SOKOLSKI GLASNIK 1926. U Ljubljani, 15. septembra 1926. 17. Proglas Ceskoslovenska Obec Sokolska priredila je u Pragu u danima od 4. do 6. jula svoj VIII. slet kao dokaz svoga rada na uzgoju naroda zadnjih šest godina. Dogodilo se, da su na inicijativu papine prestolice u Rimu visoki crkveni uredi zabranili članovima sokolskih društava u Poljskoj, Jugoslaviji i Lužičkoj Srbiji sudelovanje na tom sletu s razloga, jer da je to protukatolieka priredba, da se uzveliča Jana Husa, kojega spomendan slavi se prigodom sleta. Izjavijujemo, da su se prigodom sleta priređivači — što je več bilo od-lučno naglašeno — čuvali pre svega toga, što bi bilo na koji način povredilo verske osećaje sudionika. U tome pako postupku vidimo neumesno uplitanje crkvenih organa u čisto stručnu manifestaciju Sokolstva i neprijateljsko te stvarno neopravdano stanovište crkve protiv ove največe sokolske institucije. Stoječi sa svom ljubavlju u službi za dobro našeg naroda bez staleške razlike, bez svake verske netrpeljivosti, odlučno protestiramo protiv ovog ne-čuvenog napadaja na naše redove, koji nas nikako ne može odvratiti od odredenog puta za sreču i blagodat slavenskih naroda. Predscdništvo Save/,a «Slavensko Sokolstvo*. Protualkoholni pokret u Jugoslovenskom Sokolstvu Srima bratskim župama i društvima! Na ovogodišnjoj glavnoj skupštini JSS. u Dakovu dne 14. marta prihvačeni su jednoglasno predloži Saveznog tehničkog odbora i lekarskog odelenja glede protualkoholnog i protunikotinskog pokreta u Jugoslovenskom Sokolstvu. Svi predloži prihvačeni su sa naročitom napomcnom, da stupaju na snaga (lanom 1. oktobra 1926. Usled toga pozivljemo sve bratske župe i društva da se točno drže pri-hvačenih zaključaka u tom pogledu. I to: 1.) Sokolskoj deci je obavezatno i stalno zabranjeno uživanje alkoholnih piča i pušenje. 2.) Sokolskom naraštaju, koji dolazi od dece pa je več kao takav apsti-nentan, kao i onom naraštaju, koji na nanovo stupa u sokolski krug, obavezatno i stalno je zabranjeno uživanje alkohola i pušenje. 3.) Za onaj naraštaj, koji nije došao apstinentan od dece, ali koji je stupio u sokolske redove pri je dana stupanja apstinentskih odredaba na snagu, vrede svi dosadanji zaključci. 4.) Sokolskim društvima se nalaže, da moraju uvesti za decu i naraštaj sledeče panoge: Pešačke izlete, putovanja, lahkoatletske vežbe, plivanje, letovanja, taborenje, planinarstvo, sklizanje, skijanje, rodlanje, uopšte vež-banje na svežem vazduhu pod vedrim nebom. 5.) Društva ne smiju primati u svoje redove ljude, koji nisu moralno neporočni. (j.) Društvo mora kazniti svakoga člana, koji je u pijanom stanju počinio kakovo nedostojno delo, ne gledajuć kod toga na to, da li je u času čina nosio mačku ili odoru. 7.) Ne izvrši li društvo u toni pogledu svoje dužnosti, imade župa zahtevati od društva da se takav član, koji se ogrešio, kazni. 8.) Sokolske priredbe koje su spojene sa vežbačkim akademijama ili javnim vežbama ne smiju da potraju dulje od 12 časova u noči. 9.) Sokolska deca i naraštaj smiju biti na ovakvim priredbama samo do 9. časova uveče i to samo u pratnji svojih roditelja ili uzgajatelja. 10.) Za vreme javne vežbe ne smije se točiti nikakovih alkoholnih piča. 11.) Društva imadu u točionama izvesiti potrebne napise, da se posetnici upoznaju na ovim odredbama. 12.) Svako društvo imade svake godine barem jednom da priredi protu-alkoholno i protin ikotinsko javno predavanje. 13.) Župe i društva u svrhu protualkoholne i protunikotinske propagande Imadu imenovati referenta za apstinenciju, koji je član lekarskog odelenja t njegov zastupnik u prednjačkom zboru. 14.) U sve načrte prednjačkih tečajeva i škola imade se uvrstiti predmet o apstinenciji, protualkoholnom i protunikotinskom pokretu. Sokolstvo imade cilj da u svojoj domovini uzgoji muževe i žene čistog karaktera, snažne volje i duboke moralne vrednosti. Zato Soko imade da bude zdrav. A kako alkohol ubija u čoveku sve vrline, to je alkoholizem idejno protivan Sokolstvu. Nikako se ne može dozvoliti i trpiti dalje, da bi sami Sokoli uništavali plodove telovežbe i da počinjaju pred javnošcu, u nedostojnom stanju, greške koje onda padaju na rovaš sokolske značke. Sokolstvo toga više neče trpeti na uštrb svog časnog imena. Zato se i proglašuju gornje odredbe, a društva se još povrh toga posebice upučuju da putem pisarna, okružnica, sastanaka roditelja i uzgajatelja deluje u tom pravcu. Neka se obavi zavet apstinenata na svečani način, a onda neka se u svakom društvu osnuje poseban odsek, koji če okupljati oko sebe sve apstinente. Osobito neka se u tom pravcu deluje nagovorima pred kategorijama, kojima če se pokazati, da je Soko-apstinent največa vrlina i ponos. Tko od dece ili apstinenata naraštaja prekrši zavet ili zavada druge na kršenje, imade se kazniti. Ove kazne odreduje prednjačiti zbor i to: opo-nienom, ukorom, privremenim ili posvemašnjim isključenjem. Svaka lcazna imade se objaviti pred odelenjem i pismeno objaviti roditeljima odnosno uzgajateljima. Sve sokolske priredbe neka se po mogučnosti drže bez alkohola. Društveni upravni odbori su moralno odgovorni za izvršivanje gornjih odrecTaba i uputa. Zdravo! Starešinstvo JSS. Međunarodna utakmica u Lyonu Konja su brača osim Zupana dobro svladali, pa su zato naredno jutro pristupili nastavku takmičenja sasma mirni; premda je bio sudcem poznati strogi brat Miiller. Osim spomenutoga brača su ovde dobro metali, a dobivene tačke kod sudca Miillera za svili osam natjecatelja iznose 55, kod drugog sudca Belgijanca 70-9, a kod trečeg Holandca 64-80. Kako su se pojavile nakon utakmice kod nas sumnje o ispravnosti ove klasifikacije, donašamo ovde tačne z v a n i č n e tabele po oficijelnom iz-veštaju, kojeg nam je poslao Medunarodni Gimnastički Savez. , Proučite ih sami, pa se uverite! . Čehoslovaci — SPRAVE: Propisana vežba. CO CO OO *a 05 o o 05 05 00 OO a OO CO •o 3 СЛ 05 05 co OO o 00 o 00 cu rC *a •a •a o CN CN CN CN . JO CO >N CO -t O o 00 IO CN rt« CO CO rp co rt* CO ° LO lO »Ih O) CO CN co co O LO LO O r-4 o X3 co T3 o o •Q v) biO T3 *a !ojq '>13I II. Belgijanci — SPRAVE: Propisane vežbe co O CO o lO 05 oo o co oo ’f o o lO co co 3 cn co o o o oo oo OO oo CO oo oo " S s >> m £• m S III. Holandezi — SPRAVE: Propisane vežbe O) 05 O o •a (Л 05 O 10 o o oo CD O OO O 05 CN 05 O O o o o oo o o •o CN CM (M . -O 00 >N (M >N -O O >N *o *o J3 СХ0 O. «J СЛ o o o cO o oo iO oo 05 00 t-- OO oo >N co o 10 co IO IO 05 CN >N IO >N o (M •*T 05 co o o o o o o o o oo co oo •o co -o cu o 0Л G n a • Jugosloveni — SPRAVE: Propisane vežbe 00 l"- o o CO CD CO 00 05 OO -a o lO o o lO lO <5 o OO o o co o

03 o o 00 00 o o o oo o 00 co CN co co CO T3 *o co fojq ->[31 LO O CO oo o o cn CO o o o oo C'i co CN CN O 'oc co СУ co co •a O. O c/) •a a. VI. Francuzi — SPRAVE: Propisane vežbe O Tj« O oo CO 05 GO 00 CO O 10 lO LO co CO CN Tt* (M JZ co (M pri dolasku peva sldadno «Hej trubaču*. Zastupljene su i sve druge ustanove i korporacije, vlasti državne i vojne. Grad je svečano iskičen narodnim zastavama. Odma je svrstana povorka koja polazi glavnim nikšićskim ulicama pred zgradu opštine, gđe nas pozdravlja kmet opštine g. Gjuro Novakovič. Odgovara mu brat Milič, koji doživljava burne ovacije jer je on stari poznanik Nikšičana iz vremena prije ujedinjenja. Iza toga kao obično sledio je razlaz i razmeštanje, zatim razgledanje grada, zajednička večera, a u 20 časova akademija mostarskog društva u impozantnom rad-ničkom domu, zgradi koja bi mogla da se koči u največim gradovima naše domovine kao impozantna gratlevina. Vežbe su ispale odlično. Poseta i ras-položenje takoder odlično. Narednog dana uranili smo opet u 5 časova u zoru. Prolazeči kroz historičko Grahovo ustavili su se nekoji prijatelji poznatoga nacijonalnog borca Marka Dakoviča, advokata) iz Podgorice, koji se ovde na-lazi na odmoru, da mu se jave i za zdravlje upitaju. On ne dade nikako da se odma ide dalje. Morali smo svi izači. Za Sas se okupiše oko nas gradani s predsednikom opštine, koji je na brzu ruku servirao doručak. Bio je dan pazarni pa je bilo dosta i seljaka. Pozdraviše nas gg. Marko Dakovič i mje-štanin Andrija Milovič. Odgovorili su brača dr. Kolbe, Gavro Miloševič i dr. P. Mandič. Morali smo odvežbati u slobodnom prostoru i neke sokolske vežbe i tek sada srdačno pozdravljeni krenusmo za Perast, gde smo stigli prije nego je brod u luku ušao. Od brače iz Crne Gore s nama su starešina cetinjskog društva brat Gavro Miloševič i tajnik brat V. Latkovič. Oni kažu: mi smo vas primili s broda u Kotoru, pa čemo vas na brod i ispratiti. Brod dolazi, mostarsko se društvo s članovima starešinstva na obali svrstava, te reč uzima starešina mostarskog društva brat Gjorgje Perin, koji se zahvaljuje bratu Miloševiču, a preko njega svima i svakome, koji su bilo koliko doprinijeli da je ovaj naš pohod potpuno uspio. Brat Gavro Miloševič za-hvalio se Mostarcima što su svojim odličnim vežbama razdragali i oduševili Črnogorce, jer pouzdano veruje da če ovaj pohod imati najbolje rezultate za napredak Sokolstva u Crnoj Gori. Ulazi se na brod. Ljubi se, grli se, plače se, brod odlazi. Nastaje klicanje i mahanje maramicaina i rukama sve dotle, dok ne izgubismo s vida naše pratioce braču Miloševiča i Latkoviča. TJ Mostar smo stigli na Gjurgjev-dan u 4'Л sata. Znali smo da če ostatak našeg članstva u Mostaru priredili Gjurgjevdanski uranak pa smo odlučili da pokažemo da umora ne osečamo i da uranku svi prisustvujemo. Ovo ne mogasmo izvršiti, jer kad smo stigli u Mostar, padala je strahovita kiša i uranak se uopšte nije održao. Postavljene zada tke izvršili smo u celosti dostojno i dostojanstveno. Čitava štampa Crne Gore, a djelomično i ostala štarnpa u Kraljevini, vidljivo je za-biležila dane ovih naših svečanosti. Naš pohod kroz Crnu Goru bio je ne samo skromni i svečani poklon prahu Njegoševom nego i uspjela manifestacija za napredak i osnivanje sokolskih društava kao nosioca jugoslovenske nacijonalne misli, koja u Crnoj Gori živi. Svi govori i pozdravi bili su tako skladni, da je «OmIadina», list za zdravlje i šport, što izlazi na Cetinju, iza svečanosti izdala svečano u trobojnicu uokvireni dvobroj 18. i 19., u kome je sve te govore štampala. Došavši sutradan u župsku kancelariju našli smo več rekomandovano pismo Njegovog Veličanstva Kralja kao zahvalnicu na naš telegrafski pozdrav s Cetinja, a pismo je več stiglo dva dana prije našeg povratka. Do nekoliko dana stigla je bratu župskoin starešini zahvalnica iz Ljubljane od saveznog starešine brata Gangla. Eto tako je Jugoslovensko Sokolstvo ispunilo veliki zadatak harnosti sprani svog jednog velikog nacijonalnog velikana, a ujedno povelo u triumfu svoje barjake onim krajevima, gde je najplodnije tlo za širenje sokolske misli kako po historijskoj tradiciji, tako i po herojskoj snazi muževa nacije, koja ova brda čuva i nastava. Dr. P. Mandič. Bratu Franji Šegi, učitelju iz Konjice (mariborska župa) kod odlaska iz Praga sa svesokolskog sleta izginuo je putni kovčeg u skupnom prevozu iz nastainbe na stanicu. Van svake je sumnje, da je odnosni kovčeg zabunom ponio netko od suputnika. Kako pomenuti brat trpi veliku materijalnu štetu, pozivlje se svatko od učesnika VITI. svesokolskog sleta u Pragu, a koji je putovao sokolskim posebnim vozom, da javi starešinstvu sokolske župe u Mariboru bilo išta šta mu je poznato o kakovom nađenom putnom lcovčegu. Digitalna knjižnica Slovenije - dLib.si

NAPAKA - STRAN NI BILA NAJDENA


Žal nam je, a strani, ki ste jo iskali, ni bilo moč najti.
Prosimo, poskusite uporabiti ISKALNIK in poiskati publikacijo, ki jo potrebujete.


Knjige
Periodika
Rokopisi
Slike
Glasba
Zemljevidi