ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama: bosanskohercegovačko iskustvo
Izet ŠABOTIČ, Dr.
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Bosna i Hercegovina e-mail: sabota_tuzla@hotmail.com
Archival Building: the Conditions for Safeguarding ofArchival Material in Extraordinary Circumstances:
experiances of Bosnia and Herzegovina
ABStRACT
The archive building is next to the archival staff and legislation, an important third pillar of the preservation of archives and archive services. In Bosnia and Herzegovina, in practice, most did not pay adequate attention to this issue. Most of the Archives were housed in adapted buildings (temporary but necessary premises), and there were less or no purpose built archival buildings for the protection of archives. In Bosnia and Herzegovina by the end of the twentieth century not a single purpose built archival facility was built, and only in Tuzla, bigger building was renovated and adapted for the Archives. It was only at the beginning of the XXI century when two archive facilities have been built, in Brcko, which was completed and in Travnik, which is still under construction. The consequences of such an attitude to archival buildings are visible and far-reaching. The existing archive facilities in Bosnia and Herzegovina do not fulfil the minimum architectural, technological, biological, climate and other standards, which left a significant mark in terms of protection of archives. Consequentially of the lack of adequate archival facilities, were particularly visible in extraordinary circumstances, faced by Bosnia and Herzegovina during the war period (1992-1995), and especially in 2014, when Bosnia and Herzegovina faced with demonstrations and large floods. In such circumstances, the importance of archival buildings came to the forefront. In fact, only then one could fully realize how devastating it was, to hold archival material in inadequate facilities. Part of it was destroyed in emergencies because of inadequate archival objects, which did not comply with the rules and archival and building standards. Therefore, in Bosnia and Herzegovina it is necessary in future to give more attention to the construction of adequate archival buildings, if we want to protect our archival material properly.
Key words: archive buildings, archives, Bosnia and Herzegovina, purpose built facilities, extraordinary circumstances, destruction of archival material
Edilizia archivistica: la condizione per salvaguardare il materiale archivistico in circostanze
straordinarie
SINTESI
L'edificio di archivio e accanto all'archivio storico personale e legislazione, un terzo importante pilastro conser-vazione degli archivi e servizi di archiviazione. In Bosnia-Erzegovina, in pratica, nella maggior parte dei casi non si presta un'adeguata attenzione a questo problema, ma gli edifici di archivio si trovano in soluzioni temporanee, e mancano strutture dedicate per la protezione degli archivi e dei servizi di archivio. In Bosnia-Erzegovina fino alla fine del ventesimo secolo non e stata costruita una sola singola struttura dedicata all'archiviazione, e solo in Tuzla e stato trovato uno spazio adatto agli archivi. Solo all'inizio del XXI secolo ci sono stati due impianti dedicati, in Brcko, dove e stato completato e a Travnik, dove e ancora in costruzione. Le strutture di archivio esistenti in Bosnia-Erzegovina non hanno la minima attenzione al clima, alla tecnologia, alla biologia e alle altre condizioni, finalizzate alla protezione degli archivi. La consequenza della mancanza di adeguate strutture di ar-chiviazione, in particolare e venuto alla ribalta in circostanze straordinarie, durante il periodo di guerra (19921995) e soprattutto nel 2014, quando si sono dovute affrontare dimostrazioni e grandi inondazioni in Bosnia-Erzegovina. In tali circostanze, l'importanza degli oggetti archivistici e venuto alla ribalta. Infatti, solo allora si e compreso pienamente quanto sia devastante tenere materiali d'archivio in strutture inadeguate. Parte di questo patrimonio fu distrutto a causa dell' inadeguata cura degli archivi, e del mancato rispetto delle regole e degli standard. Pertanto, in Bosnia-Erzegovina e in futuro necessario sia prestata piu attenzione alla costruzione di edifici adeguati se si vuole custodire correttamente il materiale d'archivio.
Parole chiave: edilizia archivistica, archivi, Bosnia-Erzegovina, mobilio, oggetti archivistici, circostanze straor-dinarie, distruzione di materiale archivistico
35
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
Arhivske zgradbe: varnostni pogoji za varnost in varovanje arhivskega gradiva v izrednih razmerah:
izkušnje Bosne in Hercegovine
IZVLEČEK
Arhivska zgradba je poleg zaposlenih v arhivu in zakonodaje, pomemben tretji steber ohranjanja arhivov in arhivske službe. V Bosni in Hercegovini se temu vprašanju v praksi običajno ni povečalo ustrezne pozornosti. Zato so bile arhivske zgradbe bolj začasne in nujne rešitve, in v manjši meri, ali pa celo v nobenem primeru, namenski objekti za varovanje arhivskega gradiva. V Bosni in Hercegovini do konca dvajsetega stoletja ni bil zgrajen niti en sam namenski arhivski objekt, le v Tuzli je bila prenovljena in za arhivske namene adaptirana večja stavba. Šele na začetku XXI. stoletja sta bili postavljeni dve namenski arhivski zgradbi - zgradba v Brčkem, ki je bila končana, in v Travniku, ki je še v gradnji. Posledice takšnega odnosa do arhivskih stavb so vidne in daljnosežne. Obstoječe arhivske zgradbe v Bosni in Hercegovini ne dosegajo minimalnih arhitekturnih, tehnoloških, bioloških, klimtskih in drugih pogojev, kar je pustilo pomemben pečat v smislu varstva arhivskega gradiva. Posledice pomanjkanja ustreznih arhivskih objektov pa so še posebej prišle do izraza v izrednih okoliščinah, s katerimi se je Bosna in Hercegovina soočala med vojno (1992-1995), in še posebej v letu 2014, ko je Bosna in Hercegovina doživela demonstracije in velike poplave. V takših okoliščinah je prišel v ospredje pomen arhivskih zgradb. V bistvu se je šele takrat razvilo zavedanje, kako pogubno je lahko hranjenje arhivskega gradiva v neustreznih objektih. Del arhivskega gradiva je bil uničen prav zaradi hrambe v neustreznih arhivskih zgradbah, ki niso bile v skladu s pravili in arhivskimi ter gradbenimi standardi. Zato je v želji po ohranitvi arhivskega gradiva, v Bosni in Hercegovini v prihodnje potrebno posvetiti več pozornosti gradnji ustreznih arhivskih objektov.
Ključne besede: arhivske stavbe, arhivi, Bosna in Hercegovina, namenske gradnje, izredne okoliščine, uničenje arhivskega gradiva.
Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama: bosanskohercegovačko
iskustvo
ABSTRAKT
Arhivska zgrada je pored arhivskih kadrova i legislative, važan treci stub očuvanja arhivske grade i obavljanja arhivske djelatnosti. U Bosni i Hercegovini se u praksi uglavnom nije poklanjala adekavatna pažnja ovom pitanju, pa su arhivske zgrade više bili privremena rješenja i nužni smještaji, a manje, ili nikako namjenski objekti za zaštitu arhivske grade i obavljanje arhivske djelatnosti. U Bosni i Hercegovini do kraja XX stoljeca nije izgra-den niti jedan namjenski arhivski objekat, a samo u Tuzli je značajnije odredeni objekat adaptiran i prilagoden arhivskoj djelatnosti. Tek početkom XXI stoljeca uradena su dva namjenska arhivska objekta, u Brčkom, koji je završen, i u Travniku, koji je još uvijek u izgradnji. Posljedice takvog odnosa prema arhivskoj zgradi su vidljive i nesagledive. U postojecim arhivskim objektima u Bosni i Hercegovini nisu stvoreni minimalni graditeljski, tehničko-tehnološki, biološki, klimtski i drugi uslovi, što je ostavilo značajnog traga u smislu zaštite arhivske grade. Posljedičnost nepostojanja adekvatnih arhivskih objekata, posebno je došla do izražaja u vanrednim prilikama, sa kojima se suočavala Bosna i Hercegovina u ratnom vremenu (1992-1995), te posebno u 2014. godi-ne, kada se Bosna i Hercegovina suočila sa demonstracijama i velikim poplavama. U takvim okolnostima, važnost arhivskih objekata je došla do izražaja. Naime, tek tada se upotpunosti moglo spoznati koliko je pogubno držati arhivsku gradu u neadekvatnim objektima. Dio grade je stradao u vanrednim prilikama upravo zbog neadekvatnih arhivskih objekata, koji nisu uradeni u skladu sa propozicijama i arhivskim i gradevinskim stan-dardima. Stoga, je u Bosni i Hercegovini neophodno u buduce povesti više pažnje izgradnji adekvatnih arhivskih objekta, ukoliko se želi arhivska grada učiniti izvjestnom.
Ključne riječi: arhivska zgrada, arhiv, Bosna i Hercegovina, namjenski objekti, arhivski objekti, vanredne prilike, stradanje arhivske grade.
1 Uvodne naznake
Obezbjedenje adekvatnog prostora i namjenske arhivske opreme za smještaj arhivske grade bitni su uslovi za normalno obavljanje arhivske djelatnosti. U praksi, veoma često, od ovog uslova zavisi sudbina arhivske grade. Bosanskohercegovačko iskustvo je na ovom planu negativno. Naime, do kraja XX stoljeca u Bosni i Hercegovini nije bio izgraden niti jedan namjenski objekat za obavljanje arhivske djelatnosti. Uglavnom su arhivske ustanove bile smještene u nenamjenskim i neuslovnim objektima. Stanje se značajnije nije promijenilo ni danas. Isti su skromnih površina, te slabih gradevinskih i drugih karakteristika. To je imalo uticaja na ukupnu očuvanost arhivske grade smještene u arhivskim
36
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
ustanovama. Usljed neadekvatnog smještaja dio arhivske grade je značajno propadao. Stanje je posebno nezadovaljavajuce kada je riječ o uslovima smještaja registraturne grade u nastajanju. Naime, mali je broj stvaralaca i imalaca registraturne grade, koji ovom važnom pitanju posvecuju adekvatnu pažnju. Uglavnom se registraturna grada čuvala, pa i još uvijek čuva u neuslovnim prostorijama. Najčešce su to podrumske i tavanske prostorije, a u rijetkim slučajevima se radilo o namjenskim uslovnim prosto-rima. To je imalo uticaja na ukupno stanje registraturne grade u nastajanju. Ista je usljed neadekvatnog smještaja u značajnim količinama oštecena, a jedan dio je i uništen. Arhivska i registraturna grada je posebno stradala u vrijeme vanrednih prilika. Jedan od važnih uzroka ugrožavanja iste jeste njen nea-dekvatan smještaj. Stoga se ovom segmentu arhivske djelatnosti mora posvetiti značajnija pažnja, nego što je to dosada činjeno.
2 Stanje objekata arhivske grade
Po osnovu odredaba arhivskog zakonodavstva1 od osnivanja arhivske službe u Bosni i Hercegovini, pa sve do danas, jedan od osnovnih uslova za obavljanje arhivske djelatnosti i rad arhivskih ustanova jeste obezbjedenje adekvatnog i uslovnog arhivskog prostora. Naime, odredbama arhivskog zako-nodavstva predvideno je da osnivač arhivske ustanove treba da obezbijedi istoj adekvatan prostor za smještaj arhivske grade i obavljanje arhivske djelatnosti. Pod adekvatnim prostorom podrazumijevalo se da isti bude smješten na sigurnoj lokaciji, tvrdom i stabilnom terenu, daleko od trusnih i poplavnih područja, sa adekvatnim gradevinskim gabaritima, poštivajuci utvrdene standarde za arhivsku djelat-nost, te dobrom pristupu objektu, koji treba biti dostupan najmanje iz dva pravca. Predvideno je da arhivski objekat treba biti izgraden od čvrstog materijala, otpornog na odredene prirodne nepogode, na vlagu, svjetlost i slično. Sve je to propisano i potvrdeno u arhivskom zakonodavstvu, a zbog osjet-ljivosti namjene objekata, odnosno kako bi se stvorili elementarni uslovi koji bi garantirali sigurnost dugoročnog čuvanja arhivske grade kao nezamjenljivog pisanog kulturnog blaga.
Medutim, suprotno propisanim zakonskim odredbama, obično su se u praksi osnivači (država) oglušavali o iste. Navedeno najbolje potvrduje činjenica da se do početka XXI stoljeca na području Bosne i Hercegovine nije izgradio niti jedan namjenski arhivski objekat za obavljanje arhivske djelatnosti. Arhivska grada u prošlosti u arhivima je najčešce bila smještena u nenamjenske objekte, a naža-lost i danas je takva praksa zastupljena. Riječ je o objektima koji su nefunkcionalni za obavljanje arhivske djelatnosti. Stoga cemo ovom prilikom dati kratak presjek stanja nekoliko arhivskih objekata u Bosni i Hercegovini.
Do rata (1992.) arhivska služba u Bosni i Hercegovini je funkcionisala na način da je postojao kao matični Arhiv Bosne i Hercegovine, te više regionalnih arhiva u: Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Mo-staru, Travniku, a nešto kasnije osnovani su Arhiv u Bihacu i Arhiv u Foči2. Na taj način prostor Bosne i Hercegovine je bio pokriven mrežom arhivskih ustanova. Raspoloživi podaci ukazuju da ni jedan od navedenih arhiva nije imao namjenski uraden objekat za smještaj arhivske grade i obavljanje arhivske djelatnosti. Tako je Arhiv Bosne i Hercegovine, kao matična arhivska ustanova, dugi niz godina, a i danas smješten u prizemnom dijelu zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Riječ je o objektu iz-gradenom u vrijeme austrougarske uprave i namijenjenom za druge namjene, za smještaj i rad administracije organa tadašnje Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine i drugih upravnih organa i tijela. Sa graditeljskog aspekta objekat posjeduje sve bitne karakteristike neophodne jednom uslovnom objektu. Zidovi su dovoljne debljine, napravljeni od čvrstog gradevinskog materijala. Objekat je postavljen na tvrdom i sigurnom zemljištu sa dobrom konfiguracijom. Prostorije su suhe i prozračne, prilaz objektu obezbijeden sa više strana, što odgovara potrebama obavljanja arhivske djelatnosti. Ono što sa arhivi-stičkog aspekta ne odgovara stručnim zahtjevima jeste sama struktura prostorija, koja nije najbolje prilagodena za obavljanje arhivske djelatnosti. Naime, ulaz u objekat kao i raspored službenih prostorija i depoa namijenjenih za smještaj arhivskih fondova i zbirki nisu prilagodeni arhivskoj djelatnosti. Ulaz je zajednički za više institucija države Bosne i Hercegovine, pa je sama procedura ulaska u Arhiv
1.	U Bosni i Hercegovini je do 1992. godine postojalo jedinstveno zakonodavstvo, a danas je na snazi složen sistem arhivskog zakonodavstva, donesenog na tri nivoa vlasti: državnom, entitetskom i kantonalnom. I u prijeratnom i u aktualnom zakonodastvu pitanju arhivskog objekta i obezbijedenju smještajnog prostora je posvečena adekvatna pažnja. Odredbe zakonodavstva su decidne i jasne, sa preciznim zahtjevima koji insistiraju na obezbjedenje adekvatnog prostora za smještaj arhivske grade, kako za arhivske ustanove, tako i za stvaraoce i imaoce registraturne grade u nastajanju.
2.	Mreža arhivskih ustanova je utvrdena prijeratnim zakonodavstvom (Zakon o arhivskoj djelatnosti. Službeni list NR Bosne i Hercegovine, br. 21/87), i ista je pokrivala cijeli prostor Bosne i Hercegovine.
37
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
poprilično složena, a nakon ulaska, pristup depoima i drugim prostorijama Arhiva postaje poprilično otvoren i za treca lica. Pozitivno je to da su zidovi, kako spoljni, tako i unutrašnju, poprilično čvrsti, spremni odoljeti nekim eventualnim prirodnim nepogodama i neprilikama. Ali, kao nedostatak može se uzeti to što su prostorije poprilično visokih stropova. Visina stropova uslovljava i vrstu opreme, pa su najčešce u depoima postavljene visoke arhivske police, što u značajnoj mjeri otežava manipulisanje i rukovanje arhivskom gradom. Navedeno utiče i na ukupan sistem zaštite i korištenja arhivske grade. Osim ovog objekta, Arhiv Bosne i Hercegovine posjeduje i druge prostore od kojih je površinom naj-veci podrumski prostor koji se nalazi u Sudu Bosne i Hercegovine. Za ovaj prostor se ne može reci da je adekvatan za smještaj arhivske grade, iako je isti opremljen adekvatnom arhivskom opremom. U istom, zbog nivoa na kojem se nalazi, postoji opasnost od izlivanja podzemnih voda.
U drugim arhivskim ustanovama u Bosni i Hercegovini stanje arhivskih objekata nije ništa bolje. Niti u jednom regionalnom arhivu nisu obezbijedeni adekvatni uslovi za smještaj arhivske grade. Ov-dje se misli o obezbijedenju namjenskog arhivskog objekta. Uglavnom su arhivi smješteni u objektima namijenjenim nekim drugim potrebama. Objekti su skučeni, locirani na neadekvatnoj lokaciji, slabe gradevinske konstrukcije, malih prostornih gabarita, poprilično skučeni i nefunkcionalni za obavljanje arhivske djelatnosti. Jedan broj arhiva je u toku svog rada mijenjao više lokacije, ali uglavnom su iste bile neuslovne i nefunkcionalne. Tako je Arhiv Tuzlanskog kantona u toku svoga šesdesetogodišnjeg rada u nekoliko navrata mijenjao lokacije i objekte. Ono što je zajednička karakteristika svih tih objekata, jeste njihova skučenost i nefunkcionalnost za obavljanje arhivske djelatnosti. To je posebno bila karakteristika prvih nekoliko objekata3. U istim nisu postojale nikakve mogucnosti za normalno obavljanje djelatnosti. Riječ je o objektima sa prilično malom površinom do svega nekoliko desetina meta-ra kvadratnih, gdje je posebno bio izražen nedostatak prostora za depoe. Pa je iz tih razloga proces preuzimanja arhivske grade u navedenom periodu bio veoma skromno zastupljen. Nešto bolji uslovi su stvoreni nakon što je Arhiv u Tuzli dobio renovirani objekat "Starog grafičara"4. Riječ je o objektu koji je po površini nekoliko puta veci od dotadašnjih objekata. Treba kazati, da je adaptacija navede-nog objekta uradena namjenski. To je prvi puta uradeno u Bosni i Hercegovini, na način da su izvo-dači i invenstitori radova ispoštovali u najvecoj mjeri zahtjeve struke, u smislu da se objekat prilagodio arhivskoj djelatnosti. Objekat pored službenih prostorija ima i radionice za obradu i zaštitu arhivske grade, depoe, labaratoriju, izložbeni prostor i slično. To je ujedno bio prvi objekat u Bosni i Hercegovini koji je namjenski bio prilagoden arhivskoj djelatnosti. Adaptacija navedenog objekta trajala je od 1988. do 1990. godine, kada se Arhiv Tuzla konačno uselio u prostorije "Starog Grafičara". To je bio značajan pomak na planu obezbjedenja uslovnijeg prostora, što je davalo znatno bolje uslove za obavljanje arhivske djelatnosti i rad Arhiva. Naime, objekat od 150 m2, zamjenjen je objektom od 750 m2. Ono što je bila loša strana ove investicije, jeste to, da se objekat nalazio u zoni tonjenja5, te je iz tog razloga isti zahtijevao dodatna i stalna ulaganja na njegovom održavanju. No, ono što je izvjesno, jeste da je nakon adaptacije ovog objekta značajno intenziviran razvoj Arhiva u Tuzli u svakom pogledu. Posebno je unaprijeden segment preuzimanja, zaštite i obrade arhivskih fondova i zbirki. Tako je samo za nekoliko godina utrostručen broj preuzetih fondova i zbirki u Arhivu Tuzlanskog kantona. Na in-tenzivniji razvoj ove ustanove značajno su uticale ratne prilike (1992-1995). Sam objekat Arhiva se našao u nekoliko navrata na udaru neprijateljskih snaga, te je u više navrata pogoden artiljerijskim projektilima, pri čemu je pretrpio značajna oštecena.
3.	Od osnivanja 1954. godine do devedesetih godina XX stoljeca, Arhiv u Tuzli je nekoliko puta mijenjao lokacije, odno-sno prostor u kojem je bio smješten. Uglavnom se radilo o neuslovnim prostorima. Izmedu ostalog, Arhiv je bio je smješten u prostorijama Tuzlanske medrese, na tzv. "Skveru", kinu "Centar", te u starom nefunkcionalnom objekatu pod Slanom Banjom. Navedeni objekti su se pored skučenosti nalazili u zoni tonjenja, što je dodatno otežavalo obavljanje arhivske djelatnosti.
4.	Objekat "Stari Grafičar" je namjenski obnovljen i prilagoden arhivskoj djelatnosti. Obnova je započela 1988. godine, sredstvima Fonda za kulturu i opcine Tuzla, a konačno je Arhiv u Tuzli uselio u ovaj objekat 1990. godine.
5.	Usljed preterane eksploatacije soli stari dio Tuzle u kojoj je smješten i objekat Arhiva poznat kao "Stari Grafičar", izložen je dugogodišnjem fenomenu tonjenja.
38
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
Slika 1: Zgrada Arhiva Tuzlanskog kantona
Nakon rata, zbog dinamike razvoja arhivske djelatnosti, te uticaja tranzicijskih procesa na istu, došlo je do opremanja depoa Arhiva adekvatnom arhivskom opremom, čime su se stvorili uslovi za značajnije preuzimanje arhivske grade u Arhiv. No, veoma brzo, navedeni objekat je postao tijesan i nefunkcionalan, jer su potrebe za smještaj arhivske grade ble znatno vece od postojecih. Stoga se iska-zala potreba za obezbijedenjem novog prostora za smještaj arhivske grade. Tako je kao privremeno rješenje, Arhiv 2007. godine dobio tri neperspektivna vojna objekta u nekadašnjoj kasarni "Dubrave" udaljenoj 7 km od centralnog objekta Arhiva u Tuzli. Navedeni objekti su ustupljeni Arhivu na privremeno korištenje u vremenu od 10 godina. Kako osnivač (Skupština TK) nije imala sredstava za značajniju adaptaciju i prilagodavanje navedenih objekta arhivskoj djelatnosti, Arhiv TK je sopstvenim snagama i vlastitim finansijskim sredstvima, shodno svojim mogucnostima učinio to sam. Objekti su sanirani (okrečeni, popravljen je krov, oluci, uradena fizička zaštita i ugraden sistem dojavljivanja) i opremljeni sa oko 7.000 metara ekonom opreme. Na ovaj način stvoreni su uslovi za značajnije preuzimanje sazrele arhivske grade. Tako je u vremenu od 2007. do 2015. godine preuzeto skoro 250 novih arhivskih fondova i zbirki, a jedan broj istih je prenesen iz centralnog objekta u Tuzli u navedene objekte. Svjesni činjenice da se ne radi o konačnom, vec samo o privremenom rješenju, menadžment Arhiva je primoran tragati za novim rješenjima. Novo adekvatno rješenje je izgradnja adekvatnog, namjenskog objekta u skladu sa standardima i normama, te potrebama Arhiva kao jedne važne ustanove. Koliko ce sluha za ovakvom potrebom imati društvo i zajednica, ostaje da se vidi.
Što se pak tiče drugih arhivskih ustanova u Bosni i Hercegovini stanje nije značajno bolje. U prošlosti su arhivi bili, a i danas su smješteni u neuslovnim i dotrajalim objektima. Rijetki su slučajevi
39
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
da isti imaju adekvatan smještaj. Naime, pozitivno je to što je u posljednjih 15 godina značajno povečana površina smještajnog arhivskog prostora u Bosni i Hercegovini. Jedan broj arhiva (Arhiv Bosne i Hercegovine, Arhiv Republike Srpske, Arhiv Unsko-sanskog "kantona) dobili su, kao i Arhiv u Tuzli vojne ili neke druge objekte za smještaj arhivske grade. To je u svakom slučaju doprinijelo stvaranju boljih uslova za rad ovih arhivskih ustanova, a posebno za preuzimanje arhivskih fondova i zbirki. Iako se radi o nenamjenskim arhivskim objektima, ipak to se može uzeti kao pozitivan pomak, jer se zahva-ljujuči ovoj činjenici preuzeo značajan broj arhivskih fondova i zbirki i tako isti spasili od daljeg propadanja i uništavanja. Uglavnom svi arhivi su u vremenu tranzicije udvostručili svoj arhivski fundus. Ono što je činjenica kada je riječ o smještajnom prostoru, može se kazati da su arhivski objekti nefunkcionalni i neperspektivni za obavljanje arhivske djelatnosti. Riječ je više o nužnim prostorima, nego o namjenskim objektima. Takvi su primjeri kod arhiva u Mostaru, Sarajevu, Bihaču i Banjaluci. Novo-osnovani arhivi u Goraždu i Širokom Brijegu, te Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine su smješteni u privremenim objektima, malih površina i neadekvatnih za obavljanje arhivske djelatnosti. Tako da se može konstatovati da arhivske ustanove u Bosni i Hercegovini nemaju adekvatan smještajni prostor, što je u dobroj mjeri uticalo na obavljanje i razvoj arhivske djelatnosti. Odnosno, na ovaj način, razvoj iste je značajno limitiran i usporen.
Značajan pomak na planu obezbjedenja uslovnih objekata za obavljanje arhivske djelatnosti učinjen je izgradnjom dva nova arhivska objekta, i to po prvi puta u Bosni i Hercegovini, od osnivanja arhivske službe do danas. Prvi objekat je uraden za potrebe arhiva u Distriktu Brčko. Taj objekt je uspješno završen. Drugi namjenski objekat radi se za potrebe Arhiva Srednje-bosanskog kantona. Isti je u izgradnji, uraden je največi dio gradevinskih poslova, te predstoje finalni gradevinski radovi i opre-manje objekta. Ono što nije dobro kada je riječ o objektu arhiva u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine, jeste to što je u namjenskom i reprezentativnom arhivskom objektu smješteno nekoliko institucija Distrikta Brčko, što je značajno sužilo prostor za obavljanje rada Arhivskom odjeljenju u Distriktu Brčko i razvoj arhivske djelatnosti na ovom području.
Vodenje ovakve politike u oblasti obezbjedenja adekvatnog arhivskog prostora imalo je itekako uticaja na ukupan razvoj arhivske djelatnosti i rad arhiva. Neadekvatan prostor je limitirao odredene stručne i druge aktivnosti. Posebno je uticao na proces preuzimanja sazrele arhivske grade. Nažalost jedan dio iste koji nije na vrijeme preuzet uništen je u toku rata u Bosni i Hercegovini. Jedan dio grade preuzete u arhivima je zbog neuslovnosti poprilično ugrožen, a ugroženost je time veča jer u arhivi-ma nisu stvoreni uslovi provodenja tehničko-tehnološke zaštite (konzervacija, restauracija, mikrofilmi-ranje, digitalizacija i dr.). Značajan uticaj na stanje arhivske grade ima i neadekvatna arhivska oprema u nekim arhivskim ustanovama.
Posebno je loše stanje u oblasti smještajne problematike u registraturama. Mali je broj registra-tura koje su obezbijedile adekvatan prostor za smještaj arhivske grade. Uglavnom se radi o tavanskom i podrumskom prostoru gdje nije obezbijeden ni minimum uslova za smještaj i zaštitu registraturne grade. Naveden prostorije su podložene uticaju vlage i svjetlosti, što dodatno utiče na ugrožavanje registraturne grade. Tome svakako dodatno doprinosi loše stanje kada je riječ o arhivskoj opremi, koja je uglavnom neadekvatna. Na taj način, dodatno se ugrožava registraturna grada. Ovo je posebno doš-lo do izražaja u vrijeme ratnih okolnosti, kao i u vrijeme prirodnih nepogoda, kojima je Bosna i Hercegovina bila izložena u 2014. godini, kada je u više navrata usljed poplava zbog neadekvatnog smje-štaja došlo do stradanja značajne količine registraturne grade. To ukazuje na potrebu da se u oblasti registraturne grade u nastajanju trebaju uraditi značajniji pomaci na planu obezbijedenja adekvatnijih smještajnih uslova.
3 Uticaj arhivskih objekata na zaštitu arhivske grade u vanrednim prilikama
Koliko je za ukupnu arhivsku djelatnost i rad arhiva važan segment adekvatnog smještajnog prostora, pokazuju okolnosti stradanja arhivske grade usljed vanrednih prilika i prirodnih nepogoda. U februaru 2014. godine Bosnu i Hercegovinu je zadesio val nereda-protesta, a nešto kasnije i poplava i to u nekoliko navrata. Naime, usred protesta koje su zadesile Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i neke druge gradove u Bosni i Hercegovini došlo je do nereda i paljenja objekata u kojima su smješteni organi i tijela izvršne i zakonodavne vlasti od nivoa države do nivoa kantona.
U navedenim neredima našla se na udaru i arhivska grada ovih stvaraoca. Posebno se na udaru
40
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
našao Arhiv Bosne i Hercegovine, koji je imao tu nesrecu da je smješten u objektu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ovakav dogadaj je presedan u arhivskoj službi Bosne i Hercegovine. On se odigrao neočekivano, kao rezultat bijesa i nezadovoljstva naroda, koji je isto iskazao na ulici na način da je destruktivno djelovao uništavajuci imovinu. Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je zapaljena i to prizemni dio, upravo onaj u kojem je smješten Arhiv Bosne i Hercegovine. Vatrena stihija se veoma brzo prenijela na nekoliko prostorija (depoa) u kojima je bila smještena vrijedna arhivska grada, koja datira iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Iako je reakcija vatrogasne službe bila pravovremena, kao i uključivanje arhivskih radnika na spašavanju arhivske grade, ipak se jedan važan dio arhivske grade nije mogao spasiti, te je u potpunosti izgorio. Drugi dio je značajno oštecen, što usljed vatrene stihije, a nešto i zbog vode koja je korištena od strane vatrogasne službe prilikom gašenja. Iako su od strane radnika Arhiva Bosne i Hercegovine, kao i drugih arhiva poduzete odredene konkretne mjere na planu saniranja postojeceg stanja arhivske grade, ipak je jedan značajan dio iste otišao u nepovrat.
Slika 2: Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u čijem je prizemlju smješten Arhiv Bosne i Hercegovine. Osmi
februar 2014. godine, dan nakon paljenja Arhiva
Nakon ovog nemilog dogadaja s pravom se namece nekoliko važnih pitanja na koje država i struka trebaju da daju odgovor. Prvo je ono koje se odnosi na to, da država treba da shvati da je dužna obezbijediti uslove za obavljanje arhivske djelatnosti, pa time i obezbijedenje uslovnog prostora. Drugo je ono koje se odnosi na to da jedna arhivska ustanova nije dobro da se nalazi u istom objektu gdje se nalaze institucije izvršne i zakonodavne vlasti i trece važno pitanje jeste ono koje se tiče mobilnosti i spremnosti svih, a posebno arhivskih radnika da adekvatnije djeluju u vanrednim prilikama. Ovaj nemio dogadaj je pokazao i svu nemarnost društva i države prema ovoj za državu važnoj djelatnosti i ustanovi. On na najbolji način pokazuje loš i neizgraden odnos društva i države, a i status arhivskih ustanova i arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Stoga je očito, da se nešto na tom planu treba mijenjati. Jedno od prioritetnih pitanja je svakako ono koje se odnosi na obezbijedenje adekvatnog prostora za smještaj arhivske grade. Država i društvo ne mogu priuštiti sebi više taj luksuz da arhivske
41
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
ustanove nemaju adekvatan arhivski prostor, a posebno je nezamislivo i neprihvatljivo da adekvatan arhivski prostor nema glavna-matična arhivska ustanova u zemlji. Nama nije poznat primjer takvog odnosa države prema državnoj arhivskoj ustanovi. Da se adekvatno i na vrijeme odgovorilo navedenim pitanjima zasigurno da nebi došlo do nesagledivih posljedica po arhivsku gradu Arhiva Bosne i Hercegovine. Stoga svi odgovorni u državi nakon paljenja arhivske grade treba da se zapitaju da li se smije dozvoliti da arhivske ustanove nemaju optimalne prostorne uslove za smještaj arhivske grade. Ukoliko se i u buduce ovim važnim pitanjima u dogledno vrijeme ne posveti adekvatna pažnja, izvijesnost arhivske grade kao nezamjenljivog pisanog blaga i memorije društva i države bit ce upitna.
Neposjedovanje adekvatnog objekta za smještaj registraturne grade u nastajanju pokazao se po-sljedičnim u protestima i poplavama koje su se desile 2014. godine. Naime, važnim uzrokom stradanja registraturne grade u nastajanju u područjima koja su bila zahvacena poplavama bio je neadekvatan smještajni prostor. U vecini slučajeva gdje se stradanje registraturne grade dogodilo, ista je bila smje-štena u prizemnom prostoru, neadekvatno zašticenom, koji se prvi našao na udaru vodene stihije. Na taj način stradala je ogromna količina registraturne grade. Tako je bilo i na području nadležnosti Arhiva TK, a posebno u opcinama Lukavac, Gračanica i Doboj Istok6. Poplave koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu u 2014. godini trebale bi biti još jedna opomena stvaraocima registraturne grade kako bih pitanju obezbjedenja uslovnog prostora posvetili znatno više pažnje. To podrazumijeva obezbije-denje namjenskog objekta sa svim važnim gradevinskim, fizičkim, klimatskim i biološkim uslovima. Samo ukoliko obezbijedimo adekvatan smještajni prostor možemo biti sigurni da se registraturna grada u nastajanju može adekvatno očuvati u onoj fazi dok se nalazi u posjedu imalaca i stvaralaca. Na tom planu važno je i insistiranje nadležnih arhivskih ustanova na izvršavanju zakonom utvrdenih oba-veza. To se u bosanskohercegovačkoj praksi treba više primjenjivati.
4 Umjesto zaključka
Od adekvatnosti arhivskog prostora u velikoj mjeri ovisi sudbina arhivske i registraturne grade, kako one u arhivima, tako i one u registraturama. U Bosni i Hercegovini se pitanju obezbijedenja adekvatnog smještajnog prostora nije poklanjala značajna pažnja. Na to najbolje ukazuje i činjenica da se do početka XXI stoljeca nije izgradio ni jedan namjenski arhivski objekat. Posebno loš odnos prema ovom važnom pitanju za arhivsku struku imali su stvaraoci i imaoci arhivske grade. Kao po pravilu, registraturna grada u nastajanju se uglavnom smještala u neuslovnim prostorijama, u kojima nije obez-bijeden ni minimum zaštite iste. To je svakako ostavilo velikog traga po sudbinu arhivske grade.
Neadekvatnost arhivskih objekata imala je ogromne posljedice po arhivsku i registraturnu gradu u vanrednim okolnostima sa kojima se Bosna i Hercegovina suočila u 2014. godini. Usljed protesta i nereda zapaljeno je nekoliko objekata izvršne i zakonodavne vlasti u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Mostaru. Tom prilikom stradale su značajne količine registraturne grade. No, svakako najveca stradanja doživeo je Arhiv Bosne i Hercegovine koji se nalazi u prizemlju zgrade Predsjedništva Bosne Hercegovine. Paljenjem ovog objekta zauvijek je uništena vrijedna arhivska grada. Stoga se pred društvo i struku postavlja pitanje obezbjedenja adekvatnog smještaja arhivske grade. Arhivska i registraturna grada su značajno stradale i u poplavama koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u nekoliko navrata u 2014. godini. Stradanju pored vodene stihije su značajno doprinijeli neadekvatni prostori koji su se uglav-nom nalazili u prizemnim dijelovima objekata. Poučeni ovakvim negativnim iskustvom društvo i stru-ka u Bosni i Hercegovini trebaju adekvatnije reagirati. Ukoliko žele učiniti arhivsku gradu izvjesnijom za društvo i zajednicu, pitanju smještaja arhivske grade trebaju posvetiti više pažnje, u smislu obezbijedenja uslovnog namjenskog prostora koji zadovoljava tražene norme.
6. O stradanju arhivske grade u poplavama koje su 2014. godine zahvatile Bosnu i Hercegovinu vidjeti više u : Šabotic, I. (2014). Značaj educiranosti arhivskih radnika u vanrednim prilikama. U: Gostenčnik, N. (ur.), Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja. Maribor: Pokrajinski arhiv.
42
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet ŠABOTIČ: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zaštite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovačko iskustvo, 35-44
Izvori i Literatura
Brankovic, Daniela (2012). Arhivske zgrade u Vojvodini. Arhiv 1-2. Beograd.
Domazet, Siniša (2015). Arhiv Bosne i Hercegovine-zaštita grade u doba recesije. U: Gostenčnik, N. (ur.), Tehnični in vsebinski problem klasičnega in elektronskega arhiviranja: Zbornik radova sa medunarodne konferenci-je, str. 99-108. Maribor: Pokrajinski arhiv.
Fetahagic, Hatidža i Isic, Selma (2004). Smještajni kapaciteti Arhiva Tuzlanskog kantona-stanje i mogucnosti. U: Arhivska praksa, br. 17. Tuzla: Arhiv Tuzlanskog kantona.
Klasinc, P. P. (1980). Tehnična vprašanja arhivov. Arhivi, Ljubljana.
Klasinc, P. P. (2015). Problemi zunanje službe v Sloveniji in nekateri tehnični vidiki. U: Gostenčnik, N. (ur.), Tehnični in vsebinski problem klasičnega in elektronskega arhivitranja. Maribor: Pokrajinski arhiv.
Kovačevic, M. (1989). Statusna pitanja arhivske službe SFRJ. Glasnik arhiva i DAR Bosne i Hercegovine, br. 29. Sarajevo.
Kožar, A. (1995). Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga I. Tuzla. Kožar, A. (2005). Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga II. Tuzla. Kožar, A. (2011). Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga III. Tuzla.
Kožar, A. (1990). Adaptacija objekta za potrebe Arhiva Tuzla. Glasnik arhiva i DAR Bosne i Hercegovine, br. 30.
Kožar, A. (2013). Arhivski objekti na području Bosne I Hercegovine: stanje I perspective, Atlanti, br.23, sv.1., Trieste, Maribor: International Institute for Archival Science.
Pavliček, V. (2001). Arhivske zgrade u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, br.43.
Pavliček V. (2002). Prostor kao prioritetno razvojno pitanje hrvatske arhivske službe. Arhivski vjesnik, br. 44.
Pijuk-Pejčic A. i Dervišbegovic E. (2014). Stradanja arhivske i registraturne grade u Kantonu Sarajevo u požaru 7.2.2014. U Šabotic, I. (ur.), Arhivska praksa, br. 17. Tuzla: Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
Raovanovic, B. (2000). Lokacije arhiva u ratu i neposrednoj ratnoj opasnosti. Zbornik radova sa medunarodnog arhivskog skupa održanog u Beogradu 15.I16. maja 2000. Beograd.
Šabotic, I. (2005). Stradanje kulturno-historijskog naslijeda u Bosni i Hercegovini u toku agresije (1992-1995). Pogledi, br.10. Tuzla: BZK "Preporod" Tuzla.
Šabotic, I. (2006). Stanje i perspective arhivske grade u nastajanju. Zbornik radova Prvog kongresa arhivista Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
Šabotic, I. (2011). Značaj nove strategije kulturne politike Bosne i Hercegovine za arhivsku djelatnost. Zbornik radova sa Treceg kongresa arhivskih djelatnika Hrvatske. Osijek.
Šabotic, I. (2012). "Nenamjenski" objekat u zaštiti arhivske grade. Atlanti, br. 22, sveska 2. Trieste, Maribor: International Institute for Archival Science.
Terzic, A. i Kožar, A. (2002). Izgradnja namjenskog objekta za potrebe Arhiva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Arhivska praksa, br. 5. Tuzla: Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
Zahirovic, Š. (2009). Prostorni problem Arhiva Bosne i Hercegovine. Grada, br. 1. Sarajevo.
Zulic, O. (2014). Uloga vanjske službe na zaštiti registraturne grade u vanrednim okolnostima. Arhivska praksa, br. 17. Tuzla: Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
Zakon o arhivskoj gradi i Arhivu Bosne I Hercegovine. Službeni Glasnik Bosne i Hercegovine, br. /2001.
Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona. Službene Novine Tuzlanskog kantona, br. 15/2000, 13/20011.
43
ATLANTI • 25 • 2015 • n. 2
Izet SABOTIC: Arhivska zgrada: uslov sigurnosti zastite arhivske grade u vanrednim prilikama:
bosanskohercegovacko iskustvo, 35-44
SUMMARY
The fate of archives and current records, both in the archives, as well as those in the registry offices depends largely on the adequacy of archival premises. In Bosnia and Herzegovina, the issue of ensuring an adequate space and facilities did not receive significant attention. In fact, until the beginning of the XXI century not a single purpose built archival facility was built. The creators and holders of archive material have had especially bad attitude towards this for the archival profession important issue. As a rule, records were mainly accommodated in bad conditions, which did not provide even the minimum protection. It certainly left a big mark on the fate of archival material. The inadequacy of archival facilities had enormous consequences for the archives and current records in extraordinary circumstances, which Bosnia and Herzegovina faced in 2014. Due to protests and riots, several buildings of the executive and legislative authorities in Sarajevo, Tuzla, Zenica and Mos-tar burned down. On that occasion significant amount of current records suffered. However, the greatest destruction was experienced by the Archives of Bosnia and Herzegovina that were located on the ground floor of the Presidency of Bosnia-Herzegovina. Burning this building forever destroyed valuable archive material. Therefore, it is needed for society and the profession to raise the question of providing adequate housing for archival materials. Archives and records were significant casualties in the floods, which occurred in Bosnia and Herzegovina on several occasions in 2014. In addition, inadequate spaces mostly located in areas of basements of objects, have significantly contributed to destruction. Having learned a negative experience the society and the profession in Bosnia and Herzegovina should adequately react. If we want to make archival materials plausible to society and the community, the issue of accommodation of archives should receive more attention, in terms of providing functional space that meets the required standards.
Typology: 1.02 Review Article Submittinga date: 08.04.2015 Acceptance date: 09.04.2015
44