HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA KAO SPONA IZMEDU ISELJENE I DOMOVINSKE HRVATSKE: PRIMJERI ITALIJA, AUSTRIJA I MADARSKA
Rebeka MESARIC ŽABČIC
COBISS 1.04
IZVOD
Hrvatska radiotelevizija kao spona izmedu iseljene i domovinske Hrvatske: primjeri Italija, Austrija i Madarska
Hrvatska radiotelevizija več duže od pedesetak godina emitira programe i emisije na hrvatskom jeziku za hrvatske iseljenike u Europi i svijetu. Svrha ovog priloga je prikazati koja je uloga Hrvatske radiotele-vizije i Hrvatskog radija u očuvanju hrvatskog identiteta medu hrvatskim iseljeništvom opčenito, a na primjeru Italije, Austrije i Madarske izdvojiti primjere dobre prakse i teme koje su najviše zastupljene u medijima, a ujedno su najgledanije i najslušanije, te zaključiti na koji če se način u budučnosti pokušati osigurati daljnji mostovi suradnje putem medija izmedu iseljene i domovinske Hrvatske. KLJUČNE RIJEČI: Austrija, Hrvatska radiotelevizija, hrvatski idenitet, hrvatski iseljenici, Italija, Madarska
ABSTRACT
Croatian Radio and Television as a link between the Diaspora and Homeland Croatia: the examples of Italy, Austria and Hungary
Croatian Radio and Television has broadcast programs and content in Croatian to Croatian emigrants in Europe and around the world for more than fifty years. The purpose of this paper is to show the role of Croatian Radio and Television in the preservation of Croatian identity among Croatian emigrants in general, and the example of Italy, Austria and Hungary to single out examples of good practice and themes that are most represented in the media, including the most popular, and concludes that the way in the future is to try to secure further bridges of cooperation through the media between Croatian emigrants and the Republic of Croatia.
KEY WORDS: Austria, Croatian Radio and Television, Croatian identity, Croatian emigrants, Italy, Hungary IZVLEČEK
Hrvaška radiotelevizija kot vez med izseljeniško in domovinsko Hrvaško: primeri Italije, Avstrije in Madžarske
Hrvaška radiotelevizija že več kot petdeset let oddaja programe in oddaje v hrvaškem jeziku za hrvaške izseljence v Evropi in po svetu. Namen tega prispevka je prikazati, kakšna je vloga Hrvaške radiotele-vizije in Hrvaškega radia pri ohranjanju hrvaške identitete med hrvaškimi izseljenci v splošnem, ter na primerih Italije, Avstrije in Madžarske izluščiti dobre prakse in teme, ki so najbolj zastopane v medijih,
I Dr. sc., Viša znanstvena suradnica, Institut za migracije i narodnosti, Trg S. Radiča 3, HR-10000 Zagreb, e-mail: rebeka.mesaric@gmail.com; rebeka.mesaric@imin.hr
hkrati pa tudi najbolj gledane in poslušane, ter predvideti, kako bi lahko v prihodnje zgradili nadaljnje mostove sodelovanja po medijih med izseljeniško in domovinsko Hrvaško.
KLJUČNE BESEDE: Avstrija, Hrvaška radiotelevizija, hrvaška identiteta, hrvaški izseljenci, Italija, Madžarska
UVOD
Buduci da izvan današnjih granica Republike Hrvatske živi veliki broj hrvatskih iseljenika i njihovih poto-maka i da Republika Hrvatska pripada europskom krugu zemalja s relativno najvecim brojem iseljenika, Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski radio više od četrdesetak godina s dva medunarodna programa emi-tiraju u Europi i šire emisije za Hrvate izvan domovine.
U razvoju svijeta i tehnologije najvažniji izvori informacija su radio i televizija. Hrvatska je medu prvim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi koja je osnovala radiopostaju; bilo je to 15. svibnja 1926. godine. Televizija se pojavila u Hrvatskoj istoga datuma, a 30 godina kasnije i smatrana je tehnološkim čudom u to vrijeme. "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" bile su prve riječi emitirane uživo 15. svibnja 1926. godine, označivši početak radija u Hrvatskoj. Prva slika iz Beča preko Graza i Slovenije stigla je u Zagreb 15. svibnja 1956. godine. Stvaralački duh, osnovno znanje iz radiofonije, minimalne tehničke produkcijske mogucnosti za prenošenje slike i tona, zajedno s odlučnošcu koju su pokazali tadašnji zaposlenici Radija Zagreb, u konačnici su doveli do stvaranja Televizije Zagreb. Pioniri televizije oslanjali su se na skromne mogucnosti odašiljača te osnovnu opremu postavljenu u hotelu "Tomislavov dom" na Sljemenu.
Danas je Hrvatska radiotelevizija javna radijska i televizijska ustanova koja se uglavnom financira od pristojbe i promidžbenih poruka te ima vrlo veliki broj radijskih slušatelja i televizijskih gledatelja u preko milijun (radio-televizijskih) domacinstava. Sjedište Hrvatske radiotelevizije koja objedinjuje: Hrvatski radijo, Hrvatsku televiziju i Glazbenu proizvodnju nalazi se u modernom kompleksu zgrada na Prisavlju 3, a sastoji se od sedam regionalnih radiopostaja i pet regionalnih TV centara. Istodobno ima tri nacionalna i sedam regionalnih radijskih programa (kanala), dva zemaljska TV programa i je-dan satelitski TV program koji se emitira na hrvatskom jeziku. Od 1997. godine radijski i televizijski programi Hrvatske radiotelevizije takoder se emitiraju u digitalnoj tehnici preko satelita za cijelu Europu. Dva medunarodna programa "Glas Hrvatske" na radiju i "Slika Hrvatske" na televiziji emitiraju se u ci-jeloj Europi i šire, posebno u zemljama s velikim brojem hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka kao što su Australija te Sjeverna i Južna Amerika. Glazbena proizvodnja Hrvatske radiotelevizije zajedno sa Simfonijskim orkestrom, Zborom, Big Bandom i Tamburaškim orkestrom imaju važnu ulogu unutar su-stava kuce. Dobar prijam radijskog i televizijskog programa (ispitivanja gledatelja/slušatelja) rezultat je kombiniranog sustava prijenosnih mreža i zemaljskih odašiljača potpomognutih raznolikom i sveobu-hvatnom suvremenom infrastrukturom. Od siječnja 1993. godine Hrvatska radiotelevizija aktivni je član Europske unije radiotelevizija (EBU), najvece ustanove takve vrste u svijetu. Radio danas bilježi 80-tak godina postojanja, a televizija 50-tak.
METODE RADA I METODOLOŠKE NAPOMENE
Istraživanje se sastojalo od sljedecih radnih zadataka:
1.	prikupljanja i analize postojece relevantne literature i dokumentacije o Hrvatskoj radioteleviziji i Hrvatskom radiju,
2.	prikupljanja i analize postojece relevantne literature o hrvatskom iseljeništvu u izdvojenim zemljama,
3.	terenskog istraživanja i posjeta Hrvatskoj radioteleviziji, razgovora s urednicima, novinarima i sura-
dnicima redakcije o iseljeništvu i vanjske politike, i
4.	pisanju rada nakon prikupljenih rezultata istraživanja.
Potrebno je napomenuti da do sada o vezi izmedu ovog tipa medija i hrvatskog iseljeništva nije objavljen niti jedan znanstveni rad pa se smatra kako bi ovaj rad mogao biti temelj za daljnja istraživanja vezanu uz navedenu problematiku.
PREGLED EMISIJA O HRVATSKOM ISELJENIŠTVU NA HRVATSKOM RADIJU
Na 1. programu Hrvatskog radija, emitira se emisija "Hrvatima izvan domovine"1 koja se kao takva izvorna emitira u Republici Hrvatskoj i u svijetu jedan puta tjedno, četvrtkom u večernjem terminu od 20-24 sata. Namjenjena je hrvatskim iseljenicima s primarnim ciljem prenošenja vijesti i aktualnosti iz Republike Hrvatske.
Uz emisiju "Hrvati izvan domovine" postoji specijalizirani program "Glas Hrvatske"2 kojeg financira proračun Republike Hrvatske, odnosno, Vlada Republike Hrvatske financira kompletan projekt u sustavu Hrvatske radiotelevizije, ali Hrvatska radiotelevizija ga prema van to jest prema korisnicima plasira kao samostalni projekt. Uz predvideni program, plasiraju se i vijesti s lokalnih radio postaja npr. Radija Splita (što je njihova produkcija), koncerti, šport i slično, a do korisnika se emitira putem kratkog vala i satelita.
Usput se smatra potrebnim spomenuti da na Hrvatskom radiju postoje i specijalizirane emisije za manjine.
Veliki dio emisija s prvog programa Hrvatskog radija emitira se putem kratkog i srednjeg vala, iako postoji i nekoliko vlastitih standardnih frekvencija.
Tematika emisije/a najvecim se dijelom odnosi na iseljeništvo, priči/ama o hrvatskoj zajednici, te aktualnostima iz Republike Hrvatske i njihovim zemljama u kojima borave ili žive. Nakon emitiranja uži-vo i tridesetak odslušanih emisija, može se zaključiti da su to najvecim dijelom tako zvani mozaik emisije koje obuhvacaju: vijesti, kulturu, šport, gospodarstvo i slično. Emisije funkcioniraju prema aktualnim dogadajima, prema strukturi i formi nema rubrika, a nastoji se da tijekom emitiranja budu zastupljene sve postojece aktualnosti iz i o hrvatskim zajednicama koje se taj dan obraduju.
Prema anketama Hrvatske radiotelevizije iz 2009. godine, ali i svake prethodne godine u razdoblju od deset godina, najbrojniji slušatelji Hrvatskog radija su Hrvati u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj to jest tako zvana klasična Diaspora.
Što se tiče razvoja i širenja emisija o Hrvatskom iseljeništvu potrebno je naglasiti kako je do 2000. godine postojala samo jedna emisija za manjine i iseljeništvo iz Republike Hrvatke i za Hrvate iz BiH, a od 2000. godine postoji posebna emisija za iseljeništvo i posebna emisija za manjine.
Od velikog je značaja činjenica da se slušatelji mogu uživo uključivati u emisiju, buduci se emisija imitira uživo zajedno s gostima u studiju, a tematika je vezana uz kulturu, znanost, obrazovanje, državljanstvo, nekretnine, carinsku uprava, životne teme i slično. Najčešce su gosti iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva kulture i Ministarsva znanosti, obrazovanja i športa.
1	Najstarija emisija Hrvatskog radija poznata je bila pod imenom "Našim gradanima u svijetu"(danas pod imenom "Hrvatima izvan domovine"), emitira se više od 50 godina, još od vremena bivše Jugoslavije i u početku emitiranja bila je namijenjena gostujucim radnicima tako zvanim gastarbajterima, a danas svim hrvatskim iseljenicima i potomcima iseljenih Hrvata.
2	Program "Glas Hrvatske" emitira se neprekidno 24 sata, što znači da se preuzimaju emisije s 1. programa Hrvatskog radija (prenose se uživo sport i koncerti), te uz vlastitu produkciju i s vijestima na engleskom, njemačkom i španjolskom jeziku (putem kratkog vala) za sve one generacije koje ne govore hrvatski jezik! Danas je djelomič-no Internet rješio problem informiranosti Hrvata u iseljeništvu.
Teme iz područja kulture i znanosti su osobito važne za iseljenike, kao npr. promocije Zbornika, novih knjiga iz Hrvatske matice iseljenika, važni su i zanimljivi znanstvenici hrvatskog podrijetla, pisci i pjesnici iz iseljeništva. To je najšira emisija što se tiče izbora teme/a, a sluša je se od aktivnih zavičajnih klubova do zainteresiranih pojedinaca. Intelektualcima su znanost, obrazovanje i kultura najzanimljiviji te se kod pripremanja emisije osobito vodi računa i o obrazovnoj strukturi slušatelja.
Po svijetu postoje i tako zvani radio satovi kojih u Europi gotovo i nema, a največim dijelom se prakticiraju u prekooceanskim zemljama u SAD-u, Australiji, Južnoj Americi.
U redakciji Hrvatskog radija koja stvara emisije za Hrvate izvan domovine ima pedesetak zaposlenih, a glavna urednica je gda. Elijana Čandrlič. Tijekom razgovora, glavna urednica ističe kako postoji velika sloboda i prostor djelovanja što cijene novinari, suradnici, ali i krajnji korisnici, hrvatski iseljenici.
Smatra se potrebnim istaknuti kako unutar redakcije vanjske politike djelomično djeluje i ekipa novinara redakcije koja se bavi iseljenom Hrvatskom, odnosno, postoje suradnici iz Njemačke, dopisnici iz Europe i svijeta. Koristi se postoječa tako zvana dopisnička mreža s ciljem podizanja kvalitete emisije i priloga, npr. Silvije Tomaševič iz Italije, Sendra Poša Durin iz Beča, Branka Slavica iz SAD-a, Vera Tomašek iz Brusselles, itd.
Glavna urednica i suradnici jednoglasno se slažu kako su uvjeti za rad idealni, te napominju kako se največim dijelom emisije i prilozi rade prema važnosti dogadaja, o čemu ovisi i minutaža priloga, te zastupljenost dogadaja, gosta u emisiji i slično.
Što se tiče slušanosti emisije, glavna urednica ističe se kako postoji tzv. efekt dugogodišnjeg termina emisije na Hrvatskom radiju, no ipak največim dijelom slušanost zapravo ovisi o aktualnostima i dogadajima u Republici Hrvatskoj i zbog dugogodišnjeg emitiranja, osobnih poznanstava s novinarima i suradnicima redakcije3, a postoji i odredeni senzibilitet prema emisiji od strane iseljenih Hrvata.
EMISIJE O HRVATSKOM ISELJENIŠTVU NA HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI
Radio je daleko najbrži medij kod prijenosa informacije/a, ali prednost televizije pred radijom je slika koja svjedoči o snimljenoj i dokumentiranoj situaciji i zorno prikazuje dogadanja te je upravo zbog toga televizija najgledaniji medij.
Na Hrvatskoj televiziji več četrdeset godina postoji jedna ili nekoliko emisija o hrvatskom iseljeni-štvu, a s vremenom se mijenjao sadržaj ili forma emisije/a.
Prva emisija prije četrdeset godina pod nazivom "Jugoslavija dobar dan!" bila je namijenjena hrvatskim iseljenicima njemačkog govornog područja, emitirana je bila na Radio televiziji Zagreb, a pri-kazivala se u svim Republikama bivše Jugoslavije. U to vrijeme, ZDF je emitirao emisije za Njemačku, Austriju, Švicarsku, Lihteinstein, urednici su bili Saša Ivančevič, Dragan Balič, Boro Vučkovič, Branimir Jezič, a voditelj emisije više od trideset godina bio je Drago Čulina.
Uz prethodno spomenutu emisiju, istovremeno je išla i emisija "Mosaique". Bila je to emisija Trečeg programa francuske televizije, emitirala se osamdesetih godina prošloga stolječa kao kooprodukcija s zagrebačke i francuske televizije. Novinar i voditelj emisije Drago Čulina putovao je po različitim mjesti-ma bivše Jugoslavije gdje je radio priloge i reportaže za emisiju koja je išla na francuskom i hrvatskom jeziku. Urednik emisije je bio Branko Jezič, a teme su bile vezane uz hrvatske radnike na privremenom radu u inozemstvu.
Treča emisija tog vremena za iseljenike bila je u Švedskoj pod nazivom "Zdravo-zdravo!". Postigla
3 Novinari i suradnici emisije "Hrvatima izvan domovine" putuju i na veča godišnja okupljanja hrvatske zajednice po europskim gradovima s ciljem podizanja kvalitete emisije i daljnjeg razvijanja zajedničkih mostova suradnje u budučnosti.
je veliku gledanost medu Hrvatima u Švedskoj, a bavila se pitanjima vazanima uz očuvanje hrvatske kulture, jezika, običaja, etničkog i nacionalnog identiteta i slično .
U posljednjih četrnaest godina Hrvatska radiotelevizija emitirala je i emisiju "Dom i svijet" za ise-ljeništvo, noviju generaciju migranata i sl., kao i emisiju "Korijeni" koja je s emitiranjem prestala prije tri godine. Emisija "Korijeni" bila je posvečena isključivo autohtonim hrvatskim manjinama u Europi i svijetu gdje Hrvati žive preko 400-ak godina (Italija, Austrija, Madarska, Slovačka), dok se danas autohtone manjine i iseljeništvo obraduju i ureduju zajedno u samo jednoj emisiji Hrvatske radiotelevizije, u "Glasu domovine".
Emisija "Glas domovine" postoji četrnaest godina i za sada je jedina emisija o iseljeništvu na držav-noj televiziji, emitira se trideset minuta jednom tjedno i emitiranje ide uživo u cijeloj Europi iz Republike Hrvatske. Istoga dana emisija se reemitira na satelitu u Sjevernoj Americi i Australiji i to tri puta u jednom danu u terminu iza 20 sati.
Glavni urednici emisije su Zvonko Božinovič i Iva Čulina.
Tema/e emisije/a obuhvačaju hrvatsko iseljeništvo, hrvatske manjine u Europi, povratnike iz Diaspore, aktualna i sva važna dogadanja vezana uz hrvatsko iseljeništvo u Republici Hrvatskoj i izvan domovine, različite tečajeve za iseljenike i slično. Praksa emisije/a "Glas domovine" je prikazivanje dva do tri dokumentarna priloga sa slikom u jednoj emisiji.
Istovremeno, postoji praksa razmjene priloga s madarskom televizijom iz Pečuha i s austrijskom televizijom iz Gradišča, a postoje emisije i na gradiščanskom jeziku.
Nakon svake emisije "Glas domovine" ažurira se postoječa Internet stranica Hrvatske radiotelevizije (http://www.hrt.hr/?id=manjine#Hrvati-u-svijetu), kao i vijesti i kratke crtice iz tog dana emitirane emisije u trajanju od 20-30 sekundi.
IZDVOJENI PRIMJERI REPORTAŽA: ITALIJA, AUSTRIJA, MADARSKA
Italija
Buduči se Italija prema geografskom smještaju i položaju nalazi relativno blizu Republike Hrvatske, urednici i novinari redakcije "Glasa domovine" dva do tri puta godišnje putuju u I taliju i to najčešče u Rim gdje provedu do pet dana s hrvatskim iseljenicima na snimanju reportaža, priloga i dokumentaraca. Najčešče se radi pet reportaža o hrvatskim iseljenicima, reportaže su duže u trajanju od 10-15 minuta.
Od strane Hrvatske radiotelevizije Italija je dobro zastupljena u reportažama, prilozima i dokumen-tarcima, a na svakom terenu ukupno se snima otprilike 75 minuta priloga što označava zavidnu prače-nost i zastupljenost u medijima.
Uz spomenuto, s terena postoje i izvješča u trajunju do pet minuta. Značajno mjesto Hrvatima u Italiji pripada i kod uredenja Internet portala Hrvatske radiotelevizije; tri puta tjedno se ažuriraju podatci na Internet portalu na koji se stavljaju dvije reportaže i vijesti iz inozemstva.
Na terenu se snimaju životne priče, pojedinačne i svakodnevne situacije iseljenih Hrvata kao i novosti u hrvatskoj zajednici i hrvatskim društvima u Italiji. Hrvatska su društva ponekad u konfliktu zbog novčanih sredstava koja nisu zadovoljavajuča za sve postoječe i željene potrebe. Smatra se potrebnim istaknuti kako postoje različiti fondovi u mnogim hrvatskim Ministarstvima, no zbog slabe spone izmedu institucija u Republici Hrvatskoj i izvan Republike Hrvatske, suradnja nije na nivou na kojem bi hrvatski iseljenici željeli da bude. Za usporedu može se reči kako postoji nesrazmjer izmedu materijalne i novčane pomoči od strane talijanskih institucija za Talijane koji žive u Republici Hrvatskoj i iseljenih Hrvata u Italiji od strane hrvatskih institucija u Italiji, te se smatra korisnim taj problem rješiti u skorije vrijeme zbog obostrane koristi.
Na državnom programu RAI-u4 u Italiji postoji emisija "INSIEME", urednica je gospoda Desa Dujela, a Miljenko Dujela je ujedno redatelj i urednik emisije.
Aktualnosti i život hrvatskih iseljenika zastupljeni su od strane Hrvatske radiotelevizije na području Trsta, Umbrije, Venecije, regije Fruili-Gulia, Milana, Rima, Padove i Moliesa.
Austrija
Austrija se zbog tehničkih pogodnosti izdvaja kao najbolji primjer zastupljenosti i pračenja hrvatskih iseljenika od strane Hrvatske radiotelevizije.
Postavlja se logično pitanje "zašto"? Nekoliko je razloga tome.
1.	Hrvati se u Austriji ubrajaju medu najstarije iseljenike. Na prostoru Austrije žive više od četristoti-njak godina.
2.	Ustav Republike Austrije5 jamči i dopušta hrvatskim iseljenicima da mogu imati vlastitu televiziju, zbog očuvanja jezika, kulture, običaja identiteta, itd.
3.	Buduči na prostoru Republike Austrije Hrvatska radiotelevizija radi i s hrvatskim iseljenicima, ali i s hrvatskim manjinama i jedna i druga spomenuta skupina primaju novčana sredstva za večinu svojih aktivnosti što za posljedicu logično obuhvača veči spektar raznovrsnih aktivnosti, dogadanja i dogadaja, više aktivnosti u društvima, mrežu dopisništva, lokalnu televiziju, itd.
4.	U Republici Hrvatskoj večina institucija ima, s obzirom na trenutno teško stanje, sve manje mate-rijalnih sredstava za pračenje i bilježenje svih postoječih i željenih dogadaja. Postoji osam važnijih dogadaja godišnje koji se izdvajaju i obavezno prate prilogom ili reportažom, a buduči je geografskim smještajem Austrija relativno blizu Hrvatske, urednici i/ili novinari redakcije "Glasa domovine" Hrvatske televizije putuju k Hrvatima u Austriju do daljnjega samo na izdvojena važnija dogadanja. Potrebno je istaknuti da postoji vrlo odlična suradnja HRT-a kao televizijske kuče i ORF-a6, kao i
suradnja sa svim postoječim javnim glasilima. Naime, jednom tjedno FTP razmjenom (Internet razmje-na), ORF šalje svoje priloge HRT-u, tj. djelatnici redakcije iz Eisenstadta (Željezno) iz Burgenlanda šalju priloge od tridesetak minuta; emisija se zove "Dobar dan Hrvati", a prilozi dotiču aktualnosti, zbivanja unutar hrvatske zajednice i sl. Usput, potrebno je spomenuti da emisije takvog tipa i suradnju s matič-nom domovinom razvijaju još i Madari, Česi, Romi i Koruški Slovenci. Emisija za Hrvate emitira se na "starogradiščanskom jeziku" s ciljem slušanja i upoznavanja starog gradiščanskog narječja iz Austrije. U reportažama hrvatski iseljenici govore svojim jezikom, ali postoji i titlovani književni hrvatski prijevod.
Uz spomenuto, program za dijasporu obogačuje redakcija u Beču koja največim dijelom snima reportaže o hrvatskim iseljenicima, a postoji i redakcija za hrvatske manjine te redakcija emisije "Prizme". Problematika i tematski blokovi su istovremeno i doseljenici i iseljenici bez obzira na status, a največim su dijelom u emisijama zastupljeni ekonomski migranti.
Ista redakcija bavi se i tematikom vezanom i uz percepciju stranaca u Austriji; (npr. novinari spome-nute redakcije ulaze u stanove i pitaju stanare što misle o novo pridošlim migrantima, kako ih percipira-ju, žele li živjeti u njihovoj blizini i sl.). U reportažama takvog tipa javlja se razlika u novinarskom pristupu u temama, postoji žutilo i senzacionalizam što druge redakcije za sada nemaju. Osim toga, novinarka Silvana Meixner bavi se i reportažama o novom valu migranata, migrantskom politikom, Europskom Unijom, što se emitira samo na njemačkom jeziku.
U Europi i šire, ali primarno u Republici Hrvatskoj postoji još jedna emisija pod nazivom "Slika Hrvatske" u produkciji satelitskog programa Hrvatske televizije koja je namjenjena isključivo iseljeništvu i koja razmatra pitanja o hrvatskom identitetu, hrvatskoj kulturi, hrvatskim običajima i hrvatskom jeziku.
4	RAI - Radiotelevisione Italiana, talijanska državna televizija.
5	http://www.verfassungen.de/at/verfassungheute.htm
6	Österreichischer Rundfunk (ORF), to jest (Austrijski krugoval) je austrijska državna televizija.
Važno je naglasiti kako se navedena emisija ne prikazuje na primarnim programima HRT-a (misli se na HRT 1 i HRT 2) več se emitira isključivo na satelitskom programu HRT+.
Madarska
Urednici i novinari redakcije emisije "Glas domovine" u Madarsku zbog geografskog smještaja i blizine odlaze do tri puta na godinu s ciljem snimanje priloga, dokumentaraca i reportaža o hrvatskim iseljeni-cima tako da su i Hrvati u Madarskoj odlično zastupljeni minutažom na Hrvatskoj televiziji. Istovremeno postoji dobra suradnja izmedu Hrvatske radiotelevizije s Madarskom televizijom u Pečuhu7 tj. s hrvat-skom redakcijom u Pečuhu koja tjedno šalje vlastite priloge u trajanju od pola sata. Svi se snimljeni i postoječi prilozi medusobno izmijenjuju i nadopunjuju.
Urednik Hrvatske redakcije u Pečuhu je gospodin Mišo Balaš, gdje suraduje s dvije osobe u stalnom radnom odnosu, mnogim vanjskim suradnicima, novinarima i dopisnicima iz inozemstva.
Največim dijelom obraduje se tematika i problemi migracija, asimilacija/integracija u hrvatskim za-jednicama u Madarskoj, teme vezane uz očuvanje nacionalnog i etničkog identiteta, hrvatske kulture, hrvatskog jezika, životne priče pojedinaca i slično.
ZAKLJUČAK
Svi postoječi mediji oduvijek su imali i imaju veliku moč prilikom prijenosa informacija, a same plasirane informacije značajno utječu na svijest i razmišljanje ljudi koji primaju informacije pa tako i u slučaju Hrvata izvan domovine.
Iz priloga može se opčenito zaključiti kako je hrvatsko iseljeništvo vrlo dobro pračeno več četrde-setak godina u medijima poput Hrvatskog radija i Hrvatske radiotelevizije u Republici Hrvatskoj. Emisije koje trenutno prate hrvatsko iseljeništvo u europskim zemljama i svijetu su: "Glas Hrvatske" na Hrvat-skom radiju i "Glas domovine" na Hrvatskoj radioteleviziji.
Hrvatsko iseljeništvo u europskim zemljama i svijetu prilozima, dokumentarcima i reportažama isključivo prati državna televizija (HRT), dok privatne televizije do danas nisu imale takav tip i takvu vrstu emisija. U izdvojenim zemljama, Italiji, Austriji i Madarskoj hrvatsko je iseljeništvo odlično zastupljeno u minutaži reportaža, dokumentaraca i priloga, prevenstveno zbog dobre suradnje televizijskih kuča navedenih zemalja s Hrvatskom radiotelevizijom i zbog mogučnosti češčih posjeta izdvojenim zemljama zbog geografskog položaja i blizine Hrvatskoj.
Kroz prizmu hrvatskih iseljenika rade se prilozi o životnim situacijama pojedinaca, na koji način se iseljenici snalaze na raznim životnim poljima u novoj domovini, hrvatskim društvima, klubovima, hrvatskoj zajednici, aktualnostima u matičnoj domovini i slično. U vrijeme Domovinskog rata zabilježena je največa gledanost i slušanost priloga i emisija. Iz mnogih priloga se isto tako zaključuje kako mlada generacija hrvatskih iseljenika smatra program dobrim, ali usprkos tome traže više priloga vezanih uz glazbu i glazbenu scenu, sport, stanje u kulturi, a zanimljivo je što traže i promjenu početne najave, špice, tj. cijele početne i završne "ambalaže" koju smatraju zastarjelom.
Zanimljivo je ovom prilikom zaključiti i ukazati na činjenicu vezanu uz transformaciju po pitanju izbora priloga u prošlosti i sadašnjosti, a koja je primječena tijekom istraživanja i prilikom pregleda grade. Uočeno je kako je u prošlosti Hrvatska radiotelevizija radila priloge s ciljevima i pitanjima zašto mijenjati matičnu domovinu za novu domovinu, dok je priča današnjice obrnutog smjera, što če vjerujem istra-živačima biti jedna od daljnjih smjernica i hipoteza novih istraživanja vezanima uz hrvatsko iseljeništvo.
7 Madari inzistiraju da Hrvati uvedu Madarsku redakciju u Osijeku zbog madarske manjine na prostoru Osiječko-baranjske županije.
Generalno se zaključuje kako emisije Hrvatske radiotelevizije i Hrvatskog radija koje prate hrvatsko iseljeništvo u Europi i svijetu najviše rade priloge koji doprinose hrvatskom inozemnom stvaralaštvu, očuvanju hrvatskog identiteta, hrvatske kulture, hrvatskih običaja i hrvatskog jezika, a istovremeno se radi i na mostovima suradnje na raznim poljima izmedu iseljene Hrvatske i Republike Hrvatske.
LITERATURA I IZVORI
http://radiotime.com/station/s_55179/Hrvatski_Radio_Glas_Hrvatske.aspx (17.11.2010.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati_u_Madarskoj (17.11.2010.)
http://www.ethnic.isig.it/croita.htm (18.11.2010.)
http://www.hrt.hr (12.11.2010.)
http://www.hrt.hr/index.php?id=radio (18.11.2010.)
http://www.a-h-z.at/nova/ (18.11.2010.)
http://www.hrt.hr/?id=manjine#Hrvati-u-svijetu (18.11.2010.)
http://kroata.at/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=45&Itemid=283 (18.11.2010.)
Arhiv i dokumentacija Hrvatske radiotelevizije, redakcija Hrvati u svijetu, Prisavlje 3, 10 000 Zagreb. SUMMARY
CROATIAN RADIO AND TELEVISION AS A LINK BETWEEN THE DIASPORA AND HOMELAND CROATIA: THE EXAMPLES OF ITALY, AUSTRIA AND HUNGARY
Rebeka MESARIC ŽABČIČ
All existing media have always had and have great power in transmitting information, and the information has a significant influence on the awareness and the mindset of people who receive information; this applies as well in the case of Croats living abroad.
It can generally be concluded that the Croatian diaspora has monitored followed the programming very closely for forty years in media such as Croatian Radio and Croatian Television in the Republic of Croatia. Programs that are currently tuned into by Croatian emigrants in Europe and the world include "Voice of Croatia" on Croatian Radio and the "Voice of the Homeland" on Croatian Radio and Television.
The national television station is watched by Croatian emigrants in Europe and worldwide via correspondents, documentaries and news reports, while private television stations do not show these kinds of programs. In countries such as Italy, Austria and Hungary, the Croatian diaspora is represented in stories, documentaries and articles, primarily due to good cooperation of the broadcasters in these countries with Croatian Radio and Television and the possibility of more frequent visits to these countries because of their geographical location and proximity to Croatia.
Through the prism of Croatian immigrants there are programs on individual life situations, how expatriates cope with living in the new country, Croatian companies, clubs, the community, current events in their home country etc. During the Homeland War, the highest viewer and listener ratings were recorded for these programs. Many younger Croatian immigrants consider the programs to be good, despite wanting more content related to music and the music scene, sports, culture, etc., and it is interesting that they want fresher and more modern introductions to the programs as they consider the current ones to be outdated.
It is interesting to note the transformation in terms of the selection of items in the past and present, which is observed in the study and the research material. It was noted that in the past, Croatian Radio and Television radio broadcast with the objective and questions of why change the system for a new
homeland, while the story of our time is to reverse directions, which researchers believe will be one of further guidelines and new research hypotheses related to the Croatian diaspora.
Generally, it is concluded that the broadcasting by Croatian Radio Television and Croatian Radio which was followed by the Croatian diaspora in Europe and which contributed the highest level of operating contributions contribute to the Croatian foreign creativity, the preservation of Croatian identity, Croatian culture, Croatian customs and the Croatian language while working at the bridges of cooperation in various fields between the Croatian diaspora and the Republic of Croatia.