) Čarna goro, puna ti  si
Iliada! sardce moje pitno ti  si jada! (O Monte-nero! come
sei pieno d’ombre, o mio cuore come sei pieno d’ amarezza).
Sit sam ti  se naplakao! (Ho pianto a calde lagrime). Baš sam
ti  se sladko nasmijao! (Per baccooggi liorisoacrepa pancia).

Cepo ti  je u zoru Hraniti, kad slavulji poje! (Ob! Ifuanto
e ličilo sorgere ali’ alba (juando i rosignoli cantano!)

4. Vaccusativo  neutro e della 3. persona eguale al no¬
minativi)  e nel singolare e nel plurale; Vaccusativo  pero del
pronome della 3. persona e come mascollno eguale al geni¬
tivu. p. e. stoje tomu detetu, te toliko plače? — odbili su
ga  od sise. (Che cosa ha codesto faneiullo che pi%nge tanto?

745

1,0 Iianno dislattato). Kamo ste deli toliko strelivo? — Popu-
eali smo go.  (Cosa avete fatto di tanta mmiizione? — La
abbiaino consumata). — (»de sii sada ona krasna i bogata
sela po Kanatu i Kačkoj? - popalili su ih  nesmiljeni bun-
tovnici.

5. L’istrnmentale singolare si usa colle preposizioni in
due modi, p. e. s menom  e sa mnom; pred plenom  e preda
mnom  ; pod meno m e poda mnom.

Ti  ba nell’ istrumentale: tebom  e tobom:  cosi se dice :
setom e sobom.

6. II geniiivo plurale  del pronome on: njih, jih  o ih  vale
per tutti tre gencri, in alcuni Inoglii si dice ancbe njiuh ,  il
ehe pare sia il genitiva  ed il preposizionale duate,  del qnale
il dativo  ed il preposizionale  dovrebbe essere njima  ; perclie
il dativo plnrale ha regolarmente njim  e 1’istrumentale njim.

II genitiva  ed il preposizionale ditale  dei pronomi ja  (io}
e ti  (tn) si e perduto presso i Croati ed i Serbi; ma presso
i Sloveni pero esiste ancora, e ja ha 'naju  (najiih), ti  ha
»aj« (vajtih) dal nominativa : ma, va  pel genere mascolino ;
me, ve  pel femminile.

II solo dativo  e 1’istrumentale: nama  e vama  si sono con-
servati nel singolare; ma tanto i dotti ehe il popolo li eon-
fondono ora col dativo  plurale: nam, vam ,  ora col preposi¬
zionale  plurale: o nas, o vas,  e finalmente coli’ istrumen¬
tale: nami, vami,  cio avviene’ in qnell’ istesso modo che ab-
biamo accennato intorno ai sostanlivi. (§. 8. Nro. 9.)

7. Nel Monte-nero si dice nel dativo plurale : ni  (in L
di namj  e vi  (in 1. di vam) :  nell' accusativo: ne  (in Inogo di
nas) e ve  (in luogo di vtis): p. e. pisao ni je otac. (Ci ha
scritto il padre); dobar vi dan, lahka vi  noč (bon giorno,
buona notte); tvoja inajka zna ne  dobro (la tua modre ci
conosce bene); eno t>« gledaju lepe devojke (ecco vi guar-
dano le belle vergini).

IIL 1 pronomi possessivi (—prisvojavajuča) mostrano che
a gualchuna delle tre persone alcuna cosa appartenga; e
cio appiinto perclie da esse sono formati, p. e. moj , moja,
moje; tvoj, tvoja, tvoje; svoj, svoja, svoje; naš, naša, naše.

746

vaš, vaša, vaše; njihov, njihova, njihovo, njegov, njegova,
njegovo; njen, njena, njeno (o njein, njeina, njeino —
o njezin, njezina, njezino).

1. Moj, tvoj,  svoj si declinano anclie contratti; nel dia -
letto sloveno ed in molte parti della Dalinazia, specialmcote
nel eireondario di Ragusa, <juesta čontrazione avviene pe r '
fino nel nominativo femminile e neutro, p. e. md (moja), me
(moje); Iva  (tvoja), tve  (tvoje); sva  (svoja), sre  (svoje) 111
(juesto caso tutti i časi pel inascolino e neutro si fonnano
dal neutro: me, tve, s ve,  p. e.

G. maschile.
N. V. tvoj, tuo,

<*• tvega

I*- tvemu

A, tvoj (tvega)

l J r. (o) tvem
I- tvim

Si n g o lar e.
G. neutro.
tve, tuo,

tve

G. femminile-
tva , tua,
tve
tvoj
tvii
(o) tvoj
tvora

tve, tue,

N. V. tvi, tuoi,
G. tvih 1

D. tvim S

A. tve

Pr. (o) tvili l

I. tvlmi i

747

P 1 u r al e.
tva , tuoi,

tva tve

Del resto nella lingua illirica o croato-serliica si alibre-
via pel mascolino e neutro come seque:

G. moga,

D. molim,

A. moj (moga),

Pr. (o) mdm ,

1. lnoim,

Nel plurale non

S i n g o 1 a r e.

tvoga,
tvdmu,
tvoj (tvoga),
tvoin ,
tvoini,

vi diferenza alcuna.

svoga,
svomu, -
svoj (svoga)
svoiii,
svoim.

2. Njegov, njegova , njegovo  ; njihov , njihova  , njihovo  e
njein  o ujezi n .  a, o, non si decliuano come moj, tvoj, svoj,
vale a (lire come aggettivi determinati,  ina come indetermi-
nati,  ciofe secondo il tipo: zdrav, a, o.

IV. Pronomi indicativi  (— pokazujuca) indicano (jnalclie
cosa, p. e. ovaj (or  e oni*), or a , ovo; — taj (ti*), ta, to;
ona) Con  e oni*), ona, ono;  — isti, ista, isto;  — ovaj isti,
ova ista , ovo isto ; — onaj isti, ona ista , ono isto ; — taj
isti, ta ista, to isto.

Tutti i pronomi si declinano come aggettivi determinati,
cioe secondo il tipo: zdravi, zdrava, zdravo.

*) Il pronome indicativo mascolino nel singolare, nel
plurale poi tutti tre i generi, ommettono dopo l'i l'ec-
clitica zi,  p. e. o vizi, tizi, o nizi; avizih  o avizi eh. tizih
o tizieh, onizih  o onizieh; or (zim o oviziem, tizim o
tiziem, onima o oniziem,  ecc.

?48

V. Pronomi interrogativi  (—pitajuča) sobo  quelll coi quali
si domanda di una persona, o di una cosa, o dclla qualita>
diferenza o proprieta di una persona, o di una cosa, p. e -

a) di una persona: tko?*)

b) di una cosa: sto ?  **)

c) di una qualita:  kakov ,  a, o ?

d) di una diferenza: koi, koja, koje?

e) di una proprieta: čii, čija, čije?

1 . Tko  e šlo  si declinano nel sequente modo :

•S in g. e pl ur.

N. V. tko  ? clii ?

G. koga

I). komu,

A. koga,

Pr. (o) kom
1. kim (kiein)

kiine (kieme)

šlo?  (šta?) clie?
čega, česa (šta)
čemu
sto (šta)

(o) če in

čim (čime)
čiem (čieme)

3. Kakov j kakova , kokovo?  — ovakov,  a, o; lakov , a, 11 '
onakov , a, o, si declinano secondo il tipo degli aggetti'' 1
indeterminati,  come zdrav,  a, o.

3. Koi, koja, koje?  si declinano coine gli aggettivi del*’"
minuli,  p. e. vruči, vrne. d, vruče  , — e comme possessivi f
moj  , tvoj  , svoj.

h. Čii  (o čij, čiji) čija, čije  si declinano pure come i'rtiči,
vručd, vruče.

VI I pronomi relativi  c—odnosna) non sono altro cli®
pronomi interrogativi , i ijuali si inferiscono a qualclie s#'
stantivo antecedente o suseguente, p. e. Hvala Bogu, koi  J e

*) In vece di tko  si dice anche ko,  e si scrive nella lingu®
iitiirgica, russa e polaca ki o,  nella boema kdo,  nel d ®'
letto sloveno si dice e si scrive gdo,  nel dialetto de*
litorale ed isole si dice ki.

) Nel dialetto del litorale ed isole si dice ča  (=tša, e
per metatesi o trasposizioue: šla) ,  nel dialetto polac**
e boemo co  (=tso), nel sloveno kaj ?

749

sve dan (sia lode a Iddio , il quale lia Iargito tutto); ja naj¬
bolje znam koi  sam patio, i Ti  Bože, koi  sva znaš i vidiš
(io clie ho patito so benissimo, e tu, Jddio, clie sai e vedi il
tutto). — On, koi  je zdrav, neka radi. (Clii e sano lavori). —
Zna onaj, koi  vedri i oblači (sa quegli, clie onnuvola e ras-
serena: Iddio). Ona.) se čovek nemože nigda popraviti, koi
misli. da sve zna. (Quell' uomo clie si e litto in capo di
saper tutto , non puo mai migliorarsi). Zrak, kojim  dišeš,
sunce, knje  te grije, i voda, koju  piješ, to su darovi božji.
(I/aria clie respiri, il sole, clie ti riscalda e 1 acijua che
lievi, sono doni di llio).

(luando si parla di terza personna, allora si usa per lo
piu itn  , in lnogo di koi, ko.jn , ko,je,  p. č. čovek, šlo  je bio
kod mene (l'nomo, clie fu da me); — zemlja, što  smo ju
posijali (la terra clie abbiamo inseminato); vino, slo  smo
(ga) pili (il vino, clie abbiamo bevuto); podaj onomu  čoveku
rakie, šlo  nam je donio jalnikali (da deli' acquavita, a qneU’
uomo, clie ci lin portato delle poma); sčtja.š li se onoga  zeca,
šlo  smo ga u polju videli (ti ricordi di qnella lepre, clie
abbiamo veduto in campagna).

Vil. Pronomi indeterminati  o indefiniti  (—neizvestna):
tkogod , tkogodj, tkogodcr; štogod, štogodj . štogoder;
svatko, svašto; netko, nešto; itko, isto; nitko, ništo;
koješta; koigod, kojagod, kojegod; ikoi, ikoja . ikoje;
nikoi, nikoja, nikoje ; nčkoi, nekoja, nekoje (neki, neka,
neko); gdekoi, gdekoja , gdekoje; gdetko , gdešto; čiigod.
čijagod, čijegod ičii, ičija, ičije; ničli, ničija, uičije;
ikakav (ikakov), ikakva, ikakvo : nikakav (nikakov), nikakova,
nikakovo ; nekakov, a, o, — tko  mu god drago; što mu
(god) drago; koi mu (god) drago; čii mu (god) drago,-
kakov mu (god) drago, ecc. il significato si trova nel
presente vocabolario.

Ouesti pronomi si dicono composti, perclie sono com-
posti dai pronomi e dagli aflisi: i, ni, ne,  gdč, ko je, sva  (in
luogo di svak), god, god,), goder, mu drago.

Questi pronomi si declinano come fossero semplici,
perclie gli aflissi restano indeclinabili.

750

§. 17 .

D e i v c r b i.

11 verbo e in ogni lingua la piu importante partc del
discorso ; percbe esso e quello clie predice cid clie avviene
del soggetto, vale a dire: se e in istato attivo o passivo  od
in nessuno.

Noi accenneremo qui brevemente solo il piu neeessario
intorno ai verbi della lingua slava.

1 verbi della lingua slava si alloutauauo di molto dai
verbi delle altre lingue europee, per la durala  deli’ azione
cbe dinotano; percbe gli uui diuotono un' azione gia perfetta
o vicina a perfezionarsi o linire, e questi si cliiamano verbi
perfettivi,  gli altri poi dinotano un’ azione ancora durante
cioe incoinpieta e percio si appellano verbi imperfettivi.

Dilucidiamo ne la natura degli uni e degli altri.

I. 1 verbi perfettivi  sono quelli, i quali dinotano UB
azione cbe comincia e linisce in un istesso momento, ossia
sono quelli cbe indicano un' azione singolare,  la qualc o co-
mincii o tinisca, debbe incominciare e linire in un istesso
momento, p. e. sesti,  sodnem ; dati,  dam; stati,  stanem , l eCl ’
legnem; diči,  dignem; puči  o puknuti,  puknein; metnuti,
metnem; kupiti,  kupim; roditi,  rodim; umreti,  umrem;
kopati,  zakopani; svdršiti,  svaršim; progovoriti,  prego¬
vorim; zapit ati,  zapitam ; zapisati,  zapišem; razmotritit
razmotrim, ecc.

II. Verbi imperfettivi  sono quelli, ebe dinotano incomp le '
tamente lo stato o 1’azione del soggetto, e sono di t re
specie;

aj Verbi continuativi,  ciofc quelli , cbe indieauo 1 ’azione

0 lo stato del soggetto ancora durante e non interrotto,
p. e. pisati,  pišem; sediti,  sedim; kopati,  kopam; ,tavati,  da¬
jem; ležati,  ležim; pucati,  pucam; dizati,  dižem, metati,
met jem; kupovati,  kupujem; radjati,  radjam; mrt'ti,  mreni, ecC

b) V er bi iterativi  cioe quelli, i quali possono indicare o

1 azione ancor durante del soggetto e cioe con o senza in-

751

terruzione, p. e. zapisivati,  zapisujem; naredjivati,  naredju-
jem; pokazivati,  pokazujem; zavirivati,  zavirujem; zuplitali,
zaplitjem; poskakivati,  poskakujem; podizati,  podižetn; na-
ducati , nadajem; popucivati,  popucujein; zakupljivati , za-
kupljujem, ecc.

e) Verlii frequentalivi,  cioe quelli , i quali dinotano
1’azione o lo stato del soggetto iterativamente, vale a dire
quamlo 1'azioue o lo stato viene ripreso cd interotto a vi-
cenda, p. e. skaktati,  skaktjein; pljuckati,  pljuckam e plju¬
vati,  pljucam ; kockati,  kockam e bocati,  bocam; seckati,
seckam e secati,  secam, ecc.

Tutti questi e simili verbi sono indieati in questo dizio-
nario come perfettivi  o imperfettivi  coi relativi segni, p. e.
verbo attivo perfettivo ( -v. a. p.j, verbo attivo imperfettivo
(=u. a. i.) ; verbo neutro (v. n.) verbo reciproco ir. r.~).

Alcuni verbi poi si potrebbero chiamare misti, cioe per¬
fettivi  cd imperfettivi,  percbe alcuni tempi sono di forma
perfettiva, altri di forma imperfettiva; percio vengono in-
dicati colle lettcre v. p.  ed i.

La ling-ua slava non lia verbi di forma pan siva  o depo¬
nente.  La forma passiva viene supplita dalla forma attiva  o
reciproca.

l)a quanto abbiamo accennato di sopra, puo vedere
ognuno se sia ricchissima dei verbi la lingua slava, e se si
possa con sicurezza affermare che essa ne possieda il dop-
pio di qualunque altra lingua europea.

Ma questa ricchezza appunto fu quella, che indussc in
errore i grammatici slavi nel determinante le congiugazioni;
perche essi li divisero tutti giusta il tempo presente del
modo indicativo e secondo le tre diverse desinenze del me-
desimo stabilirono 3 congiugazioni la 1. in am,  la 3. in em,
e la 3. in im.  - (juesto metodo, e vero, che da una parte
non e cattivo per que’ tempi clie derivano dal presente;
ma dali’ aitra parte per formare i tempi passati era cosi
ambiguo e vago che non si sapeva come procedere avauti.
In tal maniera nacque nelle congiugazioni, in specie nella
seconda— che era propriamente ii vero labirinto e nodo in-

753

dissolnbilc di diffi<-olta — queU’ anomalia, che fece tanto
slillare il cervello ai poveri grammatici.

Tutte (jueste diflicolta rimosse pero il imovo Teseo , d
patriarca dei grammatici slavi, Giuseppe Dobrovski,  di na-
zione lioemo; percioeche dopo che elibe studiato con raro
amore ed indefessa fatioa la lingua slava nei suoi rami, ne
trovo nei dialetti il tanto bramato lilo d’Ariadna, pervenne
cioe alla conoscenza dei verbi slavi nelle loro radici *
avendo cosi inanzi ag-li occlil la radice e la sillaba forinativa
li divise in 6 classi.

I. Alla i. c.lasse  appartengono tutti que' verbi, i quali
avanti la sillaba forinativa deli' inlinito li  non lianno alcuna
caratteristica; questi poi sono di 3 specie, vale a dire:

a) (tuelli, presso i quali la sillaba radicale avanti alla
terminazione deli' inlinto li , termina in trna vocale conie
p. e. da-ti, bi—ti, pi—ti, pč—ti, de—ti, liiM-li, ču—ti, ecc.

b) (tuelli presso i quali la sillaba radicale termina in una
consonante come p. e. pas—ti , nes—ti, tres—ti, preš—b’
ples—ti, ecc.

II. Alla S. classe  appartengono tutti que' verbi, i quah
avanti la terminazione deli' inlinito li  lianno dopo la sillaba
radicale la caratteristica nu,  p. e. mi—nu—ti, zi—nu—ti,
to—nu—ti, mig—nu—ti, tak—nu—ti, ecc.

III. Alla 3. classe appartengono tutti que' verbi, i qual>
avanti la terminazione deli' ind eli nit o li lianno dopo la sillaba
radicale ia caratteristica e, p. e. mn—e—ti, razum e—ti,
živ—e—ti, vid—e—ti, stid—e — ti se, ecc.

IV. Alla 4. classe  appartengono tutti que' verbi , i quah
avanti linlinito li  lianno la caratteristica i,  p. e. liod — i — *•'
mol—i — ti, kol — i—ti, sol—i—ti, pal—i—ti, sud — i — ti, voz — i—ti,
plat—i—ti, klon—i — ti.

V. Alla 5. classe  appartengono tutti que’ verbi i quab
avanti la terminazione deli' indelinito li  lianno dopo la sillaba
radicale la caratteristica a,  p. e. zob—a—ti, kop—a—ti,
mot—a—ti, giod—a^i, maz—a—ti, plak—a—ti.

753

VI. Alla 6. classe  apparteugono tutti cjue’ verbi, i quali
avanti la terminazione deli’ imlefinito ti,  lianno le seguenti
earalteristiclie:

a) Ova,  p. e- kup~ova—ti, mil—ova-ti, rad—ova—ti se.

b) Eva  dopo il j e le altre voci molli, p. e. voj—eva—ti,
kralj—eva—ti, bič—eva—ti.

c) Iva,  p. e. dar—iva—ti, kaz—iva—ti, zapis—iva—ti,
pošt—iva—ti, razluč—iva— ti, promenj—iva—ti. Tutti i verbi
di questa classe escono nel preselite deli' indicativo in njeni.

O s s e r v a z i o n i.

1. I verbi della I. e II. classe sono per lo piu perfettivi,
quando poi divengono imperfcttici  allora appartengono alla
S. classe.  In questo caso si inserisce fra la sillalia radicale
e la formativa la lettera a  e (jiialclie volta la sillaba .ja (la
quale a cagione deli’ eufonia si muta per lo piu in ra), p. e.
da da — ti (dare)imperfettivo fa da—va—li  (in luogo di dajati);
da ši—ti: ši—va—ti  (in luogo di sijati); da sta—ti  dirivo il
continuativo sta—ja—ti (stojim) ed iterativo stajati  (stajeni);
dal continuativo pi—ti  deriva il verbo iterativo napi—ja—ti;
da žabi—ti: žabi—ja—ti;  da bi—ti: bivati;  da mi ti: minuti ;
da de—ti: devati;  da pe—ti: pevati.

Da bos—ti (preš. bodem) bad—a—ti; da tres—ti compo-
sto : protres—a—ti; da ples—ti (preš. pleteni) composito:
zaplet—a—ti o zaplit—a -ti, ece.

Nota  1. Quei verbi irregolari i quali lianno nella radice
la lettera e  inseriscono nel presente a cagione deli’ eufo¬
nia alcune vocali, p. e.

že—tl: žanjem,
že—ti: zinem,

če—ti (početi): črnem (počmein)
pe—ti (zapeti): pnem (zapnem), ecc.
oppure avanti la vocale radicale cominciano con duc con-
sonanti: o liiialmente lianno nel mezzo una consonante
muta, p. e.

48

754

bra—ti: berem ,
pra—ti: perein ,
zva—ti: zovem,
mar—ti: mreni,
dar—ti: derem,

ricevouo nella radice avanti alla earatteristica a  l’i eufo-
nico . p. e. ožim—a—ti, požinj—a—ti, počim—a—ti (anclie
počinjati), zapinj—a—ti, izbir—a—ti, izpir—a—ti, poziv—a—ti,
limir—a—ti, razdir—a—ti.

Nota 3. I verbi della secnnda  classe se lianno nella ra¬
dice un g  lo cangiano avanti alla earatteristica a in z, e se
lianno un k  lo mutano in c, p. e.

dig—nu—ti: diz—a— ti,
puk—nu_ti: puc—a—ti,
mak—nu—ti: mic—a—ti,
tak—nu—ti: tic—a—ti, eoc.

3. I verbi delie ultime guattro elassi sono per la maggior
parte imperfettivi  oppure divengono perfeltivi  unendosi colle
preposizioni: do, iz , na , niz,  o, ob, po, pod, pred, pri, pro,
raz, s, sa, u, uz, za,  p. e. da vid—e—ti:  razvideti, provi-
deti, uvideti; da kop—a—ti:  izkopati, nakopati, okopati,
pokopati, prikopati, prokopati, razkopati, ukopati, uzko-
pati, zakopati: da misl—i—ti:  izmisliti, namisliti, pomisliti,
premisliti, razmisliti, smisliti, umisliti, zamisliti, ecc.

3. 1 verbi della 3. e 4. classe sono perfeltivi,  oppure
soltanto continuativi, diventano imperfettivi iterativi, guando
si inserisce la sillaba ja  (la guale si muta a cagion delfeufo-
nia in ra coine abbiam detto di sopra) fra la lettera radicale,
e 1'infinito ti,  p. e. vid — e—ti:  vidjati, uvidjati, zavidjati,
providjati; misl — i — ti:  izmišljati, namišljati, pomišljati,

promišljati: razum—e—ti:  razumevati; videti:  vidjevati.

Se i verbi perfeltivi lianno nella radice le lettere: d, t,
l,  guando da essi si vogliono derivare gli imperfettivi,
queste lettere si liquefanno e 1’ o si muta in a, p. e.
da roditi: radjati,

„  platiti: plat jati,

755

da umoliti: umaljati,

„  nasloniti: naslanjati.

Se poi sono nella radice le lettere labbiale: m, b, p, v,
allora si inserisee avanti alla silaba ja  la lettera dincre-
mento /, p: e.

posramiti : posramljati ,
oslabiti: aslablj i
skupiti: skupljati,
staviti: stavljati,  ecc. (vedi §. 3).

Ouesta regola vale anche allora, tjuando i verbi della
quarta  forma divengono della quinta  o sesta  , p. e. upotre-
biti: upotrebljavati  (in luogo di upotrebljajati), upotreblja-
vam e upotrebljivati,  upotrebljujein ; namamiti: namamljati,
namamljam ed namamljem; namamljavali  (in luogo di na-
mamljajati) e namamljivati,  namamljujem; ozdraviti:  ozdrav¬
ljati (Ijam), ozdravljavati (vam), ozdrarljivati  (ljujem); na¬
mestili :  nameštjati (štjam), naineštjavati (vam) e nameštjivati
(štjujem), ecc.

4. La sesta classe  appena avra qualclie verbo primitivo;
perclie lo stesso verbo kovati  (kujem) deriva dalla radice
ku  dalla quale nasee il sostantivo kov,  e da kov  poi si forma
kovati ; nella stessa maniera dalla radice snu:  snovati, da
kiju : kljuvati; da plju  ; pljuvati; da litju:  bljuvati, ecc.

I verbi di tjuesta classe derivano il piu dai notni, e rare
volte dalle radici degli altri verbi, p. e.

a) in ovali:  potovati da put ; darovati da dar:  delovati
da dčlo ;  zim o vati da zima:  tugovati da tugu ; verovati da
vera; bolovali da bol ;  ludovati da lud,  ecc.

b) In evati : kraljevati da kralj;  vojevati da voj; biče-
vati tla bič;  mačevati da mač.

c) In ivati  escono tutti i verbi iterativi e freguentativi,
se il presente deli’ indicativo esce in ujem  ■ p. e. zapisivati
da zapisati ; nameštjivati da namestiti ; obkubivati da obku-
hati ;  pobudjivali da pobuditi ; izpitivati da izpitati ;  obtarki-
vati da obtarkati , zapitkivati da zapilati;  zaliladjivati da
zahladiti,  ecc.

48 *

756

S- 18.

Avendo conosciulo la natura e le forme dei nostri verbi
perfettivi  ed iinperfettivi  per averne una perfetta idea ne
faremo ora la comparazione eon «{uelli delle altre lingue
europee, e cio in quanto la natura di queste ce lo permet-
tera; perclie appena dopo la piena conoscenza di essi se
ne potra fare il vero uso e congiugarii senza errore.

Alla natura del verbo perfettivo  slavo corrisponde nella
lingua francese il cosi detto parfait simple  o de fini  e nell
italiana il passato rimotn  (je levai, io levai), e nella latina
prceteritum perfectum  (amavi, docui, legi, audivi). Nella te-
desca i verbi composti colle preposizioni: ab, an,  auf, auč<
bc, bei, burcb, ct, cnt, t)i ti,  meber, vet,  »or, jtr, quando stanno
nel tempo passato perfetto o altrimenti delto istorico: ma
in questo caso bisogna imaginarni che l azione quando cbe
sia, si compia in un moinento od al piu in brevissimo tempo.

Aiia natura dei nostri verbi iinperfettivi corrisponde
nella lingua latina il prceteritum imperfectum  (amabam,
docebam, legebam, audiebam), nella francese Vimparfait
tj aiinais, je iinissais, je devais , je rendais); e nell’ ita¬
liana il passato imperfetto  o pendente  (lodava, perdeva,
avvertiva); e nella tedesca il cosi detto semiperfetto  (lialb-
jiiugst- o mitvergang-ene Keit o Erzahlungsforin : teh ging*
ich suchle).

H Kopitar  insegna eoceilente cbe il verbo tedesco fittCe«
e {ommen corrisponda ai nostri verbi perfettivi,  gebcit e fudltn
agli iinperfettivi  (vedi: „ulagnlita Clozianus."  Vindobon*
apud Carolutn (ierold, Bibliopolam, MDCCCXXXVI. pag. 53)-

j. 19.

La differenza fra i verbi perfettivi  ed iinperfettivi  s |
vede ottimamente nel congiugarli; perclie i verbi perfettivi
stanno in tutti i tempi come in perfezione in astratto ;  gd'
imperfettivi  a rincontro come in imperfezione  ed in conereto-
Laonde i grammatici ioseguano: che ali’ interrogazione :
radii  (cosa fai) non si possa in aleun modo rispondere coi

757

verbi perfettivi, ma che si debbe rispondere cogii imper-
fettivi: c itam, pišem , putujem, mislim, razmišljam  ecc. e da
cio deducono, clie i verbi perfettivi, propriamente parlando
non abbiano il vero tempo presente, ma la forma del pre-
sente e la significazione del futuro;  e questo futnro ohia-
mano i grammaticl boemi, polachi e russi futuro semplice;
il vero presente  poi prendono dai verbi imperfettivi essemlo,
che gnesti indicano 1'azione ancora durante.

Nella lingua iiliriea si usa il presente dei perfettivi,  o
come gli altri vogliono, futuro semplice,  quando si narra
qualcbe cosa, e cio pel tempo presente, passato e futuro;
appunto in quella maniera, nella gnale presso i Latini e
gli altri si lisa con eleganza il presente pel passato.

II presente perfettivo si usa nella lingua iiliriea eoine
futuro sollainente allora, quando si vuol prornettere o mi-
naciare ad alcuno qualcbe cosa, p. e. dojilem  (in luogo di
dojt ču) k tebi; ubijem  (in 1. di ubit ču) te.

k'u s o del preselite perfettivo in s-enso del futuro si usa
oggidi nel dialetto sloveno (per la Stiria, Carinzia, Carnio-
lia , nella Croazia fra il Savo ed il Dravo lino a Jasenovac
e Virovitica), p. e- dam  ti (in 1. di dat ču  ti); platini  din 1. di
platit ču  ti); ja mu poruoim  (in I. di poručit ču  mu), ecc.

Nella lingua iiliriea si usa il presente perfettivo , oltre
la narrazione, per lo piu colle congiunzioni: da, akt),  e in
questo caso le dette preposizioni reggono il modo impera-
tivo e corrispondono ali’ ut e ne  dei Latini ed al dei

Tedescbi, p. e. reko mi je , da dttjdem  k njemu i d iv i t milil,
ut  ad illum veniarn, et  fagtc mir, id) f»ll  ju ifjm fommtn. Mi
disse clie venga da lui); zapovedio mi je, da  ni reči nepro-
govorim  (inandavit mibi, ne quidem verbum proferam; er
btfafll mir, Tein ®ort ju fpredien. Mi ha proibito clie non abbia
a proferir parola).

Il presente perfettivo  se e accoinpagnato dalla preposi-
zione ako,  ha la significazione del presente allora, quando
indica un’ azione indeterminata, p. e. ako reknem  zlo: ako
li nereknem , još gore (si dim . male; si non dic  o, adliuc
pejus. Se dico e’ male, se non dico e’ oncora peggio): n. p.

75 «

oko  mi sutra dojde  brat, ič ču š ujiiiie u Tar.st (.si  cras ve-
nerit  frater meus, ibo cum illo Tergestum. Se domanl verra
mio fratello andro con lui a Trieste).

l)a cio segue uaturalinente: clie i verbi perfettivi  non
possano in alcun modo avere ne il tempo passato imperfetto,
ne il ij erundio  ne linalmente ii participio preselite.

Ali incoutro i verbi imperfettivi , avendo il presente  e
l'imperfetto  deli’ indicativo,  il gerundio  ed il participio pre¬
sente.  non possono consegueutemente avere ii passato per-
fetto  (eccetto la forma del detto tempo, la quale serve an-
che per i verbi perfettivi, quandi guesti per mezzo deile
preposizioni si formano da quelli coine semplici) ne \\gerun¬
dio  ne il participio passato:  perclie queste sono le pro'
prieta dei verbi perfettivi , siano semplici o composli.

§. 20 .

Dopo aver conosciuto in tal inaniera perlettamente la
natura dei verbi perfettivi  ed imperfettivi,  e la differenza
clie possa fra i loro tempi, ci resta ora a conoscere i temp'
principal! o radicali dai gnali si formano tutti gli altri. I> a
guanto si e detto di sopra, si vede, cbe nell' organisnio
della lingua slava vi sono dne tempi radicali, vale a dire:

I. Il tempo presente del modo indicativo.

II. Il tempo presente del modo indefinito.

Hal 1. si formano tutti i tempi presenti; e dal 2. tutti i
tempi passati. Clii sa guesti due tempi potni sapere assai
facilinente gli altri e per guesto appunto si trovano ne!
presente vocaluilario guesti due tempi, accioclie possa
ognino senza inciampo ajutarsi da se. — Nello stesso modo
viene indicato con accurratezza in guesto dizionario guali
siano i verbi perfettivi  e guali gli imperfettivi.  Negli anticbi
nostri dizionarii non v lia neppur traccia di gueste indica-
zioni, e cio senza dubbio , perclie i nostri passati lessico-
grati n 0 n sapevano la lingua comc faceva duopo. — In al-
euni vocabolari polaclii e boemi, specialinente in gnello del
Jungmann  si trovano gueste indicazione fatte con eura ed
esatezza. Fra i vocabolari illirici si distingue il in cio gnello

759

tleli Vuk Stefanovič Karadžič: „Srpski rječnik*  stampato a
Viemia, anno 1818 , anelie ,,Slovensko - Nemški in Kemiko-
Slovenski ročni besednik ,” sraven kratke slovenske grama¬
tike 7 ,a Nemce. Kakor se slovenšiua govori na Štajerskim,
koroškim, krajnskim in v zahodnih stranili na Vogerskim,
složil Anton Janes Murko.  V-l.radci 1832, ed ora tjuesto
illirico-tedesco-italiano tli Giuseppe Drobnič.

$■ 31.

Tempo preselite del modo indicntivo.

Dal tempo presente si forma il modo imperativno. Abhia-
mo accennalo gia di sopra, che riguardo al tempo presente
stabiliamo tre congiugazioni.

La 1. in am,

„  2. „ eni ,

„ 3. ,. im.

Riguardo poi ali’ inlinito abbiamo B classi di verbi come
•si e veduto abbondantemente di sopra. - Queste due regole
ei devono essere continovamente inanzi agli ocelii.

II modo imperativo aduntjue si forma nella seguente
maniera :

Nella 1. congiugazione in am Im  si muta in j,  p. e kop¬
am: kopaj;  cit—am: čilaj;  da—m: da—j,  ecc.

Nella 2. congiugazione presso tjue’ verbi, i tjuali nella
radiee banno una consonante, oppnre se la lianno acgnistato
liel tempo presente avanti lem,  cangiando a cagione deli'
enfonia il primiero stato deli’ inlinito , come p. e. bra—ti,
kla—ti, zva—ti, si pone invece della sitlaba eni la formativa
tleli' imperativo i, p. e.

tres-em: tres—i,
bod—em : bod—i,

plet-em: plet—i, ecc.

Quei verbi, i tjuali escono nell' inlinito in či , se lianno
nella radiee k o y  mutano il primo in c, il secontlo in p. e.


760

In questa specie di verbi bisogna aver riguardo in spe-
cie alla radice , la quale comparisce sempre o nella 3. per-
sona plurale del mod« indicativo, oppure nel participio pas-

Essendo la lettera i  la formatlva deli' imperativo, e mg-
tandosi questa dopo le vocali in j; percio a tutti quei verbi,
i quali nella radice banu« una voeale (tali son« quelli della
1. classe) invece deli' i  si aggiunge un j,  p, e. da—ti, da—j;
pi—ti, pi—j; ši—ti, ši—j ; mi—ti, mi—j; kri—ti; kri—j, ece.

Passa differenza fra da—ti  e da—va—ti  quindi differisco-
no anche i loro tempi presenti, perche il presente da da—ti
e dam,  e del davati  (in luogo di da—ja—ti) dajem;  e percio
1’imperativo da davati  e ddji.

(tuei verbi, i quali nell' infinit« escono in ovati, evati,
ivati,  prendono nell’ imperativo la sillaba formativa uj,  p. e.
kovati, kujem: kuj  ; snovati, snujem; snuj ; darovati, daru¬
jem; daruj;  pomilovati, pomilujem: pomiluj;  zapisivati, za¬
pisujem : zapisuj,  eec.

1 verbi deila Ilf. eongiugazione in im  aequistano nell’
imperativo dopo le sillabe radicali la formativa i, ma allora
la penultima sillaba diviene breve (eccetto se e per natura
lunga) e la formativa i, non si prolunga nel pronunciare,

761

p. c. ljub—i—ti: ljub—i; govori—ti: govor—i; mol—i—ti t
mol—i; mis!—i — ti: nilsl—1, ecc.

Osservazione. In quei verbi cbe escono in jim, se,,
nel tralasciare cjnesta terminazione, la prima sillaba si
pronunzia brevemente, allora la formativa deli' impera-
tivo i dalla gran 1'orza con cui viene pronunciato si muta
nella sna atiine j ma percbe in questo caso il j  quasi neppor
si sente, percio non si scrivono dne j (o jj), p. e. <li krojim:
kroj  (e non krojjj;  <1 i stojim: stoj  (e non stojj);  <li brojim:
bro.j  (e non brojjj,  ecc.

Se poi la prima sillaba e lunga allora vanno secondo la
regola, p. e. di tajim: taji; di znjim: ztiji, ecc.

B. II gerundio presente  si forma in tiitte le congii^-a-
zioni (e cio solo pei verbi imperfettivi  percbe secondo (joello,
cbe abbiam detto di sopra, i verbi perfettivi  non lo possono
avere) dalla 3. persona plurale, aggiungendo vi soltanto nn
č, p. e. nella prima congiugazione esce la 3. pers. plurale in
ajv.  aggiungendo un c šara ajuč:  kopajoč, pitajuč, čitajuč,
uzimajuč, platjajiič, smatajuč , smatrajoč , ecc.

(Juei verbi della II. congiugazione, cbe hanno nella ra-
tlice avanti la formativa deli’ infinito ti  una vocale, oppure
se la hanno acquistato a cagione deli’ enfonia nel presente
avanti la formativa etn,  escono nella73. persona plurale in
w, p. e. tresu, hodu, pletu, taro, kolju, zovu, pišu, inetju,
seku, peku, teku, strigu, oru, ecc., e aggiungendo nn č
šara ud,  quindi: tresuč, boduč, pletuč, taruč, koljuč, zovuč,
pišuč, metjuč, sekuč, pekuč, tekuč, striguč, oruč, ecc.

(Juei verbi, i quali hanno nella radice, avanti la forma¬
tiva deli’ indelinito ti  una consonante, p. e. bi—ti, pi—ti,
ši—ti, ml—ti, kri—ti , ču — ti, ecc., escono nella 3. persona
plurale in ju , e quindi aggiungendo il c šara: M—juč, pi—
juč , ši—juč , mi—juč, kri—juč, ču—juč.

Se hanno la 3. persona plurale in uju  (dali' indelinito :
o vati , evati , ivati)  aggiungendo un c , šara : snvjuč, hujuč,
kupu juč. kraljujuč nameštjujuč,  ecc.

(Juei verbi della III congiugazione, i qnali escono nella
8. persona plurale in e, p. e. ljubim: ljube;  govorim: go -

762

rore;  molim: mole:  mislim: mlele;  acquislano uu ec,  |>. e -
ljubeč, govoreč, moleč , misleč,  ecc-

l)alla 3. persona plurale si forma anclie il participi®
presente, aggiungendo la formativa:

a) per la I. congiugazione nel siugolare ajuči,  ca, če ;

e nel plurale; ajuči,  če, ča;

1>) per la II. cong. uči, j uči  o ujuči;  ča, če ; — či, če, ca-
c) „ „ III. „ eči,  ča, če;— či, če, ča.

§ 22.

Dell'  i n d e f i n i t o.

Dali’ indeiinito si forma:

A. II passalo perfello semplice perfettivo  aggiungend®
ai verbi della I. classe, i quali hanno nella radice avanti 1*
formativa ti  una consonante; ai verbi della II. classe, coli*
caratteristica nu,  avanti la formativa ti ;  ai verbi della Ul-
classe cola caratteristica e; ai verbi della IV. classe coli®
caratteristica t'; ai verbi della V. classe colla caratteristi®' 1
a  ; e linalmente ai verbi della VI. classe colle caratteristicb®
ova  ed eva  per la 1. persona  singolare un’ A: la seconda e
la 3. persona o ritiene la radice o la propria caratteristi® 3
e vuole in questo caso l’accento breve  (a, e, i, u; nu, e=.l t! ’
i; a ; ova, eva).

(Juesti verbi acquistano nel plurale per la 1. persona
smo;  per la 2. ste,  e per la 3. še,  p. e.

I. classe: da, da—ti, ču-ti:  dali, da, da; (lastno, daste«

(lase; — culi, ču, ču; č listno čuste, Čuše.

II. classe: da mi—nu—ti: minuli, mirni; miuusmo, minuste,

minuse.

III. classe: da vid—e—ti:  videli, vitle ; videsmo, videste,

videše.

IV. classe: da p o m isl—i—ti: pomislili, pomisli; — P°'

niislisnio, ste, še.

V. classe : da z a k o p—a—t i: zakopali, zakopa ; zakop aS '
mo , ste , še.

'I-classe: da p o k u p—ova—t i: pokupovall, pokupo va ’
pokupovasmo, ste, še.

763

Quei verbi della I. classe i quali lianno avanti la 1'orina-
tiva ti,  una consonante (eoine pure guei verbi della 1. classe
i gnali a cagione deli’ eufonia ricevono nel preselite un dem)
tralasciano il ti  e ricevono per la prima persona un oh,  per
ia 2. e 3. un e ; guei verbi poi della 1. classe i guali a ca¬
gione deli’ eufonia ricevono nel presente un dem  tralasciano
la sillaba eni  e ricevono per la 1. persona un oh,  per la 2.
e 8. un e;  nel plurale poi ricevono gli uni e gli altri per
la 1, persona: osmo, per la 2. oste, e  per la 3. oše,  p. e. iti
(ici) iile.nl , odidem  o otidem :  otidoli, otide; otidosmo, oti-
doste , otidoše; prodati, proda dem:  prodadob , prodade:
prodade; prodadosmo, prodadoste, prodadoše, ecc.

Questo bisogna notare anclie di que’ verbi i gnali lianno
nella radice la consonante labbiale Pepe  ricevono dopo
di essa Is eufonico , p. e. grebsti, dubsti, zebsti, tepsti,
sopsti,  ecc., vale a dire in gtiel caso si tralascia i s eufonico
e si aggiunge alla radice la formativa coli’ accento di sopra:
oh, e: osmo , oste, oše;  e vero clie i verbi, che abbiam ci-
lato sono imperfettivi e guindi coiue tali non possono avere
guesto tempo: m a lo lianno pero allora, guando per mezzo
delle preposizioni divengono perfettivi, p. e. ogrebsti:
ogrebati,  pro 2. e 3. persona ogrebe ;  i/,dubsti: izduboh, iz-
dube;  ozebsti: ozeboli, ozebe ;  zatepsti: zatepoh, zatepe,  ecc.

Anclie quei verbi, i guali escono in sti  e di,  e lianno
Per conseguenza nella radice una delle seguenti consonanti:

d, t, g, k, s, z, ricevono per la 1. persona oh,  per la 2. e 3.

e, in tal caso poi il g  avanti l’e si deve cangiare in ž, e h  in č.

(Juesto vale eziando per i verbi della 2. classe colla ca-
fatteristica in nu  se avanti guesta caratterislica lianno nella
radice la lettera g o k,  p.e. da probosti,probodem: probo-
doli,  probode; propodosmo, oste, oše; zavesti, zavedeni:
zave  do  h,  zavede, dosmo, iloste, iloše; oplesti, opletem:
o p i e t o li, oplete ; tosino , toste, toše ,  popasti, popasem :
Popasoli,  popase; popasosmo, soste, soše; sgrizti, sgri-
*em: sgrizoh,  sgrize; sgrizosmo, zoste, zoše; poleči.
Poležem: poleg  ob,  poleže; polegosmo, goste, goše: puk-
«uti (o puči), puknem: p uk o ti, puče, pukosmo, koste, koše.

764

B. II tempo passato imperfetto  dei verlii imperfettivi  (con-
tinuativi, iterativi, frequentativi) aggiungendo alla radice a
oppure alla caratteristiean,ja, o ava  (in 1. di aja),.Jara (in l.dl
jaja),  e nva, eva, iva  (perclie gnesti appartengono per lo pili
alla V. e VI. classe, dalle tniali le prime guattro ricevono per
lo piii i loro passatli iinperfetti) per la 1. singolare h,  per
la 2. e. 3. še:  pel plurale smo, ste, hu;  e gui bisogna bene
notare ciie l’a precedente sl deve prolungare nella l. per-
sona in ah, Jah , ovah, evah, ivah :  e nella 2. e 3. in riše:  nel
plnrale in asmo, (iste, uliti,  p. e. da zva—ti: zvah, zv tiše;
zrdsmo , zvdste, zvuhu  (e non: zoviali, zoviaše; zoviasmo,
aste , aha): spah, spdše; spdsmo , spdste, spahu;  — d*
da—ti , iterativo da—va—ti (in luogo di da—ja—ti); advdh,
itaruše; ddvdsmo, diste, dhu ; da misliti: mišljah, IJaše; IJdsmo ,
Ijdste, tjdhu;  da mil—ova— ti: milovah, vaše ; vdsmo, vaste,
vdliu  eoc.

Nota. Nel canti naz.ionali e negll antichi scrittori ra-
gusei si trnova nel plurale la forma: ahmo, dhnmn  (in luogo
di asmo), dhte , ohole  (in luogo di dste),  p. e. tjdntjdhote,
s ud jahal e , veljdhote, dariahote, vupjdhote.  (riindulič nel
opere „ Osman ” I.: 42—47.

•Se i verbi imperfettivi  lianno nella radice avanti la for-
mativa del infinito ti  la lettera a ,  oppure se ricevono dopo
la radice avanti la detta forinativa ti  una delle caratteristiclie
della V. e VI. classe, allora non vlia alcuna difticolta nella
formazione del passato imperfetto; ma' per i verbi della
I., II. ,111., IV. classe , i gnali non ammettono i predetti au«
menti, bisogna iinprimersi bene nella mente quanto segue:

a) Quei verbi imperfettivi  della 1. forma i gnali lianno
nella radice la vocals i condizionata, cioe l’e (jotata) e can-
giaho a cagione deli’ eufonia I d in i , ricevono la forinativa
jah, jiiše,  p. e. bde—ti: bdijah, bdijase;  ple—ti: plijah, plijdše;
zre—ti: zrijah , zrijaše:  mne—ti: mnijah, mnijdše,  ecc. —

Nello stesso modo quei verbi, i quali lianno nella radice
la lettera i  oppure la lettera u  ricevono la forinativa: jah,
Jaše  ecc., p. e. bi—ti: bijali  o Idah. biuse;  pi—ti: pijah,
pijuie ; ča—ti: čujah, čujdše,  ecc.

765

b) I verbi della i. forma se Jiauno uella radice avanti la
formativa deli' indefinito ti  una consonante, oppure se escouo
'u sli  e ci, e dopo la radice si trnova un s  iuserto a cagione
tleli' eufonia, oppure derivato dalla mutazione del det
avanti il ti,  oppure se e radice di cjiuelli, clie escouo in ci
la lettera jot,  ricevono, o la formativa ah, dše ; j ah, j riše
o tjah, Ijaše  (dopo le lettere labbiali: m, b, p , v), oppure
iuft, idše ; oppure mutano avanti il iah o juh  , la lettera ra-
dicale k  in c ed in č j 3  in ž; h  in s  ed š,  p. e.

I verbi dadein  (dam), znadem  (znam), imadem  (.imam)
batino nell' imperfetto la doppia forma: dadiah  e dadjah  (in
lliogo di ddvah ); znadiah  e znadjuh  (in 1 . di znah ); imadiah
* imadjah  (in 1 . di imah).

c) I verbi della II. forma colla caralteristica nu  ricevono
® e t passato imperfetto dopo la lettera n (come fossero della
' ■ forma in iti)  la formativa jah ,  p. e.

766

N ota 1. In alcnni iuogi si sente anclie grozjali  o groziah-
mdr z) a h  o marziah ; visjdh  o visiuh ; prttsjah  o protHah ; ' [i;l
la prima forma e piu aggradevole ali' orechio.

767

Nota  2. Neli’ istesso modo e pili aggradevole ali’
orecchio, che si (lica nella HI. e IV. forma dopo la lettera
radicale r in vece di jah: ah,  p. e.

govoriti: govor  ali (in 1. di govorjah);
goreti: gorah  (in 1. di  gorjah) ;

moriti: morah  (in 1. di morjah);

tvoriti: tv or a h (in 1. di tvorjah);

zoriti: zorah  (in 1. di zorjah); ecc.

C. 11 participio passato attivo  per i v er bi perfeltivi  ed
imperfeltivi  tralasciando la formativa deli' indelinito ti  ed
aggiungendo nel singolare  pel mascolino o (il quale si e
formato dali’ l  originale (legli altri diaietti slavi), pel fem-
minile ta  e pel neutro lo ; p. e.

a) Per la I. forma: dao  (dal), bia  (bil), čuo  (cul), dio (del)
da de—ti, e qui bisogna notare, che ogni qual volta segue
una vocale (lopo l’e condizionata, l’e si muta a cagione deli’
eufouia in i : qnesta regola vale auche per i verbi della III.
classe colla caratteristica e), lio  (lel da le—ti), nio  (nel, dal
he—ti negli compasiti:  doneti, izneti, naneti, odneti, poneti,
prcneti, prineti, proneti, razneti, sneti, uneti , zaneti);
Zrio  (zrel dal zre—ti); znao  (znal), zvan  (zval), prati  (pral),
brao  (bral), Klao  (klal), slao  (slai), ecc.

b) Per la II. forma: ditjnuo  (da dig—nu—ti), puknuo
(da puk_nu—ti), met im o  (da met—nu—ti), ginuo  (da gl—
Uu -ti), ecc.

c) Per la III. forma: vidio  (videl, da vid—e—ti); umio
(uniči, da um—e—ti); razumio (razumel, da razum—e—ti) ecc.
Vedi sopra a) per la forma 1. dio.

d) Per la IV. forma: Ijubio  (da ljub—i—ti), nositi  (da
Bos—i—ti), vozio  (da voz—i—ti), ranit,  (da ran—iti), ecc.

e) Per la V. forma: pitan  (pital, da pit-a—ti), kopao  (ko¬
pal da kop—a—ti), mahno  (mahal, da mah—a—ti), dizuo  (dizal,
da diz-a—ti), ecc.

f) Per la VI. forma: kupavao  (kupoval, da kup— ova—ti),
mitovao  (miloval, da mil-ova—ti), kraljevati  (kraljeval, da
kralj —eva—ti), prepisivao  (prepisival, da prepie—ira—ti), ecc.

768

Nota  t. (Juei verbi della I. e II. forma, i quali lianno
nella radice una consi nante aggiungendo ao  (invece dl l<
el,  o al  degli altri dialetti slavi) p. e. tresao  (da tres—ti);
mogao  (da moči  in 1. di mogti); rekao  (da reči  in 1. rek—ti).
digao  (da (liči  in 1. (lig-—ti o (lig -nu— ti) i pasao  (da pdstij!
grizao  (da griz—ti); vezao  (da vez—ti); prebao(da greli—s—ti )'■
zebao  (da zeli—s—ti); cdrpao  (da carp—s—ti); strigao  (*i a
striči  in I. strig—ti); žegao  (da žeci in I. žeg-—ti), ecc.

Nota  3. (Juei verbi, i quali lianno nella radice la lettera
d  o ( e se la cangiano inanzi alia forinativa ti  in s,  perdona
e 1’una e 1'altra avanti la vocale o  (o l  degli altri dialetti
slavi), p. e.

pasti (in 1. di padti); pa o,
prqsti (in 1. di predti): p r e o,
sesti (in 1. di sedti): s i o (in 1. di seo),
plesti (in 1. di pletti): pleo,
mesti (in 1. di metli): m e o,
sresti (in 1. di sretti); srio  (srel, sreo) ,
gnjesti (in 1. di gnjetti); gnjeo,
vesti (in 1. di vedti): ve o (negli composti:  doveOt
izveo, naveo, odveo, priveo, preveo, proveo>
uveo , zaveo) ecc.

Nota  3. (Juei verbi clie terminano nel participio P aS "
sato attivo in ao  contragono in alcuni parti questa desinenz*
in o, p. e. pito  (in 1. di pitao); kopo  (in I. di kopao); i’ e ^°
(in l.di rekao); mogo  (in I. di mogao); digd  (in 1. di digao) e®*’

I). II gerundio passato per i verbi perfettivi,  aggiungendo
alia radice la lettera e o la sillaba vši,  p. e. dav  o dali 1 -
počev o počerši  (si dice anclie: počav  e počam  e počatni^
čuv  e čuvši-, posuv  e posuvši : minuv  e minuvši; dignuv e
dignuvsi  (o digav, digavši ); video  e videvii ; razumev  e ’"0'
zumevfi: pomislio  e pomislivši ; izgovoriv e izgovoriršiizp 1 '
tav  e izpitavši; okopov  e okopavši ; pokupovav  e pokvp 0 '
carji, ecc.

Nota.  (Juei verbi della I. forma i quali lianno nella ra¬
dice una consonante usavano altretiate la radice coine S e
rundio passato: ubod  (da ubosti), pad  (da pasti), sed  (d*

769

sesti), rek  (da reči), pnmog  (da pomoči) ece. ora pero si
aggiunge av  ed avšil ubodav  ed vbodavši ; padar  ed padavši
(si dice anclie : padši)- si 1 ,dav e  d sedavši;  reku« ed rekavši
(si dice anclie: rekšO; pomogav  ed pomogavši.

E. H participin passato gerundivo , aggiungendo alla ra-
dice nel singolare pel inascolino vši,  pel fernminile vša,  e
pel neutro »še; nel plurale: pei inascolino vši,  pel femmi-
niie vše,  e pel neutro vša.

Questo gerundivo si declina alla maniera degli aggettivi
deterininati e concorda col sostantivo in genere , numero
e caso.

F. II participio passato passivo  per i verbi perfettivi  ed
imperfettivi  aggiungendo alla radice od alla caratteristica
secondo clie 1’eufonia lo richiede, ora t,  ora n , ora en,  ora
j en,  ed ora ven  (cangiando cioe la lettera j in »,) p- e. dan
e d at (da da—ti); z v a n e zva t (da zva—ti); klan e klat
(da kla—ti); bran e brat  (da bra—ti}; p i t (dove si forma
ii sostantivo verbale: p i t j e) ed p i v e n , p o p i v e n (in i.
di pij en, p o p i j en da pi— ti); začet, počet, načet
(da zače—ti, poče—ti, nače—ti); p rope t, razpet, napet
(da prope — ti, razpe—ti, nape -ti); dobit  e d o bij  en, anclie
d o bi v en (da dobi—ti) s pobit  e po  bij  en  (da pobiti);
čajen e čuven (da ču—ti); oblit e obuven  (da obu—ti);
nasut, posiit,  (da nasu—ti, posu—ti); zadet e zadeven
(da zade—ti); mie ven(da  inle—ti); m it e miven,umiven
(da mi—ti, u mi—ti); š  i t e šl ven (da ši—ti); leteleven
(da le—ti, onde 1'iterativo leva  ti  in I. di lej  a ti) ecc.

One i verbi i quali lianno nella radice una consonante
vogliono len,  p- e. b o d e n,  n b o d en  (da bosti, nbosti);
t r e s e n (da tresti), pleten  (da plesti) ; g r e b e n (da grebsti);
s p as e n (da spasti); tepen  (da tepsti); vezen  (da vezti);
vezen  (da vezti); v eden  (da vesti, in luogo di vedti) ecc.

Se neila radice Sta una delle lettere: g, k  o A, la prima si
muta in z,  ia seconda in č, e la tcrza in d, p. e. pomožen
(da pomoči, in I. di poiuog—ti); varžen, odvaržen, za-
varžen  (da varči , in I. di vargti); rečen  (da reči, in i.

'19

770

di rekti); pečen  (da peči in i. di pekti); var šen (da
varči o vrieči, in i. di varhti o vrieliti) ecc.

IV o t a. I verbi di questa forma se lianno avanti alla for-
mativa deli' inlinito ti  uii r, vogliono la lettera (, p. e.
razdart  (da razdarti) ; potart  (da potarti).

(luei verbi della II. forma che ricevono nell’ indeiinito
avanti la formativa ti  la caratteristica nu  vogliono seinpre
la lettera t,  p. e. minut  (da minuti); ganut  (da ganuti);
tak mit (da taknuti); s p o m e n u t (da spomenuti).

Nei parlari provinciali si sente anche njen, p. e. mi*
n j en, ganjen, taknjen,  sporne  n j en  cone se derivasse,
e come infatti nei dialetto sloveno  deriva dali’ indeiinito
della IV. forma , p. e. miniti,  ga  n i t i,  t a k n i t i , s po¬
me  ni  ti.

I verbi della lil. c IV. forma aggiungouo alla radice
invece della caratteristica e  od i  la sillaba jem  colla quale
poi le lettere d, t , I, r,  se neila radice si trova una delle
labbiali: m,b,p,v,  e la lettera d'incremento I, si licjuefanno,
p. e. vidjen  (da videti); razumljen  (da razumeti);
tar pij e n (da tarpeti) ; miljen  (da mileti);— rodjen
(da roditi); platjen  (da platiti); moljen  (da moliti);
gonjen  (da goniti); najmljen  (da najmiti); posram-
Ijen  (da posramiti); ljubljen  (da ljubiti); k u p 1 j e n
(da kupiti); ulovljen  (da uloviti), ecc.

N o t a 1. 1 verbi della III. e IV. forma se lianno nella
radice avanti la caratteristica e  od i  un s  o z  mutano
inanzi alla formativa jen s  in š, z  in ž, e ricevono la for-
raativa en,  percbfe nell' s e ž si trova il cosidelto j virtuale
otacito, p. e. v i š e n (da viseti); košen  (da kositi), no¬
šen (da nositi); vozen  (da voziti); gažen  (da gaziti), ecc.

Nota  3. Quei verbi della lil. e IV. forma, i quali lianno
nell' indeiinito avanti alla caratteristica i  le lettere inolli :
č, č, š, ž (fra le quali si numera anclie la lettera r, percbe
anclie essa contiene in se ii cosidetto j virtuale o tacito) in¬
vece della formativa jen  vogliono la formativa en,  p e -
opunoraočen  (da opunomočiti); točen  (da točiti); rešen

771

(da rešiti) ; r u i  e n (lia ružiti); okniien  (da okružiti);
govoren  (da g ovoriti); s t v o r e n (da stvoriti); u m o r e n
(da umoriti); pr o g or en (da progoreti), ecc.

I verbi della V. forma aggitingono alla caratteristica a
ancora im n,  o volendo dir piu breveinente vogiiono la for-
mativa an,  p. e. pitan  (da pitati), kopan  (da kopati);
oran  (da orati); pisan  (da pisati); mazan  (da mazati) ecc.

I verbi della VI. forma rieevono le formative ovan,
evan, ivan,  p. e. k ovan  (da kovati), kupovao  (da kupova¬
ti); mi lov an (da milovati),- kr aljev  a n (da kraljevati);
bič evan  (da bic—eva—ti); p r e p is Ivan (da prepisi vati) ;
nameštjivan  (da nameštjivati), ecc.

Nel singolare si aggiunge pel genere femminile a,  pel
neutro o ; e nel plurale pel genere mascolino i,  pel feinmi-
nile e, e  pel neutro a, e  si ileclinano come gli aggettivi de-
terininati. Dal participio indeterminato si forma il parti-
cipio determinato nello stesso modo Che gli aggettivi de-
terininati dagli indeterminati, e si declina come queili in
tutti generi, nuineri e časi.

Nota  1. Da questo participio si forma il sostantivo
aggiungendo al genere mascolino la formativa je,  p. e.
dan—je , pit—je, dobit—je, razpet—je, propet—je, čujen—je,
spasen-je, pečen—je, vidjen—je, govoren— je, ganut-je,
spomenut—je, ljubljen—je, pitan—je, kopan—je, milovan—je,
braljevan—je , prepisivan—je , ecc.

N o t a 3. In alcune parti della patria nostra il participio
Passato passivo esce in tutte le forme in t, il elie nou si
Puo approvare.

i.  23.

Delle congiugazioni dei verbi.

La congiugazione dei verbi si fa secondo i modi, i tempi,

' »umeri e le persone: in alcuni tempi poi anche secondo il
genere.

4 »

773

La lingua illirica ha quattro modi: indicativo, imperativu,
congiuntivo  o condizionale  ed indefinito.

Nel modo indicativo  tanto per i perfettivi,  che per gd»
imperfettivi  ha solamente due tempi principali o seinpliciJ
vale a dire:

A. per i perfettivi:

1. il tempo presente  altrimento detto formule  o dubbioso,
o piuttosto futuro semplice;

2.  il tempo passato semplice.

B. per gli imperfettivi:

1. il presente vero  o reale;

3. il passato imperfetto.

Gli altri due tempi passati deli’ indicativo si forrnano
col participio passato attivo e col verbo ausigliare biti
(essere). 11 futuro primo si forma coli'indeiinito e col verbo
ausigliare hoteti f  volere.

II futuro secondo  od altramente detto futuro passato  si
forma col participio passato attivo e col verbo ausiglia re
hoteti  e biti.

Il modo imperativu  ha due tempi:

a) presente ,

b) passato futuro  (futurum exactum), che si forma dal
participio passato attivo.

li modo congiuntivo o condizionale prende il suo v re ',
sente  dali’ indicativo;  e gli altri tempi si formano come ne'*
indicativo dal participio passato attivo e dal verbo ausi"
gliare biti.

II modo indefinito  ha:

a) il presente indeterminato  in ti ;

b) il supino ;

c) il gerundio presente  (per gli imperfettivi);

d) il participio presente  (per gli imperfettivi);

e) il gerundio passato  (per i perfettivi) ;

f) il participio gerundivo passato  (per i perfettivi);

&)  il participio passato attivo ;

h) il participio passato passivo.

773

La lingua illirica ha rine »umeri: sitigolare  e plurale ; il
duale  si e conservato unicamente nei tempi formati dal par-
ticipio e si conosce soltauto nei mascolino, p. e. mi dva  smo
bila  (in L di bili) u carkvi; ona dva izgubljena par-
stena našla su se — o našasta  su.

La lingua illirica lia 3 persone e neila terza persona.
tre generi nei singolare.  ja, ti, on, a, o ; — nei plurale :
mi, vi, oni, one, ona.

774

S

Pro8petto generale delle congiugazioni.

775

$. 25.

Dclla congiuga*ione dci vcrbi ausigliari:

a) biti, jesam , budem , essere;

b) hoteti,  liocu , Volere.

Modo Indicativ o.

1’ r c s e n t e
per gli imperfetlivi.

S  i n g. jesam, sam, (sond)
jesi, si

jest, je

P1 u r. jesino, smo
jeste, ste

jesu, su.

Preš. ed F uturo
per i perfettivi.
budem (šaro)
budeš
bude
budemo
budete
budu.

P a s s a t o.

Imperfetto.

Si n g.  biah , (era)

2.3. biaše (eri, era)

Plur.  biasmo (biahmo, bia-
lioino)

biaste (biahte, biahote)
biahu

P erfetto.
bili (beli), (fui)
bi (bese) (fosli, fu)
bismo (besino)

biste (beste)
biše (bebu)

Passato I. parafrastico  (perfetto)
(per gli imperfettivi e per i perfettivi).

Si n g. o |

sam

si

je

o ja sam
„ ti si
„ on, a, oje

(to sono  stalo—a)

776

Passato II. parafrastieo (piucUe perfetto).

Sing. biali
biaše
biaše

Plur.biasmo

biaste

biahu

(to era
stato—a )

beh J.2 (fui stato )
bese
bese

L

besino ) —
beste '
belin

S ing. bit ču

„ češ
„ če

Plur. „ čemo
„ čete
„ če

Futuro I.

o ja ču 1 (šara)

» ti češ >s

„ on, a, o če)

„ mi čemo j _

„ vi čete

„ oni, e, a če J

Futuro  II. (esatto).

S i n g. bit ču
„ češ
„ če

(to šaro stalo —a)

P l u r. bit čemo
„ čete
„ če

777

Modo Imperativ o.

S i n g. -

budi, sii tu,

budi, o nek bude on, a, o.
Plur. budimo,
budite,

nek budu oni, one, ona.

Presente, Passato e Futuro.

S i n g. bio ,
bila ,
bilo

Piur. bili,
bile,
bila

Š ja, (srn)
ti,

on, a, o,

)  mi »

1 vi -

; oni, one, ona.

Modo  Congiuntiv o.

Presente.

tper gli imperfettivi).

Sl n g. da jesam, o sam, ( che io sia)
„  jesi, „ si

„ jest, „ je

Plur. „ jesmo , „ smo
„ jeste, „ ste

„ jesu, „ su

(per i perfettivi).
da hudem
„ budeš
„ bude
„ budemo
„ liudete
„ budu

Correlativo o Ottativo Presente.
(Imperfetto.)

Sing. J a  kil* o bi (to sarei)

ti bi
on, a, o bi

Plur. ini bismo o bi
vi biste „ bi
oni, e, a bi

778

Sing.

Plur.

Sing.

P lur.

Sing.

Plur,

Sing.

Pinr.

bili, le, la.

(Imperfetto.)
da sam, (se io fossi)

„ si
n je
„ smo
„ ste
» su

Condizionale o Ottativo  pa.s sat o.

(Piu che perfetto.)

da sam 1 bio, bila, lo, (se io fossi o sarei stato
„  si
e je
„ smo
„ ste '

« su >

Condizionale Fatur  o.
nko o kada hudem , (se o quando io  šaro).

» » » l>udeš

» n r>  bude

„ „ „ budemo

» » n budete

» r> n  bu du

Futuro condizionale pas s ato.
ako o kada ja hudem >bio, bila, lo (ouanio
„ „ „ ti budeš j o se io sarb

„ „  „ on, a, o bude) stato—a)

„ „ „  mi budemo )

„ „ „ vi budete > bili, le, la.

„ „ „ oni, e, a budu)

779

Modo  i n d e f i n i t o.

Presente :  biti (essere).

Gerundio presente;  buduč, {essendo).

Participio fuluro :  budilci, ca, če; —či, če, ča ( futuro ).

Gerundio passato :  biv o bivši ( essendo stoto).

Participio pass. gerundivo  .- bivši, ša, še ;  — bivši, še , ša
( gnetlo che fu).

Part. pass. attivo:  hio, bila, lo; — li, le, la (stato, ta-,
ti, te).

Part. passato passivo  : bit, a, o; — ti, te , ta ( essendo
stato, ta; ti, te).

Questo ultimo participio non si nsa da se solo, ina com-
posto colle preposizioni, p. e. dobit,  a, o; ti, te, ta.

Sostantivo verbale :  bitje.

Nota.  Hocu  e mogu  si considerano come irregolari
perche escono nella 1. persona singolare del tempo pre¬
sente del modo indicativo in u  e noircoine i regolari in am,
em, im.  IVIa questa e la forma antica, la quale e in uso tut-
todi nel litorale croatico, nella Dahnazia e specialmente
nelle isole. (tuesta forma si trova ancbe presso gji antichi
scrittori ragusei, e la si sente eziandio negli altri dialetti
slavi, ed e eguale nella 1. e 2. congiugazione alla 3. per¬
sona plurale del tempo presente del modo indicativo.

1 verbi della 3. congingazione, cioe q li e 11 i, che escono
in im,  ricevono giusta la forma antica la sillaba ju  invece di
im, in questa occassione le lettere d, t, l, n  si Iiquefanno
col ju  in una sillaba sola, p. e. vidju  (in 1. di vidim); hitju
(in 1. di hitim); plat ju  (in 1. di platim); vetju  (in 1. di velim);
molju  (in 1. di molim); ponj« (in 1. di gonim).

Dopo le lettere: r, č, š, ž  aequistano la formativa u,
p. e. govoru  (in 1. di govorim); tvoru  (in 1. di tvorim); toču
(in I di točim); trohi  (in I. di trošim); težu  (in 1. di težim);
tež« (in 1. di ležim); pruiu  (in 1. di pražim), ecc.

Finalmente quei verbi, i quali avanti Um  hanno le lab-
hiali: m, b, p, v,  vogliono avanti la siliaba ju  la lettera d'in-

780

cremeiito l,  p. e. lomlju  (in I. di lomim): ljublju  (in 1. d'
ljubim); kuplju  (in 1. di kupim); lovlju  (in 1. di lovim), ecc.

Del resto i verhi kocu  e mngu  si congiugano nel pre-
sente ed in quei tempi, ciie da esso derivano dietro la II-
congiugazione.

Ma perclie il verbo hodu  e ausigliare pel futuro indica-
tivo  di tutti gli altri verbi, percid ne poniaino qui la con-
giugazione per intero.

Modo Indicativ  o.]

Presente.

Forma imperfettiva. Forma perfettiva

(spezialmente per i compositi
colle preposizione: pro, uz,  za)

S ing.hodu o du*) (voglio)
bodeš „ deš
hode „ de
Pl ur. bodemo „ demo
bodete „ dete
bode „ de (lioceju , deju ;

liodedii, dedu,
hote, lite).

P a s s a t o imperfetto
(io voleva)

Sing. 1. botjab o htjab
2. 3. hotjaše „ litjaše
IM ur. liotjasmo „ htjasnio
hotjaste „ btjaste
hotjahii „ htjahii

htiem

btieš

btie

btiemo

btiete

litiju.

Passato perfetto
(io, volli)

hoteli (hleb o htedoh)
hote (lite „ htede)
botesmo (litesmo „htedosmo)
boteste (liteste „ btedoste)
lioteše (liteše „ btedoše)

*) d u iu vece di h t j u, accorciato di li o t j u , perche ne",
indelinito si dice b o t e t i o bteti  (altrinienli btjeti
o bdeti,  oppure senza h:  deti,  o cangiando h  in *•
šdeti,  oppure in h:  kteti —uei  provincialismi: kteti
e teti.  k ti  ti  e ti  ti,  oiule il participio:  šdeo e
"i d i o , k t j e o e kdeo; kteo e k t i o ; teo e t i ® >
c  e o e d i o).

781

perfetto parafrasticol.
(to voleva  , ho valuto)

Sin g. liotio
hotela
hotelo
Pl ur. hoteli
hotele
hotela

o litio )  sam o ja sam i

litela V si „ ti si tliotio o htio, ecc.

„ litelo ) je „ on, a, o je )

„ liteli )  smo o mi smo f

„ htele > ste „ vi ste j hoteli o liteli,ecc.

„ litela ) su „ oni, e, asut

Perfetto p ar a fr as t i c o II.

(io aveva valuto))

S i n g. liiali f
3 . 3 . biaše <

Plur.  biasmor
biaste <
bialiu (

F u turo I. (templice)
(io botri)'.

F u t ur o II. ( passato )
(io avro volut o).

Sin g. bit eu
„ eeš
,, ce

Plur. bit čemo
„ čete
„ ee

| liotio o htio, tela, lo.
( hoteli o liteli, le , la.

783

Modo Congiuntiv o.

Presente ( condizionale)

(che io voglia  o se volessi)

Correlativo presente  (imperfetto)
(io vorei ).

S ing. ja bih 1

ti bi > hotio o litio, tela, lo.

on, a, o bi )

Plnr. mi bisino 1

vi biste > hoteli o hteli, le, la.

oni, e, a bi 5

Correlativo passato
(to avrei valuto ).

S in g. ja bih
ti bi

on , a, o bi
Plur.  mi bismo
vi biste
oni, e, a, bi

J bio , bila , lo.

hotio , o htlo , tela, lo.

/  bili, le , la.

I hoteli o hteli, le, la.

Condizionale passato  1.
(se io avessi o avrei valuto ).

Si n g. da sam 1

„ si > hotio o htio, tela, lo.

„ je )

Plur.  da smol

„ sle > hoteli o hteli, le, la.

„ su J

783

Condizionale passato II.
(to avrei o avvessi voluto)
Sing. da sami MO)bila)lo _

”  ?* i liotio o htio, tela, lo.

„ je )

Pl ur. da smol bill>lejla _

” ste  j hoteli o hteli, le , la.

Futuro condizionale  I.
i s c to šaro per volere).

S ing. ako ja hudem j

„ ti budeš > liotio o htio, tela, lo.

„ on, a, o hude )

Plur. ako mi budeino l

,, vi budete j hoteli o hteli, le, la.

„ oni, one, a hudu )

Futuro condizionale II.

(se io šaro per volere).

S ing. ako budein
„ budeš
„ hude

Plur. „ budeino
„ budete
„ budu

hoteti o hteti.

Modo Imperativ  o.

Presente.

S ing. hoti o litij ti, (vogli tu )

neka on, a, o htie {voglia egli, ella).

Plur. hotimo o htijmo mi
hotite o htijte vi
neka oni, e, a hote o htiu.

Passato e futuro.

*ing. hotio o htio, tela, lo ja, ti, on, a, o.
ur. hoteli o hteli, le, la mi, vi, oni, e, *.

784

Modo Indefinito.

Presente:  hoteti o hteti (kteti, š<Seti), volere.

Supino:  hotet o htet.

Gerundio presente : hoteč o liteč, volendo.

Part. preš. ger.  hoteči, ča, če; — či, če, ča ( quello che
vuole).

Gerundio passato:  liotev o htev 1 avendo
hotevši „ htevši ( valuto.

Part. pass. gerundivo:  hotevši, ša, še; ši, še, ša ( quello
che volle o voleva).

Part. passato attivo:  hotio o htio, tela loj hoteli o kleli,
le, la tvoluto).

Part. passato passivo  (inusitato) : hotjen, a, o,

Sostantivo verbale:  hotjenje o htenje, it volere.

Nota. Secondo il tipo di j e sam e b u d e m si congiu-
gano e*iandio i seguenti verbi negativi: nijesam, nijesi,
nijes nijesmo, nijeste, nijesu  (oppure: nišam, nisi,
nije; nismo, niste, nisu); nebu dem,  deš, de; demo,
dete, du , eec.

Cosi pure neč u, n e češ, neče, — mečemo,  ne če  te,
n e če  (o nehte, nečeju), eec.

Passato imperfetto :  nišam bio; nišam hotio o htio, ecc.

Puturo :  neču biti; neču hoteti o hteti, ecc.

26 .

Congiugazione I.

in am.

a) dam,

b) kopam, okopam.

Modo Indica t i v o.
Presente.

Verbo imperfettivo.
Sin g. kopam
kopaš
kopa

Verbi perfettivi  (preš. e futuro)
okopam, dam (dadem)

okopaš, daš (dadeš)

okopa, da (dade)

785

I’ 1 u r. kopamo
kopate
fcopaju

okopamo, damo(dademo)

okopate, date (dadete)

okopaju, daju (dadu)

M o do Imperativu.
P r e s e n t e.

kopaj (ti)
kopaj ( 011 , a, o)
o nek kopa
P Inr. kopajmo,
kopajte,
nek kopaju,

okopaj,
okopaj,
nek okopa,
okopajmo,
okopajte ,
nek okopaju,

daj ,
daj,

nek da (dade)
dajmo (dadimo)
dajte (dadite)
nek da j u (dadu)

G e r u n d i o p r e s e n t e.
kopajuč (kopajučii |

i* a r t i e i p i o p r e s e n t e.

.Sing. kopajuci, ca, ce; |

Plur. — ei, ce, ca. I (vedi §. 19).

Modo Indefinit o.

kopati

kopal

P r e s e n t e.

| okopati , dati

S u p i n o.

| okopat, dat.

Passato lmperfetto
(indicativo)
•Sing. kop—ali
2.3. kop—ase
Plur. kop—asmo
kop—aste
kop—ahu.

okop—ali,
okop—a,
okop—asmo
okop—aste
okop—ase,

Passato perfetto
(sempliee)

dah (dadoli)
ila (dade)
dasmo (dadosmo)
daste (dailoste)
daše (dadoše).

Passato  g e r u n d i v o.

I okopav, o dav, o

(vedi §. 19).

okopavši

davši.

50

788

P a r t i c i p i o p a s s a t o gerundivo.

_ I Sing. okopavši, ša, e; — davši,ša, e.

| Plur. okopavši, še,a; — davši,še, a.
Participio passato attivo.

Sing. kopao, ala, lo | okopao, ala, lo ; — dao, la, lo.

Plur. kopali, le, la. I okopali, le, la; — dali, le, la-

Participio passato passivo.

Sing. kopau, a, o; I okopan, a, o; — dan (dal), a, o

Plur. kopani,ne,na. | okopani,ne,na;— dani, ne, na.

Sostantivo ver bale:
kopanje. | okopanje. danje.

Nota. Quei verbi della V. forma, i quali banno nella
radice avanti ati  le labbiali: m, b, p, v,  e ne! tempo pre-
sente divengono della 11. congiugazione, vogliono avanti la
sillaba jem  la lettera d’incremeuto l,  p. e. ramati, r amljCJ 1
(in 1. di ramam); gibati, g i b Ij e m (in 1. di gibam); sipat';
sipljem (in 1. di sipam)i pozivati, poživljeni  (in 1- d'
pozivam), ecc.

Neli' istesso modo diventano della 11. congiugazione »el
presente deli’ indicativo:

a) quei verbi i quali lianno nella radice la lettera r percbe
nella lettera r si trova il cosidetto j virtuale), p. e. orati,
orem  (in I. d i orani); udirali, udirem  (in 1. di udiram), ecc-

b) quei verbi presso i quali la sillaba radicale avanti 1'"'
definito ati  termina nelle sihillanti : z, s, c,  e gutturali' ‘J’
h, k,  cangiano nel presente deli’ indicativo avanti la forma-
tiva em, o piu propriamente avanti la lettera e:

il p e z in ž: migati, mi ženi,
lagati, lažem,
strugati, struženi,
mazati, mažem,
rezati. režem;
il ii e « in š : puhati, p u š e m ,
dihati, <li š e m ,
pisati, pišem,
brisati, brišem

787

il h  e c  in č:  vikati, vicem,
rikati, ričem ,
plakati, plačem,
micati , in 1 č e m,
naticati, na t i č e m,
razticati, r a z t i č e m, ecc.

c) cjuei verbi della V. forma, quali avanti ali’ imtelinito
j ati  terminano in a, escono nel presente indicativo in njem,
p. e. spominjati, spominjem; napinjati. napinjem, zači¬
njati, začinjeni, ecc.

d) alcuni verbi presso i qnali la siilaba radicale avanti
1'indelinito ati  termina nelle dentali: det,  acqnistano nel
presente indicativo la siilaba jem , ed allora il d  si muta in
dj, t  in y=c, p. e.

glod—ati, g 1 o d j e m (in 1. di glodam);
gled—ati, g I e d j e m (in 1. di gledam) ;
zid—ati, zidjem (in 1- di zidam);
svit-ati, s vitje m (in I. di svitam);
oplit—ati, o p litjem (in 1. di oplitam);

si dice anclie opletati, o plet jem; zaplitati o zapletati
(iterativo dal perfettivo zaplesti), zaplitjemo z a-
pietjem; namitati o nametati (iterativo dal perfettivo
nametnuti), namitjem o nametjein; okretati, okre-
t j e m , ecc.

§. 37 .

C' o n g i 11  g a z i o n e II.
it en, mem, nem, jem, Ijem  e ujem.

A questa congiugazione appartengono per lo piu i verbi
della I., II. e VI. forma, come pure quei della V. forma, i
quali lianno nella radice le lettere labbiali, sibillanti e gut-
turali, o la lettera r avanti ali’ inlinito ati;  come fu accen-
nato poco inanzi nel j. 26 nella nota della 1. Congiugazione.

50 *

788

P a r t e p r i m a.

’c)  minem  , (lig  n e m.
d)  potresem, tresem (orein, (ližem).

Modo fndicativ o.

1’ r e s e n t e.

V. imperfettivo. Verbi perfetlivi.

S u p i n o.

trest. I potrest. .dignut. minut-

789

Del modo i n d i c a t i v  o.

790

P a r t e s e c o n d a.

e) p i j e m , popijem.

O m i 1 u j e m, po mi iuj e m.

Modo Indicativo.

791

Del modo Indicativo
P as sat o.

S. pi-jali.

3., 3. pi—jase,
P. pi—jasmo,
p i—j as te,
pi—jaha.

Tmperfetto.

mil—ovali,
mil—ovaše,
mil—ovasmo,
mil—ovaste ,
mil -ovaliu.

Perfelto  (semplice).
popi—h, pomil—ovali,

popi, pomil—ova ,

popi—smo, pomil—ovasmo,
popi—ste, pomil—ovaste,
popi—še. pomil—ovaše.

(i e i' u n <1 i o p a s s a t o.
— 1 po piv, o

pomilovav, o

g) vartim, 7 . a v a r 1 im, — 1 j u 1) i m , pol j n li i m.

792

Modo

P

per (jli imperfellivi.

S i n g. vdrtim, ljubim,
vartiš, ljubiš,
varti, ljubi;

P1 ur.vartimo, ljubimo,
varti te, ljubile,
varte, ljube.

I n d i c a I i v o.
r e s en t e.

per i perfettivi.
zavartim, poljubim,

zavartiš,
zavarti,
zavartimo,
zavartite,
zavarte

poljubiš,
poljubi,
poljubimo,
poljubite,
poljube.

Modo Imperativ
P r e s e n t e.

S ing. -

3. varti, ljubi,

3. varti, o  ljubi, o
nek.varti, n. ljubi.
Plur. vartimo, ljubimo,
vartite, ljubite,
nek. varte. n. ljube.

zavarti,
zavarti, o
n. zavarti,
zavartimo,
zavartite,
n. zavarte.

poljubi,
poljubi , o
n. poljubi,
poljubimo ,
poljubite ,
n. poljube.

varteč,

Gr e r u n d i o p r e s e u t e.
ljubeč, | — —

(vedi (J. 19.)

P a r t i cip i o prešen  te
Si n g. varteči, ljubeči,
ča, če; ča, če;

Pl ur. varteči, ljubeči,
če, ča; če, ča;

g er u n di v o.

(vedi S. 13.)

Modo lndefinit o.

Preš.;  varteti, ljubiti. | zavarteti, poljubiti.
S u p i n o : vartet, ljubit, i zavartet, poljubit.

M o it o i n d i c a t i v o
P a s s a t o.

Imperfetto.

S. vart—jah, ljub — Ijah ,

2. 3. vart—jase, ljub—ljaše,

P- vart—jasmo, ljub—ijasmo,
vdrt—jaste, ljub ljaste,
vart—jalm. ljub—Ijabu.

Perfelto.

zavarteh, poljubili,

zavarte, poljubi,

zavartesmo, poljubismo ,
zavarteste, poljnbiste ,
zavarteše , poljtibiSe.

793

Passato  g e r u n d i v o.

— I zavartčv, o poljubiv o

(vedi S. 19)- I zavartčvši. poljubivši.

P a r t i c i p i o passato gerundivo.

I S. zavartčvši, poljubivši,
— j ša, še; ša , še;

(vedi §. 19.) | p. 7,avartevši, poljubivši,

i še, ša. še, ša.

P a r t i c i p i o passato a 11 i v o.

S. vartio, ljubio,
tela, lo; bila, lo ;
P. varteli, ljubili,
le, la. le, la.

zavartio ,
tela. lo ;
zavarteli,
le , la.

poljubio,
bila, lo;
poljubili,
le , la.

P a r t i c i p i o p
S. vartjen, ljubljen,

a, o ; a , o ;
P. vartjeni, ljubljeni,
ne , a. ne, na.

S o s t an ti
vartjenje, ljubljenje,

a s s a t o p a s s i v o.

zavartjen, poljubljen,
a, o ; a , o ;

zavartjeni, poljubljeni,
ne , na. ne, na.
v o verlial  e.

I zavartjenje, poljubljenje.

§. 29.

Dei tempi parafrastlci pagsati di tutte le congiugazioni.

Quanto agli eseinpii dei tempi perifrastici passati del
modo indicativo e congiuntivo ne abbiamo accennalo di sopra
nella congiugazione dei verbi ausigllarl: jesam, b ud e in,
biti e hoču, hoteti:  percio ne porremo <jui soltanto un
breve prospetto per tutte le congiugazioni.

1° 11 tempo passato parnfrustico  /. si forma col presente
indicativo del verbo ausigliare jesam  e col participio pas¬
sato attivo  del verbo respettivo c cio in ainbedue i numeri
ed in tutti Ire i g-eneri, p. e.

794

S i » ; # 1 a r e,

ja jesam
ti jesi
on , a, o jest

L

o :

dao , dala , lo
kopan, pala, lo
okopao , pala, lo
tresao , sla , lo
potresao , sla , slo
»ligao , gla, glo
minilo , nula, lo
pin , pila, lo
popio , pila , lo
milovao, vala, lo
poinilovao , vala , lo
vartio, tela, lo
zavartio , tela , lo
ljubio , bila, lo
poljubio , bila,lo

P1 u r a 1 e.

(

mi jesmo
vi jeste
oni, one, ona, jesu

dali, le , la
kopali, le, la
okopali, le , la
tresli, le, la
potresli, le, la
digli, le , la
minuli, le , la
pili, le, la
popili, le, la
■nilovali, le , la
pomilovali, le, la
varteli, le, la
zavarteli, le, la
ljubili. le , la
poljubili, le , la


sam
si,

je¬

smo
ste ,
su.

795

o« II pussato parafrastico II.  ossia pili clie perfelto pei
verbi imperfettivi si forma coli' imperfetto: bi ah, bi a še;
b i as m o , bias te , bi a li u , e pci perfettivi: be li, bese;
bčsoio b e s t e belin o b i h , b i: b i s m o b i s t e b i š e ; —
oppure per gli uni e gli altrl col j es am bio, bila, bilo  ecc.
e coi reiativi participii passati attivi, cosi come abbiaino
detto del I. passato.

3° II tempo otlativo o conrtizionale  si forma col verbo
ausigliare ottativo : b i h, bi; b i s m o, b ist e, bi e col rela-
tivo participi'i passato attivo : dao , kopao , okopao, tresao,
potresao , digao , minuo ecc.

4 ° II tempo condizionale passato II.  si forma col verbo
ausigliare: bio, bila, bilo  bili, bi, bi ecc. e col relativo
partieipio passato attivo:  bio bili dao, kopao, okopao,
tresao, potresao, dig a o , minuo, p i o, p o pio,
m i 1 o v a o , p o m i 1 o v a o , v a r t i o,  i.  a v a r t i o,  I j u b i o,
p o I j u b i o , ecc.

§ 30. ••

Dri tempi futuri.

1  verbi perfettivi  Imuno il tempo futuro eguali al pre¬
selite , come abbiaino esposto diffusainente poco inanzi, ma
cio nonostante e invalso 1' uso anclie presso i verbi perfet¬
tivi  come presso gli imperfettivi  di formare il futuro deli'
indicativo col verbo ausigliare: hoču,  hočeš, hoče,  ecc.
e coli’ indefinito del verbo clie si congiuga; e cio con questa
osservazione: che dopo i pronomi: ja, ti, on, a,  o; mi, vi,
oni, one, ona  il verbo ausigliare hoču  si usa accorciato :
d«, češ , če  ; demo , dete , če , p. e.

S. ja
ti
on
ona
ono
1*. mi
vi
oni
one
ona

ču

češ

če

če m o
čete

če

dati, kopati, okopati, tresti,
potresti, dignuti, minuti, ecc.

dati, kopati, ecc.

796

Se il verbo ausigliare si pospone ali’ indelinito allora
1 Hitimo i  del detto indelinito si onimette, p. e.

dat \ S i n g o 1 a r e.

kopat j  £ e;

okopat I

‘rest / I* 1 u r a 1 e.

dignut i ,

minut ]  oemo > cete * te -
ljubit

(luesto poi t  ultimo non si seute perche nella lettera
c = tj  si trova il t,  col tjuale il pl imo per la forza con eni
si pronoucia si litjuefa in una lettera sola. E ijucsta e la vera
cagione per eni il \ uk insegna nella graminatica, che pre¬
mise al suo dizionare parte L V. e LVI. che 1' ultiina sillaba
ti  si ommette guando 1' enfasi cade sul verbo e dietro il
verbo segue la sillaba če,  e che in tal caso il ti  venga rim-
piazzato dalla sillaba ce, p. e. daču (in I. di: dat en); ku¬
pice (in 1. di: kupit če); platičemo (in 1.di: platit čemo)i
i m a o e t e (in 1. di: imat čete); o p 1 e š č u (in 1. di: oplest ču) i
ješč e mo (in 1. di; jest čemo) ecc.

Nel dialetto s lov en o coine pure nei dialekti slavo-
settentrionali (russo , boeino e polaco) il futuro dell'indica-
tivo si forma, specialinente nei verbi imperfettivi,  col verbo
ausigliare b u d e m c col participio passato attivo del verbo
che si congiuga, p. e.

Nota. 1 lloerni ed i Russi formano il futuro dei verbi
imperfettivi col verbo ausigliare hudem  e coli’ indelinito
del verbo, che si congiuga p. e. hudem, budeš, hude ecc.
kopati, tresti, ljubiti ecc. la ijual forma il Kopitar  ritiene

797

eoinc germanismo '■  (vedi la sua graminatica „der Slavvischen
Spraciie in Krain, Karaten und Steyermark.” I.aibaeli 1808,
parte 308—309 *).

Nella lingua detta illirica o letteraria il verbo ausigliare
hud cm ecc. si usa collc congiunzioni: ako o kad nel
tempo condizionale fnturo e cio per lo pili nei verbi imper-
fettivi  (perclie i perfettivi  vogliono piuttosto il preselite od
il futuro semplice) p. e.

ako o kad

.S in g. hudem ) kopao , ala , lo
bodeš > ljubio, bila, lo
lmde ) milovao, vala, lo , ecc.

I’ 1 u r. bndeino ) kopali , le , la
budete > ljubili, le, la
budil ; milovali, le, la, ecc.

Se nel dubittare di (jualclie cosa o di qualclie 1'atto ,.
oppure nel diferirlo ad im tempo indeterminato, si fa uso
delle preposizione: ako o kad allora si premette nel pre-
sente deli’ indicativo ai verbi imperfetlivi continuativi  (mai
ag-li ileralivi, fregue.ntativi)  e (iiialclie volta anclie ai perfet¬
tivi  la preposizione uz, p. e. ako o kad uztrebam, uz-
pišem , uzorem, uztresem, uzvidim, uzljubiin, uzradini,
uzdignem, uzbliem, uzbudem, uzberem, o/,-imam (p. e. ako
uz-imam vremena, in vece di: ako budem imao  vreme¬
na), ecc. ed in (juesto caso lianno la significazione del futuro
coginntivo o condizionale, corne fossero composti col verbo
ausigliare b ud eni e col relativo particlpio passato attivo.

In luogo del participio passato attivo si lisa nel futuro
condizionale anclie 1'indefinito col verbo ausigliare budem;
e cio con questa osservazione, clie 1'indelinito perde 1’ ul-
tima lettera i  se sta innanzi al verbo budem  e la ritiene
se sta dopo, p. e. ako o kad dat, kopat, minut, dignut ,
trest, ljubit, milovat budem,  oppure ako o kad budem
dati , kopati, diguuti , minuti, tresti, ljubili, milovati, ecc.

798

§ 31.

Della congiugazione dei verbi učila signifirazione passiva.

La lingua illirica come gia accenammo ili sopra al g. 17.
uon ha verbi passivi, in quanto alla forma, ma a li forma
ad esempio della tedesca ed italiana, per inezzo della circo-
scrizione — cio avviene.

1) Congiugando i modi ed i tempi del verbo ausigliare j e-
sam o bivam  per i verbi imperfeltivi,  e hudem  per i verbi
perfettivi  col participio passivo del verbo che si congiuga, p. e.

Modo  i n d i c a t i v  o.
P r e s en te.

Imperf'eltivo.

S ing. jesam o bivam

jesi

jest

bivaš

biva

Pl ur. jesmo „ bivamo f '5

jeste

jesu

„ bivate > >  „
„ bivaju i g g

Imperfettu.

P a s s ato.

S i n g. biali o bivali f a

2. 3. biaše „ bi vaše v, <

Plur.  biasmo „ bivasmo
biaste „ bivaste
bialiu „ bivaliu

Perfettivo.

budem
budeš

bude I >

b ud eni o f = 5

\ (J "

budete
budu \ S S

Perfett  o.

bili o beli
lil „ bese

bismo o
besni o
bistč o
beste
biše o bese

799

P as sa t o p
bio sam poziva«, ecc.'

P a s s a t o p

biah bio
o

bio sam bio

poziva«,
a , o , ecc.

arafrastico  I.

| bio sam pozvan, ecc.

erifrastico  II.

beli o bil. bio ) pozvan>

bio sam bio ja, o, ecc.

F u t u r o I.

Imperfettivo. Perfettivo.

bit čil poziva«, a, o, ecc. | bit ču pozvan, a, o, ecc.
F u t u r o II.

bit ču bio poziva«, ecc. I bit ču bio pozvan, ecc.

Modo Congiuntiv o.

C o n d i z i o n a 1 e p r e s e n t e
bili bio o liivao I bili ,J>io pozvan,

poziva«, a, o, ecc. | a, o, ecc.

Condizionale passato.
bio bih bio o bivao I bio bili bio pozvan,

poziva« , a , o, ecc. a, o , ecc.

Condizionale futuro.

ako budem poziva«, a, o, ecc. | ako hudem pozvan, a, o, ecc.

Modo i m p e r a t i v o.
budi poziva« , a, o. j budi pozvan, a, o, ecc.

Modo indefinit o.

P r c s e n t e.

bivati poziva«, l’iti pozvan.

G e r u u d i o preše  n te.
bivajuč pozivan, —

(Jer nudi o passato.

_ bivši pozvan.

800

2) Aggiungendo il pronome reciproco se  al verbo
attivo, p. e.

Modo indica tiv o.

Impevfettivo.

8 in g*, pozivam \
pozivaš >
poziva ;
P 1 u r. pozivamo )
pozivate >
pozivaj u )

Imperfetto.

S ing*- pozivati |
2., 3. pozi vaše I
Fl ur. pozivasmo i
pozi vas te >
pozivahu )

P r e s en te.

Perfettivo.
pozovem )

s e pozoveš > se

pozove )

se.

Pas sat o.

se.

se.

pozovemo )

pozovete v se.

pozovu )

Perfetto.
pozvali I

pozva I

pozvasmo i

pozvaste > se.

pozvaše )

ecc. ec c.

3) lletendo il verbo attivo nella 8. persona plnrale in
tntti i modi e tempi, eil agginngendo l’ancusativo <tei pro-
nomi: mene  o me; lehe  o /e; njega  o pa; nju o ju; nas, vas,
njih  o JiA. ih,  p. e. pozivaju, pozovu; pitaju, zapitajil;
imenuju, naimenuju; potvaraju, potvore (si sottointende
ljudi,  uoinini) mene o me, tebe o te, ecc.

(juesta forma corrisponde a capello alla forma tedesca
col man,  p. e. uma frcnit micb (pitaju me); man ncant mtcb
(imenuju me); nmn raft micb (zovu me), ecc.

§ 32.

Della congiugazionc dei verbi reciproci.

Verhi reciproci si cliiamano (jnclli, ai ijuale si affigge
in tutte le persone ed in tntti i tempi il pronome reciproco
se , cjuesti verbi si declinano secondo il lipo ileg-li attivi, p. e.
radovati se, veseliti se, roditi se, radjati se, rojiti se, ko¬
titi se, šetati se, bojati se, znojiti se, ecc.

801

§. 33.

Dci verbi impersonali.

Verbi impersonaii si cbiamano que,lli, che indicano
qualclie cosa d’ indeterininato senza riferirsi ad alcnna per-
sona. — (inesta speoie di verbi si usa neila lingua slava in
tutti i modi c tempi seinpre neila 3. persona siugolare
neutra, p. e. garmiti; svitali (dan), smarknuti se, smar-
kavali se; oblačiti se; vedrili se; smarznuti se, smarza-
vati se, ecc.

S- 34.

Dei verbi irregolari c diifcttivi.

I,a lingua illirica, propriamente pariando, non ba nep-
pure verbi irregolari, percbe tutta 1’ irregoiarita consista
neli' eiifonia, a cagione della quale molti verbi di tntte ie
sei classi divengono irregolari , in quanlo al presente della
II. congingazione e cio o cangiando alenne voci od aequi-
stando 1’ aumento. — Cosi si ritengono per verbi irregolari
mogu, modi; hodu, hoteti,  intorno ai quali abliiaino parlato
gia di sopra.

1. Mogu  e ženem  (in v. di gnam  da gnati  nei suoi com-
posti: oilagnati, prognati, izagnati, ugnati, »ugnati, zagnati)
lunino doppia forma neli'indicativo presente, p. e.

Sing. mogu , možem e
možeš, „

može, „

P 1 u r. možemo , „

možete, „

mogu;

morem ;
moreš;
more;
moremo;
morete;

ženem e renem,
ženeš „ reneš,
žene „ rene,
ženemo „ reneino ,
ženete ,, renete,
Ženu. —

2. I verbi della 1. forma: iti  o ici ed i suoi composti:
doj ti  (inv. di doiti)  e tlodi;  najti e nači; projti e proči; priti
(in v. di priiti) e priči; uniti e uniči; iziti e iziči; užiti e
uziči; zajti e zači; znati (e suoi composti: poznati, priznati,
saznati); dati  (ed i suoi composti: dodati, izdati,nadati,odati,
podati, predati, pridati, prodati, zadati) vogliono a cagione

51

802

deil’ eufonia nel presente indicativo 1' aumento dem,  per cui
diventano delia II. congiugazione, e da questo tempo poi si
derivano anclie i suoi imperfetti semplici, e idem, znadem
e imadem  anclie il suo imperfetto, p. e.

Presente.

Passato s e m p I. Imperfetto.

id—em id—oh id—jali

znad—em znad—oh znad—jah

jmad—em imad—oh imad—jah, ecc.

idem , iti  ed i suoi coinposti acquistano il participio passato
attivn , passivo e gerundivo  dal verbo antiquato sedli  (e da
qui 1' iterativo setati): išao,  išla, išlo (e suoi coinposti: došao,
naša o , prišao, pošao , prošao , ušao, zašao); — došast, pro-
šast, našast  (si dice comunemente anclie najden  e najdjen,
ina non bene secondo la mia opinione, perclie questo sarebbe
piuttosto participio dal verbo naiditi n najditi) ;  — išav,  do-
šav e došad,  našav , prošav , pošav, zašav; išavši,  došavši,
naša vsi, prošavši, ecc.

3. Il verbo veleti, velim,  oppure secondo 1'antica forma:
vetju  (come boe« in vece di kotim), veliš, veli; velimo, velite,
vele  non ha che questo tempo presente del modo indicativo,
dippoi i'imperfetto: veljak, veljuše; — veljasmo, veljuste,
veljaku  ed il participio presente: veleči,  ca, če; — veleči,
če, ča, — e si possono considerare come tempi imperfellivi
del verbo perfellivo reči, reknem o rečem,  i quali suppii-
scono a quello che manca.

4. Nel litorale croatico, nella Italmazia, Istria e Slovenia
e in uso ii presente abbreviato: prem, greš, gre; gremo,
grete  (e greste) gredu  in vece di intiero : gredem,  deš , de;
gredemo,  dete, du; il presente gerundivo: greduč  o grede
in vece di: idem, ideš , ide; idemo , idele, idu; iduč.

Negli antichi serittori ragusei si trova anclie 1' indelinito
gresli.  Del resto e conosciuto piu estasarnente 1’ avverbio:
mimogred  e mimogrede,  che e forniato da questo verbo.

803

§. 35 .

Delič preposizioni.

Come nella lingua slava in genere, cosi nell’ illirica in
specie, le preposizioni lianno granite forza tanto nella
composizione clie nella forinazione delle parole. — Le pre-
posizioni dominano specialmente nei verbi, perelie esse li
mutano da semplici perfettivi  in imperfettivi,  e viee versa;
come pure in ilerativi  od in frequentativi;  e percio le pore-
mo qui come in prospetto.

Alcune preposizioni sono inseparabili  come: pa  (da po),
pra, pre, pra, raz.  Le altre sono tutte separabiti,  e quando
si premettono al notne o pronome vogliono or questo or
quello dei časi ol>liqui: genitiva, dattivo, accusativo, prepo-
sizionale  ed istrumentale.  Secondo la diversita della signili-
cazione alcune vogliono uno,  altre due,  ed altre tre  časi.

I. Preposizioni chereggonoun  caso.
a) Preposizioni, clie vogliono il genitivi):

Bez, beza, brez.

Blizu.

Cie, cica, cjeca (cieča), vedi Rad.

Daleko.

Do.

Iz, iza.

Izitn , v. Izyan, Ositn.

Izmed , izmedj , izmedju.

Iznad.

Izpod.

Izpred.

Izvan, v. Izim.

Kod, Kon.

Kraj, v. Pokraj, IJkraj.

Krom, v. Okrom, Izim.

Mesto, Mešte.

Mimo.

Nadno.

51  *

804

Nakom, Nakon.

Nakraj.

Namesto, v. Mesto.

Napokon , v. Nakon.

Nasred.

Navarli.

Niže, nižje.

Od, oda.

Oko , Okol, okolo.

Okrom , v. Krom.

Onkraj, rii Id.

Osim, v. Izim, izvan.

Osveu, v. Osim.

Ovkraj, di qua.

Pokraj , v. Kraj.

Polag, poleg.

Poput, v. Put.

Porad, poradi, v. Rad.

Porod.

Posle, posli, poslini.

Posred , v. Sred.

Potlam, v. Potle.

Potle, potli, potlini, v. Posle.
Povarh, v. Varli.

Pre, v. Prie.

Preko.

Prež , v. Bez.

Prie, v. Pre.

Put, v. Poput.

Rad, radi, v. Porad.

Razi.

Razma , razlili, v. Osim.

Savarli , v. Svari).

Sbog, v. Zliog, Rad.

Sred, v. Nasred, Posred, Usred.
Svarh, v. Varli, Savarli, Povarh.
Svarilu , v. Svaril.

805

Ukraj, v. Kraj , P okraj.

Usled.

Usred, v. Sred.

Varli , varliu , v. Svaril.

Viš, više, višje.

Zarad , zaradi, v. Kad, Porad.

Zbog, v. Sbog.

1>) Preposizioni clie reggono il caso daltivo.

K, ka, p. e. k meni, k tebi, ka Kruševeu, kaKrušedoiu,
ka Kraljevcu.

Naprain, naprama, v. Prani.

Prani.

Prema, v. Prani.

Proč, v. Prot.

Prot, proti, protiv, protiva.

Sproč, sproču, v. Suproč.

Suproč, suprot, suproti.

c) Preposizioni clie reggoilo il caso accusativo.

Čez , črez, v. Kroz, Proz.

Kroz, kroza, v. Proz.

Niz, niza.

Nuz , nuza.

Proz, proza, v. Kroz.

Hz, uza.

d) Preposizioni clie reggono il caso Preposizionale.
Na.

0, ob, oba.

Po.

Pri.

U j — v, vu (sloveno );  — v a (littorale).

Nota.  La sola preposizione pri  regge soltanto il caso
preposizionale.  Le preposizioni: na, o, ob.po  reg'gono anche
1’accusativo, ma di cio parleremo fra poco. — La preposi¬
zione u  altre il preposizionale regge anche il genitivo  e
l accusativo,  e di questo eziando parleremo con piu diffu-
sioue nn po piu avanti.

806

e) Preposizioni, che reggono il caso istrumentale  e
sociativo.

Med, meda, medj, medju.

Nad, nada.

Pod, poda.

Pred, preda.

S, sa.

Sprani, sprama.

Za.

Nota. Le preposizioni: med, nad, pod, pred  reggono
oltre ristruinentale anclie 1’accusativo, come avremo occa-
sione di dimostrare fVa poco. La preposizione za  regge
oltre I 'istrumentale  anclie 1’accusativo,  ma di cio fra lireve
piu diffusamente.

II. Preposizioni che reggono ilue časi.

A . S, sa  reggono :

1. genitivu:

a) quando sta in luogo di rad, radi, zaradi, paradi, sbog
p. e. s mene, s tebe, s njega; s toga o  s otoga, ecc.

b) quando sta in Inogo di odozgora dole,  da (dal, dallo,
dalla), p. e. s konja sjahati; s o sa krova pasti; s  o sa
barda Siliči; s o sa gore vet ar puše.

c) quando sta 1) in Inogo di odkuda; odkle ? da dove?
p. e. s puta doči; s Kosova (polja) se vratiti; s desne, s
leve Strane stajati; — 2) in luogo di kada  ? guando  ? —
s jutra,  di mattina; s večera,  di sera, ecc.

2. Itegge istrumentale  o sociativo  quando signilica com-
pagnia, p. e. s inenom, s teboin, s njimc, s njorne, s nami,
s vami, s njimi, s Pavlom , sa sestrom, ecc.

B. Le preposizioni: na, o, ob, oba, po  reggono:

1. 1’accusativo  alla domanda: na koga ? o na  žto? (kamo?
dove, per dovetj  p. e. udariti na neprijatelja; inetnuti na
stol, Sči na put, nataknuti na vile, na rogove, ecc.

La preposizione o alla domanda o ito  ? p. e. udariti gla-
vom o zid;  obesiti sito o klin;  očesati se o ddrvo,  ecc.

807

La preposizione ob alla domanda: karta?  cjuando? signi-
fica kroz,  per, p. e. o b dan, ob noč, ob leto, ob zimu, ecc.
Ob , oba  a cagione deli’ eufonia quando si congiunge coi
verbi, p. e. obeuvati, obgraditi, obhoditi, običi, obigrati,
obasjati, obastarti, obasuti, obasipati, ecc.

La preposizione po  alla domanda: po koga ? o po šlo?
iči po kruh, po  vino, po vodu, po devojku, ecc.

2. il preposizionale:

La preposizione na  alla domanda: gde  o na čem?  — p. e.
bio sam ni polju, na straži, na časti; — voziti se n a kolih,
na taljigah; pukla karika na verigah; nositi koga na
rukuh ; nositi negve na n o g u h , ecc.

La preposizione o :

a) nel discorso o nella narrazione alla domanda: o kom

o o čem?  p. e. razgovaramo se o Petru,  oNikoli, o Stepanu,
o Stanku; — govoriti o svačein ; o ničem, o našem veselju,
o tiašoj tuzi i nevotji, ecc. ••

b) ijuando signilica uit determinato tempo alla domanda
karta?  quando? p. e. o Božiču, o Uskarsu, o (Jjurgjevu, o
Petrovu , o Miholju dne, ecc.

La preposizione ob si lisa specialmenie nel dialetto slo-
veno,  p. e. ob sebi , ob svojem trosku; ob ilrugoj, tretjoj,
četvartoj, ecc. uri.

La preposizione po alla domanda: po kom? o po čem?
p. e. poslao sam mu sto forintih po mojem bratu Petru;
poznajem ga po govoru; poznaje se ptica po perju, ecc.

Alla domanda gde? —  šetati se po Beču, po Biogradu;
hodati po polju; udariti koga po glavi, ecc.

Alla domanda kada?  — po  Božiču, po Gjurgjevu, po
Petrovu dne, po svili svetih, po pokladah , ecc.

C. m e d , m e d a , m e d j , m e d j u , n a d , n a d a, pod,
poda, pred, preda.

reggono:

1. laccusativo  alla domanda kam o? — bacili klip med
noge; zači medju  dve gore zelene, stade med ju nas

808

dvojicu; meda me i meda te; — tko pljuje uada se, na
obraz mu pada; metnuti kabanicu pod glavu, poda se,—
liaciti kamen nad kucu: ide pod stol; pred  koga doei,
gledati preda  se; došao je preda  me, ece.

2. 1’ islrumentale  alla domanda gdč? — razpra je med
bratjom; ona njiva vredi medjo  liratjom sto forintih;
meda  mnom i med njime je stena; iiaila mnoin ganili i
puca, a poda  mnom se zemlja trese; on je preda  mnom
svašta izgovorio; stajati pred  sudom, pred  svojim pogla-
varom, ecc.

111. Preposizioni clie reggono  3 časi;

1. U  regge :

a) il genitiva,  quando significa possessione alla domanda:
u koga ima?  — u Petra, u Ivana, u mene, u tebe, u
njega, u nas, u vas, u njih, ecc.

b) laccusutivo  alla domanda: kam o?— u grad, u kuču,
u školu, u carkvu, u selo, u Pariz, u Zagreb, u liiograd;
— metnuti što u ormar, u kujigu; porezati se n kost, ecc.

c) il preposizionale  alla domanda: gdč?  _ u gradu, u

kuči, u carkvi, u selu , u tebi, u meni, u sebi, u ormaru,
u knjiži; boli me u kosti, h  noži, u rtiči; — biti u Parizu,
u Londonu, u Jlletcieh, u Zagrebu, u Biogradu, ecc.

2. za:

a) il genitivu  alla domanda: za k oje dobe?  — za  mo¬
je dobe, za moje mladosti, za mene živa, dojti za vida,
za sinica; za čara Lazara, za Lazareva vladanja.

„Zašt se, sinko, nehte oženiti
Za lepote i mladosti tvoje ?“

(cioe: finelie eri bello e giovane).

b) laccusutivo  alla domanda: za koga? o za što? (nel
dialetto del lito rale zač?nello sloveno  za kaj ?) p. e. za koga
o *a što pitaš? — za brata, za majku, za otca; — za nož,
za kujigu, z a parsten, za mendjuše (naulivice), za svi-
tice, ecc.

809

c) iislrumentale  alla domanda za kini? o za čim?  —
dete ide za maj k o m; dojdi za menoni, on če z a teliom;
jasno peva z a goroin devojka; otiei za poslom; biti za
putoin , ecc.

§. 36

Dclle parole compostc.

Le parole composte traggono la loro origine dalle sem-
pliei, p- e. blagodaran ,  dal blago  e daran ; blagoglasna  , dal
blago  e glasan ; blagovest,  dal blago  e vesi ; — mudrmnanac.
dal rnudro  e znanac ; milosardan,  dal milo  e sardon,  ecc.

La lingua slava in genere e l illirica in specie ha ima
(jnantita di parole composte, e se la lingua tedesca abbonda
di parole composte, ne ha a sufficienza anehe la slava,
e ne avra aneor piu in ogni ramo di scienze, quando I amore
per le medesime šara eccitato coine si conviene. Le parole
composte servono inolto alla chiarezza e brevita del dis-
corso, e specialincnte in quel caso, quando in mancanza di
parole semplici per esprimere qualelie cosa o qualche idea
si dovrebbe ricorrere alla lunga e tediosa circoscrizione,
percio porremo qui come in prospetto il modo, secondo il
quale si formano le parole composte.

A questo line bisogna prima di lutto sapere , se le pa¬
role siano primitive  o derivate.

1 .  Le parole primitive sono quelle, le quali non hanno
origine da alcuna altra e queste sono di dne specie:

a) nude , cioe quelle , che non ammettono alcuna siilaba
formativa, p- e. Bog, blag, trud, sud, suh, rak, tvard, nos,
zub, kost, rog, lov, raj, roj, znoj, nož, muž, mač, kralj, ecc.

h) velale  o vestite,  cioe quelle che sono aumentate dalle
formati ve, p. e. lj u h a v, 1 j u h 1 j en j e, govore  n j e, p i l a n j e.
Nella parola ljub  a v la radice e ljub,  da cui si ha i’in-
delinito ljub-i-ti,  aggiungendo vi il bissillabo iti;  nell'
istesso modo ljubljenje  deriva dalle radice ljube  dalla
formativa del participio passivo j e n aggiungendo vi dopo le
labbiali lepentesi l  (vedi §• 3:8) ljubljen  e da qui il sostan-

810

livo verbale: ljubljenje, cosi pure sono aggettivi verbali:
govorenje, pitanje, ecc.

3- Derivate,  cioe (juelle che derivano da altre parole di-
gia formate, p. e. božanstvo, blaženstvo, trudjenje, sudje-
nica, sušenje, kraljevanje, mačevanje, gospodarenje, inilo-
vanje, ecc.

(Jui bisogna imprimersi bene nella mente, elie le parole
si derivano:

a) o dalla radice  o dal nominativu singolare  dei sostan-
tivi m ascolini  e femminili  della 3. deelinazione,  p e. da II o g:
bož-ji, bezbožan, bezbožnik; da junak:  junački, junačtvo^
da s v e d o k: svedočiti, svedočanstvo ; da k r a 1 j : kraljev,
kraljevski, kraljevati s da k ar v: karvan, karvnik, karvavili;
da zapoved:  zapovedni, zapovednik, zapovediti, zapo¬
vedati , ecc.

b) Nei noini femminili  e neutri  la formazione si fa dal
genitivu antiguatu plurale  cioe senza sillaba linale ah,  p. e.
da žena , žen:  ženski, ženiti se , ženitba , ženka, ženica,
ženturina, ecc. — da ruka, ruk:  rudni, na, o, rudnik,
zaručiti,izručiti; da glava, glav:  glavni,glavnica, oglavnik,
zaglaviti, uglaviti, naglaviti, podglaviti; da polje, polj:
poljski, poljana; da selo, sel:  selski (o seoski), selili se,
selište, ecc.

c) Negli aggettivi le parole si formano dal genere masco-
lino indeterminatu,  in queH' istesso modo, in cui si forma il
grado comparativo (vedi §. 14), p. e. da zdrav:  zdravje o
zdravlje, zdravica, zdraviti, ozdraviti, pozdraviti,nazdraviti;
da suh:  suliar, suboda, suša, sušiti; da mlad:  mladac,
mladic, mladež, mladost, mladovati, ecc.

d) Nei verbi bisogna porre attenzione alle VI. classi
deli’ indeliuito ed ai participii attivi e specialmente passivi,
dai (juali si derivano per lo piu i sostantivi verbali come
dimostrammo di sopra^

l*opo cio, che abbiamo premesso, possiamo ora passare
con sicurezza alla piu usitata formazione delle parole, e cio :

1) Uuando si uuiscono gli aggettivi  cogli aggettivi,  aggi-
ungendo cioe secondo le sopra esposte regole l o eufonico,

811

p. e. blagorodan , dobrolvoran, prostodušan , dobroželjan,
uštrovidan, milokarvan, inilosardan, zlosretan, zlokoban, ecc.

2) Quando si uniscono i sostantivi  coi sostantivi ,  p. e.
bogorodica, bogomolja, bogomoljac, domoljub , rodoljubne,
domorodac, brodolom, vratolom, konjokradica, vojvoda, dar-
vodelac, vinograd, vinopija, vodopija, vodotok, čudotvorac,
mišolovka , zvezdoznanac, zvezdoznanstvo , kostobolja, pa-
rovoz, parokrug , parobrod, dabokrng, ecc.

3) Qnando si uniscono i sostantivi  cogli aggettivi,  p. e.
bogobojan , bogoijiiban , bogomarzak , gromogiasan, rodo-
ljuban, medonosan, plodonosan , goropadan , veroloman ; —
Bogomil , Bogdan , Čedomil , Gostomil , Konjrad (Konjo-
radj, ecc.

4) Ouando si uniscono gli aggettivi  coi sostantivi ,  p- e.
blagovest, barzovoz, golobradac . golobardac, inudroslovac,
mudroznanac, punomočje, punomočnik; — Carnogorac, Sve-
togorac, ecc.

5) 0"ando la priina parte del nome composto e un so-
stantivn  e la seconda un rerbo , p. e. cestopis (putopis) , ru-
kopis, letopis, mesopust, kolomaz, kolovrat, rukovet, ruko-
met, puškoinet, groboder, kolotek, kolosek , duhomor, mu-
liomor, ljudožder , parokret, suncokret, sudoper , sve-
tozor, ecc.

6) Quando si uniscono i sostantivi  o gli aggettivi  coi
rerbi , p. e. bogoraditi, čudotvoriti, blagosloviti, praznoslo-
viti, udobrovoljiti , udelotvoriti, zloglasiti, ozloglasiti, zlo-
pamtiti, zlosloviti, zlostaviti, zloupotrebiti, zlovoljiti, milo-
lagati, životvoriti, ecc-

7 . Ouando la priina parte del nome composto deriva dal
rerbo e la seconda dal sostantivo , p. e. gulikoža, kažiput,
letipas ;  nadriknjiga, nadrilčkar, nazovibrat, nazovirod , pe-
vidrug , plačidrug , svarzibrada , svarzigaca , svarzikapa,
vadičep, vucibatina; — Branislav, Budislav, Budlmir, Bra¬
nimir, Čeligoj, častimir, Česlislav, Baržislav , Ljubibrat,
Ljubimir, Milivoj, Rastislav, Slavimir, Vladimir, Vladislav,
Zvonimir, ecc.

812

81 Qtiando si uniscono gli avverhii  coi soslanlivi , p, e _
polubog, poiulirat, polumartav, poliiveracjnostranac, praz-
noslov, zloguk, zlupamtilo, zlohotnost, zlopata, zlotvor,
zlosrečnik; — Dobroslav, Pravoljub, Prostoljub, Miloduli,
lliloglas , Miloslav , ecc.

9; Ouando si uniscono i numerali  e gdi aggettivi , p, e.
iuorog (in vece di jedn or og), jednorodan, dvolično , dvo-
gub , troletan , trovarstan , troglav, tronog, tropol, jedno-
struk, dvostruk, trostruk, stoklas, stoletan, ecc.

10) Obe le preposizioni  siano ili speciale coinodita e
forza cosi nella lingua slava hi genere, cbe nell’ illirica in
specie, lo abbiamo detto di sopra al §. 35.

E eon cio abbiamo detto sofliclentemente ed abbastanza
quanto oecorre per poter far un conveniente tiso di questo
dizionaretto. Altra liata coli' ajuto del signorc ritorneremo
al medesimo argomento, e lo trateremo con piu difnsione,
per (luanto le nostre deboli forze ce lo permeteranno.

F i n e.

^ it Jj n I t

bet Gruttbjiigc bet idirifcficit Sptitdjlcljrc.

S. . , ©eite

1. ££ic illirifdjeii Sante unb @d?riftjeu^cii ....  551

2. ©intfeilttng bet £<iutc . . 558

3. Son ber SfinnMung bet S0iit£*iufc_.5SO

4. 'i*on bcm Wefcf;(cdi(c bet .§(iubtli>ortcr ....  563

5. (šintfeilung ber tjanDtioortcr ..565

6 . 'Mgemeinc Sicgcln fiit alte ®cclin#tionen ....  566

7. Ue&crfidjt bet vlbdnberimgSarteit.567

8 . I. 9[6anberung . 568

9. II. SHMnbcrung .. 579

10 . III. SlOanbcrimg.583

11. 4*011  bcm ®unl ober  585

12. ‘Bom rE>einoortc.588

13. Som ®uat bet Seiioirtcr .597

14. Soli bet ©teigeruug bet Seiloortet . ... 597

15. Som Ba^Iluortc . 601

16. Som Siimortc.607

17. Som ,4citn>orte .. 616

18. Sfrgleidj ber perfcftiocit  utib i m p c r f e £ t i o c n 3 cit<

ttorter mit jciicn anberet curobatfifjctt ©pralcu 623

19. Uotcrii^ieb jtuifd^en ben perfeftisen nnbamperfef  ti«

»en  3eiti»5rtern bet ber 511'ltanbtung berfctbeir . . 625

20. Sciciičitnr.g ber ©tammjeitcn.627

21. I. SrafenO  3nbifnti»i . i 628

22. K. $cr 3nfi  ni  t i ».632

23. Son ber 5H>n>itnb[nitg ber 3eitwortcr.644

24t. Ueberfic^t ber CSoitjugat iottcn ......  647

25. Son ber Vlbiu.inbluiig ber oji(f«jeitt»oter :

a) jesain, butlem, biti, feiit.648

I 10 Č 11  (ču), iioteti, moden.652

26. I. ©oiijugntion . . . t .657

27. II. (Eonjugation . 660

28. III.  ffionjiigittion ........  664

29. Son ben »crgangcncu jufammtngefeptcn Beitcn ailer ©on«

jugationen . 666

30. Son ben jufiinftigcn Scitcn. 668

31. llcicr bic Sltunanblung ber Beitmortcr ut ber ficibeiuform. 670

32. ltcbcr bic Slbtuanblung ber rurJjictcitben 3eitlrorter(verba

reciproca) 673

33. Son ben unBctfbnliefjcti ijeitluSrtern ....  673

34. Son ben imrcgcinnifigcn utib mangclnben Beitltortern 674

35. Som Sormortc.676

36. Son ben sufammcngcfe&tcn 4B5rtcrn.683

Indice

dei fondamenti della graminatica illirica.

V pagina

l. Suoni e lettere..

3. Divisione delle lettere deli’ alfabeto 696

3. Pella mutazione (lelle consonanti . 698

4. Del genere dei nomi.701

5. Pella divisione dei nomi.702

fl. Kegole generali intorno alle deeiinazioni . . 703

7. Prospetto d e 11 e deeiinazioni.704

8. I. Peclinazione.  705

9. II. Reclinazione.716

10. III. Declinazione.720

11. Del numero duale.723

12. Dell' aggettivo.• 734

13. Del duale degli aggettivi.733

14. Dei gradi degli aggettivi 733

15. Del nuinerale.736

16. Dei pronomi.. . . 741

17. Dei verbi.. 750

18.

19.

20 .
21 .
23.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30 .

31.

32.

33.

34.

35.

36.

Coinparazione dei verbi perfettivi ed imperfettiv
con quei delle altre lingue europee
La differenza fra i verbi perfettivi ed imperfettiv

nel congiugarli.

Rilucidazione dei tempi radlcali.

I. Tempo presente del modo indicativo .

II. Dell' indefinito.

Della congingazione dei verbi ....
Prospetto generale delle congiugazioni .

Della congiugazione dei verbi aussigliari:

at j e s a m, b u d e m , biti,  essere
b) h o e u (ču), hoteti,  volere

Congiugazione I.

Congiugazione II. . . .

Congiuagazione III.

Dei tempi parafrastici passati di tutte le congiu

gazioni., .

Dei tempi futuri.

Della congingazione dei verbi nella signilicazione

passiva.

Della congiugazione dei verbi reciprncf
Dei verbi iiupersonali . y 'i' • •

Dei verbi irregolari e diifettivi ' . \.

Delle preposizioni . . • / *►' \

Delle parole composte . . . . “ .1

756

756

758

759
762
771

774

775
780
784
787
791

793

795

798

800

SOI

801

803

809

Grundzüge
der
ilirischen Sprachlehre
von Professor

Vekoslav vabukie.

Die ilirischen Laute und Schriftlichen.

"Die!li rische oder südslawische Sprache wird imw cit ern und
enger» Ginne genommen. Im ersicrn versieht man alle slavischcn
Mundarten, die im Arischen Delta d. i. zwischen der Donau, dem
schwarzcn und adriatischcn Meere und zwar in drei Haupldialcktcn,
im slowenischen, serbisch.kroatischen und bulga,
rischen, gesprochen werden: weil sic alle drei siialich in ei«
ethno-geographischcs und grammatisches System passen. Im lcsstercn

?)ie Sprache der I liricr oder Südslawcn") wird zu einer
V>site mit griechisch. slawischen oder sogenannten cyrillischen ,serbischen
""tr russischen), und zu der anderen Halste mit römisch, oder la'ci-
"^-slawischen Schriftzcichcn geschrieben, ie nachdem sic, die Südsla-
'"fu. sich zum griechischen oder zum römischen Ritus der Chrisius-Reli-
bekennen.

Wir bedienen uns hi r der römisch, oder lateinisch-slawischen
^riftzeichcn.

L5L

Anmerkung. <>, x, x wird jetzt nur in Fremdwörtern
schrieben. Ehedem gebrauchte man das q für k; x für /. und kn oder
kn; v statt s als Mouillirungsjeichen für zusammengesetzte Laute: «)'-
I)  n)  .  >)">>ä  - >ä , «ä , tä-

Ginne »ersteht man nun exekllennn die scrbi'ch.kroatische Mund¬
art, welche mit sehr geringem Unterschiede »der größ-.cnthcils in
der Verschiedenheit der Aeccntuation besteht) im kroatischen KU-
stcnlandc, in Militär-Kroatien. Istrien, Dalmatien, Slawonien,
Girmicn, Bosnien, Herzegowina, Serbien und in Ungarn in'
Banat, im Vatschcr, Baranper, Pesthcr Eomitat und thcilwcist
in anderen Comitatcn Ungarns an dem rechten Donauufcr gang
und gäbe ist, und welche sich sowohl im Munde des Volkes als
auch in der Literatur als die krafiigstc, gebildetste und wohlklin¬
gendste und zudem noch in Hinsicht des Raumes, den sic ein¬
nimmt, und in Rücksicht der Zahl des sic redenden Volkes als d's
alle übrige» Mundarten überwiegende auSzeichuet

5L3

Allgemeine Anmerkungen über die Schriftlichen und deren
Aussprache.

1. Das «gleicht lnimcr dem deutschen/.: ear (sp. Zar) der
äaar oder Kaiser; plie» (sv. ptiza), der Vogel; dniiic» (sp. daniza),
°rr Morgenstern.

L. e gleicht dem deutschen tsch: ear lsp. tschar), der Zauber; Lelo
lsthelo), die Stirn; vedo (sp tschcdol, dar Kind: cudo (sp.
^chudo), das Wunder.

L. v-l) gleicht ungefähr dem tj oder tsj: vava (sp. tjatja oder
Mattia), der vap», Vater; end <sp. >iud oder tsjud), das Naturell,
GcmüthSart.

4. ilg gleicht ungefähr dem di oder dem italienischen xe, :

^.iava« (sp. djawao oder giavao», der Teufel; dferdan (sp. djcrdan
"der xm-dun), der Halsband; dfulahia (sp. Diulabia oder giulabia),
Roscnarfcl.

2. d/, gleicht ungefähr dem deutschen dsch: d/.amiu (sp dschamiia),
Moschee; d/.vl>sna (sp. dschebana), die Munition.

6. e wenn cs von dcr Natur aus kurz betont wird, so lautet c«
"" der schöner» . oder nach Vuk Xlesanoviv k<arad/.lv in dcr bos¬
nichen oder hcrjcgowinischcn Aussprache immer wie ge: uiera isp.
Sierra), das Maaß; livlito (sp. bjcllilo) dcr weißt Färbestoff. In den
^»oinzialismcn wird sonst das e, wenn cs kurz betont wird , wie cin
^"faches kurzes v oder i ausgesprochen: mein u oder >uirra, stellilo
°der billil».

Wenn das e ursprünglich lang betont wird , io klingt es in der schö-
"rrn herzcgowini'chcn Aussprache wie .je odcr l)e: deda (sp bjeda
oder bneda), das Elend; I>ex (sp. bieg odcr bijeg), die Flucht. Zn
den Provinzialismen wird sonst das lang bctonnte v wie cin gedehntes
oder i ausgesprochen: beda oder I>idu; lieg' odcr ki§

Wenn das e kurz betont ist, folglich wie ge ausgc'prochcn wird,
o»d »ach den Lauten d , t, I, n, zu stehen kömmt, schmilzt es mit
chnen in: dj, lj-e, lj , »z : ded lsp. djed): detel» <sp. djettta), des
lindes; terati (sp. tjcrati odcr veralt), treiben; uemseki (sp. nie.
^stschki) deutsch ; lepota (sp. liepota), die Schönheit.

7. x! ungefähr wie das d): l»gura§f (fp. Djuradj); Georg;
Asxstu- (sp. Madjar), der Magpare.

8. li gelinde wie das deutsche h: muba (sp. muh»), die Fl ege;
i'ulisti (sp. puhati), blasen. Zn Slowenien (Steiermark. Krain,

!54

Kärnthcn) , in dem kroatischen Provinziale und Knstcnlandc, Montt'
negro, Herzegowina und einigen Gegenden Bosniens, zumal von de"
SpahiS oder Grundhcrrcn wird das I> wie das dcu sche scharst
auSg sprochrn, wie cs auch bei den Nord lawen Böhmen, PolcN-
und Russen, — gang und gäbe ist: muliu >sp. mucha); puliati l"'
puchati).

S. s wie das deutsche i: sakulcs (sp. jabuka), der Apfel; gu»>s
f'p, samazh, der Bürge, Gewährsmann: sule» ( p. jelen), dcrHirs"'
stUK ( p. jug), der Süden , Südwind , Jang,

Das s ist der flüssigste Laut in der ge'ammtcn slawischen Špran¬
ja der Grundlaut aller Mildlingc und W a nd l in g e, oder l-ll
einem Worte U r m i l d l i n g , der den Grund des Verschmelzens
sich enthält. Unter den Wildlingen »ersteht man die zusammeus"
schien Laute <I.j, ls, ns, ts.e; weil die Grundlautc <l, I, n, l
mittelst des Lautes s gemildert worden sind. Unter den Wandlinst
«ersteht man die diakritisch bezeichneten Buchstaben F, ü , r.
nennt diese W a n d l i n g c. weil ste aus den Grundlauten: «und
in ö; aus I> und n in ü, und ans x und 7, in r, bei Bildungen de
Wörter überhaupt, und bei den Abänderungen der Haupt« und Btl'
wörier und bei Abwandlungen der Zeitwörter insbesondere, wenn "
»or e, i oder s oder vor irgend einem andern von den oberwäh"^
Wildlingen zu stehen kommen, verwandelt werden, f. §. 3.

10. Is ungefähr wie das deutsche lj oder da! feine I der Frani"'
sen in ti-svsill, soleil, tille, oder das italienische xl in '
tixlluolo, »coxlin, tlxlia, neoxlio: krsls, <sp. krall, i"""
ornlll, ital. lei-uxl) der König; volsa (sp. wolja, ital, vossl'"'
der Wille.

11. ns ungefähr wie das deutsche nj, das französische §n i"

VLixnse oder das italienische AN in «sntslknu, «»inpnAnl» tlp
xn»: pilsnsp ssp. pitagnes), die Frage, Kuvniisnle (sp. '

eia eigener Name, Kumensnlc (p. Osinelxnau), ein eigen r N""' '
psuj < p. pagn), der Klotz.

12. « lautet immer scharf wie das deutsche ff und ß: m«»»
mehßo), das Fleisch; kos», (sp. kost«), die D-nsc; »ila, isp-
tic Gewalt.

iS- ü gleicht immer dem deutschen sch: vsla (sp. schala)-
Dcher,, Liuk» (sp. schtuka), der Hecht.

SSL

14. tj gleicht dem L, wie oben Nr. S gezeigt wurde.

15. v lautet immer wie das w der deutschen: Hlavjanin (sp.
^»wianin), der Slawe; svet» vers (sp. siwct» wjcrra), der hei.
^Sc Glaube.

. 18. r. entspricht dem gelinden deutschen s in den Wörtern; Rose,
'»sen, lesen oder dem /. der Franzosen: kora (sp. kosa), die Ziege,

isp. losa) die Weinrebe.

, 17. r wird vollkommen so ausgesprochen wie das französische j in
lournui.. 2ul>a (sp. franz. jal»a, der Frosch; rvoa (sp. franz, jeos),

"s Weib, die Frau, u. s. w.

Die Russen und Serben schreiben mit folgenden Schrift,ügcn-

H Außer obcnangcführten Buchstaben bedienten sich die Kroaten und
lj^atincr in altern Zeiten ihrer cigenthümlichen sogenannten glago

'schon Schrift,eichen , welche heut zn Tage noch im Zenger (Koni)

H«'dume in den Kirchenbüchern als theurc Reliquien sich befinden.

Ermangelung dieser Schrift in unseren gegenwärtigen Buch
dreien führen wir sie hier, leider, nicht an.

558

Einihcilnng der Laute.

§ S.

Die kaute werden in der ilirrchen Sprache, so wie in allen ande¬
ren Sprachen, eingethcill in Selbst-und Mitlaute. Die Selbstlaute sind:

I. Mit Rücksicht auf die Erweiterung der Mundhöhle, durch wel¬
che sie entstehen, entweder

breit: », o, u , oder

c n g : « , I.

S. Mit Rücksicht auf die Zeit des Lautes, entweder
kurz: »,*) ö, ü, e, i, oder
,. ... j s , o, ü, e, i
lang: j  ....

s a , o, » , e , I

Anmerkung. Diphtongc gibt es in der ilirischcn Sprache
keine. Denn a» , eu, lu, vu werden getrennt ausgc prochen: gaulc
lsp g's-ule), das Wehklagen; psule ssp. po ule), die Spinne, psun
(sp. pu-uu) der Pfau, ssp. K-u-i-oprv , piiiolesti ssp.

ps-uelcuti) kl inwei c trinken, pnnclli (fp. pa-u«il!), belehren. Das
u in den Diphtongcn der Fremdwörter verwandelt sich in der iliri che«
Sprache in v: kvi-ops (stat kni-ops), Laval oder kava», La¬
vo sstalt Lau!); 8aval, Ksvao, 8»vü (statt 8sul).

Wenn in einem zu ammcnge ctzten Worte nach einem auf einen
Selbstlaut auslautendem Vorworte (Präposition) die folgende Silbe
mit i anlautct. so nsird das i in.s verwandelt, und somit bildet es
mit dem vorgchcndcn Vorworte eine Silbe: projl! (statt proiti), durch¬
gehen . Vorbeigehen; ragli »statt raiti), sich verirren.

Die Mitlaute sind folgende:

») Dieses kurze ä ist gut zu unterscheiden von dem stummen ä. wel¬
ches immer nur dann gebraucht wird, wenn nach dem Millaute r
ein oder zwei Mitlaute solzen z. B. Icärv. das Blut; kärnt,
die Taufe; das Kreuz; markva, gelbe Rübe: nrnant, d:r Tob.
— Sia t dieses stummen ä. welches denvel-cn Laut der Natur nach
als Ebenbild am ähnlichsten zu kommen scheint, schreiben viele
das s umme ö, wa - im We tätlichen auf daS'clbc auSgcbet, z. B.
lcoi-v, libevl, inürlevs, urnoi-t. Einige wieder gar keine Rück¬
sicht auf den Wohllaut nehmend, da weder ein klares u noch e
hörbar ist, schreiben keines von beiden, wie dieß in der böhmi¬
schen Orthographie gang und gäbe ist, als: lerv, pr-sl, mrstv»,
omrt u. s. w.

5LS

strt

Mil Rücksicht auf das besonders thätigc Sprachvrgan, durch wcl-
sic hervorgcbracht wcrden:

«) L i p p e n l a u t c: irr, t>, p. v, k.
d) Zungenlaut«:

cr harte: I, a, r.
d weiche: fs, u^.

e) Zahnlaute:

a Harke: si, t.

» weiche: >!g, tj<6.

<! Zischlaute:

<r c n g c: r., 8 , a,

b breite: r, 8, ö, si-lg.

e Kehllaute: g-, Ii, lc,

ü-

Mit Rücksicht auf den Nachdruck in der Aussprache entweder:
w c ich c re: I>, si, ctg, x , L , >1^ oder
härtere: i>, t, l), lc, 8, 8, lü-e.

Anmerkung. So oft ein weicherer Laut in einem Worte vor
§ härteren zu sichen kommt, wandelt er sich in dcg, ihm ocrwand-
. " ^ttcm , z. B.

" I>: ülh, ülbälc, das Gesträuch: ütptcu, die Ruthe; — 8ärb
<8«i-I>, 8rl>), ein Serbe; 8Ürp8>c!, serbisch; — rol>, der
q. Sktaoc, n«p8lci, sklaoi ch.

t: xrusi, die Burg, L'rat8lii-^eanlcj, Burg-, tinasiuc oder
tlnnsin, <!nul8 - ltnuc:, Grah, idic Hauptstadt in S cier-
mark), xnat8>ci-xruclci, Gratzcr-; nusijli , stninusitti,
nöthigen. zwingen; nullcatt (siatt nusilcat!). oft oder unauf-
höllich nöthigen, zwingen; Iznitt, die Menschen, Igut8lci
(siasi tgri(t8li!) oder tgiiclii, men chlich, ordentlich.

tf-ö: niLctvsisi oder niechncl, der Bär: inetglcu ssiatt

lca> - mesilca oder meölcu , die Bärin ; moctia , die Gränzc,
varinectg», die Burggränzc «b. t die Gespann chaft, das
Eomitat, die Mark, Markgrafschaft), vLNii>«lg8tc> auch vun-
wct8lci tsiatt v-u-meüMi;, Gcspannschasts-, Comttats.;
xo8,>»,I <in der alt- oder kirchenslaoitchen Mundart), der
Herr, Ac>8i>»t8li! ssiatt -P08pu<t8lci) oder Zc>8p»vlii lragu-
sanisch auch §o8pv8lci), herrschaftlich.

i>«0

8 in

« in

x in k: nnxot oder noxolg < »»»ne (im ruffiichen Dialcctc) dcrist^
gcl (an Fingern und Zehen), im iliri chen unkt oder i»>^ '
(in Provinzialismen auch uulrt und nult).

r in 8: is/.nnl oder iar8o, >»8» (nach Vuk) , die Lacke vom S»
erkraut,- rarntati 80, rara8tstl 8V, ranluti 8«, sich i/ch
neu; rar,pell, nakapali (mit Einhaltung des euphonil"
s) rs8peli, ausspannen.

L in 8.- stärruk, die Handhabe, llneüku (slnn. 8li>A.) der Handhs
mur, der Mann / Ehemann, ««unk», männlich u. s- M'

<1/. in tü-e: zumeist in den von den Türken entlehnten Wärterin
«lukeigs statt Kai flaxflrigs, Kannentöpfcreikuts'i^
statt eikukelg» lvon eikuk), der Tabakknabe (der die »
dakpfeike nachträgt). ,

Gleicher Weise wird der härtere Mitlaut vor dem weicher» in
weicher» verwandelt, z. B.

p in I>: l»p, die Kanone, lobür!)», der Kanonier.

tin<l.8vat, Hochzcitsgast, üvaüka (statt 8>alkn) die Hoch'^
nvastkai-lna (start 8valkai»liia), die Hochzeitsgcbühr.

k in x: mor.ak und nin/.ax (in andern slawischen Dialekten
das Hirn. Gehirn, Mark, nvaksta (von 8vak stan) tag»
8vakst»n)i, sä), täglicher, und 8vax«Ia, nvaxilanji.

r: 8axra,ilti, bauen, erbauen, z.xrasta (statt 8Knaün)
Gebäude: nakup, die Versammlung, r.kue (statt ^k»ri
Zusammenkunft, non, die Nase: norstaiva, das ,
/.: st»8» , die Seele, v.astudkina (Natt /.astusikina) , die ck

mc Stiftung «die man zum Heil der Seele ihutl u.

<Ir: napuelti, bestelicn, n»pu<I/.l>lna, die Bestellung »-

Auf dieser Basis beruht der ganze Unterschied zwischen der
phonischcn und etymologischen Orthographie. Für die ctl
kämpft Vuk Ktet'anuvie Xapaiirie : wir aber Pflichten der i
bei, ohne die erstere zu verschmähen nach dem Grund aye:,
für die Ohren, und schreibe für die Au gen".

Von der Wandlung der Mitlaute.

* '

E» ist sxhr zweckmäßig hier in gedrängter Kürze anzufüh""'^,
einige Mitlaute dem Laute nach unter einander zwar unähnlich'

LSI

^°»> s

Sktz '° verwandt sind, daß sie sehr oft in einander uberzugchen pfle.
^'besonders bei den Bildungen, Ableitungen, Abänderungen und
?"^lungen der Wörter, wenn sie vor den engen Selbstlauten e
x, "' dann vor dem Mildlingc i zu stehen kommen, und zwar:

und L: I>oF, Gott; bori, die Götter; bore! o Gott! —
borg!, korga, borg«, usts des Gottes, boraustvo,
die Gottheit; obora vati, vergöttern; — vrax, der
Teufel; vrsri, die Teufel; vrareo Teufel! —
vrsrgi, des Teufels, teuflisch; — rox, das Horn;
vor,. die Hörner; nore ! o Horn ! norm, Hörner;
roraniov, die Schiefer, Dachbalkens roraic, rorciü
(st im.) das Körnchen; noxa, der Fuß; nori, dem
Fuße, onori, von dem Fuße; uorni, oorua,uvrao,
astg. Fuß., nurioa istim.), ein kleiner Fuß t — strux,
der Gefährte, strüri idlom. pi.), die Gefährten, ckrn-
re! o Gefährtcr! - strurtvo , die Gesellschaft; stru-
riti »e, sich geselle«; — stli§, lang, sturji oderstüri
(»<!;. «omp.l länger; prosturiti, verlängern; — mö-
xn,ich kann, muren, du kannst,mortz, er kann; sta
pomnxnem, daß ich helfe, pomori, hilf! — pomor'
(statt pomori) box! Gott helfe! (eine Grußformel
bei Ankunft oder Begegnung); pomarem, ich helfe
pomagati , helfen u. s. w.

" und n: stuli, der Geist, stuniilVom. pi.), die Geister, stune
o Geist! — l)eb, der Tscheche (Böhme), Öeni, die
Tschechen, öene oder 6el,n! o Böhme! — nuliiastg.)
der trockene, ni,8i (statt nul,i lVum. pi.), die trocke¬
nen, nunjl, nüni - «unni inst), oomp.) trockener; su¬
niti , trocknen, eenali, kämmen, striegeln, eenem,
'i^^, ich kämme, striegele.

und st, j„»ali, der Held, guuaci, die Helden, .junsee, o
Held! — .juimetvo, Heldenmuth, guiiaeki fast).),
heldenmuthig, gunaeili so, sich wie ein Held stellen,
sich ermannen; — vogali, ter Kämpfer, Soldat, vo-
gaei (fliom. pi.), die Kämpfer, vog'aee! o Kämpfer!
— vogaeki, des Soldaten, Soldaten-, gali, stark»
gaegi oder jäei-gaeei tust)- c»mp ), stärker, plakati,

36

5K2

weinen, plastem, ich weine: vikati, schreien, viststdd
ich schreien «kukati, springen, «kastem, ich lpriü^
peka». pekia, pekla -Mittelwort thät. Gattung)-
gebacken, pesten,, ich backe, peei, (Impenat.)
du, pesti (statt pektl), backen. , /

Die engeren Zischlaute: , «, r, gehen in die brettern: 6,
übcr besonders bei den Zeitwörtern, die in der unbestimmten Art ""
den Stammlautcn: cin ati ausgchcn, und solche in der
gcnwärtigcn Zett der anzeigenden Art vor e in 6, «, r. verwandel
mieati, bewegen, mistem, ich bewege: pi«»ti, lchrcibcn , pi^^.'
ich schreibe, ma/.ati, sbmicccn, marem, ich schmiere, rer.ati,^
den, röLem, ich schneide. ,,

Wenn bei Bildungen, Ableitungen, Abänderungen und Äbw^^
lunzcn der Wörter nach den Stammlautcn: <1, t, l, » . dtt -v
dungsstlbe mit dem Mildlingc s anlautct, dann verschmelzen jene
diesem zusammen, wie bereits oben § t. gezeigt worden: grast,
Burg, gi-astsanin, der Bürger: plat-i-ti, zahlen, platj» , die
Zahlung, der Sold, der Lohn: kul-i-ti, spalten, pfählen, ls
(enll.i, die Pfähle, das Pfahlwcrk: — kinn-i li «s, klan.i-">i(^
sich beugen, verbeugen . prion-i-ti, pnianjali, anklebcn,
— Di-insanin, einer von der Itrina (Gränzstuß zwischen
und Serbien) : lilinsanin, einer aus tttina (Fluß und Staabsot
der Banalzränze Kroatiens).

Anmerkung. Wenn eine Stammsilbe mit den Lippenlautcn
d,p, v auSlaulet und die nächstfolgende Biidungssilbc mit dcm Urlst
lingc z anlautct, so wird zwischen diese Silben der Laut I eingc chst
welcher mit dem Urmildlingc in einen Laut verschmilzt. Dieß

I. in den männlichen Hauptwörtern auf.ianin: Ikiiu-sjani»
Römer: ILagmeliijanin, ein Agramcr: I.iplsanin, einer ans
Dorfe I,ipa Kievisanin, ein Einwohner aus lkiev (die
in Klein,Rußland): dtanasevl.janiu, eincr aus dianasevc, <H""5..,c.
in Bosnien): lVov.sanin, einer aus stkovi: dllavljanin,

L. in den weiblichen Hauptwörtern vor der Biidungssilbc .>a
sasta: remis» (rem-I-sa), die Erde, das Feld, der Boden: —
der Spann, die Fackel, staplja, der Rcigcr: Kaplja , der
Kvavljasta, die Gelte, der Melkkübel: kvpl.jasta, die Fahncui^"'^:

3. Zn den sächlichen Hauptwörtern vor der Bildungsstl^
^"plje (statt Kopse), die Lanze: «napise (statt «nopse) die

5sr

strpssvvlfc (coli. statt lu'nüovjp), die Schilfe, die Flottci rssruvlfft
(statt rdnnvjr), dic Gesundheit.

4. in dcnBestssadjcktivcn: Lulstfi (statt rahfi), Frosch-, dem Frosch,
"der den Fröschen gehörig i lernviji (statt ltNLvfi), Kuh-, der Kuh,
"der den Kühen gehörig.

5 in den Comparativcn der Adjcctive: sluklfi (statt slnbji oder
^astü von «Inh, schwach); schwächer; tupifi (statt tupfi oder tupii
"an tup, stumpf), stumpfer; suviji (statt suvfi oder suvii von «uv
i^uln mager) magerer.

K. in den Beiwörtern auf iv: nnrvljiv, wurmig (von cnrv,
^r Wurm) ^nfnvifiv, jähzornig (von xnjnv, der Jähzorn).

7. in den Zeitwörtern, dic in ntl ausgchen und in der gcgcnwärti«
Zeit der anzeigenden Art die Abwandlungssslbe fein annehmcn:

^nstf,nn, ich hinke (von i-nmnti, hinken); ralilfem von /.vksti,
(stirner) fressen. /.Ililfeni von /iduti, wiegen, schaukeln; siplfrin
""o sipati, schütten (vom Getreide); porivlfom von porivati,
Einladen.

8. in den passiven Mittelwörtern vor der Bildungssslbc jou jener Zcit-
^srtcr, die in iti auögchcn; favlfru, gemeldet, von .invzfi, melden, anzci-

iilovlfen, gefangen, von ulovili, erjagen, fangen, ueüplfim
""" ncüpiti, rusiü)>lfru von raslüpiii, pumamlzen von POINS-
^ili; posinmifru von pvsriimili; poruhlje-n von porululi; ir-
^stistjpn von irAuIuti.

Von dem Geschlechte der Hauptwörter.

§. ».

Die ilirischc Sprache, wie die Deutsche, hat drei Geschlechter:
mä n n li ch c (!(<!»»« inusauliuuin, inurU «pol), das weid,
^chc, (A. smnininum , rrnslvi spul), und das sächliche Ge chlecht
^'-nrutrum, snö<lnfi spol).

Dic ilirischc Sprache, so wie die übrigen slawischen Mundarten,
^genommen die verbildete bulgarische, hat keinen Artikel

Dic drei Geschlechter der Nennwörter sind leicht zu erkennen:

I. Au« der Bedeutung:

a) Jedes Wort, das ein männliches Wesen bezeichnet
(ei Mensch oder Thier, ist männlichen Geschlechts ohne Rück^
"cht aufdic Bildungssilbe und Deklination z. B.

ZK '

L«»

.jelen, der Hirsch ; sokol, der Falke; kralj, der König , »eitelj '
der Lehrern vojvoda, der Woiwode, Heerführer; sluxa, der Knecht.

I>1 Jedes Wort, das c i n w e i b I i ch c a W e s c n, es sei Mensch
oder Thier, bezeichnet, ist weiblichen Geschlechts, ohne aller
Rücksicht auf dicBildungssiltc und Deklination,
z B rena, die Frau, das Weib: slurkinja, die Dicnstmagd, wall,
die Mutter: kei, die Tochter, kora, die Ziege: krava, die Kuhl
kobila . die Stuttc.

2. aus dem Genitiv der Einzahl:

s) alle Wörter , die auf einen Mitlaut enden und im Geni'
tiv der Einzahl den Auslaut a annehmen, sind männlich, z.
§olul>, die Taube; clnuui, die Strasse, eärv, der Wurm; sip,
nasip, nasap, der Erddamm; Ian, der Flachs , panj, der Klo?,
Baumstamm: stol , der Tuch; kralj , der König; stvor , das Gk'
schöpf;jad, der Kummer: smiidj, der Schellfisch; prut, die StaN'
ge: pä«, <sp. Paß), der Hund; pss, (sp. Pahß), der Gürtel i
porer, die Steuer, ?.ee, der Hase, >ni«, die Maus; mav, das
Schwert; pur, die Schnecke; jnnak, der Held; dul>, der G.'ißi
raj, das Paradies; rox, das Horn.

b) alle Wörter, die auf einen Mitlaut auslauten und
im Gcnitio der Einzahl cin i annchmen, find weiblich, z. B-
kost, das Bein; I>ärv , eine Steg-wücke ; kärv, das Blut, vösl,
die Kunde; svest oder savöst, das Gewissen; vlast, die Macht!
slast, die Süße, die Süßigkeit, xolel, kable Gebirgsgegend; relen,
das Grüne ; klet, iw. klijel), die Kammer das Wcingartenhaus!
Kokos, die Henne; rapoveil, der Befehl; slastost . die Schwäche
«vast, die Schwägerin (die Schwester der Frau); ree, das Wort.

e) alle Wörter, die auf a endigen, sind weiblich lausge-
nommcn, die ein männliches Wesen bedeuten), z. P. ptiea, der Vo<
gel, lisiea, der FuchS: xlav», der Kopf; ruka, die Hand, »o§a,
der Fuß; veverica, das Eichhörnchen; luulia. die Fliege; xnspoio,
die Frau; reljs, der Wun'ch ; reilja, der Durst; piatja, die
Zahlung, der Lohn; kora , die Haut; das Leder.

<I) alle Wörter, die auf » und e endcn, sind sächlich,
Selo, das Dorf; silo, die Ahle; sen», das Heu ; pero , die Feder,
euilo, das Wunder, polje, das Feld; sunee, die Sonne, sardel

5«;

iedersäre«), d,« Her»; pisani«, das Schreiben, xovoreuge,
^as Spreche» ; spaseuge , die Erlösung.

Ausgenommen sind:

1. Die Namen der Männer, z. B. danko, Johann, Stanko,
Stanislaw, Stanislaus; Ikanko, dovo, Ivo, Nil«)«, Spasose,
iilanoi« , n- l- w.

S. Wörter auf o, die in andern slawischen Mundarten auf I auS-
Schen, als: Kotau oder Koto (oon k»t«I oder kotal) der Kessel,
^»k» (sokol), der Falk, svardav (svärdal, sveder), der Bohrer;
hosao oder posu (posel , pvsal) , die Arbeit, das Ge chäft, u, f, w,
!>, Die weiblichen Wörter, welche in andern slawischen Mundar-
Kn (wie ursprünglich) auf I ausgchcn, z. B. inisao oder miso (inisl
bsisel, miss», der Gedanke; poxilie», (poxikel), die Gefahr
(svl), das Salz.

<?intheilung der Nennwörter.

5.

Die Nennwörter werden in drei Deklinationen eingctheilt:

Zur ersten gehören alle männlichen und sächlichen
Wörter, die im Genitiv der Einzahl ein a annchmcn, z. B. §olul>,
Lolub—a; )«len, )«I«N—a; drum , drum—a: parst, parst—s;
«olo, s«la, öelo, cela; pol)«, poigs; sardr«, sardea, u.s. w.

Zur iw c i t c n alle weiblichen und männlichen Wörter,
^e im Nominativ auf a auSlantcn und im Gen. der Einzahl ein «
^Nehmen, j. B. L«»a, roll«; noxa, Noxe; ruka, ruk«.

Zur dritten alle weiblichen Wörter, die im Nom. auf einen
Mitlaut »uSgchrn und im Genitiv der Einzahl cin i bekommen, z. B.
topoved, rapovödi; kost, kosti; I>ürv, I>ärv>, u. s. w.

Zahlen gicbt cs drei: Die Einzahl oder Singular ()«-
Čustveni lirog); die Zwei zahl oder Dual (dvvgslvvui l>rog)
Aid die M e h r z a hl oder Plural (mnorlveni l-ro.i).

Die B i e g c fäl lc oder C a s u Sder Declinationcn sind si c b c n:

I. Der Nominativ (iiuenitelgui pader).

Ii. Der Genitiv (roditelgiii pader).

Z. Der Dativ (datslgni puder).

4. Der Accusati» (turit«!)ui pader).

L. Der Bocativ (rvatel)ni pader).

scc

S. Der Präpositional ') (pi-mlloLnl puste/.).

7. Der Instrumental -) stvei-ilelsui puster).

Allgemeine Regeln für alle Dcclinationen.

- «.

1. Die Hauptwörter des männlicticn und sächlichen Ge¬
schlechts haben nur eine Deklination: jene de) weiblichen Ge¬
schlechts aber haben zwei Deklinationen.

g. Aus dem Genitiv der Einzahl erkennt man, ju welcher De¬
klination ein Hauptwort gehören denn

der Genitiv der I. Deel, geht auf ->,

der Genitiv der II. Dccl. geht auf e.

der Genitiv der III. Dccl geht auf l aus.

3. Die Nennwörter des männlichen und sächlichen Ge¬
schlechts werden in Paradigmen der Härtlinge und Wildling
(iU denen auch die Wandlingc gehören), eingethcilt, siche j 1: 9
und H 8.

Bei den Härtlingen des männlichen Geschlechtes endigt dek
V v c a ti v der Einzahl auf « und bei Wildlingen und Wan^
lingcn auf u. Der Instrumental der Einzahl und der Da¬
tiv der Mehrzahl endigt nach een Härtlingen auf »m, und n»ä>
den Wildlingen und W a n d li n g e n auf nm.

') Der Präpositional oder Vorwortssall, weil er iunn^
mit den Vorwörtern: »u sauf, aufdieFrage wo?): o, subcr,
von wovon, wenn man von etwas spricht): p<> >durch, wend
man durch Jemanden etwas verrichten läßt, oder wenn man a"-
zcigcn will, wo etwa« geschieht: p o polju siostlt, auf dem Feld«
herum gehen pil (bei): n (wo. wenn der Ort angezeigt wltd-
wo etwas geschieht), vorkömmt, er wird von Einigen auch Loks-
t i v oder O r k s f a lI genannt.

') Der Instrumental gleicht in vielen Glucken dem lateinisch^
Ablativ ohne Vorwort: er wird in jenen Fällen gebraucht,"'"
man im Deutschen mit oder durch, vermittelst setzen würde-
Er wird auch von den Grammatikern Sociativ genannt: adck
Ließ gilt nur dann, wenn er dem lateinischen Ablativ mit de»-
Vorworte e ui»----s, «u: n menoi» oder uu mnom, (mit
ent pricht, d. h. wenn man anzeigcn will, daß etwas in Sestll-
schaft geschehe.

5S7

4. Wenn die ein- und zweisilbigen Hauptwörter des männl Ge¬
schlechts in der Mehrzahl durch alle Endungen eine Eiisicha rungSsstbc
Ulsmmcn, so wird nach den Härtlingen <>v, und nach Meld¬
ungen und Wandlingcn «v vor die Endsilbe eingeschaltet.

5. Der Dativ und Präpositional der Einzahl endigen
ileich durch alle Dcclinationcn.

s Da« sächliche Geschlecht hat in der Ein« und Mehrzahl:
Ui weiblchc aber nur in der Mehrzahl drei gleiche Bicgefällc:
Un Nominativ, Accusativ und Voc ativ.

7. Zm Dual oder Zweizahl sind durch alle Geschlechter und
Deklinationen: der Nominativ, Accusativ und Vocativ: der
Genitiv und Präpositional: dann der Dativ und Instru¬
mental gleich.

8. Im Singular der I. Dcclination männlichen Geschlechts ist
Ui Benennungen lebender Wesen (rivuen xlvui!, irn «nimats«)
Ur Ace u sati v dem Gen iti v, und bei den Benennungen leblo-
Ur Wesen (nnrivuee nlvai-i, re« insnimalur) der Aceusativ
Um Nominativ gleich.

Abänderung der Hauptwörter.

,.7.

Ucbersichk der Abändcru n g«arten.

5S8

, Härtlinge Milki. u.Wandl.

niannl. u. sächl. männl, und sächl.

8.

I. Abänderung.

s) Härtlinge
Einzahl.
Männl ich:

belebt
«um. seien, der Hirsch,
6en. seien—s, des Hirschen,
vst.seieo—n, dem Hirschen,
Xee.seien—s, den Hirschen,
Voc. seien—« ! o Hirsch ,
krsep. <o) seien-u von dem

Hirschen,
lost, seien—um, mit dem Hir.
schen.

leb los
pärst, der Finger,
pär«l—s, de« Fingers,
pärsl-ii, dem Finger,
pgrst, den Finger,
pärnte i ° Finger!

io> psrst—u, von dem Finget
pärsl -oin , mit dem Finger.

Sächlich.

hsom. selo , das Dorf,
sien. »ei—s, des Dorfes,
Vst. «ei—u, dem Dorfe,
^oe. «eio, das Dorf,
Vuc. «eio! o Dorf,
?rsep. so) «ei-u, von dem Dorfe,
lagt. sei—um, mit dem Dorfe.

56»

Mehrzad l').

Männlich:

belebt

seien— i, die Hirschen,
'^v. selen—si,, der Hirschen,
,'tselen— am , den Hirschen,
seien-e , die Hirschen,
"e. seien-i! o Hirschen,
^»ep. so) seien—iii (lei,>, von
. den Hirschen,

seien-i, mit den Hirschen.

leblos

päist—i, die Finger,

, päist—al,, der Finger,
j parst-am, den Fingern,
i parst-e, die Finger,
parst—i! o Finger,

(o) parst-ii> (ieiy; von den
Fingern ,

i parst—i, mit den Fingern.

Sächlich.

Siam, sei—a, die Dörfer,
tien. sei—ai>, der Dörfer,
I>»t. sei—am , den Dörfern,
^ve. sei—a, die Dörfer,
Vae. sei— a ! o Dörfer,
kraep. <a) sei—ii> fiel,), von den Dörfern,
Inst, sei->, mit den Dörfern.

. Nach dieser Abänderung gehen alle männlichen Hauptwörter,
°'' Kch 1, auf Lippenlautc: m, I>, p, v, s; »> auf Zungen-
'Ne: I, n,r: Z) aufZah n laute: ,l, t: 4) auf S ausclautc:
und S) auf Kehllaute: x, I,, k, endlich die sächlichen
^»»Iwirtcr, die sich auf o endigen.

Hf
Ke,

Nach dem Muster seien werden auch die Namen der Männer
» «. B. tiranli« , banica , Stank», Starka u. s. w. abgeä».
, mit dem Bemerken, daß diese den Boeatio mit dem Nomi-

''liv gleich Haden

') lieber die Zwc izah l oder Dual wird unten ausführlicher
»erhandelt werden, s. j. 11

570

k) Wildlinge und Wandlinge:

Ei Nja d l.

M ä
d c.l c b r

IVom. krslj, der König,
Ken. krslj—a, des Königs,
Vst. krslj-n, dem Könige,
Lee. krslj—s, den König,
Voe. krslj—u! o König!
krsep. (o) kralj— u, von dem

Könige,

Inst, krslj—«m, mit dem Könige.

S ä <
Pioin. polj«, das

n l i ch.

leblos
lVoin. nur, das Messer,
tilen. nož— s, des Messers,
Vst. nož - u, dem Messer,
Lee. nož, das Messer,
Voe. nož-u! o Messer!
vraep. (a) nož— u, von dem Mel'
scr,

Inst, nož— ein, mil dem Mem '
, l i ch.

Feld,

tien polj- s, des Feldes,
Vst. polj— u, dem Felde,
Lee. polje, das Feld,

Voe. polje! o Feld,

vrsep. ivlpolj—u, von dem Felde,

Inst. polj— ein, mit dem Felde.

M e b r, a l> l.
Männlich:

kioin. krslj-i, die Könige,
<ien. krslj—nli, der Könige,
Vst. kralj— «in. den Königen,
Lee. kralj— « , die Könige,
Vae. krslj—l! o Könige,
kraep. <o) kralj— iti, von den

Königen,
Inst, krslj-i, mit den Königen.

nor -i, die Messer,
nož— »Ii, der Messer,
nož— «ni, den Messern,
nož -e, die Messer,
nož—i! o Messer!

<o) nož- lli, von den Mcm

nož— i, mit den Messern

Sächlich:
lVom. polj— » , die Felder,
tien. polj— sli, der Felder,
Vst. polj— em, den Felder«,
Lc«. polj— s, die Felder,
Vae. polj—s! o Felder!
kr. <o) polj —il>, von den Feldern.
Inst, polj— k, mit den Feldern.

LN

Nach diesem Muster gehen jene männlichen Hauptwörter, welche
1) auf Mi ld li n g c d. i. auf ., und die damit gemilderten Zungen-
laute: I),i>i. dann Zahnlaute: <I.j,t)s^ö): 2) auf Wandlinge
°dcr Zisch er: r, ü, ö( -tü), ö (tg) und aufdcn Sauser e ausgeheni
sti die fach lieh en auf e und

Nach dem Muster Kral) gehen auch die Namen der Männer, die
6lh auf v und gv endigen. z. B. ?avlv, »nnklil«, Itimilri)«
l-lixui-lin, stllluie, hiianoj«, Vukosv u. s. w. mit dem Bcmer-
>kn, daß bei ihnen derVocativ und Nominativ gleich sind.

Nach obigen Mustern werden auch die Namen der Provinzen,
Bezirke, Städte und Dörfer, welche in der Mehrzahl gebraucht wer-
dln, abgcändert, je nachdem sic zu den Härt li ngc n oder Weich¬
lingen gehören, als: Luiiovni, tiogsioviLi, »olsani, siorfani,
^allüixi, Knstannvei, Llinovlst, l-izinvliani , stliletisii,
ll- e n. stlletälial, , I> n t. Melikom, e e. Vlietke . Voo. stlielei,
^nnep. o stlleteieii und stlietoiii, I n ntr. stlletei, Venedig
^liuvtla«): k'aslpoviei, liailovei, Vinieovei u. sw. — Solche
Wörter gebrauchen die Deutschen immer im Accusq.tiv: lianovee,
pisane, silorssne, lsipovijane, Vinlcvvne u. s. w. zweifelsohne
"°rum, weil sie die Eingeborncn auf die Frage: siaino eeß? oder

iiox <Iä ? wo gehst du hin? u Lanovee, Dolgane, (iorgans,
^povigane, Vinkavce, u. s. w. antworten hören.

^sondere Anmerkungen über die l. Abändcrungsart.

>. Jene männlichen Hauptwörter, welche auf n, si, , ti , r
? endigen, verwandeln im Vokativ der Einzahl.

e und Ic in st

r ,, A - i,

im Nominativ, Präpositional und Instrumental der Mehrzahl:

k in n

I> , 8

L7S

Tinza h l: Nom. ree, guimk, stuIi,vraA, viter

Voe. rece, guuae«, stuse, vrare, viter«!
Mehrzahl: Nom. — guaaei, stusl, vrari
t'raep. ho) guuaelli, stusili, vrarlli
luslr. —juuaei, stusi, vrari.

2. Jene Hauptwörter des männlichen Geschlechtes, die auf r
auSgchcn, — und solche endige« gewöhnlich in der alten oder kirchensU'
vischcn, sloocnischen (wendischen) und russischen Mundart auf rj und
in der böhmischen und polnischen auf f — rr (sp. rr),—bekommen im Vo-
eati» ein u: Aospostar, Aospostaru!— pastir, pastir« ! u. s.n>.

Fremde Namen auf r als: Professor, stoktor, behalten lieber
den V ocat iv der Härlling e auf e: Professor«! stoktore!

3. Lar, der Kaiser und kner, der Fürst, können nach beiden
Mustern abgeändcrt werden.

4. 8iu, der Sohn; stan , der Tag: "res, die Zierde, kraneur,
der Franzose, gehen imVocatio der Einzahl auf e und u: slae,
und sinu! — stane und stanu! —urese und uresu! — kraueure
und kraiieuru!

5. Diejenigen männlichen Hauptwörter, welche auf die Silben:
am, ap; al, (oder ao, o), al); au, an), ar; at; as, ae, ae;
ak und LA sich endigen und zwei < oder mehrsilbig sind, wenn bei
solchen die Betonung auf Lic v o r l e y tc Silbe fällt, verlieren
im Genitiv und in allen übrigen Endungen der Ein- und Mehrzahl den
Selbstlaut ;alS Wohllaut) a, welcher lang betont im Genitiv der
Mehrzahl vor der Endsilbe all (und nach der alten Weise, wie et bei
de» ragusanischen Klassikern und selbst heut zu Tage in den Volksliedern
zu finden ist, auch ohne denselben) wieder zum Vorschein kömmt, alt-'
garam (da« Joch), jarma, sagam (der Jahrmarkt), sagma; «)»>"
(die Mühlcrgcbühr), ugma; rarsap (Zerstörung, Verschwendung),
rarspa; kotal oder kotao und Kot» (Kessel), kotla; pelal oder
petao und peto (der Hahn), petla, UAalj (die Schmicdckohlen),
UAlga; ovau (der Widder), ovua; rärvang (die Handmühle)-
rärvuga; vetar (der Wind), vetra; Iskat (der Ellbogen),
lakta, sapal (das Gelispel), sapta, ovas (der Haber),
ovsa; ruanae (ein Bekannter), ruanea; otae (der Vater), otea;
lonae (der Topf), lonea; ltirae (Gegend in Bosnien), klrcr; 8l-
rae (Dorf in Tlavonien), 8irca; momak (der Knappe), momk»'

L7Z

Nwr.ak oder mnr,ax <das Hirn , Gehirn), mnrxs. Alle die e und
ähnliche Hauptwörter haben den Genitiv der Mehrzahl: säräm—al:,
aäsäm—sl>, sissin— ,nl>, rar.ssp-»I>, kntäl—»>>, pelal—<nl>,
«van—sl>, -.Zrvüns—»le, vetsp—sl>, Inkät—sl>, r.nanäo—sl>,
«täe-al: , lonse—»I: , inninük—nie, u. s. w.

Hauptwörter von dieser Gattung, wenn sic in stak und tali
Asgehen, und im Vokativ Singular selten gebraucht werden, bil¬
den den Vokativ lieber auf kn, als daß sic kine wandelten: patak,
der Enterich , patku, (statt: pstce); inäöak (der Kater), niaökn,
'statt: macee).

Hier bleibt noch zu bemerken, daß unter den oberwähnten männ¬
lich e n Hauptwörtern, welche das euphonische » im Genitiv und in
andern Endungen der Ein- und Mehrzahl abwerfen, jene so cin I vor
der Bildungssilbc so haben, solches (I) im Genitiv und in allen
ädrigen Endungen der Ein- und Mehrzahl, ausgenommen den Geni¬
tiv der Mehrzahl, in o wandeln, z. B, plsalso, der Schriftsteller,
Gen, plsaona, Dat, pl.saoou, », s. w, — xatalae, der Wahr«
lager, Gen, xataooa, Dat. xatauon, u. s. w. Kola«, der Pfahl,
Gen. kouoa, oder koe», Dat. Koen, u. s. w. — Solche Wör¬
ter können übrigens auch regelmäßig, d. i. ohne Verwandlung deS
i in u , abgeändert werden.

S. Alle Hauptwörter des männlichen Geschlechts endigen im
Nominativ der Mehrzahl auf lmanche Nomina jedoch, besonders
ein, und zweisilbige, schieben in der Mehrzahl vor der End-
stlbe die Einlchallunassilbe «v oder ev ein, je nachdem sic den Härt¬
st n g c n oder M i l d l i n g c n und Wandlingcn angehängt wer¬
den ') , und somit wird eingeschaltet:

a) nach den Härtlingen kc Silbe ov: «Ion <dcr Elcphant),
^nnovi; «In <dcr Sohn), .sinovi; (hrast, ldic Burg, Festung;
tztadt:, I> pnstovi, kntao lkotal, Kot«) kotlnvi; zholnsi <dic
^aube), ^«Inkovi: .«»ko («okol der Falke), sokolovi , xsvran
ide> Rabe), xavranovl, u. s. w.

I>) nach den M i l d l i n g c n und Wandlingcn die Silbe ev:
'"Ul.j,t>er  Drache, /noasevi; IN, (der Bienenschwarm), nosovi ;

Solche Wörter gehen sonst auch regelmässig d. h. das cpenthctische
»V oder ev wird wcggclasscn, wenn gerade die Euphonie solcher
Einschaltung nicht bedürfte.

574

kno) (die Zahl). »losovi; sinu») »der König». sirusjovi, iul) (die
Schwirle), rusjovi; punj (der Klotz, der Baumstamm) , puusrvi:
8»ni<lj (der Tchell, cine Art Fische«, KSfiuu soz-sio.siuuu), ^i„n-
«ljevi: I,,n<: (Färbcrrölhc , i ni>i» tinctonui». ksinii); hiocevi;
nor (das Messer), uorovi; iiisL »da« Schwert), luueovi; mi«
(die Mau«) , miüevi . u s. w.

7. Völkcrnamen auf in, werfen die Endsilbe in in der ganzen Mehr¬
zahl weg, j B. bslsvjulliu oder dilsvissuin (der Slawe), öiiuv.juni,
hsluvjün - Uli, blluv.jun - «m , dftuvjun - o . o >Iue jun - il>, >luv-
gsn - i: 8:»-KIsi», (ein Serbe) diurfilzi; IluKuiin »ein Bulgare),
Ituu;si i: Itimljuni» »ein Römer), liiiusjuui; liioxruüjunin (ein
Belgrader-, Iliourustjuni, Lugi obljunin (ein Agramer), /»xrob-
Isuni: Itööanin (ein Fiumaner) liööuni: "I'unstin (ein Türke»,'I'ur-
ei,Gcn. tuiusi u!i (von der ungebräuchlichen Einzahl: t'urusi,
1 ursiu).

8. Der Genitiv der Mehrzahl wird bei den Hauptwör¬
tern des männlichen GckchlechlS am filglichsicn gebildet vom N o-
mi nativ der Einzahl, wenn man nämlich die letzte Silbe lang
betont (dehnt), und die BildungSsilbc ul>, welche auch gedehnt wird,
zusetzt, z. B. golon, der Hirsch, jeivri-usi, der Hir-'chcn. »uii'St,
der Finger, ,>»nst - »I>, der Finger: strulj , der König , siiusj-uli,
der Könige: no-,, da« Messer, »ü).-ul>, der Messer. In jenem Fallt
aber, wo die Epenthese statt findet, fällt die Betonung auf ov
und ev: tz»olul>, Folul> üvu»>; nor, no-Hr-ufi , sii-usj; sinusjevub.

In den ilirischcn Provinzialismen, so wie in den nordslavisiben
(böhmi eben, polnischen und russischen) Dialekten, welche die BildungS¬
silbc ast im Genitiv der Mehrzahl vermissen, und dafür je «v
oder ev (namentlich die Polen ov uv; die Böhmen üv oder v,
die Russen ov, ev, e) u. i,j) annehmcn, fällt die Betonung aus die¬
selben , j. B. Knast, xnurlov; susiol, uosiolov; xollili, xolndoVl
noL, uo/ev; muö, mnöev u. s. w.

Einige Hauptwörter nehmen im Genitiv der Mehrzahl
lieber die EndungSsilbc ist als »lr, z. V. xn.-ft, der Gast, xostilii
eüev, der Wurm, csi-vili; Nii-Üv, die Ameise, iui-avili; uresed-
dcr Monat, m«8«cil> z tlinsi-, ein Denar (eine Art kleiner alter
Münze, deren Werth ein Fünftheil von einem Groschen ausmachte) -
stiour-ili: xnoü, ein Gro-'chen, xi-oüili, (oi-int, ein Gulden, s"'

575

hmlik: In st, die sklastcr, IivMiii; «ul, die Stunde, die Uhr,
Zalili, - Einige Nomina nehmen mieder beide Endungssilben sli und
ib, j. L. put, Mal, pululi und pulili lmü pel. ßent u. s. w.
8nf, sechs Mal, u, s. w,): Kesten , die Kastanie (als frucht) lee-
steuaii und keMenili.

Die > ä chlichc n Hauptwörter bilden den Genitiv Plural
»ach alter Weise (wie es in der slowenischen und kustenländiichen, so
wie in allen nordslawi chcn Mundarten heutigen TagcS gebräuchlich
H , indem sie die Vildungsstlbc » oder e abwcrfcn und die letzte
Albe lang betonen, j, B, sei« , das Dorf, sei, der Dörfer; Ne«,
d»S Antlitz, lie, der Antlitze; merii», der Maßstab, meril, der
Maßstäbe; tvorilo , das Modell, tvoril, der Modelle, puvorense,
bas Reden, xovorenj. Zollten nach Abwertung des Bildungs-
Elites o o:cr r zwei — oder drei Mitlaute verbleiben, so wird des
Wohllauts halber »wischen die letzt"» zwei Mitlaute cin n cingeschal.
*et, welches lang betont wird, z, B, snrstev, das Her», snrstse
süatt särlle); stodro, das Gut, stvimr; sesti«, der Sattel, se-
^>l; o§ie.st»I«, der Spiegel, o^ieiinl.

Nach alle» dielen wird in d.r iliriiche« Schriftsprache, wie es
">>ch vom größeren Thcilc des Volkes gcsprochrn wird, die Gilbe all
gesetzt, z, B, sültri,, iieuii, märilnli, lvorilsli . «eovor ^ijsl>,
^rilßnili, <ioi>ür»ii, seiläinli, nölest »lall, u, s. w,

, 8, Der Dativ Pr ä po si t i o n a l und Z n st r u m c n ta l geht
w männlichen und sächlichen Hauptwörtern in den Provinzialis.
wen auch auf im, im» oder »>a: grlenim, gelenima, geleums;
barstim, pßrstim», pärstmn; selim, Selim», selma kralgim,
'bslg'ima, krnllnia, »urim, no/.im» , no/.m» polgim, poljim»,
balgNis, u s. w, was sehr monoton klingt, und in der Prosa der
Schriftsprache nicht gebilligt werden kann «obwohl diese Endungen
Herr Vulv eilelunovie Ivarn Irir al« regelmäßig anprcisct), indem
dkr D a t i v nach den Härtlingen des männlichen und sächli.
Wen Geschlechtes auf om, nach Mildlingen und Wandlingen
^rr auf em, der Präpositional auf ist oder ieli (nach Mildlin-
srn und Wandlingen immer nur auf ist), und der Instrumental
"A i regelmäßig auSgehct und in allen ilirischen Dialekten gang und
""be ist, was zur gegenseitigen Verständigung der Ge r b o. Ä r oa-
^r» und Slovenc n nicht wenig beiträgt, zudem diese Endungen auch

578

ter von Serben vielgepriesenen alt. oder kirchenllavischen Sprache ganz
entspricht. Ls wäre demnach zu wünschen, die Schriftsteller möchten
sich hierin konsequent bleiben und die obbeiagten Endungen, die wir
als regelmäßig anführten, treu befolgen, indem dieß kein Postulat der
angeblichen Pedanterie des Grammatikers, sondern das deS wahrhaften
Bedürfnisses ist. Die Sndung auf im» dürfte für den Dativ und
Instrumental des Duals füglich angebracht werden, s. ß. 11.

1V. Das männliche Hauptwort novele, der Mensch, wird in der
Einzahl regelmäßig und nach der oben angegebenen Anmerkung
Nro 1. abgcändcrt. In der altssavischcn Sprache wird es auch in
der Mehrzahl regelmäßig gebogen; in der ilirischcn aber hat novele
keinen Plural; denn man sagt nicht voveni, sondern Rom Ig usti ,
Gen. Ifnstili, Dat. lgusteni (provinziell auch Ig'ustim, Igustim»,
ljustma), Aec. Izuste (prov. auch I.justi), Voc. Ignsti, Drap,
n Ijustil, (in Provinzialismen auch wie der Dativ), Inst. Ignstini
lprov. auch wie Dativ).

Auf ähnliche Weise wird xospostin, der Herr, in der Einzahl
nach gelen regelmäßig abgeanderk; aber in der Mehrzahl sagt man
nicht Aospostini «außer im Slowenischen), sondern collcctivisch xo-
szmsta. die Herren, die Herrschaften, was nach der 2. Abänderung der
Einzahl regelmäßig abgcändert wird. Falsch ist daher der Gebrauch
dieses Sammelnamens im Dativ oder Instrumental Plural:
L^oüsxxlam, xoüpostami, zrospostnma oder xonpostma.

II. »an, der Tag, wird thcils regelmäßig, thcils unregelmäßig
abacändcrt, wie folgt:

Einzahl.

Dinin. stan, der Tag.

sinn «lana, eins, «Inn, stnnva, stnevi, des Tages.

»at. staun, «Inn. stnevu, stnevi, dem Tage

^Xen. stan , den Tag.

Von. stanv unk stanu! o Tag!

t'nsen. (o) stanu, stnu, «Ine, stnevu, stnevi, von dem Tage,
ln^l. stanom, stimm, stnevom, mit dem Tage.

Mehrzahl.

Diom. Von. stani , stni, stnevi, die Tage.

»en. stän , stanal,, stnil,, stnevali, stnevil,, der Tage.

I»at. stanom , stnom, stasvoin, den Tagen.

577

Vse. stane, <lne, stni, stueve, die Tage-

praep. (v) «taniti, stniti, stneviti, von den Tagen.

Inst. stani, stni, stnevi, mit den Tagen.

Der Dativ. Präpositional und Zn st rumen tat
i tchen in den Provinzialismen außerdem noch in im, imi und tiiia,
">»s aber zu meiden ist. Siche hierüber die Anmerkung Rro. 9.

, Wenn stau als Bestimmung der Zeit aücin, oder mit anderen
Wörtern verbunden, besonders mit den Vorwörtern: sto, ost, o,

n, zu sichen kömmt, so hat es im Gen. und Bräp. eine
i'B. u Xau-reku eine I. hjeen.i'a 1829, pntstne oder pöstne, der
Mittag, mit den Vorwörtern: sto pustne, bis Mittag: ust pststne

Mittag an: <> pustov, zu Mittag: pu pustne, nach Mittag'
spustov, zu Mittag. So auch mit stuvauj stau iSt. Johanni«
^S>, tijtirx.iev stun (St. Georgi Tagt, l'etrnv stan <St. Petri
,0gI, u. s. w. z. B. o .snvauju stne,- u <;itii'tz,jevu stne; » !'e-
^ovo stne. So auch in den Ncbcnwörtcrn: unuuiastne und veto-
^tiiie, neulich, dieser Tage.

Gleicherweise wird auch stna gebraucht, z. B. sta pustna, ost
lastna, o postna, po pustna, u postna.

Der Nom und Ace. Plural ein! wird mit den Zahlwörtern:
' , tri, eetlri stni (zwei, drei, vier Tage), ovs stni (dieser
gebraucht. Der Plural stuevi kommt besonders mit dem
^itheton nitasti, z. B. inlasti stnevi (die jungen Tage, d. i. dir
des Nculichtcs oder Neumondes).

>2. put, der Weg, hat im Inffr. Sing, potoni und putvin
ist das letzte gewöhnlicher, ». B. sa sain /.a putoin, ich bin
Reise bereit <ich bin im Begriffe abzurciscn): isti ti svostiin

geh' pu deinen Weg. kopni putvin .je iistario? welchen
tg hat er cingcschlagen?

« t2. Mehrere Hauptwörter des sächlichen Geschlechtes nehmen
Gen. Sing, und in allen Endungen der Ein, und M e h IV

lden 2t c c. Sing, ausgenommen) die cpcnthctischen Silben et,

- rn auf, nämlich:

o) alle Namen junger,Thierc, welche auf I>e, ve, ve, vs, le,
, tv endigen, schieben in der Regel im Genitiv
oben Endungen der Einzahl idcn Ace. und V o c. ausge»

tNtnj die Silbe stein, als: /streho, ž strekela: pselsnoe,

37

57!«

I>8«t»u>:«tu ssxanzsi«, ,j a s lil st « t a : 8>>8st«, xu 8-
stnti»; pjßst« , pl 8 st et » : tel«, telet», »tene, 8 t « n eta :
g»?»,« , ,is § vgets: rvere, rv erets, l» »8« , z> n» 8 eta-
clstte, <1 L t e t s, u, s, w.

Alle riese und ähnliche Namen werden übrigens in der Einzahl

regelmäßig abgcändcrt nach nein; in der Mehrzahl aber weichen

sic von der Regel ab, und bilden den Nominativ und nach ihm

alle Endungen, als ob sie in der Einzahl männlichen Geschlechtes wärm

auf bist, sune, «ist, Ilst,, ense, 8lst, als :

V, hilnstdistl, g
6. — kistsk,

v. — bistem,

tX —Klee,

kn. (») — dielst,
I , — dlsti,

Sii»nel, uu.^stisti,
 näesst, — stistsst,

— neem, — stleem,

— nee., — eine,

— »eist, —stielst,

— nci, — stiei,

teliei, ütenvl, pnasiei.

— ist»!,, näenst, - istad

— istem, — neem, —istew

— le«, — nee, —iste

— leist, — »eist , — ielb

— isti, — nei, — ici.

In einigen Gegenden, insbesondere in der slowenischen Mundart,
werden solche Namen auch in bcr Mehrzahl regelmäßig nach nvlo ni>l
der Einschaltung et gebogen.

Sonst werden solche Namen statt in der Mehrzahl auch collcctioistd
gebraucht mit der Bildungssilbc s<I, als: -,<!> ststsd, gn^anstas,
jsxngull , ^iiüstuil, telast, ütensst, i>i »8ast, i>»st»<I, pllsll, gunatl,
/,veiu, si w. Diese Sammelname n wcrden übrigens nach bcr
Einzahl der », Abänderung regelmäßig gebogen, s. h. 1»,

liete, das Kind, wird -uch für die Mehrzahl colleetivisch gcbranchl
und nach bcr L, Dcclination der Einzahl gebogen, z. B. Nom^
ilstte» (oder «Iste»), Gen, ilelest, D a t, ststtei, A c c, ,lsttc»>
Boe. dstteo! Prä», <> ilelei. Inst, ileteviii. Falsch ist demnach'
wenn man spricht oder schreibt im D „ l, odcr J n st, nach der Mehrzad

detesi», dstteama, deteniiil.

d) alle Hauptwörter de« sächlichen Geählcchtc«, welche
ine ausgehen, bekommen im Gen. und in allen Endungen der El"'
und Mehrzahl (Ace u, V oc. Sing, ausgenommen) die Ei>s"'
thcsc e», als : vneme, v n e in >- n »: ustm« , 8 st m u »: tstmr >
t st m e nn: vime , V i iii <' ii » : l>, eme , I> I' st iii e » s, u, s, w,

e) Folgende Hauptwörter des sächlichen Geschlecht«: stuä"'
lt»I>>, »«Kn. telo. bekonimen in allen Endungen der Mehrzad
die Epenthese «8 al«: stixli-8» . livlnuu, »«Kuna, tel«8a. u, f, "

57»

^»lo, das Rad, nimmt die Epenthese e» auch im Singular auf,
koles» , kolesa u. s, w. Ucbrigcns werden iic regelmäßig nach
Muster selo gebogen.

In der sl o w e n i i ch c n Mundart nehmen die Einschaltung es
folgende drei Wörter auf: drevo (därvol, dreves»,
^><>, uses»: oko, oeess.

§ S.

II Abänderung.

Zu dieser Abänderung gehören alle Nennwörter des weiblichen
Und männlichen Geschlechtes, welche im Nom. auf» endigen,
im G c n it. S I n g. auf v ausgehcn, als: /.ena, dus» , xlava.
^llka, noxa, krava, slava: — vogvoäa, sluxa, vladika, u. f w.

Einzahl,

IVoin. /.en—a, das Weib

ilen. /.en— e, des Weibes

Ilat. /en—i, dem Weibe

sVee. /.en—», das Weib

Vor. /.on— o ! o Weib!

praep. (o) žen— i, von dem Weibe

Inst. žen— oi» , mit dem Weibe

Mehrzahl.

lkom. žen — o, die Weiber

firn. /.vn-ali, der Weiber

Ilat. žen -am, den Weibern

kee. žen— s, die Weiber

Vor. žen—o ! o Weiber!

l'raeg. (o) /.en—»lr von den Weibern
Inst. Len—ami, mit den Weibern.

Anmerkungen.

l. Alle Wörter, die stch auf xa, l>a und ka endigen, wandeln
D a t. und Präp. der Einzahl

das x in /.

„ >> >, "

„ k „ e

Roni. knüutn. I»ul:a. ruka

37 »

SM

»sl. kilfir.i, muni, nnei

ki'avp. fo) knjir.i, muni, > uei

Solche Wörter werden in den Provinzialismen in obcrwähnlen
Säuen auch ohne Verwandlung gebraucht.

Nennwörter, die vor den Endsilben xa und le« folgende Laute
haben, als: t. e, L, n, S, und behalten im Dat. und Prä»,
vor dem Endlaut i lieber da» x und I< ungewandelt, j. B.

inurK», ltst. und I'1-a«». innL^i und nicht mar.ri

ljlaeka <Fluß> „ „ „ llaoki „ „ siscei

maüka ,, ,, „ maöki „ „ inaüci

Miink» „ „ »-unki ,, „ xnnei

pusika ,. ,, „ pusiki ,, „ pnsiel

L Die eigenen oder Taufnamen der Männer auf », als:
Umiriš, flatia, stllkula, l.uka, Nu^nia machen den Boe. gleich
dem Nom. — Einige Gramm stiker vindicircn solchen Wörtern den re¬
gelmäßigen V o c a tiv auf v, wie er bei weiblichen Namen gang
und gäbe ist; und im Gcgentheil wieder wollen sic den Vocativ
der weiblichen Taumamen dem Nom. gleich machen. Die ersierc
Regel ist jedoch gebräuchlicher.

3. Die Tauf- und Gcmeinnamcn, welche im N o m. S i ng.
auf les endigen, gehen im V o c ati v lieber auf «, z. B.

IVoni. flariea, l.jiidiea, nvnlrica, kraljica

V»«. i>Iaviee. I,jnl>ie«, nentiiv«, kralfiev!

4. Folgende männliche Namen: nlux», vladik», vofvuda
werden in der Einzahl mit männlichen Beiwörtern constrmrt, z. B
mo) oder naß nluK», vladika, vajvuda, — und im Plural mit
den weiblichen, als: naß« »luxe; n är I> n k « vojvode : va¬
si« vladike.

In den Volksliedern sind solche Namen im Sing, weiblichen
Geschlechts , z. B.

8Iuxu ma^a, Olllaelen liad«!

va ti lio-x da, nidinjaka vo^vud»!

In Lärna fine» (klonte nexeo) werden solche Namen auch in
der Mehrzahl männlich gebraucht, z. B. nasii -ital i vladike;
"asii livadi j vogvod«.

ö Der Genitiv Plural wird in dieser Abändcrungsart aus
dem Nom. Sing, folgenderweise gebildet: man wirft nämlich den

s«>1

Bildungslaut » weg, und dehnt die letzte Silbe, j. B, reu», Gen.
Pl. -,nn^ NO!!'», »stx^ putz», p sitzt xluvu, xläv, u. s. w.

Und dien ist der älteste Geniti», welcher in den Volksliedern
»st vvrkömmt und in Slowenien durchaus gebräuchlich ist. In den
a» rd sl aw isch en Dialekten (d. i. im c-cchischen, polnischen und ruf-
Achen) ist dieser alte Genitiv vollkommen im Gebrauche. Ganz an.
ders wird er aber in der iliri eben Litcraiursprachc gebraucht,- denn
hier mutz noch die Silbe »l> »ngchängt werden, auf welche sich die
Dehnung von der vorletzten Silbe überzieht. Deshalb schrieben auch
d>c alten Ragusancr statt der Silbe ul, den Doppellaut uu, zumal da
das si im Jlirischcn größtenthcils aspirirt, oder ganz gelinde ausge-
krochen wird, (s. §. t.), z. B. /.st»—uli trag. r.nnnu) t xlüvuli
stag. ^-l»vus> >-sitzal> (rag. i-utznnj,- nstxuli (rag. noxau) , u. s. w.
- Die Oni-iiuxc.i-uner (Montenegriner) sprechen heutzutage die End¬
silbe ul, im Gen. Pl. scharf, wie die Deutschen ihr ach, als: »si-
daeli, rsilcunli, noxueli, u s. w.

Jene Nilmen, welche im Nom. Sing, vor dem Bilduugslaute
a zwei oder drei Mitlaute haben, als: ststvo.stza, tzpusika,
iiicvs. xitntzu, liutzvn, ixls, tuptzra, !i«!cl PU u. f. w. schalten
als Wohllaut, — nach Abwertung des Bildungstaules u. oder in
der Anhängung statt dessen der Silbe »si, — zwischen die zwei letzten
iiisitlautc vor der Silbe ul, einen Selbstlaut u*) ein, welcher zugleich
gedehnt werden n utz, j. B. ststvnsuk (st. stsivstjtz), oder stüv«.;»tznli!
iedutzälr (st. tzpsiützj oder tzrunutzuln lllcsv (st. lilevl oder titzsivuli
?nnul< (st. xiintz) oder xunützulr dutzuv (st. dutzv) oder I>iitzuvul>:

(st. ix» oder jxsilultnuptzur (st eiiptzv) oder vurtzuvusi.
annlup (st. nenti-> oder mrntupuli.

Einige von diesen und ähnlichen Namen, zufrieden mit der Deh»
dang der Wurzel — oder der letzten Silbe, schalten nach Abwertung
de« Bildungslautcs » im Gen. P l. keinen Wohllaut zwischen die

'»Inder slowenischen und in andern no rd sl a v isch e n
Mundarten wird in solchen Fällen durchaus das euphonische n ein-
geschaltet, und im russischen Dialekte je auch o, wenn nämlich
vor den Bildungssilbcn: xa, siu. tzu ein harter Grundlaut stehl,
oder wenn vor dem letzten Grundlautc die Kehllaute x, Ii, tz,
vorhergchcn , z. B. stevtzu. stövsttzi vnsttz», vost sitz,
stvstzu (stuntzu). st » n st tzt — lxl», i x si i, ixnu, i xü r, u. s. w-

L8L

zwei letzten Mitlaute ein, als: z.vürsta (sp. /.vige/.stas Gen. Pl.
rvstrst oder z.vez.stal» (sp. z.visezui, z.vigstz.stall) keineswegs aber
/. vssrästaliz — levai-KL, Icvsl'zp oder Iiv»i xast: x»i-h»,
^ärd oder Aärbali: stopp» , stal p oder Izäppal: : vsrnl» , v»r»t
oder värstsd: »Lrn», 8»rn oder »si n»st; vög8lrL, v«g8k oder
v»g8kast: urst». ürst oder uz, stali ; okarva, obspv oder »stärvast:
»vvleärva, »vestärv oder »vestärvali: ugna, »st» oder ujn»l>;
salänns», öatärng oder snlärojul:_

oder nehmen am Ende ist statt »st auf, z. B. z,vürstist, v»i8till,
« si-kvili, «uvtiili, stürlist, kunvili . inüi-vili , l»stsil>, —

und in einigen Gegenden, insbesondere im Küstenlandc, spricht
man: <:»ni<»vast, ö»väl<»l>, Icai »tali . stunävast, mup»v»st.

7. Was oben H8 Nro. 8 hinsichtlich des Dativ'S, Präposi-
tionals und Instrumentals der Mehrzahl über die Namen
der I. Declination erwähnt wurde, gilt dasselbe auch hier für die Na¬
men der II. Declination, d. i. der D a t. der Mehrzahl geht regel'
mäßig auf »m, der ll> r ä p o si t i o n a l auf -ist , und der Insten-
mental auf »i»l. In den Provinzialismen gehen diese Endungen aller
Negel zuwider, je nachdem cs der Zufall will, auf »Ist, SIU». »Uli,
was wir natürlicherweise nicht billigen dürfen. obwohl wir sonst diese
Unregelmäßigkeit den Dichtern als eine Ilounti» »om Herzen gönnen.
Wir lassen unS in dieser Hinsicht nicht beirren, wenn auch der Herr
Vust .8les»n»vist Kai »st-,>6, als eine Auctorität, die Regelmä¬
ßigkeit für die obcrwähntcn drei Endungen auf »IN» fordert, und
unsere Forderung ihm als eine Ucberschrcitung dcS MaßcS scheint.

Zwischen dem Gen. und Präp. waltet dieser Unterschied ob:
im Gen wird nämlich die vorletzte Silbe gedehnt und im
Präp. wird die vor vor letzte d. i. die erste von der vorletzten
geschärft, z. B. stana» ueim» nistalivili u <> v i >> a st tsp. nowihnaahi
heute gibt cs keine Neuigkeiten oder Zeitungen, und .za »»m stana»
<:ita<> .iastnu r.numnnilu v>:»t n st n v i n :> st <sv. nowwinach), ich
habe beute eine wichtige Nachricht in der Zeitung gelesen.

Zn Sirmien, in der Batschka iBatschcr Cvmmitat) und in dem
Banate wird der P r ä p o si t i o » a l gleich dem Gen., die vorletzte
Silbe gedehnt, gesprochen.

8 Nach dem obcnaugeführtcn Muster -.»st» gehen auch icnc
weiblichen Namen, die nur in der Mehrzahl gebraucht werden.

583

Z-urn G. AninsI, . Iilnnn. lstnstal, : ^U8ln, xn.avlsl, : stiplk,
^palul, vlln, vilul, : »gtvn, »«luvul: : lstnnzzn. bl.gu^nl,, u. s »>.

4 lg.

Ill Abänderung

Zu dieser Abänderung gehören alle weiblichen Namen, welche
'»> N o m S i n g. auf verschiedene Millautc, nämlich auf die Lippe n-
" u t c: I>, p , v: Zungenlaute: l(»)n,r^ Zahnlaute:
" > t: Zischlaute (breite): st, ü, u, , oder auf den Selbstlaut
" — welcher als Wandling des Mitlautes l zu betrachten ist, z. B.
^lisao oder >»i8» statt mlusl sstow. ml««!) : »« statt «vl, u st w.
f" und im Gen. Sing, auf i ausgehen z. B. ?.<>!>, robi; kurv,
»ärvi; 8<>l su»), null: pstuuu, pstunl. stust, stnilij 8MÜI l, «luürti;
^"8l, leastl; ntvul', ntvni'i; Ix>I, ball: nun, nostl ; nstö, nststi,
'sleoä, I>»kvul; Inr, In/.i, u. st w:

Einzahl.

>ni«. r.apuvstst, der Befehl

sinn. rupovö<l-l, dcS Befehl«

I>nl. r.upovstil - i, dem Befehle

Lav. 7,»p»vst<l, den Befehl

Vnc. r.upuvstst—l! v Befehl!

l»,'nop. (o) Lapovstst-i, von dem Befehle

Inul. /.upvvstst soni <su, i, l>»>, mit de n Befehle.

Mehrzahl.

l^oiu. /.upovöil—l, die Befehle

sinn, rnpnvstst—il,, der Befehle

lstul. lm, den Befehlen

H<:n. /.upovöä—i, die 'Befehle

V've. r.sp»v«<I— i! o Befehle!

I'rnep. <») '/.spuvs!,l—ili, von den Befehlen

Innl. /.Uj>ove<I—ml, nut den Befehlen

Anmerkungen.

l. Nach diesem Muster werden auch lene Namen gebogen, welche
^kttivstch gebraucht werden, al«: -,!va>l, mniustust, üelsust.
^>l. -ilrstbu,! , telsil , u. st w.

lt Jene Namen, die bloß in der Mehrzahl gebräuchlich stud
in, Genitiv auf lst ausgchen, werden auch nach diesem Muster

L«4

abgrantcrt, ali: stegni . stisnili : niti nitili lnitak kommt von ml«
und wird nach der II. Deklination gebogen).

3. Diejenigen Nennwörter, welche im Nom. Sing, auf »l
oder <>) und an endigen, als: mmal (ininan, mi8»), püvaii, pi<!«>"^
verlieren in allen Endungen (Ace. Sing, ausgenommen) der E i n-
Mehrzahl das euphonische a, j. B. ininli, p«8ni, plünni, u. i "

4. Die älteste Endung des Instrumentals S i n g. in der
III. Deel, geht auf zu in; allein die Schriftsteller gebrauchen aiv
liebsten jene auf zu das Volk aber, wie cs mir dünkt, gebraucht aw
häufigsten jene auf i. Bei den Ragusanern und Dalmatinern findet
man den Instrumental auch auf im.

5. Bei jenen Namen, welche im N o m. S i n g. auf I tu), i>, st u. §
endigen, wenn man den Inst, auf zum oder ,ju gebraucht, schwilst
das z' <f. § I- Nro. 9 und § Z) die vorerwähnten Laute in lz, uz', st)
l,i°--ü, und sollte vor so geschmolzenen Lauten einer von den engeren
Zischlauten r und 8 zu stehen kommen, so wird derselbe vermögt
des dynamischen Lautprozcsscs afficirt und in den ihm beziehungsweise oct-
wankten breitcrn Laut oder 8 umgcwandclt, z. B. mivau (niisai),
iniülzom oder mißlzn; Izulnir.an , l z u I> e / » z » m ober
Iz' u I>e L nz u i boleran (nlov.) , I> «I,! ! uz'v NI oder Iiulvr'
»zu; relen , r e I e n z u m oder r « I e u z u; rapavüst , /, n p 0'
vestzuin oder 7. s z> u v ü <I z' u : z>u8lal, pu8liilzom ober
z> o 8 t s t z n; kost, k <> 8 l z oin oder k»8tzu---Iin8Ü»ii>,
I. o 8 e u, Ier«k><>8l, k iü p o 8 t z' u m oder le i u p <> 8 t,j u leist'
PU8ÜII), u. s. w.

fi. Nennwörter, welche auf die Lippcnlaute: in, I>, p, v,
endigen, schalten nach diesen im Inst. D in g. vor der BicgungSsilbt
zum oder zu das 'c pe n t h e ti s chc I (s. § z. Anni.) ein, welches
mit z in eine Silbe verschmilzt, wie bereits oben erwähnt wurde, z.
oriin. die Wintersaat, o r i m I z o m oder u 7. i m I z u 7,ob>
r u I> t! v m oder r.ulilzu : leäi-v , le a r v lz » in oder k a r v lz' n i
leäp . fi s p Ig o ni oder k a p lz u.

7. Bei jenen Namen, welche im Rom. Gin. auf stj, tz-»o,
I.j, uz ausgehen, verliert sich in der Bicgungsfilbc zum oder zu der
flüssige Laut z, weil er mit dem vorangehenden z in einen Laut ver¬
schmitzt, z B. üastz, der Ruß, üastznist. ünstzzu); nuü--»n«l),
o u ü n (st. noüzu < nutzzn), obschon cs der Etimolog ie halber viel
zerathcner ist üastzz'n und uoüz'u al« üastz u und noüu zu schreiben.

S8S

8. ilati, dic Mutter, und koi, die Tochter, nehmen lin G. S.
bild nach diesem in allen Endungen des Sing, und PI. (ausgenom¬
men Voc- S. mati ) das Augment «r auf. Uebrigcns wird mati
b«ch dem Muster der II. und kni nach dem Muster der III. Deklina-
iion gebogen, wie folgt:

Einzabl.

S. WaS oben über den Dativ, Bräp. und Jnstr. des Plu-
^!s I. und II. Deel. (i. §. 8, !i und §. S: 7) gesagt wurde, gilt
"m »llgemcincn auch hier für dic III. Declination. Insbesondere haben
Mir zu bemerken, daß dic vorerwähnten drei Endungen in den Pro-
^nzialismen auf im , im», jam , gami , .jama und ma ausgchcn.

§ N.

Don dem Dual oder Z w c i z a h l.

Ob denn dic ilirrche Sprache einen Dual besitze, darüber zwei-
stilen und zweifeln noch diejenigen, welche nicht recht begreifen, was
dknn der Dual sei, und denen die Natur der slawischen Sprache
^-rhaupt und der ilirischcn Mundart insbesondere ein fremdes Feld
'0. Uebcr diese» Gegenstand werden wir ans einem anderen Orte aus.
stihrlichcr handeln, jetzt wolle» wir nur kurz berühren, daß der Orga.
"ismas der slawischen Sprache in allen Dialekten gewissermassen stc-

58«

revlypisch nur noch fü:- jene Gegenstäncc diese wunderbare Zahl erhal¬
len Hal, weiche in der Ralur doppelt oder paarweise nebeneinan¬
der bestehen, als: zwei Augen und jweiOhrcn im Haupte, jwci
Hände und zwei Füsse im Leibe. Auf diese Weife durften dann
analogisch auch andere Namen gebogen werden, welche paarweise ne¬
beneinander zu stehen kommen. Die Zwei zahl wird in einigen
Wörtern auch ohne Zusatz des Zahlwortes für das männliche und
sächlichcGcschlccht stv» und für das weibliche Geschlecht tle-e
verstanden, z. B. «üi, Augen, uni, Ohren.

Es ist bereits oben (s. §. S, Nr. 7) erwähnt worden, daß in der
Zwcijahl: Nom. Ace. und Vor. dann Gen. und Präp und
Ictzilich D at. uns In st. durch alle Geschlechter und Deklinationen
gleich sind

Wir haben demnach für die Namen des Duals drei Deklina¬
tionen ausgestellt, und zwar für das männliche und sächliche
Geschlecht eine, und für das weibliche zwei, wie folgt:

I.  Deklination.

Männliche Sächliche

AI. sk. V. sUtuu», buk» puls»

k. t»i-, - boküb -

1>. I. suluniui» , buuitu» pulsim»

Anmerkungen.

1. Vor in>» >s- h 3.) wird verwandelt:

x in 7.: I ux , rurim»

I> ,, n: <lul>, <Iu»siu»

k „ vuk, vuuiiu»

Auf diese Weise wird in den Provinzialismen der D«t. Präp-
und Jnstr. des Plural« für das männliche und sächliche Ge¬
schlecht gebraucht, und so stellte sie auch Herr Vuk Hilus. li»i-LÜ7.ie
als Sprachlehrer auf. Ileiliü zweifelt, ob denn diese Form für den
Dual ausgestellt werde», und ob sic ir in derLitcraturspracheEingang
finden dürfte. Siehe dessen ..Grammatik der ilirischcn Spra¬
che". Agram 1842. Z w citeA u fla ge.h§. 21, 34 e>, 41, «3, 73. u. 74.

2. Der Genitiv und Präp. des Duals haben sich in der
ilirischcn Sprache für das männliche und sächliche Geschlecht all-
milig verloren, und nun gebraucht man statt deren den Nominativ

587

I Illi« , Hände
rulculi
ruknuis.

V
!' -n.

^lklbcn Zahl. In kulmiüiüschcn: „ki-uulun »uetumnsl««". 2s-
1795. S. 75 fand ich dennoch den Genitiv boküfi: „vis
^stvi II,„ ^1-oLili» vönünu, vko Iiulculi Ii8tn lniiesv , welches
oben als Muilcr auch aufilcllc.

st Der Dat. und 2 nstr. männlicher und sächlicher Na
endigen in der alten oder kirchenslavischcn Sprache nach Härt-
en auf oma, und nach Mildlingcn und Wandlingen auf
Wir gebrau sten sie letzt auf nun ohne Unterschied.

II. D ec li n ation.

Da» Muster des Duals erhielt sich noch am besten in allen tla-
H^chen Dialccren im weiblichen Geschlechte und zwar in den vier
k "ttcrn: u»x«, nult« , 0<:i, um, welche folgendermassen abgcän.

werden t

V. noi;«, Fusse
i'r. n,>uuil,

' ' ItUKNIUU _

. l'uti»! i-uIiLinn, !>!, tru/.i NOČNIN». sEin Sprichwort, weiches
iu sagen pstcgt, wenn man Jemanden eine Sache leiht, und sie
^er nicbt juräck bekommen kann).

III. Dcclination.

V. nüi, Augen um, Ohren

oäluli uäiuli

veim» umiu«

Diese Muster, in dcrEinjOhl sächlichen Geschlechts: <>!<>>, ul>o»
^gingen in der Zwei ja hl in s weibliche Geschlecht, und somit
,">Sen sie sich zu der III. AbändcrungSart. Achnliche Fälle findet man
in anderen slavischcn Mundarten und namentlich in ter slowc-
j ^tn, n,o die Namen in der Einjahl des sächlichen Geschlecht»
^'rZwcijahl in das weibliche übergeben, als: «Ivö Ivte
stv« Ist»), zwei Zahrc: <lvi: «lpstv« <statt <lvi> strstvu, clurvu
sthrvuls), zwei Stuck Holj: elvü «luv« (statt clva nlovs),
Buchstaben oder jwei Wörter.

Bach den Mustern »öl und um <in der slowenischen Mundart
ususs) könne» auch folgende Namen eluniiter gebogen wcr-
' pui ni, plui-i und unll.

.v«

IS
Bom Beiworts.

In der ilirischen Sprache «erden die Beiwörter auf zweifach!
Art abgcändert: als Hauptwörter und als Fürwörter, und
zwar in allen drei Geschlechtern.

I. Als Hauptwörter werden die Beiwörter abgcändert. wenn
sie die Eigenschaft eines Dinges und zwar auf die Frage: llullov?
(was für einer ?) für da« m L nn l i ch c: lealiovs? (was für eine?)
für das wei bliche, und sissiovn? (was für cineSN für das fach'
liche Geschlecht bezeichnen. Solche Beiwörter endigen im männli¬
chen Geschlechte auf einen harten oder einen weichen Mitlaut
(oder auf den Selbstlaut u, welcher der Euphonie wegen aus I ge¬
wandelt wurde: topu» statt tupali z. B. tvünst, mesiun, tnpa",
vruö st rüst fein harte«, weiche«, warme«, heiße« Brot); im weib¬
lichen Geschlechte auf den kurzen Selbstlaut im sächlichen Ge¬
schlechte auf den kurzen Selbstlaut «, und nach einem weichen Mit¬
laute auf z. B. z.struv rovi-st, ein gesunder Mensch; /alpara
zrna, ein gesundes Weib, /.strav» stülp, ein gesunde« Kind,- vi-uöo
mrs» . ein heißes Fleisch.

Solche Beiwörter entsprechen vollkommen den unbestimmten
Beiwörtern (sstirrtivu instrlinita) der deutschen Sprache mit den»
fragenden Fürworte: was für ein? (einer, eine, eine«!.

Ucbrigcn« werden ric Beiwörter männlichen und sächlich rn
Geschlechtes nach Art der Hauptwörter: jela» , Icrnlj, nein, pnlsii,
und lene des weiblichen Geschlechtes aber nach dem Beispiele »an
rnns abgcändert. In der Abänderung der Beiwörter tritt nur bet
Unterschied ein, daß der Nom. und Voc. Sing, gleich lauten: der
Znstr. Sing, aber bei den Beiwörtern männlichen und sächli¬
chen Geschlechte« mit im oder ium enden, während diese Endung bei
den Hauptwörtern auf nm oder «m lautet, ic nachdem sic dcnHärt-
li n g c n oder Wildlingen und Wandlingcn angchängt wirb.

Im sachlichen Geschlechte sind ebenso wie bei den Hauptwörtern
drei Endungen in der Ein- und Mehrzahl gleichlautend, d. i. der
Nominativ, A c e « sati v und Bo cativ.

In der Mehrzahl gehr der Gen. und Präp. auf ist oder iob
aus; der D a t. auf im oder irm; der Inst, auf da« lange i wie
bei den hauvlwörtcrn. In den Provinzialismen endigt der Dat. Präp

LU!»

J n st r. gstich , nähmlich auf im, im! und ima, was natürlich
gn, geheißen werden kann aus Gründen, die wir bereits bei den
Wanderungen der Hauptwörter ankührtc» (s. h. 8: Sh. 9: 7 und
'-W:S).

I. Deklination,
^änderungsm uster für die unbestimmten Beiwörter.

a> die auf einen harten Mitlaut endigen:

l>, die auf einen weichen Mitlaut ausgchcn:

500

vnuds vnnsiu vrure

I'v. (a) vrneili (j»I>)

I. vi-uci (imi , 'enil)

Anmerkungen,

Nach diesem Muster werden alle Namen gebogen, welche c'»k»
Besitz oder ein E i g e n t h u m für eine einzeln c Peri»
anzeigen und zwar:

s) männliche Tauf-und Eigennamen auf »V,
OVO oder 6V, OVÄ, ovo: Ivsnov, a, 0! poti'ov, U) o;
I>ov, L, 0, oder bsilipl^ov, !>,<>; leovlliivv, s, <>: lillllli^'
s , v, u. s. w.

I>) Tauf- und Gattungsnamen auf in, ina, in», wr^
vom weiblichen oder auch vom männlichen Geschlechte abgclei"
werden, wenn sic zur II, Abänderung der Hauptwörter gehören, !,
kistaisiniu, Misulin, budnim, )Iati!n, illiliöin, ma)öin, inatet'»'
rvnin, sestri», slue-i», vogvodin, u, >'. w,

Jrrthümlich werden solche Namen auch nach Art der bestimm
tcn Beiwörter abgeändert, welche nur den fragenden Fürwörter»
kvi, ko.j», Icoje? (welcher, welche, welches?» eigenthümlich cntspst'
chen ; aber der Sprachkenner hat hierauf seine besondere Aufmerksam
leit zu wenden, und dem Ungeübten ''einen Gebrauch nachzuschen.

II, Als Fürwörter werocn die Beiwörter abgcändcrt, «»»»
man sich deren bedient, um durch sie eine bestimmte d, h, ^»k
schon bekannte Qualität oder E i a e n sch L f t irgk»v
welcher Person oder Sache zu bezeichnen, damit man sie auf diw
Weise von der O u a l i t ä t oder E i g c n s ch a f t jedcr anderen ebe»'
falls wohl bekannten Person oder Sache zu unterscheiden vermögt
Deßhalb werden solche Beiwörter bestimmte (»djsetiv» detinit»'
imniill priduvna ir,vestna) genannt, und antworten für bat
männliche Geschlecht auf die Frage: stol? (welcher?), für
weibliche auf die Frage stoj»? (welche?), für das sächl>^
auf die Frage stoje ? (welches?)

Die ilirischcn bestimmten Beiwörter werden gerade >»
dem Sinne gebraucht wie die deutschen Beiwörter mit dem bestimmst»
Artikel:der, die, das, oder mit dem anzeigenden Fürworts
dieser, diese, dieses — jener, jene, jenes, oder Üt
werden, um der Redeweise der neuesten deutschen Sprachlehrer nam'

LSI

iukommen, — dort gebraucht wo man die Beiwörter der Deutschen,
die nach der schwachen oder neuen BicgungSform abgcändert
werden, anwendet, z. B rilrav! juusk. der gesunde Held; 7,flr»v»
den», das gesunde Weib; ralravo stete, das gesunde Kind.

Die b e st i m m t c n Beiwörter unterscheiden sich »on den und c<
stimmten durch Endung und Bedeutung: denn bei de»
Unbestimmten geht der N o m. Sing, im männlichen Gc-
ichlechtc, wie bereits oben gc,cigt worden, auf einen Mitlaut aus,
während die bestimmten mit dem Selbstlaut i enden, der gc.
tadeju der alte iVomlnativ des persönlichen Fürwortes on in der
dritten Person ist. Daher rührt auch die verschiedene Bedeutung der
bestimmten und unbestimmten Beiwörter, was sich bei den
bestimmten besonders deutlich im Gen. D a t. uns P r ä p. der
Einzahl männlichen und sächlichen Geschlechts zeigt. In der
alt, oder kirchcnst.ivi chen Sprache aber zeigt sich dieser Unterschied in
der E i n - und Mehrzahl durch alle Endungen und Geschlechter.

In der ilirischcn Sprache wird gegenwärtig der Nom. des
weiblichen und säcbl i ch c n Geschlechts der bestimmten von
de« unbestimmten Beiwörtern dadurch unterschieden, daß man
de« unbestimmten Beiwörtern eine kurze und den bestimm,
be« eine gedehnte Acccntuation beigibt. Es ist ein erbeblichcr
dbttterschicd in der Acccntuation, wenn ich z. B. frage: Kako: u /ena
^Au/.n.je tloiira mn/.a? - was für ein Weib verdient einen guten
^dann? A n t w o r t: stostra , poütena , eestna, mirna, krotka
dvxoljnttna, ein gutes, ehrliches , sittsames, ruhiges . sanfttniithi-
bes und frommes Weib. Dann: kakovo stet« milnju roditelji?
was für ein Kind lieben die Acltern? Antwort: stoliro, iinnlnü-
b», marljivo, krotko, eestno , ein gutes, folgsames, fleißiges,
banstmüthigcs, bc'cheidcncs Kind. —

Und wenn ich wieder frage: kos» je -en» floliila /.ia ,»N7»?
welches Weib bekam einen bösen Mann? Antwort: onä stokra,
stoßtena, eestna, mirna, krotka i I>oN«ljul>na, jenes gute.
Etliche, bescheidene, ruhige, sanftmuthigc und fromme Weib: dann:
stete vole rostilelji? welches Kind ist de« Aeitcrn lieber?
Antwort: ONO stoliro, ponlußno, marljivo, krotko, eestno,
st«e« gute, folgsame, fleißige, mnftmüthigc, bescheidene Kind.

SSL

Aus dcn unbestimmten Beiwörtern ist leicht die b e st i m uu
Icn zu bilden, wenn man nämlich für das männliche Geschlecht
im Nom. Sing, den gedehnten Laut i zusetzt, für das we! b > icht
Geschlecht das a dehnt <ü), und für das s ä ch l i ch e ebenfalls des
Vocal » dehnt (»>.

>1 Deklination.

Abändcrungsmust er für die bestimmten Beiwörter

kivfv zelnsv — ist siel,)

I. rstisv—imi listini)

Gleicherweise werden auch iene bestimmten Beiwörter gebogen,
welche im sächlichen Geschlechte auf st endigen, nur mit dem Um
tcrschicdc, dnß stc in. Een. sing. auf stx», im D at. aus mnn,
im Präp. auf st», und zwar in, männl, und säch l. Geschlechte
ausgcheu.

Allgemeine und besondcee Anmerkungen.

I. Die b estimmtc n und u n b e st i m m ten Beiwörter, wenn
ste dcn belebten Hauptwörtern zugcfügt werden, machen dcn Acc.
Ling, gleich dem Genitiv; fügt man ste aber dcn leblosen
Hauptwörtern zu, so erhalten ste dcn Ace. gleich dem Nom.—
In der kü st e n l ä n d i s ch e n Mundart vertritt der G e n i t > v den
Acc. auch im Plural für alle drei Geschlechter.

593

L. Dcr Dat. und Prä». Sing, des männlichen und
sächlichen Geschlechts ist bei den bestimmten Beiwörtern gut
iu unterscheiden: denn icncr (Dat.) endigt regelmäßig auf omu oder
emu . und dieser auf um und um. Dcr P r ä p. Sing, bekommt
huveilcn nach den harten Mitlaut?» statt um die euphonisirte Endung
sine. Es dürfte demnach die c euphonische Endung nicht verwechselt
»erden mit dem D a t. Sing, und umgekehrt der D a t. mit dem
Präpositional. Diese linvnlia kann nur den Dichtern gestattet
»erden.

Der Dal. und P rä p. dcr b c st i m m t c n Beiwörter weid»
! üchen Geschlechtes wird gewöhnlich statt der u n b c st i mm-
>rn gebraucht, und im Gcgcnthcilc stnd in dcr slowenischen
Mundart dieselben Endungen in der yauptwörtcrlichen Form auch für
i sie b c st i m m t e n Beiwörter gang und gebe.

3. Dcr Inst. S i n g. für das männliche und sächliche
Geschlecht endigt auf im oder ium? cs diirftc daher diese Endung statt

v r ä p. nicht gebraucht werden, wie cS leider in den Provinjia-
s»men zu geschehen pflegt.

ä. Das sächliche Geschlecht hat drei gleiche Endungen ? den
om. Ace. und Vor. im Sing, und P l„ das,tv c i b l i ch e Ge¬
schlecht aber nur im Plural. Der Ace. PI. ist für das männl i-
chc und weibliche Geschlecht gleich.

> 5. Den N o m P l. dcr bestimmten Bciw. unterscheidet man

I ssrch glic Geschlechter von den unbestimmten dadurch, daß man
^rsen eine geschärfte Aceentuation beigibt z. B. 7,<liävi I.iusti <ge«
""de Männer), /.strnvu /.nun lgcsuude Weiber), 7,<Iräva «tust«
gesunde Hcerdcn), — und ienc in dcr letzten Silbe dehnt, j. B. 7,<Ira-
liusti chic gesunden Leute oder Männer); r.sti-avü /.<no tdie ge«

ilniden Weiber), /.strava nlasta <dic gesunden Hecrdcnl.

i> Jene Beiwörter, welche im Nom. Sing, männlichen
^rschlcchts auf x, st, st, endigen, z. B stlax, ul,o§. vinvst ,
"dulast ? plai>, null, u. s. w. wandeln im ragusanischen Dialekte im
"str. S. und in allen Endungen des Plurals vor l

das ip in stlari, usta/i

„ st „ e: visoei, stratci

„ st n : plani, nuni,

st B. V oni, stiust n« stngu m » » 7, i ,

M

M

8trak od ni n n r i e Ii i «ni tai pe. (Iu n d nIie Osm. I. K.

u vis o eie k A»n»!i varile

stiajpiie oxnjeni tries udavi. (iund Os. I. 2.

— Iloniet bo je «v» ndluka

I»uxn rdvavje s k v ate i eIi inukaii. O n n d. 8n7.e I "

— Oelvvom te sIa <1 e i e ,» li uje. O u n <1. 8ur.e II. 25.

7. Der G e n. und V r ä p. des Plurals endigen auf ili s»
ieli bei den bestimmten und unbestimmten Beiwörter"

8. Der Dat. und P r ä p P l. sind verschieden: denn derDai'
der bestimmten ud unbestimmten Beiwerter endigt auf
oder iem, und der I n st. der unbestimmten auf i, der b e stim^'
tcn aber auf inii oder ie,ul. siicraus ist ersichtlich, daß icnc
Provinjialismcn solgcn, welche die Regel aufstcllcn: daß der D" '
Präp. und Inst. Pl gleich auf ini, iiui, imu oder ieni, iv>'"'
ieni» endigen.

s. Nach dem Muster der bestimmten werden auch alle ander
Beiwörter gebogen .

a> welche den Besitz (possessio) oder Nehörigkcit eines gan>r
Geschlechtes von Personen, Thicrcn. Sachen, Völker, Länder. Oc^
und der Zeit anzcigcn und auf Ski , Ski . cki, 7,ki, ji , nji und
cndigcn, als : siavjanski. vomanski, xei inan.sk! , nemaeki. K"'
lianski, sii aneu7.sk! , poljski oder poljaeki, xäveki, vlas^'
ve.sk i , popovski. neiteliski, koiavsk! , kovasiki, vvaüki:
Iru/.ji, vva/.ji. »veji, 7.evji, inaejl, pasji, inisji. xoveäst'
Ko7.ji, Vikiji, p ti siji , s v Vasij!, vvakeji, kokošji, pavji, xuÄstk
puvji, kravji, savneeji, televji, '/.sirsikusiji, dsitiuji, Kiuisik'
rusiui, nn7.ni, vo/.ni, plurni, jeemeni, /okni, proseni. I>s"'
nični, k»kuvu7ni, u. s. w — evropljansk! oder evivpejsdl'
arijanski, asivisiki. amevisiki, -rvastski. eari^railski, r.a^ss
Iiasiki oker raxi ekljanski. pak, asiki, vsisiki, larsljanski, ponirku
vsviuestjski. pe.stanski. oravski. samolioiski, pv/ežki, k«"'
ki, londonski: — danji. svakdanji, pniudanji. dnevni, p"'
dnevni, polndnevni, današnji, „edeljni. ineseeni; jsodisosi
letošnji, lanjski, ovdasnji , ondasnji. lainosnji, veeni, u.i.

k) Die Ordnungszablen, als: pävvi , dvuxi, tnetjt'
«etvavti, peti, deseti, stoti, lisuei. u. si w.

e> Die Comparative und Superlative.

595

st) Die Eigennamen der Männer und Frauen, Staaten,
Ander, Provinzen und Oerter, welche auf «l»i, «Ira, nie» endigen
"nd im allgemeinen alle Eigennamen , welche der Form nach zu den
Beiwörtern gehören, z. B. Itubnovnki, »oinbinnki l»el>ii>.«lr>),
^unlelil, I,nvln)<l, I.estiiinlei, .^I<n7.)neclei (sp. dil.n-.invelii oder
^krschinczki), Lanlonl^Iei, tlennl; llartoninlea, l'»t»nlea, Ilaöle»,
l'unnka, lioi-stansk», I'ulgnl,», linnlra, I'i'Liiournk»
ioerstchc r.uinlsa d, i. Land oder Reich), »invi, I'Isiki, ^'isoliv,
Indole», Knnteik», u. s. w,

10, Jene unbestimmten Beiwörter, welche im Nom.
^i n g. mä n n. G. auf al (av , o), ei (eo, o), an , ulran , a)aii ,
'm und uk endigen, werfen dich letzte euphonische » oder beziehungs¬
weise e ab (ebenso wie die Hauptwörter, s. § 8. Nr. L) im Gen.
und anderen Endungen (außer Are. und Voc. S. der leblosen! der Ein-
und Mehrzahl im männl. Geschlechte; im w e i b l. und sächl i ch c n
Geschlechte aber vem Nom. angcfangen in allen Endungen des Sing.
Und P>. ohne Ausnahme, z. B. »!>al (<>!>»», ol>ö), »I>I», vblo, —
alirnxnl (olinuxa»), ol>i UKla , xl<>; — 7.NN l/.al), 7.la, 7.1<>; —
tt'öla» (al), svetla, tlo; stivan, vna, »t custiM, <l»a, 0! —
KiaNnn, sttia, »; — valsan, Isna, »! ISAmlran, I>na, v; —
^vabn», lina , v; — inslalian, I>na, v; — tnalaüaii, «na, v;
" stoban, I>i a , o Nnabai', l>ia, — liitan, l>»

- bislan , «tna, o, — «lastnle, stka, o: xlastak, tile», «>
hlltale, lieg,<>,». s. w.

Bei diesen also, wenn man die bestimmten Beiwörter männl
G. bilden will, muß man Acht geben auf den Gen. Sing, der un¬
bestimmten, oder auf den Nom. dcS weibl. und sächl. Geschlechtes,
i. man wirft die Vocale n oder o ab und fugt statt deren den Bo-
eal j zu, z. B. odi—i , »knuA'I-i, «veti— i, stivn-i, Lurln—i,
klastn—i, malsßn— i , stobt'—i, plilli—i, u. s. w.

Dieß merke man auch dann, wenn von solchen Beiwörtern
Hau p t-oder Z eit wö r tc r abgeleitet werden , z. B. <>»!»'—ola,
nstul»-—iti t «veil — itl, «völl-vst; I-isli—ili, bistr—ina l
^itr -ina; -.ivslm—o«t, oxlarlu—iti, u. s. w.

tt. Im Gen. u. Dat. Sing, des männl, und sächl. Geschlech¬
ts und im I n strnm. P l. der bestimmten Beiwörter wird oft in
der Rede und Schrift, besonders in den Volksliedern der Endvokal

All«

apoeopirt rnd daher von den Schriftstellern apostrophirt.; . B.

v«x' (ft. /.stravvxn), /.stravom" (ft. /.strnronni), rstravinl" oder
rstrsviein (ft. rstrnvimi oder rstrnr lemi). Dieß hat auch, schein^
cs mir, den Anlaß gegeben, daß man den Dativ unv Präp»^
ti o n a l S i n g. und gleicherweise den Dal. und Jnstr. Pl. orr^
mischte, wie bereits oben unter Nr. L erwähnt wurde.

12. Das Beiwort: vnu (in der stow. Mundart ve.s) oder prr
Metathesen der leichtern Aussprache wegen: snv, .svs, uv«! (st. rns-
v.ss, V8<:> wird so gebogen wie die bestimmten Beiwörter, die
auf e ausgchcn, z. B.

Einzahl.

?r («)8vst. ssvielli s f^.lie Geschlechter.

Inst. 8VIINI (8vre»»> i

Ebenso wird auch das zusammcngescyre Beiwort vnskulik. srn-
knliles. -sreleolilro, Gen. 8v«xnknlil>«xn und svekaliie, Dal
uvemnftnlilconni und 8vufle<stil<ni, u. s. w. gebogen.

13. linst, rnstn, rast« und nennst, nerastn, «ernst«, da es
als Advcrbium gebraucht wird, so nimmt es außer Nom. Ei US-
und Plur. rasti, raste, rast» und nerasti, »ernste, nernstd'
keine anderen Enrungcn auf.

5S7

§. IS.

Vom Dual oder Zweizahl der Beiwörter.

Die Zwcizahl der Beiwörter (Nein. Ace. und Voc. ausgenommen»
wird so abgeiindcrt wie die Zwcizahl der Hauptwörter III. Declina-
lion, z. B.

männlich sächlich weiblich

,1. V. 7,tl> ar a /ulrsvu /ilrsve

K. I'r. 7,«Ii Äviuil

I 7nlravi,i,a.

Anmerkung. Der Gen. und Präp. des Plurals auf ii, ist
gebräuchlicher als jener des Duals auf iul>, so wie im Gcgenthcil der
Letztere oft statt des Ersteren gebraucht wird, was keineswegs gebilligt
werden kann.

14.

Von der Steigerung der Beiwörter.

I. Die slaoischcn Grammatiker lehren größtenthcils, daß der
komparativ von dem Positiv der bestimmten Beiwörter ,
d. i. derjenigen, die im Nom. Sing, des mein nl. Geschlechts auf
> ausgchcn, gebildet werde, wenn man nämlich für das männl. Ge¬
flecht die Siibc.il, für das wcibl. ja und für das sächliche gs
HGgt, j. B. /.strsvi, 0 0 m g. 7,<I> avi—ji, 7,stravi—i», r<li a-
>i - jn.

Wir aber, um allen Ausnahmen zu begegnen, welche sehr zur
Verwirrung fuhren. lehren hingegen ganz einfach und natürlich: daß
L«r E o ni p a r a ti v von dem Positiv der unbestimmten Bei¬
wörter d. i. derjenigen. welche im männl. Geschlechte auf einen
Vlitlaut ausgehcn, wovon auch Bildungen und Ableitungen anderer
Vedethcilc geschehen, gebildet werde folgendermaßen: man fügt näm<
für das männliche Geschlecht die Silbe .ji, für das wcibl.

und für das sächliche.je, oder — sollte dieß der Wohllaut cr-
^ischen, — für das männl. Geschlecht ii oder i.ji, für das wcibl.

oder i.j!>, und für das säch lich e is oder >i«. Der Euphonie hal-
h" gehen aber lieber auf ii, ia, ie oder i.ji, i)» , iss folgende Bei¬
wörter .-

5Stt

L) welche auf die L i p p en l a ut e : n», b, p, v, endigen , ,. B.
piton»: pitomii, pitainis, pitomie «lsl» «isliii, in, je>
t u p: tupii, is, ie; ?. siesv: rsirsvii, is, ie; r i v: Livii, is, je:
8uv ssiatt s ul»): 8uvii, is, i»' u. s w.

Einige »on diesen, wenn sic im Eomparativ fi erhallen, nehmen
auch die Epenthese I vor fi, fs, .je auf, mit welcher sie in eine Silbe
«erschmelzen, z, B, 8lsl>: «lsksii, sis sie, — tup: lupsii, sis,
sie; Liv: Li vif» , Iss , sie; 8>iv: «uvsii, si s, Ij <:, u. f. w. ss-
3, Anm. 5,)

b) welche auf die Zu ng en l au te : I, n, e endigen, z, B. t o-
p s I (topso): toplii, is , ie; l> e l (div) : kelii, i», ie; e ar»»,'
esruii, i» , !e; I» e8 » u : Iie.anii, i», ie , I» r s I> s »': Iiesbrii,
is , ie ; v 8 t sr: ositrii, i», ie, u. s. w.

Einige wieder von diesen und ähnlichen, insbesondere welche aal
l und u endigen, verschmelzen gerne mit ,jl , f» , fe in sii, sis, sie
und isii, njs, ufe, bei welcher Gelegenheit, wenn vor ihnen eins
zu sichen kommt, solches in 8 verwandeln (s, §. 1. Ne. 9), z. B.
1»el zliin): liesii, sis, sie; siel» ei fsiesiev): sielisii, sis, sie-
— c s e n : eärisii, nfa, nfe ; I» e 8 s n : Iieäisii , »sis , »sie ; t ö'
8 »n: tesillfi. Isis, »sie; lsasu: l»8isii, »sis, »sie.

L Die u n b e si i m m t e n Beiwörter, welche auf si und t endi¬
gen, machen den Comparativ lieber mit fi, fs, fe, wobei sic in »si>
tj verschmelzen, z. B. inlssi: »nlsisii, »sis, «sie, tvüesi: tvs»'
sifi, »sis. »sie; ifut: siusii, sis, sie, u. s. w.

Sollten Beiwörter mit dem Ausgange auf t vor diesem ein '
haben, io verwandelt sich solches in 8, z, B. evs i-8 t: evsi'ssii«
«sis . «sie eru « t: Uusisii, sis , sie , u. s. w.

Das Beiwort rssi nimmt den Eomparativ auf ii und .ji: rsäi»
und rsesii. Da» crsicre scheint jedoch gebräuchlicher zu sein.

Beiwörter mit dem Auslaute auf t, wenn sie zwei-, oder mehr¬
silbig sind, nehmen lieber ii als fi auf, z. B. « ü i si i t: «snsiitil-
is, je , v I» i I s t: obilstii, is, ie.

3. Jene Beiwörter, welche auf <si und e--si endigen, nehmen
vor der Bildungssilbc fi, fs, .je eine scharfe Accentuation, j,
r i sif : »isisii (man schreibt gewöhnlich risifi); vrue: vruefi und
vruei vrucci).

!»!>9

h. Diejenigen Beiwörter , welche auf 7. endigen . verwandeln die.
"°r ji, ji», jv in L, z.B. I'ärr: kärLji, -ja, Ljv oder I>ar7.i, La, Le.
si. I.osi, s, e ha! loSii, is iv.

6. Jene Beiwörter, welche auf: K , Ii , k ausgchen , verwandeln
. H. I. Nr. g) vorder Bildungssilbe ji , ja, jv

in :.: >ira§: »ira-ji, Lja, Ljv, oder siraLi, La, Lv.
sinA: siuLji, Lja, Ljv, oder siüLi, La, Le.

Iilaz: siia/ji, Lja, Ljv oder IiIaLi, Lr», Lv. Auch bläLii,
ia, iv.

" >> „ «: Kiui»: xinäji, «ja, «je, odcrKlüSi, «a, «v.
«nl>: «u«ji, «ja, «je, oder «ü«i, «a, «v.

Wo in den Provinzialismen das !> in v vcrwan-
dclt Ivird, dort >vird auch giuvii und «uvii oder
auch xluvlji und «uviji gesprochen (wie oben un¬
ter Nr. 1. a. erwiesen worden.)

'-le ,. v : j a k: javji, eja, vje, oder javi , ea, vv.

prv k : prvvji, eja , vje, oder previ, ea, ce.
mlak: lulavji, eja, ejv, oder »ilsci, es, ev.
mark: marvji, eja, ejv, oder märei, es, ve.
jvsinak: jesinaeji, eja, ejv, oder jvsinavi, ea,
ev (s. j. z.)

7. Beiwörter, die auf ak und ak endigen, werfen diese Silben
und richten sich dann nach den obcnangeführten Regeln in Hinsicht

ihrer Stammsilben. So isi zu merken:

a) wenn die Stammsilbe auf die L i p p c n l a ute endigt, gilt die
^egel unter Nro. I und a), d. i. sic nimmt vor den Lildungssilbcn
ü, ja, jv. die Epenthese i auf z. B. si »> I>—v k : sindlji, ija, Ijv ;

bjsind in der Stammsilbe Zungenlaute: I, i>, so verschmei-
irn diese mit der Bildungssilbe ji, ja, jv in iji, lja, Ijv und nji,
»ja, nje, z. B. siai—vk: sialji, Ija, Ijv;—lau—ak: tanji,
dja, ajv, n. i. w. — «ir—ak hat den komparativ: «irji, ja, je
lind Siri (üirri), Sira, Sire, wo da« j mit r zusammenschmiljt und
in ihm virtualitvr enthalten ist.

e) Wenn die Stammsilbe auf <l und t auilautet, so verschmilzt
Wit der Bildungssilbc ji, ja, jv das ti in ilj und t in tj -- v, z. B.
nlasi- »k: «ladji , sija, sije;—k r at—ali : kralji, tja , tje.

8U<)

Und wenn vor tj ein « zu sichen kömmt, so wird cs in 8 verwandelt
<s. § 1. Nro. v): L88t—ost: Lvntji, 8l)s, «tjc.

<l) wenn die Stammsilbe auf x und L endigt, so wird beides »or
der Bildungssilbc ji, gs, jo in ä verwandelt, z. B. lax-sst: Ia7.)>,
Ä» , Lgo oder la/.i, LS, L6 (auch laxlji, Ijs, Ij«>: — niL—sst:
nlnjl, L..js, Lg6 oder »iÄ , LS, L«: — II L—ast : UL)i, Lga. Lj 8 oder
si/,i, LS, L8,— VI8— ost: Vinji, 8ZS, 8,jo oder v)8i, VI8S, viöe-

Vitsk jedoch nach Abwertung des euphonischen s behält das
st und nimmt für den Comparativ stakt .ji das doppelte ii an, als:
vitstii, leis, stio. Einige wieder, besonders in der ragusanischen
Mundart, die auf ost ausgchcn, verwandeln das st in st als: /, o 8 l ost:
L88tostil (si. L88(jl>. So hat auch 2'orust: ^orstii,

8. In der slowenischen Mundart, so wie in anderen nord-
slawischen Mundarten wird der Eomparativ statt mit )i , .ja, jv ver¬
mittelst 8i, 8s , 88 , oder, wenn die« der Wohllaut erheischt, mit
881, 88S, 888 oder 6g8i, <!.j8s, 1^88 gebildet. So sind auch in der
ilirischcn Sprache einige Beiwörter mit der Bildungssilbc ssi gewöhn¬
licher, als: most: iuost8i, 8n, 88 (man sagt auch loosti.jl, !.js, (je),
Isst: lakssi, üs, sie; — I ö i>: löpüi, 8s, 86 (man sagt auch Issplji,
l.ja , Ijn : aber löpnl ist gebräuchlicher).

8. Einige Beiwörter sind wieder im Eomparativ ganz unre¬
gelmäßig, alS- <1 oliar: bol.ji (in der slowenischen Mundart liosjm):
Lso <LsI): Kni)i oder xoi-l: erlist: voc.ji oder vv<:> (in der
tlow. Mundart vost.si); >11 s o (mal, nialoii): Iiiaoji (slowenisch
niaogal oder nirnjiii).

1t). Der Superlativ wird heutzutage wie in allen slawische»
Mundarten (die russische ausgenommen), so auch in der ilirischcn
Sprache mildem Zusätze naj vom C o m p a r a t i v gebildet, j. B.
Lllrar: Lllrarü. Superlativ: iiaj/.,Ii svil ; <l»I>ar: liolji.
Superlativ: iiajssolgi; Lao: Korg'l, osj^orji; vi.8 ost: vstgji,
vistjviugi, u. s.'w.

Wenn man dem Positiv die Partikeln : pro , v olo, väl Io , gasto
»orsetzt, so wird dadurch auch der Superlativ gebildet, aber ohne
Vergleichung, j. B. preilol'i l, i'i olils^i lin^; ,,i 88völli, pre-
ösatiii ^v8po<Iili; V8>8 po8t8ii öovstst rarlu ilussi a Lviia > jasto
PO8>U81>N stotv.

> -> e st a n a e n t schrcibeu einige auch g e st a n n sni: aber wir
kolgcn dem ersteren,- weil gest»»av.nt der Etymologie nach aus
stnstan sna «leget (g'estttN I>u(st)eg(e)t) durch Berkürzung
^tftandcn ist. Die Ragusaner und Herzegowiner sprechen und
lchrciben . g'estaneg, stvaneg, tninen, u s w.

§ t.>.

Vom Zahtworte.

Es gibt in der ilirischcn Sprache fünferlei Zahlwörter

a) Grundzahlen:

l>) Haupt wortszahlcn;

e) Ordnungszahlen:

Bcrviclfältigungszahlcn und
Ncbcnwortszahlcn.

SM

II. Daß die Eomparativc und Suvcrlativc nach dem
Diuftcr ter bestimmten Beiwörter abgcändcrt werden, ist bereits
eben § iS Nro. 8 und e. erwähnt worden.

Anmerkung. Es versteht sich von selbst, daß jene Beiwörter,
dst nicht verglichen werden können , auch nicht gesteigert werden. als
biatan, neebain, stüeven, Konten, xvor.sten, u. s. w.

<I>
e)

I. Grundzahlen (imena Itiogna o.nnovna, eai ilinalia),
Stiche auf die Frage , koliko? (wie viel?) eine bestimmte Zahl bc-
!^chnen, z. B. gestalt ll), stva (2), ti i (3), eetii i (ß> , pet (5),
sk), neham (7), onsi» (8), stevel (8), «leget (10), gesta

») tit), stvanae.nt (IS), lrinaent (13), eetainaenl (l»>,
^lnae.nt (15), .neglnae.nt (IS), .nestamnasnt (17), onamnaegl (18),
."'elnaegt (18), stvaste.net (SV) auch st vast ent und «lvaent.
'bste.net > gestalt (Sl), stvastenvt i ckva (SS), stvsste.net i tel (S3)
s w. tri st eget (38) — auch lriste«t und ti-legt , — teistegel
^stan (31), tnisteget i stva (3S) u. s. w. e e tü i-st e.n e t (4V) —

celän—ent, eetanste.net i gestan 4I)u. s. w p et st e g e l (58),
/btsteget (68) —auch ge.net,— g e st a m ste.net (78), unam-
,^et(88), stevetstvget (88), nto (188)—auch Hauptwörter.

stotina, — stvenla oder stvv stoline (S88), ti-inta oder tei
. "li»e (388), eetini .ntu oder eetiei .ntotine (488), ,>et .nto oder
»tolinalt (588), ge.nt nto oder ge.nt .ntotinalt (668), .nestam

cur

alo oder »estam alotiiiab <7(X», ouam 8lo oder uuam -ilolinab
I80U), «levet alo oder «levet stotinali lSUV), tisuca') auch
Iiilgust«« tlvvO)—ilo>v. serero, — «Ive tinuce oder Iliisaile lMüb)>
!i i tiau«-« oder biisa«Ie (liUOül, eetir li.-i««>-<! oder listja«!« s'lüvü)-
piet lmucab oder Iiüsailab lövvU» u. s. w. bis tialicatiuucatl
oder miiion, auch miliun (1,ÜUU,VM), stva, tri, celili milina»!
pet, äeat miliunail, u. s. w.

Anmerkungen.

1. Die bciwörtcrlichc Zahl: jeilan, jeilna, gestao (ein, eine,
ein) wird so abgeändcrt wie die bestimmten Beiwörter iu de«
Ein- und Mehrzahl (s. Z- IS. II).

r. Itva (für das männliche und sächliche), «Ive (für das wcibli'
chc Geschlecht) zwei, ebenso ob», ob« und obailva, ttbvilve (auch
okoilv». obostve) beide, gehören zur Zwcizahl, und werden fot'
gendermasscn abgeändcrt.

X. .4. V. «Iva , «Ive : ob» , ob«

<!. I'r. ilviuli »binb

I> I. «Ivema obema.

Der Gen. und Prä p. : D at. und Z nst. werden gewöhnlich u"
weiblichen Geschlechte für alle drei Geschlechter gebogen. Sonst stM
man für das männliche und sächliche Geschlecht im Gen. und Pr»p-
stvub sagen sin einigen Provinzen, namentlich in der kroatischen L»'
nal. und Aarlstädtcr Gränze, dann in dem Küstenland«: und Dalmatstu
sagt man auch stvaju oder «Ivasub, zweier); im Dar. und I»st¬
ader spricht man auch «Ivoma und «Ivam».

Z. I'ri, drei und celiri oder eetir, vier, wird größtenthei"
wie «Iva und oba im Dual gebogen: in der slowenischen Mundart
hingegen wird tri und celiri im Plural abgeändcrt. Ebenso ans
stva, z. B.

Hs. «X. V. «Iva, stv«; tri, cetiri

ti. I'r. stviii sstveii) trib, cetirill

') 1- i u <: » ist eia zusammcngc«'cßtcs Wort aus stvuet und «t?
loder Gen. PI n»t) d. i. zehn Hundert---- T a u sc n d. RuM"
beißt cs ti.-zuüca und tl.-isuäc», polnisch tvaaic hsp. tißoui)-
bihm« ch d. i lcchisch liuic. Heutzutage scheint an der Save E
Donau da« bils»«l» «aus dem Griechischen -lce.co-) gebräuchlit"'
zu sein: hingegen li.-mca im ,«ustcnla«:dc.

«03

I». «vini (stvem) trii», eetlrim

Inst. stvinii (stvemi) trimi. eetirimi.

I»va, stre: lri. ««liri werden immer mit den Haupiwörtcrn im
Nominativ des Duals für alle drei Geschlechter lstva für das männii-
ü)c und sächliche, stve für das weibliche Geschlecht) und in allen En¬
ingen, ja selbst mit den Vorwörtern unabänderlich gebraucht;
"icht aber im Genitiv, wie einige Grammatiker, denen die
ö°rm des Duals unbekannt war, irrthümlich lehrten, z, B. »Iva eo-
^l»a (zwei Menschen), tri liärsta «.drei Berge), eetiri »letela
^"tcr Kinder)! »Ire -,e»e (zwei Weiber), tri kuee (drei Häuser),
^tiri salinlie (vier Acpfcl); lrust stva lirata (bei zweien Brüdern),
breko tri xore (über drei Berge), sa öetiri »o§e (mir vier
Mützen), u. i. w.

Die Zahlen: pet, fünf, sest, sechs, »estru», sieben, u. s. w.
">»nn fle mit den Hauptwörtern zu stehen kommen, werden auch nicht
?tbogcn, selbst mit den Vorwörtern nicht, nur Laß das Hauptwort
btuncr im Genitiv des Plurals vorkömmt wie bei der unbe-
mmt en Z ay l—oder bei N c b e n w ö r t e r n, als: nuioAv, viel;
b'ai«, wenig; stostrr, genug, u. s. w. - z. B. pet junäkal, lfünf
^tldeni, sest LÜlluli (sechs Weiber), sestam selälr (sieben Dörfer),
" s. w. bis st vast es et. Von stvastesel, tristeset, eetärsteset,
bdlsteset, slo u. s. w. an, wird das Hauptwort mit den Zahlen
^va, stve, tri, eetiri wieder in dcr Zwcizah i gebraucht, z. B.
^rasteset i gesta» «»vek (ein und zwanzig Menschen), stvastesel i
, i lri, i eetiri eoveka zwei und zwanzig, drei und zwanzig,
vter und zwanzig Menschen), st v a st e s v t i p v t Ig » st i i> (fünf
zwanzig Menschen), u. s. w.

In der slowenischen Mundart werden alle Zahlen so gebogen wie
lri und eetiri , z. B.

V. pet, sest, sestam , »leset, u. s. w.
petil), sestili, sestmil), steselili,
pelii», sestim, sestmim, steselim,
^sl. petimi , sestimi, sestmimi, stesetimi.

Aber in der ilirischcn Litcralursprache par exeellence d. h. in
^tr scr bi sch, k ro a t isch en Mundart werden die Zahlen unabän-
"trlich gebraucht; sollte jedoch erforderlich werden, daß eine von den
Olsten jw Genitiv, Dativ, Präpositional nd Instrumental siebe»

«04

so wird für das männliche Geschlecht statt stva die hauplwörtcrlichc
Zahl stvojica; statt tri: trojica: statt četiri : cetvvrlca oder äe-
lverlca; statt pet: petorlca oder peterica u. s w. gebraucht.
Das Hauptwort, welches mit dvojcu, trojic», četverica, pe-
torica, u. s. w. zu stehen kömmt, wird im Gen. dcS Plurals
gebraucht, als : stvojica, trojic» , u. s. w. jnnakail, «račast . ho-
pačail , u. s. w.

4. Die h a u p « wär t e rli ch e n Zahlwörter: stvnjica.tr».
jica, pcloric», sts»etnrica, u. s w. dann «lotili» (Hundert) und
tirnic» oder Iiiijasta «Tausend) werden nach dem Muster der II. W
änderungsart gebogen, d. i. wie rcn» und kraljic» <dcr Boe. n.)m<
lich in r.n und ce.)

— Wenn von dem sächlichen Geschlechte gesprochen wird, oder
vom männlichen und weiblichen zugleich, oder von allen dreie"
zusammen, so gebraucht man:

lt. Die yauptwörtcrlichen Zahlwörter (»amoxtojn».
»nknlanlivali») oder uneigcntlich die Berthe ilungSzahicn
(stinlriinitivn) statt der Grundzahlen, nach welchen immer der
Genitiv des E o ll e c t i v s oder der G c n. des Plurals folgt z. B.
stroje lie zwei), troje sic drei), četvero oder četver« (je vier),
petera, steeloro, »estinoro, oumor«, stevelorv, stesetor».
jestsnaestoro, stvsnaestoro, u. s. w. stvastesietoro lie zwanzig),
tristenetora lie dreißig), četarsteietorn <ic vierzig), petstexrtoro
(ic fünfzig), stevetstesetvro fie neunzig), nloter» (je Hundert) stv»-
steset l jestno <jc zwanzig und eins), tristenet i stvuje (ic drcißis
und zwei), četarsteset i troje (je vierzig und drei), petstenet i ev-
tvero lie fünfzig und vier), ßerckstenet i petero (ie sechzig und funkst
u. s. w. — z. B. na^ ilvoje. unser zwei oder ic zwei von uns (man
kann darunter einen Mann und ein Weib verstehen, oder auch zn>r<
Kinder): i>»s troje, lunser drei, Mann, Weib und Kind), stroje
jaj»I> ltwci Eier), troje celj»sti (drei Individuen), četver» pr»'
easti (vier Ferkeln), petero piiičslz (fünf Hühnchen), steneler»
xovestaii >zehn Stück Rindvieh), stvnsteuet l jestno povest« «ein
und zwanzig Stück Rindvieh), u. s. w.

Diese hauptwörtcrlichen Zahlwörter oder Distr ibutiva wer'
den nast, V ul, also dcklinirt:

> .4. X. stroje, troje, čelvoro

«05

ti. dvox» lroxa, öotvoi^a

I>. Inst. dvoma (MO) tromalmofstotvorma (mo)

k. (o) dvoma trama öetvorm».

, Noch dvoje wird obojo und okodvoje gebogen ; noch trojo
^vetroj«: alle übrigen aber werden nach öotvoro deklinirt.

In der Mehrzahl werden alle diese Zahlwörter so gebogen, wie
bestimmten Beiwörter, nnd werden für alle drei Geschlechter
.'^"ucht, als jodni konji lein paar Pferde) dvoje vile ljwci Heu-
ein!, troja vrata <drci Thürcn), u. s w.

,, II>- Ordnungszahlen lrodna, ordinalis), welche die Stelle
j^./ Dinges in einer Reihe angcbcn auf die Frage: koi, koja, ko-
^r den Singular . und Koji, Koje , koja? für den Pluralz. B.

va, o (der, die, das erste), druxi, xa, o (der, die, das
h , tretji , tja, tje (der, die, das dritte), eetvarti (der vierte),
nesti , «edmi, osnii , devot!, deseti, dvadssoti, tride-
öetärdeseti, petdeseti, «tot! (der Hundertste) sto i parvi
bändert und erste), sto i druxifder hundert und zweite), u. s. w.
h/?boti lder zweihundertste), dvö sto ili dve sta oder dvv stoti-
(der zweihundert und erste), tri sta ili tri stotine i
lder dreihundert und zweite), eetiri stotine i tretji (der
hundert und dritte), pet stotina!» i peti lder fünfhundert und
ßy u. s. w. tisnöi (.der Tausendste), dvotisnei (der Zwcitauscnd-

K w.

llr bllle Ordnungszahlen werden gebogen nach dem Muster der be-
nit e n Beiwörter durch alle drei Geschlechter und Zahlen.

s!in . D'c V črni c l falt i g u n g s ,, h l en (umno/.na, innlti-

, ^a), welche antworten:

dst bl "ui die Frage: kolikoxnii oder kolikustrnk? lwie vielfach ,
bWtig?) j. B-jodnvKnt» (einfach), joilnostruk (einfältig),
(zweifach), dvostruk (zweifältig), troAul, (dreifach), tro-
>i,) ^beifältig), stetvoroxnk (vierfach), stolvorustruk (vlerfäl-

kr

^»f die Frage: kolikovarstan ( (wievielerlei ?), z. B. jedno-
leinerlci), dvovärstan (zweierlei), trovärstan (dreierlei) ,
^bovärstan (viererlei), petorovsrstaa (fünferlei) u. s. w.

b'rse Zahlwörter können nach dem Muster der bestimmten
bestimmten Beiwörter abgcändert werden.

KN6

V. N eb c n w ö r t e r l i ch e (prislovna, aLverbialia), iveikd^
antworten auf die Frage: .

s) koliko pulst, ? (wie viel Mal) V. .ieLsn put (ciamao-
Lva, tri, Lelin put oder puls liwci, drei, vier Mal) pet,
se.Lam, «sain, Level. Leset putal, oder polili u. s. w.

Statt jeLan pul sagt man auch n e bc n w ö rt c r li ch: ,

oder .ieLnoe, und bei den alten ragu'anischcn Schriftstellern
man auch Lvss lli. Lva puts), lriä (ll. lei puls), Letiris ist, ' .
lini puls), petin st. pet pulsli) sentis (st. «ent pulsli), "
(st. «eLain pulsli), osno« (st. ««sm putsli), u. s. w. ,

In der slowenischen und kustcnländischcn Mundart sagt man .1^
krst (st. geLan pul), Lvakrst, trikrat, cvlirikrat,
stokrat u. s. w. stall: Lvspul, lripul, Leliriput, pelpul
pet pülall, «topol oder «tn ..

Bei den allen ragusanischen Schriftstellern findet man auch
krat (st. inooxkrat oder Ivnoxokral), koiikrsl (st. Kolik
oder kolikokrat). ,

I>) koi put oder kni Kral? (welches Mal), j. B. parvi, l
xi, tretji, Ltvsrli, peti pul oLer Kral u. st w.^Eo
man statt jeLan gut auch jeLnoin zu sagen pflegt; so sagt man
pärvoi», Lruxnm, lrel.jom, eetvärloi» , petom, u. st .
der flowcnischcn Mundart il auch das pärvie, LruxoL,
LetärtiL, pell? u. s. w. gebräuchlich statt: psrvo, Lruxo,
Lelvarlo, peto, seslo, u. s. w (erstens, zweitens, drittens,
lens, f nflcns, sechstens). ,

Die nebcnwörterlichen Zahlwörter werden nim
geändert, so wie die übrigen Ncbcnwörter nicht abgeändert wer

Anmerkung. Eigentliche VcrthcilungszahlcNp
strifiuli vs) welche auf die Frage : po koliko? (wie viel jcdcsma^^,
wie viel von derselben Zahl icdcsma! genommen wird) antwvl
haben die Jliricr nicht in jener Form wie die Lateiner, z stst
Ioni, terni, u. s. w., sondern der Jlirier überseht dieses .filfl
Zulaye vor das Grund - oder hauptwörterliche Zahlwort der gl.
po, welche vollkommen der Partikel j c der Deutschen cntspri^ '
po geLan, .ieäns, geLno (je einer, eine, eines), p« Lv»,
po Lvoge (je zwei), po tri, p« tröge lge drei), u. st no

607

18.

Vom Fürwortc.

Man theilt die Fürwörter tr.aimena, pronominal in der iliri>
^>kn Sprache in sieben Klassen:

1) persönliche (osmima, pernonalia)

21 j u r ü ckfüh r c Nb c (povratna, reeiproea)

3) zucigncndc cprixvnjavapira, ponnennivs)

4) hinweisenbe (pnlearninea stemonnlratival

5) bczüalichc (nilnonna. relativni

6> fragende (pilaiuca. interrvxatival

7) un bestimmte (neir.ventna, inilelinila)

Von bieten sind vier h a up twö r t c rli chc (nnkntantivaliai
"ämlich: die »cissönlichcn, zurückführcndcn , fragenden und unbcstimm
dic übrigen drei aber stnd b ciw d rte rlich c Fürwörter (aü-
^elivalia).

I. Persönliche Fürwörter:

«).j»; d) ti; c) neke, st) on. ona . ona.

6U<

M c h r j a h I.

A. V, »ni «n» one

6. njii>, jili, il, .

I). njim , jim, im f

H. »je, jv (njiii. jii>. iii) > für alle 3 Geschlechter.

i'r. (nt njili

I. njimi

'II. Zurückkchrcndc Fürwörter, welche in der Rede auf
da« Subjekt desselben Satze« sich beziehen oder zu ihm zurückkchres,
als. gebe, uv und «voj , «voj», «vaje.

Don dielen ist da« erste ein persönli chc«, und das zweite cis
zueignendc« Fürwort.

Das persönliche wird für die Ein. und Mehrzahl gleich gk'
bogen, wie oben.

Da» zucigncndc: «voj, uvnj». nvojv wird so gebogen wie
mnj und lvoj, stehe unten III.

Anmerkungen.

t. Zn der syrmischcn und rcßawancr liiv.sitva, Rcssawa,
eine Provinz in Serbien! Mundart spricht man imDat. Sing, mene,
tebe , gebe (wie in den nordslawischen Dialectcn : mne , tebe <>«-
be). gebe s.gobe) statt mvni, teki , «ein.

Zn den Provinzialismen fügt man zu dem Dativ des Singu¬
lar«: mvni, tebi, nebi und de« Plural«: nama, vama, njima
al« Nachdruck die en kl it, sch en Silben: ka, ><»,-, le», v, Karen»
z- V. menili», ineailiar, menili»,.«, menili», vus, u. s. w. wa«
aber in der Schriftsprache zu meiden ist.

SOS

2. Gen. und A c c. des Singulars: mene, teste, «el,«,
stjnxa, nje, n.ju und Dat. Singular: meni, tein, sebi, nje-
"<n, n.jo.j; dann der Gen und A c c. Plural: njili, nje, «ek«
«nd Dativ des Plurals: njim, «ein wird ganz gebraucht:

a) wenn es allein oder am Anfänge zu sichen kömmt, z. B. ich
6ellc die Frage aut: stoxa ste videli? (wen habt ihr gesehen?)
Antwort: teile, dich; ujexa, ihn; nju, sic (nicht aber: tu, xa,
il>). — -peste (nicht te) «n pozvali u §»ate, dich hat man zu Ga-
geladen; ineisi (nicht mi) je pale nu um, mir ist cs beigefallcn
i. ins Gedächtnis gekommen); me»l (nicht mi) «e eini, ein ti
"" nije prijatelj, mir scheint, er sei dir nicht gewogen, u. s. w.

i>) wenn cs mit Nachdruck (per empiiasiui) gebraucht wird,
relcaa «um i teli i i njem u, da avale! «vsti xuapodari,
Zaželi druxim sturiatau stili , ich habe es Dir und ihm ge-
"*St, jcdcr wirthschaftc sür sich, der anderen nützlich sein will.

e) mit dem Vorworte, j. V. ima II mene, II nje na
s^eali, ich habe, sie hat Geld. — prijatelju! dajdi ti dans.i le
^u»i na usted, a ja eu autra I> telii na verein, Freund, kom.
"jk du heule zu mir zu Mittag , und ich komme morgen zu dir zum
Achtmal .ia ae na n.jexa aäriiim, Ä NU »ju upravo mär-
^tti, ich zürne ihm, und sic verabscheue ich geradezu. !'r e d nj exa
^jdi, peätu «i riv, in seine Gegenwart gehe nicht bei deinen Leb»
^icn mvdju ujili «e nemeuaj, da le z.lu nenadjs, menge
°>ch nicht zwischen sie, auf daß es dir nicht schlecht ergehe.

Im Accusakiv der ersten und zweiten Person wird es ganz

"d verkürzt gebraucht, ,. B. akarsti ti z.a mene oder za nie,
ja eu za teile od. /a le, sorge du für mich, ich werde gegen-
"tttig chr dich sorgen. — IVejdi ti pred mene od. preda me,
Neeu ni ja »il-uia pred teli«, od. preda t e , komme du
"st in meine Gegenwart, und ich werde nie in deine kommen. —
*'ledaj ti pred «este. od. preda «e, schaue du vorwärts.

Im Accusativ dritter Person des männl, und sächl.
Geschlechts wird cs zeitweise nach Vorwörtern sedr verkürzt gebraucht.

B. puuj (statt pa njexa), um od. für ihn; nanj (st. na lijeL'a).
ihn, unj (st. u »je§»), in ihm predauj (st. pred njexa) ,
"°r ihn, in seine Gegenwart, padanj ,st. pvd njexa), unter ihn;
^anj (st. uz, od. u/,a njexa), neben ihm, od. um ihn, nadanj
" »ad nje§s), über ihn, u. s. w. 39

«IN

Zn übrigen Fällen de« Satzes spricht man verkürzt, ms, te,
AS, )s; Mi, ti, 81; MU, )o), )u; )ii> od. ist, )im od. im; js u. s. w.
z. B. te ist. teke) rovem , a ti m e ist. mens) neeuze«, i«
rufe dich, und du hörst mich nicht. (tun xs pilu, » on zu nssluss»,
stc fragt ihn, und er hört sie nicht an. 'I'i 8i m i nsüto pripovsstao
i kur.uo, stu )im porušim; aii «um ja rustoruvio 8ve i »e-
5,'>i)um 8 8 viüe, du hast mir etwas erzählt und aufgetragcn, ich
möchte ihnen sagen lassen: aber ich habe alles vergessen und erinnere
mich dessen nicht mehr.

S. Der verkürzte Dativ: mi, ti, 8i, wird gebraucht:

») statt des Possessiven Fürwortes: moj, tvoj, 8vo) imein
dein, sein), z. B. )S8i li mi ist. mo)u) viriio mujku? (hast du
meine Mutter gesehen?) Vistio 8sm ti ist. tvv)exu) ols», (ich habe
deinen Vater gcichen). I'iüi 8i ist. u^ojemu) »tsu (schreibe deinem
Bateri, u. s. w.

d) in fragender und erzählender Weise, gleichsam als Interjek¬
tionen der Freude oder der Trauer, z. B. )eui li m i /.siruv (bist
du mir gesund?) — Xuko 8ls mi? iwie befinden Sic sich mir?) —
klsin» AOI-0, PUIM li 8i Illust»! (schwarzer Berg! voll bist du dir
des Schattens)! Kurst«« moj«, puuo li 8i )ust»! (mein Herz, voll
bist du dir des Kummers!) Kil 8UM ti 8S uupiukuo ! (ich habe dir
satt geweint!) liuü .-rum ti 8« nisstko n»8mi)uo! <Just habe ich dir
süss und vollauf gelacht:. l.epo ti )« u /.oru uruuiti, Karl
8iuvui)i po)e! (Schön ist cs dir bei Tagesanbruch aufzustehcn
wenn die Nachtigallen schlagen!) u. s. w.

g. Der Accus. des sächlichen Geschlechts ist gleich mit dem
Nom. in der E i n - und M c h r j a h l in den Haupt > und Beiwör¬
tern; nicht so in dem Fürwortc dritter Person; denn hier ist er gleich
mit dem Genitiv, wie im männlichen Geschlechte, z. B. ssto ,j« tu'
mu rislstu , t« toliko plus«? — oristiii 8U K» orl 8I8S (was ist
dem Kinde, dass cs io sehr weint? man hat cs abgcissänt (ent¬
wöhnt). — kiumo 8ts stsli toliko 8ti slivo ? — popusuii 8MO («d
habt ihr denn so viele Munition hin gcthan? — wir haben sie »er¬
schossen). i»sts 8U 8»<ia o»u krumm i stojalu 8«l» z,o tlunatu r
lturkoj? — populili i opuvtostili 8U i >, ui^oriljsni iuuitovoisi inrb
sinr denn nun jene herrlichen und reichen Dörfer im Banate und in der
-"atschta? — die grausamen Imurgcnten haben sic verheert und verwüstet).

611

L. Der J n n. Sing, wird gebraucht mit den Vorwörtern auf
doppelte Weisei » menoni und innvm (mit wirst prest mviiom und
Prada maom (vor meiner); post menom und poda mnom (unter
»ur), je nachdem cs der Wohllaut erheischt.

'ki hat im Jnstr. tekom und tokom. so sagt man auch nekom
Md »okom

6, Der Gen. des Plurals gilt in der dritten Person für alle drei
Geschlechter auf njili und jili oder ll>, man spricht in einigen Gegen¬
den auch njink, was ein Ueberrest des Gen. und Präp. von dem
»ergltclcn Dual zu sein scheint, wovon der Dativ nnv Jnstr. njima
sein dürfte; denn der Dativ des Plurals ist regelmäßig njim
"ad Jnstr. njimi.

Der Gen. und Präp. des Duals von der ersten und zweiten
Person ist bei den Kroaten und Serben verloren gegangen, wo er im
Grgcntheilc bei den Slowenen in voller Blüthe steht; denn man sagt
l"r die erste Person najii (st najiili), unser zweier; für die zweite
Person vag» (st. vajiili) vom Nom. des männl. Geschlechts ma, va;
des weibl. Geschlechts ms, ve.

Der einzige D at. und I nst r. des Duals. »Ama (uns zweien)
Md vama (euch zweien) erhielt sich vollends im Gebrauche;
dder man vermengt sic mit dem Dat. Präp und Inst, des
Plurals: Dat. nam, vam (uns, euch); Präp. 0 »an, u va»
(Mn uns, von euch); Jnstr. .» nami, » vami (mit uns, mit
Mch) auf dieselbe Weise, wie wir oben bei den Hauptwörtern
(s. 8. Nr. 8) erwähnt haben.

7. In »er oärna tiora (stkoiite nexro) sagt man im Dat. PI.
»> (st. nam) und vi (st. vam); im Accusativ ne (st. na.» und
Ve (st. VL8), j. B. pi»ao II i je Olav (der Pater hat uns gcschrie.
dtp); stokal- vi <!:III, lalika vi noe (ich wünsche euch guten Tag,
Ich wünsche euch gute Nacht); tvoj» majli» r.na NC stokro (deine
Pdutter kennt uns gut); ono ve xlestajn lepe ste voj Ke (seht! dort
^trachten euch schöne Mädchen), u. s. w.

III. Zucignendc Fürwörter, welche bezeichnen, daß
tiner von den dreien Personen etwas eigen sei oder ihr gehöre; denn
Mn diesen sind sic eben abgeleitet worden, z- B- moj , moja, moje:
*v«j, tvoja , tvoje ; »voj , a , e; na», » , e; va», a, e; isji-
(lov, a, o; njen, a, o oder njerin. a, o.

M '

K12

Die Fürwörter moj, tvoj. nvoj u. s. w. werden eben so ab'
geändert, wir die bestimmten Beiwörter, wie folgt

I äloj. lvoj. nvoj werden auch verkürzt abgcändcrt auf st"'
Weise, dah man in der sl o w c n isch en und kustcnländiilb^
Ibier ist die Raausaner mitbcgrifsen) Mundart schon den Nominativ
selber de« weiblichen und sächlichen G schlecht« verkürzt, I
mu «st. moja). ist- inoje):-lva (st. tvoja), lve (st. tvojn'
— nva (st. nvujai, ave (st. nvoje». Zn diesem Faste werden aste 6b'
düngen Singular« de« männlichen und sä ch l i ch c n Geschieh
von dem Nom. de« sächlichen Geschlecht« »ist, lve, ave gebildet > '

«13

Mehrzahl.

I, v. tv! tvä tv«

tvllt l M alle drči Geschlechter,
tvim 1

4. tve tv« tvs

^r. <o) tvili 1 alle drei Geschlechter.

' tvimi l

in der serbisch-kroatischen Mundart das verkürzte
im männlichen und sächlichen Geschlechte

<>vv!ru

Sonst wird
^sj, tvoj , 8voj
k abgeändcrt:

'""UN
" MOttNl

moj (müxs)

(0) I»0M

t INO im

Einzahl.

tvntz»
lvoin»

tvoj (lvoxs)
lvoin
tvolin

«voiuii

«voj <8Vox»)

8vöi»

8VVUN

Im Plural findet kein Unterschied statt.

2. IVjet^ov, » , o stein, seine, sein); njlltov, «, o, vom Gen.
njlli, ihrer) ihr; njen, njein oder nje/,in. ». o (vom Gen.
^>ig. nj« , ihrer ihr) . werden nicht so abgcändcrtHe moj . tvoj ,
^'«j d. i nicht nach dem Muster der bestimmten, sondern nach
^>n Muster der u n b e st i m m t c n Beiwörter, also nach dem Mu-
r.ilrnv. u, o.

IV. H i n w c i sc n d e Fürwörter, welche das ausdrückliche
beweisen auf ein Ding (Person oder Sache) bezeichnen. um cs von
^dern Dingen zu unterscheiden, z. B. ovsj oder vvi, ") vvn, ovo;
^j oder tl, tu, tu, «nsj oder «ni, on», onst; — lull, i8ts,
^lo, u. s. w.

Alle diese Fürwörter werden nach dem Muster der bestimmten
Beiwörter gebogen, d. i. nach rdnsvi, rilnuvä, rstravo.

') Bei den hinweisenden Fürwörtern des männlichen Geschlechts
in der Ein-und in der Mehrzahl durch alle Geschlechter ist in
einigen Provinzen, insbesondere in Dalmazien zu hören nach den
i Endungen da« Enklitische ri, ,. B. Nom. Sing, und Plural:,
oviri, tiri, oniri, Gen PI. nvirili oder vvirivli; tirili
oder tirioti; «nirili oder onirieli; D at vviriitt oder ovjriom
tir.ii» oder tiriem; onirim oder oulriem, u. s. w.

kl-t

v. Fragende Fürwörter. Mit dieten wünscht der Spre-
chrndc sich zu erkundigen über Dinge (Personen oder Sachen), oder
deren Eigenschaften, Unterschiede und Besitz. Es gibt im Zlirische»
fünferlei Fragefürwörter:

s) für die Person: tko? 's wer?

I>> für die Sache: stto? "') was?

e) für die Eigenschaft, ksknv, s, 0 ? was für ein?

>1) für den Unterschied : koi, kosa, kose? welcher, welche, welches?

«) für den Besitz: sti! oder stls. stlsa, stiso? wessen?

1. 1' le o und üto wird in der Ein» und Mehrzahl so abgcändert:

IV. V. tku? 8to? (8ta?)

koxs üexs oder stoss (üta)

ll>. komu öemu

V, kox» sto ssta)

kr.(»)kom skome) stein

t leim (klem) stim (stiem)

i kiinolkiome) stimv (stieme),

L. Ksknv, ksknvs. kskovo ? was für ein leincr, eine, ciaeil-
«ird nach dem Muster der unbestimmten Beiwörter abgcändert,
d. i. nach rsti-sv, rrlrsva, r.sii avo. Ebenso ovakov, lakov, ona'
kov, svskskov, nikskov, u. s. w.

3. tioi, koss, lens«? welcher, welche, welches? wird nach deB
Muster der bestimmten Beiwörter gebogen, nämlich nach r.stravi,
rstrsva. rrlrsvo. oder noch besser nach vpusti, vrusts, vi'oste.

ä. Oil (oder elf , stisi), stsjs, stlse? wessen? wird ebenfalls naeb
de« Muster der bestimmten Beiwörter abgcändert.

VI.  Bezügliche Fürwörter. Diese sind eben Fragewörter -
welche sich stets auf ein persönliches oder hinweisendes Fürwort vejil'
hen, z. B. Hvsia IioA-u, koi nsm so sve st«« (Gott sei gedankt

") Statt tko spricht man auch in der altslawischen, russischen
und polnischen Mundart schreibt man Kto, in der serbischen hä"'
In der slowenischen Mundart wird aber gesprochen und geschrieben
xrlo. und in der küstenländischcn kl?

") Statt sto wird im stüstcnlandc st» l-^tsta, per melatbeni,"
ii t a) gesprochen und acschricbcn, was dem eechischcn und pol"''
tchen >-,« f--(8»), slowakischen sto (---tüo) entspricht. Am Slowc'
Nischen ist Ir»f? üblich,

Si5

der un» alles gegeben hat), st» n»jl>olje rnain, Kai «am pstia i
"kl Kare! —Kai »v» rnaü j vistlu (ich weiß es am besten, der ich
gelitten habe und du, o Gott! der du alles weißt und sichest). 0»,
Kai je rstrnv, nek» rasti, (er der gesund ist, soll arbeiten). !Ln»
onaj, Kai vestri i alilaäi (Jener weiß eS, der über den Donner
»ad über die Wolken herrscht). Onaj ae eovek »emore nlxsta po¬
praviti , k a i mlnli, sta uve rna (lener Mensch kann sich nie bes.
lern, der da glaubt, er wisse alles). '/,rak/kvjim üiäeä; «unee,
kasa te xrije, i vasta, kvju pijan, to su staravi I>v/ji
ldic Luft, di c du athmest, die Sonne die dich erwärmt, und die
Duelle, die du trinkst, sind Geschenke Gottes).

Wenn man von der dritten Person spricht, so gebraucht man mci-
ilens situ, statt koi, Kaja, Kaje, aber nach besonderer Wortfügung,
l- B. eovek, ü t« je I>io käst ineiiv, der Mensch, weicher bei mir
war; remija, nto »mo ju ponijali, der Acker, den wir eingcsäet
haben; vino, «ta nm» ga plli, der Wein, welchen wir getrunken
haben, pastaj anamii eaveku räkle, sito nam je stonla j»l>ukali,
aib jenem Menschen einen Branntwein, welcher uns Aepfel gebracht
hat; netja« li ne anaxs ree», nt» nmo x» n polj» visteli,
'tinncrst du dich an lenen Hasen, welchen wir auf dem Felde gesehen
haben, u. s. w.

VII. Unbestimmte Fürwörter. Solche sind; tkoxost,
hkvAastj, tkvA'oster; «tujost , ntoxastj, ütaxaster; nvalko,
araüta; Heiko, »eßt»; itko, inta; nitko, niätv, kvjeßt»; koi-
8»st, kojsxost, kvjeAack; ikoi, ikoj» , ikaje; ulkai, uikaja ,
üikaje; nekoi, nekaj», nekaje (auch neki, nek», neko);
sialekvi , xstekaja, xstekvje ; ^stetko, ^steüto; eiixost, eijaxast,
^tlexost, — ieii, ieij», ieije; nieii, »ieij», nieije; ik»k»v
^ader iknkov), ikakv», ik»kvo; nikaknv (oder nikakav) nikak-
, ulkskvo: nekakav (und nstkakov), »ekskvs, nekakva; —
Hk» mu (xost) str»A»; üta mu (xost) stra§»; Kai mu (xost) stra-
; eii mu (xost) strsx»: k»kov mu i^ost) str»Ao, u. s. w.

Tstc Bedeutungen dieser Fürwörter sind im Wörtcrbuche enthalten.

Die unbestimmten Fürwörter nennt man auch zusammcnge-
Whte Fürwörter; weil sie zusammengesetzt sind auS Fürwörtern und
«as v r o st c tischc » und enklitischen Gilben . als: i, ui , ue ,
Kaje, «v» (st. nvak), xast, §vstj, xoster, mu strs^«-

kl«

Ucbrigcns werden die zusammengesetzten Fürwörter ebenso gebogen
wie die einfachen, kenn die Anhängsel sind unabänderlich,

S 17.

Vom Zeitworte.

Das Zeitwort ist in jeder Sprache der wichtigste Thcil der Rede:
denn dieses bezeichnet und p rä d i z i r t geradezu, was mit dem
Dinge (Subjekte! geschehe d. h. ob es in einem thä t i g e n isclivum)
oder leidenden «p»>i«iv>ii») Zustande, oder in keinem von
beiden (nnulnum) sich befinde.

Wir werden hier nur im Kurzen und über das Wil ligste im
Baue der slawischen Zeitwörter erwähnen.

In Hinsicht auf die Dauer unterscheiden sich die slawischen Zeit¬
wörter sehr von den übrigen europäischen Sprachen: denn einige sind
k u r z er D a n e r oder des E i n m a l t h u n s . sonst vollendete
(penlsiotivs evpha. ,» i » u si i p- > a ü' u I) i) genannt und andere
wieder langer Dauer oder des M e h r m a hl - oder O f t t h u n s,
sonst unvollendete (impnrk'nclivs v«i l>», lns)»silxls-
l-»l.ji) genannt. Erörtern wir die Natur von Veidcn:

I. Vollendete Zeitwörter (vni-lm punlnctivs «<>u snliuni«
pei-t'entan, «inxuisni«, mvmnntanvae) oder kurzer Dauer
nennt man jene, deren HanUung kaum begonnen, gleich wieder anf-
hört oder vollendet (erfüllt) wird, d. h. diese Zeitwörter bezeichnen
eine einzelne Handlung zsntionuin «inguilannm, mumnnla-
neaiu), die, mag sic beginnen oder enden, hat in einem Zuge zu
b c g i n n e n und zu v o l lend c n, es geschehe wann immer, z. B.
«sistiiuti. «sistnmu oder «sinki, «sistem, sich nicdcrietzrn (einmal»; stall,
stäm. geben (einmal)« «tali, «lanniu, stehen «einmal), oder stehen bleiben«
lexnuli, lexirein oder lesil, lv/iem. sich legen «einmal), sich nicdcrle-
gen: stiz-niili und stiel, stilnem, heben (e«nmal), aufhcben; puknuli
und pusii, krachen, schießen; bersten, springen «einmal); meluuli.
mvlnem, setzen, legen, stellen (einmal); kupili, kupim, kaufen
(einmal)« rviliti, lostii», l). gebären. 3). erzeugen. S). Frucht brin¬
gen «einmal); umnsiti, umrmn, sterben (einmal!, /.»kopati, /sko¬
pam, begraben (einmal): «vsrüiti . «vsi-«im, vollenden, vollziehen,
beenden (einmal); PI o§uvnril>, pno^ovorini, sprechen «auf einmal

«17

«was sagen), sprechen beginnen, anhabcn: /»pitali, /spitam
befragen (einmal): /spisati, zapisom, aufschreibcn (einmalig
ra/anolpil!, razmnlrim. betrachten (einmal), u s w.

II. Unvottcndclc Zeitwörter (vvika icnpoi svetiva s«u
äotionis impcrtvetav) heißen jene, welche die Handlung oder den
Ästand des Dinges (Subjektes) unvollendet d. i, im Bcschäf-
tigt—sein, oder im Fortdauern (Fortwähren) anzcigen, Diese
ünd dreierlei :

») Fortdauernde oder Fortwährende (vontinnativa
?opl>a), welche die Handlung oder den Zusland de« Subjektes u n u n-
btrbrochendauernd anzcigen, z, B. pisati, pisem, schreiben:
böUiti, söclii», sitzen; kopati , kopam , graben «lavati, «lsvani
b»b da^em, geben, In/ali, ležim, liegens puvati, puoam, bersten,
Zachen, schießen; «lizati, stižvm, heben; mröli, o>r«un, sterben
(d, h. in letzten Zügen sein); metati, metsem. fetzen, legen; kupo-
^nt!, Kupu)em, kaufen (d, h, im Kaufen oder mit Kaufen bcscbäf-
"It leim; isiljati, rastjaio, gebären ld, h, im Zustande des Gebä-
bbnS sein), u. s, w,

l>) Wiederholende (iterativ» versta) welche die Hand-
^ng «der den Zustand des Subjektes zwar dauernd, jedoch unter¬
jochen und wiederholend anzcigen, z, B, /spisivali zapi-
^tei», aufschreibcn, nsrecljivati, nsrocljugei». 1) cinrichten ; L)
"bordncn, anbefchlcn; pnka/ivati, puka/njem. zeigen; zavirivali
jvip«;jx„, , hinein blicken, gucken, (guckeln?); zaplilati, zaplitjem.
^ksicchten, verwickeln; poskakivati, poskaknjeni . aufspringcn
Wiederholend), Hüpfen; poclizati, postizem, heben (d, i, wiedcrho-
"std mit Heben beschäftigt sein); iiailavali, nailatem. geben (d. i.
jkderholend zur Genüge geben); pnpuoivsti, popuvujvm, bersten,
'«stbcn, schießen (d, i, wiederholend oder allmälig) ,- zr>kuptjivati,
jitnplsnjnin. pachten (wiedcrhoiends n. s. w.

e) st> cr ö f k c r n d c (sp«;<iii«mtativa verks), welche die Hand-
oder den Zustand des Subjektes öfters und unterbrochen
einem Zuge anzcigen, j, B, skaklali. sksktsvm, Hüpfen (wie
j Spatz); plguvkati, plguvkam, ott und klcinwcise spucken (spu.-
„ b?); piuckaki, pinvkaui, nippen, oft und kleinweisc trinken
Winkeln?) kovati, I>o,:a»> und knokati, kockam, sticheln,

818

aflrlesti. ^«d»niu, oder incsti. sevam. oft und klcinwcist
hacken ihäckcln odcr häckcrln?), u. s w.

Alle diese und ähnliche Zeitwörter sind in diesem Wörtcrbuchc alt
vollendete ipevsvvlivss und unvollendete simperstevtivsi
bezeichnet mit der unterschiedlichen Zugabe der tyätigen ssvtivs)
ziellosen sneiitras und rückzielenden irevipine»), z. Ä
v. s. i. <d. i. verbnm »vtivni» impei svvtivum). Jii cs ein ziel'
Ivies Zeitwort, so ist cs mir n. (Neutrum), und ein rückziclc»'
des mit r. ireeiz>r<>vum) angczcigt.

Einige Zeitwörter haben eine Lovveltc Natur: der vollende»
ten und unvollendeten zugleich, im Ganzen odcr nur thcilweisr
d. i. sie nehmen einige Zeiten aus den vollendeten anbei'
nige aus den unvollendeten Zeitwörtern auf: daher sind an^
solche Zeitwörter in diesem Wörtcrbuchc mit v. p. und i. sd, i. vor-
dum perseetivum und iinpersevtivui») bezeichnet.

Zeitwörter, die eine leidende Form (snrins passivus hätten
gibt es in der gelammten slawischen Sprache keine. Die passive FotN>
wird im Slawischen durch das thätigc (avlivum) und ruckzie»
lende (revipruvum) Zeitwort ersetzt.

Aus oben angeführten Beispielen erhellt cs zur Genüge, welchen
Rcichthum von Zeitwörtern die slawische Sprache besitze und zwar >»
solchem Maaße, daß man unumwunden behaupten kann: die flawistlst
Sprache enthalte noch einmal so viele Zeitwörter, als irgend eine »°»
den bekannten europäischen Sprachen.

Aber gerade hierin lag die größte Schwierigkeit und das wahrt
Labyrinth, aus dem man sich nicht recht entwinden konnte, um t"l
Natur der Zeitwörter gehörig zu erkennen und ihnen die wahre A»'
wandlungsform sammt dem Unterschiede der Zeitformen näher zu ö<'
stimmen. Denn bekanntlich pflegten die flämischen Grammatiker die Zeit'
Wörter nach der ersten oder zweiten Pcrsondcr gegenwärtige»
Zeit des Indikativs cinzutheilcn, und so geschah cs denn: daß
man in der ilirische» Sprache drei Konjugationen aufstclltc: die et'
st e auf sm, die zweite auf em und die dritte auf im. Dielt
ging zwar zur Hälfte an für jene Zeiten, die aus der gege»'
«artigen Zeit des Indikativs abgeleitet werden; aber d>e
«weite Hälfte d. i. die Ableitung der vergangenen Zeile»
war ktippcnartig und die Wege kreutzten so in einander, daß w»»

KIS

sicht wußte, welchen Weg man einschlagcn sollte: ob rechts oder link«,
vorwärts oder rückwärts? Dicß erzeugte denn auch eine solche Ano¬
malie und Verwirrung in der zweiten K o n i u g ati o n insbeson¬
dre, welche eben das wahre Labyrinth auSmachtc, daß man in der
That bei der Ableitung der vergangenen Zeiten auS der se¬
ewärtigen Zeit des Indikativ« von Sinnen kommen konnte, — Allen
diesen Verwirrungen begegnete jedoch der neue These u«, der V»<
Etiarch der slawischen Grammatiker genannt, Joseph »obnavslih ,
'M Böhme, nachdem er im Labyrinthe dec slawischen Zeitwörter durch
i'Mc unbegrenzte Liebe zum Studium der slawischen Sprache nach
^rn Mundarten und durch seinen unermüdeten Fleiß den Faden der
mbenswürdigcn Ariadne gefunden hatte. Er erforschte nämlich die
Zwischen Zeitwörter in der Wurzel , und indem ihm auf diete Weite
"ie Wurzel nebst der Bildungssilbe dcS Infinitivs vorschwebtc,
teilte er die slawischen Zeitwörter nach dem.Infinitiv, in sechs For-
ein. Uno somit gehören nach linkeovslcs

I. Zur ersten Form alle Zeitwörter, die vor der Bildungs-
Abe des Infinitivs ti nach der Stammsilbe keine Charakteristik anneh-
vlcg. E« gibt deren zweierlei:

a) deren Stammsilbe vor dem Infinitiv I! auf einen Bocal aus-
Mlstct, j. B. ila—ti. I,i-tl, I»i—tl, >>«—ti, sie—ti, INI—tl. u. s. w.

deren Stammfilbc vor der Bildungssildc des Infinitiv« ti auf
'Men Konsonanten endet, z. B. nv8— ti , Innu— tl, ti
u, ple.-z—ti, u. s. w.

II. Zur zweiten Form gehören alle Zeitwörter, welche vor der
^finitivcndung ti nach der Stammfilbc die Charakteristik »u anneh-

und find zweierlei:

S) deren Stammsilbe vor der Charakteristik »II auf einen Selbst.

"ur endet, z. B. »>i—nu—ti, ?.i—»»—tl, to—nu- ti, u. s w-
l>l deren Stammsilbe vor der Charakteristik nu auf einen Mitlaut

'bdet, z. B. silx—»» -ti, mix—»n—ti, male—au— ti , u. s w.

Anmerkung. Einige Z itwörtcr von dieser Form, wenn dir
^ammsilbe auf x. l> , k endet, können der Charakteristik n» ent-
^ten, verwandeln jedoch im Conkursc mit der Jnfinitivendung ti die
^be !-ti. Iit! und lell in ei, j. B. siiei (st. siixti--siixiniti):
''bei oder väeei (st. VUI >>ti--väelinuti); luaei (st. muliti --
"Mleiiutl), u. s. w.

620

III. Zur dritten Form gehören alle lene Zeitwörter, die nach
der Stammsilbe oor der Jnfinitivcndung li die Charakteristik e ann.-h-
men, z. B. nm—e—ti. rarnm—e —ti, via—st—ti, u. s. w.

IV' Zur vierten Form gehören jene Zeitwörter, welche oor
der Jnfinitivendung tl nach der Stammsilbe die Charakteristik i auf-
nehmen. B. linst—i-ti, innl—I- tl , kol— I—ti, uni—i—tl,
psi—l—ti, jiiist—l—ti, vor.—I—ti, plst—l—ti, klon—l—ti, u. s.w.

V. Zur fünften Form gehören alle jene Zeitwörter, welche
vor ter Jnfinitivcndung ti nach der sstammsilbe die Charakteristik s
oder ja (nach Selbstlauten» annchmcn, z. B. 7.»l> s—tl, kop— s-tl
mol-a- ti, i-Iost— s—ti, mar,—a ti, plsk—a—ti, ui—ja—ti.u.s.w.

VI. Zur sechsten Form gehören jene Zeitwörter, die nach
der Stammsilbe vor der Jnfinitivendung ti die charakteristischen Silben»
ov», «es und iv» annchmcn,

s) ov», z. B. kup—uv» tl, »>il—ov»—ti, rast—«vs— tise,
klik— vva—li, put—ova- ti. u. s. w.

d) ev», wenn die Wurzelsilbe mit einem Mild - oder Wandlingk
schließt z. B. voj—eva—li. kralj— eva—li, Inst—ova—ti.

c) iva, ,. B. star— iva—li, ka?.—iva—ti, r.apiu—iva—tl,
poüt—iva—li, rarlnst—iva—tl, proinenj—iva-li. — Sämmt-
lichc Zeitwörter dieser Form gehen im Prüfen« Indikativ! auf ujem au«.

Bemerkungen über alle Formen.

1) Zeitwörter der ersten und zweiten Form sind mcistcnthcil«
rerfckrivcr ivollcndeter) Natur, und wenn sic in die impcrfck-
liven sunvollcndcten) übergehen, springen sie gewöhnlich in die fünf¬
te Form über. In diesem Falle schaltet man zwischen die Stammsilbe,
wenn solche auf einen Mitlaut endiget, und die Jnfinitivcndung tl,
den Borat a ein; endigt aber die Stammsilbe auf einen Selbstlaut,
dann schaltet man nach ihr vor der Jnfinitivendung ti die Silbe ja,
welche größtcntheils in va übcrzugchcn pflegt, z. B. von Uta—tl,
stehen, ist das C o n t i n u a t i v u m sfvrlwährcndc» Zeitwort):
Uta—ja—li, utajim , und da« Jterativum (wiederholendes Zeit¬
wort) ulü—ja—ti (sp. utajj»ti), utajem cntsiandcn. So entsteht ans
dem C o nt i nu at iv u m piti das Jterativum: napi- ja—ll l
von raki— li: /.aki—ja—li. von «la —li: sta—va—li ist. st»—ja—ll)l
von bi—til>I—va—ti : von ül—ti, üi-va—li: von mi—li: ,ni-
v» -ti. von ste—ti: ste—v» . li von pv—ti: pv—va-ti, «. s. >v.

S2l

Von l,os—ti (puaos. Ilostem): hast—3—ti, von li-os—t> da
>asammengesctzt c putnos—a—ti, von plos-ti lpraos, sietem) das
Zusammengesetzte : naplet—a—ti oder naplit—a—ti, u, s. w,

Anmerkung 1. Die unregelmäßigen Zeitwörter, welche in
" Stammsilbe ein o baben und im Präsens des Indikativs der
Aphonie halber einige Mitlaute cinschalten, als:

nv—ti: nsngom, Frucht schneiden,

n« -ti: -,»,«>», pressen, drücken lz, B, die Wäsche),
es—ti : üm«m lpoöoti) , beginnen;

Po-ti: pnom cepeti), spannen

der vor einer Stammsilbe, die vor dem Endvocalc mit zwei Mitlau^
»»hebt, oder in der Mitte einen stummen Selbstlaut (ü, v vor n)
"ihält, als : !>»»—ti: I-ur«!,» ,

pra—ti: perelll,
nvu-ti: noveiil,
mal—ti: lunui»,

, stäi—ti, stoi vm,

, lallen in der Stammsilbe vor der Charakteristik a das euphonische
^n, als: onim— a—ti, poninj — s — ti, PO-oim—3—ti (auch
^öiiisuti), napinjati, inllii-ati, inpirati, ponivati, umiruti,

sie

'in

Anmerkung 2. Zeitwörter von der zweiten Form, indem
'n die fünfte Form überspringen, — wenn sie in der Stammsilbe
8' enthalte», wandeln solches in n, und das st in o, z,

stix-ou—ti: liin—a—ti,
pust—nu ti: puo—a—ti,
mast- nu—ti : mio—a—ti

tast—nn-ti: tiu—3— ti, u. s, w.

» '^), Zeitwörter von den vier letzten Formen sind grötztenthcils
^Perfektive; aber sie können auch Perfektive werden,
man dieselben mit den Vorwörtern: <Ia , in, ns, »in, o, ol>,
Post, pi-ust, pii, pio, ran, s, sa, n, nn, N3 zusammcnsctzt,
von vi<l-ü - ti: ranvistütj, provisteti, nvistüti; von len,
IM 1 '' inleilputi, »»stopati, ostopati, postopati, pi'istopgti ,
»unstopali, ustopati, unstopati, nastopusj, «ov
^/^iti: ininislili, nainiulili, poiniulili, pnoini^iiti, »»?,-
, 8„,! ;Iiti, umisliti, namisliti u, s. w.

KS2

3). Zeitwörter von der dritten und vierten Form, wenn sie
Perfektive oder nur Continuativc (Dauerhafte, Fortwäh'
rcndc) sind, werden Imperfektive, und zwar Iterative (wie'
Verholende), wenn man zwischen die Stammsilbe und die Infiniti»'
endung ti die Silbe )s cinlchaltet, welche sehr oft in vs über,«gehen
pflegt, wie wir bereits oben. Bemerk, 1), erwähnt haben, z. B. viel-
«-ti: vist-js-ti. uviiljsli, pi ovichjati, /.svistjstiininlill:
irinisiljsti, nsinisiljsti, poiiilsiljuti, p> oiniöljstlumeti
rsrui» - evs - t!: v i st e t i: vistövsti u s, w.

Wenn bei der Ableitung der J m p e rfc kt i v c aus den Pet'
fektivcn in der Stammsilbe die Laute: st, t, I, n, enthalten find,
so werden solche mit der Silbe ,js geschmolzen (s. h. 1. Nro, 9 und 3-)»
wobei das » in » verwandelt wird, z. B, von ivstiti wird >«<l)»>i,'
von pistiti: plstisti; von uinollti: uiuul)ali; von nsslnnitl:
»sslsnjsti, u. s. w.

Schließt aber die Stammsilbe mit den L i p p c n l au tcn: m, b,
p, v, so wird nach denselben vor der Silbe,j» das epcnthctische l des
Wohllauts wegen eingeschaltet, z. B, poniuiiiiti: pusu »msiali;
unlsliiti: u^lssil)sti; «kupiti : «kupsjsti; «tsviti: stavljU'
tl u. s. w. (s. §. 3.)

Diese Bemerkung gilt auch in icnem Falle, wenn die Zeitwörter
aus der vierten Form in die fünfte und sechste überspringen,
z. B. u p o t > « l> i t i : uputi üsil^svsti (st. uputi öl>l)aisli) upo
trülilisvsm und upotvül>I)jvsti, upotrudljujem : n»u> siniti'
(Präsens: ljsiu und I.jeiii) , nsinsiuijsvati (st. nsinsiniisssti) und
a»iu»>ui)ivati, »sinsmliug'ein; or. st i sviti. »Lsti-svi.jsti, or-
stvsvi)svsli (vsin) und vrsti svigivsti (liu)«m); n sin « stili'
asinüätjsti, nsiusistjavsti (vsins und n»inöüt)ivsti ((jugvi») u. s.w-

4.) Primitive Zeitwörter von der sc chstcn Form sind kaum
zu finden; denn selbst Las Zeitwort kovsti (kujel»), wird von der
Stammsilbe Ku abgeleitet, wovon auch das Hauptwort kov entstanden
ist, und von kov: kovsti, schmieden. Ebenso wird von der Stamm-
silbc snu: suovsti, anzcttcln; von kiju: kijuvsti; von pigu: piju-
Vsti; von lilgu: bljuvsti abgeleitet.

Zeitwörter dieser Form sind größtcntheils von Nennwörtern, und
sehr selten von Stammsilben anderer Zeitformen abgeleitet; z. B.

K2Z

») auf »vati: potovali, reisen, von pul, die Reise; siaro-
vati, dcschenken, begaben; von «Ian, (dabc, Geschenk; «letovati, von
äst«; rimovati, von 7,ima; tuxovati, von tuxa; verovali,
»vn vöra; bolovali, von >»ol: iusiovati, von I u <1, u. s, w.

b) ans «vati: I«r»Izevati von kraig; vogevati von vo.j;
^ieevsti von die; maevvati von mae, u. s. w.

e) auf i v ati, wenn dasPräsenSJndikativi auf ujem
Uusgeht, endigen alle iterativen und frcquentativcn Zeit«
usirtcr, z. B. ra p i 8 i vat i von rspinati; na m eütg i v »l i von
Usi»e.8liti; » i> I<u I> i v »li von «I>knl>ati; p«I>u<Ijivati von
UokuMi: i L p i t i v a ti von irpitati; nklürltivali von ol>-
^rliati; 7. api t >c i va li von 7.apilati; 7. al> I a «Igi v s t i von
luillasiiti.

§. 18.

Nachdem wir auf diese Weise der Wesenheit und der Formen der
perfektiven und imperfektiven Zeitwörter inne geworden,
Zollen wir noch versuchen, ihre Natur Ihcilwcise,.auch mit ankeren
europäischen Sprachen zu vergleichen, inwicferne sic nämlich auSreichcn,
»ui uns solchergestalt einen möglichst klaren Begriff von den slawischen
Zeitwörtern zu machen. Diese Kcnntniß ist aber auch von der größten
Dichtigkeit in der praktischen Anwendung der Zeitwörter und
^rer Zeitformen.

Das sogenannte parlail nimpte od. «lelini sje levai) der fran«
Aschen, das pannato insivterminato oder remoto sio levai) der
ilttlienischen, und das praeteritnm perseetum «amavi, «ioeni,
auilivi) der lateinischen Sprache entsprechen vollends der Wesen«
prit des ganzen perfektiven Zeitworts der slawischen Sprache.

Die zusammengesetzten Zeitwörter der deutschen Sprache
put den Vorwörtern: ab, an, auf, aus, bc, bei, durch, ein,
'"t, ep, hin, nieder, vcr, vor, zcr,«wcnn sic in dcr
genannten halb-, jüngst- oder mitvergangcnen Zeit stehen, —
'utlprechcn so ziemlich den slawischen Perfektiven. — Allein bei
grdeni muß man noch immer bedächtig sein, ob die Handlung augen-
iieklich oder in einem Zuge schnell (actio momentane»

SL'I

8»>>ito tnLiinj,!»«), oder es sei wann immer nur auf cin Wal
ssclio üinAlilunlu) erfüllt werde *i-

Unseren imperfektiven Zeitwörtern aber entsprechen ihrer
Naiur nach vollends die tnmpni-a ,, nu e t v i l l » i m p n l'«n l»
iostieativi (sinlll>»n> , stonvIiUlii , , uustinlisliis der latcl'

Nischen: das inlutif sonst iliip», kuit sj.gil»ui,g, jn iinigualu, je <le-
Vtli-i, je neitüain) dec französischen und das impenl'etto, penüentr
lfortdauernoc, schwebende Zeit — loilüva, so nstev», avvenlirai
der italienischen: endlich die sogenannte m i t v c r g a n g c n c Zeil

*) Es ist sehr interessant für die Sprachforscher der deutschen ulst
slawischen Sprache zu vernehmen, welche Meinung hierüber
der große germanische Philologe, Jakob Grimm, äußerte:
,,Es ist nicht unmöglich' — tagt er — „Spuren eines die slawisch"
Sprache so durchdringenden Unterschiedes auch in der dculiebeu
aufzufindcn, Eomvosita mit — vcr, —bc, --hin, — durch""'
(wie im slawischen mit — n» , —g» , — »» niest böten elm"
Pcrfcctiva dar unzusammcngcscßtc dagegen Imp et'
kcctiva, Kopitar lehrt S, !lt> s "rammatikt, daß auf die Fr"'
ge: was machst du? tbust du? nicht mit dem Präsens eines
PcrfcciivumS geantwortet werden könne Danach prüfe man asst
deutsche Verba, Wirklich ist uns fühlbar, daß von einem Sir"'
bcndcn, Reisenden, Lesenden, Bleibenden nicht gesagt werbt"
dürfe: er verstirbt verreist, durchlicst, verbleibt, sondern n»"'
er stirbt, reist, liest, bleibt Wogegen cs im Prät, unbebenkl"»
heißt: er »er larb , verreiste verblieb durchlas; verstarb aber
und starb unterscheiden stch wie im Serbischen )»p><je- und
d. h, man muß tagen: er siechte und starb gleichsam tein Lebe»
lang ec verstarb gestern an seiner Krankheit, Und wieder»:"
spielt das dcutlibc Präsens in die Bedeutung des Futurum« »btt'
ich verrei c niorgcn le. Sobald in der Partikel eine AbändcrU»!
de« Sinns liegt, hat das Präsens nichts »lnstößigcs , z, V ich
verachte. Vielleicht entdecken wir bei näherer Aufmerksamkeit »o
diesen Gegenstand, daß die altdeutsche Sprache der slawisch""
h crin genauer folgte, als die heutige, welche zumal cinkaj
flawsschc Pcrfcctiva nur durch Umschreibungen auszudruckeu ich
«lande wäre, meist aber, wie die feineren griechischen Tempo""'
unausgcdrückt läßt" — (S. Wuk's Stefanowitsch kleine st"'
bische Grammatik verdeutscht u, mit einer Vorrede von A
Grimm, Leipzig u. Berlin bei G, Reimer I8A in 8. B°rc-°"
S, I„ II, u, I, . III )

«->5

"der ErzählungSform (ich ging, ich suchte, ich las, ich schnitt,
'H schlug, ich schrieb, liebte) der deutschen Sprache.

Kopitar lehrt auch sehr treffend (s. seinen Illairulltu Olorianus.
Vliulokvnsn spust Oaroluin sierolst fflllOtOXXXVI. psx. 5Z):
daß die deutschen Zeitwörter gehen und suchen den slawischen 3 m-
derfektivis; kommen aber und finden den slawischen P e r-
iektivis vollkommen entsprechen; denn jene bezeichnen die Handlung
Fortwährcn, und diese in der Erfüllung.

§- 18.

Der Unterschied zwischen den perfektiven und impcrfek.
ilv c n Zeitwörtern springt am auffallendsten in die Augen bei der Ab.
chandlung derselben. Denn die perfektiven Zeitwörter bezeichnen
die Handlung durch alle Zeilen in der Erfüllung oder Vollendung
ich pni'suut», in slintrsrto), und die Imperfektiven drücken
d>c Handlung im Fortwährcn oder in der Dauer (in iniper-
i«mo, in oonorut») aus. Daher lehren allgemein die Grammatiker,
daß man auf die Frage: was machst du? wasthustdu? nicht
ch>l dem Bräsens des perfektiven Zeitwortes antworten könne; wohl
"dec mit dem Präsens des impcrfcklivcn Zeitwortes, z. B. leopsm
"der irlcspsui (nicht irlenpsi»); oitsiu (nicht iN-völlum); plßoi»
iaicht xplßcu»), l>l.!>:i» (nicht l7,plsoiu>; pulugetii (nicht ostputujeui)
chislli» und rsr.mlßlsuin (nicht i'»/,i»l!illu>) u. s. w., und daß somit
den perfektiven Zeitwörtern ihrer Bedeutung nach die wahre
Agenwärtigc Zeit der anzeigenden Art mangle; hingegen aber, daß sic
die Form der gegenwärtigen Zeit besitzen; allein die B-dciitung der
^astigen Zeit anzcigcn. Diese künftig- Zeit nennen die böhmischen,
dalnischen und russischen Grammatiker die c i n f a ch c kü n fti g c Zeit
ilutunum ulinplox od. (uluruiu »»ltutln, »otlonlü »romriitsnrsn,
^tvrmlnsto tempore stplmitsv). Endlich und letztlich lehren die
iia>vischen Grammatiker, daß die perfektiven Zeitwörter ihre
wahre gegenwärtige Zeit dcsJndikalivi von dcnimpcr-
iektivcn Zeitwörtern entlehnen.

In der ilirischcn Sprache wird das Präsens der Perfekts,
"en, oder wie cs die slawischen Grammatiker allgemein wollen, das
ialuruni uimplvx insbesondere beim Erzählen, also in gcschicht-
iicher Darstellung, gebraucht und zwar sür die gegenwärtige,
"rrgangcnc und zukünft i g c Zcit, eben lo wie in der lateinischen
40

628

oder in dcr deutschen Sprache ost die gegenwärtige Zeit für die
j ukü n s Ii z c gebraucht wird.

Als futurum Simplex wird die gegenwärtige Zeit der Perfek¬
tiven in jenem Falle gebraucht, wenn Jemandem etwas verspro¬
chen oder gedroht wird, z. B. stoj st em (st. stojt eil) k leb!,
ich komme (st. ich werde kommen) zu dir z uliijem te (st. ubil em
t«), ich erschlagc dich (st. ich werde dich erschlagen).

In dcr slowenischen Mundart — (in Steiermark, Krain,
Kärnthcn, dann in Kroatien und Slawonien zwischen dcr Kulpa,
Sawc und Drawc bis Petrinja und Verovitlc» (Bcrvctiy, Veroe»,
Vertiere), ohne die ungarischen Eomitatc am rechten Donauufer bis
Wien, welche zum alten Pannonien gehörten, zu erwähnen) — wird
heutzutage das Präsens dcr Perfektiven für das futurum Sim¬
plex Iiitlieslivi häufig gebraucht, wo hingegen die übrigen Iliri«
das suluruiu lnsticativi mit dem Hilfüzeitwortc lioeu (verkürzt: en),
ich will, bilden, z. B. <I üm ti (st. fiat r.u ti>, ich werde cs dir ge¬
ben; platiiu ti (st. plakit eu li), ich werde es dir zahlen; stoj st em
(st. stvjt eu) le leist, ich werde zu dir kommen; ja IUU purneim
(st. pnrueit en nur), ich werde ihm sagen lassen, u. s. w.

Das Präsens dcr Perfektiven wird in dcr ilirisehen Spra¬
che außer Erzählung auch häufig mit den Eonjunktioncn: sta,
ale» gebraucht mit dem Unterschiede, daß die Konjunktion <ia auch die
Natur des Imperativs in sich enthalte, und daher steht nach ihr das
Zeitwort im Präsens und entspricht den lateinischen Konjunktionen:
ut, und den Hilfszeitwörtern mögen und sollen dcr Deutschen,
z. B.reee mi, <1 a stoj dem le njemu (stixit milst, utast illum ve-
niam, er sagte mir, ich möchte zu ihm kommen) , — nn ini zapo-
vest), st» ul reei u e pr v x o v o r i m (Ule luilii luaustavit, ne
verlmm iiurstoiii profermu, er befahl mir, kein Wort zu sprechen,
d. h. ich soll nicht sprechen).

Mit der Konjunktion ako hat das Präsens der P erfcktioen
die Bedeutung dcr gegenwärtigen und dcr z u kü n fti g c n Zeit:

») Dcr gegenwärtigen Zeit in jenem Falle, wenn es die
Wandlung unbestimmt (iusteteriistnatv) bezeichnet, z. B. allo
eeknem, z,lo, aleo nerv len em, jos Avrjs (si sti<:«>
">a><!; »l non stlvo, astluie pejus, wenn ich sage, so ist's schlecht
wenn ich mcht sage , so ist s noch schlechter).

U27

dl Der zukünftigen Zeit in »enem Falle, wenn cs eine
Handlung bedingungsweise (eoiisiilioEe) bezeichnet, ; B.
flto »li 8>ilrs «lo^cle brat, iü Lil 8 ng'ime u Hüt <81 LI-S8
l'snei'il Iiut«i- mnu8, ido <nim illo Derxe^Iuni, wenn morgen
'"ein Bruder kommt, so gehe ich mit ihm nach Triest, statt: wenn
borgen mein Bruder kommen wird, so werde ich mit ihm nach Triest
»Heu) u. s. w.

Aus der Natur der perfektiven Zeitwörter stießt den,nach
folgerecht: daß dieselben nimmermehr ein pruetnrilttin iinper-
^«u», (die halb-, iüngst- oder mitvcrgangcne Zeit des Fortwährend»
^brn können, ebenso entbehren sie auch des Gerundium« und des
Mittelwortes der gegenwärtigen Zeit (pur rieipium
^»v8VNll8 tnmpoi'iü).

. Hingegen aber müssen die imperfektiven Zeitwörter, die
? des Präsens, des Imperfektums Zndikativi, des
' r u n d i u m s und des Mittelwortes der g e g e nwärti-
Zeit in vollem Maße erfreuen, auf das i>i-uvlvi'iU,m nimplvx,
auf das Gerundium und pai lieipium pnueteriti ^«run-
"" Verzicht leisten , denn dies sind Eigenschaften der p e r fckt i v c n,
°«so wie jene der imperfektiven Zeitwörter,

j. 20.

Nachdem wir auf diese Weise allseitig der Nalur und Bedeutung
.^perfektiven und imp crfekti v en Zeitwörter und des Un-
^iedes ihrer Zeitformen inne geworden, erübrigt uns noch, die
,,i»mmzciten (tniniuinn tlivmntic«) zu beleuchten, au« denen
' iibrigcn Zeiten abgeleitet werden.

oben bereits Angeführten ist ersichtlich, raß es in dem
er slawischen Zeitwörter zwei Stammzcitcn gibt,

» i. Die gegenwärtige Zeit der anzeigenden Art
^8VN8 iiulu'utivi).

II. Die unbestimmte Art (lnlinilivun).

, Aus der ersten werden alle gegenwärtige Zeiten (Prä.
gvS der zweiten aber alle vergangene Zeiten (Prä.
"p» abgeleitet.

H . Wir diese zwei Stammzeilen genau erfaßt hat, wird die übrigen
""formen leicht ablcitcn können. Es sind denn gerade dcßhalb in dem

Aus dem
""paiSmus l
'""ich:

e»8

vorangehenden Wörterbuchc diese zwei Zeilen genau angegeben warte«,
Laniil sich jeder bei einem etwa obwaltenden Zweifel Raths erhole«
könne. Ebenso sind auch die perfektiven und imperfektive«
Zeitwörter genau bezeichnet worden. In unseren alten Wörterbücher«
vermißt m n diese Bzcichnungcn aus dem einfachen Grunde, west««'
sere alten Grammatiker und Lex kographdie Natur der Zeitwörter
und ihre Formen nicht gehörig erfaßten. In einigen polnische«
und böhmischen Wörterbüchern, insbesondere in dem Zungmann silsi«
sind die erforderlichen Eigen chatten der Zeitwörter genau angegeben
worden. Von den ilirischcn Wörterbüchern zeichnet sich in dieser Hr«'
sicht einzig aus das W u k'schc „ttz-ncn» z>j«

11) n 0 ? o <si a » » » « t>. > Itu'lv^ (Wien, ^ieimun), gedruckt t-et
den DD. Armeniern 1818," dann das „Slowenisch-Deutsche ««'
Deutsch-Slowenische" von Ant. Joh. Murko. Gräy. 18A lbN,
welchen nun das vorangehende ilirisch-deutsch italienische von Jo'cptl
Ili-nbniü löblich folgt.

Z. 21.

I Die gegenwärtige Zeit der anzeigenden Art
(Präsens Indikativ!).

Vom Präsens wir« abgeleitet:

.4. Der Imperativ. — ES ist bereits oben erwähnt morde«'
daß wir rücksichtlich der g c gcnwärtigcn Zeit drei EoniuS"'
tionen annchmcn, nämlich:

Die erste auf uni

„ zweite „ nm,-
„ dritte „ im:

in Rücksicht de» Infinitivs aber nahmen wir nach l><,I>r<>rs^
sechs Formen an, wie bereits oben §. 17. ausführlicher vcrha«ö"
worden. Diese zwei Stammzeitcn sollen uns unaufhörlich vor dr«
Augen schweben.

Der Imperativ wird demnach folgendermaßen abgeleitet-
bei der I. Eoniugation auf um, füge man der Stammsilbe s oder ui
ie nachdem das Zeitwort zur ersten oder fünften Form gehört
z B. sta-m von clu-li. ctu-g,- I»oz>-am von Icop-a-Ii: Icop-tst
öll-um von vit - s - ti : cit - ug , u s. w

«A

Bci ker Ik. Coniuzation jener Zeitwörter , welche in der Stamm,
^be einen Mitlaut haben, oder selben in der gegenwärtigen
M des Wohllauts halber vor der Bildungssilbc em erhielten, nach.
?ln sic ihre frühere Form hinsichtlich des Infinitivs gewandelt, füge man
"" Imperativ statt em ein i bci, welches der Bildungslaut des Zmpc-
ist, als: Iren-em: tre.a—i,
kost—em: kost—i,
plet - em: plet— i,
tun—em : tue - i,

Ker—em: Ker—>,
Kol)—em: stolj—i,
rov—em: 7v v — i,
piü—em: piü—i,

melj— em: melg—i. u. s. w.

lenen Zeitwörtern aber, welche im Infinitiv auf ei enden, wenn
"lche in der Stammsilbe die Kehllaute k oder Z" haben, verwandelt
's das st in e, und x in r, j. B,

Bei solchen Zeitwörtern muß man stets Ach! geben auf die Stamm-
welche immer in der dritten Person des Plurals im
^«scns Jndikativi, oder im Parkieipio prne le rill
iivi zum Vorschein kömmt, j. B.

Inst
»Lei,
peel,
nlriei ,
moei,
Indem das
cs nach

Präs. 3. P. P >. p n r l. p i n e l. » e t.

«estü, «estnv. stln, stlo,

pestu, pestno, stln, stlo,

xlrix,, , nlrixno , xls,!(>»,

moxsi. mnAno. thia, §!»-

i der Bildungslaut des Imperativs ist, solches aber,
den Selbstlauten z» sehen kömmt und mit ihnen eine

8?»

Silbe bildet . in j verwandelt wird (s. h. 3i: so wird bei lenen Zrsi'
Wörtern, welche in der Stammsilbe einen Selbstlaut haben — wie dir*
bei den Zeitwörtern der ersten Form hinsichtlich de« Infinitiv«
Fall ist, al«: «la—ti, pi—ti, si—ti , mi— U, kri—ti, u. s, w.
statt l der Endlaut j zuqefügt, z. B. «la—j, pl— j, si—j, ini^'
kri— j, u. s, w

Es ist ein Unterschied zwischen dem Zeitwortc «lali und «lava^
denn diese« ist imperfektiver und lenes perfektiver Nat«t>
daher findet auch ein Unterschied zwischen ihren Präsentia st^'
von «la—ti ist da« Präsens siä—m, und von «la-va—ti isir>"
«la—ja—ti): «Iäj«:in und stavam. Folglich ist der Imperativ
siä—jem: <Iä—ji oder «la—vaj.

Jene Zeitwörter, die im Infinitiv au« o vati, evati u«b
ivati ausgedcn und im Präsen« Jndicativi auf ujem endigen,
kommen im Imperativ die Bildungssilbe uj, z.B- kovati, Itii)dU>
Ku) : snovati, snujem: sanj; «larovati, «larujem: starui
pomilovati, pomilujem: pomiluj, r.apisivali, r.apisujet»
r a p i suj, u. s. w.

Zeitwörter III Eoniugation auf im fugen im Imperativ ittl
Stammsilbe den Bildungslaut i mit dcui Bemerken, daß die vorleS^
Silbe geschärft wird (außer sic wird von Natur au« gedehnt),
daß der Bildungslaut i nicht so gedehnt wird wie im Präsens, z.
ljuk— i- ti : Ij u I, — i; Kovor— i—li: Kovor — i: inol—i-"l''
mol—i; misi — i — ti: m l s l — i . sol—j — ti, sol—i , ». s w-

Anmerkung. Bei lenen Zeitwörtern, die im Präsens gut
endige», »ach Abwertung der Bildungsstlbc itt> verbleibt die Stammsilbe
mit dem Endlautc j. wenn daher die Stammsilbe geschärft wirb
so verwandelt sich der Bildungslaut i vermöge de« dynamischen La«"
Prozesses in scincn verwandten Laut j und zwar so, daß er gar »iäsi
gehört wird, wcßhalb auch das doppelte 1,' nicht geschrieben wirb'
z.B. von krojim krog (und nicht kroji od. krojj): von stojim-
sto) (und nicht sloji od. stojo: von krojim: kroj (u nicht bro.st
od. krojj) u. s. w.— Wenn aber die Stammsilbe gedehnt wird,
bildet man den Imperativ regelmäßig, z. B. von taj-im: täj—'i
von e.sij—im: r.üj— i, u s. w.

It.Das Präsens Gcrundivi oder Tr a n S g re fsi vi. Dir'
sc« wird für alle d-ci Coniugationcn abgeleitet, und «war nur silr bir

«ZI

'""perfektiven Zeitwörter (denn, wie wir bereits oben 18 er.
Ahnten, können die v e rf c k ti v e n Zeitwörter nimmermehr dic'c Art
,^hen) aus der dritten Person der Mehrzahl, indem man
^crall den Laut o zufügt, z, B,

Zn der I. Coniugation endigt die 3. P, der Mehrzahl auf aju,
löslich mit Zufügung des v wird a'liw sein, als: kosiazu«':, gra-
""d; piiazuö, fragend: öitasne, lesend, urimasuv, nehmend: i>la-
.'"luä, zahlend: nniati asuL, betrachtend, «malasiiö, zusammcnwin.

""d, u, s w,

, Die Zeitwörter II, Coniugation, die in Hinsicht auf das Präsens
"der Stammsilbe vor dem Infinitiv" ti auf einen Mitlaut endigen,
°"er solchen vor der Bildungssilbe des Präsens «i» erhalten haben,
^dcn in der Z, P, der Mehrzahl auf 11 aus, z. B, krön», dost»,
, ln, tunu, der», bosi», 7,ovu, piß», »ivsju, aek», i>ek»,
"bu, «zi-i^u, or», u, s, w. —Das 6 zugefügt, wird das Präsens
""undivi auf »<: lauten, als: tresuö, schüttelnd: dostuo, ste-
^"d: pigtnö, flechtend: lai uö, brechend, I>er»ö, sammelnd: ko-
'"p , schlachtend; 7,ov»r, rufend; z>iß»L, schreibend: >nets»6, sc

, legend; sekuö, hackend; pek»ö, backend,; tek»r, fließend,
"'sruö, scherend, mit der Schere schneidend; oi »r, ackernd, u, s. w,
. Zrnc Zeitwörter, welche in der Stammsilbe vor dem Infinitiv ti

einen Selbstlaut enden, als: I>j—ti, schlagen, fli-ti, ui—ti,
ti, ün—ti, u, s, w, bekommen in der Z, P, der Mehr

Präscntis Indikativi s», folglich den Laut ö zugefügt, im P rä>
^»S Gcru nd i vi ,!»>:, als : di—j»ö. schlagend; ,>i—i»,':. rrin
ül—j„ü, nähend; ini-suö, waschend; kri—jue, deckend oder
'"Send; öu—s,,s, hörend, u. s, w.

,, Endigt die 3. P. der Mehrzahl Präscntis Indikativi auf uj» von
^"Infinitiven: uvati, ovati, iv^ati, den Laut o zugefügt, wird
Präsens Gcrundivi mit »,i»6 gebildet, als: «iiusiiL von
^'"^»li; Icujuo von kovati; kupusuv von kupovati ; Krals,ijuv
?ü-IeraisevLli: 7,api8»s»o von 7,apisivati; nameütsusur, von »»-
""tsivat! u. s. w.

H „ DieZeitwörter III, Coniugation, welche in der 3, P, des Plurals
»stntis Indikativi auf P endigen, bekommen im Präsens Gc.
h"".b'vi die Bildungssilbc als: I s »der, liebend, von Isuditi,
'Un o V 0 ptz , sprechend , von govoriti , A^ovoi'jm , m 0

KW

Ioc, bittend oder betend, von moliti, molim; mi „lex,
kcnd, von misliti mislim, u. s. w.

Von der dritten Person dcsPl. PräscntisJndicativi
wird auch das Mittelwort der gegenwärtigen Zeit
(parlioipiuiii, prsus. tempvi-is) gebildet, indem man für alle drei
Eoniugationcn die Lildungsilben und »war im Singular für das
männliche ui, für das w c iblichc äs, und für bas sächliche
Geschlecht üo; im P Iural aber für das männliche vi, für das
weibliche üe, und für das sächliche Geschlecht 6» zufügt, und
somit werden als Bildungssilbcn angehängt -

für die I Coniugation: sgiiüi, us, uo; ui, uo, us.

„„II „ : uüi oder ustiüi, u», üe, u. s. w.

„ „ III „ : eui, äs, es, u. s. w.

j W.

II. Der Infinitiv.

Von dem Präsens Jnfinitivi werden abgeleitet:

Die kurze oder einfache vergangene Zeit (prsele-
1-itiim puiluettiin simplux) pcrfcctivcr Zeitwörter tdcnn
die I mvcrfc kti vcn, wie bereits oben ü. lS.crwähnt wurde, können
solches nicht haben) indem man.

s) den Zeitwörtern erster Form, die in der Dtammstlbc vor dein
Infinitiv ti auf einen Selbstlaut endigen;

d) den Zeitwörtern zweiter Form mit der Charakteristik au
vor dem Infinitiv ti;

u) den Zeitwörtern dritter Form mit der Charakteristik ö;

st) den Zeitwörtern vierter Form mit der Charakteristik i;

es) den Zeitwörtern fünfter Form mit der Charakteristik a:
und letztlich

s) den Zeitwörtern sechster Form mit der Charakteristik «r»
oder evs:

Für die erste Person der Einzahl den Laut li zufügt; dir
zweite und dritte Person aber behält ihre Stammsilbe, oder st
die Charakteristik mit dem bemerken, daß schvohl die Stammsilbe
als auch djx Charakteristik geschärft fs, u, i, ü: n».

ovs, evii) wird.

«33

In der M c hrza h l bekömmt dicsc Zeitform die Bildungssilben
für Lic erste Per so n: »mo, für die zweite: «te, und für die
dritte: 86, z. V.

I, Form: von sts—ti: stak, 3. und 3. Denon st»: stünmo, sts-

8t«, stg»«; — von LU—ti: euli, 2. und 3. Person eü,
LÜ8M0 LÜ8t«, 8U86.

II, Form: von mi—NU— ti: minuli, 3. und 3, Person minü:

minüumn , »iinÜ8te, minüüe, — von L o v-u u—t!: rov-
nnli, rovnü, zovuüamo, rovnÜ8t«, rovnüus: — von
v i k—n u—ti: vilenuii , vilenü, viknünmo , vilenüut« ,
vilenü»«.

III, Form: von vistüli, vistö --- vistz« ; vist68M» vistz«8mvi>,

vist«8t6 f^visti«8le), viri«»« vistzeü«): — von ra /, u m —
ö—ti: rszumöli, razum« , r»z.»m«8mo, r»z.uin«8t«

I'NZ.N IN686.

IV. Form: von p o m i 8 I— i— t i: pomi8ÜIi, ponii8li,— po-

mi8li8ino, pomi8il8te, pomigliü«, — von pro—xovor—
i—t i: proxovorili, proxovori, — pro§ovori8ino, pro-
§ovori»t8, proAovori»«!.

Form: von z. a le o p—s— t i: r»Ievp»l>, rnleopä; — rsleo-
p«8ino , rskop»8t8, r,»Itop»88 : von prooit—s—ti:
proLitsil, proült»: proöitÜ8mo, proeitu8t8, proeilääo.

^1. Form: von o 8 n—o vr>— t i : «»novost, orniovs; — o»no-
VÜ8IN0 , 08N0VÜ8I« , 08N0VU88; von p o le u p— o VS-t i:
po!iupov»l> , pokupovü, p»IiUP0V»8M0 , pvI<UP0VÜ8l8 ,
pnl<up<iv»86z von novo^—6VN — ti 8«: navojovsli 88,
>>iiV<is8V:> ,88, N»vosevs8m» 88, NÄV0^«vs>8t8 88, NUV0Z8-
VÜ88 86 , u. s. w.

Den Zeitwörtern I. Form, welche in der Stammsilbe einen
Mitlaut haben vor dem Infinitiv ti, und den Zeitwörtern derselben
^°r»i, welche des Wohllautes wegen im Präsens Jndicativi die End-
"b n dom , <l«8, st«: stom» , strt« , <I» anncymcn, —bei den cr-
'lerrn die Jnfinitivendung ti und bei den letzteren die Präscnsendun;

abgcworfen, — wird zugcfügt für die 1, Person des Singular«:
n, für die 3. und 3. 8, im Plural sür die 1, 08INI,, für die 3.
^1«, und für die 3, osi« , B. o st i <1 « m oder nti st « fvon

einfachen Zeitwörtern, iti , istrm): «stistoli oder otistoli. oti-

8Z4

dv, »tidoniiio , »lid»8te, vtidone oder verkürzt: »d»l> »ds:
»dönmo, odnnte, »d»8e: — von prodntl, prodni» oder prveln-
dem: prodsdoli, I>r»dnds, prodsdönmu, pr»dad»8te, proda-
<Ii>8«, u. s. w.

Dies ist such bei jenen Zeitwörtern zu merken, weiche in der
Stammsilbe ans einen Lippenlaut: I>, i>, v enden, und des
Wohllautes halber den Mitlaut lSausclaut) 8 vor der Jnfinitivcnduug
ti annchmcn, als: xrelinti, dul>8ti, z,sl>8li, Ivp8li, nopsti
(Präens: §i el>—sm, dul>—ein , z,el>—ein, tsp—um , 8»p—ein)
u, w, indem man den Wohllaut 8 abwirft und der Stammsilbe die
Endungen des Präteritl: »Ii, s, »nm», »nts, »86 znsügt. Es ist
zwar wahr, daß die oberwahnten Zeitwörter impcrkcktioer Na
tur sind, und daher als solche dieser Zeitform ermangeln; allein sic
können p er se k t i v werden, und diele Zeitform haben, wenn man
dieselben mit den Vorwörtern zusammcnsetzt, als: von »---reksti,
»xreli—ein: «xrelinli, »xrvbv: og-rslivnino, vxrslionte,
»xrekvns ; — von nz,el,8ti, oz,sl>sm: nz,el>»>i, ozelis : nz,el>os-
mn, »zefinnte, »7,eI><>8S, u, s, w

Zeitwörter erster Form, welche im Infinitiv auf 8tl und öl
endigen. folglich deren Stammsilbe auf einen von den folgenden Mit¬
lauten : d , t, x, le, 8 , z, ausgchct, — bekommen auch in der kurzen
oder einfachen vergangenen Zeit für die erste Person »I>, für die
zweite und dritte s mit dem Bemerken, daß das x vor dem
Bocalc e in das le aber in v verwandelt wird. Diese Bemerkung
gilt auch für die Zeitwörter zweiter Form mit der Charakteristik
nii, wenn vor dieser in der Stammsilbe oder le enthalten ist, weil
sie lieber diese Regel befolgen, indem dieselben die Charakteristik uu
abwerfcn. Ja der Mehrzahl bekommen dieselben folgende Bildungssil-
bcn: »nm», »8ts, »sie, z, B, von pr»I>»8ti, proliodvm: pro-
I> v d o Ii, prolwds,— prnbodonin», d»8te, danv; — von pro-
psnll, propadem: p i o p a d » Ii, prnpsdez — prnpudonm«,
elvnts, dane ; — von z,»venil , 7,svedsi» : 7, s v s el u le , z-nvede
zmvsdonmn, d»8ts, done; — von oplsnti, »pletem: »pištoli
«plete ; — «pletonm» , lunts, tone: — von popüntl, pnpanein:
p » p ü 8 o Ii, popäne; — POPÜ8N8M», ,8»8te, nune: von nxrlz.ti.
nz-rlz,«,» : 8 A I i 7, o Ii, nxrlze ; — 8xriz,»8m«, 7,<>nle, 7,one —
von palesil: pelezem e poleteti, pvlsLS ; — p»Ie§onlN0,

845

Kost« , xoS« : — von polvöi, poloiem : p o I « x « I>, p»i«z«
polvxosnw, Av«ts, xantz ;— von odreöi, odrvesni: odi-«-
« Ii, odreče. — odrekosm», kost«, koste; — von dixnuti, dix.
u«m: dixoli, dir«; «limonino, xoste, xoste; — von puknuti
(Und puei), puknem: pukoli, puee: — piikosmo, konte. Kone.

k. Dio vergangene dauernde oder schwebende
3cit (prueleritnin ilnperfeetum) für die imperfektiven
Zeitwörter (Continuativc oder Fortwährendem Iterative oder
wiederholende; Krcqncntative oder Vcröftcrndc), indem man der
Stammsilbe n (z. B. rvs—ti, nps —ti) oder der Charakteristik s
Uder j» und nva ist. ui«) und jnv» mst. fuju) , dann »rn , er» und
's — (da dieselben größtcnthcils ju der V. und VI. Form der Zeit¬
wörter gehören, und die vier ersten Formen meistens hievon ihre
Zuiprrfckta oder schwebende Zeitformen entlehnen) — für die
"sic Person des Singulars Ii, für die jw e itc und dritte
Uber die Bildungssilbe ste, und für den Plural: tuno , »te, tiu
iufüzt mit der ausdrücklichen Bemerkung, daß das vorangehende ü gc-
dchnt werden muß. Somit ist also die Endung für die erste Person
°us Singulars: stli, .sstst, oväli, evstli, i'vLll; für die zw e i tc
"ud dritte sü«; für den Plural: stsiu», state. stku. z B-
Udn /.Vil—ti : r. V u Ii, r.vstste: r.vä.aino, r.vstate, r.v äliu (und nicht
^ovjgi, rovisste: — coviäaino, rovist-ate, roviäliu vom Präsens
o V tz NI); — von -ti: .a p n Ii, apstste ; - «pst.ain« , apstste ,
?I>nIlu; -von stn- ti ist das iterative Zeitwort ds-v»—ti (st. st» —

l i) gebildet, wovon d»S Imperfektum: d st r st Ii, davstste; —
^uvst-nn» . d st v st a t e dstrstlni abgeleitet wird. So wird auch von
Ustnici— ^j. inistljuU, mistlfstste , — niistfjstaino, niistliststs ,
^iül)stliu; — von niil-ova—ti. inilovsk, milovstste; — mi-
Usilovst>j,nn, inilovst.slv, milovstlin abgeleitet.

Anmerkung. In den Volksliedern und bei den ragusanischcn ,
°»>inatinischen und bosnischen Schriftstellern findet man die veraltete
" cm des Plurals in stlunn und stliomn («k. stsino) : «lite und
^>»te (st. stnttz), j. B. -pärdfuliote. audialiote, veljuliote,
^'r/aliu,n, vspguliottz. lttundulli- in dem lyrisch epischen Kedich.
° Ostinan I: »3—47).

icnen imperfektiven Zeitwörlcrn, welche vor dem In¬
ti in der Stammsilbe auf s endigen, oder nach der Stamw-

, . Bei
uiutivr

fitiS

Abc vor dem Infinitiv ti cinc von den (»harakteristikcn der V. und
VI. Form annchmcn, als: a, )'a, ava, ova, eva,iva, — waltet
kein Zweifel ob in der Ableitung des Imperfektums: bei Zeit»
Wörtern aber, die zur l, II, >11 und IV. Form gehören, und welche
die vorerwähnten Augmente nicht annehmcn, muß man besonders be¬
dacht sein, und auf folgende Regeln merken:

a) Imperfektive Zeitwörter von der I. Form, welche in
der Stammsilbe das convcntionclle d. i. das jotirtc e enthalten, nach»
dem dieselben des Wohllautes wegen das vorerwähnte ein i verwandelt
Haden, erhalten die L'ildungssilben sali und gase, j. B. bsteti:
l> <1 l— j a i>, bstigase ; — bstigasino, gaste, gäbn : — ple—ti:
pli-g»I>, pligase, — pligüsin» , gaste, gab»: — rr«!—ti: ?. ri—
g ä I>, gase; — rrigasino , gaste , gab» : — mne — ti: in n i— g ab,
mnigäse; innigäsi»», gaste, gäti», u. s. w. Gleicherweise nehmen
die Zeitwörter, welche in der Stammsilbe den Vocal i oder u enthal¬
ten, die Bildungssilbcn: gab, gase, u. s. w. an, z. B. bi—ti: bi-
gab oder biab, kiase: — pi—ti: pigab, pigasv, — eu—ti:
e >l g a b, engäse, u. s. w.

b> Zeitwörter von der I. Form, welche in der Stammsilbe einen
Mitlaut vor dem Infinitiv ti enthalten, oder auf sti und ei endigen,
oder nach der Stammsilbe—wenn solche auf die Lippcnlaute auslautet
— das euphonische s vor dem Infinitiv ti einschaltcn, oder die
Slammlautc <1 und t vor dem Infinitiv ti in s verwandeln, oder
endlich ist die Stammsilbe x oder le bei denjenigen, die im Infinitiv
auf ei endigen — nehmen die Formativen: ab, ase: g»I>, gäs« oder
Igab, lgäse <nach den L i p p e n l a n t e n : m , k , p, v) oder iak,
isse an, — oder verwandeln vor mb und .fast die Stammlautc: b

637

Die Zeitwörter: r.iiustem ist. r.irum): imastcin (st. imami nch<

men die Form des Imperfektums auch folgendermaßen an: stastiali und
stastzali (st. stavak von starati); 7.»astial> und rnastjak (st. 7.nal>):
iniastiali und imastjak (st. lmair), was aber nicht gebilligt werden
kann, zumal d» stati ein perfektives Zeitwort ist.

c) Zeitwörter II. Form mit der Charakteristik 11» — von welcher
äußerst wenige Imperfektive zu finden find, — nchmrn im Im per«
kektum nach dem Mitlaute n, als ob sic zur.IV. Form auf ili ge¬
hörten, die Bildungssilbc.t»l> an, z. B. cc/.nuti: cer.n.jalr (cc/nlak)
"der L v 7. ») u I,; — tzäi uuti: xä I' n.t a Ii t§sriilal>), — tärnuli:
düiiijalr (täruiaii), — Finali: xinjall« — taniitt: t <> II i a I>
(taniaii), — vcnuti: V c li j -r l> (vaniali). —

i» Zeitwörter III. Form mit der Charakteristik ä und IV. Form mit
^rr Charakteristik i vordem Infinitiv I! nehmen im Imperfektum die Bil.
dungSsilbc.lasi auf. mit welcher die Dtammlautc: st, t.»,t «dieses letzte wird
"Uch nach den Lippentautcn: I», I>, p, V als Epenthese gebraucht),
" > l) , I.j , nj geschmolzen werden; die S a u s c l a u t c aber: s
""d 7. werden in ihre verwandten Zisch er: n und /. verwandelt, z B.


I. An

Aorull
IIINI'Lll
tvoruli
/.oi'Lli

luuriti:
tvoriti
roriti:
is. Das !

viß»>>
und proßali gebrauchen einige Schriftsteller auch: Aru7.iL>i and
xro7.gLli: inär7.i»!i und mär7,i»i>: visisli und lisiuli : prosinli
und prosiuft allein da» erstere ist richtiger.

L. Anmerkung. Ebenso erheischt die Euphonie. daß man bei
ter III und I V. Form nach dem Stammlautc r im Imperfektum
Z n d i c a t i v i statt i»ii die Bildungssilbc »li gebrauche, z. B.

von xuvoriti. AvvnrLii (st. Aovorg»Ii),

(st. Aori»li> i

(st. iiiurislij:

(ft. tvorisli);

(ft. »or^nli); u. s. w.

vergangener Zeit thätigcr
An pLi lioipiuiu prsvtorili »etivis, indem man die Jnstni'
tivcndung ti abwirft, und statt deren in der Einzahl für das
männliche Geschlecht den Vocal o (welcher durch Verwandlung ans
vem ursprünglichen > anderer slawischen Mundarten des Wohllautes
halber entstanden ist»: für das weibliche Geschlecht die Silbe la. und
für das sächliche lo zufügt, in der Mehrzahl aber für das männ<
ichc Geschlecht li, für das weibliche lo, und für das sächliche l»
anhängt, z. B

L) für die Zeitwörter der ersten Form: stau ist. stall, l>in, piv'
ouu, <>i<i ^ft. Zsto oder stöl von stö-ti. Hier muß man insbesondere
merken, daß iu der ilirischen Sprache, wenn in derselben nach de«

6!»

krnvcnticnetlcn e cin V o c al folgt , jenes vor nesem ker Euphonie
»egen - stelo in i verwandelt wird. Diese Bemerkung gilt auch für
^rZeiwörtcr der III. Form milder Charakteristik st vor dem Infinitiv
l>, wie unten nachgcwiesen wird); li» (von le—ti); »lu lvon ustiti
'»den zusammengesetzten: »stneti, i/.neli, iiaiistti, pnueti u. s w.) ;
rrio lvon rre—ll); rua», rvs» , pran . bl NO , klau, tilu« u. s. w
l°on riis—li, /.vn—ti, pra— ti, bi s—ki , Kia—ti, sls—ti).

k) für die zweite Form: stignun, puknuu, meluun. p»gi-
»Ul> (von stignuli, puknuli, metiiull, png'iuuti), u. s. w.

e) für die dritte Form: visti» loon vist — st — ti); ninio (von
Un>-e—li): ra/.umi» fvon ra/.um—e—ti) u.s. w. , st oben unter u).

st) für eie vierte Form: von ljubi» ll)uk — i li), n»si» (von
»08—i — ti) ; v»ri» (von vur—I—ti); rani» (von rau—I—ti) u.stw.

e) für die fünfte Form: pita» (von pit — a—ti); k»pao (sott
ltop- n— fj); Malis» (von Niall—a—ti); stiran (»on stir -a — ti) u.stw.

f) für die sechste Form: kupavso (von kup—ova—ti); milo-
f»o von mil—ovs—ti); kraljeva» (von Kral)—eva—ti) : prepi-
»ivs» (von prepis— lva—ti) u. st w.

>. Anmerkung. Bei den Zeitwörtern erster und zweiter
Horm, die in der Stammsilbe auf einen Mitlaut endigen, wird züge¬
lst so (statt I, ei oder ul anderer slawischen Dialekte), z. B. tresa»
^»n treu — ti); iu»gao (von must! st. mag' — ti) ; reka» (von revi
rek—ti); dig's» (oon illei, st. stig—ti oder stig—nu ti) ; pa-
»»» lvon pas—ti): grira» (von gri/.—li) ; vv/.a« (von ver—ti) ;
Krvbsn) lvon greb—8ti) ; rebsn lvon red—stj) ; earpao ivon
»srp- zli); striga» (von strivl, st. strig— ti); rega» lvon /.ev!,
l>. reg—ti) , n. s. w.

2. Anmerkung. Zeitwörter, deren Stammsilbe auf die Mil¬
nate: st od. t auslautet, und solche vor dem Infinitiv ti in s verwan¬
delt werden, verlieren de« Wollauts halber das «I und t vor dem End¬
ete » (oder l anderer slawischen Dialekte), B. pao (von pasti,
»' past—ti); preo (von presti, st. prust— ti); s i 0 st. seo (von
^sti st. sest-ti); plen (»on plesti st. plet—ti); me» lvon
'»»st! st. ,»et—ti), sriu st. sre» od. srel (von siesti st. sret —
''> > g n) v o (von gnjesti st. guget—ti); ve» (»on vesti st.
test- li Zusammensetzungen mit den Präpositionen: sto, ir, »,>

p» , pri, pr», ii, /.u) u. s. w.

840

3. Anmerkung. Zeitwörter, die in dem Mittelwortc der ver¬
gangenen Zeit thätigcr Art auf so endigen, vcrtürjen solches in einige«
Provinzen , insbesondere in der ragusanischen und hcrzegowinische«
Mundart, in o, z. B. pito ist. pituo) ; kopo (st. kopuo);
reko (st. rekso); moxo ist.moxso),- <1 i x o (st. stixso), u.s.iv.

It.Das Gerundium oder der TranSgrcssiv oder daS
Umstandswort der vergangenen Zeit (xvrunstivu« vei
trun-tetressivu« vel eireum.-tluuliuli« uiostu« prueteriti lempo-
ri«) für die p c r fe k t i v c n Zeitwörter idcnn die imperfektive«,
wie wir bereits oben ? 19. erwähnten, sind dieser Zeitform unem¬
pfänglich), indem man der Stammsilbe den Laut v oder die Endsilbe
v«i zufügt, als: stuv oder stuvii ivon ils- ti); postov od. postevii;
auch postsv und postum, postum«! <von poste—li)z stuv u. stuvÄ
(von öu—ti) , pu.-iuv od. posuvii (von po«u—ti) , minuv od. m>-
uuvsil (von mi—null): stiz-nuv od <iixnuv«i (von stiA—nu—ti):
vistev od. vistevii (von vist-e—ti); ru/umvv od. rurumvvii (von
rs7.um—e—ti), — p«mi«iiv od. pomi«Iiv«i (von poini«! — I—ti);
irxovoriv od. irxovoriv«! (von irxovoriti); — v.upilsv od. 7,a-
pituvii ivon rspit—s—ti); okopuv od. okopsvsii (von okop—
s—ti); — pokupov.iv od. pokupovuvii (von pokupovuti) u.s.m

1. Anmerkung. Zeitwörter der I. und II. Form, welche in der
Stammsilbe auf einen Mitlaut auSgchen, bildeten einst als Stamm¬
silben selbst das Umsta ndSw ort der vergangenen Zeit
als: I> o <1 (von i>o«li, dost—em); pust (von iui«li: pust—em);
«est (v.'n «e-tli, «est—em oder «eiiuvm); rek (von vesti, rek—
nem od rest— em); m o er (von mnstl: moä—em od. mog-—nein)
allein heutzutage werden, des Wohllautes halber, die BiegungSsilbc«:
SV und uvii angefügt, als: porekuv und porekuvii: pomoissr
und pomvKSvii; «estuv und «estuvsii (auch auf »uv und nuviit
«estuuV, «estuuvii); i>s:Iiiuv und ptlstnuv.il auch pustil.
wird von den Slowenen rekii statt rekuvii gebraucht.

L. Anmcrkung. Dieses Gerundium oder Umstandswort
der vergangenen Zeit entspricht den deutschen Umstandssätze«
mit den Fügewörtern, nachdem, als, kaum — so, z. B. pro¬
st» v«j «eljuk ,-tvoje )uduke, oste ostm»l> Kusti, nachdem der
Bauer seine Aepsel verkauft hat, ging er sofort nach Hause: — sto«»'
u kustu, restst mu: stobsr stun, als er in« Haus trat, sagte er

-tl

641

luihm: guten Tag: stonsvni .festes 8 piit». »loesstoli opet „L
i'Ut, kaum von der Reise angckvmmen. so mußte ich mich wieder zur
^cise anschickcn; — nlnpivni ječiva » nlu/kn, vari« .ne esr-
kaum hatte er sein Amt angctretcn, so wurde er gefährlich krank.

kl.Da« Mittelwort d e « Um st a n d sw o r te S der ver«
""ngcnen Zeit (pselieipiuni piseteeill (peeunstivi), indem
"-"n der Stammsilbe im Singular für das männl. Geschlecht vni,
"" da« weibl. vns, und für das s ä ch l. vne; — im Plural
"brr für da« m ä n II l. Gcsch. vni, für das w e i h l. VN« und für da«
If-chl. vns jafügt, welche« dann nach dem Muller der bestimmten
^ki Wörter gebogen, und mit den Hauptwörtern im Geschlechte,
der Zahl und Endung gefügt wird.

kV Da« Mittelwort der vergangenen Zeit, lei.
"kiidcr Art (piti'tielpiui» peseteeiti psnnivii für die pcrfck-
'' v en und imperfektiven Zeitwörter , indem man der Stamm,
^be, oder je der Charakteristik, nach Verschiedenheit de« Wohllaute«,
st Bildung«Iautc: l oder n, en, ieu und ve» (nach Verwandlung
""milu, de« f in v) anfügt, j. B. stün und stst (von ils—ti); rvsn
""b rvüi. (von 7,vs—ti); KIsn und leist (von Kis—ti); kenn und
(von lies— ti), pit (wovon da« nnkntsntivnin veiksiv: pit—fv
^bildet wird und piven, popiven (von pi—ti) ; stokit und <io-
oder stokiven t»on (iokj—ti); pokit und pokifen (von po-
rseet, poeet, tiseet, peopet, esrpet, »sput (von
.'"-st!—ti, pove— ti, usve—ti, prope—ti, isrpe—ti, nspv-ti):—
"stjun und vuven (von VN— ti); nkiit und «iinven (statt »inijen »
"b nkn—ti); nsnnt, ponnt, proniit (von »snu—ti, ponn—ti
^"nn-rüstet und 7.siivven (statt rsstefen, von raste-ti);
'"^v«n (von inle-ti); mit und inive», uiniven (von ini—ti
'"Z— ti), ßit und ülvun (von ßi— ti) : let und lüvu» (von le—-ti,
'""von da« Jterativum le-vs—ti statt le-j-r—ti) u. s. w.

Zeitwörter, die in der Slammstlbc auf einen Mitlaut endigen,
°bmen die Bildungssilbe en an; B. li-ese» (von lrestij, koste»,
(von Konti, »Konti); pleten (von plenti); xi-vkeii (von
^--I'-nti); npsnen (von npsnti; denn npsnen wird von npsniti ab.

-stti; tepen (von tepnti); ve/.e» (von vez.ti). veren (von
. j"^) - veilen, stovestvu (von venti, ostvvnti statt vest- ti.
^«-1-ti) u. s. w.

«4»

Wenn in dcr Stammstlbc dcr Endlaut auf K, k oder l> ausgehct-
so wird das K in ; lc in « , und li in 8 verwandelt, z. V, p o i» o-
L«n (von pomoei it. PONIOK—ti); värrvn, ostväiren, r.ll-
väiren (von vanei väi-Kti),- i-eeen (von reo! ltatt rek — ti)-
peeen (von peei st. pek—ti), värsen (von värej od. visteöi
stakt väii>—ti od. vrieli—ti) u. s. w.

Anmerkung. Zeitwörter dieser Form. wenn sie den Laut r
vor der Bildungsstlbe des Infinitivs ti enthalten, nehmen im Part.
Prät. Passivi da« t als Bildungslaut an, z. B i-ar start (von
narstänti); p o t ä i t (von potarti).

Zeitwörter II. Form, indem dieselbe» vor dem Infinitiv ti die
Charakteristik nn annchmcn, empfangen für das Part. Prät. Paifivi
immer den Bildungslauk t, z. B. in inst! (von i»i—nn — ti); Ka¬
ll n t (von Ki>—nu-ti); last nut (von tak— nu— ti); s p o in e-

h li t (von SPOIIi«!--,»»— ti) u. s. w.

In den Provinzialismen erhält dieies Participium auch die Bil'
dungsfilbe gen, z. B. ni ins en, Kan j en, t a le ns en, »pome-
njen, als ob cs von dcr I V Form der Zeitwörter abgeleitet wäre —
so wie es in dcr That in dcr stowcniichen Mundart im Infinitiv in iti
ausgcht und davon auch abgeleitet wird — als; in i »iti, Kanili,
teknit! (st. lakuiti), spomeniki, u. s. w.

Zeitwörter III und I V. Form fügen dcr Stammstlbc statt der
Charakteristik e oder i die Bildungsstlbe sen zu, vermittelst welcher
die Trammlautc: st , t, l, n , geschmolzen werden. Sollten aber in
dcr Stammfilbc als Sndlautc die Lipvenlaute: in, I>, p, v ent¬
halten sein so wird nach solchen die Ercnthc c I eingeschaltet, welche
mit ter nächstfolgenden Bildungsstlbe sen ebenfalls in eine Silbe
verschmilzt, z. B. v i st s e n (von visteti) ; i a /. n m Isen (von i-ssu-
meti), tal'pisen (von tarpeti) mi Is en (von niiieli); —

i o sts en (von nostiti); plat sen (von platiti); molje» (von
motiti),' g'onseu (von Koniti), nasmlsen (von nasmiti,;
posra Nilsen (von poseamili); ls ulils en (von Isuluti);
knplsen (von Iciipiti). ulovlsvn (von ulovili), ponov¬
iš« n (von ponoviti), u. w.

i. Anmerkung. Zeitwörter der III. und IV. Form, wenn
solche in dcr Stammfilbc vor ter Charakteristik e cdcr i die Sause-
laute; s oder r enthalten, verwandeln vor der Bildungsstlbe sen

64Z

x in «; das r aber in r, wobei die Bildungssilbc j«n in «u
scrwandcll wird, da dasj in 8 und vlrlualiler (unt-rdruckt, enr.
dalicn ist , z. B. v i 8 e u <oon viastti) kauen (von kouiti). n o-
'«n (von nuultij: 8p»8vii (von upauiti); v«-.en (von va/.iti);
?»/.«» (von xa/.iti), u. s. w.

L. Anmerkung. Zeitwörter NI. und IV. Form, die in der
Stammsilbe vor den Charakteristiken ö und ! W a n d l i n g e : st, st ,
'> r (zu welchen auch das r gerechnet werden kann ; denn in diesem
auch das ,j virtualiler einbegriffen) enthalten, empfangen statt
sbii die ltndsilbc en, z. B. o punomosten (von opuiioninstili) /
kosten (von toöiti), rstüen (von rstuili): r u/. e u (von rurill):
sliru-, en (von okru/.ill); govoren (von xovurilli, 8tvv-
"n (von utvorlti), u muren (von umaritl),' praxuren
tsvn pruxnröti), u s. w.

Zeitwörter der V. Form fugen jur Charakteristik » den Bildungs-
!a«t n an, folglich zur Stammsilbe .in: pitan (von pit—»—li),
'"pan <»on Kap—a—li) t »ran (von ur—a— M piuan (von
g— (j)- inaran (von niar,-a—ti), u. s. w.

Zeitwörter der VI. Form nehmen in Part. Prät. Passiva je dir
^idungSsilbcn: ovan, evan, oder ivan an, j. B. kavan (von
'svati), kn pu van (von knp—»va—ti): ml Io van (von inil —
s^a-li),- kraljeva» (von Kral-je— vati) , b i st e v a n (von
t^-eva-tl), prepiuivan (von prepis- iva-ti): nauists-
^>vnn (von nainstütj-iva — ti) , u. s. w.

Im S i n g u lar fügt man für das w c i b l i ch e Geschlecht
baut a, und für das sächliche o; im Plural für das
s n n liche i, für das w e i b l i ch c e, und für das sächliche
?tsstlecht a zu, und dcklinirt nach dem Muster der unbestimmten
°siw örter (ailjeeliva imlellnlla). Aus dem unbestimmten Par-
"t/ö kann auch ein bestimmtes (ilelinltnin) gebildet werden. und
!^td sodann ebenso gebogen wie die bestimmten Beiwörter
Ittch alle Geschlechter, Zahlen und Endungen.

>. Anmerkung. Aus diesem Particip wird auch das siik-
^Sniivum verbal« gebildet, indem man dem männliche» Geschlechte

Bildungssilbe je zufügt, als: ilan—je, pit—je, ilabit-je,
»rpet-je, stujev—g«, 8ua8en-jv, pesten—ge, viiljen-je,
svvoreo-je, zsnul-je, apnme—nut—je, ljubljen— je.

tl "

K4Ü

pitan—se, kopa»—se, milovsn—sv, kralse—vsn—se, prepi-
suvan — jo.us w

2. Anmerkung. In einigen Provinzen , namentlich in Slawo¬
nien , Sirmicn. in der Barka und im Banate , wird das Part. Prät.
Passivi stets mit t durch aUc Formen gebildet, was aber als eine das
feinere Ql>r zu sehr asficlrcndc Monotonie zu meiden wäre.

§ 23

Von der Abwandlung (Konjugation) der Zeitwörter.

Die Abwandlung oder Biegung der Zeitwörter geschieh«
durch Arten, Zeiten, Zahlen und Personen und in einigen
Zeiten auch durch Geschlechter.

Arten oder Redeweisen iind vier:

s> die anzeigende Art oder die Bchauptungswcise (be<
stimmte Redeweise, der Indikativ).

l>) die B c s c h lswcisc ider Imperativ).

e) die Bedingungsweise «der Eoiunktiv). Diese dient auch
zur Bezeichnung des Wunsches tdcr Optativ!.

>i) die unbestimmte Redeweise, oder die G r u nd so r m cher
Infinitiv)

Zeitformen für die zielenden fverbs aetivs trsuuitiva et
intrsnaitiv»). ziellosen iverbs neutra) und rückzielenden
(verbs reeiprues) im Indikativ gibt es nur z w e i c in fach c
fteinpor» «iutpliei») für die perfektiven und für die imperfek,
tivcn Zeitwörter nämlich

.4. iur die perfektiven Zeitwörter:

1>. die gegenwärtige unbestimmte, formelle, kurzer
Dauer oder verdächtige gegenwärtige Zeit (tempu« prae-
«en« imieterminslum, luevix morse, formal« snt fiulnum)
und zukünftige einfache (futurum uimplex) zugleich.

2). die »ergangene vollendete cinfacheZeit (prae-
teritum perfeetum aimpiex).

8. für die imperfektiven Zeitwörter:

1). die gegc nwärtige w a h r c . b e stimm t e , u n » o llcn-
tere, dauernde, fortwährende oder schwebende Zelt
tprseaen« reale, steterminatum. iuiperfeelum, louxiori« n>v'
rse, stursn«, eouiinualivuui sul ileralivum).

645

L) Die »ergangene unvollendete oder schwebende
einfache Zeit (prautcpituiii imp^i'lvnlnm nimplo.x).

Die zwei übrigen vergangenen Zeitformen de« Indikativs, näm.
lich die v ö l l i g vergangene und längst»ergangene Zeit
«erden durch Zusammensetzungen gebildet aas dem M i t t e l.
«orte der thätigcn vergangenen Zeit (I>»> tieipiiit» pl'i»«-
kriti »ntivli vermittelst dct Hilfszeitwortes (verblit» suxilisp«!):
.ie.aain, biti , sein.

Dann gibt et auch zwei Zeitformen der künftigen Zeit,
lffutnruini des Indikativs die ebenfalls durch Zusammen¬
setzung gebildet werden, nämlich:

Das erste kentiuinn wird gebildet aus dem Infinitiv d-r beircf-
finden Zeitwortes vermittelst des Hilfszeitwortes bnlfiti, bofiw
(verkürzt: en).

Das zweite ffntnpnm lexaetumi wird aber gebildet aus dem
thätigen Mittelworte der vergangenen Zeit des be¬
treffenden Zeitwortes vermittelst der Hilfszeitwörter bnen und biti ,
wie weiter unten ausführlicher dargcstcltt werden wird.

Der Imperativ hat zwei Zeitformen , nämlich

al die gegenwärtige Zeit:

I>i die vergangene künftige Zeit si>> aeteritnm unt sn-
turuni exaetnnu. entlehnt aus dem Barlicivio Brätcriti aelivj.

Der E o n i u n k t i v oder C o n d i t i o n al oder auch S u b i u nk-
tiv und Optativ entlehnt die gegenwärtige Zeit aus dem Indi¬
kativ: die übrigen Zeitformen werden aber zusammengesetzt aus dem
Mittelwerte der thätigcn vergangenen Zeit ver¬
mittelst des Hilfszeitwortes biti , .jenuni, knstem, wie weiter unten
ausführlicher verhandelt werden wird.

Der Infinitiv beseht:

u) aus der unbestimmten gegenwärtigen Zeit Grund-
firm) mit der Endung ti.

b) aus dem S u p i n u m (Lagcwort) mit der Endung t, indem
man das i des Infinitivs unterdrückt.

v) aus dem Gerundium (TranSgrcffiv oder Umstandswort) der
aeqenwärtigcn Zeit für die imperfektiven Zeitwörter.

<l> aus dem Mittelwerte der gegenwärtigen Zeit (p»p-
lieipicim ppue.a^ntin tenipurini für die imperfektiven Zeitwörter.

«46

«) aus dem Gerundium (Transgreisiv, oder Umstandswort! der
verganaenenZcit für die perfektiven Zeitwörter.

l) aus dem Mittelwerte der vergangenen Zeit ipn>'t>'
eipluin prsntenitl tvinpoi in) für die perfektiven Zeitwörter

K) aus dem Mittelwort der vergangenen Zeit thätigdt
Form (psi ticipluni znantenlli antivl).

>i) aus dem Mittelworte der vergangenen Zeit t k >'
de »der Form (psrtlcipluin prantnriti pauaivi).

Zahlen sind zwei: der Singular und der Plural. De
Dual wird nur in Participien, und in den aus den Particip'tU
zusammengesetzten Zeiten gebraucht, und der Gebrauch
«es springt zumeist in die Augen bei dem männlichen Geschlechte, l-
ini ckva «inn st Na (statt stil!) u esi Irvi, (wir zwei sind in de
Kirche gewesen) . »na <! v a i 7. K uI> l) n n a z, a n ut v n a n a ni
«u 8« oder naäanta uu (icnc zwei verlornen Ringe sind gefunkt
worden).

In der slowenischen Mundart wird der Dual bei den Zeu
Wörtern regelmäßig in allen Zeitformen gebraucht.

V ersonen gibt cs drei: )a, ich. li, du, on, er: — nii,
vl, ihr, »ni, sic. .

Die dritte Person hat drei Geschlechter in der E in - und
der Mehrzahl, nämlich: »n, er, ona, ste, nun, es
«nn, «na, ste.

§ 24.

kkcberst-fik der .Evniuo«t<o«, n.

»S

648

; SS

Von der Abwandlung der Hilfszeitwörterr
u) gen sm, lenelem, biti, sein.

Indikativ.

Imperfektiv. Perfektiv.

Bräsens P r äse n s und F ut u ru m-

1. Präteritum, z u samm eng esc yt

Imperfektiv. und Perfektiv.

i X

Sing. L / 8s»i r oder fa «sm
8i e „ ti 8i
l-ö« k „ vn,s, o fe

s t

Plu r. smo eodermi8i»n
8ts / „ vi 8t«

8U t „ oni,«, S8ll

ick bin gewetn, n.

kilg

?. Präteritum, jusammeng escyt (Plusquamperfektum).

^ing. kiall 1^,
dj»v8
disüv

/ l

'"'ur. diaxuio

Inuute < -?
bisliu / .

— ich war
gewesen
u. s. w.

I>öli — ich bi» gewesen:
Kk»u < — ich batte - ich ward

böse / 2 lin Zusammen-

Ix'-uiun t— sctzung als Hilfs,cit-
I>s-!itv<^ wort mit Pcrfck.
beim tiven).

I. Futurum (Zukünftige Zeit).

^Ing. Kit 8» oder )» 6» ) —ich werde sei», u. 1. w.

n 88» „ li 88»

« 88 „ oi>, », o <t8)

Nr. nein» „ mi nein«

„ <:8t« „ vi üete

ü« „ »ni, 8, »88)

8 Futurum <8xsot>im), die künftig vergangene Zeit.

tz^Ng. kit 8»

^lu

Nr. Kit 88INN

„ 88t8

„ 88

ich werde gewesen sein, u. s. w.

s

k^-n

Imperativ.

P r äsens.

Plur. kili, Is, In

<In

Plur.

sein, oder gcwtst"
sein.

«nm , ich sei
ni
.je
8IIIV
8ts
.811
Das bedingende Brägens
Sing. <In nam
8i
s«
8III o
8te
8U

Optativ Bräsens (Imperfektum!.
Ging, kili od. ki , ich möchte, ich würde, u. s. n>.
KI
KI

Sing, Kusti ti, — sei od. werde du. ,

Kusti oder usk Küste on, s, o, — sei oder werde er, sie- ?
Plur. kustiino, seien wir od. laßt uns sein (werden).

kustits, seid, oder werdet ihr.

iiek dustu oni, s, s, seien (werden) sic.

Bräsens, Brät, und Futurum.

Sing, kio, bila , Io

> sein oder gewesen
sic) sein.

ja, möge ich
ti, mögest du

VN, a, o, möge er, sic, es
ini, — mögen wir
vi, möget ihr
oni, «, a, mögen
Conj unkti».

P r ä sc n s.

Zm per sekti v.
(bestimmt!

Ding, da genaiii

„ .isst ,

Plur. „is8mo,
„ geste ,
„ g«8U,

Perfektiv,
(unbestimmt)
kudsni > ich soll sein
Kustes den); ich
knils ( sollen
knileinn ? (als Liliöltik
iinilste > wort),
„ luistu / u. s. w.

(Imperfektum) zugleich Opt«'
wenn ich wäre; —
o! wäre ich, u. s. w.

disino, di

Kiste (bikte), bi
ki

«51

Optativ oder das beziehende Präteritum.

h b j

. Das bedingende Präteritum

^bg. st» <j»,n > ist» , i>liu. In, wenn ich gewesen wäre, u. s. w.

"

i», ie >

b r, „ z,„n I bili , le , la
„ ste ,
„ su )

Das bedingende Futurum.

^bg. alt» oder basta busteiu, wenn oder wann ich

„ „ „ Imsteü werde, du werde«,

P. „ „ „ buste u. s. w. sein.

Ub „ „ „ busteiu»

„ „ „ bustete

, „ „ „

^svas bedingende vergangene Futurum (exaetum).

'" g. ab» oder basta ja busteiu I l>in, biir, Io, wenn

„ „ „ ti buste« > oder wann ich wer.

«, „ „ »n , a, o buste) de, du werdest ge-

'ur. „ „ „ i bustem» I wesen sein, u. s w.

„ „ „ vilmstete tl>Ui,Ie,ls.

„ „ „ oni, v, a Imstu)

ess

Infiniti n.

Prägens: Iiltl, fein.

S u p i n u m: dlt, zu fei».

Gerundium oder Umstandswort Präsens Iiitiltlfi. seit" '
oder: indem, weil, da, als man ist.

Particivium Futuri: bustuci, fir», fie; — 6> , fie,
der, die, das sein wird, oder soll.

Gerundium Präteriti: I>iv oder bi vsii, qewestn 'etU
oder: nachdem man gewesen ist.

Participium Präteriti Gerundivi: bivsii, 8»' '

— bivsii, 8«, 8L, der, die, das gewesene.

Participium Präteriti untivi: Klo, bils, I>>^'
bili , Iv, In, gewesen, ich, du, er, sie, cS: — wir, ihr, sie.

Participium Prät. passivi: Irrt, », o; — kiti, te.
Dieses Participium wird nie einfach gebraucht;

nur in der Zusammensetzung mir dem Vorworte <l<> in rioliiti, bet
men , erlangen, gewinnen: siegen: finklt, A, u, u. s. Iv

dl tl I> 8 t i> n t i V n >n v v r It ul «: kitge, das Sein, das sb
li) Ueber die Abwandlung des Hilfszeitwortes

Ii » n. u tön), botnti. wollen. z.

Die Zeitwörter li n n ii und m « x » werden «ls unrcgel"'^
fiig betrachtet aus der Urlache, weil sie in der ersten
der Einzahl des Präsens Zndikatioi auf II, und nicht wie die
gen Zeitwörter auf: LIU. nm, im endigen. Aber dieß ist keiue
regelmäffigkeit. sondern ein: alte Endungswcise, di- noch heust"
in dem Äustcnlande und in Dalmatien ^besonders auf den j,
gang und gäbe ist. Man findet sic auch häufig bei den alten eug" .,st
scheu Schriftstellern sowie in den übrigen slawischen Mundarten.
alte Endung auf II entspricht in der ersten und zweiten
gation ooficnds der dritten Person der Mehrzahl im Prä'*
Indikativs.

Zeitwörter der III. Consugation, r. i. diejenigen, die iu
sten Person der Einzahl im Präsens Jndikativi auf im aiiSgelstN-
hallen nach der alten Webe statt im die Endungssilbc sii- P.
Laute: il, t, l, n mit .jii in eine Silbe sich »erschmelzen,
ist. vifiim) : bitju lst. Ilitim) : plutju lst piuliust'
ist. v«Ijn,)^ tst. iiinliml Kaugu (st. xonlinj, « i-

653

Na» den Lauten : n. r. ü. / folgt n statt ju, weil in den
"vergehenden Lauten wie bereits ost erwähnt worden, der flüssige
"»k j virluuliter enthalten ist , z. B. « v » i il (st. xovarii»)
u iii (st. tvorim) toru (st tnrii»>) troüu (st. trosim):
ist. te/.iu» , poio/.u (st. polomim), u. s. w.

, Jene Zeitwörter aber. die vor !,n in der Skammstlbc die Sau'c-
"bte: « und /. enthalten. verwandeln X in ü, und 7. in L , j. B.
o ü ii (st. nosim) : prostu (st. prosim) . vorn (st. vo/.stlr:

(st. plar.im). u. s. w.

Endlich jene Zeitwörter, deren Stammsilbe auf die Lippenlautc:
?' >>. p , V endigt nehmen vor der Bildungssilbe ! u den epentheti-
^e» Laue l an. z. B. i <> in I.! n ist i n m i in) : I.j u I> l.j u (st. Iju-
ii>>): st u p Ij u (st. stupim); I o e I j I, ist. lovim) . u. f. w.

, UebrigcnS werden die Zeitwörter: stör» ist. liolju von stot —
"^ti> und IN N^N rücksichtlich de« Präsens Jndikativi und der Zeiten,
davon abgeleitet werden, nach der II. Eonjuqation abgewandclt.

Indem aber st n st n ein Hilfszeitwort ist zur Bildung des Futu-
" m S Jndikativi aller übrigen Zeitwörter, so stellen wir hier das
Muster seiner Abwandlung:

Indikativ.

Präsens.

Imperfektiv.

^ing. liostu. stn, (ich will)
storrs, ste.s
iiostr, ste

" iur. stostrmo , strni»
liostrtr, stet«
stoste, ste
(iiolv, iitr; liostrju
liostrstu, strstu).

Perfektiv.

iitirm x

sttirs (bc'onderS in der
sttl« ( Zusammensetzung mit

litirmo / den Vorwörtern:

sttirtr H prn, iir, r.a).

litiju /

strjn:

) stn statt litju ist das Präsens von der Form st trti stostn
statt Ii n t.j n in aber das Präsens von der Form li n Ist t>. Im
Jnstnitiv wird in den Provinzialismen das Ii oft gar nicht gehört
und man spricht: strti ist. stljrli -listrti): oder das st wird in
s verwandelt: .sstrii. oder in st: sttrti. Man hört auch, sttrti
und teli, lctlll. und liti daher kommt au» das Mittelwort:
sstro, stl.jro ststro ; stteo und stlio tro und tiostvo und stin).

KL4

Präteritum u I m p I e x.

Imperfektiv.

Prä k. Imperfektum,
(voleksm, ich wollte)
Sing. 1. kolgak oder ktgsk

>2. 3. kntjaLe „ klgäse
Plur. K«tj»8MN „ ktgäum»
kotgsule „ ktfäsle
kolgält« „ ktgaku

Perfektiv.

Prät. Perfektum.

(viilui, ich habe gewollt)
kolek odcrktek (ktellok)
linke „ kte (kleäe)
lintö.umo „ktesiuo tliteäounl")
koleste „ kleute (kote<>o«l^
kateüe „ kteüe (Koteäu8e)

l. Zu fammcnge fehles Präteritum (Perfektum)
Sing. Kotin oder > uain (

kli»,tela,ln ) «i <

) k« k
Plur. koteli oder > umor

kleli, l ute < „ vi ule ( u s. w.

tel«, In ) uu ( „oni, e, a u»)

2. 3 Usa mm en g e sc tz t c s Präteritum (Plusquampccs.)

oder )a uam > Kotin ) ic»
„ ti 8i >od. klio>gc>v°^'
„ on.u.nge )tela, I»)
oder i»i uiiio > IiuteU odcrlil'" '

Sing. liialt oder I>el> Iintio oder Utia
ich hatte gewollt, u. s. w.

Plur. liläsitio odir deuiiio Iivteli oder kleli, s, n, u. s

k. Futurum.

Sing, kotel eu odcr gs eu ) liotel! oder Ilteti,

„ ee.ü „ li eeü > ich werde wollen,

„ ee „ oii,s,nee) u. s. w.

Plur. ., vemo .. ml vemo >

„ vete „ vi vele ) Koteti oder kleti,
ve „ oni,e, ave)

2. Futurum fexaetum).

Sing."/ kil vn ) kotio oder ktin, Iitela, In,

- s> „ veü ) ich werde gewollt haben, u. s. w-

ti l „ > e )

«L5

Kit eemo

„ eete

„ ee

Iiotvii odcr.ktvll, le, l».

Konjunktiv.

Präsens.

Imperfektiv. Perfektiv.

^Ng. d» Koen oder äu, u. s. w. ktiem «mit den Vorwör»
wie im Indikativ. tern : pro, uz., z.n,

wie im Indikativ)
Optativ Präsens.

H. (Prät Imperfektum.)

n -. jn kil, ) kotio od. ktio, tein , Io, ich wollte oder
on, n, o ki j .ch wurde wollen u. f. w.

'"r. mi kismo tkikm«) od. ki)

vi Kists (killte) od. ki > koteli od. kteli, le, In.
o»i, e, n ki )

Optativ Präteritum.

(Prät. Plusquamperfektum.)

'ug,jakik ) ki«, Kilo, Io.

ti kl > kotio, Iiolels, Io, ich hätte gc-

itz «n.s.oki ) wollt.

»r. mi kismo od kil ^ij

vi k.sle od b. „gtöü, le, In.
om, e, s, kl )

1. bedingendes Präteritum.

(Plusquamperfektum.)

'u g. >

„ ni ? Kollo, Koteis, Io, wenn ich gewollt hätte, u. s. w.
»ä« )

ur. (in sm»)

„ sie > koteli, le, In.

KL6

L. bedingendes Präteritum.

(Plusquamperfektum.!

Ging, stasa», I , (.j,» , Kilo-

i Kollo, Iiotsla, Io, wenn ich gewollt hätte, u.s.n>-

Plur. sta smol ^jij, M«, la-

" i kotsli, ls, la.

„ au >

1. beziehendes Futurum.

Sing, sleo I>n(l8in
„ kiistss
,, dusts
P lur. akv kustsmo
„ kustslo
„ kustu

Kollo, kotsla, Io, oder alco upktiow
(s. das Präsens), wenn ich werde wollest

kotsli, Io, la, oder ako urklismo

u. s. w.

2. beziehendes Futurum.

Sing, ako kustsn, >
„ kustss )

Plur. '' küstsmo ? »otetl, wenn ich werde wollen u.s.w.
„ kustets >
„ I>ustu

Imperativ.

Präsens.

Sing. Iioli od. kti.j ki,

»ska on , a , o litis;

Plur. Ilvtlinn od. klijmo

Ilntits od. ktijts
nska Iltii».

Präteritum 8t Futurum.

Ging. Kollo, kotela, Io! .i», tl, oii.s.o, möge ich, mögest du, «ögt
od. ktlo, ktöla, Io i er, sie, cs wollen od. gewollt haben,u. i

Plur. kotali, Is, la I ml, vl, o»l, s, a.

Infinitiv.

Präsens: kotstl od. klöti, wollen.

Supinum: kotöt od. ktst, zu wollen.

«57

Ecrund. Präsens: kotvo od ktvv (ktinc), wollend, oder:
indem od, da ich , du , er , Ke , cs will.

Particix, Präsens- kotvvl, es, vv( vi, ee, va, der, die,
wollende.

Gerund. Präteriti: kvtvv od. katvvsi und ktvv od. ktvvsl,
nachdem od. als ich, du , er, sic, es gewollt hat; —wir, ihr, sie ge¬
wollt haben.

, Pa rt i ei p. P r ätc riti: kotevsi od. ktvvsi, sa, se : sl, sv,
ns, d. d. d. gewollt hat.

Particip.Prät. activi: liotlo od.ktiv, kotela od. ktvla,
is; li, Iv, in, gewollt.

P art. P rä I. P assivum (ungebräuchlich): kolsvn, s, o, u. s. w.
Subsiantivum verbale: kot.ien.je oder kotvn.jv.

Anmerkung. Auf gleiche Weise wie jesam, k n 6 v m und
nitl wird auch das verneinende Zeitwort nijvssm snivsam),
Nij vsi, n i.j v; n lj vs m o , ni.j es t v, n is v s u (oder: nisam,
'Üs!, ui.jv, nismo, niste, nisu): »ek» sivin, sivs, si«, sivino,
^tv, siu, u. s. w abgcwandelt.

Eben so wird nach Koen, vu das verneinende, nevu comugirt.

P rä t. Im p erf. nekiak, nektjal,.

Prät. Pers, nvbik od nvkek; uvktek.

, Prät. zusammengesetzt: uisam dio,- nisam kotio od.
'Mo, u. s. w.

Futurum: nevu diti; nevu koteti od. kteti u. s. w.

§. M.

I. Conjugation,

deren Präsens 3 n d i k a tivi auf a in ausgcht:

s) sis—in: k) kop—am, okop— am.

Indikativ.

Präsens.

Imperfektiv.

Sing, kopam
ko pas

Perfektiv.

okopam,
okopaš,
okopa ,

siäm (siasiem)
sias (siasivs)
sis (siasie)

SS

Gk>

«58

Indikativ«.

Gerundium Präteriti.

Particip Präteriti.

Imperfektiv. Perfektiv.

mangelt. Sing «kopaväi, äa, — Saväi,«»,

(s. § IS.) Plur. okvpaväi, «v, a ; — SsvÄ, se>

6LS

P ar tiči p Prat, a čtivi.

Imperfektiv. Perfektiv.

Hing. kopa», »Is, In okopa», »Is, In; — dao, la, In.

^l«r. kopali, le, I». okopali, I«, )a; — dali, )e, la.

Particip Prät. passivi.

^ing. kopa», », o. I okopan, s, o; — dan (dat), s, o.

^lur. kopani,ne,as. § «kopani, ne,na; — stani, »e, na.

Substantivum verbale.

kopanje. j okopanse. stanje.

Anmerkung. Zeitwörter V. Form, deren Stammsilbe auf Lip.
«e»la ute: »i, I>, p, v endigt, springen hinsichtlich der gcgenwärti.
itn Zeit des Indikativs zur II. Eoniugation über , und schalten zwi.
schln die Stammsilbe und Bildungssilbc sein das epenthctische I ein,
KB. ramsli, n a m Is e m (st. ramam) ; gibati , Z i b Is e m (st
k'lilsni); sipati, sipljem (st. -lipam); porivati, porivljem
porivam) u. s. w.

Ebenso springen, hinsichtlich des Präsens, in die II. Eoniugation
über-

a) Zeitwörter, deren Stammsilbe vor dem Anfinitiv sti auf r
flautet (denn in demselben ist das j virtualiter inbegriffen, wie
oben schon oft erwähnten), z. B orati, orein (im Slowenischen
"djein, si. orjam od. oram), udirati, u dir em (si. udirsm);
Ubsirsti, u mi re m (st. umiram); popirati, popirem (st.
spiram) u. s. w.

l>) Zeitwörter, deren Stammsilbe vor dem Infinitiv ali auf die
^»ufclautc: r, s. e, und Kehllaute: x, I>, k endiget, wan-

imPrä s e n s J n d i k a tivi vor der Endungssilbc em, oder
^Scntlich vor dem Laute e,

das x und r in r: migati, mi rem,
laxati, I a r e m,
utrujati , strurein,
iilarati, m a r e m,
rerati, r e r e m;

das I> und s in s: puiiati, p n 8 v m ,

stilisti, di siem,
pisati , p i 8 e m,
brisati , br is ein

4z»

«SN

das k und e in e: vikati, vieem,
rikati, rieem,
plakati, plaeem,
mieati , m I e e in,
natieatl, na diesin,
rar.lieati, ra 7. t i e « m , u. s. w.

e) Zeitwörter der V". Form. die vor dem Infinitiv jati auf n
endigen, bilden das Präsens Indikativ! auf »jem, z. P. spominjali,
«pvminjem^ napinjati, napiujem, raeinjati, 7,»einjvm
u. s. w.

st) Einige Zeitwörter, deren Stammsilbe vor dem Infinitiv »tl
auf Z a h n l a u t c: <l und t endigen, bekommen im Präsens Indik'
tivi die Endungsfilbc jein, womit das <1 in stj und t in tj— e gr»
schmolzen wird, z. B. xl»st— sli, A l o stj v in sst. xlostsm), Kiest-
ati, K i e. (l j e in sst, xlestam) i riet—all, 7. i stj em sst. 7,ist»ni)i
svit- ati, svitjvm: oplitati oder opletati (Iterativ von
»plestl), oplitjem oder opletjenii 7,»plitatl od. rspletati
sJierativ von 7,»plesti). 7, a p I i tj v in oder 7, a p I e tj e m ; naini-
tati od. nametati lJtcrativ von nainetiintil, naiiiltj eni od. »a-
meljem, »ki etati , »Kreljem, u. s. w.

j. 27.

II Conjugation,

deren Prä sc ns Z nd i kati vi auf em , mem , nem, ljem, jo>»
und ujem ausgcht.

Zu dieser Coniugation gehören größtcnthcils Zeitwörter von der
I., II. und VI. Form, und senc von der V. Form, die in der Stamm'
sitbe auf Lippen-, Zungen-, Zahn-, Zisch, und Kehllaute
vor dem Infinitiv ati endigen, wie oben §. 26 in der Anmerkung zur
I. Eoniugation ausführlich dargcthan wurde.

Erste Abtheitung.

e) in i n e m , st i x n ein, potresem;

st) tresem sorem, stl7,v>n).

«kl

«SS

Indikativ.
Präsen«.

k«;

Imperfektiv.

P', ur. pismo, milosmo,
pisle, miluste,
ii«Ic pišu, nek milusu.

Gerundivi
pisut, milusut, j

Particip

D. pjsuti, miiusuti,

6», tv; v», te;

D. piliti, miiusuti,
te, ts. te, ts.

J nfin

Präs,
piti, miiovsti, i
Su p i!

Perfektiv,
pvpismo pomiiusmo,

popite, pomiiusle,

nele popisu, ueii pomilusu.
P r ä sc n S.

mangelt , mangelt.

(s- 8. 19.)
Präsens.

mangelt, mangelt.

(s. 8- lS.)

iti».

:nS.

popiti, pomiiovsti.
n u m.

pil, milovst. > popit, poiniiovst.

Indikativ!.

Prät. Imperfektum.

Pi—ssl>, mii-ovsii,

8<> 3. pi—ssne, mii—oväne,
Pi—sänmo, mii—ovsnmo,
Pi—ssnte, mii—vvsnts,
Pi—ssiiu. mii-ovsiiu.

Gerundium
mangelt, mangelt;

(s. 8- 19.) I

Prä». Perfektum nimpi.
popi— Ii, pomil— ovsil,

popi, pomil— ovs,

popl—nmo, pomil —ovsnmo,
popi—ste, pomil— ovsnte,
popi— äe. pomil— ovsnv.
Prätcriti.

poplv, vd. pomilvvsv, ad.
popivni, pomiiovLV«!.

Particip Prätcriti:
S. popivüi,
mangelt, mangelr, «s, »e;

ss. 8. 19.) P. popivni,

se, än;

pvmilovsväi,
ns, ne;

pumilovsvni»

ne, ns.

Particip Prätcriti activi.

popio,l», Io; pomilovso,
^Pio,Is,Io; milvvso,Is,Io; s>», Io;

H Pili, le,Is; milovslj,le, Is popili, le, Is, pomilovsii,
le, Is.

684

Particip Prat, passivi.

S. pit. L, o; Milovan, a, o, popit, s, v; pomilovan, a,»-
L. piti,s, s. Milovani, ne, a. popiti, pomilovani,
t«,ta. n«, tl»

Substantivum verbale.

pit—jo, Milovan— je, I popit—je, pomilovan j«-

8- 28.

III. Conjugation,
deren Präsens Indikativ! auf im auSgehk.

§) v s v t i m , ljubim: L n v si° tj m, poljubim-

665

Varilci» P rasen«

J m p crsc
E ing. vsrtvei,
v», ee;

Plur vsrteel,
ee, 6s;

Bräsens: vsrlei
^Npinum: vsrlei

ktiv.

Ijubeki,
na, ve;

ljubeel,

<!s, «is.

J nfi n
ll, ljubiti. §
i. ljubit, i

Indik

Perfektiv.

mangelt, mangelt.

(s. 8- iS.)

i t i v.

rsvärteti, poljubiti.

rsvsrtet, poljubit.

a t i v i.

poljukljeiije.

poljubiv od.
poljubivsi.

poljubili,
poljubi,
poljubismii
poljubist«,
poljubili«.

poljubi»,
bila, la i

poljubili,
le, I»

poljubil«,
«s, «s;

poljukivsi
«e, «s.

mangelt ;

8- IS.)

T. vsrtio,
tels,lo;

P- vsrteli ,

Is, Is.

mangelt,

ls.

, ljub—Ijaute,
ljub-Ijsliu.

Nerundium
mangelt ;

8- IS).

Partici»

mangelt ,
(s.

rsvsrtio,
tels, lo i
/.»vsrteli,
le, Is.
Prat »assivi.

/svsrtjen,
s. o.

/.»vsiljeni,
nv, n».

poljubijo»,
s, o;

poljubljeni
ue, us.

Prät. Imperfektum.
v»rt—jsl», ljub—Ijali,

2 S. vsrt—jsuv, ljub—ljuliil,
vsi-t—jssino, ljub -ljs.«»,«,
vsrl—jsute.

Vsvt—jsbu.

Prät. Perfektum.

/.»vürleb ,
/.»vsi te,
/.»vartesmo,
/LVSktkStk,
/.avsrtese,
Pratcriti.
/.»vsrtev, od.
/»vsrtevüi.

P rät er iti.

G. /svsktkv.li.

«s, «e;
P. rsvsrtev«!

«s, Z».

nv, II».
Subftantivum verbale.

vsrtjenje, ljubljenje, l /.svsrljenje,

P ar tic ip Präteriti activi.
ljubi»,
kil», lo .

ljubili,
le, Is.

Partici»
ljubljen,
», o;

D. vär tjen
s, o ; s,
Vsrtjeni, ljubljeni
ue, s.

KSK

x. rs.

Von den vergangenen zusammengesetzten Zeiten aller
Conjugationcn.

Beispiele zusammengesetzter vergangener Zeiten des Indikativs
und C oni u nk ti v S haben wir oben bei den Hilfszeitwörtern: se«»m,
ducken,, dlti und Koen, koteti oder kteti (s 8. S5> gegeben; daher
wollen wir hier nur in Kurzem, gleichsam in einer Uebcrflcht für alle
Sonjugationcn einige Muster anführen, namentlich:

1) für die erste zusammengefetzte vcrgangeneZeit
tprseterituin peripkrsntiruu, l. neu perseelum) des Indikativs
nimmt man das DräscnS de« Hilfszeitwortes gensn, oder «am, und
fügt es dann mir dem ParticipPräteriti netivi des refpel»
kivcn Zeitwortes in beiden Zahlen und in allen Geschlechtern, z. B,

,j» sesan,
ti se«I
on, », o s «8l

Singular.

oder;

cksn, cksls, Io
Kops», pul», Io
ukopao, pal», I»
trem»« , 8l» , Io
potre«»» , «I» , »Io
ckixs« , xls, xlo
ininuo, nul», Io
pi», pil», Io
popio, pil», Io
inilovso, vsl», Io
poinllov»o, v»Is, Io
vsrtio, tels, Io
/.»vücktio , lei» , Io
Igulilo, KU», Io

l polgubio, bils,lo


687

Plural.

oder:

/ dali , le, ls i

bopali, le, I» l

olcopsli, le, ls
tresli, le, Is 1

k potresli , le , Is

l clixli, le, Is »

mi jesmo I minuli, le, la l smo,

vi ^'e8te < pili, le, I» ste,

«ni, on«, ona, jesu ! popili, I«,l» su.

l milovali, le, I» t

» pomilovsli, le, Is «

« varteli, le, la I

l rsvarteli, le, is I

ljubili, le, Is

poljubili, le, la /

S) für die , weite i» so mmcngeseytc vergangene Zeit
ipravterituul peripbrsstieum II. sen plutistusmperfeetum),
indem man für die imperfektiven Zeitwörter das Impcrfek.
>um des Hülfsjeitwortes bili (biab, bisse, bissmo, bisst«, bis-
bu) und für die Perfektiven das Präteritum .Simplex (beb,
bese , besmo. beste, debu oder bib, di, bismo, bist«, bise)
oder für beide Zeitformen: jesam bin, bila bilo u. f. w. annimmt,
und mit dem Partie ip Präteriti -ctivi des rcspcktivcn Zeit-
Wortes, wie wir bereits oben für die erste jusammcngcsctztc vergange¬
ne Zeit gezeigt liabcn, ;usammcnfügk.

3) für das Optativ Präsens oder E o n i u n k t i v Imper¬
fektum. indem man das Optativ Präsens des Hülfsjeitwortes .jesum,
biti (bili, bi: bismo, bi.sle bi, oder einfach für beide Zahlen bis
«»nimmt und mit dem Partici» Präteriti actividcS respek-
tioen Zeitwortes in der Zahl, Person und dem Geschlechte jusammen-
tügt, wie oben ausführlicher gezeigt wurde.

4) für das Optativ Präteritum oder Coniunkri»
Plusquamperfektum, indem man da! Optativ Präteritum des
Hülfsjeitwortes jessm, bili (bili oder bi bi«) annimmt, und mit
dem P , rti c i p Prät. »ctivi des respektive» Zeitwortes im Sc-

6«8

schlechte, in der Zahl und Person zusammenfugt, wie bereits oben
erwähnt wurde.

h 30.

Von den zukünftigen Zeiten.

Die perfektiven Zeitwörter haben die zukünftige Zeit gleich
mit dem Präsens Indikativ!, wie bcrcils oben (s. iS.) aus¬
führlich gezeigt wurde, allein bei allcmdem ist es doch gebräuchlicher,
Laß man das Futurum Indikativ!, wenn etwas bestimmtes
«»gezeigt werden soll, bei den p crfc ktiv en Zeitwörtern eben so, wie
bei den imperfektiven, mit dem Hülfszciiworte liofiu, Iivfies,
Iiofie und mit dem Infinitiv des bezüglichen Zeitwortes bildet, mit
der Bemerkung, daß man nach den persönlichen Fürwörtern: sa,
ti, »ii, »na, »iia;—nii, vl, »nl, »ne, «na das Hilfszeitwort
liofiu verkürzt gebrauche: fiu, fieü, fie, «ein», vete, fi«, z. B.
za fiu, ti fieü, »n, »na, on» fie; —ml, «em», vl fiele, »nl,
»ne , ona fie dati, kopati, in l null, st i A 11 u ti, t r e s tl,
Ijiifilti, mil»v»tl, u. s. w. — Wenn aber das Hilfszeitwort
dem Infinitiv nachgcsctzt wird. so wird der Eudvocal l des Infinitivs
weggclafscn, z. B. <!at fiu. <Iat fi<-ü, <l»t fie, u. s. w. Aber der
Endconsonant t des Infinitivs wird in der Rede gar nicht gehört, aus
der einfachen Ursache, weil in dem Laute fi-^ts der Laut t inbegriffen
ist, mit welchem des dynamischen Lautprozcssc« wegen Las vorherge¬
hende l in einen Laut jusammcnflicßt. Dcßhalb lehrt auch der Herr
Vuk Hiles. Karastüifi in der Grammatik zu seinem Wörtcrbuche
(S. I.V und I.VI), daß die letzte Lilbe ti des Infinitivs geradezu
weggclafscn wird. indem dicß der Nachdruck dcr Rede erheischt, und
somit wird nach seiner Lehre das Hilfszeitwort fiu, »eß, fi«, u. s. w.
mit dem vorhergehenden apokopirtcn Zcitwortc zusammen geschrie¬
ben, z. B. stafin (st. <Iat fins: kiipiee (st. kupit fiel, platifiem»
Ist. plstit fiem»): imafiete (st lmul fiele); »plesfiu (st. »plest
fiu), svüfiein» (st. fest fiemv), u. s. w.

In dcr slowenischen Mundart, so wie in den übrigen nord-
slawischen Dialekten (in dem russischen, böhmischen und polnischen) wirs
das Futurum Indikativ i, besonders bei den imperfektiven
Zeitwörtern vermittelst des Hilfszeitwortes finstern, linste«, linste

ess

und bezüglichen P a rt i c i v s Prätcriti netivi gebildet, j. B. lin¬
dem kopal, s, o, u. s. w. s. h. M.

Anmerkung. Die Böhmen und Russen bilden das Futurum
vermittelst Les Hilfszeitwortes liudoiu und bezüglichen Infinitivs,
i- B. Iiudom kopali, vartoli, u. s. w. —was der Kopitni' gera¬
dezu für einen Germanismus! erklärt (s. dessen Grammatik
i T. Z08-MS ").

Zn der ilirischcn Schriftsprache wird das Hilfszeitwort dudo m
'«bedingenden oder beziehenden Futurum Conjun k«
f'vi »ich zwar meist mit den imperfektiven Zeitwörtern (denn
die perfektiven lieben das Präsens oder Futurum nimplox) ver¬
mittelst der Coniunktioncin ako oder kad, gebraucht, z. B

ako oder kad

Sing, liudoiu ) kapao, als, Io
Iiudvß > ljudi», dils, >o
dudo ) iuil»va», vala, lu, u. s. w.

Plur. liudoiu» I knpali, I«, Is
liudole s ljiililli, Io, la
Kudu ) inilovali, le, ls, u s. w.

Wenn über eine Thätigkeit gezweifelt wird, oder sic wird auf ei¬
ne unbestimmte Zeit verschoben und man gebraucht dabei die Conjunk.
lioncn ad» oder kad: so wird den imperfektiven einfachen,
und zwar den C o nti nua t i ocn (den Iterativen und Fregucntativcn
"der nie», zuweilen auch Len Perfektiven im Präsens Indikativ! das
Vorwort in. vorgesetzt, z. B. ako oder stad urtrodain, U7.pi.soin ,
Urorom, u/lnonem, u/.vidim, urljudlm, in.iadlm, urdei'LM,
»r—Imsui fz. B. »k» ur—imam vi'ömoiia, wenn ich Zeit haben
werde), ii/.dudeni, u/.lilloiii, ur.dlxiioiii, u. f. w. und dann haben
sie die Bedeutung des Futurums Coniunktivi und zwar de« bedingen¬
den oder beziehenden, als wenn sie mit dem Hilfsz-iiworte liudoiu
und dem bezüglichen Participio Prätcriti activi zusammengc-
fügt wären.

Anstatt des Particips Prätcriti activi wird in dem
beziehenden Futurum auch der bezügliche Infinitiv mit dem Hilfszeit¬
wort? dudem gebraucht, mit dem Zusätze, daß der Endvokal i des bc-
iüglichcn Infinitivs vor budom wcggclasscn werde, nach demselben

«7»

aber unversehrt verbleibe, z. B. »ko oder kad äst, kopat, luinut,
äixmil, trest, ljubit, milovat bud em, oder ako oder bau
budem dati, kopati, minuti, dixnuti, tresti, ljubiti, nuw'
vali, u. s. w.

h 31.

Ucber die Abwandlung der Zeitwörter in der LeidcnsforM-

Zn der ilirische» Sprache, so wie in den übrigen slawischen,
cs eigentlich keine leidenden Zeitwörter der Form nach tvei'ka <o>'
ins« passiv»«) wie wir bereits oben § 17. erwähnten: sondern n
müssen umschrieben werden, wie in der deutschen und italieniiö>e
Sprache. Die Umschreibung geschieht auf drei Arten:

1) Man nimmt die Redeweisen und Zeitformen des Hilfszeitw^
tcsjesam, biti, oder bivam , bivati für die i m p c r fek ti
(und zwar für die iterativen und freq u c nt ati v e n) und b
«lem, bili für die perfektiven Zeitwörter und verbindet ssc
dem Participio Prätcriti passivi dcS bejüglichcn Zcitwo
les, j. B.

Indikativ.

Präsens.

671

Präteritum.

(ich bin geladen worden)

II. Zusammengesetztes Präteritum.
(Plusquamperfektum).

, (ich war geladen worden, u. s. w.)

bi» oder bi» «sm bl» böli di» oder b!» sain Klo

poriva» u. s. w. pvrva» u. s. w.

I. Futurum.

(ich werde geladen werden, u. s. w.)

Kit pu porivali, u. s. w. bit vu porvsp, u. s. w.

672

II. Futurum (exaelnm).

(ich werde geladen worden sein, u. s. w.)

bit eu div poriva», u s. w. bit eu bio porva», u. I'

Konjunktiv.

Da- bedingende Präsens «Imperfektum).

(ich würde geladen, u. s. w.)

dib di» oder bivao poriva», dil> di» porva», u s

Das bedingende Präteritum.

(ich würde geladen worden sein, u. s. w.j

dio did bio oder bivao ki<> did di« porva», » '

poriva», u. s. w.

Das bedingende Futurum.

(wenn ich werde geladen werden).

ado dueiem poriva», u.s. w. aieo buüem porva», u.

Das bedingende Futurum exactum.

(wenn ich werde geladen worden sein).

alt» buüem Ilio poriva» , ali» buckem di» porVLck'

u. s. w. u.s. w.

Imperativ.

bucki poriva» bucki porva».

Infinitiv.

biti oder bivati poriva» biti porva».

Gerundium Präsent.

diva)»» poriva», u. s. w. mangelt, (s. § IN

Gerundium Prätrriti.

mangelt is j. IS) diväi porva», 11. s. w.

L) Indem man das rückzielende Fürwort ipeonuine» reelps"
eum) s e dem thätigcn Zeitwortc zufiigt. z. B.

Indikativ.

Präsens.

Imperfektiv. Perfektiv.

Sing porivam t porovem )

poriva» v »e porove» > »e

poriva ) porove )

673

u. s. w.

thätigc Zeitwort in die dritte Person

d H Indem man das

Plurals durch alle Redeweisen (modon) und Zeit for-
» setzt und denAccusativ der persönlichen Fürwörter: mene
MV, teste od. te, nzexa od. AN, nzu od. s», »an, van, nsil,
tili beifügt, z. B. porivaz» od. porov» , Pilsen od. rapitasu,
^st»!» od. iiaim«»»)», potvarasu od. potvore (man versteht
^»ntcr Ijusti, die Menschen), inv, te, ^a, »an, van ist, u. s. w.

Diese Form entspricht geradezu der deutschen Redeweise man, z. B.
" fragt mich (pitasu mv), man nennt mich (imenuj» ine))
ruft mich (rovu mv) u. s. w.

§ 32.

lieber die Abwandlung der rückzielenden Zeitwörter,
<verl>» reeiprova).

Die rückzielenden Zeitwörter nennt man jene, die durch alle Zeit-
^cn und Personen das rückzielende Fürwort) ne (nedep
,. .thnien. Diese Zeitwörter werden übrigens so abgcwandclt, wie die
Öligen, z. B. radovati ne, veseliti ne, mueiti ne, roditi ne,
,^t«ti se, rositi ne, stotiti ne, nelati ne, stojali ne, rnositi
u. s.

S. 33.

Von de» unpersönlichen Zeitwörtern.

, Unpersönliche Zeitwörter nennt man jene, die da« Subjekt
allgemein und unbestimmt in der dritten Person des Singulars

43

67'1

andcuten, und entsprechen den deutschen unpersönlichen Zeitn>°>^
mil es, z. B zarini (von xarmfiti), es donnert; svitsd l»
«vitati, <ian, es bricht an, der Tag; ninarleava «8 (von sn>a
»uti «8, ainarleavati no), es dämmert, es verfinstert sich ; vdianl '
<von olstafiiti no), es wölkt sich, eS überzieht sich mit Wolken
Himmel); vostri 68 (von voilriti «8), cs heitert, es wird heiter !
Himmel); 8tt>ai7.ava N8 (von «inarr.nnli so, sinarLaratl sd)-
friert, u. s. w.

l'vuom'
renos'
i-8ild,
re»"""-
i-8>ietd,

71-

8. Sä.

Von den unregelmäßigen und mangelnden Zeitwörtern.

,-rer
Unregelmäßige Zeitwörter, um gerade zu sprechen, gibt cs '
tlirischcn Sprache nichts denn die ganze Unregelmäßigkeit der ilir»
Zeitwörter besteht in der Euphonie, indem viele Zeitworts
allen Formen des Infinitivs hinsichtlich der gegenwärtigen Ze«
Indikativs in die ll.Eonmgation überspringen, e i n i g c L a u t e '
wandelnd oder aber Augmente bekommend. So "erde
Zeitwörter moxu. inofii und Iiofiu, iwteti für unregelmäßige Ze> ^
ter gehalten, wovon wir bereits oben 8,2L. ausführlich gesprochen»

1. >l o xu und r 8 n 8 m (st. g n a in in den zusammen-!
Zeitwörtern i ost^nali od. ostaxiiati, irsz>mati. prodnati.
«senati, /.axnati) haben ein d op p e ltcs Pr äsens im 3»'

L8N8IN und

L8N8« „

L8N8 „

/eiioniu „

-,8N8l8 ,,

Ü8NN

Ging. INOKN, mnüein und inorei»;
moros, „ moros,

moro, ,, Muro;

P l u r. moronio , „ inoromo

morete, ,, morete,

mvxu, —

2. Zeitwörter der ersten Form:

Die zusammengesetzten: <1 osti (st. fi<>—i—tl) und <l ufii,
»a.1ti und nafii: prngti und pr«8l ; priti (st. pri—;X NN"
prifil, unili und unifii; lr.itl und ir.lfil; ur.lti und N7,nui e-'t
7-afil, u. s. w. — lfi n n — tl (und die zusammengesetzten :
ensti, nsrnsti), i IN uti, ilntl (und die zusammengesetzten:
äealstj, nastati, ostati, postati, prostati, pristati , ses

^tati) nehmen, des Wohllautes halber, in der gegenwärtigen

»!

-!

-t
t
!!

>

i
jl

1

l

löst
'li¬
se
ick
»ek

'ki
r»

r-

N'
p'

<»
llf
a-

>v
k!
»

!-
l,
i-

s

Zmperf.
iil—jsl:
/iisil—fsii
im sil—j sli,

675

^dikativs das Augment lle m, und dem zu Folge werden üe nach
II. Eoniugation abgewandclt, und davon werden auch ihre Per¬
ila simpiiei» und Imperfekt« abgeleitet, z. B.

Präsens.

ul—em

7.nail—em

, imall—ein

w. — lilein

iil-oli
rnsil—oli
iinsit-oli

— luem . > I > und die damit jmammcngcscytcn Zeitwörter
y "ien ihre ParticipiaPrateritiactivi, passivi und
h'vundi vi von dem veraltetengcitwortc se il n (wovon dasJtera»
""i set—a—ti abgeleitet wurde), namentlich:

e i>) Partie ipium P r ät. a cti v i: isso, isls, isla (zusammenge-
«losso, sl», slo: prisso, presso, prass«, nass«, usao,

,, I>) P a rt i c ip iu m Prät. passivi: von dcm ungebräuchlichen
^"sbcn ssst, », o, die Composita: ilo.ss.st, prissst, pressst,
i-"^st, niissst <man sagt auch gewöhnlich: n s,j,i v n oder naf-
und n «elfen; aber nach meiner Meinung nicht gut: denn
j." wäre ein Participium von dem ungewöhnlichen.Zeitwörter nal¬
ij l l oder n sf <lit i, was in das Slowenische hinüberschlägt (s. 8.LL:
e), dann k. Zeitwörter N. Form >c.) ussst, '/.ssssl und die
abgeleiteten ,s n I> s t a n t i v s v vrI> a Iia: ilv.ssstfe , pri-
r-.Ib, pressstjs, pro.sa.slfv (pross.slnost), nssastje, u.ssstie,
^^tfe.

Gerundium Prätcriti: issv und issvsi, in Compo-
<Io.ssv und elossel, auch ilussvsi, prissv und prisav.si:
und pressvsi, iirossv und prosavsi; »sssv und nsssvsi:
Und nssvsl, z.sssv und /.sssvsi.

Participium Prät. Gerundive: lssvsl, ss. se.
vsa, in Compositis: elossvsi, pri.ssv.si, presavsi,
"^uv.si, nsssvsi, u.ssvsi, Lssav.sl, u. s. w.

Das Zeitwort veleti , velim , oder nach der alten Weise
V^.I u lioeu---Iiotfii, it. Iiotiin), veli», veli; — velimo,
H», v«io, hat außer dieser gegenwärtigen Zeit Zndikativi, und dem
l, vErfektum: veifsli, velfäse, velfssmo, veifsste, velfsliu.

Gerundium Präsens: velee. und Participium
dentis: veleei, es. ee; ei, ee, es — keine andere Rede.

HI»

67k

weisen und Zeitformen. Und dieß scheint die imperfektive Hälft"
zu sein von dem perfektiven Zcitwortc reei, ree«m und red'
lluti, rednem, welches das Mangelnde von veleti erfüllt, ja selbst
das Gerundiv, Präsens: redne in der Phrase: tud» redne, i>"
stieenst», so zu sagen, ist üblich — <i. tsdo velee, was ungebränstl'
lich ist.

4.3m Küstcnlandc und in Slowenien ist das verkürzt
Präsens: xrem, xreü, xre; xremo, xrete (auch xrestel,
xrestu: vom Ganzen: xrestem (auchxrestu), xresteü, xreste;
stemo, xrestete, xrestu: Gerundium Präsens: xrestne «btt
wreste üblich, st. istem, iste«, ist«: istem», istete, istn. Gern"'
dium Präsens: ist»«.

Bei den alten ragusanischcn und dalmatinischen Schriftstellern st"'
det man auch drn Infinitiv: xresti. — Sonst ist von diesem Zeit'
»orte da« zusammengesetzte Umstandswort: mimvxrest und mim"'
xreste allgemein bekannt.

ü- 35.

Vom Vorworte.

So wie in den slawischen Sprachen überhaupt: eben so haben in btt
ilirischcn insbesondere die Vorwörter in der Zusammensetzung und 's
der Fügung der Wörter eine große Bedeutung. Bei den Zeitwörter"
zumal äußert sich die Macht der Vorwörter gewaltig; denn sic verwa"'
dein ost einfache imperfektive Zeitwörter in perfektive, und
diese wieder in jene, und zwar in i t era t i v e oder frequent"'
live: deßhalb wollen wir sic hier in einer Ucbersicht darstellen.

Einige Vorwörter sind untrennbar (iimepsrsbileü) als: i>"
(entstanden durch Umlaut aus po), pru, pr o, pre, rar.. Andere wir'
der trennbar (»epurskile«) , und indem man sic den Nenn- ober
vcrsinlichcn Fürwörtern vorletzt, regieren sie verschiedene Endung"^
Nach Verschiedenheit der Bedeutung fordern einige eine, einige z n>e>
und einige sogar drei Endungen.

I. Vorwörter, welche nur eine Endung fordern

») Den Genitiv:

kier, der», drer.

ktliru.

6>e, eie», egeea (eitzes), s >i»st

S77

Oaleko.

I>o.

Ir, irn.

Irim, 5 Irvsn, Osim
Irme»! , >rme«l^ , irme«Iju
Irnml.

lrpoti.

Irpreil.

Irvsn, s. Irin».

Ito<I, Kon.

Ivrn^, s. kokrnj, Ilkrsj.
liron», s Okrom, Irin»,
siesto, rieste.

Hiina.

Ninino.

illsknin, IVLkon.

Onkraj.

Namesto, s. Itleslo.
^spokon, s. IVskon.
^r»sre<1.

I>.

Hire, nirje.

O»l, oiin.

Oko, Okol, okolo.

Oki-oin, s. Krom.

On Krn/.

O«im, s. Irin».

Osven, s. Onim

Ovkrsj.

I'okrsj , s. Kr»j.

I^ol»^, pol«x.

I'«!»»»!, s. kut.

I>or»il, porncki, s. ka<I.

^oreü.

I'ostö, poni», poniim.

I'osrvil , s. 8re»I.

^otlam, s. kotle.

«78

kotle, polti, potiti», s. konte.

kuraril. s. Varb.

kre, s. krte.

kreico.

ki er , s. Iter.

krte.

kut, s. koput.

ka«, ra«i, s. kora«.

kari.

karma, rarmi, s. Onim.

8svarl>, s. 8varb.

8box, s. /I>oA, ka«.

8re«, s. Sianre«, konre« , itlnre«.

8varb, s. Varil, 8avarli, kovarii.

Vkr^j, i- tirat, kotirat.

Vnie«.

Vnre«, s. 8re«.

Varil, varil», s. 8varti.

Vin, vint«, vine.

Lara« , rar»«i, s. ks« , kora«.

Lliol^, s. 8kox.

I>) Den Dativ:

li, tia, j. B. Ic ment, zu mir, ti tebi, zu dir; ti» liru^'
ka tirunelloin, ka liraitevcu.

biapram, naprsma, s. krania.

krama.

krema, s. krama.

krve, s. krot.

krol, proti, protiv, prolivs.

8proe, nproeu, s. 8uprot.

8uprot, nuproti, «»prve.

e) Dcn Accusatlv:

' lier, erer, s. liror, kror.

kror, krora, s krar.

^>ir, u!ra.

K78

-Vur, nnza.

I^roz, proza, ILroz.

Vz. u/z.

<I) Dcn Präpositional:

Sis.

O, ol>, obs.

p».

k-ii.

^> — v, VN (slom.); v a lküstcnländisch-.

b Anmerkung. Das einzige Vorwort pr! regiert eigentlich nur
^"Präpositional: denn die übrigen Vorwörter: na. o, ob, po,
.i'kren auch dcn Accusativ, wie wir weiter unten darthun wer.

Das Vorwort n regiert außer dem Präpositional noch den Ge-
.t'v und Accusativ, wovon weiter unten ausführlich »erhandelt
.^dcn wird. Wir stellen die obbenannten Vorwörter nur deshalb hier
>.^""»en, weil sic meist doch mir dem Präpositional vor«
pirnen.

e> Den Instrumental:

^l«st, mosta, mostg, mostjn.
^»il, ns,la.

^«<1, Posts.

, prvlls.

-iS.

d>l>rsln, 8 prama.

Xa.

Anmerkung. Folgende Vorwörter: most, nast. post, prest re.
^kn außer dem Instrumental auch den Accusativ, wie weiter
dargcthan wird.

g Das Vorwort: 8, 8» , fordert außer dem Instrumental noch den
^">tiv, und das Vorwort za fordert außer dem Instrumental noch
Genitiv und Accusativ. Ucbcr alle diese Vorwörter weiter
ausführlicher.

680

II. Vorwörter, welche zwei Endungen fordern:

A.. .<> , sa.

1. den Genitiv:

a) wenn cs bedeutet: rast, radi, poradi, rarad, sbo§>
wegen, halb, halben, halber, um — willen, j. B. 8 mene,
8 tvdv, 8 »gexa; 8 nas, 8 VS8, 8 »gib, 8 toxa, 8 otoxa, u. s. ch'

I>) wenn es bedeutet: von-herab, z. B. 8 oder 8» Koni»!

8 oder 8L krova ; 8 oder 8L bärda8 oder sa Aore, u. s. w-

e) wenn cs bedeutet: woher kommen, wann?;. B. 8 put».
8 ILosova, 8 pol.ja, 8 desne, 8 leve Strane, u. s. w. — wann?
8 gutra, Morgens, 8 veövra , Abends.

S. Den Instrumental, wenn es die Gesellschaft bedeutet, A.
8 menom, stekom, sujime, s ngome, s nami , 8 vami,
8 ngimi, 8 I'avlom , 8 I» atom , sa sestrom, u. s. w.

N. na, o, ob, ob», po

1. den Accusativ:

Vorwort na: auf die Frage: na kaxa? gegen wen, aut was,
worauf swohin?) — udariti na neprigatelgs; inetnut! »a 8loi
iei » a put, nataknut n a vile , n a robove , u. s. w.

Vorwort o, ol>: auf die Frage o sto, an oder auf Etwas, z. B.
udariti ^lavom « kamen; obesiti sito o klin, ovesat se "
Lid. sediti o k d e 8 n u 8 tranu.

Vorwort u b: auf die Frage kada? wann? wenn cs bedeutet
krov., durch, hindurch, während, ;. V. o b dsn, den Tag hindurch,
ob noe, ob leto, ob rimu, u. s.w. — Uebrigens wird das Dor»
wort ob (oka) des Wohllautes wegen gebraucht, wenn cs mit den
Zeitwörtern jusammcngesetzt wird, z. B. okeuvati, obxraditi, ob
koditi, okiei, odigrati , obasgati , obastärti, okasuti,
okasipati u. s. w.

Vorwort po auf die Frage: po ko§a? oder po sto? uw
wen? um was? — B. idem po brata, p« kruli, po vino,
po vodu, po 8«8tru, po devogku, po novoe u. s. w.

s. Den Präpositional:

Vorwort na auf die Frage wo? oder worauf? — ;. B- bi»
sam n » poisu, na s t ra ri, us easti; vov-iti se na Kolik,

88t

ns tal.j ixab; pukla ksrilca ns verixsb; nositi koxs ns
r u k u b ; nositi nexve ns n o nb.

Vorwort o:

s) Im Gespräche oder Erzählung auf die Frage: wovon? wor.
über? — z. B. mi so rsrKovsraino o ketru, o Uikoli, o
8töpsnu, o 8tsnku u, s. w. xovoriti o svsöem; v nie ein!
v nasem voselzu, v nssoj turi i nevolji u, s. w,

I>) wenn es die Zeit bedeutet, die Frist oder den Termin auf die
Frage kssta? wann? — um, zu, z. B. o Vorivu, o vskärsu, o
^'sturgzovu, v üliliolju, o 8pssovu, o vrubovili, o ketrvvu,
» ivsnfu stav, o postno u. s. w.

Vorwort o l>, auf, um : wird besonders im Slowenischen ge¬
braucht: o l> sobi, o I> svozei» trosku: — o I> struxo^, tootfvf,
eetvärtoj, potoz, u. s w. uri,

Vorwort p o:

s) auf die Frage: pa ko in oder po ösm? durch wen, durch
was, wodurch? poslso «aminu sto korinlib p« m»jem brstu
k v t r u ; pornazoni §s po xo v a r u, — pornst« «e ptios p o
Perzu u s. w, ..

b) auf die Frage xste? wo ? über, durch, auf, z B. «etati so
p o Leen, p o Si vx r s st u, Iioststi p o p o II u: ustsriti ko§s
Po ^lavi, u, s, w.

e) auf die Frage kasta? wann? nach welcher Frist? — po
Horiöu, po kjurxjevu, pnketrovu eine, po svili svetili, po
Pvklastab, po uskarsu, po spssovu, u, s. w

Ii, in e st, ni e st s, in v st z, u> o stf u , n s st, n s st s, p o st,
posta, prost, prost»

regieren:

1. Den Ac cusativ:

auf die Frage ksmo? wohin ? - z, B, bsoiti kost most^u
ps o, bsoiti Klip most uoxe; L»öi in e ckfu st ve § o ro re¬
jene, «taste uprav mosta m o i mesta te, — tko uasta sv
Istsujo, na obra/, mu pasta;—metnuti kabanieu posta s«: —
bseiti kamen n s st k neu: — isto post noxu les geht berg.
Ib); bititi knz'ixn post stol; — prest k o A L stooi, xleststi
prosta s«; stosao zo presta me: — skoposti sto stelz, pre-
^pi>t pasts, u. s, w.

S8L

2. Den Instrumental:

auf die Frage xste? wo? — z. B, r»rpr» .je m e st d r »tf o m :
vll» nfiv» vnesti m e stf n ste»tfum 8to korintili; mest»
m n o m i m est n i i ni e ge sten» . n » st » in 11o in Annnii i pno»,
s p o st s m n o in .an remlj» tv«8e;— 8t»j»ti prest 8 ustn »st
prest 8 v nji m p o §1» varom; nek 8v»ki mete prest
8 voz i IN i v n L t i : — on ze prest» miiom8V»8ta o teb>
govori«, u. s. n>.

HI. Vorwörter, welche drei Endungen regieren:

1) u

regiert

») den Genitiv,

wenn cs den Besitz bedeutet auf die Frage: n ko x» im»? wer hat
cs, wo oder bei wem ist zu haben, oder wo gibt cs? — u ?etr», "
Ivan», u mene, u lede, u nzexa, n IIU8, II v»8, II nzist, «. sw-
st) den Ac e u sativ

auf die Frage: Kaino? wohin? — u xrsil, u kiiFu, u ükolu-
u esrkvu, ii selo, n kurir, u Ii»xi est, „ Liv^rsst; — metnuii
8to u vrmur, u knziAU; porersli 8e u kost, u s. w.

e) den Prä p osi t io nal

auf die Frage : xste? wo?   u xrastu, u kuei, n vsrkvi, »
8elu, n meni, n testi, u 8vsti, n oriimrii, n knzlri; stoli nie "
Ko8ti, u. s. w.

L) r »

a) den G eniti v

auf die Frage : /.» koze st oste? während welcher Zeit? ra m »'
ze st a st e, während meiner Zeit; r» moje ml»stn8ti, während mc>'
ncr Jugend, r» mene riva, während meines Lebens, bei meinen Leb'
Seiten, io lange ich lebe; stosiuo ze r.» vist», er ist gekommen wäh'
rcnd des Tages, vor Sonnenuntergang; ra ear» !,»?,»»», währe»?
der Lebzcit des Zaars Lazar; r» t,»?,»reva vi»sta»z», währe»?
der Regierung des Lazar.

„liaät 8e, 8inko, netite vreniti

Ii» lepote i mlsstosti tvo^'e?"

(d. h. to lange du schön und iung warst) u. s. w.

K83

l>) den A c cus» ti v

auf die Frage : 7, s k vxs? fü r oder um weu ? oder 7, s 8to? (im
Küffenländischen 7,sö? im Slovcnischcn ra les j ?) für was, wofür
oder warum? — r B. ra leoxa oder rs Sto pitss, um wen oder
was fragest du denn? rs Knuts, ra inszleu, r» oles; — rs nor,
ra Iciisixu, r» pursten, rs menstgnSe, rs svitiee, u, f, w.

e) den J nstru m c nt al

aufdieFrage: rakim? nach wem? 7,s Lim, won ach ? nach was?
stete iste ra m sz le v IN; stogstj 7, s NI e n v NI, VN ee 7. s le bo IN :
— stusno pev» r a x o r o i» st e vog k s: Iiiti 7, s p n to in , 7, s
p o 8 I « NI (sich zu einer Reise, zu einem Geschäfte anschickcn) II. sw.

§. 36

Don den zusammengesetzten Wörtern.

Die zusammengesetzten Wörter find oon den einfachen
entstanden, j. V. Istusostursn, aus klasa und stai an, klsxvxlsssii
aus KIsz-v und z-lasan; Iiluxovest, aus I>I»§« und vest; innstra-
7.nunue, aus ninstro und rnanaa; milosurstaii, aus niilo und
ssrstun, u. s. w.

Es gibt eine Menge zusammengesetzter Wörter in der slawischen
Sprache überhaupt, und in der ilirischcn insbesondere. Die Deutschen
find sehr reich an zusammengesetzten Wörternaber die Slawen haben
deren auch in Hülle und Fülle, und werden solcher mit der Zeit noch
mehr haben in sedem Fache der Kunste und Wissenschaften. wenn ein¬
mal die Liebe zu diesen angeregt wird, „da es," nach der Prophezei«
hung des groben Herders, „auch wohl nicht anders zu denken ist.
als das in Europa die Gesetzgebung und Politik statt des kriegerischen
Geistes immer mehr den nillen Fleiß und den ruhigen Verkehr der
Völker unter einander befördern müssen und befördern werden."

Die zusammengesetzten Wörter tragen viel zur Klarheit und Ver¬
kürzung der Sprache bei. besonder« dort, wo man in Ermangelung der
einfachen Wörter ein Ding oder einen Begriff mit vielen Wörtern um-
schreiben mußte. Darum wollen wir auch hier in einer kurzen Übersicht
darst.llci. auf welche Weise die einfachen Wörter in der slawischen
Sprache zusammengesetzt werden.

88 t

Aber zu diesem Ende ist cs nothwcndig zu wissen, daß die ein¬
fachen Wörter entweder Stamm- oder Wurzclwörter <?ri-
mitiva) oder aber abgeleitete Wörter (»ei ivstiva) sind.

I. Die Stamm- oder Wurzeln» örter sind diejenigen, die
von keinem andern Worte Herkommen, und dieselben sind zweierlei:

a) n a cktc (nustae), die keine Nachsilbe n annehmcn, als:
I!o§, snst, rak, nos, rusi, ro§. lov, naj, noj, nor, mur, man,
kralj, lrust, rnoj, kost; — dlaz-, »nie, löp, uom, tisi, nov,
tvärst. rstrav u, s, w.

I>) bekleidete linstutao), die mit Nachsilben bekleidet sind,
als: Ijusiav, Ijusiljonje, xovononje, pilanjn. Hier ist nämlich in
dem Worte ijusiav die Stammsilbe ljusi, und av die Bildungs'
silbe. Wenn man wieder die Stammsilbe ijusi mit der Charakteristik i
und der Jnsinitivendung li bekleidet, so entsteht das Zeitwort ijusi-it'-
lieben, küssen. I.jusiijrnje kömmt auch von dem Wurzclworte
ljusi, welches mit der Bildungssilbc des Particips Präterit"
Passivijon und dem Einjchaltungslaute (Epenthese) I nachten Lip'
pen la ut en ls. z. Z:8) bekleidet wurde, wovon das sulmtantivum
versial« vermittelst der Nachsilbe je gebildet ist. Auf ähnliche Weile
sind auch die Wörter xovonenje, pitanje als suiistantiva vensia-
lia entstanden.

Il. Die abgeleiteten Wörter, d.i. solche, die von jenen stau''
mend durch Vor- und Nachsilben gebildet werden, wobei der

in Rücksicht zu nehmen ist, z B. siuraustvo, posio/a», posio/.nost;
berborsu, siersiornost: usinx, usiortvo; sila-en, I>ia/.o»stv<>,
ublariti, tl ustiti se, li ustjenje, rali ustiti, rati'ustneti; — sustan-
sustjonik, sustjenioa, sustiti, »snstiti, ostsustiti, prosnstiti, rarsst'
stiti, na/.sustjeuje : susiti,susenje ; kraljevati,kraljevanje, dl'''
Ijevstvo; ^usp»stin,Avspostja, xospostski, §ospostovati, ^osp"'
stovanje, Kospostar, xospostariea, xospostariti, Nuupostareujst,
Aospostarstvo; mio (mil) mil», milo, inilovati, pomilovali, m>"
lovanje, pomilovanje, milost u. s. w.

Hier ist wohl zu merken, daß die Wörter "entweder vom Stamme
abgeleitet werden, oder man bildet sie:

a) Bei Hauptwörtern des männlichen Geschlechts, dann bc«
Nennwörtern des weiblichen Geschlechts dritter Declin«^
tion immer vvm Nominativ des Singulars, z B. von sisiF'

«8ä

dur-gl, b87,dor-an, I>krI>t>/,-n!Ii: von g 11 n a d : gunsü-Iri, gunsö-
lvn, jiinsö-i-li «e, guiiuü-uiigu ; von 8 vosi uk: 8vüilo8-ds, svü-
eloö-siiatvo , 8V8iIo<>lti, von krulg: Icrslg-8V, dralg'-8v 8lri,
drulg-uvnll; von k »n v: k»rv-,in, Itürv-iiik , düiv-uv, dürv-
avlti; von L» p ove<i : rapuvüil-iii , rspovüst-iiili, 7,spov8<I ltl,
rspovkil-ati n. s. w.

d) Bei Nennwörtern bes sächlichen und weiblichen Ge¬
schlechts II- Deklination geschehen die Ableitungen vom Genitiv
des Plurals alter Weise, d. i. ohne der Endsilbe ali, z. B. von
8 8 I o, «ul: 88l-8lel l88N8li!), »el-lti 88, 88l->8te, 88l-gulc, 88l-
gsnili, 88l-gaiil<u, p o Ig 8, p u Ig : I>ulg-8l!i , polj-aiia, pulg-ai',
I>olg ar8tvv, — von r 8II s , r 8 n : L8ii-8lrl, run-itl, 7<!N ltda,
ruii-da, run-ioa, run-tuilnu; von ruks, rsile: i iiüni, n», o,
ruö-nik, 7,»i uL-nik, ruriiö-ikl, irvuö-ill; von xlaVL, x lu v:
xlsv-iii, g-Isv-iiios, poxluv-sv, po^luv los, pnxl»v-g8 , o^Isv-
nilc, raxlsv-itl, iiAluv-itl, Iisxlsv-lti, poilAlsv-iti, u. s. w.

8) Bei Beiwörtern geschehen die Ableitungen von der u n-
bestimmten Form des männlichen Geschlechts erster Endung
des Singulars auf jene Weise, wie der komparativ gebildet wird
(s. h. 1L), z.V. von 7. <lr»v: 7.<Iisv-g8 oder 7,üiavlj8, r-ilruv-iu»
7,<Ii'uv-iti, ur«Ii'uv iti, P07.<lisv-lti, narilrnv-lt!; von null: 8iiti-
sr, 8iili-oös, 8U8-itl, 8II-8S; von Iiiluil: mluü-ne, mlast-8r,
iiil»«I-»8t, inlsil-ovsti, iiiluil ovnnju, u. s. w.

<I) Bei Ableitungen von den Zeitwörtern hat man besonders Acht
zu nehmen auf die sechs Formen des Infinitivs lsi §. 17). dann auf
die P a rt i c i p i a a ctiva und besonders p a ssi v a, wovon die 8iil>-
8t»ntlva vurliullu gebildet werden, wie bereits oben ausführlich ver¬
handelt worden.

Nachdem wir dic'c Bemerkungen »orausgcschickt hatten, können
wir nun übergehen auf die gewöhnlichsten Zusammensetzungen der Wör¬
ter, und zwar werden zusammengesetzt

1) Beiwörter mit Beiwörtern, indem man nach den vor-
ausgcschickten Regeln überall das mildernde » nach dem crststehenden
Bciwortc (Bcstimmungswvrte) zufügt, z. B. Iilaxornilun, <I«I>i-ofv»-
rsii, i>rv8t»<ln8Uii, iIoI>roL8lgaii, »ütroviilu«, iiiilvliürvsii, ini-
I<>8Üril»n, /.lonrütaii, rlvliolian, u. s. w.

686

2) Hauptwörter mit Hauptwörtern, z. B. doxnmol.is,
tivxonioljse, llomvijuk, rostoljuli, tlomorostse, Iirostotoni, vrs
tolnm, leouiolirsilie», vo^'voils, <I»rvo<Ieise,LlopsiiitiIo,riopats^
vino^rsst, vinopit». vastopus, voilutok, euilotvoi so, miüalovlea,
rvördornsnsc, ko^tolinlts, psrovvr, psrokruA, psrotiroä,
slsvotuk, slsvoliuliso, lioxolioj, lioxol^uli, lioxoinir, lirsko-
>Ml>, u. s, w,

3) Hauptwörter mit Beiwörtern, z. B. I>vxoI>o,jsii,I>o-
xotiulisn, rostolislisn, iseilono«»», !>oi apsllsii , xis.^toiiui'S",
vörolnmss, plnstonousii, xromoxlsssn, IioAoinsrrsIc: voAo-
mil, Öeiiomit, liostonrit, T'iliomil, lio^stsn, kvon^rsst <st, KostO-
rsst), u. s w,

4) Beiwörter mit Hauptwörtern, j. B, Iiisxovest,
tisrrovo?,, §olol>rsil»e, »ololiiirstso, 8veloxorso, ksrnogorso,
inudroslovso, iiinsti ornsiiso, pniiumuöje, punoiuoonili, ölilo-
stuti, Hlilogstss, Vliloslsv, lliiovuk, u, s, w.

L) Hauptwörter mit Zeitwörtern, z. B. ovntopis, <j>u-
topi«), ruteopi», lelopin, nwnopunl, leuioms/,, lenlvvisl, ruk»'
vel, ruliomek, pu^Icoiuet, xrobo6er, knlotele. kulo^eie,
inor, Iiuilinnior. ijiuloriler, psroleret, -iuiieolel et, «Iiiloper,
«vetsror, ilrolmoglvil, u, s, w.

6) Haupt- und Beiwörter mit Zeitwörtern,
boxorsNiti, enckotvorili, Iiiaxonlaviti, prsrnoiiloviti, uilolir»'
voljili, uilelotvoriti tre»Ii8sre),/loKpisiiiti, orinKtssiti, ri"'
PStiti, /ioülaviti, rloütsviti, xiuupotreliiti, rlovopti, milo^'
§sti, rivatvoriti, u, s, w,

7. Zeitwörter mit Hauptwörtern, r, B. Iirai>l»"k''
krsniijisv, liuiiiülsv, lisiliiiiir, Oelixo^, Hsstimir, Leiiti^v-
varrinlsv, I<iul>iii>ir, l,Ml>ii>rat, öliiivvt, Itsslisisv, 8I»riii>i^'
Zvonimir, K»/,imir, Ils6iinir, Hi snislav, letipsn, iisiIri>>M^
§L, nsdi itelesr, IVSI/ilirsils, !ivsr7.ilispa, nsroviroil, Iiarovi-
>>rat, vsiiieep, vueilistins, piaeitlrux, pevielrux, ksöiput,
Kulitioö» u, s, w,

8» Umstandswörter (Adocrbien) mit Hauptwörtern,
j, B, volwu^izv, krsvoiisli, kroütv^uti, prsriioslvv-, rloxuic,
poiulioi-, pulukrst. poiuverse, u, s, w.

687

S) Zahlwörter und b e iwörtl i che Fürwörter, wenn sic
die Form der Umstandswörter annchmcn, z. B..jeilnoi'oüan, morosst,
jeünoro^), elvoliüan, elvoxoelnu, troAoünc, trolütsn, trvvnr^tsn,
troglav, tr»no§, tronoöjv, tnopol, eelvei-ouvrun, jsclnuulrule,
elvustiulr, trotili'ule, cetvsronti uk, pkterostruli, slnklss, «to-
Ivsje, u. s, w,

10) Vorwörter mit allen Theilcn der Rede, Daß die Vorwör¬
ter zur Zusimmcnscyung besonders geeignet sind, haben wir bereits
oben 8. 3ll. erwähnt.

Und hiermit wäre, dünkt cs uns, genug auf diesem kleinen Raume
lumGebrauche dieses Wörterbuches angeführt worden. Wir behalten uns
vor, so Gott gibt, auf einem andern Orte hierüber ausführlicher zu
sprechen.

»r «r